Razvoj sposobnosti i stvaracke sposobnosti

Sadraj

Uvod ........................................................................................................................................................ 2

ta je to stvaralatvo ............................................................................................................................... 3

Stvaralake sposobnosti.......................................................................................................................... 4

Razvoj stvaralake sposobnosti .............................................................................................................. 6

Obitelj kao faktor uticaja na razvoj stvaralakih sposobnosti ................................................................ 7

Primjena stvaralake sposobnosti razvoj stvaralatva ......................................................................... 9

Stvaralaki proces ................................................................................................................................. 11

Zakljuak ............................................................................................................................................... 13

Literatura .............................................................................................................................................. 14

Razvoj sposobnosti i stvaralake sposobnosti

Strana 2

Uvod

Iako je danas openito prihvaeno stajalite da je doseg razvojnih potencijala zabiljeen u

genetskom kodu, dakle prisutan pri roenju, ipak se istraivai ranog razvoja slau u tome da

se tokom prvog i ranog djetinjstva, dakle u prve dvije, a moda i prvih pet godina, deavaju

procesi ija kvaliteta djeluje na iskoritenje ovog maksimuma (Skodak i Skeels, 1979; prema

udina Obradovi, 1991).

U prilog gore navedenom tekstu ide i sama injenica da je danas ope poznato da djecu u

prvim godinama ivota imaju gotovo neogranienu mo da ue veoma brzo i lako, da pamte

veliki broj stvari i da na mnogo razliitih naina mogu da djeluju na nova iskustva, dgaaje

koji ih okruuju i sl. U prvim godinama ivota postoji tkz. kritini period u kojem osoba ima

mogunost da upija, usvaja i percipira sve iz svoje okoline, pretvarajui to u iskustvo i znanje

putem kojih ima priliku da razvija mnoge svoje sposobnosti.

udina Obradovi (1991) poistovjeuje taj kritini period sa otvaranjem prozora, dok je

prozor otvoren iskustvo djeluje na ivane strukture djeteta. Nakon zavretka kritikog

razdoblja prozor se zatvara, pa ako vanjski podraaj, iskustvo, nije uao, prilike za to vie

nema, te se ivane strukture nee razviti, a genetski zacrtan potencijal nee biti iskoriten.


Strana 3

ta je to stvaralatvo?

Razliiti autori daju razliita odreenja pojma stvaralatvo. Stevanovi (1998; prema Marti,

2008) navodi kako stvaralatvo uvijek podrazumijeva neka nova rjeenja, dolaenje do neeg

novog.

R. Kvaev smatra kako kreativnost podrazumijeva: proizvodnju to veeg broja ideja,

usmjerava osobu da obine stvari gleda na nov nain, rjeavanju problema pristupa se na

razliite naine, spontano se mijenja usmjerenost miljenja tijekom rjeavanja problema,

injenice se stavljaju u druge relacije i otkrivaju se razliita mogua znaenja danih

injenica u drugim kontekstima, dane informacije kombiniraju se na razliite naine i otkriva

se njihov novi sadraj.

Prema Weisbergu (Arar & Raki, 2003; prema Marti, 2008) kreativnost nije nita posebno:

procese koje koristimo u svakodnevnom ivotu koristimo i u kreativnom rjeavanju

problema. Stvaralatvo i kreativnost imaju gotovo ista znaenja.

Unato razliitom definiranju pojma stvaralatvo, svi autori navode kako je stvaralatvo

aktivnost koja daje nove, originalne proizvode.


Strana 4

Stvaralake sposobnosti

Sposobnosti openito oznaavaju mogunost obavljanja neke vrste posla. Ljudi se, kao

jedinstvena jedinka, razlikuju po sposobnostima. Neko ima smisla za muziku, neko za

slikarstvo, neko za poeziju i sl. J.P. Guilford istie da su kreativne mogunosti sastavljene od

mnogih komponenata. Stevanovi (2001; prema Marti, 2008) u grupu stvaralakih

sposobnosti ubraja: originalnost, fleksibilnost, fluentnost, redefiniciju, osjetljivost za

probleme i elaboraciju.

Originalnost kao pojam dolazi od latinske rijei origo, to u prijevodu oznaava poetak,

zaetak, podrijetlo. To je neto novo, jedinstveno, samostalno nainjeno.

U stvaralatvu ovaj pojam oznaava sve ono to je izvorno, neponovljivo, rijetko,

novo, neobino i sl. Obino se vidi u nekom djelu, procesu ili ponaanju pojedinca.

