Hrvatski poslovni savjet za održivi razvojOkrugli stol Kružna ekonomija

Razvoj institucionalnog okvira za kružno gospodarstvo

Mr. sc. Igor RaguzinViši savjetnik specijalist

Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeUprava za klimatske aktivnosti,

održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i mora

Zagreb, Hotel Arcotel Allegra25. veljače 2015.

2

Koncept kružnog gospodarstva (KG) 1/2

• od industrijske revolucije u našim se gospodarstvima razvio uzorak rasta po načelu „uzmi, izradi, konzumiraj, baci” – linearni model koji se temelji na pretpostavci da su resursi obilni, dostupni te da ih se lako može crpiti i jeftino odlagati

• ugrožava se konkurentnost Europe• za prelazak na KG potrebne su promjene u cijelom lancu

vrijednosti, od dizajna proizvoda do novih poslovnih i tržišnih modela, od novih načina pretvaranja otpada u resurse do novih načina ponašanja potrošača

• nužna potpuna promjena sustava i inovacije, ne samo u tehnologiji, već i u organizaciji, društvu, metodama financiranja i politikama

3

Koncept kružnog gospodarstva (KG) 2/2

• Umjesto oslanjanja na rješenja usmjerena na kraj uporabnog vijeka proizvoda, u KG dizajnom se eliminira otpad, a inovacije su prisutne u cijelom lancu vrijednosti:– smanjenje količine materijala potrebnih za izvršenje određene

usluge (smanjenje opterećenja);– produljenje uporabnog vijeka proizvoda (trajnost);– smanjenje korištenja energije i materijala u fazama proizvodnje i

korištenja (učinkovitost);– smanjenje korištenja, u proizvodima i postupcima proizvodnje,

materijalima koji su opasni ili ih je teško reciklirati (zamjena);– stvaranje tržišta za sekundarne sirovine (reciklirane) (na temelju

standarada, javne nabave itd.);– osmišljavanje proizvoda jednostavnih za održavanje,

popravljanje, poboljšanje, preradu ili recikliranje (ekološki dizajn);– olakšavanje stvaranja industrijskih klastera kojima se sprječava da

nusproizvodi postanu otpad (industrijska simbioza) i drugo.

4

od linearnog gospodarstva ...

sirovine proizvodnja distribucija potrošnja otpad

5

... prema kružnom gospodarstvu

Strateški cilj KG

7

Industrija EU u kontekstu pristupa KG

• Značajan potencijal za stvaranje gospodarske vrijednosti poboljšanjem učinkovitosti resursa u EU industriji

• Procjena smanjenje potrebe za unosom materijala za 17 – 24 % do 2030.

• u europskoj bi se industriji mogle ostvariti uštede od 630 milijardi eura godišnjeboljim korištenjem resursima

• KG potencijal za povećanje BDP-a EU-a do 3,9 % stvaranjem novih tržišta i proizvoda te vrijednosti za poduzeća

• U razdoblju od 2000. do 2011. produktivnost resursa u EU-u porasla je za 20 %, no to bi djelomično mogao biti učinak recesije

• Strategija Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast, • Opći akcijski program za okoliš do 2020. (7th EAP)• Zaključci Vijeća o održivom upravljanju materijalima te

održivoj proizvodnji i potrošnji• Plan za resursno učinkovitu Europu i daljnjim mjerama

nakon konferencije Rio+20• komunikacija Za kružno gospodarstvo: Program nulte

stope otpada za Europu, o održivim zgradama, zelenom zapošljavanju, zelenoj akciji za malo i srednje poduzetništvo i izgradnji jedinstvenog tržišta za zelene proizvode

• Okvira za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020. – 2030.

