RATNO SARAJEVO

download RATNO SARAJEVO

of 24

Transcript of RATNO SARAJEVO

RATNO SARAJEVO - LOGOR ZA SRBE (1) Svaka avlija armija Pi e: Vlastimir POPOVI SLAVKO ibalija (52), in enjer u Telekomu, ve 10 godina u Beogradu, ne tuguje za Sarajevom, odavno ga vi e ne smatra svojim. Ne mo e da ima radost se anja na dane pored Ba ar ije gde je pre rata stanovao (Ulica Ognjena Price 1), gde se o enio, sina dobio. - Mali je to bio grad za toliku, patolo ku mr nju prema nama. inilo se da je godinama sakupljana, gajena, pothranjivana, pa onda, pod pritiskom, naprosto eksplodirala i u svoj svojoj gadosti rasula se iz opne 1992. godine - govori ibalija. - Sarajevski Srbi su se za samo nekoliko dana i no i na li u zato eni tvu, okru eni i icama i minskim poljima. Alija Izetbegovi , autor Islamske deklaracije i zastupnik stava da ne mo e biti mira izme u islama i drugih vera, postaje u junu 1992. godine vrhovni komandant ve dobro naoru anih zelenih beretki, odnosno Armije BiH, progla ava ratno stanje i zabranjuje izlazak iz grada. Sada, 14 godina kasnije, Slavko ibalija konstatuje da su ostvarene Izetbegovi eve elje glavni grad BiH je etni ki naj istija prestonica u Evropi. Sarajevo je napustilo vi e od 150.000 Srba, bez elje da se ikada vrati. - Od prijatelja ujem da i ono malo Srba u Sarajevu eka da izvu e bar deo novca za imovinu koja im je u ratu brutalno oteta ili uni tena, pa e odmah oti i to dalje od Miljacke - ka e ibalija. - Poku avam da potisnem se anja na fa isti ki teror legalne muslimaske vlasti, na progone i kazamate u kojima sam bio. Ne mogu. Vre a me to niko ne e javno da ka e istinu o ratnom Sarajevu, da su Srbi bili rtve, a nikako agresori svog grada. Ubijani su na ulicama, u svojim stanovima, na radnim mestima, u mnogim mu ili tima... Mnogo logora a, mojih sapatnika, umrlo je od posledica zverskih prebijanja i nije do ekalo istinu. U Beogradu se jo susre em sa ljudima koji veruju u gnusne la i muslimana i njihovih saveznika, lansirane jo 1992. i pothranjivane do danas. Dokle? Da li u ja do iveti da istina pobedi? ZATVORE, odnosno logore u Sarajevu, a bilo ih je 125 u svim delovima grada pod muslimanskom vla u, pro lo je oko 25.000 Srba. Objavljujemo deo li ne izjave Slavka ibalije, zapisane na slobodnoj teritoriji po etkom oktobra 1994. godine. - Muslimanski praznik Bajram, 6. april 1992. godine. Njihova jutarnja molitva se zavr ila negde oko 6 asova. Tada je po ela jeziva dreka i pucnjava. Slavlje. Aliji Izetbegovi u su svetski mo nici priznali dr avu. enu, sina i ta tu aljem kod rodbine u Vojvodinu. Mislio sam: dok se situacija ne smiri. U stanu ostajemo tast i ja. Mi, Srbi, ponovo smo iskazali naivnost, za razliku od dobro obave tenih i pripremljenih muslimana i Hrvata. Radio sam u Javnom preduze u PTT Sarajevo i nekoliko meseci pred rat mi se mla i kolega Osman D ombi , poznati kriminalac, poverio kako ve postoji vojska - "Patriotska liga", da imaju uniforme i naoru anje i ve baju na Jar edolima. - Mesec april, ni rat ni mir. Gradom prolaze razne vojske (policije) u razli itim uniformama. Govorimo: svaka avlija - armija. Onda, 2. maja je, posle vi ednevnog, strahovitog mu enja, ubijeno osam vojnika JNA i etiri srpska civila. Sledi masakr nad vojnicima JNA u Dobrovolja koj ulici. Sa prozora stana, kroz Park cara Du ana posmatram histeri no, pomahnitalo urlanje zelenih beretki i zbunjene, prepla ene vojnike koje skidaju sa vozila, teraju ih da se skinu goli i polegaju po asfaltu. Ubijaju ih. U KVARTU u kojem je ibalija iveo, po inju e i progoni. Neboj u Milovanovi a ubija kom ija iz ulice jer, navodno, svetle om reklamom na zgradi daje signale etnicima. uje da mu se kom ija Mi o Vukoi i , koji je radio kao portir u preduze u Bosna-Re obesio. Na obdukciji se vidi da je bukvalno iskasapljen. Za to? Sin mu je u etnicima, uje obja njenje kom ije, muslimana.

Slavkov tast dobija infarkt prilikom hap enja i maltretiranja na ulici. Hapse ga policajci kriminalaca bra e Zuli . Novembar, 1992. Ispred stana petorica naoru anih vojnika 10. brdske brigade zloglasnog Mu ana Topalovi a Cace. Stan je potreban za njegovog zamenika Senada Pecara. ibalija je na ulici. Izlazi, dok vojnici iznose tela dve njegove kom inice. Zaklane u stanu, odbile su da se isele. - Na ulici prete racije. Najgore je ako te uhvate ba ti iz 10. brdske, jer vode na Trebevi , na kopanje rovova - nastavlja ibalija. - Gore je jedno od najve ih strati ta. Bacaju Srbe u pe inu Kazani, pre toga ih ritualno ubijaju. Umobolnici Mu ana Topalovi a se opijaju u krvi rtava. Formirana je elitna, juri na eta 10. brdske brigade. Njen pripadnik mo e postati samo krvolok koji donese upisninu. ta je upisnina? To je srpska glava. Glave zaklanih Srba izla u se u Osnovnoj koli na Bistriku. Sa Bistrika se gleda na Trebevi . Crni dim zna i da su u jamu Kazani, posle ubijanja ljudi, ba ene i zapaljene automobilske gume. MASOVNE GROBNICE NAJMANJE 5.515 Srba ubijeno je u Sarajevu od 1992. do 1995. godine. Tolikom broju rtava se znaju ta na imena i prezimena, mesta ro enja i smrti. To nije kona an broj, jo nisu otkrivene sve masovne grobnice, a za neke se i ne zna gde su. Proveravaju se podaci za jo 500 nestalih sarajevskih Srba Smrt na odlo eno Pi e: Vlastimir POPOVI SRBI u Sarajevu, izba eni na ulicu, bili su kao progonjene zveri. Novembar 1992. Slavko ibalija izbegava racije. Uto i te nalazi kod biv ih kom ija, Hrvata. Na poslu, u PTT, masovno otpu taju Srbe, tako da vi e nema ni pisanu potvrdu da mo e slobodno da se kre e gradom. Po inje da razmi lja o bekstvu na slobodnu teritoriju. Ne sme da se poverava nikome. Bilo je te ko do i do informacija, a znalo se da postoje ljudi, itave ekipe, koji organizuju prebeg i do ek prebeglih. - Iz grada se moglo iza i samo preko crnih kanala - govori ibalija. - Neko ima sre e, izbegne i stra e i minska polja, nekog uhvate i zavr i u zatvoru, nekog ubiju. U Sarajevu je bio razra en sistem ubijanja i plja kanja Srba. Tra io se novac za prevo enje na slobodnu, srpsku teritoriju. Istovremeno se znalo da e ljudi, kada ve be e, sa sobom poneti sav novac. Ubijane su itave porodice, a organizatori su bili u vrhovima muslimanske civilne, vojne i policijske vlasti. Legalna vlast je sve Srbe proglasila za vojne obveznike bez obzira na to to su odbijali da slu e u muslimanskim formacijama. Zato su poku aji bekstva iz grada kvalifikovani kao krivi no delo neodazivanja pozivu i izbegavanje vojne slu be. IBALIJA je sa jo etvoricom Srba uhva en no u, 12. oktobra 1993. godine. Nije znao da je pre toga njihov vodi , musliman, propevao u policiji i da idu direktno u zasedu. U obrazlo enju presude Okru nog vojnog suda u Sarajevu stoji: ...U vreme ratnog stanja u R BiH, kao vojni obveznici, no u 12. 10. 1993. godine u Sarajevu, u vremenu od 23 do 24 asa, krenuli su iz pravca Alipa inog Polja u pravcu naselja Ned ari i kroz Olimpijsko naselje Mojmilo, s namerom da pre u liniju razdvajanja Armije BiH i teritorije koju privremeno kontroli e agresor, a u cilju prelaska na privremeno zauzetu teritoriju... ime su po inili krivi no delo neodazivanja pozivu i izbegavanja vojne slu be... Prebezi su se okupili u jednoj kafani na Alipa inom Polju i nije im bilo udno to se plan menja - ne e se i i prema Grbavici, ve Ned ari ima. - Uvedeni smo u zasedu, to su njihovi mediji okarekterisali kao veliki uspeh hvatanja etni kih terorista koji su poku ali pobe i na privremeno okupiranu teritoriju - govori

ibalija. - Po inje istraga, prvo Dobrinja, zatvor Sunce, podrum bez svetla, nas 12, svi intelektualci. Tukli su nas i maltretirali na razne na ine, zavisno od ma te tih umobolnika. Rezultat mog saslu avanja bio je: polomljena nosna kost, naprsla grudna kost, natekle potkolenice, po celom telu kontuzije i bolovi. Rekao sam: "Po li smo na na u stranu, na im porodicama, od silnog dobra napu tamo sve, svoje ku ne pragove i idemo." To im nije bilo dovoljno, moramo biti krupne zveri, jer je i akcija hap enja bila spektakularna i kao takva prikazana u medijima. DVA dana batinanja pajserima, kablovima, ipkama, pendrecima... Me u batina ima i biv i ibalijin u enik iz Ma inske tehni ke kole Enes Agi : - Evo ga moj profesor, etnik, po ao da be i, sad emo mu noge polomiti! Iz Sunca u novu ku u, klanicu i grobnicu mnogih Srba - zatvor Ramiz Sal in (biv a kasarna - zatvor Viktor Bubanj). U ranijim samicama sada natrpano po 10-12 ljudi. Svakodnevno je neko umirao od iscrpljenosti, gladi, bolesti, prebijanja. Stra ari bi mrtve uvijali u ebe i izbacivali u hodnik. - Situacija se posebno pogor ala posle oru ane pobune 10. i 9. brdske brigade, najekstremnijih formacija, kada su u Sal in po eli da dovode uhap ene komandante i vojnike tih brigada - svedo i ibalija. - Nije te ko zamisliti susret dokazanih krvoloka koji su, bukvalno do ju e, ubijali Srbe na najsvirepije na ine u skladu s njihovom poreme enom psihom, sa Srbima zatvorenicima. ibalija je osu en na 20 meseci zatvora, pa preba en u Centralni zatvor. - Dane smo provodili u ove oj prostoriji za dnevni boravak, zajedno sa zatvorenicima muslimanima, uglavnom kriminalcima, lopovima i ubicama - govori Slavko ibalija. - Bila je to nelogi na i neprirodna me avina ljudi: Srba intelektualaca - vi e od 40 visokoobrazovanih, profesora univerziteta, doktora nauka, lekara, in enjera, studenata, ljudi u srednjim i odmaklim godinama, i muslimana kriminalaca, koji nikada ni ta korisno nisu uradili. CINIZAM - DRAGAN Fazlagi , javni tu ilac, rekao mi je na su enju da sam, ako sam ve eleo da odem iz Sarajeva, mogao da tra im odobrenje vlasti - navodi Slavko ibalija. - Zaista, vrhunac cinizma, jer je i njemu i meni bilo jasno da je jedini legalni na in za izlazak Srba preko zatvora. Ko pre ivi istragu i osude ga, mogao je da eka razmenu, za vreme ili posle izdr ane kazne. Krvavi pir u Pofali ima Pi e: Vlastimir POPOVI DEO izjave B. O. posle napu tanja Centralnog zatvora, razmene zarobljenika i prelaska na srpsku teritoriju, 6. oktobra 1994. godine: - Moja ena je morala 15. maja 1992. godine da ode u Pofali e, da popi e robu u samoposluzi, koja je tog dana bila obijena. Tamo je i preno ila. Radio sam u "Sarajevskoj mlekari" i ujutru sam uo za napad. Kolege na poslu su bile dobro obave tene. - Sledio sam se kada sam uo da je prema Pofali ima krenuo kriminalac Jusuf Prazina Juka sa 3.500 ljudi, a sa svojima i zlikovac Samir Kahfed i Kru ko - govori B. O. - Oti ao sam ku i, a oko 16 asova su mi do le kom ije Ibrahimovi i Tahirevi . Rekli su da su muslimani zauzeli Pofali e i da treba i i u plja ku. Sa Ibrahimovi evom majkom je B. O. krenuo da potra i suprugu. - Sve srpske ku a su bile popaljene, neke su jo gorele u Orlova koj, Humskoj ulici, sve uni teno, mrtvo - svedo i B. O. - Ispred ku a i po ulicama le evi mu karaca, ena, dece, pasa i ma aka. Rukama sam prevrtao mrtve, tra io enu. Prema pri anju samih muslimana, u tom

