Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave na području ...izmijenjena slatkovodna staništa...
Transcript of Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave na području ...izmijenjena slatkovodna staništa...
Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke
Drave na području hidroenergetskog
sustava Čakovec
Ana Kadi i Lora Alijašević
Mentor: Dunja Turk, prof. ([email protected])
Pleškovec,1. ožujka 2013.
OŠ Ivana Gorana Kovačića Sveti Juraj na Bregu, Pleškovec 31, Lopatinec
Sažetak
Tijekom 2011. godine istraživana je raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave na
četiri lokaliteta u sklopu hidroenergetskog sustava Čakovec. Različita prirodna i umjetno
izmijenjena slatkovodna staništa uspoređena su prema fizikalno-kemijskim svojstvima vode te
strukturi zajednica makrobeskralježnjaka da bi se utvrdio eventualni utjecaj izgradnje
hidroelektrane na životne zajednice u vodi. Od fizikalno-kemijskih parametara mjerene su
temperatura zraka, temperatura vode, pH vrijednost, električna vodljivost, ukupne otopljene
tvari, otopljeni kisik i zasićenje kisikom. Rezultati pokazuju da nema utjecaja
hidroenergetskog postrojenja na životne uvjete u vodi već oni odgovaraju atmosferskim
prilikama i hidro-morfološkim karakteristikama staništa. Na istraživanom području utvrđeno
je ukupno 15 različitih skupina makrobeskralježnjaka. Najveću raznolikost zajednica
nalazimo u starom koritu rijeke Drave koje je izgradnjom hidroelektrane najmanje
izmijenjeno. Najveća brojnost jedinki prisutna je u lijevom drenažnom kanalu zbog stalnih
životnih uvjeta uslijed navodnjavanja podzemnim vodama. Utjecaj hidroelektrane na
zajednice makrobeskralježnjaka najizraženiji je u odvodnom kanalu nizvodno od strojarnice
gdje su životni uvjeti najnestabilniji te stoga najnepovoljniji za živa bića.
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
2
Opis teme
Makrobeskralježnjaci, makrozoobentos ili bentički beskralježnjaci su slatkovodne
životinje koje su veće od 0,5 mm, a svojim načinom života su vezane uz dno vodenih staništa.
U kopnenim vodama Europe žive predstavnici raznih skupina beskralježnjaka zastupljenih s
više od 12 000 vrsta [1]. Zajednice makrobeskralježnjaka uključuju razne puževe, školjkaše,
rakove, kukce, žarnjake, virnjake, maločetinaše i druge beskralježnjake koji se pojavljuju u
različitim životnim stadijima kao što su odrasli oblici, kukuljice, ličinke i jajašca (Slika 1).
Neki se aktivno kreću po dnu vodotoka ili se ukopavaju u njega dok drugi žive sjedilački,
pričvršćeni za kamenje, vodeno bilje ili druge čvrste predmete u vodi. Pojedini oblici
beskralježnjaka su samo u nekim fazama svog životnog ciklusa vezani uz vodu, dok ostatak
života provode na kopnu [2].
Slika 1. Makrobeskralježnjaci (A. Kadi)
Struktura zajednica makrobeskralježnjaka na nekom vodenom staništu ovisi o mnogim
hidro-morfološkim i fizikalno-kemijskim obilježjima staništa kao što su brzina strujanja vode,
struktura podloge, intenzitet osvjetljenja staništa, temperatura vode, količina otopljenog
kisika, pH vrijednost vode, količina otopljenih organskih tvari u vodi i mnoga druga.
Makrobeskralježnjaci su osjetljivi na bilo kakve promjene navedenih ekoloških čimbenika u
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
3
prirodi što je vidljivo u promjenama sastava i prostornog rasporeda životnih zajednica.
Također su osjetljivi i na pojavu onečišćenja u vodi, stoga je struktura zajednica
makrobeskralježnjaka pogodan biološki pokazatelj pri određivanju ekološkog stanja, odnosno
kakvoće kopnenih površinskih voda [1].
Rijeka Drava jedna je od najvećih rijeka u Europi s ukupnom duljinom toka od 749
km, od čega se u Hrvatskoj nalazi 323 km njenog završnog dijela. Najznačajniju ulogu u
opskrbi Drave vodom imaju padaline i ledenjaci, što je čini rijekom kišno-ledenjačkog režima
s najnižom razinom vode zimi, a najvišom u proljeće i ljeto [4]. Drava izvire u Italiji na 1192
metra nadmorske visine, a ulijeva se u Dunav. Protječe kroz pet europskih država: Italiju,
Austriju, Sloveniju, Hrvatsku i Mađarsku. Na Dravi su do sada su izgrađene ukupno 23
hidroelektrane od čega 12 u Austriji, 8 u Sloveniji i 3 u Hrvatskoj (HE Varaždin, HE Čakovec
i HE Dubrava). Hidroelektrane predstavljaju važan izvor električne energije, doprinose i
rješavanju vodoprivrednih i poljoprivrednih problema kao što je opskrba vodom, obrana od
poplava, zaštita zemljišta od erozije te navodnjavanje i odvodnja poljoprivrednih površina, a
povoljno utječu i na prometni, sportski i turistički razvoj regije. Međutim, kako bi se iskoristio
energetski potencijal rijeke Drave, izmijenjeni su dijelovi njenog prirodnog korita
preusmjeravanjem vode i pretvaranjem u kanale i akumulacije. Promjene prvobitnog izgleda
dravskog krajolika, a time i prostornih i životnih uvjeta vodenih i kopnenih staništa utjecale su
na promjene u sastavu i prostornom rasporedu životnih zajednica uz Dravu i u njoj.
Potaknuti proturječnim gospodarskim koristima i okolišnim utjecajima
hidroenergetskih postrojenja pristupili smo ovom istraživanju s ciljem da ostvarimo slijedeće:
- utvrdimo strukturu zajednica makrobeskralježnjaka rijeke Drave na području
hidroenergetskog sustava Čakovec,
- usporedimo zajednice makrobeskralježnjaka prema sastavu i brojčanoj zastupljenosti
na prirodnim i ljudskim djelovanjem izmijenjenim staništima rijeke Drave,
- usporedimo fizikalno-kemijska svojstva vode na različitim staništima
hidroenergetskog sustava Čakovec i uvidimo njihov utjecaj na živa bića u vodi.
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
4
Pretpostavke i hipoteze
Raznolikost makrobeskralježnjaka te brojčana zastupljenost pojedinih skupina u
zajednicama kao i fizikalno-kemijska svojstva vode planirali smo utvrditi terenskim
istraživanjima rijeke Drave na četiri odabrane mjerne postaje u sklopu hidroenergetskog
sustava Čakovec (Tablica 1, Slika 2). Dijelovi istraživanja koji uključuju analizu prikupljenih
uzoraka i obradu podataka obavljati će se u školi.
