RAZNOLIKOST VODENIH TIJELA HRVATSKE

Međunarodno zaštićena područja u Hrvatskoj

NP Plitvička jezera

PP Lonjsko polje

Mura-Drava-Dunav

Crna Mlaka

PP Velebit

PP Vransko jezero

Delta

Neretve

PP Papuk

PP Kopački Rit

7 od 9 područja vezano uz vode na kopnu

PLITVIČKA JEZERA –hidrosustav 16 krških jezera

riječna jezera

Voda se prelijeva iz jednog

jezera u drugo, preko sedrenih barijera ,

prekrivenih mahovinama koje imaju

važnu ulogu u biogenom postanku sedre

NP PLITVICE8. travnja 1949.

PRIRODNA JEZERA HRVATSKE

NP KRKA

24. siječnja 1985.

JEZERO VISOVAC riječno jezero na rijeci Krki

s istoimenim otočićem i franjevačkim samostanom

PRIRODNA JEZERA HRVATSKE

PRIRODNA JEZERA HRVATSKE

VRANSKO JEZERO /CRES

U Hrvatskoj - najveća

kriptodepresija – pojam

vezan uz jezera čije se dno

nalazi ispod, a površina

vode iznad razine mora

Najdublje jezero u

Hrvatskoj 74,5 m, čije dno

61,5 m ispod morske

razine, a površina vode 13

m iznad morske razine

Vransko jezero na Cresu je

najveći prirodni rezervoar

pitke vode na našim

otocima

KRIPTODERESIJA shema

VRANSKO JEZERO/BIOGRAD –

površinom najveće jezero u Hrvatskoj 30, 2 km2

PRIRODNA JEZERA HRVATSKE

Park prirode uvršten na europski popis važnih ornitoloških područja

(IBA) + Ramsarsko područje

SZ dio Vranskog jezera močvarno područje - bogata ornitofauna

Park prirode LONJSKO POLJEMOČVARNA STANIŠTA

Jedna od najvećih močvarnih nizina dunavskog porječja između rijeka Save, Une,

Kupe, Lonje i Struga - kompleks poplavnih šuma hrasta lužnjaka, močvara,

livada, bara i riječnih rukavaca, dva ornitološka rezervata Krapje đol i Rakita

25.lipnja 1991 – uvršten u Ramsarski popis zaštićenih močvarnih

staništa

Park prirode KOPAČKI RIT

MOČVARNA STANIŠTA

s juga omeđen rijekom Dravom, na istoku Dunavom, Sakadaško i Kopačko

jezero

Posebni ornitološki rezervat CRNA MLAKA

MOČVARNA STANIŠTA

u porječju Kupe

crna boja potječe od tanina iskrčenog drveća koje je trunulo

ribnjaci osnovani 1905. godine

Spomenik prirode CRVENO JEZERO ime po crvenim stijenama koje ga okružuju

(boksitna rudača), dubina jame 528 m, dubina jezera 255 m

SPECIFIČNA JEZERA U KRŠU

SPECIFIČNA JEZERA U KRŠU

Spomenik prirode – MODRO JEZERO

prisutnost estavela, dubina varira 0-147 m dubine ( 90 m)

JEZERA ANROPOGENOG PODRIJETLA

URBANA JEZERAJARUN

rukavac Save, nakon velike poplave 1964. izgradnjom nasipa uz Savu Jarun je

fizički odvojen od rijeke kao močvarno područje;

šljunak iz Jaruna koristio se za izgradnju nasipa, pa se produbio i postao jezero;

današnji oblik jezero Jarun poprima 1987. povodom održavanja Univerzijade

BUNDEK

Jezero formirano 1955.-1960. zbog iskapanja šljunka za izgradnju

Zagrebačkog velesajma; park i vodene površine ponovno uređeni 2005.

godine.

