Propisi.hr Radno vrijeme (prekovremeni rad i preraspodjela ... · Radno vrijeme (prekovremeni rad i...

1933 / 2010 193193

Pro

pis

i.hr

Radno vrijeme (prekovremeni rad i preraspodjela radnog vremena)Odredbe novog Zakona o radu koji je stupio na snagu dana 1. siječnja 2010. godine, a koje se odnose na radno vrijeme u bitnome su izmijenjene. Autor u ovom stručnom članku daje analizu ovih najnovijih zakonskih odredbi koje su bitne za zakonito postupanje poslodavaca. U članku se daje i niz oglednih primjera odluka poslodavaca i ugovornih klauzula koje se odnose na radno vrijeme radnika.

Božo Prelević, dipl. iur.

1. Uvodhrvatski sabor je na svojoj 15. sjednici održanoj 4. prosinca 2009.

godine donio novi Zakon o radu1 (u nastavku teksta: Zakon), koji je, uz određene iznimke, stupio na snagu 1. siječnja 2010. godine. Od 1. siječnja 2010. godine primjenjuju se u cjelosti i odredbe Zakona o radnom vremenu. Glavni razlog izmjene zakonskih odredbi o rad-nom vremenu nalazi se u obvezi potpunog usklađivanja s pravnom stečevinom europske unije radi zatvaranja pregovaračkog poglavlja 19. Socijalna politika i zapošljavanje.

Novim Zakonom izvršeno je potpuno usklađivanje s pravnom ste-čevinom eU u području radnog prava u području reguliranja radnog vremena radnika. Dio Zakona kojima je uređeno pitanje radnog vre-mena radnika svakako sadrži najvažnije promjene u odnosu na stari Zakon. U ovom dijelu izvršeno je usklađivanje Zakona s odredbama Direktive 2003/88/eZ europskog parlamenta i Vijeća od 04. stude-noga 2003., o odredenim vidovima organizacije radnog vremena2 (u nastavku teksta: Direktiva 2003/88/eZ), te Direktivom Vijeća 97/81/eZ od 15. prosinca 1997., o Okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom, koji su sklopili UNICe, CeeP i eTUC3.

1 Nar. nov., br. 149/09 od 15. prosinca 2009.2 Službeni list eU, L 299, od 18. studenog 2003.3 Službeni list eU, L 14, od 20. siječnja 1998.

UDK 347.7/349.2

2. Pojam radnog vremenaBitna novina u Zakonu sadržana je u definiranju pojmova radnog

vremena i vremena pripravnosti. Ovi pojmovi do sada nisu bili defini-rani odredbama Zakona, već je, kao u slučaju određivanja vremena pripravnosti, njihovo definiranje bilo prepušteno kolektivnim ugovo-rima i to u pravilu granskim kolektivnim ugovorima, pravilnicima o radu, odnosno ugovorima o radu. Sada su pojmovi radnog vremena i vremena pripravnosti određeni Zakonom te usklađeni s odredbama Direktive 2003/88/eZ. 4

2.1. Radno vrijeme

Zakonom je radno vrijeme određeno kao vremensko raz-doblje u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, od-nosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi posloda-vac4.

Iz ove zakonske definicije pojma radnog vremena proizlazi kako se u radno vrijeme uračunava i vrijeme raspoloživosti radnika da obav-lja rad prema uputama poslodavca, a ne samo vrijeme njegovog

4 čl. 42. st. 1. Zakona.

3 / 2010194

Pro

pis

i.hr

Radno vrijeme (prekovremeni rad i preraspodjela radnog vremena)

“efektivnog” rada. Pri tome je za određivanje ovog pojma, ali i njego-vo razlikovanje od pojma vremena pripravnosti radnika, bitno da se za vrijeme radnog vremena radnik nalazi na mjestu gdje se obavljaju njegovi poslovi (radnom mjestu na kojem uobičajeno obavlja svoje poslove iz ugovora o radu), odnosno drugom mjestu koje odredi po-slodavac. “Drugo mjesto” će poslodavac u pravilu određivati poseb-nom odlukom za pojedini slučaj, a ovakva formulacija je često i do sada bila obuhvaćena ugovorima o radu sklopljenim između radnika i poslodavca u obliku posebne ugovorne klauzule.

Primjer – Klauzula ugovora o radu o mjestu obavljanja poslova“ Članak …

Radnik se obvezuje obavljati poslove iz čl. … ovog Ugovora u sjedištu poslodavca, odnosno na drugom mjestu koje odredi poslo-davac…”.

2.2. Vrijeme pripravnostiOd radnog vremena radnika potrebno je razlikovati vrijeme priprav-

nosti. 5

Vrijeme pripravnosti je vrijeme u kojem je radnik pripra-van odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na dru-gom mjestu koje je odredio poslodavac5.

Vrijeme pripravnosti radnika ne smatra se radnim vremenom. Ovo vrijeme pripravnosti na određeni način zapravo predstavlja vrijeme pasivnog dežurstva i spremnosti da se radnik odazove na poziv po-slodavca i pristupi obavljanju ugovorenih poslova. Međutim, ako u vremenu pripravnosti radnik bude obavljao poslove po pozivu poslo-davca, onda će se ono smatrati radnim vremenom, neovisno o tome hoće li radnik obavljati te poslove u mjestu koje je odredio posloda-vac, ili u mjestu koje je odabrao radnik. Na ovaj način je indirektno Zakonom uvedena i mogućnost redovitog, ili prekovremenog rada radnika kod kuće, odnosno na drugom odgovarajućem mjestu.

Za vrijeme koje provede u pripravnosti radniku pripada određena novčana naknada. Visina novčnae naknade za vrijeme provedeno u pripravnosti nije određena Zakonom. Zakonom je, naime, određeno kako se vrijeme pripravnosti i visina naknade za vrijeme pripravnosti radnika uređuje ugovorom o radu sklopljenim između radnika i po-slodavca, ili kolektivnim ugovorom.

Stoga, kada pitanje vremena pripravnosti i visine novčane na-knade na koju radnik ima pravo za obavljanje poslova u vremenu pripravnosti sukladno zakonskim odredbama nije riješeno u kolektiv-nom ugovoru koji obvezuje poslodavca, ono će morati biti određeno ugovorom o radu sklopljenim između radnika i poslodavca.

Primjer – Klauzula ugovora o radu o vremenu pripravnosti i novčanoj naknadi

“ Članak …U slučaju da se ukaže potreba, radnik se obvezuje u vremenu od

… do … sati biti pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obav-ljanje poslova iz čl. … ovog Ugovora.

Za vrijeme provedeno u pripravnosti iz stavka 1. ovog članka, rad-niku pripada novčana naknadu u iznosu od … kuna…”.

Visina novčane naknade na koju radnik ima pravo u slučaju vreme-na pripravnosti može biti određena i na drugi način, npr. u postotku od osnovice plaće i sl. Bitno je naglasiti kako se vrijeme koje radnik provede obavljajući poslove po pozivu poslodavca, smatra radnim


vremenom, neovisno o tome da li ih obavlja u mjestu koje je odre-dio poslodavac, ili u mjestu koje je odabrao radnik. Iz ove zakonske odredbe6 proizlazi da, uz ispunjenje zakonskih uvjeta o maksimalnom trajanju tjednog punog radnog vremena, vrijeme pripravnosti može predstavljati i prekovremeni rad radnika, pa je pri određivanju rada u vremenu pripravnosti radnika potrebno voditi računa i o maksi-malno Zakonom dopuštenom trajanju prekovremenog rada iz čl. 45. Zakona.

3. Puno i nepuno radno vrijeme

Ugovor o radu može se sklopiti za puno, ili nepuno radno vrijeme7, pri čemu je u praksi sklapanje ugovora o radu između radnika i po-slodavca u kojem je ugovoren rad radnika na puno radno vrijeme mnogo češće.8

3.1. Puno radno vrijeme

Odredba o maksimalnom dopuštenom trajanju punog radnog vremena od četrdeset sati tjedno ostala je neiz-mijenjena i u novom Zakonu8.

