RAZGOVOR HRVATSKO SLOVO petak, 5. srpnja 2019. 3

Na irtvoslovnom polju u hrvatskom na ro­du neprestano je radno. Nije ni čudo. Jošnismo ni popisali ni dostojno pokopali svo­je mrtve, dok su jugokomunisti to tijekomzlosretnih 45 godina za svoje i te kako uči­

nili. A nama bi sada to zabranili . pa otudai takvi ispadi poput onoga nedavnog d r. IveJosipovića. nažalost negdašnjeg hrvat skogpredsjednika. Zaboravljaju da smo u de­mokraciji. da više ne caruje njihov pendrekpa se činjenicama mo že iznijeti pra va isti ­na. Slično je i sa bl. Stepincem. Papa Franjoje zbog neophodne crkvene politi ke sve touklopio u jedan širi konte kst. što ne možeumanjiti Stepinčevu svetost. Sve je završe­no, sve je dokazano. čudo je potvrđeno ili iBog se očitovao, pa će slijedom toga i papaFranjo. Budimo samo strpljivi.A hrvatski puk trebao bi konačno nekestvari preuzeti u svoje ruke. Bude li čekao

odnarođene političare od svega ne će bitini šta. Redma, zbog čega svjesni pojedincipo općinama ne bi ustrojili Odjel za pobi ­jene II ratovima ili s nekim sličnim naslo­vom? Postoje u općinama takvi odjeli zašport. gospodarstvo. kulturu...• samo ne iza na še pobijene. Jednako je to s obje stra­ne granice. A može se sve to i te kako . Datako nismo postupili u Herceg Bosni. BiH.još bi mnogi naši pobijeni ležali po kojeka ­kvim škrapama. jamama i jarugama. Umje­sto toga neke smo već dostojno pokopali iposvijestili sebi na kojoj je stra ni istina. Aradom nastavljamo i dalje dolazeći time uopasnost da nam kao i Stepincu jednogadana reknu da smo mogli više.

NAŠA SNAGA IZVIRE IZ NAŠE PROŠtoSTIl ČISTI NAŠU

SADAŠNJOST

fra Miljenko Stnjić

Razgovarala: Mira (urić

književnik i vicepostulator postupkamučeništva »Fra Leo Petrovit 165subraćee

Ostalo je još da franjevci

ponov~o preuzmu svoje

vlasništvo u posjed i ožive svoju

Franjevačku klasičnu gimnaziju

Nažalost. Bolje bi bilo da se spomenuto

nikada nije dogodilo. Ali se dogodilo i sve

treba dos tojno smjest iti u okvir svoga po ­

stojanja. Na knjiže vnom planu mnogi se

toga boje. Misle da će time ugroziti svoju

karijeru. unatoč temi epskih razmjera. A

tim pobijenima nije bilo teško dati svoj li­

vot samo da jedanput hrvatski puk dođe do

svoje slobode . Očito treba još vremena za.

ozdraviti od tih zločinačkih jugokomuni­

stičkih vremena. Između ostaloga nastojim

to i pjesmama, odnosno barem pojedinim

stihovima, kako i sam i navodit e. Treba biti

odgovoran u odgovorna vremena.

Biskup Mile Bogović predlaže jedan od

djelotvornih lijekova: Hrvatski križni put .

Prva po staja bila bi na Bleiburgu (Isusa osu ­

đuju na smrt), druga bi mogla biti u Maclju,

treća u Vukovaru, četvrta na Radimlji, peta

na Groblju mira... Svaka župa, svaka bisku­

pija dodala bi svoja stratiš ta za postaje koje

nedostaju i svake godine molila taj Hrvat­

ski križni put u neko prikladno vrijeme . A

onda bismo se najesen svi zajedno skupili u

Crkvi hrvatskih mučenikana Udbini. Pret ­

hodno bismo u Svehrvatskom grobu, podi­gnutom u n}ezinojbilzlni, pokopali sve one

za koje znamo da su naši ali ne znamo im

imena i prezimena. Zar sve ovo ne bi bilo

iscjeljujuće?