masakru je ubijeno 312 stanovnika Pofali a. Pre iveli Srbi su morali da kopaju rake, u stvari, dve jame. Ostali le evi su utovareni na kamione, odneti i ba eni na smetli te, deponiju u Bu a Potoku. B. O. nije prona ao suprugu. Zlatko Pavlovi , student Filozofskog fakulteta u Sarajevu, morao je, kao i drugi srpski visoko kolci, da u radnom vodu" kopa rovove i tran eje. Ranjen je u eksploziji granate u no i, 19. februara 1993. godine. Amputirana mu je desna potkolenica. Dokopao se slobode 20. juna 1994. godine. On, izme u ostalog, pri a: - U Centru za socijalno zbrinjavanje rekonvalescenata radio je Ismet Papaj, demobilisani muslimanski vojnik, Albanac. Ismet mi se hvalio da je iznad Pofali a, na brdu u , zaklao starog, bradatog etnika, 16. maja 1992. godine. Papaj je na kraju rekao da mu se taj starac alio kako je ostao sam, da su njegova deca i ena pobegli, a njega ostavili. " etnik" je, koliko sam razumeo Ismeta, sam tra io da ga ovaj ubije. SVEDO ANSTVO V. R., ro enog 1949. godine u Pofali ima: - Rat je do ao u Pofali e kada je 15. maja 1992. u Orlova koj ulici Mirsad Bungur, doseljenik iz Sand aka, ubio Rajka Savi a. Istovremeno su ubijeni Mla an Brati , Branko Jeremi , Branko Bozalo, Vojin Vukadin, Slobodan i Ne o Od akovi , dok su zaklani Savo Elez i bra ni par Mirko i Rosa Savi . Na ku nom pragu sekirom je ubijena Vida Brati . Prema re ima V. R., rano ujutru, 16. maja, napadnuto je 200 srpskih porodica iz svih pravaca. - Celokupan scenario ubijanja preuzele su doseljene Sand aklije, a nas je napalo vi e od tri hiljade muslimanskih bojovnika iz pet pravaca. Prilikom be anja sam morao da ostavim bolesnog oca, da spasavam decu, majku, enu, bra u, snahu... Bili smo okru eni sa svih strana, zavladala je panika, pre iveli su po eli da se povla e prema Humu, a zatim prema brdu u . Kolja i su u talasima napadali, sustizali bolesne i iznemogle. Ubijali su ih na najzverskiji na in... Kolona se u bezglavom bekstvu zaputila do severozapadnih padina brda Hum, prema Bu a potoku. Odatle se trebalo popeti na brdo u . Ali, kolona je prese ena. - Be ali smo, padali bez daha, grebali prstima korenje trave. Pred o ima mi je stalno bio otac, kojeg sam ostavio za stolom. Moja deca su vri tala, dozivala me. Ugledao sam brata kako ranjen le i na padini. Tresla mu se noga. Imao sam ose aj da mi je glava nekoliko metara daleko od mene. - Dok je trajalo bestijalno orgijanje drogiranih muslimanskih fanatika, sa Huma su na sve etiri strane sveta odjekivale ilahije i kaside uz poznati refren: Alahu akber - nastavio je V. R. - Uz tu, jezivu mud ahedinsku dreku, prolamao se cik straha prestravljene dece, vapaj ena, krici ranjenih, uz rafalne i pojedina ne pucnjeve. I ivljavali su se, tri puta su nas namerno pu tali da umaknemo, da bi nas uvek iznova okru ivali i ubijali. NA padinama Huma i u i ostalo je na desetine mrtvih i ranjenih. Krvo edne Sand aklije su svirepo, no evima dokraj ivali ranjenike. Pre iveli su sa u a gledali kako im gore domovi. Gorelo je 500 ku a, dim se uvezao u snop, dizao se visoko. - Od muslimanskih zlikovaca, pre svih, bio je Habib Idrizovi , Sand aklija, do ao u Pofali e pre 14 godina i doveo estoricu bra e koji su, svi redom, napravili ku e na srpskim imanjima - rekao je V. R. - U krvavom piru u estvovao je i starosedelac Omer Gabela, biv i novinar. Gabela je doveo Sarajevsku televiziju dan posle. Televizija je snimala zarobljene Srbe ispred neo te enih muslimanskih ku a. Tvrdilo se da nisu stradale srpske porodice. - Srbi su pod pretnjom, pred kamerama izjavljivali da su ivi i zdravi, da su im ku e itave, zato su i ostavljeni u ivotu - nastavio je V. R. - Sarajevska televizija je nekoliko puta emitovala snimak o pobedi muslimanske vojske. Da mu ku a nije izgorela, izjavio je i Stanko Pikuli , starac, starosedelac. I njega i ostale pre ivele ubili su Arif Ljuca i njegov sin Nusret sa bra om Karamovi : Fadilom, D evadom i Faikom. V. R. je ostao iv, ali su mu ubijeni otac, majka, jedan brat i snaha, dok je drugi brat te ko

ranjen. GENOCID NASELJE Pofali i, izme u Dolca i Vele i a, na padinama brda Hum, vi e od 500 godina nastanjivali su Srbi. Sistematski, punih 15 godina pre izbijanja rata u Sarajevu, ovde su doseljavane Sand aklije, a Srbi terani sa imanja do samih ku nih vrata. U Pofali ima je ubijeno najvi e nemo nih ena, staraca i dece. Niko se od pre ivelih nije vratio. Nema vi e angalovi a, Pikuli a, uki a, Bunjevaca, Andrija evi a, Vaskovi a, Andri a, Tri i a, Ma arevi a, Golijanina i drugih starosedelaca. No uvre enih kolja a SEJO Kadi Guz, kriminalac i pripadnik 10. brdske brigade Mu ana Topalovi a Caca, hvali se i izaziva zato ene Srbe u logoru Ramiz Sal in (biv i vojni zatvor Viktor Bubanj), da je li no zaklao pedeset dvoje ljudi na Kazanima, jami u podno ju Trebevi a. Krajem 1993. godine je legalna muslimanska vlast zvani no prekinula saradnju sa kriminalcima koji su prakti no dr ali Sarajevo u svojim rukama. Optu eni su da su pripremali pu protiv Alije Izetbegovi a. Mu an Topalovi je ubijen. Podignute su optu nice protiv najekstremnijih krvoloka. Da je to bila farsa ubrzo se videlo, jer su svi pu teni na slobodu, mada su im zlo ini dokazani. - Neka ste klali, momci! Srbe ste klali, sve ih treba pobiti! - odgovara Kadi u Ramiz Delali elo, okrivljen, izme u ostalog, za ubistvo starog svata ispred pravoslavne crkve na Ba ar iji, marta 1992. godine. - A meni je Alija naredio da niko iv ne sme ostati, majku mu... a sad me optu io. Sve u re i na sudu! Ovu scenu opisuje Dragan Todorovi , student, uhap en i surovo mu en zbog poku aja bekstva iz grada. - Ludilo, bili smo u istim elijama ili pored zlikovaca - govori Todorovi . - Bilo je stravi no samo slu ati te kolja e, siled ije, snajperiste kako se nasla uju zverstvima. Stra ari su im se divili, bili su idoli, nacionalni heroji. Sejo Kadi Guz je zaklao Srbina, uhap enog, jer ga je ena, Hrvatica, optu ila da ima oru je u stanu. Kadi je doveo i enu na Kazane, da gleda. Onda su je juri nici iz 10. brdske silovali nao igled mu a. Mu an Topalovi Caco uvek je jedno te isto pitao rtve: "Zna li ta te eka?" ovek je znao. Pitao je enu: " ta e re i deci?" Samir Seferovi eble je, marta 1993. godine, usmrtio dvogodi njeg de aka Bo idara ljivi a. Nogom mu je smrskao lobanju, pa le utnuo do jame. De ak je bio ko zna koja rtva po redu tog dana. U jamu su bacili zapaljene automobilske gume. TODOROVI je u zatvoru uo pri u o silovanju devojke Jagode Jankovi (19). Posle su je ubili bra a Zorni . Na devojku su nanizali gume, zapalili ih i pustili da se kotrlja na op te veselje Alijinih ratnika. - Polomljene Srbe su stra ari i muslimanski zatvorenici u logoru terali da iz sve snage vi u: Alah egber - nastavlja Todorovi . - Morali smo da u imo muslimanske molitve i njihove novokomponovane borbene pesme. Tu se isticao stra ar Lakota iz Sand aka. U eliji do Draganove bili su Mehmet Sijari , Sand aklija, Zahir Fazli Kiko iz Priboja i Izet eli Isko. Todorovi navodi: - Bile su to scene iz samog pakla! Gledate premla ene zatvorenike kako je e, vade crve iz zapu tenih rana, slu ate na silu nau ene molitve, upadaju Sand aklije da vade o i nekome koga odaberu, svi se drapaju, jer grizu va ke, uje se tupi zvuk udaraca, a istovremeno vrisak silovanih ena...

U eliju logora Ramiz Sal in doveden je Samir D enanovi Glavoguz, biv i upravnik zatvora kod d elata Samira Kahved i a Kru ka na Alipa inom Polju. Pamte se njegova zapomaganja. - Ma ljudi, oni nisu normalni, pobije etnike, a oni te zatvore! - bio je ogor en Glavoguz. D enanovi se slikao kako ubija srpske civile. Rekao je: "Ko ih jebe, prizna u ubistvo ove trojice, jer imaju slike, a ona ostala ne u." Srpski logora i uju smeh. Prepri avaju se hap enja i ubistava bra nog para Milene i Vasa Dra kovi a i njihove kom inice. Njih je ozna io Sakim Pu kar, zvani Pu ka. Pu ka je bio zadu en da Mu anu Topalovi u dostavlja poruke sa adresama, imenima i prezimenima Srba u op tini Stari grad. Za to je dobijao novac. Bra ni par Dra kovi bio je u sva i sa kom inicom, to je doznao i Pu kar. Svi su dovedeni na Kazane. VASA Dra kovi a su naterali da siluje kom inicu, da se izmire. Bio je oktobar 1993. godine. - Ajde, eto, ne stidi se - dobacivali su juri nici. Zatim su prisilili ene da se pred njihovim o ima i uz navijanje grle, ljube... - svedo io je Todorovi . - Bile su to starije ene. I gledaoci su krenuli u i ivljavanje. Kao pomagala koristili su dr ke lopata, pendreke i granje. Kona no, Vaso, Milena i kom inica su pobijeni krampovima i ba eni u jamu. Dragan Todorovi ne mo e da zaboravi logor Sunce u Dobrinji i i u sa krznenom kapom. Tu je bio pre prebacivanja u Ramiz Sal in. Izet ali Isko je kablovima ibao starijeg oveka. Ovaj se bez jauka gr io na stolici. "Ajde, i a, da pojede tu etni ku kapu!", naredio je Isko. ovek je obja njavao kako je to ruska, a ne etni ka kapa. Isko je izvadio kamu: "Ako ne pojede , zakla u ti sina!" - Sin mu je u uli noj raciji uhap en zajedno s njim, bio je u susednoj eliji i, ta e - pri a Todorovi . - Gledao sam i u kao po inje da grize kapu. Polomio je zub, krv mu je tekla niz vilicu. vakao je, jedva gutao, davio se. Mislim da su sati pro li, a tek je pojeo etvrtinu kape. Izet ali se pojavio, i a ga je zastra eno pogledao. "Ne mora vi e da uri , eto", rekao je Isko. ZAVERA UTANJA - PREDSTAVNICIMA me unarodnih dr avnih, politi kih, humanitarnih i nevladinih organizacija, a bilo ih je na hiljade u Sarajevu, pred o ima se odigravala tragedija srpskog stanovni tva, ali se nijednom u etiri godine nisu javno oglasili, a jo manje suprotstavili divljanju muslimanskih fundamentalista i zlikovaca - ka e Milivoje Ivani evi , direktor Centra za istra ivanje zlo ina nad srpskim narodom. - Suprotno tome, od Sarajeva su pravili kult grada stradalnika, optu uju i Srbe za agresore. Masakr za trpezom Pi e: Vlastimir POPOVI ALIJA Hod i , upravnik mrtva nice na Ko evu, pose ivao je sina Mirsada, policajca, u obli njoj bolnici 1993. godine, na odeljenju neuropsihijatrije. Alija se ponosio sinom. Prijatelje nije ni morao da uverava da Mirsad nije lud. Svi su znali da je normalan, a da ga je Sud proglasio za neura unljivog, kako bi izbegao kaznu zbog ubistva est lanova ugledne i imu ne porodice Ristovi . Ubijeni su u naselju Vele i i, op tina Novo Sarajevo, 8. jula 1992. godine, dok su ru ali. Jedan od Ristovi a, Obren, ranjen je i preba en u bolnicu Ko evo oko 14 asova. Ali, upravnik mrtva nice je bio Alija, otac ubice Mirsada i ro eni brat drugog ubice - Osmana Hod i a. Zvani an izve taj bolnice je bio da je Obren umro od posledica ranjavanja vatrenim oru jem, iskrvario... Telo je preuzeo Obrenov brat Todor Ristovi , koji nije bio u ku i, u