U slučaju da drugim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazu-mom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, ili ugovo-rom o radu sklopljenim između radnika i poslodavca, nije određe-no radno vrijeme, Zakon sadrži presumpciju (pretpostavku) punog radnog vremena sukladno kojoj se smatra da tjedno puno radno vrijeme ne smije biti duže, odnosno mora biti određeno u maksi-malno dopuštenom trajanju, od četrdeset sati tjedno9. Ovu zakonsku odredbu treba tumačiti na način da u navedenim drugim izvorima prava maksimalno trajanje tjednog punog radnog vremena može biti određeno isključivo u kraćem trajanju od četrdeset sati tjedno. Na-vedena zakonska odredba zapravo predstavlja realizaciju temeljnog načela radnog prava “in favorem laboratoris” iz čl. 7. st. 3. Zakona, prema kojem će se u slučaju da je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugo-vorom, ili zakonom, primijeniti za radnika najpovoljnije pravo, ako sa-mim Zakonom, ili drugim zakonom koji se primjenjuje u konkretnom slučaju za pojedine posebne djelatnosti nije drukčije određeno.

Iz navedene zakonske odredbe također proizlazi da nema nikakvog ograničenja u pogledu najkraćeg trajanja tjednog punog radnog vre-mena, pa ga je u navedenim drugim izvorima prava moguće odre-diti i u trajanju od jednog sata tjedno. efektivno tjedno puno radno vrijeme i u slučaju primjene zakonske odredbe o njegovom maksi-malnom dopuštenom trajanju, zapravo nikada neće trajati četrdeset sati tjedno. Naime, sukladno čl. 52. Zakona, u radno vrijeme radnika ubraja se i vrijeme stanke od najmanje trideset minuta na koju ima pravo radnik koji radi najmanje šest sati dnevno, odnosno trideset minuta neprekidno za maloljetnog radnika koji radi najmanje četiri i pol sata dnevno. Osim toga, trajanje efektivnog tjednog punog rad-nog vremena u praksi ovisit će i o rasporedu radnog vremena.

3.1.1. Prekršajna odgovornost poslodavcaSklapanje ugovora o radu u kojem je puno radno vrijeme ugovore-

no u trajanju dužem od zakonom dopuštenog od četrdeset sati tjedno

6 čl. 42. st. 4. Zakona.7 čl. 43. st. 1. Zakona.8 čl. 43. st. 2. Zakona.9 čl. 43. st. 3. Zakona.

1953 / 2010 195

Pro

pis

i.hr


Zakonom je određeno kao najteži prekršaj poslodavca10. Za ovaj pre-kršaj predviđena je novčana kazna od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za poslodavca pravnu osobu, odnosno novčana kazna od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi. U slučaju da je ovaj prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko11. Sukladno čl. 294. st. 4. Zakona, za ovaj prekršaj poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000,00 kuna, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000,00 kuna.12

3.2. Nepuno radno vrijeme

Nepunim radnim vremenom smatra se svako radno vrije-me kraće od punog radnog vremena12.

Odredba o nepunom radnom vremenu nema bitnih sadržajnih razli-ka u odnosu na definiciju nepunog radnog vremena iz starog Zakona. Zakonom su određene posebne obveze poslodavca u osiguravanju uvjeta rada i prava radnika koji kod njega rade u nepunom radnom vremenu. Tako se na radnike koji rade u nepunom radnom vremenu na odgovarajući način se primjenjuju odredbe čl. 11. Zakona13, čime je provedeno načelo usporedivog radnika u praksi, preuzeto usklađi-vanjem s pravnom stečevinom eU.

U praksi to znači da radniku koji radi u nepunom radnom vremenu moraju od strane poslodavca biti osigurani isti uvjeti rada kao i rad-niku koji radi u punom radnom vremenu. Poslodavac je dužan rad-niku koji radi u nepunom radnom vremenu osigurati uvjete uređene kolektivnim ugovorom, ili drugim propisom koji ga obvezuje, a koji su utvrđeni za radnika koji kod poslodavca radi u punom radnom vre-menu i obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine. U slučaju da kolektivnim ugovorom, ili drugim propisom koji obvezuju poslodavca nisu uređeni uvjeti rada na navedeni način, poslodavac je radniku koji kod njega radi u nepunom radnom vremenu dužan osigurati primjerene uvjete rada kao radniku koji je sklopio ugovor o radu na puno radno vrijeme, a koji obavlja slične poslove i ima slična stručna znanja i vještine.

Osim toga, poslodavac je dužan obavijestiti radnike koji su kod njega zaposleni na nepuno radno vrijeme o poslovima za koje bi ti radnici mogli kod poslodavca sklopiti ugovor o radu s punim radnim vremenom, te im omogućiti usavršavanje i obrazovanje pod istim uvjetima kao i radnicima koji rade u punom radnom vremenu. Ovdje je potrebno posebno istaknuti i odredbu čl. 43. st. 9. Zakona prema kojoj je poslodavac dužan razmotriti zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za puno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za nepuno radno vrijeme te zahtjev radnika koji je stranka ugovora o radu sklopljenog za nepuno radno vrijeme za sklapanjem ugovora za puno radno vrijeme, ako kod njega postoje mogućnosti za takvu vrstu rada. Zakonom nije propisan oblik ovog zahtjeva rad-nika, kao ni oblik odgovora poslodavca, ali se svakako preporuča da zahtjev i odgovor budu sačinjeni u pisanom obliku.

Kada je za stjecanje određenih prava, kao što je npr. pravo na go-dišnji odmor, ili pravo na otpremninu, važno prethodno trajanje rad-nog odnosa s istim poslodavcem, razdoblja rada u nepunom radnom vremenu smatrat će se radom u punom radnom vremenu14. Poslo-davci i radnici posebno moraju voditi računa o odredbi čl. 43. st. 6.

10 čl. 294. st. 1., podstavak 17. Zakona.11 čl. 294. st. 2. i 3. Zakona.12 čl. 43. st. 4. Zakona.13 čl. 43. st. 5. Zakona.14 čl. 43. st. 8. Zakona.

Zakona, sukladno kojoj radnik ne može sklopiti ugovore o radu za nepuno radno vrijeme s više poslodavaca s ukupnim radnim vreme-nom dužim od punog radnog vremena. Radi toga je radnik prilikom sklapanja ugovora o radu za nepuno radno vrijeme, dužan obavije-stiti poslodavca o sklopljenim ugovorima o radu za nepuno radno vrijeme s drugim poslodavcem, odnosno drugim poslodavcima15.

Svakako je potrebno voditi računa da nepuno radno vrijeme za obavljanje određenih poslova ne proizlazi iz samog Zakona. Stoga će nepuno radno vrijeme za obavljanje pojedinih poslova biti potrebno odrediti ugovorom o radu.

Primjer – Klauzula ugovora o radu o obavljanju poslova u nepu-nom radnom vremenu

“Članak …Radnik će poslove iz čl. … ovog Ugovora obavljati u nepunom

radnom vremenu u trajanju od … sati tjedno…”.U ugovornoj odredbi izrijekom mora biti navedeno da se radi o radu

radnika u nepunom radnom vremenu. Pri tome se ugovorom o radu može odrediti i raspored tako određenog nepunog radnog vremena, ili će odluku o rasporedu radnog vremena s kojom radnik mora biti upoznat donijeti poslodavac16.

