RATIFIKACIJA I POTPISIVANJE KYOTO PROTOKOLA, MEHANIZAM ČISTOG RAZVOJA U CRNOJ GORI
description
Transcript of RATIFIKACIJA I POTPISIVANJE KYOTO PROTOKOLA, MEHANIZAM ČISTOG RAZVOJA U CRNOJ GORI
RATIFIKACIJA I POTPISIVANJE KYOTO PROTOKOLA, MEHANIZAM ČISTOG
RAZVOJA U CRNOJ GORI
I SAVJETOVANJE CG KO CIGRE12-16 Oktobar 2009, Pržno
NEBOJŠA JABLAN, dipl.el.ing. Prenos A.D. Podgorica
2
Kratak sadržaj
• Klimatske promjene i globalno zagrijavanje • Efekat staklene bašte• Međuvladin panel za klimatske promjene – IPCC
(Intergovernmental Panel on Climate Change)
UNFCCC i KP • Okvirna Konvencija Ujedinjenih nacija o
klimatskim promjenama• Kyoto Protokol• Gasovi sa efektom staklene bašte i potencijal
globalnog zagrijavanjaVodena para (H2O)
Ugljen dioksid (CO2) – 1
Metan (CH4) – 21
Azotsuboksid (N2O) – 310
CFC · HCF · PFC (halometani, hidrofluor i perfluor karbonati, F gasovi i fluorisani ugljovodonici) – (6500 – 9200)
Sumpor heksafluorid (SF6) – 23900
• SektoriEnergetika, saobraćaj, industrija, upravljanje otpadom, poljoprivreda i šumarstvo.
3
Mehanizam čistog razvoja (CDM – Clean Development Mechanism)
Iz perspektive zemalja u razvoju CDM može:
• privući kapital za projekte koji pomažu u prebacivanju na prosperitetnije ali manje karbon intenzivne ekonomije;
• ohrabrenje i dozvola za aktivno učestvovanje privatnog i javnog sektora;
• obezbjeđenje transfera čistih tehnologija, ukoliko je investicija usmjerena na projekte koji zamjenjuju stare i neefikasne tehnologije fosilnih goriva, ili kreira nove industrije sa tehnologijama održivim po životnu sredinu;
• pomaže definisanje investicionih prioriteta u projektima kojima se postižu ciljevi održivog razvoja.
Posebno CDM može da doprinese zemljama u razvoju da postignu ciljeve održivog razvoja kroz:
• transfer čistih tehnologija i finansijske resurse;
• održive načine proizvodnje energije;
• povećanje energetske efikasnosti i štednje električne energije;
• smanjenje siromaštva kroz prihod i zapošljavanje generacija;
• lokalne benefite koji se tiču životne sredine.4
Kvalifikovani CDM projekti
Uključuju projekte u sljedećim sektorima:• poboljšanje energetske efikasnosti kod krajnjeg korisnika;
• poboljšanje energetske efikasnosti kod proizvođača;
• obnovljivi izvori energije;
• kogenerativna postrojenja (CHP – combined heat & power);
• zamjena goriva (benzin ili dizel sa biogorivima ili plinom);
• poljoprivreda (redukcija CH4 i N2O emisija);
• industrijski procesi (CO2 iz cementa itd. HFCs, PFCs, SF6);
• projekti GHG ponora (samo krčenje šuma i pošumljavanje).
CDM projekti se dijele u 2 grupe:• »Small scale« – mali projekti su sljedeći projekti:
• elektrane na obnovljivu energiju snage do 15 MW;
• energetska efikasnost koja smanjuje potrošnju do 15 GWh/god.;
• umanjuju emisiju CO2 za manje od 15 kt/god.
U kategoriju »Large scale« spadaju ostali projekti, koji kapacitetima prelaze gore navedene vrijednosti
5
CDM projektni ciklus • Nacrt predloga projekta (PDD – Project Design Document) –
standardni formular odobren od strane Upravnog odbora za CDM sadrži:
1. opšti opis projekta;
2. opis baseline metodologije;
3. pravovremenost i kreditni projekat;
4. metodologija moditoringa i plan;
5. iznos GHG emisija po izvorima;
6. izjava o uticajima na životnu sredinu;
7. mišljenja vlasnika akcija.
• Projektni ciklus - 7 faza: dizajn projekta i formulisanje, nacionalno odobrenje, ovjeravanje i registracija, finansiranje projekta, monitoring, verifikacija/sertifikacija i objavljivanje CER-ova.
• Sertifikovana smanjenja emisija (CER) su karbon krediti, koje izdaje CDM Izvršni Odbor za smanjenje emisija postignuto kod CDM projekta i verifikovano od strane specijalnog tijela za verifikaciju/sertifikaciju.
6
DNA (Designated National Authority) u Crnoj Gori
• Saradnja za zaštitu životne sredine sa Republikom Italijom: Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore je 2004. god. potpisalo
Memorandum o razumijevanju - Sporazum o bilateralnoj saradnji sa Ministarstvom životne sredine, teritorije i mora Republike Italije;
Fokus: zaštita životne sredine, poboljšanje prirodnih resursa, sprječavanje i smanjenje zagađenja životne sredine i promociju održivog razvoja kroz zajedničke programe, inicijative i projekte.
• Aneks I Memoranduma: “Tehnička pomoć Crnoj Gori za potpisivanje i ratifikaciju Kyoto protokola i za uspostavljanje sistema Zelenih Sertifikata”
• Crna Gora pristupila UNFCCC Konvenciji aktom o nasljeđivanju 23. oktobra 2006. god., a Kyoto protokol je ratifikovan 4. juna 2007. god.;
• DNA Crne Gore, nacionalno tijelo koje odobrava CDM projekte na nacionalnom nivou
Savjet za mehanizam čistog razvoja u okviru Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine nadležan je za sve aktivnosti DNA kao regulatorno tijelo
Tehničko operativno tijelo, u sklopu Agencije za životnu sredinu, zaduženo za operativne procedure uključujući i tehničku analizu i pregled projektne dokumentacije.
7
8
CDM potencijal u Crnoj Gori
9
CDM u Crnoj Gori
10
CDM projekti: Elektrana na biomasu Berane i
Pretvaranje gasa u energiju – Deponija Podgorica
11
• 1990. godina - ukupna emisija ugljendioksida u Crnoj Gori iznosila je 3556.03 Gg;
• Količina ugljendioksida apsorbovanog u tzv. ,,ponorima” je 485.00 Gg;
• Ukupna količina ekvivalentnih CO2 emisija je 4001.48 Gg (4486.47 Gg ukoliko se isključi doprinos ponora);
• Energetski sektor doprinosi sa 74% emisiji CO2 što odgovara oko 2700 Gg;
• Ostatak od 26% (909.38 Gg) dolazi od industrijskih emisija;
• Emisije CO2 uglavnom slijede dinamiku proizvodnje električne energije u termoelektrani;
• Uključivanjem u pogon II bloka TE Pljevlja godišnje emisije iz elektroenergetskog sistema će porasti na nivo od 2.9 miliona tona;
• Primjenom projekata kojima se smanjuju emisije GHG gasova ili povećava njihovo kaptiranje može se realizovati usmjeravanjem investicija u sektore energetike, upravljanja otpadom, šumarstva i poljoprivrede.
Zaključak
Hvala na pažnji!
12