vreme ru ka. Todor je zapazio modrice, podlive i otekline po telu. U policijskom izve taju je napisano da je Obren dotu en i umoren od neidentifikovanih po inilaca. Upravnik mrtva nice Alija, komentari e kako se velika pra ine digla zbog etnika. Policajci stanice na Marindvoru, pripadnici Centra Slu be bezbednosti Sarajeva - Admir Adilovi , Ismet utuk, Osman Hod i , Mirsad Hod i i Meho Ibi evi - kre u oko 11 asova 8. jula jednim kolima u pravcu Vele i a. ekaju. - ekali su da se okupi to ve i broj lanova porodice - svedo i Todor Ristovi . - Moja bra a su znala da su na meti. RISTI EVI su se bojali da izlaze, od kada je zapaljena ku a porodice Buha, u kojoj je izgoreo nepokretni starac Krsto Buha (92). Hleb im je stalno donosio Danilo Ristovi , de ak od 12 godina, Todorov sin. Tog dana su ga, na alost, stri evi zadr ali na ru ku. Do la je i jedna kom inica. Kom inica Stojanka Mastilo je pre ivela, jer izgleda da i nije bila meta. Svedo i: - Bili smo za trpezom, iza podneva, kada su policajci provalili u stan i odmah po eli da pucaju iz automatskih pu aka. U oku, gledala sam kako se krv iri stolnjakom, kako je hleb crven... Onesvestila sam se. Ubijeni su Petar Ristovi , biv i rukovodilac u Bosnalijeku i narodni poslanik u Skup tini BiH, njegova sestra Bosiljka, njihova bolesna i paralizovana majka Radosava i ro aka Mila Ristovi . Obren Ristovi , ranjen i dokraj en u bolnici Ko evo ili mrtva nici, bio je vode i poljoprivrednik u sarajevskom okrugu. Svih est rtava sahranjeno je u tri zasebne grobnice na sarajevskom groblju Lav. - Na mesto tragedije do ao sam samo nekoliko minuta kasnije - govori Todor Ristovi . - Moj sin, Danilo, mrtav. Ubijen. Pa, bio je dete, majku im balijsku! Todora, kao mogu eg svedoka, hapse 25. novembra pod optu bom da je izazivao oru anu pobunu (koje nije bilo), to je kasnije preina eno u krivi no delo posedovanja oru ja (koje nisu na li). Osu en je na etiri godine zatvora, razmenjen je tek 1. aprila 1995. godine. SU ENJE ubicama po etkom 1993. godine. Tu ilac ih nije ni okrivio za zlo in, ve samo za ubistvo. Zaseda Sudsko ve e Vi eg suda u Sarajevu, predsednik Daut Bibi . Jedna od sudija je Vasvija Vidovi , koja je kasnije postala oficir za vezu Vlade BiH sa Ha kim tribunalom. Privedeni Mirsad Hod i , Admir Adilovi i Ismet utuk oslobo eni su krivice kao neura unljivi i upu eni na le enje. Zaklju eno je da su Osman Hod i i Meho Ibra inovi nedostupni Sudu, mada su sve vreme bili u Sarajevu. Ceo slu aj su zata kali Fikret Muslimovi , ef bezbednosti Armije BiH i Bakir Alispahi , na elnik Centra Slu be bezbednosti BiH. I, svakako, niko ni u ovom slu aju nije optu en za ratni zlo in protiv civilnog stanovni tva. Nije se saznalo ko su bili nalogodavci zlo ina. U zatvorskoj neuropsihijatriji na Ko evu se jula 1993. godine obreo Aleksandar Trnini (22), koji je zbog strahovite torture u logoru Ramiz Sal in, posle polomljenih rebara, grudne kosti i vilice i nagnje enja plu a, poku ao da se ubije. Spre ili su ga drugi zatvorenici Srbi. Aleksandru je napisano da ima zatvorsku psihozu. Onda, u istoj sobi bolnice sa ubicom Mirsadom Hod i em. - Kada je saznao da sam Srbin, Mirsad mi je pretio da e me ubiti kad iza em iz zatvora navodi Aleksandar Trnini . - Detaljno mi je pri ao kako je ubijao Ristovi e i kako je smisao njegovog ivljenja da ubije to vi e Srba. Slobodno se kretao Sarajevom i pored sudski izre ene mere le enja. etiri meseca po izlasku iz zatvora, pre nego to sam posredstvom Me unarodnog crvenog krsta kona no napustio Sarajevo 1. juna 1994. godine, bio sam u stalnom strahu da e odnekud iskrsnuti Mirsad Hod i .

Zaboravljeni u icama Pi e: Vlastimir POPOVI KULT rtve svih ovih godina uporno je gra en samo za jedan, i to urbani deo Sarajeva pod muslimanskom kontrolom, a muslimani su u jo e im medijskim kampanjama, progla avani za najve e, ako ne i jedine stradalnike rata u ovom gradu. Odmah se mora re i da je glavni grad biv e BiH imao deset op tina i 340 naselja, od ega isto muslimanskih 59 i isto srpskih 105. Ostalo su bila me ovita naselja. Linije razdvajanja su se u dobrom delu dr ale etni kih granica. Oko 85 odsto teritorije koju su u Sarajevu dr ali Srbi, tradicionalno je i pripadalo srpskom stanovni tvu. Druga ije re eno, Srbi su uglavnom branili svoju teritoriju. Ove podatke nam navodi Milivoje Ivani evi , direktor Centra za istra ivanje zlo ina nad srpskim narodom i autor knjige Zlo ini nad Srbima BH 1992-1995, ije izvode, tako e koristimo u ovom feljtonu. - Alija Izetbegovo je eleo rat i to je javno izjavljivao - govori Milivoje Ivani evi . - Uop te nije sporno da je Sarajevo video kao glavni grad budu e islamske dr ave. Autor Islamske deklaracije jasno je stavio do znanja da ne mo e biti mirenja izme u islama i drugih vera. Da je eleo da za titi civilno stanovni tvo, proglasio bi Sarajevo za otvoren, nebranjeni grad i tada bi se svaki napad Srba, prema me unarodnim konvencijama, smatrao agresijom. U ratu su muslimani, prema izjavi samog Izetbegovi a, dobili pomo u oru ju vrednu vi e od 10 milijardi maraka. Za to nije dozvoljavan izlazak Srba iz dela Sarajeva pod muslimanskom kontrolom, kao to je srpska strana dopu tala muslimanima da idu kuda ho e? Humani postupak Srba je u muslimanskoj propagandi ozna en kao etni ko i enje. Istovremeno su muslimani, zato iv i Srbe, da ironija bude potpuna, dokazivali multietni nost grada. Ali, gde su, onda, Jevreji? U DRUGOM svetskom ratu, u Sarajevu su Nemci i usta e, regrutovane isklju ivo od muslimanskog i hrvatskog stanovni tva, ubili oko 9.000 Jevreja. im je u svetu priznata nova muslimansko-hrvatska dr ava 6. aprila 1992. godine - svi Jevreji su odmah napustili Sarajevo. U bekstvu im je pomogla me unarodna zajednica i (samo) na taj na in iskazala nepoverenje prema mud ahedinskoj politici Alije Izetbegovi a. - Srbima, na alost, niko nije hteo da pomogne i ostali su da trpe najgora maltretiranja i poni avanja, postanu pravi robovi, vi eni za sve najprljavije i najopasnije poslove - nastavlja Ivani evi . - Nije pomogao ni Apel miroljubivoj svetskoj javnosti za spas zato enih Srba u Sarajevu, gra ana op tina Rajlovac, Vogo a, Centar Sarajevo, Novo Sarajevo, Ilid a i Ilija , upu en 13. jula 1992. godine. Odziva na apel nije bilo, ali je usledila medijska hajka na Srbe zbog patnji sarajevskih muslimana - nastavlja Ivani evi . Kolika je bila naivnost Srba (neobave tenost, glupost), najbolje dokazuje Kongres srpskih intelektulaca odr an u Sarajevu 29. marta, zna i nekoliko dana pre progla enja samostalne BiH. Na Kongresu, naime, nije bilo ni re i o fizi koj za titi i odbrani Srba. A, tada su, takozvana, Patriotska liga, teritorijalci i paravojne zelene beretke ve imali 40.000 naoru anih ljudi. U esnici Kongresa su jedva izvukli ive glave. Kada je rat po eo, Srbi u BiH uop te nisu imali oru ane snage. Rukovodstvo Srpske demokratske stranke nije o ekivalo ratne sukobe. Rezolucijom Saveta bezbednosti, odmah posle progla enja nove dr avne tvorevine, nalo eno je JNA da se povu e iz BiH. U aprilu je progla ena i Savezna Republika Jugoslavija, tako da je JNA postala - ni ija vojska. VOJNI potencijali muslimana su sve vreme rata nadma ivali srpske. Prvi korpus Armije BiH prose no je brojao oko 78.000 vojnika. Prema muslimanskim izvorima, na sarajevskom rati tu je bilo anga ovano oko 35.000 vojnika. Na srpskoj strani se nalazio Sarajevskoromanijski korpus koji je imao od 16.000 do 18.000 vojnika, ali je veliki broj bio anga ovan

u odbrani sopstvenog zale a od muslimansko-hrvatskih snaga koje su dejstvovale iz Gora da, Konjica, Tuzle i drugih mesta. Kada je re o artiljeriji, Srbi su mogli da dejstvuju sa samo jedne dominantne ta ke - planine Trebevi - po starom delu grada. Muslimani su imali bolje i brojnije vatrene polo aje za paljbu po srpskim delovima Sarajeva. Tako su skoro sve vreme rata sa Igmana ga ali Ilid u, Bla uj i Had i e. Sa brda u su tukli Rajlovac i Vogo u, a sa Mojmila Lukavicu. Srpski deo Grbavice kontrolisali su i ga ali sa solitera. Kult rtve koji je stvaran za muslimanski deo grada imao je, pored ostalog, za cilj da se prikrije i stvarni odnos snaga i stvarni odnos stradanja od granata. A, da bi prikrili sopstvena dejstva, rtve koje su nanosili srpskom stanovni tvu Sarajeva i uticali na pojedine me unarodne odluke, esto su pribegavali i samogranatiranju i rtvovanju stanovni tva iz muslimanskog dela Sarajeva. UNI TENA SELA MNOGA od srpskih naselja Sarajeva su u mnogobrojnim muslimanskim napadima uni tena i etni ki o i ena. Najvi e su stradali Grahovi te i srpski deo sela Hotonj u op tini Vogo a, Kasati i u op tini Had i i, Treba aj, Milje, Ledi i, Lisovi i, Gornja Prijasnica i Kijevo u op tini Trnovo, emerno, Krtine i Mlini u op tini Ilija , Podgrab u op tini Pale. Istu sudbinu su do ivela i mnoga urbana gradska naselja: Pofali i, Hrasno brdo, Veli i i, Igman, Hrasnica, Bjelave, akle ili Babin dol, Alipa ino polje, op tinski centri Had i i, Pale, Trnovo, Ilid a. Streljao sam kopa e Pi e Vlastimir POPOVI REPUBLIKA Srpska, Bijeljina, 5. april 1996. godine, Uprava kriminalisti ke policije. ita se izjava osumnji enog za ratne zlo ine. Jasmin ljivo, sin Huseina i majke Pleme, ro ene engi . Ro en 20. 1. 1975. god. u Sarajevu SO Centar, po narodnosti Bo njak, dr avljanin Federacije Bosne i Hercegovine, po zanimanju KV kuvar, nezaposlen, vojno nesposoban... U tzv. Armiji BiH vojno anga ovan od 8. 4. 1992. god. do po etka 1995. god. u 115. motorizovanoj brigadi (10. brdska brigada Caco), kad je prema li noj izjavi oboleo od epilepsije i SCH, do zarobljavanja stalno nastanjen u Sarajevu, ul. Komatin br. 47, SO Stari grad, do sada privo en u prostorije CZ Sarajevo radi obrade od strane MUP BiH u vezi sa zlo inima koje su po inili pod komandom Mu ana Topalovi a Cace. - U prole e 1992. godine ja sam zavr avao drugi razred Srednje ugostiteljske kole, smer kuvar. Kao i svi moji vr njaci, ja sam odlazio u Dom kulture u naselju iroka a, SO Stari grad, gde se okupljalo mnogo gra ana muslimanske nacionalnosti. Tu sam slu ao pri e o ratu u Hrvatskoj i tu sam prvi put i uo da e do i do izbijanja rata u BiH. Moj podstanar Karkelja Be ir mi je rekao da e se sigurno zaratiti i u Sarajevu. Dana 8. 4. 1992. godine, moj prijatelj Ljaljaj Enver, ro en je, mislim, 1976. godine u Sarajevu, zavr io etiri razreda O , i ja smo se dobrovoljno prijavili, i Faid Avdibegovi nas je rasporedio kao kurire u jedinici koja se zvala Bosna 27 i zauzimala polo aj od iroka a preko Zlati ta do Osmica. Tada smo zadu ili i uniforme biv e JNA. Sredinom meseca septembra je ve funkcionisala 10. brdska brigada. Mene je primio Samir Bejti , star oko 27 godina, pre rata registrovani kriminalac. Sredinom novembra Mu an Topalovi je formirao juri nu etu i tra io je dobrovoljce. - PO ETKOM februara 1993. godine u na oj eti su tra ili pet dobrovoljaca koji bi uvali komandanta brigade. Ljaljaj Enver, Jusuf Lendo, Suvad Mili , Hod a Amir i ja zadu ili smo maskirne uniforme, automate hekler i pi tolje. Ba tog dana u tab su dovedeni brat i sestra Nedeljko i Nedeljka Laki i njihov ro ak Miodrag iz naselja Alipa ino polje. Doveli su ih