4. Skraćeno radno vrijemeMakar se često poistovjećuju, između rada u nepunom radnom

vremenu i rada u skraćenom radnom vremenu postoje bitne razlike. Makar radnik koji radi u skraćenom radnom vremenu kao i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu radi kraće od punog radnog vremena, radnik koji radi u skraćenom radnom vremenu ima sva prava kao i radnik koji radi u punom radnom vremenu, što je poseb-no važno pri određivanju staža osiguranja. Osim toga, dok se nepuno radno vrijeme određuje ugovorom o radu, rad u skraćenom radnom vremenu određuje se propisom.17

Radom u skraćenom radnom vremenu smatra se rad na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdrav-lja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, kod kojih se radno vrijeme skraćuje raz-mjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika17.

Kako je navedeno, poslovi na kojima radnici rade u skraćenom radnom vremenu te trajanje radnog vremena na takvim poslovima utvrđuju se posebnim propisom. U slučaju da ovi poslovi, te traja-nje radnoga vremena na takvim poslovima nisu utvrđeni posebnim propisom, ministar će na prijedlog osobe koja sukladno zakonskim odredbama može biti stranka kolektivnog ugovora, uz suglasnost mi-nistra nadležnog za poslove zdravstva, ova pitanja urediti posebnim pravilnikom. Radnik koji radi na poslovima za koje je propisan rad u skraćenom radnom vremenu ne smije na takvim poslovima raditi duže od propisom utvrđenog radnog vremena predviđenog za takve poslove, niti se smije na takvim poslovima u isto vrijeme zaposliti kod drugog poslodavca18.

Ipak, Zakonom je u čl. 44. st. 5. predviđena iznimka od ovog pravi-la, pa kolektivnim ugovorom, ili ugovorom o radu, može biti određeno da radnik koji na ovim poslovima ne radi u punom radnom vremenu, dio radnoga vremena, najduže do punog radnog vremena, radi na nekim drugim poslovima, koji nemaju narav poslova na kojima se

15 čl. 43. st. 7. Zakona.16 Vidjeti pod 6.17 čl. 44. st. 1. Zakona.18 čl. 44. St. 4. Zakona.

3 / 2010196

Pro

pis

i.hr


radi u skraćenom radnom vremenu. Radnici koji rade u skraćenom radnom vremenu, uživaju posebnu zakonsku zaštitu. Pri ostvarivanju prava radnika na plaću i drugih prava iz radnog odnosa, ili u svezi s radnim odnosom, rad radnika u skraćenom radnom vremenu izjed-načen je s radom radnika u punom radnom vremenu.

Također, sukladno čl. 69. Zakona, u slučajevima kada je za stjeca-nje određenih prava iz radnog odnosa, ili u svezi s radnim odnosom važno prethodno trajanje radnog odnosa, razdoblja rada u skraće-nom radnom vremenu zbog pojačane njege djeteta, dopusta trudni-ce ili majke koja doji dijete, te dopusta ili rada u skraćenom radnom vremenu radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, smatrat će se radom u punom radnom vremenu. Poslodavci moraju voditi računa i o odredbi čl. 55. st. 2. Zakona, o najkraćem trajanju godišnjeg odmora, sukladno kojoj je radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja izjednačen s maloljetnim radnikom, te za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana.

Kao i kod nepunog radnog vremena, rad radnika u skraćenom rad-nom vremenu potrebno posebno navesti u ugovoru o radu.

Primjer – Klauzula ugovora o radu o obavljanju poslova u skraće-nom radnom vremenu

“članak …Radnik će poslove iz čl. … ovog Ugovora obavljati u skraćenom

radnom vremenu u trajanju od … sati tjedno…”.

4.1. Prekršajna odgovornost poslodavcaZahtjev poslodavca da radnik radi duže od skraćenog radnog vre-

mena na poslovima na kojima ga uz primjenu mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu nije moguće zaštititi od štetnih utjecaja, pred-stavlja najteži prekršaj poslodavca, za koji je sukladno čl. 294. st. 1. podstavak 18. predviđena novčana kazna u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za poslodavca pravnu osobu, odnosno novčana kazna od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi, kako je to predviđeno u čl. 294. st. 2. Zakona. U slučaju da je ovaj prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, sukladno čl. 294. st. 3. Zakona, iznos novča-ne kazne uvećava se dvostruko. Sukladno čl. 294. st. 4. Zakona, za ovaj prekršaj poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000,00 kuna, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000,00 kuna.19

5. Prekovremeni rad

Prekovremeni rad možemo definirati kao rad kod kojeg u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena, ali najviše do osam sati tjed-no19.

Pri određivanju prekovremenog rada, poslodavci moraju voditi ra-čuna o zakonskim ograničenjima njegovog trajanja. Kako je navede-no, prekovremeni rad ne smije trajati duže od osam tjedno. Vodeći računa o najdužem trajanju punog radnog vremena od četrdeset sati tjedno, to će praktično znači da rad radnika s prekovremenim radom ne smije trajati duže od četrdeset osam sati tjedno.


Osim ovog, Zakonom su predviđena i druga ograničenja u trajanju prekovremenog rada. Tako, poštujući prethodno navedeno pravilo, prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati ni duže od tride-set dva sata mjesečno, niti duže od sto osamdeset sati godišnje20. Odluku o prekovremenom radu uvijek donosi poslodavac.

Primjer – Odluka o prekovremenom radu radnika

ABBC d.d.Zagrebačka 544cZagreb

Sukladno čl. … Pravilnika o radu i čl. 45. st. 1. Zakona o radu (Narodne novine, br. 149/09), Izvršni direktor trgovačkog društva ABBC d.d. Zagreb, Zagrebačka 544c, OIB ____________ (u na-stavku teksta: Poslodavac), dana 18. svibnja 2010. godine donosi sljedeću

ODLUKUo prekovremenom radu radnika

Radnicima1) ________ ________ koji/a radi na poslovima _________; �

(ime) (prezime)

________ ________ koji/a radi na poslovima _________; � (ime) (prezime)


(u nastavku teksta: Radnici) određuje se prekovremeni rad dana 19. i 20. svibnja 2010. godine u trajanju od 16:00 sati do 18:00 sati.

Za sate prekovremenog rada iz točke 1. ove Odluke Radnici 2) imaju pravo na povećanu plaću sukladno čl. … Pravilnika o radu i čl. 86. Zakona o radu.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja3)

ObrazloženjeDana 12. svibnja došlo je do havarije i oštećenja pogonskog

stroja u tvorničkom postrojenju Poslodavca. Prilikom navedene havarije je do neupotrebljivosti oštećeno sedamsto kilograma naših proizvoda namijenjenih isporuci naručitelju. Nastavno na ugovoreni rok isporuke naručitelju 25. svibnja ove godine, prijeko je potrebno proizvesti dodatnu količinu proizvoda koji su oštećeni uslijed havarije, kako bi se ispunila ugovorna obveza prema naru-čitelju, odnosno izbjeglo kašnjenje u isporuci što bi za posljedicu moglo imati plaćanje ugovorne kazne radi zakašnjenja u isporuci robe naručitelju.

Budući se u predmetnom slučaju radi o izvanrednom povećanju opsega poslova iz čl. … Pravilnika o radu te čl. 45. st. 1. Zakona o radu, odlučeno je kao u izreci ove Odluke.

Izvršni direktorIvan Ivić

_________________M.P.

Dostaviti:1. Radnicima iz točke 1. ove Odluke;2. Kadrovska služba – ovdje;3. Služba računovodstva i financija – ovdje.


1973 / 2010 197

Pro

pis

i.hr


5.1. Obveza obavještavanja inspektora radaU Zakonom određenim slučajevima poslodavac će o uvođenju

prekovremenog rada morati obavijestiti inspektora rada.

U slučaju da prekovremeni rad određenog radnika tra-je duže od četiri tjedna neprekidno, ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako preko-vremeni rad svih radnika određenog poslodavca prelazi deset posto ukupnoga radnog vremena u određenom mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti in-spektor rada i to u roku od osam dana od dana nastupa neke od navedenih okolnosti21.

Važno je naglasiti da se rok u kojem poslodavac mora obavijestiti inspektora rada o prekovremenom radu računa od dana nastupanja bilo koje od navedenih okolnosti.