Tablica 1. Istraživani lokaliteti s pripadajućim oznakama i vremenikom uzorkovanja
OZNAKA
POSTAJE
NAZIV POSTAJE
(područje
hidroenergetskog sustava
Čakovec)
DATUM UZORKOVANJA
P1 Akumulacijsko jezero 16. 5. 2011.
4. 7. 2011.
12. 9. 2011.
7. 11. 2011.
P2 Lijevi drenažni kanal
P3 Odvodni kanal
P4 Staro korito rijeke Drave
Slika 2. Shematski prikaz hidroenergetskog sustava Čakovec s označenim istraživanim
lokalitetima (preuzeto od HEP Varaždin i prerađeno)
P1 P2 P3 P4
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
5
Uzorkovanje makrobeskralježnjaka i mjerenje fizikalno-kemijskih svojstava vode na
terenu obavljati će se u svibnju, srpnju, rujnu i studenom, da bi se dobio uvid u sezonske
promjene životnih uvjeta staništa i strukture životnih zajednica. Postaje istraživanja odabrane
su s namjerom da obuhvate različite dijelove hidroenergetskog sustava kako bi se mogle
usporediti karakteristike prirodnih i umjetno izmijenjenih vodenih staništa. U ispitivanje su
uključeni staro, prirodno korito rijeke Drave, ujezereni dio korita pretvoren u akumulaciju,
drenažni kanal s lijeve strane akumulacijskog jezera te odvodni kanal nizvodno od
hidroelektrane (Tablica 1, Slike 2 - 6).
Akumulacijsko jezero HE Čakovec formirano je izgradnjom brane tako da je tok rijeke
Drave zaustavljen, a riječna dolina potopljena i pretvorena u stajaćicu. Razina vode varira do
nekoliko metara tijekom godine, ovisno o radu hidroelektrane i režimu rijeke. Mjerna postaja
P1 smještena je na lijevoj obali akumulacije uz rekreacijski centar Kuršanec, a obuhvaća
obalni dio jezera sa šljunkovito-muljevitom podlogom (Slike 2 i 3).
Slika 3. Akumulacijsko jezero HE Čakovec – mjerna postaja P1 (A. Kadi)
Lijevi drenažni kanal HE Čakovec cijelom dužinom prati nasip lijeve obale
akumulacijskog jezera i ulijeva se u odvodni kanal nakon strojarnice. Brzina protoka vode
varira duž kanala. Na mjestima gdje se cijevima ulijevaju podzemne vode protok je brži dok
na određenoj udaljenosti nizvodno voda usporava. Mjerna postaja P2 nalazi se na lijevoj obali
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
6
kanala, dvjestotinjak metara uzvodno od brane, na dijelu sporijeg protoka vode (Slike 2 i 4).
Na tom mjestu kanal je širok oko četiri metra sa šljunkovitom podlogom i bogatom
podvodnom vegetacijom, dok se priobalna vegetacija se tijekom godine redovito uklanja
košnjom.
Slika 4. Lijevi drenažni kanal HE Čakovec – mjerna postaja P2 (A. Kadi)
Slika 5. Odvodni kanal HE Čakovec – mjerna postaja P3 (A. Kadi)
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
7
Odvodni kanal je dugačak oko 6,5 km. Izdvaja se iz strojarnice kod mjesta Orehovica
te se ulijeva u stari tok rijeke Drave prije akumulacijskog jezera HE Dubrava nedaleko
Preloga. Protok vode kroz kanal je promjenjiv i ovisi o režimu rada hidroelektrane, odnosno
količini vode koja se propušta iz strojarnice. Mjerna postaja P3 nalazi se na lijevoj obali
kanala, uz most autoceste A4 Goričan - Zagreb, dvjestotinjak metara nizvodno od strojarnice
(Slike 2 i 5). Dno kanala se sastoji od šljunčanih valutica, bez priobalne i podvodne
vegetacije.
Slika 6. Staro korito rijeke Drave – mjerna postaja P4 (A. Kadi)
Staro korito rijeke Drave je nepravilnog, meandriranog toka iz kojeg se izdvajaju
brojni vijugavi rukavci. Voda u staro korito ulazi iz akumulacijskog jezera na području brane i
teče do okolice Preloga gdje je korito ponovno pretvoreno u akumulacijsko jezero HE
Dubrava. Biološki minimum, odnosno voda koja se ispušta iz akumulacije u staro korito
uglavnom je stalnog protoka (14 – 16 m3/s) osim u slučaju visokih voda, koje se obzirom na
režim rijeke Drave mogu javiti u proljeće i ljeto, kada je protok povećan da bi se spriječilo
pretjerano punjenje akumulacije. Mjerna postaja P4 smještena je na lijevoj obali rijeke,
nizvodno od mosta Otok – Hrženica (Slike 2 i 6). Podloga se sastoji od šljunkovitih i
pjeskovito-muljevitih dijelova sa bujnom priobalnom vegetacijom.
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
8
Na svim odabranim postajama pri svakom uzorkovanju su ispitivati će se sljedeći
fizikalno-kemijski parametri: temperatura zraka, temperatura vode, pH vrijednost vode,
električna provodljivost vode, ukupne otopljene tvari u vodi, količina otopljenog kisika u vodi
i zasićenost vode kisikom.
Temperatura vode i zraka mjeri se alkoholnim termometrom. Termometar za mjerenje
temperature zraka se postavi u hladovinu na visinu od 1 m od tla u neposrednoj blizini
lokaliteta mjerenja, a vrijednost se očita nakon 5 do 10 minuta. Temperatura vode mjeri se
uranjanjem termometra do 10 cm u vodu na 3 do 5 minuta (Slika 7).
pH vrijednost vode određuje se univerzalnim indikator papirom koji se uroni u
laboratorijsku čašu s uzorkom vode (Slika 8). Boja papira uspoređuje se sa skalom boja na
omotu indikatora.
Slika 7. Mjerenje temperature vode (A. Kadi) Slika 8. Mjerenje pH vrijednosti (A. Kadi)
Električna vodljivost i otopljeni kisik u vodi određuju se mjernim uređajem marke
Hach na koji se za svaki navedeni parametar montira posebna sonda za mjerenje koja se zatim
uroni u posudu s uzorkom (Slika 9). Na temelju podataka o vrijednostima temperature vode i
količine otopljenog kisika izražava se zasićenje vode kisikom, a iz električne vodljivosti
izračunava se ukupna količina tvari otopljenih u vodi.