JEZERA ANROPOGENOG PODRIJETLA

URBANA JEZERA

PERUČKO JEZERO

najveće umjetno jezero u RH nalazi se 15 km sjeverozapadno od Sinjaizgrađeno 1959. godine kada je Cetina pregrađena branom, a imafunkciju: akumulacija vode za potrebe nizvodnih hidrocentrala, reguliravodostaj Cetine sprečavajući poplave i čuva najveće rezerve pitke vode uDalmaciji

JEZERA ANROPOGENOG PODRIJETLA

UMJETNE AKUMULACIJE

Izvor Cetine

Hidroenergetski sustav rijeke Cetine

• 5 hidroelektrana:

- Peruča

- Orlovac

- Đale

- Kraljevac

- Zakučac

JEZERA ANROPOGENOG PODRIJETLA

UMJETNE AKUMULACIJE

PORJEČJE DUNAVA

CRNOMORSKI SLIV

DUNAV (2 888 km)

Izvire na jugozapadu Njemačke u

šumovitom planinskom kraju

Schwarzwaldu nastaje spajanjem rječica

Brigach i Breg te dalje teče prema

istoku kroz nekoliko glavnih gradova u

središnjoj i istočnoj Europi i ulijeva se

u Crno more deltastim ušćem u

Rumunjskoj i Ukrajini, koje se nalazi

na popisu svjetske baštine UNESCO-a.

SAVA

PORJEČJE DUNAVA

IZVOR KUPE

PORJEČJE DUNAVA

• hidrološki i pejzažni

fenomen

• okruglo jezero, širina

50-ak m, dužina 200 m

• dubina 86 m

Ozalj

Kupa kod Ozlja ulazi u svoj

ravničarski i spori tok

hidroelektrana Munjara

puštena u pogon

17. kolovoza 1908.g.

PORJEČJE DUNAVA

Slunjčica se ulijeva u Koranu

čineći slapište Rastoke

RASTOKE

PORJEČJE DUNAVA

Kanjon KORANE

ESTUARIJI KRKE I ZRMANJE

ESTUARIJI su potopljena riječnaušća u uvjetima plime i oseke rijekesa dovoljnom količinom vode mogu

stvoriti estuarije

• u kvartaru je gornji tok

Zrmanje bio desna pritoka

Krke, tek je kasnije

Zrmanja probila vlastito korito

• Oba estuarija čine proširenja:

Prokljansko jezero-Krka,

Novigradsko more-Zrmanja

RIJEKE JADRANSKOG SLIVA

vrelo Zrmanje200 m dubok kanjon Zrmanje

RIJEKE JADRANSKOG SLIVAZRMANJA

SKRADINSKI BUK

RIJEKE JADRANSKOG SLIVA

KRKA

RIJEKE JADRANSKOG SLIVA

CETINA

NERETVA

RIJEKE JADRANSKOG SLIVA

• danas se obrađuje oko 4 500 ha (trećina ukupne površine

doline Neretve)

• veći dio obradivih površina dobiven meloiracijom

močvarnog područja (12 – 4 rukavca), isušivanjem tog područja

• močvarnu vegetaciju zamjenjuje kultivirani krajolik

• vrlo plodno tlo i sredozemna klima podržavaju

• komercijalni uzgoj voća , povrća i vinove loze

RIJEKE JADRANSKOG SLIVA

1 Ušće Neretve – posebni ornitološki i ihtiološki rezervat

2 Modro oko i jezero Desne – zaštićeni krajolik

3 Orepak – posebni ornitološki rezervat

4 Podgrede – posebni ornitološki rezervat

5 Posebni ornitološki rezervat Prud

ZAŠTIĆENA PODRUČJA NERETVE U RH

RIJEKE JADRANSKOG SLIVA

Rijeke ponornice

• Ponornica = rijeka koja dijelom ili cijelom svojom dužinom teče ispod zemlje kroz krški sustav

• Tipične su u dinarskom području

• Najpoznatije hrvatske ponornice:

Gacka

Krbava

Lika

Pazinčica

Dobra

ĐULIN PONOR (DOBRA)

Raznolikost podzemne faune Hrvatske

• spužva Eunapius subterraneus• Congeria kusceri –

• jedini podzemni školjkaš

Termalne vode u Hrvatskoj

Područje Hrvatske, naročito njezin SZ dio obiluje izvorima termalne vode.

Ove vode koristile su se na području RH još u rimsko doba.

Vrlo su važan prirodni izvor energije.

Vrela u kojima je temperatura vode viša od prosječne godišnje temperature okolnog lokaliteta zovemo toplim izvorima ili termalnim vrelima

Termalna vrela Hrvatske

BIZOVAČKE TOPLICE :

Slučajno otkriveno vrelo prilikom istraživanja novih izvora nafte i plina kada je 1970. godine iz jedene bušotine briznula vrela voda;

Termalna voda Bizovačkih toplica jedina je i najtoplija jodna hipertermalnavoda u Europi, temperatura od 87 – 90 º C