Primjer – Obavijest inspektoru rada o prekovremenom radu

ABBC d.d.Zagrebačka 544c, ZagrebOIB _________________

RePUBLIKA hRVATSKA, DRŽAVNI INSPeKTORATInspekcija rada i zaštite na radu

Područna jedinica ____________ (Ispostava _____________)_____________________

(ulica i broj)

_____________________ (mjesto i poštanski broj)

Zagreb, 22. svibnja 2010.

Predmet: obavijest o prekovremenom raduPoštovani, Poslodavac ABBC d.d. iz Zagreba, Zagrebačka 544c (u nastavku

teksta: Poslodavac), radi izvanrednog povećanja opsega poslova je dana 10., 12. i 14. svibnja 2010. godine donio odluke o preko-vremenom radu za sljedeće radnike:



Utvrđeno je kako prekovremeni rad navedenih radnika kod Po-slodavca određen navedenim odlukama o prekovremenom radu radnika, prelazi deset posto ukupnog radnog vremena za mjesec svibanj 2010. godine. Na ovaj način stekli su se preduvjeti propi-sani u čl. 45. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine, br. 149/09) za upućivanje obavijesti inspektoru rada o prekovremenom radu. Su-kladno navedenom, u zakonskom roku od osam dana, o nastalim okolnostima ovim se dopisom obavještava Naslov.

S poštovanjem,Izvršni direktor

Ivan Ivić_________________

M.P.

Prilog:Odluke Poslodavca o prekovremenom radu od 10., 12. i 14. 1) svibnja 2010. godine.

Dostaviti:Republika hrvatska, Državni inspektorat;1) Kadrovska služba – ovdje.2)


U slučaju da inspektor rada posumnja da prekovremeni rad štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odredit će rok u kojem poslodavac o tome mora pribaviti nalaz i mišljenje liječ-nika ovlaštenog posebnim propisom. 22

5.2. Posebna zaštita maloljetnika, trudnica i drugih osoba

Zakonom je zabranjen je prekovremeni rad maloljetnih radnika22.

Osim zaštite maloljetnika, posebna zaštita kod prekovremenog rada Zakonom je predviđena i za druge kategorije osoba. Tako trud-nica, roditelj s djetetom do tri godine starosti, samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti i radnik koji radi u nepunom radnom vremenu, može raditi prekovremeno samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile23. Za razliku od starog, novim Zakonom je sukladno čl. 45. st. 1. izrijekom predviđena mogućnost prekovremenog rada i za rad-nike zaposlene u nepunom radnom vremenu, s time da ovaj radnik mora poslodavcu dostaviti pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad, osim u slučaju više sile.

Primjer – Obavijest radnika o suglasnosti za prekovremeni rad

_____________ ______________ (ime) (prezime)

Zagrebačka 511aZagrebOIB ____________

ABBC d.d.n/r Direktora

Zagrebačka 544cZagreb

OIB ____________Zagreb, 22. svibnja 2010.

Predmet: obavijest o suglasnosti o prekovremenom radu

Poštovani,Obaviještavam Vas da sam suglas(a)n(a) s prekovremenim ra-

dom u trajanju od ___ do ___ sati, određenom za dan 25. svibnja ove godine, sukladno Odluci o prekovremenom radu radnika od 18. svibnja ove godine određenog radi izvanrednog povećanja opsega poslova.

S poštovanjem_________________

(ime i prezime)

U slučaju da prekovremeni rad ako štetno utječe na zdravlje, rad-nu sposobnost i sigurnost radnika, odnosno ako se obavlja protivno odredbama Zakona, inspektor rada će zabraniti prekovremeni rad.

5.3. Pravo radnika na povećanu plaćuZakon u čl. 86. sadrži načelnu odredbu prema kojoj za prekovreme-

ni rad radnik ima pravo na povećanu plaću. Visina povećane plaće se Zakonom ne određuje, ali se ona u pravilu određuje u kolektivnom ugovoru koji obvezuje poslodavca. U slučaju da visina povećane plaće radnika za prekovremeni rad nije određena ni u kolektivnom

22 čl. 45. st. 5. Zakona.23 čl. 45. st. 6. Zakona.

3 / 2010198

Pro

pis

i.hr


ugovoru mora se odrediti u pravilniku o radu, ili ugovoru o radu koji je radnik sklopio s poslodavcem.

Primjer – Ugovorna klauzula o pravu na povećanu plaću za prekovremeni rad

“članak …U slučaju prekovremenog rada, radnik ima pravo na povećanu pla-

ću, koja se određuje na način da se osnovna plaća radnika iz čl. … ovog Ugovora uvećava za … posto prema satu rada…”.

U većini slučajeva u praksi ova ugovorna odredba biti će povezana u istom članku ugovora o radu s ostalim dodacima na plaću (za rad nedjeljom i blagdanom i sl.).

5.4. Prekršajna odgovornost poslodavcaZakonom su predviđene visoke novčane kazne za prekršaj poslo-

davca i odgovorne osobe poslodavca u slučaju kršenja zakonskih odredbi o prekovremenom radu. Kršenje zakonskih odredbi o pre-kovremenom radu predstavlja najteži prekršaj poslodavca iz čl. 294. Zakona, a prekršajna odgovornost poslodavca predviđena je u slje-dećim slučajevima:

kada od radnika zahtijeva da radi duže od punog odnosno ne- �

punog radnog vremena (prekovremeni rad) veći broj sati od zakonom određenog najdužeg trajanja takvoga rada (čl. 45. st. 1. Zakona);ako prekovremeni rad pojedinog radnika traje duže od trideset �

dva sata mjesečno ili duže od sto osamdeset sati godišnje (čl. 45. st. 2. Zakona);ako u propisanom roku ne obavijesti inspektora rada o preko- �

vremenom radu o kojem ga je dužan obavijestiti (čl. 45. st. 3. Zakona);ako u roku kojeg odredi inspektor rada ne pribavi nalaz i mišlje- �

nje o utjecaju poslova prekovremenog rada ili rada u preras-podijeljenom radnom vremenu na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika (čl. 45. st. 4. Zakona);kada maloljetnom radniku naredi prekovremeni rad (čl. 45. st. �

5. Zakona);ako trudnici, roditelju s djetetom do tri godine starosti ili samo- �

hranom roditelju s djetetom do šest godina starosti ili radniku koji radi u nepunom radnom vremenu, bez njegovog pisanog pristanka, naredi prekovremeni rad (čl. 45. st. 6. Zakona).

Za navedene prekršaje predviđena je novčana kazna u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za poslodavca pravnu osobu, odno-sno novčana kazna od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi, kako je to predvi-đeno u čl. 294. st. 2. Zakona. U slučaju da je ovaj prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, sukladno čl. 294. st. 3. Zakona, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko. Sukladno čl. 294. st. 4. Zakona, za ovaj prekršaj poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000,00 kuna, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000,00 kuna.24

6. Raspored radnog vremena

Kada dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije odre-đen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugo-vorom o radu, o rasporedu radnog vremena odlučuje po-slodavac pisanom odlukom24.


U praksi se vrlo često događa da se raspored radnog vremena utvrđuje upravo odlukom poslodavca. Načelno postoji mogućnost da se raspored radnog vremena odredi i propisom. Propisom može biti određeno radno vrijeme za obavljanje određene djelatnosti, kao što je to određeno u čl. 58. Zakona o trgovini25, ali se i u takvom primjeru ne radi o određivanju rasporeda radnog vremena radnika, nego o propisanim okvirima u kojima se određuje raspored dnevnog, ili tjednog radnog vremena pojedinog radnika u trgovini.