Fleksibilnost ima svoju istoznanicu u rijei elastinost. Podrazumijeva mijenjanje,

prilagoavanje, savitljivost, gipkost miljenja, odbacivanje starih metoda i prihvaanje novih,

mijenjanje direkcije (usmjerenosti) miljenja pri postupku rjeavanja nekog problema.

U stvaralatvu se najee spominju adaptivna, ideaciona, spontana i metodoloka

fleksibilnost.

Adaptivna fleksibilnost podrazumijeva prilagoavanje postupaka svakoj konkretnoj

situaciji. Obino dolazi do izmjena kada osoba problem ne moe rijeiti na

uobiajeni, poznati nain.

Ideaciona fleksibilnos podrazumijeva dinaminu primjenu ideja u novim

situacijama.

Spontana fleksibilnost odnosi se na sposobnost primjene neke ideje u vrlo

irokom rasponu.

Metodoloka fleksibilnost odnosi se na naine, postupke istraivanja, odnosno

samostalno otkrivanje odreenih uzrono-posljedinih veza i odnosa kojim se dolazi

do poeljnog rezultata.


Strana 5

Fluentnost oznaava mnotvo, neku proizvodnju. Najee govorimo o fluentnosti rijei,

ideja, asocijacija i izraajnoj fluentnosti.

Fluentnost rijei - sposobnost stvaranja novih rijei.

Fluentnost ideja - sposobnost proizvoenja to veeg broja ideja koje imaju logiki

smisao.

Asocijativna fluentnost - sposobnost pronalaenja sinonima i rijei slinog znaenja

kojim se mogu razvijati naznaene ideje.

Izraajna fluentnost - pokazuje sposobnost razvijanja ideje rijeima.

Redefiniranje podrazumijeva otkrivanje novih funkcija predmeta, objekata i

pronalaenje novih znaenja i osobina danih podataka.

Osjetljivost za probleme definira se kao sposobnost formuliranja i zapaanja problema

u novim situacijama.

Elaboracija je sposobnost razrade jedne ideje do konanog


Strana 6

Razvoj stvaralake sposobnosti

Albert (1980; prema udina Obradovi, 1991) govori o dvije glavne transformacije koje se

dogaaju u razvoju nadarenosti: transformacija sposobnosti u stvaralaku sposobnost, i

transformacija ove u rijetku, dobro uravnoteenu kombinaciju stvarake sposobnosti,

vrijednosti i motivacije koja ini i potpomae predan, jasno usmjeren i drutveno odgovoran

osobni stil intelektualne i kreativne aktivnosti tj. Stvaralatvo. Ove se transformacije

dogaaju prvo unutar obitelji a zatim izvan nje.

Ako govorimo o gore pomenutoj transformaciji, moramo da naglasimo da je u tom periodu

najbitniji odnos unutar porodice i pruanje podrke od strane okoline djeteta. udina

Obradovi (1991) navodi da su dva glavna izvora utjecaja obitelji da ona stvara iskustva

odreene vrste i ona izabire iskustva naroito za svoje najmlae lanove.


Strana 7

Obitelj kao faktor uticaja na razvoj stvaralakih sposobnosti

Kao to smo ve spomenuli, uloga obitelji u podsticanju razvoja stvaralakih sposobnosti je

ogromna. Obitelj je ta koja, u prvim i najvanijim godinama, ima mogunost da pozitivno

utie na razvija ovih sposobnosti kod djece.

Ranije se vjerovalo da postoji pravilo koje govori da djeca koja su nadarena u najranijom

dobi ustvari pripadaju i roditeljima koja su nadarena ali ta pretpostavka nikada nije utvrena,

kao niti pretpostavka da su djeca koja dolazi iz bogatijih porodica djeca sa izraenijim

stvaralakim sposobnostima. Mnoga istraivanja su ak pokazala da niti sama obrazovanost

roditelja nema ulogu u razvoju sposobnosti kod djeteta.

Veina se slae da je ustvari najvanija stvar koja doprinosi razvijanju stvaralake

sposobnosti kod djece ustvari aktivan angaman roditelja u prvim godinama ivota svoje

djece.

Roditelji koji provode dosta vremena sa svojom djecom, olakavaju razvoj njihovih interesa,

odgovaraju na njihova pitanja i osiguravaju toplinu i podrku njihovim intelektualnim

istraivanjima, stimulirati e razvoj djeije nadarenosti bez obzira da li je obitelj siromana ili

bogata, uiva li drutveni ugled ili ne (Roedell, Jackson i Robinson, 1980;prema udina

Obradovi, 1991).

Nadalje, efikasna obiteljska okolina mora osigurati zadovoljenje etiri osnovne potrebe

nadarenog djeteta:

potreba za ljubavlju i sigurnou,

potreba za novim iskustvima,

potrebu za postizanjem uspjeha i

potrebu za osjeajem odgovornosti i nezavisnosti (Karnes, 1983; prema udina

Obradovi, 1991).