• Zaključci Vijeća EU za okoliš 28. listopada 2014. 8

Strateški i ostali dokumenti vezani uz KG

9

Plan za resursno učinkovitu Europu

Cilj: Razdvajanje ekonomskog

rasta od korištenja resursa i

njihovih utjecaja na okoliš

Tri vremenska okvira

Kratkoročne aktivnosti

2020. odrednice

2050. vizija

Tri prioritetna područja

- prijela prema zelenom,

kružnom gospodarstvu

- zaštita prirodnih dobara

- Rješavanje ključnih sektora:

hrana, zgradarstvo, mobilnost

Zajednička odgovornost EU i DČ

- Upravljanje i nadzor u okviru

Strategije Europa 2020

GospodarstvoProizvodnja i financijski

kapital Cilj:poboljšati

učinkovitost resursa

Ekosustavprirodni kapital cilj: održavanje

ekološke elastičnosti (otpornosti)

Blagostanje društva

društveni i ljudski kapital

cilj: jačati društvenu jednakost i pravednu raspodjelu

Okvir za KG

Uspostava okvira KG• Komunikacija

Prema kružnomgospodarstvu: program nultestope otpadaza Europu

• Zeleni akcijski plan SMP

• Inicijativa za zeleno zapošljavanje

Ciljevi za gospodarenje otpadom• Zakonodavni

prijedlozi• Procjena

utjecaja• Utvrđivanje

ciljeva za otpad s ciljem stvaranja reciklažnog koncepta društva

Posebni izazovi za otpad• Održiva

gradnja• Održiva hrana• Morski otpad

Cilj resursne učinkovitosti• Analiza cilja

EU za produktivnost resursa

• Izvešće o napretku za učinkovitost resursa

• Cilj: odvajanje ekonomskog rasta od korištenja resursa i povezanih

utjecaja na okoliš što neće biti moguće postići bez prelaska na

niskougljično zeleno gospodarstvo u kojem se učinkovito koriste

resursi a kružno gospodarstvo ima središnju ulogu u ostvarenju

promišljenog, održivog i uključivog rasta

• tri ključna elementa za pokretanje gospodarskog rasta

– pametan rast, koji potiče znanje, inovacije, obrazovanje i digitalno

društvo

– održivi rast, koji istodobno potiče konkurentnost te proizvodnju koja se

efikasnije odnosi prema resursima

– uključivi rast, koji povećava uključenost u tržišta rada i stjecanje vještina,

čime se sprječava siromaštvo

11

Upravljanje u okviru Strategije Europa 2020

• Godišnji izvještaj rasta u sklopu Europskog semestra:– Fiskalna odgovornost: prebacivanje poreznih opterećenja od

rada prema okolišu i uklanjanje okolišno štetnih potpora– Rast, zapošljavanje i ulaganje: potencijal zelenog gospodarstva -

energetska učinkovitost, gospodarenja otpadom i vodama; niskougljične tehnologije, promociji učinkovitosti resursa u MSP, poticanje eko dizajna i eko inovacija, poboljšanje učinkovitosti u sektoru zgradarstva i smanjenje energetske ovisnosti kao i ozelenjavanje javne nabave i trošenja EU fondova

• Europa 2020 srednjoročni pregled (reviziju)– Pritisak na resurse i briga za okoliš: Jedan od dugoročnih

trendova koji utječu na rast– Zaključci Vijeća za okoliš (listopad 2014. godine)– Prijedlozi EK za reviziju Strategije Europa 2020. godine (početkom

2015. godine)

12

Upravljanje u okviru Strategije Europa 2020

• jačanje okolišne dimenzije Strategije Europa 2020, a posebno bolje integracije učinkovitosti resursa kao potencijala za zeleni rast i zapošljavanje;

• iskorištavanje potencijala europskog semestra kao alata za poticanje nužnih strukturnih promjena te za provedbu strategija za zeleni rast;

• jačanje instrumenata vezanih uz provedbu načela „onečišćivač plaća”, zelene javne nabave, ekološkog dizajna i ekološke inovacije, razvoj zelene infrastrukture i dr.

• promicanje uključivanja kružne ekonomije i potencijala zelenog zapošljavanja u godišnjem ciklusu koordinacije ekonomskih politika, po mogućnosti od 2015. godine;

• uvođenje neobveznog aspiracijskog cilja resursne učinkovitosti u kontekstu revizije Strategije Europa 2020 i europskog semestra;

• uvođenje kao mogućeg kandidata indikatora resursne učinkovitosti kao odnosa BDP-a i potrošnje sirovina potrošnja sirovina (RMC) ili alternativno domaće potrošnje materijala (DMC) kao prikladnog za praćenje napretka prema resursnoj učinkovitosti;

• jačanje uloge ministara zaštite okoliša u europskom semestru.13

Zaključci Vijeća za okoliš (listopad 2014.)