O rasporedu, ili promjeni rasporeda radnog vremena poslodavac mora obavijestiti radnike najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju hitnog prekovremenog rada26. Kako je to određeno u čl. 46. st. 3. Zakona, Novinu u određivanju rasporeda radnog vremena, su-kladno čl. 46. st. 3. Zakona, predstavlja mogućnost da kod poslo-davca kod kojeg je to potrebno zbog procesa rada organiziranog u smjenama, puno, ili nepuno radno vrijeme, ne mora biti raspoređeno jednako po tjednima.

Primjer – Odluka o utvrđivanju rasporeda radnog vremena

25 Nar. nov., br.87/08, 96/08 i 116/08.26 čl. 46. st. 2. Zakona.

PLAVA VODA d.o.o.Otočka 11aSplit

Sukladno čl. 46. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine, br. 149/09), član uprave trgovačkog društva PLAVA VODA d.o.o. Split, Otočka 11a, OIB ____________ (u nastavku teksta: Poslodavac), dana 28. travnja 2010. godine donosi sljedeću

ODLUKU o rasporedu radnog vremena


(ime) (prezime)


________ ________ koji/a radi na poslovima _________; �

(ime) (prezime)

(u nastavku teksta: Radnici) određuje se raspored radnog vre-mena za mjesec svibanj 2010. godine na sljedeći način:

u razdoblju od 3. do 9. svibnja, svaki radni dan u noćnoj smje- �

ni u razdoblju od 22:00 sata do 06:00 sati sljedećeg dana, a u prvoj smjeni u razdoblju od 06:00 sati do 15:30 sati;u razdoblju od 10. do 17. svibnja, svaki radni dan u noćnoj �

smjeni u razdoblju od 22:00 sata do 05:00 sati sljedećeg dana, a u prvoj smjeni u razdoblju od 06:00 sati do 16:30 sati...Radnicima iz točke 1. ove Odluke biti će omogućeno korište-2) nje dnevnog i tjednog odmora po sljedećem rasporedu:

... �

... �

Za sate noćnog rada iz točke 1. ove Odluke Radnici imaju 3) pravo na povećanu plaću sukladno čl. … Pravilnika o radu i čl. 86. Zakona o radu.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja4)

ObrazloženjeObzirom na povećani opseg poslova, a posebno radi procesa

rada organiziranog u smjenama, Radnicima iz točke 1. ove Odluke

1993 / 2010 199

Pro

pis

i.hr


U takvom se slučaju puno, ili nepuno radno vrijeme, utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar referentnog razdoblja od četiri mjeseca, pri čemu odstupanje od punog radnog vremena u maksi-malnom trajanju od četrdeset sati tjedno ne smije iznositi više od dvanaest sati mjesečno, odnosno radnik može raditi najviše četrde-set osam sati tjedno. Kada bi nakon mjesec dana prosječno tjedno radno vrijeme bilo duže od punog, odnosno nepunog radnog vreme-na, rad duži od punog, odnosno nepunog radnog vremena smatro bi se prekovremenim radom27!

Makar Zakon ne sadrži izravnu odredbu o tome, iz zakonskih odred-bi proizlazi kako bi u slučaju da je nakon proteka Zakonom dopušte-nog razdoblja radno vrijeme bilo kraće od prosječno četrdeset sati tjedno, smatralo bi se da je radnik radio puno radno vrijeme, obzirom da je raspored radnog vremena odredio poslodavac. Pri utvrđiva-nju rasporeda radnog vremena poslodavci moraju posebno voditi računa o maloljetnom radniku, kojem se raspored punog radnog vremena ne smije utvrditi u trajanju dužem od osam sati dnevno. Poslodavci posebno moraju voditi računa o određivanju rasporeda radnog vremena kod preraspodjele radnog vremena28 i noćnog29, odnosno smjenskog rada.

6.1. Prekršajna odgovornost poslodavcaOrganizacija rada u smjenama uslijed kojeg puno, ili nepuno radno

vrijeme, nije raspoređeno jednako po tjednima, već se isto utvrđuje kao prosječno tjedno radno vrijeme unutar razdoblja od četiri mje-seca, pri čemu odstupanje od punog radnog vremena utvrđenog Zakonom iznosi više od dvanaest sati mjesečno, predstavlja kršenje odredbe čl. 46. st. 3. Zakona, te predstavlja najteži prekršaj poslo-davca za koji je predviđena novčana kazna u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za poslodavca pravnu osobu, odnosno novčana kazna od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi, kako je to predviđeno u čl. 294. st. 2. Zakona. U slučaju da je ovaj prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, sukladno čl. 294. st. 3. Zakona, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko. Sukladno čl. 294. st. 4. Zakona, za ovaj prekršaj poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000,00 kuna, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000,00 kuna. Isti takav prekršaj, za koji su propisane iste novčane kazne,

27 čl. 46. st. 4. Zakona.28 Vidjeti pod 8.29 Vidjeti pod 9.3.

predstavlja utvrđivanje rasporeda radnog vremena maloljetnom rad-niku u trajanju dužem od osam sati dnevno.

7. Preraspodjela radnog vremena

U slučaju da narav posla to zahtijeva, puno ili nepuno radno vri-jeme može se preraspodijeliti tako da tijekom jedne kalendarske godine u jednom razdoblju traje duže, a u drugom razdoblju kraće od punog ili nepunog radnog vremena, na način da prosječno radno vrijeme tijekom trajanja preraspodjele ne smije biti duže od punog ili nepunog radnog vremena30. Kada je preraspodjela radnog vremena predviđena kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, odno-sno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, donošenje odluke o preraspodjeli radnog vremena predstavlja njego-vo autonomno pravo.

Primjer – Odluka o preraspodjeli radnog vremena br. 1


koji su zaposleni na puno (nepuno) radno vrijeme, raspoređuje se na način naveden u točki 1. ove Odluke. Za vrijeme trajanja raspo-reda radnog vremena sukladno ovoj Odluci, Radnici ostvaruju pra-vo na dnevni i tjedni odmor sukladno točki 2. ove Odluke. Radnici navedeni u ovoj Odluci imaju pravo na povećanu plaću za vrijeme trajanja noćnog rada. Temeljem svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

član uprave

Tonka Tonić _________________

M.P.

Dostaviti:Radnicima iz točke 1. ove Odluke;1) Kadrovska služba – ovdje;2) Služba računovodstva i financija – ovdje.3)

DEDEDE d.d. Cvjetna cesta 88aOsijekOIB _____________

Temeljem čl. ... Kolektivnog ugovora za djelatnost ____________ i čl. 47. st. 1. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09), Izvršni direktor trgovačkog društva DeDeDe d.d. Osijek, Cvjetna cesta 88a, OIB _____________ (u nastavku teksta: Poslodavac), dana 8. ožujka 2010. godine donosi sljedeću

ODLUKU o preraspodjeli radnog vremena


(ime) (prezime)



(ime) (prezime)

(u nastavku teksta: Radnici) preraspodijeljuje se radno vrijeme tako da su u razdoblju od ______ 2010. godine do ______ 2010. godine, dužni raditi od ___ sati do ___ sati (ili: raditi po ___ sati duže od punog radnog vremena).

U razdoblju od ______ 2010. godine do ______ 2010. godi-2) ne, Radnici iz točke 1. ove Odluke neće imati obvezu raditi od ___ sati do ___ sati (ili: Radnici će raditi po ___ sati kraće od punog radnog vremena / ili: Radnici će raditi od ___ sati do ___ sati).Radnici iz točke 1. ove Odluke za razdoblje utvrđeno u točki 3) 1. ove Odluke imaju pravo na plaću za ___ sata mjesečno, a za razdoblje utvrđeno u točki2. ove Odluke imaju pravo na plaću za ___ sati mjesečno.Preraspodijeljeno radno vrijeme iz točke 1. i 2. ove Odluke ne 4) smatra se prekovremenim radom.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.5)

ObrazloženjeU razdoblju od ______ 2010. godine do ______ 2010. godi-

ne kod Poslodavca se obzirom na karakter i narav posla iskazuje

3 / 2010200

Pro

pis

i.hr


7.1. Plan preraspodjele radnog vremenaU drugim slučajevima poslodavac je dužan utvrditi plan preraspo-

djele radnog vremena. Naime, sukladno novoj odredbi čl. 47. st. 2. Zakona, Poslodavac je dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena s naznakom poslova i broja radnika uključenih u preraspo-dijeljeno radno vrijeme, samo u slučaju kada preraspodjela radnog vremena nije predviđena kolektivnim ugovorom, odnosno sporazu-mom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca.

