Tel. +385 1 4600 111 Fax. +385 1 4826 053 e-mail: kdb@kdb.hr http://www.kdb.hr/ KBC Split, Klinika za dječje bolesti, Laboratorij za humanu genetiku, Spinčićeva 1, 21000 Split Tel. +385 21 556 500 Fax. +385 21 556 590 http://www.st-host.org/kbsplit/ Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Zavod za biologiju i medicinsku genetiku, Laboratorij za citogenetiku, Braće Branchetta 22, 51000 Rijeka Tel. +385 51 651 131 Fax. +385 51 678 896 e-mail: bojana@medri.hr http://www.medri.hr/

PrilagoĎeno prema brošurama bolnice Guy’s and St Thomas’ Hospital, London, Velika Britanija i London IDEAS Genetic Knowledge Park, Velika Britanija Preveli: dr.sc. Sonja Levanat, Maja Čretnik dipl.ing., Mirela Levačić Cvok dipl.prof., dr.sc. Vesna Musani i Petar Ozretić dipl.ing. Kolovoz 2008. Ova brošura je pod pokroviteljstvom mreže EuroGentest i Europske unije - ugovor br. 512148 FP6 Network of Excellence

Ilustracije: Rebecca J Kent www.rebeccajkent.com Rebecca@rebeccajkent.com

8

Recesivno nasljeđivanje

Informacije za pacijente i obitelji

Recesivno nasljeđivanje Ovdje je opisano što je recesivno nasljeĎivanje i kako se recesivne genske bolesti nasljeĎuju. Da biste razumjeli što je recesivno nasljeđivanje, potrebno je znati što su geni i kromosomi.

Geni i kromsomi Naša tijela građena su od milijuna stanica. Većina tih stanica sadrži kompletan set gena, kojih imamo na tisuće. Geni su zapravo setovi uputa koji kontroliraju rast i funkciju ljudskog tijela. Odgovorni su za mnoga fizička obilježja, kao što su boja očiju, krvna grupa ili visina. Geni se nalaze na nitastim strukturama koje nazivamo kromosomi. U većini stanica imamo po 46 kromosoma. Te kromosome nasljeĎujemo od roditelja, 23 od majke i 23 od oca, tako da imamo dva seta od 23 kromosoma, odnosno 23 para. Budući da su kromosomi sastavljeni od gena, nasljeđujemo i po dvije kopije svakoga gena, po jednu od svakog roditelja. Zbog toga smo vrlo često slični roditeljima. Kromosomi, a time i geni, sastavljeni su od kemijskog spoja po imenu DNK. Ponekad dolazi do promjene (mutacije) u jednoj kopiji gena, što utječe na njegovo normalno funkcioniranje. Ako se ta promjena dogod i u samo jednom genu odgovornom za recesivnu bolest, a osoba posjeduje drugu normalnu kopiju, to u pravilu ne dovodi do pojave genske bolesti.

2

Orphanet Internetska stranica sa slobodnim pristupom koja pruža informacije o rijetkim bolestima, kliničkim pokusima, lijekovima i udrugama diljem Europe. www.orpha.net

EuroGentest Internetska stranica sa slobodnim pristupom o genetičkom testiranju i udrugama diljem Europe. www.eurogentest.org Hrvatsko društvo za humanu genetiku http://hdhg.mef.hr/ Društvo za kliničku genetiku Hrvatske http://www.klinickagenetika.org/indexeng.html Ili u vašoj lokalnoj klinici: KBC Zagreb, Zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb Tel. +385 1 2388-011 Fax. +385 1 2312-079 e-mail: predstojnik_lab@kbc-zagreb.hr http://www.kbc-zagreb.hr/ KBC Zagreb, Zavod za genetiku i bolesti metabolizma, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb Tel. +385 1 2388-318 e-mail: ibaric@rebro.mef.hr http://www.kbc-zagreb.hr/

Opća bolnica ''Sveti Duh'', Odsjek za citogenetiku, Sveti Duh 64, 10000 Zagreb Tel. +385 1 3712 111 Fax. +385 1 3712 308 Klinika za dječje bolesti Zagreb, Odsjek za kliničku genetiku, Klaićeva 16, 10000 Zagreb

7

Ostali članovi obitelji Ako netko u obitelji ima recesivnu gensku bolest ili je nositelj, o tome ćete možda htjeti razgovarati s ostalim članovima obitelji. To drugim članovima obitelji daje mogućnost testiranja krvi, da otkriju jesu li i oni nositelji, ako to žele. Ta informacija može biti korisna pri postavljanju dijagnoze u ostalih članova obitelji. To bi osobito moglo biti korisno članovima obitelji koji imaju djecu ili je planiraju imati. Nekim je ljudima teško govoriti o genskoj bolesti drugim članovima obitelji. Mogli bi se brinuti da će time uzrokovati napetost u obitelji. U nekim obiteljima ljudi su izgubili kontakt s rođacima i smatraju da će ga teško obnoviti. Medicinski genetičari imaju iskustva s takvim obiteljima i mogu vam ponuditi pomoć pri razgovoru s drugim članovima obitelji.