UlJCA IBROJ

PRETPLATN I(KI LlSTI(

IME t PREZIME'NAZIV TVRTKE

MATlCNl BROJ/OIB

TE"FOIi

POŠTA IGRAD

Godišnjapretplata (S2 broja ::560,00kn.• zaeuropskedlhve 165.00EUR•zaprekomclrm države 195,50 USDPoIugocMnja pretplata (26brojeva) '" 280,00knTrom~na pretplata (13brojeva) '" 140,00knMjesečna ptetplata (4niSbrojeva) " 46,66kn

Pretplatni!istič i~ uplatnice pošaljne naadresu:HKZ-HmtskosIovod.o.o..

Hrvanke bratske zajednice4, 10000 zagreb;teIefont 0114814965;~190 112. fax: 01/6190111;tcee če pretplate dozna<'ite na h'i1flS11kcljSkl račun

IBAN HR3! 23400091100149615

kodPrivrednebankedd , Zagreb,snaznakom zaHrvatskoslovo

Devizne pretplatedoznačujte SAMO i ISKl..Jl..lLNOdoznakomnanašdevizni račun,

jerviŠI.' nismo u mogućnosti primatičekove:

MB: 1364294; 018: 01074627909IRAN HR31 2340 009110014961 5

SWIFT:PBZGHR2X; Privredna banka d.d., Radnička

resteSO, 10000zagreb

4 petak, 5. srpnja 2019. HRvATSKO SLOVO

Pos lovična susta vnost f ranjevaca ubilj el enju naj važnij ih događaja kro zpov ij est bila je na dj elu i u ovomslučaju . Podatci su se pr ikup lja lJveć od 194 5., a neki materi j a li,primj erice dn evn ik fra Janka Bubalo,objavlj eni pr ij e nekoliko godina.Koli ko su iscrpljeni pojedinačni

izvori, svjedoci... ? Poznata su Vami najnovija ist raživanj a hrvatskihpovjesničara. Koja ?

Ipa k... »Bog se široko na sm ij ešio ... «

p išete u pjesm i Sve je tu. »... tuđinac

me no svom jeziku nešto moli.!Shvaćam o vo je na ša zem lj a, na šscn. « Međugorje je mjesto gdj e steu Svetištu Kra ljice M ira od 1993 . biliposvećeni podizan ju Informativnogcentra " Mir«. Nedavno j e popaFranjo to svetiš te progla sio mj estomhodočašća. Što to gavari o nj egovustat usu, njegovoj budućnosti?

lJmduj<m se na! MvatUi narod usporedi­ti sa židovskim.Bognas je izabrao jednogadana i od tada nas vodi svojim putovima.Pogledajmo samo trijezno u svoju prošlosti svoju sadašnjost . Dobro nam je dok slije­dimo te njegove put ove. Ink nam je kada ihnapustimo.Imao sam nezasluženu čast dobrih osamgodina služiti u Svetištu Kraljice Mira u Me­dugorju. Izmed u ostaloga tada sam pokre­nuo i navedeni Centar. unutar kojega i raodiopostaju s oda!iljačima diljem domovines obj~ strane granice i satelito m imad čitave

Europe i nekih drugih znnalja. Pritom samse vodio sljedećim. Kraljici mira ne trebaPR, kako se to danas pomodno krle, njojtreba smo ovj<dočn>j< v;đmoga i dOŽiVIj<­noga. N"1Šta me. Ona.sama govori za sebe.mi samo to prenosimo.U '*"" ""'S' gledam i POOIj<dnj< potezepap< Franj< glede dog>daj, o tup; MNu­gorje . on je pcšeood onogaito su iznjedrilaprotekla de>dIj<Ća-Mnoštvo pub je "'1''''­stano tu unatoč svim poteškoćama, dobriplodovise šire na sve strane . A da će treb atisve jo! proučavati. treb at će. Nije ni čudo.