Samir Bejti i Hasi Senad. - Nedeljko i Miodrag su odvedeni do mjesta Kazani gde su ubijeni i ba eni u jamu. Ubio ih je Samir Bejti . Ista grupa je u tabu juri ne ete silovala Nedeljku. Samir Bejti , Jusuf Lendo i Suvad Mili tukli su nemo nu Nedeljku opasa ima i akama. Natjerali su je da se svu e i zavezali su je za krevet. Tog dana je, po mojoj proceni, nad njom silovanje izvr ilo 20-30 pripadnika juri ne ete. Nedeljku su ostavili ivu, ali su je vre ali psovkama i kada je izlazila Jusuf Lendo ju je udario nogom. - Posle dva ili tri dana od ubistva Laki a u tab je doveden Jovan Savi , profesor geografije u O Moris - Moco Salom. Meni je on bio razredni stare ina u O . Gledao sam kako Savi a metkom iz pi tolja ubija Samir Bejti . Nekoliko dana posle ovog doga aja data je la na uzbuna na na oj liniji. Srpskog napada nije bilo pa je Mu an Topalovi bio vrlo ljut. Mnogo je psovao i pretio svima redom. Posle nekoliko minuta Topalovi u su doveli jednog mu karca starog oko 35 godina. Topalovi ga je vre ao i tra io da mu ka e ime. Mu karac je odgovorio da se zove Sokol Dragan. Topalovi mu je psovao srpsku majku i pravoslavnog boga. Okrenuo se ka Samiru i povukao prstom preko vrata. Bejti je Dragana vezao za vu nu kuku i tako ga vukao sve do taba. Kada smo mi stigli, Sokol Dragan je le ao pokriven ar avom. Suvad Mili ga je otkrio i ja sam vidio da istom curi mozak, te da je ve umro. - TAKO E mi je poznato da je Slobodana Vujovi a zvanog Vuja u komandu doveo Senad Hasi . Bio je urednik zabavno-muzi kog centra u Diskotonu Sarajevo. Na Kazanima ga je zaklao Samir Bejti . Po etkom marta su Bejti i Hasi iz O Moris - Moco Salom dovezli Zdenku Bu i , nastavnicu istorije, i Mariju Trbojevi , nastavnicu geografije. Ubijene su na taj na in to je Mu an Topalovi stavio glave ena na kamen, a zatim se sa udaljenosti od desetak metara zatr ao i sko io na glave nastavnica, usled ega su one i umrle. Tela ubijenih nastavnica smo pobacali u jamu Kazan. - Jovana Risti a, starog oko 50 godina, ubio je Armin Hod i na taj na in to mu je naredio da legne, a zatim ga je no em zaklao. I Crnjak Ilija, star oko 40 godina, je posle nekoliko dana doveden do jame, gde ga je Topalovi pitao da li je svestan ta e mu se dogoditi. Ovo pitanje je postavljao svim rtvama. Samiru Bejti u je pokazao da istog zakolje, to je Samir i u inio na taj na in to je naredio Crnjaku da legne i samo jednim potezom no a preko vrata ga preklao. - Krajem marta Mu an Topalovi je naredio svim komandirima eta i vodova da iskupe sve kopa e iz radnih vodova. Skupljeno je oko 150 mu karaca. Kopa i su postrojeni u tri reda. Topalovi je izdao komandu da pucamo u iste. Svi smo pucali u ljude iako nismo znali razlog. Po to su svi popadali, Topalovi je li no kontrolisao da li ima iko iv, pa je pucao iz pi tolja u glavu. Tela ubijenih pobacali smo u jamu Kazani. U aprilu smo pobili 30-40 kopa a. Svi su postrojeni u liniju. Po mojoj proceni pola od tih ljudi su poklali Bejti i Hasi , a ostale smo ja, Ljaljaj, Hod a, Lendo i Mili pobili iz automatskog naoru anja. - Tokom meseca 1993. godine na kopanje po gradu terani su svi mu karci. Bilo je nekih koji su se bunili i Topalovi je naredio da se odmah dovedu do Kazana i pobiju. U toj grupi je bilo 50-60 ljudi. DOGOVOR SA PU KOM - NAPOMINJEM da mi je Suvad Mili , koji je tada bio na Topalovi evom obezbe enju, otkrio da je kod Mu ana Topalovi a dolazio Alija Izetbegovi i rekao mu da zavr i sa etni kim i enjem Sarajeva. Topalovi ev zadatak je bila op tina Stari grad, a Izetbegovi je obe ao da e ostatak grada o istiti od Srba uz pomo Jusufa Prazine, Ramiza Delali a ele, kao i Mustafe Zuli a. Topalovi se sa Pu kar Sekibom, zvanim Pu ka, u to vreme komandantom 2. brdske brigade dogovorio da mu dostavlja poruke sa imenima i adresama Srba na op tini Stari grad. Topalovi je Pu karu pla ao za svaku poruku. Autor RE: RATNO SARAJEVO - LOGOR ZA SRBE (1) do_groba

Silovanja do smrti Pi e: Vlastimir POPOVI MUSLIMANSKE vlasti su krajem 1993. godine uhapsile veliki broj vojnika, pripadnika 10. brdske brigade Mu ana Topalovi a Caca. Topalovi je ubijen u dramati noj akciji hvatanja u centru grada. Pripadnici ove vojne formacije - ako se tako mo e nazvati - bili su u prvi mah optu eni za genocid nad civilnim (srpskim) stanovni tvom. To je bilo prvo i jedino priznanje zvani nog Sarajeva o zlo inu iz verskih i nacionalnih pobuda, ali je on pripisan kriminalcima koji su se oteli kontroli. Su enja su bila svojevrsna farsa. Optu eni su ak javno priznavali zlo ine, pona ali se kao heroji, ali je ve ina krvoloka pu tena. Izme u ostalih, na slobodi se na ao i Jasmin ljivo. Vratio se da ratuje u 10. brdskoj brigadi, dok po etkom 1995. nije progla en za vojno nesposobnog. Prema sopstvenoj izjavi, oboleo je od epilepsije i izofrenije, a nije potpuno razja njeno kako se na ao na srpskoj teritoriji, kada je zarobljen. Nastavljamo citiranje izjave Jasmina ljiva, date pred istra nim organima Republike Srpske 5. aprila 1996. godine, uz neznatna skra enja, a prenose i je onako kako je napisana i potpisana. - Prema mojoj procjeni, za vrijeme dok je Topalovi komandovao brigadom, na Kazanima, kao i na drugim mjestima po gradu, pripadnici ove jedinice ubili su vi e od 3.000 ljudi, uglavnom srpske nacionalnosti. Pojedina na ubistva vr ena su uglavnom po dojavama Pu kar Sakiba. - PREKO amila Bibera ame, pijuna u brigadi kojom je komandovao Zuli Mustafa, saznao sam da su njeni pripadnici tako e masovno ubijali Srbe i to iza Kozije uprije prema Lipi nici. Pri alo se da je tamo ubijeno oko 1.500 Srba. - Cijela na a grupa je bila zatvorena nakon to je Topalovi Mu an ubijen od strane Avde Hebiba. (Hebib je bio na elnik policije Stari grad, kome je Topalovi ubio sina koga je dr ao kao taoca - primedba V. P.). Bili smo u Centralnom zatvoru, a komandanti u zatvoru Viktor Bubanj. Iako sam ja sve priznao ta smo radili tokom 1993. godine, nikada nismo osu eni, niti smo snosili neke posljedice. Nakon izlaska iz zatvora, mene su fizi ki maltretirali Jusuf Lendo i Suvad Mili , jer sam na istrazi sve rekao. Koliko mi je poznato, Samir Bejti je pobjegao prilikom ubistva Mu ana Topalovi a i sada se nalazi u Zenici u 7. muslimanskoj brigadi. Tako e sam uo da je izvr io korekcije na licu, te da je dobio novo ime i prezime. - U na oj jedinici je pored ubistava bilo vrlo zastupljeno i silovanje djevojaka i ena. Uglavnom su silovane djevojke i ene srpske narodnosti, a prve koje se sje am je bila Nedeljka Laki , ije sam silovanje ranije opisao. U februaru 1993. godine je Samir Bejti iz kole Moris - Moca Salom u prostorije juri ne ete doveo nastavnicu srpskohrvatskog jezika Jasnu Biogradli , staru oko 35 godina. Istu je fizi ki maltretirao, a za krevet su je vezali on i Jusuf Lendo i skinuli joj odje u. Silovanje je zapo eo Bejti , a nakon njega je sudjelovalo 20-25 pripadnika juri ne ete. Nastavnica je pre ivjela i danas predaje bosanski jezik u istoj koli. - Nakon tri ili etiri dana Jusuf Lendo i Suvad Mili dovode tri djevojke. Ne sje am se njihovih imena, ali znam da im je Jusuf psovao srpsku majku. Lendo i Mili su fizi ki maltretirali djevojke, sve tri su vezane za krevet. Nad njima su silovanje izvr ila tridesetorica vojnika juri ne ete. Nakit sa djevojaka su uzeli Lendo i Mili . Nakon silovanja djevojke su istjerane iz prostorije pra ene podrugljivim komentarima i prijetnjama. - KRAJEM februara Jusuf Lendo i Suvad Mili doveli su dvanaest godina staru djevoj icu srpske narodnosti. Nad njom je izvr eno silovanje na taj na in to su sa nje odje u skinuli, a Jusuf Lendo je djetetu ruke vezao za krevet. On je prvi izvr io silovanje, a zatim su to isto u inili Suvad Mili , Hod a Amir, Ljaljaj Enver i Kajanija Ferid. Dijete je sve vrijeme plakalo. Kada je Kajanija po eo silovanje, djevoj ica je umrla. Ja sam, tako e, imao namjeru

da u estvujem u silovanju. Tijelo umrlog djeteta Jusuf Lendo je stavio u kesu za otpatke i odvezao u jamu Kazani. - U martu 1993. godine Kajanija Ferid je doveo Sanelu Peki , Muslimanku, staru oko 20 godina. Istu smo prijetnjama prisilili da se svu e, pa smo je silovali, Lendo, ja, Kajanija, Mili i jo oko 20 juri nika. Nakon silovanja Saneli smo dali punu kesu cigareta. Sutradan je Kajanija doveo Kantar Lejnu, mislim da je hrvatske nacionalnosti, staru 17 godina. I nju smo silovali kao i Sanelu, a na kraju joj je Jusuf Lendo zaprijetio da nikome ne pri a. I njoj je poklonjena puna kesa cigareta. - Poslije etiri ili pet dana sa ulice su Lendo i Mili pokupili dvije bliznakinje, Mirjanu i Sla anu, stare oko 20 godina, plave kose, krupnije gra e. Njih dvije su udarane ko nim kai ima. Zavrtane su im bradavice na dojkama. Neki od juri nika su ih zubima grizli. Nad istima je silovanje izvr ilo oko 30 juri nika. - Po etkom aprila 1993. godine Jusuf Lendo je doveo Renatu Radmilovi , staru 19 godina. I nju smo silovali kao prethodne. Silovanje je trajalo par sati i kada ju je mo da dvadeseti vojnik silovao, Renata je umrla. Njeno tijelo su Lendo i Mili spakovali u dvije vre e za otpatke, odvezli do Kazana i bacili u jamu. PRIVILEGIJE I OBAVEZE - PO mojoj procjeni, u prostorijama juri ne ete tokom 1993. godine je silovano 50-60 djevojaka i ena. Svim silovanjima nisam prisustvovao zbog obaveza u jedinici, kao i zbog toga to nisam uvijek ni bio pozvan. - Sve vrijeme dok je Topalovi Mu an komandovao brigadom, pripadnici te jedinice su po gradu imali privilegije i nisu nikome ni za ta odgovarali. Mrak u Hrasnici Pi e: Vlastimir POPOVI IVOT Srba je utoliko lak i ukoliko su dalje od Ba ar ije. To je bilo neko nepisano pravilo me u Srbima zato enim u Sarajevu. Ne i za udaljenu Hrasnicu. Posle prvih napada na mesto Ilid a, 22. aprila 1992. godine, novostvorena muslimanska teritorija obuhvatala je naselja Hrasnica, Sokolovi koloniju i Butmir. Druga ije re eno, od sarajevskog aerodroma do podno ja planine Igman. - Taj deo teritorije pod kontrolom muslimanske fundamentalisti ke vlade iz Sarajeva postao je svojevrstan logor, a u njemu su odmah formirani zatvori - tamnice, kazamati u kazamatu svedo i Robert Medi . Prva rtva se uvek pamti, ovde je to Radoslav Govedarica Rako, uhap en u stanu uz optu bu koja je kasnije bila ista za sve i prilikom pretresa stanova i odvo enja - imao je oru je, davao je signale etnicima sa brda. Govedarici nisu na li nikakvo oru je, niti je davao bilo kakve signale, ali je mesec dana zverski mu en u zatvoru u Ulici 29. novembra, pao je u komu krajem maja, pa je preba en u stan u kojem je narednog dana prona en mrtav. Telo Govedarice je sahranjeno je na nepoznatoj lokaciji. Svi Srbi koji su posle njega likvidirani po zatvorima ili su ubijeni i stradali na druge na ine, sahranjivani su na ledini iza male Muzi ke kole, na samom ulazu u naselje Hrasnica. A sve rtve su sahranjivali Srbi, pripadnici jedinice za prisilan rad. - Bio sam bolestan, otac mi je bio bolestan, ali smo naterani da radimo najte e poslove, pa i ukopavanje ubijenih Srba - govori Robert Medi . - Balije nisu dozvoljavale dostojno ukopavanje ubijenih i poginulih. Ve ina je ba ena u rake bez ode e i bez sanduka. Na njih je posut samo kre . Nikako se nisu smela stavljati bilo kakva verska ili nacionalna obele ja na grobovima, a u po etku grobna mesta nisu ni obele avana. To je moglo tek kasnije, ali su postavljane piramide, a ne krstovi.