• potrebno je obaviti dodatan posao na razvoju i primjeni tih alata za

praćenje i izvješćivanje - Eurostat

• uzmeti u obzir strukturne razlike gospodarstava DČ i druge nacionalne

posebnosti, kao i oskudnost resursa, njihova mogućnost obnavljanja i

recikliranja

• „produktivnost resursa” se računa kao BDP podijeljen s potrošnjom

sirovina (RMC), kao kandidata za zbirni pokazatelj kojim se mjeri

sveobuhvatni napredak prema učinkovitosti resursa, alt. DMC

• produktivnost resursa u EU-u porasla je za 20 % u razdoblju 2000. –

2011. te bi, u odnosu na scenarij u kojem okvirni uvjeti ostaju

nepromijenjeni (BaU), zadržavanje ove stope dovelo do dodatnog

povećanja od 30 % do 2030. uz istovremeno stvaranje više od 2

milijuna radnih mjesta i rasta BDP-a od 1 % 14

Indikatori resursne učinkovitosti

Produktivnost resursa (BDP/DMC)

15

16

Odrednice Klimatsko energetskog Okvira 2030.

• Radna snaga mora raspolagati odgovarajućim

vještinama kako bi se osigurao učinkovit prijelaz uz

otvaranje novih radnih mjesta

• Na temelju Komunikacije o zelenom zapošljavanju

stvoren je okvir za mogućnosti otvaranja radnih mjesta u

više kružnom gospodarstvu u kojem se resursima

učinkovito koristi

• Nacionalne, regionalne i lokalne vlasti i socijalni partneri

također maju važnu ulogu u razvoju ciljane i usklađene

podrške u obliku ulaganja, infrastrukture, tehnologije i

vještina, a posebno onih usmjerenih na potrebe MSP 17

KG i zeleno zapošljavanje

Struktura zelenih poslova EU-28

Izvor: Eurostat (env_ac_egss1)

• prepoznata ulaganja u energetiku, energetsku učinkovitost, klimatske aktivnosti, promicanje učinkovitosti resursa poboljšanjem infrastrukture za gospodarenje otpadom i vodama te razvoj zelene infrastrukture kao potencijal za stvaranje radnih mjesta i podizanje konkurentnosti

• 2011. donesene Strateške odrednice za razvoj zelenog gospodarstva, usmjeravanja razvoja države prema „zelenom gospodarstvu“

• doneseni ili pred donošenjem niz gospodarskih i razvojnih dokumenata u sektoru gospodarenja otpadom, poboljšanju energetske učinkovitosti u zgradarstvu i dr.

• ključna izrada Strategije niskougljičnog razvoja, koju planiramo izraditi do sredine sljedeće godine, kao krovne gospodarske, razvojne i okolišne strategije

19

Aktivnosti i izazovi KG u Hrvatskoj

• zbog multidisciplinarnosti KG uključuje potrebu koordinacije i objedinjavanja stajališta više politika i resora

• MZOIP pokrenulo postupak osnivanja Radne skupine za kružno gospodarstvo

• Predstavnici: MZOIP, MINGO, MFIN, MPO, MGPU, MRMS, SSSH, HGK, HUP

• Djelokrug RS: – stručna podrška prilikom izrade stajališta RH povezanih s KG,– koordinacija međuresornih pitanja u području KG u okviru

Ozelenjivanja Europskog semestra i poveznica sa StrategijomEuropa 2020,

– stručna podrška u radu stručnih i političkih tijela EU vezano uz KG,– sagledavanje mogućnosti primjene koncepta KG prilikom izrade i

donošenja strateških, zakonodavnih i planskih dokumenata određenih resora u RH.