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
9
Slika 9. Mjerenje električne vodljivosti vode sondom (L. Alijašević)
Makrobeskralježnjaci se prikupljaju ručnom mrežom kvadratnog okvira s duljinom
stranice 25 cm i veličinom oka 0,5 cm. Na svakoj mjernoj postaji uzorci sedimenta sabiru se
na način da se donji dio okvira mreže prisloni uz dno te se mreža povlačeni po podlozi četiri
puta po 1 metar u smjeru suprotnom od toka vode (Slika 10). Na opisani način na svim
postajama su prikupljeni uzorci s jednake površine od 1 m2. Na lokalitetima gdje nalazimo
više tipova podloge odnosno mikrostaništa uzorkuje se sa svakog tipa unutar navedene
površine, s obzirom na zastupljenost. Prikupljeni sadržaj iz mreže se prebaci u bijelu plastičnu
kadicu s malo vode, a dijelovi sedimenta koji su se zadržali na mreži ispiru se iznad kadice
pomoću boce štrcaljke (Slika 11). Iz uzorka u kadici se, nakon temeljitog ispiranja, izvade svi
veći dijelovi sedimenta kao što je kamenje, dijelovi vegetacije i slično. Uzorci se konzerviraju
u 76 % etanolu u plastičnim bocama širokog grla. Svaka se boca označava etiketom s
podacima o mjestu i vremenu uzorkovanja.
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
10
Slika 10. Uzorkovanje makrobeskralježnjaka (A. Kadi)
Slika 11. Ispiranje mreže za uzorkovanje (L. Alijašević)
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
11
Iz uzoraka prikupljenih na terenu u školi se izdvajaju, identificiranju i sortiraju svi
makrobeskralježnjaci tako da se sediment temeljito pregleda pomoću stereomikroskopa
ukupnog povećanja od 7 do 45 x (Slika 12). Svaka pronađena jedinka makrobeskralježnjaka
se izdvoji iz uzorka pomoću pincete i iglice na satno staklo se determinira do što niže
sistematske razine, s obzirom na naše mogućnosti. Jedinke se identificiraju pomoću
determinacijskih ključevima [1] i [5]. Svi makrobeskralježnjaci iz uzoraka razvrstaju se prema
sistematskim skupinama i prebroje. Dobiveni podaci potrebni su za usporedbu strukture
životnih zajednica makrobeskralježnjaka prema brojnosti i raznolikosti skupina u zajednici te
brojčanoj zastupljenosti i gustoći naseljenosti pojedinih skupina na različitim staništima
istraživanog područja.
Slika 12. Analiza uzoraka stereomikroskopom (L. Alijašević)
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
12
S obzirom na literaturne podatke o fizikalno-kemijskim i biološkim karakteristikama
slatkovodnih ekosustava pretpostavljamo da će dobiveni rezultati ukazivati na veću brojnost i
raznolikost makrobeskralježnjaka u životnim zajednicama prirodnog, meandriranog toka
rijeke Drave u odnosu na kanalizirane dijelove, zbog veće raznolikosti mikrostaništa. Također
očekujemo razlike u fizikalno-kemijskim svojstvima vode tekućih u odnosu na jezerske
dijelove hidroenergetskog sustava Čakovec, uslijed različitih hidro-morfoloških značajki
staništa.
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
13
Mjerenja i rezultati
Pri obradi brojčanih podataka dobivenih analizom uzoraka na terenu i u školi korišten
je računalni program Microsoft Excel kojim su izrađeni tablični i grafički prikazi rezultata.
Temperatura zraka se tijekom čitave godine na cjelokupnom području istraživanja
kreće u rasponu od 11 do 35 ºC (Tablica 2, Slika 13). Kretanje temperature odgovara
karakteristikama godišnjih doba, stoga su najviše temperature zabilježene u srpnju, a najniže u
studenom.
Tablica 2. Temperatura zraka (ºC) po mjernim postajama
Oznaka Naziv postaje 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
P1 Akumulacijsko jezero 23 29 28 11
P2 Lijevi drenažni kanal 24 31 29 12
P3 Odvodni kanal 24 34 28 12
P4 Staro korito rijeke Drave 24 35 27 11
Slika 13. Kretanje vrijednosti temperature zraka tijekom godine po
mjernim postajama
0
10
20
30
40
16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Tem
per
atu
ra z
raka
(°C
)
Vrijeme uzorkovanja
P1
P2
P3
P4
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
14
Vrijednosti temperature vode po mjernim postajama i datumima uzorkovanja
prikazane su Tablicom 3 i Slikom 14. Temperatura vode prema izmjerenim vrijednostima
prati temperaturu zraka, stoga je voda na svim mjernim postajama najtoplija u srpnju, a
najhladnija u studenom. Najviša vrijednost tijekom godine zabilježena je na postaji P1 u
srpnju i iznosi 26 ºC, a najniža na postajama P3 i P4 u studenom i iznosi 8 ºC. Najmanje
godišnje varijacije temperature vode zabilježene su na postaji P2 gdje temperatura varira
unutar četiri °C neovisno o sezonskim promjenama temperature zraka.
Tablica 3. Temperatura vode (ºC) po mjernim postajama
Oznaka Naziv postaje 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
P1 Akumulacijsko jezero 17 26 20 9
P2 Lijevi drenažni kanal 15 16 16 11
P3 Odvodni kanal 18 23 23 8
P4 Staro korito rijeke Drave 18 24 23 8
Slika 14. Kretanje vrijednosti temperature vode tijekom godine po mjernim postajama
Izmjerene pH vrijednosti vode na svim mjernim postajama prikazane su Tablicom 4 i
Slikom 15. Pri većini obavljenih mjerenja pH iznosi 8, izuzev prvog mjerenja u svibnju kada
je na postajama P3 i P4 zabilježena pH vrijednost 9. Dobiveni rezultati prema skali pH
vrijednosti ukazuju na blago lužnata svojstva ispitivane vode.
0
10
20
30
40
16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Tem
per
atu
ra v
od
e (°
C)
Vrijeme uzorkovanja
P1
P2
P3
P4
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
15
Tablica 4. pH vrijednost vode po mjernim postajama
Oznaka Naziv postaje 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
P1 Akumulacijsko jezero 8 8 8 8
P2 Lijevi drenažni kanal 8 8 8 8
P3 Odvodni kanal 9 8 8 8
P4 Staro korito rijeke Drave 9 8 8 8
Slika 15. Kretanje pH vrijednosti vode tijekom godine po mjernim postajama
Rezultati mjerenja električne vodljivosti vode prikazani su Tablicom 5 i Slikom 16.