Strana 8

Kada govorimo o specifinim obrazovnim postupcima, onda moemo kao primjere

spomenuti slijedee.

1. itanje - esto itanje djetetu, zajedniko itanje i zajedniko traenje informacija iz

knjiga, asopisa, mapa, novina, upoznavanje sa knjigama kao izvorom informacija

(Karnes i Shwedel, 1987; prema udina Obradovi, 1991).

2. Razgovor odgovaranje na pitanja (uz povremeno zajedniko traenje odgovora iz

razliitih izvora), ukljuivanje djece u konverzaciju odraslih za vrijeme zajednikih

obroka, aktivno irenje djeijeg rjenika, pronalaenje smisla, znaenja u imenima

stvari i akcija, traenje sinonima i nijansi u znaenju, izgraivanje valitetnih pojmova

kod djece (Gunsberg, 1983; prema udina Obradovi, 1991).

3. Zajednike aktivnosti odlaenje u kino, kazalite, izlobe, zooloki vrt, muzeje,

sportske priredbe, zapoinjanje nove aktivnosti ili interesa na osnovi razrade

doivljenoga (Karnes, 1983; prema udina Obradovi, 1991).

Pored uticaja roditelja, okoline, uitelja i mentora i drugih, vano je istaknuti da se veoma

esto zanemaruje uloga samog djeteta u vlastitom razvoju koja se jo uvijek prema mnogim

autorima nedovoljno razumije i kao takva se neopravdano zanemaruje i zaobilazi.


Strana 9

Primjena stvaralake sposobnosti razvoj stvaralatva

U uznapredovaloj fazi stvaralake sposobnosti najvanije postaje pronalaenje mentora, koji

e kao model, a i direktnim poduavanjem, razvijati osnovnu nadarenost uz osiguranje

pravilnog razvoja motivacije. Na kraju ovog razdoblja, kada je u potpunosti postignut razvoj

unutarnje motivacije i visok nivo rezultata u osnovnom talentu rezultat koji se najee

postie u fazi rane adolescencije, zapoinje primjera stvaralakih sposobnosti tj. Razvoj

stvaralatva (udina Obradovi, 1991).

Razvoj stvaralatva je viestruko uzrokovan, nepredvidiv tj. jedinstven i ireverzibilan.

Stvaralac je sistem u procesu neprestane promjene (Wallace, 1985; prema udina

Obradovi, 1991).

Tokom intenzivnog i sistematskog razvijanja stvaralake sposobnosti nadareni je pojedinac

izgradio tri meusobno povezana sistema.

1. Sistem organiziranog znanja sastoji se prije svega iz znanja i vjetina specifinih za

podruje nadarenosti.

2. Sistem stavova odvija se u stvaralakom planu, ili onome to se naziva kontrukcija

kreativnog ivota.

3. Sistem ciljeva stvaralac organizira svoj rad oko jednog sredinjeg opeg cilja. On je

osnova ope motivacije da se ustraje u aktivnosti tokom dugih vremenskih razdoblja,

ponekad tokom itavog ivota (udina Obradovi, 1991).


Strana 10

Razvoj nadarenog pojedinca, od djeteta koje pokazuje znakove velike sposobnosti, do zrelog

stvaraoca odvija se u slijedeim etapama:

Novoroene s normalnim, neoteenim biolokim potencijalom ulazi u povoljnu i

stimulativnu okolinu.

Maksimalno zadravanje i uvrivanje sinapsi omoguuje veliku senzornu

osjetljivost i plastinost ivanog sustava, to se oituje kao sposobnost brzog i lakog

uenja.

Okolina primjeuje znakove sposobnosti, uzima ih kao signale za poetak intenzivnog

rada sa djetetom, i za usmjeravanje djetetovih aktivnosti prema podruju u kojem

pokazuje najvie osjetljivosti i snalaenja.

Lakoa postizanja rezultata u podruju sposobnosti motivira dijete na zalaganje,

upornost i posveivanje znatnog vremena sticanju znanja i vjetina iz podruja

sposobnosti.

Zapoinje formiranje i irenje baze znanja i u nju ulaze opa znanja, specifina znanja

iz podruja sposobnosti.

Paralelno sa bazom znanja razvija se intrinzina motivacija.

Rast intrinzine motivacije poveava zalaganje to dovodi do porasta baze znanja.

U adolescenciji dolazi do otcjepljivanja nadarenog pojedinca od izgraenog

potpornog sistema kojeg su podravali uitelji i roditelji.