Primjer – Plan preraspodijeljenog radnog vremena

U slučaju da je pod navedenim zakonskim uvjetima poslodavac dužan utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena, mora ga prethodno dostaviti inspektoru rada.

potreba za radom Radnika iz točke 1. ove Odluke u preraspodije-ljenom radnom vremenu. U kasnijem razdoblju od ______ 2010. godine do ______ 2010. godine, Radnici iz točke 1. ove Odluke radit će kraće od punog radnog vremena. Prosječno radno vrijeme Radnika iz točke 1. ove Odluke za vrijeme trajanja preraspodjele radnog vremena nije duže od punog, ili nepunog radnog vremena Radnika.

Budući da je preraspodjela radnog vremena predviđena člankom ... Kolektivnog ugovora za djelatnost ______________ koji obve-zuje Poslodavca, Poslodavac nije u obvezi prethodno utvrditi plan preraspodijeljenog radnog vremena te takav plan preraspodjele prethodno dostaviti inspektoru rada. Sukladno svemu navedenom, odlučeno je kao u izreci ove Odluke.

Izvršni direktor

Pavao Pavić ____________

M.P.

Dostaviti:Radnicima iz točke 1. ove Odluke;1) Kadrovska služba – ovdje;2) Služba računovodstva i financija – ovdje.3)


Temeljem čl. ... Pravilnika o radu i čl. 47. st. 2. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09), Izvršni direktor trgovačkog društva DeDeDe d.d. Osijek, Cvjetna cesta 88a, OIB _____________ (u nastavku teksta: Poslodavac), dana 8. ožujka 2010. godine donosi sljedeći

PLAN preraspodjele radnog vremena

U razdoblju od ______ 2010. godine do ______ 2010. go-1) dine, obzirom na narav posla, kod Poslodavca se iskazuje potreba da radnici iz točke 2. ovog Plana preraspodjele rad-nog vremena rade u preraspodjeli radnog vremena, prema sljedećem rasporedu, duže od punog, ili nepunog radnog vremena:radnik/ca _________ _________ koji/a radi na poslovima �

(ime) (prezime)

___________, od ________ 2010. godine do _________2010. godine, od _____ sati do _____ sati;

radnik/ca _________ _________ koji/a radi na poslovima �

(ime) (prezime)

___________, od ________ 2010. godine do _________2010. godine, od _____ sati do _____ sati;radnik/ca _________ _________ koji/a radi na poslovima �

(ime) (prezime)

___________, od ________ 2010. godine do _________2010. godine, od _____ sati do _____ sati...Nastavno na točku 1. ovog Plana preraspodjele radnog 2) vremena (u nastavku teksta: Plan), u razdoblju od ______ 2010. godine do _____ 2010. godine, radniciz točke 2. ovog Plana rade u preraspodjeli radnog vremena prema sljedećem rasporedu, kraće od punog, ili nepunog radnog vremena:radnik/ca _________ _________ koji/a radi na poslovima �

(ime) (prezime)


(ime) (prezime)


(ime) (prezime)

___________, od ________ 2010. godine do _________2010. godine, od _____ sati do _____ sati...Sukladno točki 1. i 2. ovog Plana, prosječno radno vrijeme 3) tijekom preraspodjele radnog vremena radnika iz točke 1. i 2. ovog Plana nije duže od punog, ili nepunog radnog vre-mena.

Izvršni direktor


M.P.

Dostaviti:Radnicima iz točke 1. ove Odluke;1) Republika hrvatska, Državni inspektorat;2) Kadrovska služba –ovdje;3) Služba računovodstva i financija – ovdje.4)

www.RiPup.hr

2013 / 2010 201

Pro

pis

i.hr


Primjer – Zahtjev za suglasnost za preraspodjelu radnog vremena


RePUBLIKA hRVATSKA,

DRŽAVNI INSPeKTORATInspekcija rada i zaštite na radu

Područna jedinica ____________ (Ispostava _____________)_____________________

(ulica i broj)

_____________________ (mjesto i poštanski broj)

Osijek, 10. ožujka 2010.

Predmet: zahtjev za suglasnost za preraspodjelu radnog vremena

Poštovani,Kod poslodavca DeDeDe d.d. Osijek, Cvjetna cesta 88a (u na-

stavku teksta: Poslodavac), radi naravi posla se iskazuje potreba da u razdoblju od ______ 2010. godine do ______ 2010. godine, radnici rade u preraspodjeli radnog vremena. Poslodavac nije ob-veznik kolektivnog ugovora i nema sklopljen sporazum s radnič-kim vijećem. Sukladno navedenom, Poslodavac je ispunjavajući obvezu iz čl. 47. st. 2. Zakona o radu (Nar. Nov. 149/09) donio Plan preraspodjele radnog vremena koji se dostavlja u privitku predmet-nog zahtjeva.

Sukladno svemu gore navedenom, temeljem čl. 47. st. 2. Za-kona o radu, molimo Naslov da Poslodavcu odobri preraspodjelu radnog vremena u razdoblju od ______ 2010. godine do ______ 2010. godine, sukkladno priloženom Planu preraspodjele radnog vremena.

Izvršni direktor


M.P.

Dostaviti:Republika hrvatska, Državni inspektorat;1) Kadrovska služba –ovdje;2) Služba računovodstva i financija – ovdje.3)

Kada inspektor rada odobri plan preraspodjele radnog vremena, poslodavac donosi odluku o preraspodjeli radnog vremena.

Primjer – Odluka o preraspodjeli radnog vremena br. 2

Urbroj: _____________ od 22. ožujka 2010. godine, Izvršni di-rektor trgovačkog društva DeDeDe d.d. Osijek, Cvjetna cesta 88a, OIB _____________ (u nastavku teksta: Poslodavac), dana 29. ožujka 2010. godine donosi sljedeću

ODLUKUo preraspodjeli radnog vremena

Radnicima1)




(ime) (prezime)

(u nastavku teksta: Radnici) preraspodijeljuje se radno vrijeme tako da su u razdoblju od ______ 2010. godine do ______ 2010. godine, dužni raditi od ___ sati do ___ sati (ili: raditi po ___ sati duže od punog radnog vremena).

U razdoblju od ______ 2010. godine do ______ 2010. godi-2) ne, Radnici iz točke 1. ove Odluke neće imati obvezu raditi od ___ sati do ___ sati (ili: Radnici će raditi po ___ sati kraće od punog radnog vremena / ili: Radnici će raditi od ___ sati do ___ sati).Radnici iz točke 1. ove Odluke za razdoblje utvrđeno u točki 3) 1. ove Odluke imaju pravo na plaću za ___ sata mjesečno, a za razdoblje utvrđeno u točki2. ove Odluke imaju pravo na plaću za ___ sati mjesečno.Preraspodijeljeno radno vrijeme iz točke 1. i 2. ove Odluke ne 4) smatra se prekovremenim radom.Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.5)

ObrazloženjeKod Poslodavca se radi naravi posla iskazala potreba da u raz-

doblju od ______ 2010. godine do ______ 2010. godine radnici rade u preraspodjeli radnog vremena. Buduće da Poslodavac nije obveznik kolektivnog ugovora te nema sklopljen sporazum s rad-ničkim vijećem, dana 10. ožujka ove godine Poslodavac je donio Plan preraspodjele radnog vremena koji je zajedno sa zahtjevom za izdavanje suglasnosti za odobrenje rada radnika u preraspodjeli radnog vremena dostavio Inspekciji rada Državnog inspektorata Republike hrvatske.