Sve izmjerene vrijednosti kreću se u rasponu od 291 µS/cm (P1) do 372 µS/cm (P4), bez
većih odstupanja na pojedinim postajama tijekom godine.
Tablica 5. Električna vodljivost vode (µS/cm) po mjernim postajama
Oznaka Naziv postaje 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
P1 Akumulacijsko jezero 321 291 315 313
P2 Lijevi drenažni kanal 332 327 342 348
P3 Odvodni kanal 306 300 329 332
P4 Staro korito rijeke Drave 362 331 346 372
0
3
6
9
12
15
16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
pH
vri
jed
no
st
Vrijeme uzorkovanja
P1
P2
P3
P4
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
16
Slika 16. Kretanje vrijednosti električne vodljivosti vode tijekom godine po
mjernim postajama
Količina ukupno otopljenih tvari u vodi izračunata je iz vrijednosti električne
provodljivosti tako da je svaki izmjereni rezultat pomnožen s faktorom 0,67, koji se koristi
ukoliko je nepoznato koja je vrsta tvari otopljena u vodi. Izračunate vrijednosti prikazane su
Tablicom 6 i Slikom 17, a kreću se u rasponu od 195,0 (P1) mg/l do 249,2 mg/l (P4) i prate
vrijednosti električne vodljivosti vode.
Tablica 6. Ukupno otopljene tvari u vodi (mg/l) po mjernim postajama
Oznaka Naziv postaje 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
P1 Akumulacijsko jezero 215,1 195,0 211,1 209,7
P2 Lijevi drenažni kanal 222,4 220,0 229,1 233,2
P3 Odvodni kanal 205,0 201,0 220,4 222,4
P4 Staro korito rijeke Drave 242,5 221,8 231,8 249,2
0
100
200
300
400
500
16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Ele
ktri
čna
vod
ljiv
ost
(µ
S/cm
)
Vrijeme uzorkovanja
P1
P2
P3
P4
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
17
Slika 17. Kretanje količine ukupno otopljenih tvari u vodi tijekom godine po mjernim
postajama
Izmjerene vrijednosti otopljenog kisika u vodi prikazane su Tablicom 7 i Slikom 18.
Na postaji P2 zabilježene su najniže vrijednosti otopljenog kisika, ispod 6 mg/l. Ta se postaja
najviše razlikuje od ostalih i zbog najmanjih varijacija količine otopljenog kisika tijekom
godine. Na ostalim postajama udio otopljenog kisika kreće se u rasponu od 7,38 do 11,74
mg/l. Više razine kisika izmjerene su u proljeće i jesen, a niže ljeti.
Tablica 7. Otopljeni kisik u vodi (mg/l) po mjernim postajama
Oznaka Naziv postaje 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
P1 Akumulacijsko jezero 11,74 6,77 9,86 11,52
P2 Lijevi drenažni kanal 6,34 8,12 5,88 5,63
P3 Odvodni kanal 10,57 7,10 9,32 11,29
P4 Staro korito rijeke Drave 11,66 6,80 7,38 8,55
0
100
200
300
400
500
16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Uku
pn
o o
top
ljen
e t
vari
(m
g/l)
Vrijeme uzorkovanja
P1
P2
P3
P4
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
18
Slika 18. Kretanje količine otopljenog kisika u vodi tijekom godine po mjernim
postajama
Zasićenje vode kisikom izračunato je iz izmjerenih vrijednosti otopljenog kisika i
temperature vode tako da su vrijednosti otopljenog kisika podijeljene sa standardnim iznosima
maksimalne količine otopljenog kisika pri izmjerenim temperaturama vode. Rezultati su
izraženi kao postoci i prikazani Tablicom 8 i Slikom 19. Vrijednosti zasićenja vode kisikom
na svim lokalitetima se kreću od 62,8 do 122,7%. Uslijed veće količine otopljenog kisika u
vodi veće su i vrijednosti zasićenja kisikom, stoga sve vrijednosti zasićenja prate kretanja
koncentracije kisika.
Tablica 8. Zasićenje vode kisikom (%) po mjernim postajama
Oznaka Naziv postaje 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
P1 Akumulacijsko jezero 121,0 83,6 108,4 99,3
P2 Lijevi drenažni kanal 62,8 82,0 59,4 51,2
P3 Odvodni kanal 111,3 82,6 108,4 94,9
P4 Staro korito rijeke Drave 122,7 81,0 85,8 71,8
0
3
6
9
12
15
16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Oto
plj
eni k
isik
(m
g/l)
Vrijeme uzorkovanja
P1
P2
P3
P4
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
19
Slika 19. Kretanje vrijednosti zasićenja vode kisikom tijekom godine po mjernim
postajama
0
25
50
75
100
125
150
16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Zasi
ćen
je k
isik
om
(%
)
Vrijeme uzorkovanja
P1
P2
P3
P4
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
20
Rezultati analize makrobeskralježnjaka prikupljenih na istraživanim lokalitetima
hidroenergetskog sustava Čakovec u četiri navrata tijekom 2011. godine prikazani su
Tablicama 9 – 12 i Slikama 22 - 27. Identifikacijom jedinki i razvrstavanjem prema
sistematskim skupinama utvrđen je sastav odnosno raznolikost zajednica
makrobeskralježnjaka, a prebrojavanjem jedinki njihova brojčana zastupljenost te gustoća
naseljenosti makrobeskralježnjaka na pojedinim mjernim postajama. Izolirane jedinke iz
skupine plošnjaka, mekušaca i kolutićavaca su determinirane do sistematske razine razreda, a
člankonošci do razine reda.
Na postaji akumulacijsko jezero (P1) nalazimo ukupno 10 različitih sistematskih
skupina makrobeskralježnjaka prikazanih Tablicom 9 i Slikom 20. Najviše skupina
zabilježeno je u rujnu (svih 10 skupina), a najmanje u studenom (6 skupina) (Slike 20 i 24).
Najveći broj jedinki po jedinici površine od 1 m2 je utvrđen u svibnju (66 jedinki), a najmanji
u studenom (36 jedinki) (Slike 20 i 25). Prosječna godišnja naseljenost je 50 jedinki/m2.
Cijele godine brojčano dominiraju maločetinaši i rakušci.