MALA Muzi ka kola. Prve uspe no odsvirane etide. Deca Fabrike Famos. Lepa i ledena planina Igman, onoliko sna no izvire reka Bosna. U nju se uliva reka eljeznica, a onda e ona verolomna Miljacka. Ma, ko si ti, Sarajevo? O tome emo drugi put. U svoje vreme, ako je neko eleo da sniva lep san, se ao se drvoreda prema vrelu Bosne. U vreme rata, sa leve strane, ostade Hrasnica. - U maju 1992. godine po inje mobilizacija radno sposobnih mu karaca u jedinice za prisilan rad, tzv. Civilnu za titu i radni vod - nastavlja Robert Medi . - Tu su isklju ivo Srbi, od 17 do 65 godina. Prisilan rad je podrazumevao najte e i najprljavije poslove, a to su bili: kopanje rovova i tran eja prema srpskim polo ajima... Mi, Srbi, poma emo neprijatelju da nas na i ne bi oslobodili? Ima li to veze s pame u? - Kopali smo kanale za vodovod i kalizaciju, radili na deponijama sme a, sekli smo umu, bili smo sluge u privatnim ku ama gde su bili muslimani, prenosili smo najte e tovare, sahranjivali mrtve, ekshumirali le eve za razmenu... Za to? - pita se Medi . - Mom bratu Borislavu, imao je tek 14 godina, te ko oboleo, bio je paralizovan, nisu dozvolili da napusti Sarajevo. Lokalni Crveni krst je na na u molbu za evakuaciju odgovorio da nas ne podr avaju, jer bi odlazak zna io etni ko i enje. Zato nas zadr avaju, a moj brat kopni. U zimu 1993. godine u svom stanu izre etan je Mladen Samard ija, star 32 godine. Odmah zatim ubijeni su Predrag Maleti i Bata Kova evi na liniji razdvajanja muslimanske i srpske strane dok su bili na gradnji rovova. Pre toga su Maleti a surovo tukli u vojnoj policiji zato to je komentarisao ubistvo Samard ije. - Manijaci su se i ivljavali. Stavljali su nas kao ivi tit prema Srbima. Neki od nas su i eleli brzu smrt. Srbi sa one strane su znali ta se de ava i nisu pucali po cenu izgubljenih polo aja - svedo i Medi . - Na e radno vreme trajalo je svakodnevno od 12 do 16 asova, pa ak 32 asa bez prekida. Se am se kraja 1992, nas 50 odvedeno je u pravcu dodirne linije Stoj evac. Zadr ani smo tu 36 asova, bilo je 20 stepeni ispod nule, dobili smo za to vreme samo jedan obrok. Sneg. Terali su nas da zemlju kopamo golim rukama. Ko bi zastao udarali su ga kundacima, tukli do iznemoglosti. Nastradali su Dragan Bri i , Dra en Bjekovi , drugih ne mogu da se setim. Mog oca su terali da glo e drvo. Zabavljali su se tako to su nas terali da pu tamo ivotinjske krike, repetirali su oru je, pucali pored na ih glava. Otac Roberta Medi a, Milan, bio je pravnik, radio je u Famosu dok nije, kao i svi Srbi, dobio otkaz, juna 1992. godine i onda mobilisan u radni vod. - UPADI u srpske stanove bili su svakodnevni, u prvo vreme su nam otimali i hranu, optu uju i nas da posedujemo oru je, vojnu opremu, radio-stanice, da sara ujemo sa agresorima - navodi Medi . - Srbe su odvodili u zatvore koji su bili u privatnim ku ama, ispod tribina stadiona FK Famos, kolama, a agonija se svakim danom poja avala. Poseban trag u meni ostavilo je vreme kada sam radio na ekshumaciji le eva. To je bio letnji period, juli, avgust. U aprilu 1993. godine preba eno je nekoliko civila, zarobljenika iz zloglasnog zatvora Tar in (mu ili te i logor u silosima, gde su muslimani bacali Srbe) u radne vodove Hrasnice. Izme u ostalih, bili su Milan Krsti , Ranko Varagi i Slavoljub Kapetina. Dogodilo se da su etvorica Srba, bez obzira na opasnost od mina, pobegla ka slobodnoj teritoriji. - Za odmazdu, kivni na begunce, pripadnici mulimanske vojske i policije streljali su trojicu zarobljenika - Krsti a, Varagi a i Kapetinu - navodi Medi . - To je bila predstava od koje mi je i danas muka. Telo jednog od streljanih doneto je ispred jedne ku e. Na njemu su se i ivljavali prolaznici, Muslimani. ak su i deca dovo ena da iz automata pucaju na le ubijenog. Gledao sam tu mr nju. Uvo enje dece u zlo in ima delokose an cilj. - Bilo je plus 32 stepena, razmenjivani su mrtvi, kopao sam kod male Muzi ke kole, le evi su bili u najgoroj fazi raspadanja, a ja bez ikakve za titne maske - govori Medi . - Jednom telu je bila izvaljena ruka, a svi su imali tragove fizi kog zlostavljanja. Onda sam uo zvuk klavira, neko je poku avao da zasvira Na lepom, plavom Dunavu. Nikako mu nije i lo. Ne

znam ta mi je bilo, povikao sam: "Dosta, ne mu i trausa!" Odmah sam dobio udarac u glavu. Doga alo se da vra amo le eve posle neuspele razmene. Tako sam po eo da tepam mrtvim telima. Govorio bih: "Dobro, lezi jo malo ovde, dok ne do e kod majke i oca." ZATVORI ZATVARANE su itave porodice preostalih Srba u Hrasnici. Izme u ostalih, cela porodica Papu i , otac Mi o, mla i sin Du ko, stariji Slobodan sa enom Margaritom i estogodi njim detetom. Otac i sinovi su ubijeni. Zatvoreni su Slobodanka Mati i njen sin Mladen (14). Oni su godinu dana robijali u zatvorima Hrasnice . ifra "sti e paket" DO IZBIJANjA rata u Hrasnici je ivelo 3.150 Srba, a mnogi su pobegli predose aju i ta im se sprema. Nisu morali da budu mnogo vidoviti - imali su susret prve vrste sa muslimanskim paravojnim jedinicama, dobijali su prete e poruke, u telefonskim pozivima im je sugerisano da napuste stanove. Ve krajem aprila 1992. godine vojska i policija, kao i paravojne grupe, upadaju u srpske stanove tokom dana i no i, pretresaju ih, zastra uju i odvode lanove porodica na saslu anje. - Rat me je zatekao dok sam radio u fabrici motora Famos - svedo i M. V. (puna imena i prezimena poznata su Redakciji). - Uhap en sam zbog poku aja izlaska sa ovog podru ja. Proveo sam dva meseca u podrumskim prostorijama u Ulici 29. novembra. U podrumima za ugalj i drva bilo je obi no po 18 ljudi u ve im odajama, a u manjim po tri oveka. Tukli su me, poni avali, izrugivali mi se... Moj kom ija Maksim oji od batina je izdahnuo za etiri dana. Kada su ga sahranjivali, to su radili Srbi u tzv. radnim vodovima, videli su da su mu polomljene ruke, rebra, vilica i sve ostalo. M. V. konstatuje da je ceo tok rata proveo u zatvoru, razlika je bila samo u tome to je nekada mogao da spava u stanu, kada zvani no nije bio u zatvoru. Govori da je spavanje u stanu ponekad bilo stra nije od onog u zatvoru, jer se nije znalo kada e manijaci da upadnu i odmah krenu sa i ivljavanjem i plja kom. - MISLIM da Muslimani imaju jako dobro razra en sistem za uni tenje Srba, naro ito psihi ki - govorio je M. V. prilikom prebega na srpsku teritoriju. - Muslimani su znali da pucaju na nas, dok smo kopali rovove na isturenim linijama, govore i da to ine Srbi. Tako sam i ja ranjen karajem 1993. godine u levu ruku, ta no u visini srca, to zna i da je neko hteo da me ubije, neko od Muslimana kom ija, ko me je znao, a iznad svega mrzeo samo zato to sam Srbin. Do lo je vreme prebacivanja iz zatvora "Hrasnica", kroz "famozni" tunel ispod piste aerodroma. - Taj tunel i moj prolaz kroz njega je ne to najstra nije i najmra nije to sam do iveo - govori M. V. - Tunel je duga ak oko kilometar, visok oko 1,7 metara, irok oko 1,5 metara. Pre ulaza u tunel su nam vezali o i, a zatim nas postrojili i izlo ili kao etnike zlikovce. Pored nas prolazilo je na stotine Muslimana, mu karaca, ena i dece, koji su nas udarali, pljuvali, vre ali i radili od nas ta su hteli. Potom nas uvode u tunel u koloni. Zatvorenici su prolazili kroz tunel i tad je po eo pakao: vika, cika, urlikanje, udaranje nogama, rukama, palicama po glavi, bubrezima, rebrima. Blato je bilo do kolena, ljudi su padali, gmizali uz batine i psovke i to je trajalo celu ve nost. Izlaz iz tunela je ve ina do ekala bez svesti, vu ena od drugih, a svi u krvi, polomljenih rebara i izbijenih zuba. I sa druge strane tunela, razjareni prolaznici logora e ga aju kamenjem, pljuju, udaraju i vre aju. Od zatvora u Hrasnici, pa sve do izlaza iz tunela, zatvorenike su pratili policajci, uvari iz "Hrasnice", posebno odabrani za ovaj posao. Prema re ima M. V. najvi e su ih tukli Alija Pi uga, Zijo olpa, Sejo... Posle dugog ekanja do ao je nekakav kombi u koji su

nesre nike utrpali kao drva, jednog preko drugog i odvezli u zatvor Viktor Bubanj. - U Viktoru sam nateran da napamet nau im jednu pesmu o Aliji, a ko na proveri nije znao tu pesmu, dobijao je te ke batine - svedo i M. V. - Sada se pitam ko sam ja i ta je ostalo od mene. Posle svega, ose am se jadno i bedno, jadno i emerno. No, ta vredi govoriti o tome. - Radio sam u Famosu i iveli smo sre no ja, moja ena i dvoje dece - govori Mirko Vla ki. - Rat nas je zatekao u Hrasnici, u na em stanu. Moja ena je smatrala da ne treba nikuda da idemo, jer nikome ni ta ru no nismo u inili. U junu 1992. godine Muslimani postavljaju stra e ispred haustora. Vidimo da nema izlaza. U PO ETKU avgusta muslimani napadaju na naselje Vojkovi e, s leve strane Hrasnice, koje su dr ali Srbi. Do ivljavaju te ak poraz. Mnogi le evi ostaju u umi iznad Famosa. Za Srbe u Hrasnici - pakao. Za sve su krivi. U zatvoru ubijaju Borka Stojanovi a, Radomira Milutinovi a, Mi u Papu i a i njegovog sina i Dostimira Nikoli a ekija. U to vreme je upravnik zatvora bio Amir abovi , radnik Famosa. Mladen Samard ija je ubijen na vratima stana. Drago Bjelica je rtva snajpera. Predrag Maleti je poginuo od granate, Mika Andri od snajpera. Dragan Bari i i Bo ko An i su po li na srpsku stranu, ali su poginuli u polju kod Famosa od nagazne mine. - Muslimani i HOS sa strane pale Famos, fabriku menja a - nastavlja Mirko Vla ki. - Posle toga pevaju i nose crnu zastavu sa mrtva kom glavom. Mnogi Muslimani zadovoljni, ka u, "napravi e nama vabo jo bolju fabriku". Dolazi 10. semtembar 1994. godine. Kre u dva autobusa sa 118 putnika. Kupili su karte za 20 DEM. U po dva kofera celukupna imovina. Na Igmanu, ujutru, hapsi ih policija. U koloni dva po dva, pravac zatvor u Hrasnici. - Do ao sam i ja na red za ispitivanje - govori Vla ki. - Odmah na ulazu udarac u slabine. estorica sa palicama sede. Ustaje jedan, udara me u predelu srca. Gubim dah. Ska u svi na noge, udarci plju te po telu. Padam tri puta, di u me i ponovo tuku. Odvode me u eliju krvavog. Dolazi 12. novembar 1994. godine, dan kada Vla ki odlazi iz zatvora u Hrasnici. Zatvorenici idu preko Butmira, ve e se spu ta. Dolaze pred uveni tunel, koji je veza Sarajeva sa zapadom. Ovu grupu od 12 ljudi vodi pet policajaca. Pred tunelom im vezuju o i. - ujemo viku pred tunelom: Evo etnika! - svedo i Vla ki. - Tuku nas kuda stignu, onako bespomo ne. Kroz tunel ovek mora i i sagnut. Do izlaza je itava ve nost, a tamo nas opet tuku mu karci, ene i deca iz Dobrinje. Kre emo u zatvor Viktor Bubanj, odnosno Ramiz Sal in. Tu stra ari pozivaju telefonom poja anje policije. Jedan govori: "Do ao paket". Nedugo zatim, dolaze radosni monstrumi. Ponovo nas tuku i izmama i palicama. Posle nas pregleda lekar, vidi na a le a crna od udaraca i pita: "Je li te ko tukao?" Odgovaramo: Nije, doktore. ONESVE ENI