20

Radna skupina za KG

Strategija niskougljičnog razvoja 1/2

EU je usvojila Plan puta za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskim udjelom ugljika do 2050. godine,

indikativni ciljevi u Planu puta su smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40% do 2030., 60% do 2040. te 80%-95% do 2050. g.

MZOIP stoga provodi aktivnosti na izradi Strategijeniskougljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030. s pogledom do 2050. godine s akcijskim planom

Cilj: smanjenje emisija stakleničkih plinova, zaštita okoliša, poticanje gospodarskog razvoja na principima održivosti, stvaranje prilika za nove poslove te usmjeravanje društva prema održivom razvoju

Započeo rad; završetak i usvajanje u Hrvatskom saboru do konca 2015.

Uključuje: scenarije 2030 i 2050., modeliranje po sektorima energetike, prometa, industrije, poljoprivrede, šumarstva, otpad, procjena učinka scenarija na okoliš, društvo i gospodarstvo te mjera i instrumenata, 5-godišnji akcijski plan, komunikacijski plan 21

Strategija niskougljičnog razvoja 2/2

Tranzicija treba biti postupna i odmjerena, dimenzionirana na način da pomogne izlasku iz gospodarske krize, potakne konkurentnost hrvatskog gospodarstva i ne samo da povrati razvoj na one stope porasta gospodarskog rasta i zapošljavanja koje su bile prije gospodarske krize, nego da ga postavi na nove, održive osnove

Odredit će se učinak na gospodarstvo (utjecaj na BDP, troškovi razvoja energetskog sustava, cijene energenata), energetski sustav (energetska potrošnja i uvoz – izvoz, sigurnost opskrbe, pitanje mreže, cijene energenata ), okoliš (emisije nestakleničkih plinova), prirodu (posebno Natura 2000 područja) i društvo(zapošljavanje, dostupnost energije, utjecaj na zdravlje)

Mjere će se fokusirati na tehnologije koje se mogu proizvesti “kod kuće”, nude najveći potencijal zapošljavanja i smanjenja emisija stakleničkih plinova 22

23

Zaključna razmatranja 1/2 KG horizontalna politika, uspješnost ovisi o koordinaciji

politika i međuresornoj suradnji EU: promicanje uključivanja KG i potencijala zelenog

zapošljavanja u godišnjem ciklusu koordinacije ekonomskih politika te uvođenje neobveznog aspiracijskog cilja resursne učinkovitosti u kontekstu revizije Strategije Europa 2020 i Europskog semestra (GPR, NPR, SPDČ); razvoj i unaprjeđenje indikatora r.učinkovit.

Aktualne rasprave EU: važnost sinergije politike zaštite okoliša s digitalnom agendom korištenjem punog potencijala novih digitalnih tehnologija pri čemu još treba procijeniti područja zaštite okoliša odnosno KG kao prioritetna za povezivanje u kontekstu donošenja strategije o digitalnom jedinstvenom tržištu (prioritet EK)

Niskougljični razvoj ostvaruje se kroz sinergiju s razvojem 'zelenog gospodarstva' odnosno KG, koje je utemeljeno na principima održivog razvoja, tj. održivog korištenja resursa za ostvarivanje gospodarskog rasta uz smanjivanje emisija i utjecaja na okoliš, smanjivanje siromaštva i nejednakosti

24

Zaključna razmatranja 2/2 Financijski izvori: strukturni fondovi Operativni program,

Plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi, tržišni mehanizmi

Uloga RS za kružno gospodarstvo: jačanje administrattivnih kapacita te institucionalno povezivanje gospodarske zajednice, socijalnih partnera i javnog sektora u realizaciji koncepta KG

Unaprjeđivanje postojećijh i uvođenje novih inovativnih zakonodavnih, ekonomskih i ostalih provedbenih instrumenata / mjera u okviru načela i elemenata kružnog gospodarstva kako bi se ostvario cilj –povećavati učinkovitost resursa otvaranje nove mogućnosti za poduzetništvo i zapošljavanje, dakle istodobno povećanje proizvodnje, konkurentnosti i zapošljavanja

HVALA NA PAŽNJI

http://www.mzoip.hrViše informacija na mrežnoj stranici Ministarstva