Kod adolescenata koji su uspjeno preivjeli otcjepljenje, oko osnovne aktivnosti u

podruju nadarenosti razvijaju se i uvruju tri povezana sistema znanja, ciljeva i

vrijednosti.

U ostvarivanju ciljeva zreli stvaralac gradi mreu poduhvata razgranjujui je na nove

probleme i interese, pri emu sve svoje ivotne planove i organizaciju podreuje

postizanju osnovnog stvaralakog cilja.

Ovladavanje gotovo cjelokupnom bazom znanja odreenog podruja dovodi do novog

kreativnog doprinosa.

Organiziranje cjelokupne ivotne aktivnosti u mreu dugoronih ivotnih poduhvata

unutar kojih se postepeno odvijaju zacrtani ciljevi kroz trajnu predanost i zaljubljenost

u zadatak, jeste svaralaki rad (udina Obradovi, 1991).


Strana 11

Stvaralaki proces

Tok neke aktivnosti je proces koji traje odreeno vrijeme i u koji se odvija u

odreenom prostoru. Stvaralaki proces se odnosi na slijed misli ili akcija koje dovode do

kreativnog produkta. Teorija stvaralakog procesa mora biti u stanju pokazati kako se

stvaralaki proces razlikuje od rutinskih procesa rjeavanja problema (Arar & Raki, 2003;

prema Marti, 2008).

Stevanovi (2002; prema Marti, 2008) predstavlja opu emu stvaralakog procesa.

Slika1. Opa ema stvaralakog procesa

Walles (1996; prema Matri, 2008) kae da stvaralaki proces ima 4 etape: pripremanje

primjena znanja, vjetina, razumijevanje materijala itd., inkubacija formuliranje i bavljenje

problemom, iluminacija odluivanje koju ideju odabrati, a koju odbaciti, verifikacija

testiranje proizvoda, njegova ispravnost, dovrenost, korisnost.


Strana 12

U fazi razvoja sposobnosti mogu izvori neuspjeha su:

oteenje organizma (Klark i Klark, 1987; prem udina Obradovi, 1991),

nedovoljna (jednolina) stimulacija (Klark i Klark, 1987; prem udina Obradovi,

1991),

stimulacija je ograniena na mali broj vrsta podraaja (Gardner, 1983; prema (Klark i

Klark, 1987; prem udina Obradovi, 1991).


Strana 13

Zakljuak

U dananje vrijeme sve se vie spominju pojmovi kreativnost i stvaralatvo. Sada je

ve poznato na koji nain je mogue razvijati gore navedene pojmove i da u najveoj mjeri u

tome doprinosi sama obitelj, zajedno sa cijelom okolinom.

Stvaralatvo je aktivnost koja daje nove, originalne proizvode u materijalnoj ili

duhovnoj sferi. Djecu trebamo osposobljavati da proizvode to vei broj ideja, usmjeravati ih

da obine stvari gledaju na nov nain, da rjeavaju probleme na razliite naine, da

pronalaze udaljene relacije problema, da kombiniraju dane informacije na razliite naine, da

inventivno reduciraju podatke i preformuliraju zadatke i da ukljuuju objekte u nove veze i

otkrivaju njegov novi sadraj.

Sposobnosti koje se pripisuju kreativnim osobama su originalnost, fleksibilnost,

fluentnost, redefinicija, osjetljivost za probleme i elaboracija. Razlika kreativne i ne

kreativne osobe moe se prepoznati po sljedeim osobinama koje kreativnu osobu odlikuju:

snana volja i zapaena radoznalost, akcija, inicijativa, nemiran duh, kreativan nemir,

sklonost stvaralakoj avanturi, sklonost riziku, hrabrost, aktivan razum, humor, upornost i

strpljenje. Mata i stvaralako miljenje, koje obuhvaa osim divergentnog miljenja i

kritiko miljenje, takoer su jako bitni uvjeti za stvaralako djelovanje.

Bez obziro da li dolazilo iz bogate ili siromane porodice, bez obzira da li su njegovi roditelji

visoko obrazovi ili ne, svako dijete svojim roenjem donosi ogromne potencijale za

razvijanje posebnih sposobnosti koje se, u jednu ruku, daju na milost i nemilost porodici i

okolini, koja ima najvei uticaj.


Strana 14

Literatura

udina Obradovi, M. (1991). Nadarenost razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje.

Zagreb: kolska knjiga.

Marti, M. (2008). Poticanje stvaralatva u razrednoj nastavi, Diplomski rad, Uiteljski

fakultet u Osijeku, Sveuilite u Osijeku.

Razvoj sposobnosti i stvaracke sposobnosti

Documents

Transcript of Razvoj sposobnosti i stvaracke sposobnosti