Prvi dani su očito jasni, jer se u sama doga ­đanja još nitk o nije uključivao sa -strane. Aonda je počelo; Udba, KGB, ovi. oni ... Trebavremena za razdvojiti žito od kukolja. Alineka se Kraljica Mira ukazala samo jedan­put . a očito jest i pun o više od toga. svetišteje nastalo . Slijedimo u svemu zdra v kršćan­

siti nauk i ne ćemo zalutati

Pitanj e iselj avanja s jedn e st rane,a migrana ta i m igrantskih ruta...Kako ce I to ut jeca ti no budućnost

hrvatskoga naroda u BIH?

stitutivan u BiH. pa ipak mu~ uvijek niJeomogućeno d, U OICVirU uj<dnićkog rtvsustava posjeduje javne medije na svomejeziku.To mu se onemogućuje i u školstvu,

. pa onda primjer Mostara koji ima posebanstatus za razliku od svih drugih gradova uBiH. Hrvatski narod tu ima većinu, ali nemože dobiti i vlast što bi po demokratskomustroju trebao,

To će utjecati i na budućnost čitave Europe .ako se svi zajedno ne opametimo. Naravnoda je nešto takvo vrlo pog ibeljno za hrva t­ski narod u BiH kojega zbog raznih razloganema dovoljno na brojuNo, ne bismo stvari trebali gledati crno.Umjesto toga trebali bismo u sebi probuditiželju z.aotporom. što i te kako ima uporištau našoj povijesti. Prisjetimo se da je bilo i

. gorih vremena pa smo opstali. prisjetimose da nikada nismo bolje živjeli nego sada.prisjdimo se da se stvari u svijrlu mijenja­ju. da umjesto odnarodmog globalizmanapowmku stupa domoliubIj<. prisjetimo5e-_ zbog toga ne bismo smjeli povoditi seza trmutnom modom I beuaz10žn0 sreću

trafiti u nekim dalekim, tudim zemljama.Naravno, uvij~k ćebiti opravdanih odlazaka.ali takvima je uvip. na pam eti i ito skorijipovratak.Budemo li se znali i htjeli od uprijeti, stat ćemigranti i te njihove rut e. Narod nikada nit ­ko nije pobijedio i ne će. U svemu ovom uzasigurno se ne radi o u votnoj potrebi, većo pomno smišljenom političkom planu. Ba­Qmo ga u koš.

l kao književnik. i kao vicepostulator, l kaonovinar. i jednostavno kao čovjek nisammogao ostati slijep i gluh. na ono što sedogađa hrvatskom narodu u cjelini. kao ihrvat skom narodu u BiH. To je narod kojidanas ima samo jedn u domovin u. ali dvijedržave. Th su opet i nmogobrojni raseljenidiljem.svijeta. Tu su također i mnogobrojnipali z.anašu dobodu. Povijest nam je zaistabila veličanstvena. ali krvava.zbog svegatoga jedno sam vrijeme iz tjed­na u tjedan pisao kolumne za poznati portalHRsvijt1. pisao sam, istina. i za neke drugemedi.i'-- Kao pkxl svega toga objavio sam inekoliko knjiga. sabran ih kolumni, Mogureći da ih je hnaUIti puk.hvalaBogu.dobroprihvatio. ali ne i knjifevna kritika. Ona ihje uglavnom prešutjela. jer nije znala što bis njima. Zanatskiprimjereno nap ravljeno. asadda.jno od udara od onoga ito se jo! uvijeknažalos t »nosie. No, to mi nije nimalo sme olo, nap rot iv. Nastavljam se i dalje trsi ti okoslobodnoga života moga hrvatskoga narod a.što uvijek tražim i za sve druge narod e. bilogdje da su.Dan ašnji položaj hrvatskoga naroda u BiHnažalost nije sjajan. zbog nepovoljnih poli ­tičkih procesa odricala ga se ili radila pro­tiv njega tzv. medunarodna zajednica ali iodnarodene hrvatske vlasti za ilustracijuponovimo samo da je hrvatski narod kon-