Tablica 9. Struktura zajednice makrobeskralježnjaka na mjernoj postaji
akumulacijsko jezero (P1)
Mjerna postaja P1 – Akumulacijsko jezero
Datum 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Skupina Brojčana zastupljenost jedinki/m2
MEKUŠCI
PUŽEVI 10 7 10 4
ŠKOLJKAŠI 1 1 2 1
KOLUTIĆAVCI
MALOČETINAŠI 18 12 8 17
PIJAVICE 2 1 1 -
RAKOVI
JEDNAKONOŠCI - - 1 -
RAKUŠCI 14 10 16 9
KUKCI
RAZNOKRILCI 8 1 15 -
DVOKRILCI 4 7 3 4
TULARI 1 - 1 -
VODENCVJETOVI 8 3 2 1
Ukupni broj
jedinki/m2
66 40 59 36
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
21
Slika 20. Zastupljenost pojedinih skupina makrobeskralježnjaka s obzirom na broj
jedinki u zajednici na mjernoj postaji akumulacijsko jezero (P1) tijekom
godine
0
10
20
30
40
50
60
70
16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Bro
j jed
inki
Vrijeme uzorkovanja
VODENCVJETOVI
TULARI
DVOKRILCI
RAZNOKRILCI
RAKUŠCI
JEDNAKONOŠCI
PIJAVICE
MALOČETINAŠI
ŠKOLJKAŠI
PUŽEVI
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
22
Na lijevom drenažnom kanalu (P2) utvrđeno je ukupno 12 različitih skupina
makrobeskralježnjaka (Tablica 10, Slika 21). Nema većih odstupanja u raznolikosti zajednica
pri pojedinom uzorkovanju: u svibnju i srpnju zabilježeno je 9 skupina, u rujnu 11, a u
studenom 10 (Slike 21 i 24). Brojnost jedinki varira između 191 jedinke/m2 u srpnju i 212
jedinke/m2 u studenom (Slike 21 i 26), s godišnjim prosjekom od 204 jedinke/m
2. Tijekom
cijele godine najbrojnija je skupina rakušaca, a u visokom broju prisutne su i ličinke
dvokrilaca i vodencvjetova.
Tablica 10. Struktura zajednice makrobeskralježnjaka na mjernoj postaji lijevi
drenažni kanal (P2)
Mjerna postaja P2 – Lijevi drenažni kanal
Datum 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Skupina Brojčana zastupljenost jedinki/m2
PLOŠNJACI
VIRNJACI 1 - 1 15
MEKUŠCI
PUŽEVI - 3 4 3
KOLUTIĆAVCI
MALOČETINAŠI 16 3 9 17
PIJAVICE 1 - 1 1
PAUČNJACI
VODENGRINJE - - 1 -
RAKOVI
JEDNAKONOŠCI 10 8 7 22
RAKUŠCI 80 105 112 111
KUKCI
RAZNOKRILCI - 1 - -
DVOKRILCI 65 15 28 2
KORNJAŠI 1 4 1 7
TULARI 2 5 6 6
VODENCVJETOVI 33 47 34 28
Ukupni broj
jedinki/m2
209 191 204 212
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
23
Slika 21. Zastupljenost pojedinih skupina makrobeskralježnjaka s obzirom na broj
jedinki u zajednici na mjernoj postaji lijevi drenažni kanal (P2) tijekom
godine
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
220
16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Bro
j je
din
ki
Vrijeme uzorkovanja
VODENCVJETOVI
TULARI
KORNJAŠI
DVOKRILCI
RAZNOKRILCI
RAKUŠCI
JEDNAKONOŠCI
VODENGRINJE
PIJAVICE
MALOČETINAŠI
PUŽEVI
VIRNJACI
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
24
Na postaji odvodni kanal (P3) zabilježeno je ukupno 8 različitih skupina
makrobeskralježnjaka koje su prikazane Tablicom 11 i Slikom 24. Najveća raznolikost
zajednice vidljiva je u svibnju (8 skupina), a najmanja u studenom (4 skupine) (Slike 22 i 24).
Najviše jedinki utvrđeno je u svibnju (70 jedinki/m2), a najmanje u studenom (49 jedinki/m
2)
(Slike 22 i 26), a godišnji prosjek iznosi 62 jedinke/m2. Na ovoj mjernoj postaji pri svakom
uzorkovanju više od polovice ukupnog broja izoliranih jedinki čine školjkaši vrste raznolika
trokutnjača, prepoznatljivi po trokutastom obliku i zebrastim prugama na ljušturi. Analizom
sedimenta naišli smo na veliki broj praznih i razbijenih ljuštura tog školjkaša koje nisu
prebrojavane.
Tablica 11. Struktura zajednice makrobeskralježnjaka na mjernoj postaji odvodni
kanal (P3)
Mjerna postaja P3 – Odvodni kanal
Datum 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Skupina Brojčana zastupljenost jedinki/m2
MEKUŠCI
PUŽEVI 3 15 5 0
ŠKOLJKAŠI 44 25 38 36
KOLUTIĆAVCI
MALOČETINAŠI 4 1 1 2
RAKOVI
JEDNAKONOŠCI 1 - - 2
RAKUŠCI 13 18 21 9
KUKCI
DVOKRILCI 3 1 2 -
KORNJAŠI 1 - - -
VODENCVJETOVI 1 - - -
Ukupni broj
jedinki/m2
70 60 67 49
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
25
Slika 22. Zastupljenost pojedinih skupina makrobeskralježnjaka s obzirom na broj
jedinki u zajednici na mjernoj postaji odvodni kanal (P3)tijekom godine
Na starom koritu rijeke Drave (P4) utvrđena je prisutnost jedinki iz 15 različitih
sistematskih skupina beskralježnjaka koje su prikazane Tablicom 12 i Slikom 25. Prosječna
godišnja gustoća naseljenosti je 107 jedinki/m2. Najgušća naseljenost utvrđena je u rujnu sa
156 jedinki/m2, a najrjeđa u studenom sa 60 jedinki/m
2 (Slike 23 i 25). Raznolikost zajednica
makrobeskralježnjaka je podjednaka pri svakom uzorkovanju: u svibnju i srpnju zabilježeno
je 13 različitih skupina, u rujnu 12, a u studenom 10 (Slike 23 i 24). Dominiraju maločetinaši,
raznokrilci, ličinke dvokrilaca i rakušci. Isključivo na ovoj mjernoj postaji zabilježena je
prisutnost jedinki iz skupine muljara i vretenca.