- ONI koji su bili svesni toliko da se mogu dr ati na nogama, nosili su onesve ene iz tunela do mesta odakle ih je preuzimala policija iz Sarajeva - svedo i Robert Medi . - Dok su tako ekali prevoz, Muslimani prolaznici su likovali i pretili robija ima da e ih pobiti, prilazili su i tukli ih i pljuvali. Zatvori u Hrasnici su, ina e, uvani od pogleda Me unarodnog crvenog krsta. Kud odo e ljudi? Pi e: Vlasta POPOVI PO INJEMO sa novijom istorijom. estog aprila 1941. godine Nemci su bombardovali Sarajevo, poginulo je 1.500 stanovnika. Vlast u gradu uspostavili su Nemci i lokalne usta e. Monstruozna tvorevina NDH stvorena je 10. aprila. Po elo je proganjanje Srba i Jevreja.

Sarajevo je do tada bilo glavni grad Drinske banovine u Kraljevini Jugoslavija. U direktnim pokoljima ubijeno je 2.278 Srba i oko 9.000 Jevreja. Doga a se 6. april 1945. godine - Drugi, Tre i i Peti korpus Jugoslovenske armije osloba aju Sarajevo. Ubrzo zatim postaje glavni grad novostvorene Republike Bosne i Hercegovine. Jo jedna estica, 6. aprila 1992. godine - muslimanski praznik Bajram, Nemci i drugi svetski mo nici priznaju novu dr avu Bosnu i Hercegovinu. Ba na dan kada su bombardovali Sarajevo. Srbi u oku, Jevreji be e uz podr ku me unarodne zajednice, a autoru Islamske deklaracije Aliji Izetbegovi u se ostvaruje san - Sarajevo postaje glavni grad islamske dr ave usred Evrope. U njemu ostaje vi e od 160.000 Srba, to je tre ina stanovnika. Austrija, odnosno Austrougarska, uvek je stavljala apu na Bosnu i Hercegovinu. U VREME Prvog svetskog rata Austrija je inila nevi ena zverstva nad srpskim stanovni tvom. Ipak, prema popisu iz 1921. godine Srbi su u Sarajevu inili 56,3 odsto stanovni tva. Na prvom posleratnom popisu, 1948. godine, Srbi su bili sa 61,4 odsto u apsolutnoj ve ini. Komunisti, zakleti ateisti, omogu ili su 1953. godine izja njavanje i prema veroispovesti. I dalje se lome koplja na temu da li Srbi, kao nacija, je trebalo da prihvate i svoje sunarodnike koji su zabludeli u islamsku ili katoli ku veru. Komunisti (ateisti) omogu ili su stvaranje jedne nove, hibridne nacije. Tako se te 1953. godine u e e Srba u Sarajevu smanjilo na 45,8 odsto. Umesto Srba muslimanske veroispovesti, sada su se pojavili Muslimani. Da bi poja ali prisustvo Muslimana, u stvari Srba koji su se potur ili, komunisti ki vlastodr ci Sarajeva intenzivno doseljavaju Muslimane i iz Ra ke oblasti (Sand aka) od 1984. godine, kada je ovde bila Zimska olimpijada, pa sve do rata. U samo Sarajevo tako je do lo vi e od 100.000 Sand aklija, a i vi e od 50.000 iptara. Jo nije razja njeno ovo migraciono kretanje, neka ozbiljnija studija mogla bi da doka e da su ovi doseljenici u stvari neka vrsta glasa kog tela koja se kre e iz jedne do druge biv e republike SFRJ. Godine 1991. Srbi su inili tre inu sarajevskog stanovni tva, a popisom iz 1981. godine 45 odsto, a Muslimani 42,8 odsto. Grad Sarajevo nastao je u kotlini, sa obe strane reke Miljacke, na podno ju Trebevi a, okru en planinama koje zatvaraju neposredni prilaz gradu. Grad je na 550 metara nadmorske visine, a stvoren je na glavnom, najprohodnijem i najkra em pravcu iz Panonske nizije, dolinom reka Bosne i Neretve ka Jadranskom moru. Ima, pribli no, centralni polo aj u prethodnoj jugoslovenskoj republici BiH. Najstarije poznato naselje na podru ju Sarajeva je neolitski Butmir. Debelo brdo i druga mesta sarajevskog polja naseljavaju nosioci enolitske, vu edolske kulture. Polovinom drugog veka pre nove ere Rimljani su pokorili Ilire, podigli su oko termalnih vrela na Ilid i malu gradsku anglomeraciju, a u podno ju Debelog brda manje naselje. U tre em veku je naselje na Ilid i imalo status kolonije. BOSNA se prvi put pominje sredinom desetog veka. Tim imenom se ozna ava oblast oko gornjeg i srednjeg toka reke Bosne, to jest geografski pojam koji je u sastavu srpske dr ave, a ne posebna dr avna celina. Bosanske vladari u 13. i 14. veku svoje podanike isklju ivo nazivaju Srbima, a jezik kojim govore - srpskim. Sarajevo je 1244. godine u sastavu upe Vrhbosne, a kao posed pripadao je srpskoj porodici Povlovi a. Od 1250. pa sve do 1463. godine ovim podru jem vlada srpska porodica Kotromani a. Stjepan Prvi Kotromani o enio se erkom srpskog kralja Dragutina. Vlast u Bosni uzima Tvrtko Prvi, koji se 1377. krunisao kao kralj Srba, Bosne, Pomorja i zapadnih strana. Uz svoje li no ime dodao je i ime Stefan, koje je u Srbiji imalo odre eno dr avno-simboli ko zna enje. U 15. veku Turci zaposedaju utvr enje Hodidjed, isto no od Sarajeva, a 1435. godine zauzimaju dolinu reke Miljacke i sarajevsku kotlinu. Godine 1463. su osvojili Bosnu i zaposeli sve oblasti u kojima ivi srpske narod. Umesto starog, srpskog naselja sa odlikama

srednjovekovne, pravoslavne kulture, ni e novo tursko naselje (izgra eni su saraj, to jest namesni ki dvor, drvena d amija, most, hamam, vodovod, han, ku e, du ani i mlinovi). Turci su ovo naselje nazvali Saraj-ovasi (polje oko dvora) ili Saraj-kasabasi. Po tome je Sarajevo steklo ime. U pisanim izvorima prvi put se pominje 1507. godine. Krajem 17. veka besneli su austro-turski ratovi, od 1683. kada su Turci do li do Be a, pa sve do 1699. godine, kada je zaklju en Karlova ki mir. Eugen Savojski, jedan od najve ih vojskovo a je sa 8.500 vojnika 1697. u ao u Bosnu do ao do Sarajeva i spalio ga. ivot Srba pod Turcima bivao je sve gori. Godine 1853. Turci su doneli propis prema kojem je ak zabranjeno da se upotrebljava srpsko ime. Oni, malodu niji, po eli su da se potur uju. U Herceg-Bosni kre e ustanak Srba 1875. godine. Ustanici Turcima ne veruju. Srbija je poku ala da za titi svoj narod, ali se usprotivila Austrougarska, navode i da se vre aju njeni interesi. Na Berlinskom kongresu, 1878. godine, BiH dobija autonomiju, osloba a se turskog ropstva, ali je stavljena pod protektorat Austrougarske. Vreme sada nje, u Sarajevu ponovo Srbi ne smeju glasno da izgovaraju svoja imena. Pra eni su kada odlaze u crkvu. Ponovimo, Sarajevo je napustilo vi e od 150.000 Srba. Ovaj grad danas prete no naseljavaju muslimani. Pored Srba koji su se potur ili u vreme Turaka, rado su vi eni i gra ani naseljeni iz arapskih zemalja. Aktuelna muslimanska vlast u Sarajevu i dalje isti e multietni nost, multikulturalnost, multireligioznost, a, normalno, isti u se gra anska prava. BEZ POVRATKA MUSLIMANSKE, legalne vlasti su u toku rata zverstvima nad srpskim ivljem u delovima grada pod njihovom kontrolom, u inile da ve ina Srba koja je izbegla, nikada vi e i ne eli da se vrati u svoje Sarajevo. Potresna svedo enja koja navodimo mo da ni ta ne e promeniti, ali je bitno da se ka e bar deo istine o njihovom stradanju. Ubistva zbog pesme - ZOVEM se G. N., ro en sam 1973. godine u Sarajevu. U drugoj godini ostao sam bez oca. Majka i ja smo stanovali blizu kasarne Viktor Bubanj. Bila je to lepa ulica. Majka mi je u ali govorila: - Ti e , sine, slu iti vojsku u ovoj na oj kasarni, a ja u svakog dana dolaziti da te vidim i donosi u ti hranu. Ta kasarna je ubrzala maj inu smrt, a G. N. e ostati u mu nom se anju do kraja ivota. Njegova majka je umrla od brige i tuge 13. januara 1994. godine, kada se nalazio u kasarni logoru. Iz dvori ta zatvora je mogao da vidi svoju ku u, ali mu nije bilo dozvoljeno da iza e i sahrani majku. Odmah na po etku rata, G. N. je poku ao da pobegne iz muslimanskog dela Sarajeva, kroz naselje Ne ari i. Muslimani su ga uhvatili pedesetak metara od linije razdvajanja. - Odveli su me u neki njihov tab Teritorijalne odbrane u naselju Vojni ko polje - svedo i G. N. - im sam u ao, po eli su da me besomu no tuku svim i sva im - rukama, nogama, pu kama, kopljem od zastave, vatrogasnom lopatom. Rekli su da e me zaklati. Posle mu enja u jo tri podruma i u Centru slu be bezbednosti, prebacuju ga u centralni zatvor iji je upravnik bio ozlogla eni Ismet Bajramovi elo. - U zatvoru sam zatekao oko 200 zatvorenih Srba - nastavlja G. N. - Sve nas 21. juna 1992. godine prebacuju u Viktor Bubanj. Mi smo bili ti koji su sve ano otvorili logor. Muslimani su kasarnu Viktor Bubanj prekrstili u Ramiz Sal in. Ramiz Sal in je bio kom ija G. N., ovek od oko 40 godina. Stanovao je u bespravno izgra enoj ku i na Mojmila brdu. Sal in nije bio mnogo kolovan, bio je kockar, alkoholi ar i kriminalac. Imao je malu kafanu od lima koja se zvala Delfin. Sal in je bio snajperista, pucao je na civile. Poginuo je