Mnogi ističu ošt ru po dij eljenosthrvatskoga društvo. Kako radihrv atske budućnosti ublažitite ra zli ke, ka ko do miro, istine,pravde?Jesu li to tek teško dosniniide ali? ... » 0 mi smo j oš ustrašenadjeca ;z propalih reiima «, kažejedan Vaš stih.

Ne bih se složio s tim »mnogima ... Nema. podjele . istina je tek da manjina. koja nije

u ijelahrva tsku d ržavu, provodi zlosilje nadvećinom koja je to i te kako željela. Takvoponašanje omogućilo joj je neprovođenje

lustracije što je učinila većina d riava proiz­išllh iz komunističkog reu ma. Predsjed n ikFranjo Tuđman nije to mogao učiniti dok jerat bjesnio. kasn ije su se u određivanje našebudu ćnosti uključili neki svjetski igrači izsjene i zbog toga smo danas tu gdje jesmo .Ipak. ne treb a baciti koplje u trnje . Naglasiobih dvije stva ri. Temelj današn je h rvatskedržave je Domovinski ra t, a nikakav anti fa­iliam ira~ičite druge BoskuJe. Da su komu­nis ti bili istinski an tifašisti. a ne samo silompril ika borci protiv nacionalsocijalizma ifuizma. onda bi posjedovali antifašističke

partijsu knjižice a ne one komunističke.

po;ednostavljeno rečeno. Sto je z.apravo ko ­munizam jasno kaže Rezolucija 1481. Par ­lament ame skupš tine Vijeća Europe od 25.siječnja 2006. o potrebi za međunarodnom

osudom zločina totalitarnih komunistič ­

kih m ima. kao i Deklaracija Hrvatskogsabora o osud i zločina počinjenih tijek6mtotalitarnoga komunističkog poretka u Hr­vatskoj 1945. 4 1990. od 30. lipnja 2006. Ijednoga i drugoga obvezni smo se driati paneka jugokomunisti i,slični razmisle čega seoni to drže. S druge strane tre ba kren uti uproces pomirbe i duhovne obnove. ka ko jeto navljestlo dr. Franjo Tuđman početkom

devedesetih. Žrtve bi trebale oprostiti zlo ­čincima. a zločinci i njihovi nasljednici tre ­bali bi se odreći svojih zlih djela. Mogli bilo utiniti po primjeru generala SlobodanaPraljka. Kada su mu predbacili zločinačko

ponašanje njegova oca Mirka u Drugomsvjetskom ratu. odgovorio je da odbacujenjegova djela ali ne i njegap mu je otac,

Da. uspomena na pobijene franjevce i napobijeni pu k živi. Vidjelo se to zorno i ti ­jekom spomenutoga Josipovićeva napadakada je izjavio da su pobijeni fra.njevri naSirokom Brijegu bili legitiman vojni cilj.Mogli bismo reći da se ustao hrvatski puku cjelini. tako da kao vicepostulato r nisamimao neu posebne potrebe u svese uključi­

ti, osim pružiti određene činjenic~ do kojihsmo doni tijekomdowWnjq ispiti vanja.Sve se to ucalikJ I zrcali ne saroo kroz radfra Umberta Lonara, W'Ć i mnošrva franje­vacai civila. Istina se jednostavno ne mOUskri ti i uništitiPosebno mi je drago sudjelovanje mladeži.u natječaju koji pokrećemo svake godinenatemu pobijenih hercegovačkih franjevaca.Znaju stvo riti ta ko lijepe uradke i jamac suda će istina i da lje živjeti. .Pokazali su to i pro šle godi ne prilikom obi­lježavanja 100. obljetn ice mature na glaso­vitoj Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji naŠirokom Brijegu. U okviru toga bio je i sim ­pozi j s kojega smo nedavno objavili zborn ikradova . Ostalo je još da franj evci ponovnopreuzm u svoje vlasni štvo u posjed. oživesvoju Franjevačku klasičnu gimnaziju. štoće, vjerujem. Prov incija imati snage učiniti

u razdoblju pred na ma.