0
10
20
30
40
50
60
70
16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Bro
j jed
inki
Vrijeme uzorkovanja
RAKUŠCI
KORNJAŠI
DVOKRILCI
VODENCVJETOVI
JEDNAKONOŠCI
MALOČETINAŠI
ŠKOLJKAŠI
PUŽEVI
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
26
Tablica 12. Struktura zajednice makrobeskralježnjaka na mjernoj postaji staro korito
rijeke Drave (P4)
Mjerna postaja P4 – Staro korito rijeke Drave
Datum 16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Skupina Brojčana zastupljenost jedinki/m2
PLOŠNJACI
VIRNJACI 1 1 2 -
MEKUŠCI
PUŽEVI 12 2 12 7
ŠKOLJKAŠI - - 1 -
KOLUTIĆAVCI
MALOČETINAŠI 14 22 45 25
PIJAVICE 2 13 4 1
PAUČNJACI
VODENGRINJE 1 1 - -
RAKOVI
JEDNAKONOŠCI 2 6 2 1
RAKUŠCI 19 3 19 9
KUKCI
RAZNOKRILCI 21 26 30 9
DVOKRILCI 19 16 27 4
KORNJAŠI 13 - 5 1
TULARI 1 1 1 1
MULJARI - 1 - -
VODENCVJETOVI 7 3 8 2
VRETENCA 1 2 - -
Ukupni broj
jedinki/m2
113 98 156 60
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
27
Slika 23. Zastupljenost pojedinih skupina makrobeskralježnjaka s obzirom na broj
jedinki u zajednici na mjernoj postaju staro korito rijeke Drave (P4)tijekom
godine
0
20
40
60
80
100
120
140
160
16.5. 4.7. 12.9. 7.11.
Bro
j je
din
ki
Vrijeme uzorkovanja
RAZNOKRILCI
VODENCVJETOVI
MULJARI
TULARI
KORNJAŠI
DVOKRILCI
VRETENCA
RAKUŠCI
JEDNAKONOŠCI
VODENGRINJE
PIJAVICE
MALOČETINAŠI
ŠKOLJKAŠI
PUŽEVI
VIRNJACI
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
28
Usporedbom sastava zajednica makrobeskralježnjaka na pojedinim mjernim postajama
prema Slici 24, najveća raznolikost vidljiva je na mjernoj postaji staro korito rijeke Drave
(P4) gdje su prisutni predstavnici svih 15 zabilježenih skupina. Najmanja raznolikost utvrđena
je na mjernoj postaji odvodni kanal (P3) gdje je zabilježeno 8 različitih skupina
makrobeskralježnjaka. Tijekom čitavog perioda istraživanja na svim mjernim postajama osim
lijevog drenažnog kanala (P2) najmanji broj različitih skupina u zajednici prisutan je u
studenom.
Slika 24. Raznolikost zajednica makrobeskralježnjaka s obzirom na broj prisutnih
sistematskih skupina na pojedinim mjernim postajama tijekom godine
Slika 25 ukazuje na najveću brojnost jedinki makrobeskralježnjaka na mjernoj postaji
lijevi drenažni kanal (P2) s prosječnom godišnjom gustoćom naseljenosti od 204 jedinke/m2.
Najmanja brojnost jedinki utvrđena je na akumulacijskom jezeru (P1) sa prosječnom
gustoćom od 50 jedinki/m2. Varijacije brojnosti jedinki tijekom godine najmanje su na
kanaliziranim dijelovima hidroenergetskog sustava (P2 i P3), a najveće na starom koritu rijeke
Drave (P4), gdje najviše jedinki nalazimo u rujnu, a najmanje u studenom.
0
2
4
6
8
10
12
14
P1 P2 P3 P4
Bro
j sis
tem
atsk
ih s
kup
ina
Mjerna postaja
16.5.
4.7.
12.9.
7.11.
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
29
Slika 25. Brojnost makrobeskralježnjaka po kvadratnom metru na pojedinim mjernim
postajama tijekom godine
0
50
100
150
200
250
P1 P2 P3 P4
Bro
j je
din
ki/
m2
Mjerna postaja
16.5.
4.7.
12.9.
7.11.
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
30
Rasprava
Tijekom 2011. godine provedeno je istraživanje raznolikosti zajednica
makrobeskralježnjaka rijeke Drave na području hidroenergetskog sustava Čakovec. Uzorci za
analizu su prikupljani u četiri navrata tijekom godine na četiri mjerne postaje odabrane tako
da se obuhvate prirodni i umjetno izmijenjeni dijelovi hidroenergetskog sustava različiti po
hidro-morfološkim obilježjima staništa. Na svakoj mjernoj postaji mjerena su fizikalno-
kemijska svojstva vode te su prikupljani uzorci sedimenta za analizu sastava zajednica i
brojčane zastupljenosti makrobeskralježnjaka. Na osnovi dobivenih rezultata različiti dijelovi
rijeke Drave uspoređeni su prema fizikalno-kemijskim svojstvima vode i strukturi zajednica
makrobeskralježnjaka.
Toplina je važan ekološki čimbenik koji utječe na živa bića jer o njoj ovisi brzina
životnih procesa, posebice kod organizama s promjenjivom temperaturom tijela kao što su
vodene životinje. Temperatura pri kojoj se obavljaju sve životne funkcije je od 0 do 50 °C.
Viša temperatura vode ubrzava životne procese pa životinje brže dišu, brže probavljaju hranu,
brže se razvijaju njihova jajašca, brže se preobražavaju itd. Svakoj vrsti organizma povoljna je
drugačija temperatura, a većina vodenih organizama manje je osjetljivo na nižu nego na višu
temperaturu [2].
Tijekom ovog istraživanja mjerena je temperatura zraka jer je to okolišni čimbenik
koji izravno utječe na temperaturu vode, stoga služi kao mjerilo promjena u temperaturi vode
izazvanih drugim čimbenicima. Porast temperature zraka od svibnja prema srpnju te pad
prema studenom odgovara sezonskim promjenama vremenskih uvjeta kroz godišnja doba.
Izmjerene vrijednosti temperature vode prate kretanja temperature zraka iako su
vrijednosti niže uslijed sporijeg zagrijavanja vode u odnosu na zrak. Najviša temperatura vode
(26 °C) zabilježena je na akumulacijskom jezeru (P1) ljeti, zbog stajaće vode koja se najbrže
grije. Na postaji lijevi drenažni kanal (P2) temperatura vode je stalna tijekom godine uslijed
natapanja kanala podzemnim vodama zbog kojih je smanjen utjecaj vanjskih vremenskih
uvjeta te je voda u odnosu na zrak relativno hladna ljeti (16 °C u srpnju), a topla u hladnijem
dijelu godine (11 °C u studenom). Usporedbom temperature vode odvodnog kanala (P3) i
starog korita rijeke Drave (P4) nema značajnih razlika, stoga prolaz vode kroz turbine
hidroelektrane nema značajni utjecaj na temperaturu vode.
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
31
pH vrijednost odnosno koncentracija vodikovih iona mjera je kiselosti otopine.