Rješenjem Klasa: ____________, Urbroj: ____________ od 22. ožujka 2010. godine, Inspekcija rada Državnog inspektorata Republike hrvatske odobrila je predloženi Plan preraspodjele rad-nog vremena Poslodavca od 10. ožujka 2010. godine. Nastavno na sve gore navedeno, odlučeno je kao u izreci.

Izvršni direktor

Ivan Ivić ____________

M.P.

Dostaviti:1. Radnicima iz točke 1. ove Odluke;2. Kadrovska služba – ovdje;3. Služba računovodstva i financija – ovdje.


Temeljem čl. ... Pravilnika o radu i čl. 47. st. 1. i 2. Zakona o radu (Nar. nov., br. 149/09), te Plana preraspodjele radnog vremena od 8. ožujka 2010. godine odobrenog rješenjem Inspekcije rada Dr-žavnog inspektorata Republike hrvatske, Klasa: _____________,

3 / 2010202

Pro

pis

i.hr


7.2. Trajanje preraspodjele radnog vremena

Preraspodijeljeno radno vrijeme, tijekom razdoblja u ko-jem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četr-deset osam sati tjedno31.

Iznimno od ove odredbe, preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati duže od četrdeset osam sati tjedno, ali ne duže od pede-set šest sati tjedno, pod uvjetom da je isto predviđeno kolektivnim ugovorom i da radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovolj-nom pristanku na takav rad.31

Primjer – Izjava radnika o dobrovoljnom pristanku na rad duži od 48 sati tjedno u preraspodjeli radnog vremena

_____________ ______________ (ime) (prezime)

Splitska 2cOsijekOIB ____________

DEDEDE d.d.n/r Direktora

Cvjetna cesta 88aOsijek

OIB _____________

Osijek, 27. ožujka 2010.

Predmet: izjava o dobrovoljnom pristanku na rad duži od 48 sati tjedno u preraspodjeli radnog vremena

Poštovani,Obaviještavam Vas da dobrovoljno pristajem na rad u preraspo-

djeli radnog vremena u trajanju dužem od 48 sati tjedno, određe-nim Planom (Odlukom) o preraspodjeli radnog vremena kod poslo-davca od ___ ožujka 2010. godine.

Izvršni direktor

_______________ M.P. (ime i prezime)

Radnik koji u preraspodijeljenom radnom vremenu ne pri-stane na rad duži od četrdeset osam sati tjedno, ne smije zbog toga trpjeti štetne posljedice.

Naglašavamo kako je poslodavac dužan, na zahtjev inspektora rada, uz Plan preraspodjele radnog vremena32, priložiti popis radnika koji su dali pisanu izjavu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad u preraspodjeli radnog vremena u trajanju dužem od četrdeset osam sati tjedno.

Za razliku od starog Zakona, u kojem je vrijeme preraspodjele bilo određeno kalendarskom godinom, sukladno čl. 47. st. 8. Zakona

31 čl. 47. st. 4. Zakona.32 Vidjeti pod 8.1.

preraspodijeljeno radno vrijeme u razdoblju u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena može trajati najduže četiri mjese-ca, osim ako kolektivnim ugovorom nije drukčije određeno, u kojem slučaju ne može trajati duže od šest mjeseci. Pri sklapanju ugovora o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodije-ljenom radnom vremenu, mora se voditi računa da se takav ugovor može sklopiti u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu. Važno je naglasiti kako je, za razliku od starog Zakona, novim Zako-nom predviđena mogućnost rada maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu, ali najduže osam sati dnevno.

Kod sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme poslodavac mora voditi računa o odredbi čl. 47. st. 9. Zakona, sukladno kojoj se ugovor o radu na određeno vrijeme za poslove koji se obavljaju u preraspodijeljenom radnom vremenu, sklapa u trajanju u kojem radnikovo prosječno radno vrijeme mora odgovarati ugovorenom punom ili nepunom radnom vremenu. Zakonom je posebna zaštita predviđena za maloljetne radnike, trudnice, roditelje i radnike koji rade u nepunom radnom vremenu. Zabranjen je rad maloljetnika u preraspodijeljenom radnom vremenu koji bi trajao duže od osam sati dnevno33.

Trudnica, roditelj s djetetom do tri godine starosti i samohrani roditelj s djetetom do šest godina starosti te radnik koji radi u ne-punom radnom vremenu, može raditi u preraspodijeljenom punom, ili nepunom radnom vremenu u trajanju od četrdeset osam tjedno, samo ako dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristan-ku na takav rad. Određivanje preraspodjele radnog vremena protiv-no odredbama Zakona, odnosno u slučaju kada iz nalaza i mišljenja pribavljenog od ovlaštenog liječnika, odgovarajućom primjenom odredbe čl. 45. st. 4. Zakona proizlazi da takav rad ugrožava zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, inspektor rada će zabraniti, ili ograničiti.

7.3. Prekršaji poslodavcaZakonom su u čl. 294. st. 1. podstavak 29.-34. predviđene visoke

novčane kazne za prekršaj poslodavca pravne osobe u sljedećim slučajevima kršenja zakonskih odredbi o preraspodjeli radnog vre-mena:

kada preraspodjela radnog vremena nije predviđena kolek- �

tivnim ugovorom, odnosno sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kada poslodavac ne utvrdi plan preraspodijeljenog radnog vremena s propisanim sadržajem, te ako takav plan preraspodjele prethodno ne dostavi inspek-toru rada (čl. 47. st. 2. Zakona);kada je preraspodijeljeno radno vrijeme duže od zakonom �

utvrđenog (čl. 47. st. 4.-5. i 8. Zakona);ako na zahtjev inspektora rada, uz plan preraspodjele radnog �

vremena, ne priloži popis radnika koji su dali pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na rad u preraspodijeljenom radnom vremenu (čl. 47. st. 7. Zakona);ako maloljetnom radniku naredi rad u preraspodijeljenom rad- �

nom vremenu koji bi trajao duže od osam sati dnevno (čl. 47. st. 10. Zakona);ako trudnici, roditelju s djetetom do tri godine starosti, ili sa- �

mohranom roditelju s djetetom do šest godina starosti, ili rad-niku koji radi nepuno radno vrijeme, bez njegovog pisanog pri-stanka, naredi rad u preraspodijeljenom punom, ili nepunom radnom vremenu, ili ako takav rad traje dulje od četrdeset osam sati tjedno (čl. 47. st. 11. Zakona);

33 čl. 47. st. 10. Zakona.

2033 / 2010 203

Pro

pis

i.hr


▪ ako ne postupi po rješenju inspektora rada o zabrani, ili ograni-čenju preraspodijeljenog radnog vremena (čl. 47. st. 12. Zakona).

Za navedene prekršaje predviđena je novčana kazna u iznosu od 61.000,00 do 100.000,00 kuna za poslodavca pravnu osobu, odno-sno novčana kazna od 7.000,00 do 10.000,00 kuna za poslodavca fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi, kako je to predvi-đeno u čl. 294. st. 2. Zakona. U slučaju da je ovaj prekršaj počinjen u odnosu na maloljetnog radnika, sukladno čl. 294. st. 3. Zakona, iznos novčane kazne uvećava se dvostruko. Sukladno čl. 294. st. 4. Zakona, za ovaj prekršaj poslodavcu pravnoj osobi može se izreći novčana kazna na mjestu izvršenja prekršaja u iznosu od 20.000,00 kuna, a poslodavcu fizičkoj osobi i odgovornoj osobi pravne osobe u iznosu od 6.000,00 kuna.