doka i onih koji su sve istraživali.Hvala Bogu jo! lo traje. kao i uključivanjepovjesničara, posebno mladih, neo ptere ­ćenih strahovima naslijeđenimaiz jugoko­munističkoga vremena . Otkrivaju lažno stjugokomunističItih izvješća iz onih vreme ­na. pronalaze dokumente koji govore kakosu pobijeni frat ri, z.a koje jugokomunistikafu da su zločinci, pomagali ugrožene ti ­jekom ra ta: Židove , Srbe. komuniste.;

e. Hval a -Bogu. mog u reči da je istražno.\·' raid~lje _ z.avršeno. onako kako je to na

sa mom početku naznačio mjesni biskupdr . don Ratko Perić da treba biti u ćinje­

no. Kada Uprava Provincije upali zelenosvjetlo. podnijet ćemo mjesnom biskupu

'.potrebne dokumente i tada bi. ako Bogda ,trebao poleti post upak na biskupijsko; ra­zini i pobijeni franjevci post ati . slugamaBožjim...Dok. smo sve ovo rad ili. na ravno da ni­smo zaboravljali n i pobijene članove pu kaBotjega. Bili su zajed no sa svojim fratrimatijekom života . zajedno u smrti. pa kakoih zaboravit i? Ponosan sam da su iz svegatoga u pojedinim općinama izrasla povje ­ren stva za obilježavanje i uređivanje grobi­šta iz Drugog SVjet skog rata i poraća, OdjelH NS-a BiH za Drugi svjetski i Domovinskirat . veličanstvenoG roblje mira n a Bilima...Dodirno n a Široki Brijeg na Dane pobije­nih hercegovačkih fra njevaca 4. - 7. veljačei molimo se za pobjjene franjevce. ali i po­bijeni Božji pu k. Osjet it černe snagu kojaizvire iz naše prošlosti i čisti na šu sadaš­njost. Naravno, nemoj mo zaboravit i ovegodineni 24. kolovoza na Grob lju mira naBilima kad oko 5.000 ljudi redovito dođe

zajednički se pomolitiza pobijene i pokle­niti se njihovoj žrtvi, Križevi koji su se tuveć počeli postavljati tako sna!no svjedoče

o svemu.

~ OO. ~ •. ..r..> ~"'." ':" , '11-. "'

U Ime Vicepostulature o bJO'lllJj

ste nedovno priopćenje u kojemste pon ovIli osnovne činjenice O

strašnom stradanju hercegovol klhfranjevQca 1945. Podsjeti mo našelItatelj e na najvažnij e okolnosti tihstrašnih dogođaJo.

Na svim mjestima gdje su u Hercegoviniubijani franjevci ili kamo su odvedeni paubijeni (Zanagline, Medugorje. Vrgorac.CapIjina. Mosta.rski Gradac, Siroki Brijq;u samostanu i odvedeni iz mlinke, CitIuk.LjublUki. Izbično, Zagvozd. Mra tovo. M~star i Kcčerin) najprije je Botji puk poleapamtiti i prenositi vijest o svemu. od njihsu to preuzimali i prri.ivjeli franjevci Sve­mu se priključio i mjesni biskup do n Pet arČ ule koji je od mah istraž ivao i uvjerio seda su franjevc i pogubljen i na Širokom Bri­jegu nevin i te to kas nije hrabro svjedočio idopri nio da ta či njenica uđe u ono glasovi­to Pasti rsko pismo od 20. rujn a 1945. kadasu biskupi Crkve u Hr vat a do slovno staviliglavu na panj. Istra živala je i Uprava her­cegovačkih franjevaca, što je Udba 1945. ustudenom pok ušala spriječiti . Ipak. nešto jeod svega osta lo. Tu su i d rugi po svijetu idomovini : fra Lucijan Kordić. fr a And rijaNik ić . fra Jozo Vasilj... du g je popis i svje-