u Ne ari ima. I G. N. pamti 27. januar 1993. godine. Ko je sve pevao Odakle si, sele, upravnik zatvora Himzo Dolan nikada nije saznao. U stan Bo idara Obradovi a 22. juna 1992. godine dolaze dvojica inspektora, biv i kriminalci. Po eli su da pretresaju stan i u de joj sobi videli poster sa fudbalerima Crvene zvezde. - Potpuno su poludeli kada su na video-kaseti s jedne svadbe u Rajlovcu videli i uli kako ve a grupa i Srba i Muslimana peva staru srpsku pesmu Odakle si, sele - govori Bo idar Obradovi . Obradovi a su osudili po lanu 213, stav jedan KZ - posedovanje oru ja i eksplozivnih naprava. U Viktoru Bubnju" su ve prvog dana boravka pred njim ubili profesora matematike Milorada Gligori a sa Ilid e. - Gligori je ovim uvarima bio profesor u koli - svedo i Obradovi . - Tukli su ga i stalno podvikivali: "Profesore, mo e li dvojka!" Bile su to batine do smrti. Od gladi i batina umrli su Trivo Guslov, Novica Ni evi , pukovnik Bracanovi , Aleksandar Mati , Stevo iljegovi ... Navodno se sam obesio Dragan Zeli . Ja sam za samo etiri meseca spao sa 100 na 54 kilograma. - Ne znam ko je prvi po eo da peva tu pesmu, ali nam je onako oja enima u la u u i, da tako ka em - govori D. J. - U Ramizu Sal inu su ljudi svakodnevno umirali, od batina, gladi, dezinterije, utice, upale plu a... Nedeljka i Veljka Od akovi a su terali da udi u isparenja iz kante u koju je vr ena nu da. Onda dolazi 27. januar 1993. godine. Ranka Duli a u logoru razapinju na krst i posle mu enja ga teraju da popije a u sopstvene krvi. Savo Krstovi , izboden no evima, od zgru ane krvi nije mogao da skine ode u sa sebe. U mu enju se isticao Meho Sobo. Vi e od 50 Srba isterano je oko 20 asova u krug logora. Napolju - minus 20 stepeni. Robija i moraju da se skinu goli. Tada po inje polivanje ledenom vodom iz hidrantskih creva. Veljka Od akovi a nemilosrdno ribaju grubom etkom. Umire od hladno e i udaraca. - Nedeljko Od akovi umire od upale plu a - nastavlja D. J. - Kao i svi mi, dva sata je na mrazu stajao go. - Himzo Dolan nas je izveo u krug, kako je rekao da dobijemo kiseonik, a i zbog pesme Odakle si, sele, koju su uli policajci da pevamo jedne no i - svedo i Strahinja ivak. Naglasio je da e i narednih dana istra ivati i da emo progovoriti jer je on iskusni policajac i bezbednjak biv e JNA. Odr ao je re : naredni dani su doneli nove, monstruozne torture zbog te pesme. Zatvorenici su bili ivi kosturi. Posle puno godina, kada sam se dokopao slobode, oti ao kad svog brata u Smederevo, neko veselo dru tvo je pevalo Odakle si, sele. Meni su na o i krenule suze, a ljudi su me pitali emu to. - U logoru sam izgubio 47 kilograma - svedo i Bogdan Vanovac. - Nisam mogao da stojim, a da se ne pridr avam za zid. Sigurno bih umro od gladi da me nije spasao Dragan Buljugija. On je izlazio na rad, tako da je imao priliku da od pasa otima hranu. Psi su uvek imali dovoljno hrane. Dragan ispred psa uzme koliko mo e, da ga vodnici ne bi videli, pa donese meni. Mene su tog 27. januara odneli u zatvorski krug i tamo skinuli. - Po to je Viktor Bubanj pre rata bio kasarna biv e JNA, u njoj je bilo dosta ba ene ode e svedo i Romko Petre in. - Da bismo se za titili od hladno e, obla ili smo ove uniforme. To je dobrodo lo muslimanskim medijima, a i mnogim zapadnim, da nas prika u kao prave vojne zarobljenike, etnike. Svi mi smo bili civili koje je muslimanska vlast uhapsila samo zato to smo pripadnici srpskog naroda. Optu be su, uglavnom, bile izmi ljene i bez ikakve osnove, a za njih su bile predvi ene dugoro ne zatvorske kazne ili smrt streljanjem. BEKSTVO - MENI su predvideli kaznu od deset godina zatvora, pre iveo sam osam su enja. Advokat

po slu benoj du nosti je uglavnom utao - svedo i Romko Petre in. - Posle dve godine nevi enih muka ja sam oslobo en, jer mi ni ta nije dokazano. Pu ten sam u grad Sarajevo bez ikakvih dokumenata. To je zna ilo da me odmah mogu ponovo da uhapse ili da me odmah ubiju. Sa jo dvojicom Srba pravim plan o begu. Po cenu ivota odlu ujemo se na bekstvo iz muslimanskog dela grada jer su nas do slobode ekala, izme u ostalog dvostruka minska polja. Beg nam uspeva i dolazimo na srpsku zemlju. Poni avani i ubijani Pi e: Vlastimir POPOVI PO ulazima u sarajevske zgrade pripadnici teritorijalne odbrane sve vreme rata su lepili plakate sa uputstvima kako treba da se pona a pravi Musliman. Nikako nije bilo preporu ljivo dru iti se sa nevernicima, a jedno od dvadesetak tih pravila bilo je i da dobar musliman ne sme da kupuje nikakve stvari od Srba. Dobrotvorno dru tvo Merhamet nije delilo pakete deci iz me ovitih brakova. Li na izjava S. M., posle izlaska iz muslimanskog dela Sarajeva: - Kada sam uhap en, Ferid Ja arevi , biv i oficir JNA, a sada komandant u jedinici muslimanske TO, rekao mi je da nisam smeo da se enim Muslimankom. Ko mi je to dozvolio, pitao je. Objasnio mi je da je moja enidba velika uvreda za Muslimane, a pogotovu nisam smeo da imam decu sa enom. Zamerao mi je to imam dve erke. Preko sarajevskih medija oboga en je spisak pogrdnih naziva za Srbe. - Repertoar je bio irok, nazivali su nas srbocrnogorski ili srbo etni ki agresori, etnici, ete, etalji, etniku e (za ene), vlasi, br ani, kolja i s brda, petokolona i, bradate spodobe i tome sli no - svedo io je student Zlatko Pavlovi . - O Srbima su govorili da su zveri, monstrumi, a javno se nasla ivali pri ama o uspe nim pogubljenjima etnika. Slu ao sam jednog Muslimana koji je likovao kada je umrla Desanka Maksimovi . Krepala je etniku a, uzvikivao je. Pavlovi je nastradao od granate, dok je kopao rovove oko Stupa i Azi a. U prisilnim vodovima Srbi su terani da rade najopasnije i najprljavije poslove, izlo eni i uvredama i snajperskim mecima, odnosno granatama i minama. Zlatku je amputirana desna potkolenica. - U vreme dok sam bio u bolnici, u istoj sobi sa mnom, bio je Musliman koji je pri ao kako mu je najve a elja da s automatom upadne u neko beogradsko zabavi te - govorio je Pavlovi . - Slu ao sam i jednog njihovog vojnika koji je tvrdio da su Srbi mentalno poreme en narod, a to je obja njavao time to od malih nogu slu aju gusle. To je, po njegovom mi ljenju, takav zvuk od kojeg ovek poludi. - Mojoj kom inici je poginuo sin, pa je obukla crninu - svedo i Vojislav M. angalovi . Bili smo na ulici i povikao sam: Skidaj, eno, crninu, ubi e te! - Me u blokovima solitera, na Alipa inom polju, nalazi se pravoslavno groblje - navodi Dragan Todorovi , student u vreme po etka rata u Sarajevu. - Vodili su nas na prisilan rad i video sam kako psi razvla e mrtvo telo. Na i stra ari su jednostavno konstatovali: To je etnik. Ne mo ete i ne smete da sklonite tog mrtvog oveka, a to je najgore, ne smete ga ni aliti u prisustvu nekog Muslimana. Ako vam neko umre ili pogine, pa ga sahranite na groblju, sutradan vidite da nema krsta. Muslimani upaju krstove, odnose ku i i cepaju ih u drva, da se greju i kuvaju ru ak. - Muslimankama udatim za Srbe ili Hrvate u Merhametu ne daju pomo , uz obrazlo enje da su skrenule sa Alahovog puta i izdale svoju veru - svedo i Danka Lisov, posle prebega na srpsku teritoriju. Sa a Petkovi , dokopao se Grbavice 1. jula 1994. godine:

- Srbima i dalje nije bezbedno kretanje gradom - izjavio je Petkovi slu bi bezbednosti srpske jedinice. - Ne smemo itati srpsku tampu, slu ati na e radio-stanice, gledati na u televiziju. Odmah te progla avaju petokolona em i " etnikom". Miroslav Joki je 11. marta 1995. godine pobegao na srpsku teritoriju: - Komandant 5. motorizovane brigade Ismet Hod i smenio je direktora bolnice u Dobrinji, dr Had ira, zato to je le io Srbe, ranjene na kopanju rovova - izjavio je Joki . D afer Poljak, predsednik Civilne za tite na Dobrinji, lepio je plakate u itavom naselju. Tu je pisalo da su Srbi tatarski narod, da ne pripadaju ljudskom rodu, da su ljudo deri, da piju ljudsku krv, a posle toga ljude nabijaju na ra anj i peku, a za to vreme izvode razne divlja ke igre. Upravo zbog toga je, kako pi e, civilizovana Evropa ustala da iskoreni srpski narod. Zorica Zukovi svedo ila je da je njenu ro aku silovalo deset Muslimana u Hrasnom, me u kojima i fudbaler Edin Bahti , zvani Fi o. Pre toga su je ubacili u bure hladne vode da operu vla ki mek. Nevenka Popovi , pre la je 10. aprila 1994. godine u deo Sarajeva pod srpskom kontrolom. - Hajro Ba darevi , sa Trga Pere Kosari a broj 8, naterao je Srpkinju Nevenku Jankovi iz iste zgrade da robuje u njegovom stanu - izjavila je Nevenka Popovi . - Bez ikakve naknade ova starija i bolesna ena mora da Ba darevi u, koji je izgleda umislio da je beg ili aga, svakog dana na sedmi sprat donosi vodu iz podruma, pere ve i obavlja druge poslove. An a Ka ljevi , koja je grani ni prelaz na Grbavici pre la 25. novembra 1994. godine, svedo ila je da Muslimani nisu ni prikrivali zlo ine. - Avgusta 1992. godine, videla sam ipa Fejsala krvavih ruku - navodi An a. - Fejsal je u razgovoru rekao da upravo dolazi iz restorana Bristol na Dobrinji gde je tukao i klao Srbe. U istu kafanu pijani Muslimani dovode maloletne Srpkinje iz svih delova grada, siluju ih i ubijaju. To je meni rekao Jasmin Mali , pripadnik Armije BiH, star 19 godina. U vi e navrata vi ala sam spaljene le eve u kontejnerima pored kole Simon Bolivar. KNjIGA MILIVOJE Ivani evi , direktor Centra za istra ivanje zlo ina nad srpskim narodom, nedavno je objavio knjigu Zlo ini nad Srbima BH, 1992-1995. Posle vi egodi njeg rada svetlo su ugledali dokumenti o zlo inima, rtvama i d elatima, izlo eni hronolo kim redom. Prilikom pisanja ovog feljtona, kori eni su, izme u ostalog, navodi iz Ivani evi eve knjige. Ovo delo mo e da se kupi na Trgu Nikole Pa i a u Beogradu. Deca na ni anu Pi e: Vlastimir POPOVI U SRPSKOM delu Sarajeva, u Ulici Rave Jankovi a, ispred zgrade broj 59, lasti su igrale devoj ice Milica (Ranka) Lalovi (10) i Nata a (Nedeljka) U ur (9). Iz stanova su iza le odmah posle ru ka, 11. marta 1995. godine. I igranje lasti a je neki nagove taj prole a. Ove devoj ice ga nisu do ekale. Snajperista iz zgrade Loris, na Trgu Pere Kosori a, pod kontrolom muslimanskih oru anih formacija, posmatra de ju igru. Ko zna koliko ih je gledao. U 15.30 dva pucnja. Milica i Nata a padaju mrtve. Milan M. Trbojevi , penzionisani potpukovnik avijacije, pro ao je u asna mu enja u kazamatima Sarajeva. Stanovao je pre zarobljavanja iznad kosog lifta na Ciglanama, a posle izlaska iz logora, aprila 1993. godine, nije imao kud. Bio je ilegalac, no io kod prijatelja i daljih ro aka, u podrumima i potkrovljima, sve do novembra. - Kretao sam se, kad sam morao da se javim Me unarodnom crvenom krstu, a njegovo