Dobiveni rezultati u rasponu od pH 8 – 9 ukazuju na blago lužnata svojstva vode rijeke Drave
na svim mjernim postajama. Prema [7] kopnene vode uglavnom imaju pH u rasponu od 6,5 do
8,5 što su optimalni uvjeti za život većine biljaka i životinja. Vode s karbonatnom podlogom
su prirodno bazične, stoga su dobivene vrijednosti pH u skladu s očekivanjima.
Električna vodljivost vode je mjera za sposobnost vode da provodi električnu
struju. Uvjetovana je sadržajem otopljenih tvari u vodi, stoga se iz vrijednosti električne
vodljivosti može izračunati količina ukupno otopljenih tvari u vodi. Otopljene tvari u vodu
dospijevaju otapanjem podloge, razgradnjom uginulog materijala ili unosom onečišćenja. [7]
navodi kako voda za piće da bi bila prihvatljiva mora imati manje od 500 mg/l ukupno
otopljenih tvari ili električnu vodljivost 750 µS/cm. Na svim mjernim postajama, bez većih
varijacija tijekom godine, vrijednosti električne vodljivosti su niže od 400 µS/cm, a količina
ukupno otopljenih tvari je manja od 250 mg/l što znači da nema vanjskih izvora onečišćenja
vode na promatranom području rijeke Drave.
Kisik u vodu dospijeva iz zraka i procesom fotosinteze vodenih biljaka ili
fitoplanktona, a troši se disanjem živih organizama te prilikom razgradnje organskih tvari koje
u vodu dospijevaju ugibanjem vodenih organizama ili ulijevanjem kanalizacije. Prema [7]
količina otopljenog kisika ispod 3 mg/l je opasna za većinu vodenih organizama. Količina
otopljenog kisika u vodi i zasićenost vode kisikom ovise o temperaturi vode. Topljivost kisika
bolja je u hladnoj nego u toplijoj vodi, stoga dobiveni rezultati ukazuju na najmanje kisika u
vodi tijekom ljeta, a najviše u proljeće i jesen na svim mjernim postajama osim lijevog
drenažnog kanala (P2). Na toj mjernoj postaji zbog stalne temperature vode količina
otopljenog kisika također je stalna (5,88 – 8,12 mg/l), a vrijednosti su relativno niske jer voda
u kanal dospijeva iz podzemnog područja pa nema kontakta sa zrakom.
Zasićenje vode kisikom je mjera koja ukazuje na udio otopljenog kisika u vodi u
odnosu na normalnu topljivost pri određenoj temperaturi. Zasićenost niža od 80% ukazuje na
pojačanu potrošnju kisika u vodi, a nalazimo je na postaji P2 pri svakom uzorkovanju osim u
srpnju i na postaji P4 u studenom. Uslijed velike količine vodene vegetacije u lijevom
drenažnom kanalu (P2) te povoljnih vremenskih uvjeta ljeti, fotosintezom je povećan udio
kisika u vodi u srpnju. Staro korito rijeke Drave (P4) okružuje bujna priobalna vegetacija čije
lišće opada u jesen te dospijeva u vodu. Zbog relativno malog biološkog minimuma koji se iz
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
32
akumulacije ispušta u staro korito, a prema [8] Hrvatske vode ga smatraju nedovoljnim, struja
vode ne ispire otpalo lišće nego se ono razgrađuje u vodi pri čemu se troši kisik.
Uzorci makrobeskralježnjaka prikupljani su četiri puta godišnje (svibanj, srpanj, rujan,
studeni) s površine od 1 m2
na četiri mjerne postaje (P1 - P4). Na postaji akumulacijsko jezero
(P1) uzorkovano je sa šljunkovito-muljevitog sedimenta, na odvodnom kanalu (P3) sediment
čine srednje velike šljunčane valutice, a na lijevom drenažnom kanalu (P2) osim sa šljunčane
podloge prikupljano je i s vodenog bilja koje tamo dominira. Staro korito rijeke Drave (P4) je
šljunkovitog sedimenta s pjeskovito-muljevitim predjelima.
Na sve četiri mjerne postaje tijekom cijele godine utvrđeno je ukupno 15 različitih
sistematskih skupina makrobeskralježnjaka. To su virnjaci, puževi, školjkaši, maločetinaši,
pijavice, jednakonošci, rakušci, vodengrinje, raznokrilci, kornjaši te ličinke vodencvjetova,
vretenca, dvokrilaca, muljara i tulara.
Najveća raznolikost zajednice sa svih 15 skupina utvrđena je na starom koritu rijeke
Drave (P4), što je očekivano jer su tamo životni uvjeti najpovoljniji budući da je stanište
hidro-morfološki prirodno s različitim mikrostaništima te je najmanje izmijenjeno izgradnjom
hidroenergetskog sustava. Najmanja raznolikost zajednice s 8 različitih sistematskih skupina
na odvodnom kanalu (P3) posljedica je kanaliziranog vodenog toka s promjenjivom razinom i
brzinom vode uslijed rada strojarnice te šljunkovitim dnom bez priobalne i podvodne
vegetacije. Na akumulacijskom jezeru (P1) prisutno je 10 različitih skupina beskralježnjaka
tijekom godine. Prema [1] jezerski ekosustavi općenito imaju manju raznolikost zajednica
makrobeskralježnjaka u odnosu na tekućice. Na lijevom drenažnom kanalu (P2), iako je
kanaliziranog toka, nalazimo 12 različitih sistematskih skupina makrobeskralježnjka uslijed
stalnih životnih uvjeta zbog utjecaja podzemnih voda te bogate podvodne vegetacije koja
predstavlja povoljno mikrostanište za naseljavanje makrobeskralježnjaka.
Najveća brojnost jedinki makrobeskralježnjaka utvrđena je na lijevom drenažnom
kanalu (P2) tijekom čitave godine (prosječno 204 jedinke/m2). Fizikalno-kemijski uvjeti vode
su na ovoj mjernoj postaji stalni što pogoduje masovnom naseljavanju pojedinih skupina
kojima oni odgovaraju. Najbrojniji su rakušci za koje [2] tvrdi da ne podnose velike varijacije
temperature i više im odgovaraju staništa s vodenom vegetacijom. Zbog stalnih životnih
uvjeta nema većih varijacija u brojnosti jedinki u ispitivanom periodu.
Prosječno najmanje beskralježnjaka po jedinici površine tijekom godine (50
jedinki/m2) nalazimo u obalnom području akumulacijskog jezera (P1). Podloga je šljunkovito-
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
33
muljevita bez podvodne vegetacije, a razina vode varira tijekom godine uslijed rada
hidroelektrane, stoga su životni uvjeti nepovoljni.