Učinili smo to ponovno zbog spomenutogJosipovićeva napada. zbog nedostatka pro­stora. nemogućej~ iscrp no sada odgovoritina VOlk pitanje. Citatd ji radi je neka posjeteportal pobijmi.info, a evo sada samo jednaslina stvar. prvi. hercegovački franjevacubijen je 1942., njih 15 bilo je na Križnomputu. dvojka su ubijena krajem svibnja. aostalih 48 ubijeno je prilikom jugokom u­nističkog »osloba đanjee Hercegovine. NekaJosipović kaže je li to bilo slučajno l nekarazjasni koja je II svemu tomu bila ulogaalkarskog vojvode Brune Vuletića ili MikeTripala. kao i drugih jugokomunističkih

_velikana... Ne bi smio kriti te podatke, akomu je do Istine kako se voli sam prsiti. A onjima. između ostaloga, svjedoče i rKgda!.nji pripadnici jugokomunistilkih postrojbi,Ne zaboravimo~ da je od tih 66 pobijenihh~ fnnj<vaca urno jedan 1>;0suđen, fra Radoslav GlavU. Osudili su ga zapola sata zajedno s jo! njih 57. presuda jesvima bila.:smrt. Tako je očito da nisu ima ­li nikakve' mogućnosti bilo ito reći u svojukorist. Partija je sudila po svome nazoru. anepo pravu.

IROJ 1263. , ZAGRli, GODiŠTE XXV. VERBUM (R OATI(U M ~"p:/ww"'h.~rCIJINA 14,00 KN

Fra MILJENKO STOJIĆ: Naša snaga izvire iz naše prošlosti

SILVANAORUČ IVOŠ: Zašto bi Plenkoviću funkcija u Bruxellesu bila spasonosna

BENJAMIN TOLIĆ: Disanje na škrge

3,00lURA, UD 011, 3,50OI4,50 USD, 6,00 CAD, 7,00 AUD

str. 3., 4.

str. 5.

str. 13.

HRVOJ E HITREC: VidljivaHrvatska str. 9.

VALENTINABADANJAK-PINTARIC:Festival drvenih kapela st r.14.

Dr. sc. DOMAGOJVID OVIC: Leonida i tristaSpartanaca pred pečenjarom

na Pilama str. ll.

MIJO IVUREK: Stepinčevo

kristoliko čovjekoljublje str.16.117.

MIROSLAV KLEMM:Izložba Josipa Grgevčića uVaraždinu str. 18.

STJEPAN ŠULEK:Putin protiv europskogliberalizma str. 6.

Dr. ZDENKA ČORKAW: O Smiljan; Rendić (1926.-1994 .) str. 10. 1 MIJO JUK1Č: Donesimo strateški planza poljoprivredu str. 12.1 JOSIPA DOVRANIČ: Atraktivna orguljaška ruta str. 21.1 RYSZARD KRYNICKI:Rasprsnuti mozak oceana (5 poljskoga preveo Pero Mioč) str. 24. I ATI SALVARO: Jurišićeva str. 25. ITOMISLAV SOVAGOVIČ: Zlatno ljeto Dan ija Olma str. 27. 1TEA MARINOVlČ: Sinje more svijetu reci...str. 8.1 MLADEN PAVKOVIČ: Ustale, partizani i današnji lažnjaci str. 15. 1ANKA IVANJEK: 150. obljetnicaobitavanja trapista II Banjoj Luci str. 26.

. ,