Važno je zapamtiti Osoba mora naslijediti dvije kopije promijenjenoga gena,

po jednu od svakog roditelja, da bi oboljela (25% vjerojatnosti). Ako osoba naslijedi samo jednu kopiju promijenjenoga gena, bit će nostelj (50% vjerojatnosti). NasljeĎivanje gena je nasumično. Vjerojatnost ostaje jednaka u svakoj trudnoći i jednaka je za dječake i djevojčice. Promijenjeni gen se ne može popraviti – takav ostaje cijeli život.

Promijenjeni gen ne može se popraviti – takav ostaje cijeli život.

Promijenjeni gen nije nešto čime se možete zaraziti od drugih. Npr. oboljeli i dalje mogu biti darivatelji krvi.

Osobe često osjećaju krivnju zbog pojave genske bolesti u obitelji. Važno je zapamtiti da nitko nije odgovoran za to i da nitko nije mogao uzrokovati da do toga doĎe.

Ovo je samo kratak vodič o recesivnom nasljeĎivanju. Više informacija možete pronaći na:

6

Slika 1: Geni, kromosomi i DNK

Što je autosomalno recesivno nasljeđivanje? Neke se bolesti nasljeĎuju recesivno. To znači da osoba mora naslijediti dvije promijenjene kopije istoga gena (po jednu promijenjenu kopiju od svakog roditelja) da bi oboljela. Ako osoba naslijedi jednu promijenjenu kopiju i jednu normalnu, u većini slučajeva osoba će biti zdravi nositelj zato što normalna kopija nadoknađuje promijenjenu kopiju. Biti nositelj znači da niste bolesni, ali imate jednu promijenjenu kopiju gena iz jednog para. Primjeri autosomalnih recesivnih bolesti su cistična fibroza i srpasta anemija.

3

Kako se nasljeđuju recesivne genske bolesti? Slika2: Kako se recesivna genska bolest prenosi s roditelja na dijete

Ako su roditelji nositelji istog promijenjenoga gena, njihovo dijete može naslijediti ili normalan ili promijenjeni gen. To se dešava nasumično.

Cositelj Cositelj

Normalan gen

Promijenjen gen

Zdrav Cositelj Cositelj Bolestan

4

Svako dijete čija su oba roditelja nositelji istog promijenjenoga gena ima 25% vjerojatnosti (1 od 4) da će naslijediti promijenjeni gen od oba roditelja i oboljeti. To također znači da je vjerojatnost 75% (3 od 4) da dijete neće oboljeti. Ta vjerojatnost ostaje jednaka u svakoj trudnoći i jednaka je za dječake i djevojčice. TakoĎer je vjerojatnost 50% (2 od 4) da će dijete od roditelja naslijediti samo jednu kopiju promijenjenoga gena. U tom će slučaju ono biti zdravi nositelj kao njegovi roditelji. Naposljetku, postoji 25% vjerojatnosti (1 od 4) da će dijete naslijediti dvije normalne kopije gena, po jednu od svakog roditelja. U tom slučaju dijete neće oboljeti niti će biti nositelj. Ti mogući ishodi su slučajni. Vjerojatnost ostaje jednaka u svakoj trudnoći i jednaka je za dječake i djevojčice.

Što ako je dijete prva osoba u obitelji koja oboli? Ponekad dijete roĎeno s recesivnom genskom bolesti može biti prva oboljela osoba u obitelji. Dok mnogi članovi obitelji kroz nekoliko generacija mogu biti samo nositelji, dijete će oboljeti jedino ako su mu oba roditelja nositelji i ako promijenjeni gen naslijedi i od majke i od oca.

Testiranje nositelja i testovi u trudnoći Postoje brojne mogućnosti testiranja u ljudi s obiteljskom poviješću recesivnih genskih bolesti. Postoji testiranje nositelja da se vidi jesu li oba para nositelji promijenjenoga gena. Ta informacija može biti korisna pri planiranju trudnoće. Za neke recesivne genske bolesti postoje testovi u trudnoći kojima se može otkriti je li dijete naslijedilo bolest (više informacija o tim testovima moguće je pronaći u brošurama o CVS testu i amniocentezi). O tome biste trebali razgovarati sa svojim liječnikom.

5