Na odvodnom kanalu (P3), iako je najmanja raznolikost makrobeskralježnjaka,
prosječna brojčana zastupljenost sa 62 jedinke/m2 nije najmanja uslijed velikog broja
školjkaša vrste raznolika trokutnjača koja čini više od polovice jedinki u zajednici. Raznolika
trokutnjača je invazivni školjkaš koji se nepregledno širi duž rijeke Drave, a zbog
pričvršćivanja za dijelove hidroenergetskih postrojenja izaziva tehničke probleme u njihovom
funkcioniranju [3]. U sklopu ovog istraživanja prisutnost raznolike trokutnjače utvrđena je na
svim mjernim postajama osim lijevog drenažnog kanala.
Stari tok rijeke Drave (P4), kao prirodno i morfološki najmanje izmijenjeno stanište,
najosjetljiviji je na sezonske promjene životnih uvjeta stoga su na toj mjernoj postaji
zabilježene najveće varijacije brojnosti jedinki tijekom godine. Najbrojniji su maločetinaši,
ličinke dvokrilaca, raznokrilci i rakušci. Nema brojčane dominacije predstavnika jedne
sistematske skupine makrobeskralježnjaka kao što je slučaj na postajama P2 i P3 već su
najbrojnije skupine podjednako zastupljene, dakle takvo stanište najbolje odgovara različitim
skupinama makrobeskralježnjaka.
Usporedbom strukture zajednica makrobeskralježnjaka tijekom cijelog razdoblja
istraživanja pri zadnjem uzorkovanju u studenom vidljiva je najmanja raznolikost zajednica
kao i najmanja brojnost jedinki na svim mjernim postajama osim lijevog drenažnog kanala
(P2). Zbog nižih temperatura vode u jesensko doba godine mnogi makrobeskralježnjaci
završavaju svoje životne cikluse, posebice one vrste koje samo dio svog života provode u
vodi. Na postaji P2 takva razlika nije zabilježena jer su tamo životni uvjeti stalni tijekom
cijelog perioda našeg istraživanja.
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
34
Zaključak
Usporedbom hidro-morfološki različitih staništa rijeke Drave na istraživanim
lokalitetima hidroenergetskog sustava Čakovec nema značajnih razlika u fizikalno-kemijskim
svojstvima vode. Varijabilnosti pojedinih parametara (temperatura, otopljeni kisik i zasićenje
kisikom) uvjetovane su vanjskim atmosferskim utjecajima i specifičnim obilježjima pojedinih
lokaliteta kao što su količina priobalne i podvodne vegetacije, količina protoka vode i utjecaj
podzemnih voda.
Na istraživanom području rijeke Drave nalazimo predstavnike 15 različitih
sistematskih skupina makrobeskralježnjaka na razini razreda i reda.
Najveću raznolikost imaju zajednice starog korita rijeke Drave, koje se odlikuje
raznovrsnim mikrostaništima i bogatom priobalnom vegetacijom te je najmanje morfološki
izmijenjeno izgradnjom hidroelektrane. Na umjetno stvorenim, kanaliziranim i ujezerenim
dijelovima hidroenergetskog sustava manja je morfološka raznolikost staništa te su zbog
utjecaja hidroelektrane životni uvjeti nepovoljniji uslijed čega je manja i raznolikost životnih
zajednica.
Najveća brojnost makrobeskralježnjaka prisutna je u drenažnom kanalu jer je to
lokalitet specifičnog vodnog režima sa stalnim životnim uvjetima uslijed natapanja
podzemnim vodama, što ga uz bogatstvo podvodne vegetacije čini pogodnim staništem za
makrobeskralježnjake.
Najizraženiji utjecaj hidroenergetskog sustava na zajednice makrobeskralježnjaka
vidljiv je na staništima duž odvodnog kanala gdje je uslijed rada strojarnice vodni režim
najnestabilniji te su životni uvjeti najnepovoljniji za živa bića.
Sastav životnih zajednica makrobeskralježnjaka i brojčana zastupljenost pojedinih
skupina u zajednicama uvjetovane su životnim ciklusom pojedinih organizama te hidro-
morfološkim i fizikalno-kemijskim karakteristikama slatkovodnih staništa. Stoga je praćenje
kakvoće vode i ekološkog stanja rijeke Drave, koje redovito provodi Hrvatska
elektroprivreda, od velike važnosti da bi se utjecaj hidroenergetskih postrojenja na dravske
ekosustave održavao pod kontrolom.
Ana Kadi, Lora Alijašević: Raznolikost makrobeskralježnjaka rijeke Drave
35
Zahvale
Prije svega zahvaljujemo našoj mentorici, profesorici Dunji Turk, na poticaju,
usmjeravanju i stručnoj pomoći u realizaciji ovog istraživačkog rada. Također zahvaljujemo
našim roditeljima na podršci u našoj ideji kao i ostalim profesorima na razumijevanju za naše
izostanke s nastave zbog rada na projektu. Zahvaljujemo i Laboratoriju Bioinstituta d.o.o.
Čakovec na posuđenoj opremi kojom smo proveli uspješno istraživanje. Hvala!
Popis literature
[1] Kerovec M. „Priručnik za upoznavanje beskralješnjaka naših potoka i rijeka“ 1986,
Sveučilišna naklada Liber, Zagreb.
[2] Matoničkin I., Pavletić Z. „Život naših rijeka“ 1972, Školska knjiga, Zagreb.
[3] Purić Hranjec M., Kalšan V., Manjkas M., Hranjec V., Šestak M., Flajšman E., Perović
G., Čižmešija G., Kalšan D., Hlišć B., Golubić D., Kiš-Novak D., Čižmešija V., Belčić
M., Lajtner J., Horvat I., Malez V., Rašan M. 2005. Drava u Međimurju još uvijek živi,
Purić Hranjec M. (ur.), Udruga za zaštitu prirodne baštine Mura, Čakovec.
[4] Režek, D. „Hidroelektrane na Dravi“ 2003, Građevinar, 55, 647-653.
[5] Sansoni G. „Atlante per il riconoscimento dei macroinvertebrati dei corsi d'aqua Italiani“
1992, APR&B, Trento.
[6] Sterry P. „Rivers and ponds“ 2000, Chancellor press, London.
[7] Priručnik za voditelje programa GLOBE, 7. VODE, Slatkovodni makrobeskralježnjaci
http://public.carnet.hr/globe/prirucnik.htm
[8] Agencija za zaštitu okoliša, Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije 2002. – 2005.
http://www.azo.hr/fgs.axd?id=1805
[9] HEP proizvodnja d.o.o., HE Čakovec
http://www.hep.hr/proizvodnja/osnovni/hidroelektrane/sjever/cakovec.aspx
[10] Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci,
http://www.gradri.hr/adminmax/files/class/stara%20korita%20he.pdf