sedi te je bilo na Ciglanama - Ko evo - svedo io je Trbojevi . - Bio sam izlo en ubita noj vatri snajperista. Teoretskih ansi nije bilo da po toj zoni pucaju Srbi. Sredinom avgusta su kod elezni ke stanice, neposredno ispred mene, pali ovek i ena, pogo eni snajperskim mecima. Iz prikrajka sam, kao profesionalni vojnik, vizirao sve mogu e pravce i daljine i uvideo da ova ubistva nikako nisu mogla da do u sa srpske strane. Srpski polo aji su bili preko Miljacke, a ostaci biv e kasarne Mar al Tito su stvarali za titni bedem sa srpske strane. MUSLIMANI su na kontrolnim punktovima, kojih je bilo na stotine, motorolama bili povezani sa snajperistima. Tako nam vi e svedoka navodi kako su muslimanski vojnici ozna avali snajperistima Srbe pro le kroz kontrolni punkt. - Plava ko ulja, kratki rukavi, nosi zembilj - rekao je vojnik u motorolu. Usledio je pucanj, ovek je pao mrtav, a vojnici su psovali etnike. - Krio sam se u avgustu 1993. godine u potkrovlju jedne zgrade u Ulici Augusta Cesarca nastavio je Trbojevi . - Sa tog polo aja, kri om, mogao sam da posmatram sve prljave igre muslimansko-hrvatskih snajperista i njihove artiljerije. Artiljerija, a prevashodno minobaca i, esto su satima drsko i besprizorno tukli po srpskim delovima Sarajeva i provocirali odgovor. U ovom feljtonu pisano je i jo e se pisati o dejstvima muslimanskih snajperista, a sada navodimo neke primere. Staka oki je oko 14.30, 29. juna 1992. godine ubijena dok je irila ve u Ulici Kromolj bb. Pucano je iz pravca Gradskog porodili ta, Ulice Hasana Brki a, pod kontrolom pripadnika muslimanskih oru anih snaga. Bosa Babi je iza la na balkon svog stana u Lenjinovoj ulici 14 - b, 1. avgusta iste godine u 19 asova. Metak je ispaljen sa zgrade u Ulici Vilsonovo etali te, pod muslimanskom kontrolom, Bosa je pogo ena u vrat i odmah preminula. Dana 6. avgusta u 18 asova pucano je sa zgrade na lokalitetu Pofali a na putni ki automobil koji se kretao Ulicom Bane urbat. Suvoza Mirko iljevi je pogo en u levu slepoo nicu, pa je istog trenutka nastupila smrt. Utvr eno je da je iljevi pogo en snajperskim dum-dum metkom. Pripadnici muslimanskih oru anih snaga su na lokalitetu Ljubina, u blizini kafane Ran , 18. avgusta ubili u 11 asova Dragislava Janjiha, a te ko ranili Novicu Jak i a, Petra Motika i Janka uri a. Ljudi su bili u kolima, a ga ani su, isto tako, rasprskavaju om municijom. Sa zgrade vlade biv e BiH snajperista je pucao 25. avgusta oko 16 asova i u Uliici Bane urbata pogodio Radmilu Mrkulj u stomak. Radmila je izdahnula pre nego to joj se mogla ukazati neka pomo . Na raskrsnici ulica Bratstva i jedinstva i Lenjinove, 10. septembra u 7.45 pogo en je Nikola Fu tar, koji je iskrvario pre ukazane pomo i. Snajper se oglasio ponovo sa podru ja Pofali a koje su kontrolisali muslimani... NA ISTI na in iz razli itih delova grada pod muslimanskom kontrolom (prema podacima do kojih je do ao Centar za istra ivanje zlo ina nad srpskim narodom), do kraja rata ubijeni su: Gordana Govedarica, Manda Uro evi , Slobodan Gavri , Ostoja O egovi , Jova Kne evi , Koviljka Raji , Suvan Luki , Mila iljak, Olga Jovanovi , Sr an Jovljevi , Branka Tezi , Tanja Ljuboja, Janja Radojevi , Desanka Tubi , Borivoje Kne evi , Miroslav ivulj, Makivija Petrovi , Obrad Golijanin, Slobodan Mo evi , Stana Radojevi , Radomir Gaji , ura Keni ... Ranjeni su: Ankica Fabijani , Nikola Kravlja a, dete Jadranka Janjetovi , dete Dejan Pa kovi , Jadranka amor... Pucano je sa vi e od sto lokacija pod muslimanskom kontrolom. Prema re ima Dragana Todorovi a, jednog od svedoka, muslimanski civili su uglavnom nasedali na propagandu da etnici pucaju i iz dela grada pod kontrolom policije i Armije BiH. - Kako je mogu e, uop te, da iz srpskih delova Sarajeva neko ulazi u muslimanske, pa da

tamo svija neko snajpersko gnezdo? - pitao se Todorovi . Nave emo samo nekoliko primera artiljerijskih dejstava po srpskim delovima Sarajeva. Dana 20. avgusta 1992. godine u Had i ima je sa pet artiljerijskih projektila pogo en Dom zdravlja. Tada su muslimani upotrebili i bojne otrove. Ranjeno je devet ljudi. Dva dana kasnije na teritoriju Ilija a palo je vi e od 200 granata. Jedan ovek je poginuo, a sedam je ranjeno. Ranjena su i dva pripadnika Unprofora. Muslimani su ga ali i transportni avion sa humanitarnom pomo i, ele i da to pripi u Srbima. Isto mesto je 25. avgusta ga ano sa 250 granata, a stru njaci su utvrdili da su turske proizvodnje. Ubijeno je etiri, a ranjeno trinaest ljudi. etiri dana kasnije u Ne ari ima je pogo en transporter Unprofora i ranjena su tri francuska vojnika. Prilikom napada na Had i e 23. oktobra te e je ranjeno osmoro dece. Od artiljerijske paljbe 26. oktobra na autobusku stanicu na Ilid i, ubijeno je 9 osoba, a ranjene su 33. Muslimani su te kom artiljerijom i vi ecevnim raketnim baca ima ga ali Ilid u, Had i e, Dobrinju, Ne ari e i druge delove srpskog Sarajeva. Ranjeno je 15 ena i dece. Na bolnicu u Bla uju ispaljeno je 12. decembra deset mina kalibra 120 mm, uni ten je transformator, a bez struje i vode ostali su Bla uj, Ilid a, Rajlovac i Vogo a. Ponovo su Muslimani ga ali kolonu vozila Unprofora na aerodromu 19. decembra ujutru. Ponovo su ga ali i autobusku stanicu, sada u Had i ima, 31. decembra. Ranjeno je 16 ljudi. MEDIJSKA BLOKADA IZVE TAJI o artiljerijskoj i snajperskoj paljbi dostavljani su medijima. Ali o tome je pisala samo srpska, uglavnom lokalna tampa. Samo poneki od tih izve taja preuzimale su i prenosile svetske agencije i beogradska sredstva informisanja. Blokada je bila potpuna. A iz muslimanskog dela Sarajeva Srbi nisu ni mogli nikoga da obaveste o svojoj situaciji. Istina je po ela da se probija tek kada bi neko od njih prebegao na slobodnu teritoriju. Ali, kao da se ni re ima prebega nije verovalo. 30 meseci u paklu Pi e: Vlastimir POPOVI ZAVR I u paklu, 1992. godino, kao to smo mi u paklu bili, dok si ti trajala! Ovo je kletva pedesetogodi njeg oveka izre ena krajem decembra u podno ju ledenog Igmana, dok je na prisilnom radu golim rukama kopao rovove. Zarobljeni Srbi zapamtili su mu samo ime Rade. Rade nije znao da e do i isto tako zla 1993, u kojoj je ubijen 25. avgusta na Igmanskom putu. Telo mu je ba eno u raku iza Muzi ke kole u Hrasnici i posuto kre om. Krv, va ke, glad, mu enje, ubijanje, poni enje, hladno a. Ovih sedam re i nabraja Strahinja ivak, ro en 1932. godine, stradalnik po bolnicama i logorima Sarajeva. Pre iveo je 30 meseci pakla. Najve a bol sasekla ga je 6. jula 1993. godine, kada su mu u logoru Ramiz Sal in saop tili da su mu Muslimani ubili oba sina, Slobodana i Velimira, u rodnom selu Br ani kod Konjica, a da mu je majka Bosiljka ubrzo zatim umrla od tuge. - Za to sam nastavio da ivim, u logoru i posle? Samo da bih mogao da svedo im - rekao nam je Strahinja ivak leta 1996. godine u Beogradu. I drugi pre iveli svedo e o zverstvima muslimanske vlasti. - Hleb smo vadili iz kanti za ubre, tu su ga bacali muslimanski vojnici ija je kuhinja bila u krugu logora Viktor Bubanj - govorio je G. N. (19). - Hleb smo otimali od pasa i ptica. - Davali su nam neki pra ak od kojeg smo ka ljali i kijali - govori Strahinja ivak. - U kutiju od ibica stavljao sam uzorke va aka posute pra kom. ivele su itavu sedmicu. - Vezali su mi ruke iza le a bodljikavom icom, tako da mi je krv tekla niz ake - deo je svedo enja Sretena erakovi a o doga aju 17. juna 1992. godine. - U prodavnici iza "Privredne banke", banda Ibre Cara i drugih zlikovaca, ve je pripremila logor. Ubacuju me

kroz neka vrata u podrum. Totalni mrak, a osetim pod nogama vlagu, i da je jo neko unutra. Kada su upalili svetlo, zanemeo sam. Pedeset mu karaca i ena sedi u vodi pome anoj sa krvlju. - ISMET Bajramovi elo naredio je svojim psima da mene i Savu Jovanovi a odvedu u ma inu za mlevenje - iskaz je Bo idara Obradovi a. - Odvode nas 22. juna 1992. u enski frizerski salon, u Dom M. Stojanovi . No je, ne znamo zbog ega su nam noge mokre. Ka e nas lisicama za cevi radijatora. Ujutru smo videli pravu baru krvi na podu. - Odveden sam 27. juna 1992. u I , biv u elezni ku kolu, koja je postala mu ili te i strati te Srba - svedo io je Zdravko Lizdek (27). - Bacili su me u podrum i tukli svakih dvadeset minuta ime su stigli, pa me vezivali da visim i udarali do besvesti. Onda su me polivali mokra om iz kante i terali me da to pijem. Posle su me skinuli golog, uzeli no da me sunete... Iz bolnice Ko evo je posle dve nedelje boravka izve taj u Ameriku poslao dr Kenet Maknamara, lekar iz Fermonta, Kalifornija, lan Irske medicinske organizacije. Evidentirao je 29 slu ajeva mu enja i prisilnog obrezivanja mu karaca srpske nacionalnosti koje su u zatvorima surovo i nestru no izvr ili mud ahedini iz Saudijske Arabije i Avganistana. Le io je jednog 18 godina starog Srbina, kome je, na kraju, ipak morao da amputira polni organ. Ovaj slu aj naveden je u etvrtom izve taju Stejt departmenta od 28. decembra 1992. godine. Ogled sa va kama napravio je u Viktoru Bubnju i zatvorenik Dragomir Mihajlovi , sanitarac po struci. Skupljao je va ke u jednu fla icu da vidi koliko e pre iveti bez hrane i vazduha. Po 30 dana bi ostajale ive. - U fiskulturnoj sali kole Simon Bolivar videla sam sedam ve ala, od kojih je jedno bilo napravljeno od bodljikave ice - svedo ila je An a Ka ljevi (53). - Ismet Had i je naredio da se naprave ve ala, a u likvidaciji rtava je i sam u estvovao. - Najte e mi je bilo kada su me 26. novembra 1992. odveli u Aerodromsko naselje, gde smo morali da iskopavamo le eve za razmenu - govorio je Milan Tasi (30), in enjer geodezije. Trebalo je na travnatim terenima ispred zgrada, a blizu velikog reklamnog panoa, i no u da iskopamo pet tela i prona emo nekog Voju. Ti le evi su bili pokopani u junu. Usred no i na li smo i Voju. To je, po svoj prilici, bio jako krupan ovek. Verujte mi, bolje je izgledao posle etiri meseca provedenih pod zemljom nego mi koji smo ga iskopavali. DRAGAN Boljugija je u eliji Viktora Bubnja 18. avgusta 1992. na svojoj beloj majici, koju mu je dan pre toga doturila devojka, istrebio i ubio stotine va aka. - Jednog dana sam i ao Strahinju ivaka - svedo i S. G. (50). - Krv, mislio sam da sam mu posekao uvo. Nisam, sekao sam va ke, koje su migoljile po njemu. Svi smo bili takvi. Jednom zatvoreniku su stra ari pricem vadili krv iz vene, a zatim su tom krvlju pisali po zidu. - Odigravao se neki turnir u malom fudbalu u Dobrinji, 1. jula 1993. godine, a oko deset asova su po ele da padaju mine na igrali te - navodi Milena Danilovi (38), prebegla na Grbavicu oktobra 1994. godine - bilo je mnogo mrtvih i ranjenih. Muslimanski vojnici su iz stanova izvodili Srbe, i ene i decu i po eli da im silom uzimaju krv za ranjenike. Tom prilikom su govorili da Srbima svu krv treba izvaditi, pa ih na taj na in pobiti. - Po mene u eliju dolazi leta 1992. Slavko Herceg i nare uje mi da idem u ljivik i da tada njem upravniku logora Viktor Bubanj Besimu Muderizovi u naberem ljiva - svedo i Aleksandar Stamenkovi koji je tada imao 22 godine. - Oti ao sam jednom, nabrao celu kesu, ali su me oni opet vratili. Tada sam nagazio na minu. Eksplozija. Le ao sam u polusvesnom stanju dvadeset minuta. Posmatrao sam kako mi se krv sa noge sliva u travu. Odveli su me u bolnicu, gde mi je amputirana noga. OD BATINA I SNAJPERA

MATO erani umro je 1992. godine od batina u zatvoru Viktor Bubanj. I pre smrti je bio toliko isprebijan da su ga etvorica logora a u ebetu nosila na su enje. Svake no i robija i su morali da iste krv u hodnicima. Du ko Novakovi je poginuo od granate u krugu istog zatvora dok je prao kola jednom stra aru. Ostoja oja je odveden sa drugim zarobljenicima marta 1994. godine da u soliteru zvanom Momo i Uzeir skida instalacije. Pogodio ga je hitac snajperiste i na mestu je ostao mrtav.