8. Noćni rad i rad u smjenama

8.1. Noćni radSukladno čl. 48. st. 1. Zakona, noćni rad je rad radnika kojeg, ne-

ovisno o njegovom trajanju, obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana. Za radnike u poljo-privredi vrijeme noćnog rada je između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj Zakonom, ili nekim drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno. Za noćni rad radnik ima pravo na povećanu plaću sukladno čl. 86. Zakona.

8.1.1. Noćni rad maloljetnikaZa maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu između de-

vetnaest sati uvečer i sedam sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom, a za maloljetnike zaposlene izvan industrije, noćnim će se radom smatrati rad u vremenu između dvadeset sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana34. Popis djelatnosti koje se smatraju industrijom propisuje Ministar posebnim pravilnikom.

8.1.2. Noćni radnikNovom odredbom čl. 48. st. 5. Zakona, koja je usklađena s odred-

bama Direktive 2003/88/eZ, određen je pojam noćnog radnika, kao radnika koji prema rasporedu radnog vremena redovito tijekom jed-nog dana radi najmanje tri sata u vremenu noćnog rada, odnosno koji tijekom kalendarske godine radi najmanje trećinu svog radnog vremena u vremenu noćnoga rada. Poslodavac je pri utvrđivanju dnevnog rasporeda radnog vremena dužan voditi računa da rad noć-nog radnika ne smije trajati duže od osam sati.

8.1.3. Zabrana noćnog radaZa razliku od predložene zakonske odredbe prema kojoj je bila

predviđena apsolutna zabrana noćnog rada trudnica, u konačnom tekstu Zakona usvojena je izmijenjena odredba sukladno kojoj poslo-davac ne smije odrediti noćni rad trudnici, osim ako trudnica takav rad zatraži i ako je ovlašteni liječnik ocijenio da noćni rad ne ugrožava njezin život ili zdravlje, kao i život ili zdravlje djeteta. Sukladno čl. 49. st. 2. Zakona, noćni rad maloljetnika načelno je zabranjen, osim ako je takav rad privremeno prijeko potreban u djelatnostima koje su uređene posebnim propisima, a punoljetni radnici nisu dostupni. U tom slučaju noćni rad maloljetnika ne može, u razdoblju od dvadeset četiri sata, trajati duže od osam sati, niti maloljetnik smije raditi u razdoblju od ponoći do četiri sata ujutro. Pri tome poslodavac mora osigurati da se noćni rad maloljetnika obavlja pod nadzorom puno-ljetne osobe.

34 čl. 48. st. 3. i 4. Zakona.

8.2. Rad u smjenamaPotpunu novinu u Zakonu predstavlja definiranje rada u smjenama

i smjenskog radnika sukladno odredbama Direktive 2003/88/eZ.

Sukladno čl. 50. st. 1. Zakona, rad u smjenama je organi-zacija rada kod poslodavca prema kojoj dolazi do izmjene radnika na istom radnom mjestu i mjestu rada sukladno rasporedu radnog vremena, koji može biti prekinut ili ne-prekinut, uključujući izmjenu smjena.

Smjenski radnik je, sukladno čl. 50. st. 2. Zakona, radnik koji, kod poslodavca kod kojeg je rad organiziran u smjenama, tijekom jednog tjedna ili jednog mjeseca na temelju rasporeda radnog vremena, po-sao obavlja u različitim smjenama. U slučaju da je rad organiziran u smjenama koje uključuju i noćni rad, poslodavac mora osigurati izmjena smjena tako da radnik u noćnoj smjeni radi uzastopce naj-duže jedan tjedan35!

8.3. Posebne obveze poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima

Zakonom je u čl. 51. predviđena posebna zaštita noćnih, te smjen-skih radnika. Tako je poslodavac pri organizaciji noćnog rada, ili rada u smjeni dužan voditi osobitu brigu o organizaciji rada prilagođenoj radniku te o sigurnosnim i zdravstvenim uvjetima, sukladno naravi posla koji se obavlja noću, ili u smjeni. Radniku kojem je raspore-dom radnog vremena određeno da rad obavlja kao noćni radnik, prije započinjanja tog rada, kao i redovito tijekom trajanja rada noć-nog radnika, poslodavac je dužan omogućiti zdravstvene preglede sukladno posebnom propisu. Troškove ovog zdravstvenog pregleda snosi poslodavac.

U slučaju da se zdravstvenim pregledom utvrdi da noćni radnik zbog noćnog rada ima zdravstvenih problema, poslodavac mu je du-žan rasporedom radnog vremena osigurati obavljanje istih poslova izvan noćnog rada, a ako to nije moguće, dužan mu je ponuditi skla-panje ugovora o radu za obavljanje poslova izvan noćnoga rada za koje je sposoban, a koji, što je više moguće, moraju odgovarati po-slovima na kojima je radnik prethodno radio. Noćnom radniku koji je u radu izložen osobitoj opasnosti, ili teškom fizičkom, ili mentalnom naporu, utvrditi raspored radnog vremena tako da ne radi više od osam sati u razdoblju od dvadeset četiri sata u kojem radi noću36.

9. Izuzetak od primjene zakonskih odredbi o radnom vremenu

Od navedenih odredbi Zakona o radnom vremenu, samim Zako-nom predviđene su i određene iznimke. Tako se sukladno čl. 3. st. 1. Zakona, na radnike na pomorskim ribarskim plovilima, između osta-lih zakonskih odredbi, ne primjenjuju ni zakonske odredbe o radnom vremenu. Radno vrijeme radnika na pomorskim ribarskim plovilima biti će određeno posebnim Pravilnikom kojeg će uz suglasnost Mini-stra poljoprivrede donijeti Ministar gospodarstva.

Osim navedenog izuzetka od primjene zakonskih odredbi o random vremenu, sukladno čl. 3. st. 3. Zakona, odredbe Zakona o random vremenu ne primjenjuju se ni na radnika koji je kao rukovodeće oso-blje statutom, društvenim ugovorom, izjavom o osnivanju, ili drugim pravilima poslodavca ovlašten voditi poslove poslodavca i koji sa-mostalno donosi odluke o organizaciji rada i poslovanja poslodav-

35 čl. 50. st. 3. Zakona.36 Vidjeti pod 7.

3 / 2010204

Pro

pis

i.hr


ca. Isti izuzetak od primjene zakonskih odredbi o radnom vremenu odnosi se na radnika člana obitelji poslodavca fizičke osobe koji živi u zajedničkom kućanstvu s poslodavcem i koji u radnom odnosu obavlja određene poslove za poslodavca.

10. Primjena posebnih propisa na pojedine djelatnosti

Na radnike zaposlene u pojedinim djelatnostima, najčešće u po-dručju prometa, primjenjuju se posebni propisi kojima je uređeno radno vrijeme tih radnika. Ovi propisi se primjenjuju kao lex specia-lis. Posebno ističemo odredbe Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu37 te temeljem ovog Zakona donesen Pravilnik o prijenosu podataka o radnom vremenu mobilnih radnika i o vođenju evidenci-je38. Posebnim propisima regulirano je i radno vrijeme radnika zapo-slenih u željezničkom i zračnom prijevozu te drugim djelatnostima.

11. Vođenje evidencija o radnom vremenu radnika

U praksi se kao najveći problem iskazuje pitanje vođenja eviden-cija o radnicima zaposlenim kod poslodavca. Ovaj problem posebno dolazi do izražaja kod “malih” poslodavaca pri inspekcijskom nadzo-ru. Naime, još uvijek je relativno malo poznato da se u Rh primje-njuje Zakon o evidencijama u oblasti rada39 koji je zakonom u Rh preuzet iz bivše države. Kako cjeloviti tekst ovog zakona nikada nije bio objavljen u “Narodnim novinama”, već je uz niz drugih propisa samo preuzet zakonom iz 1991. godine, uz jednu izmjenu i dopunu 1993. godine, veliki broj poslodavaca nije uopće bio upoznat sa nje-govim sadržajem40. Štoviše, poslodavci često nisu bili upoznati sa obvezom vođenja evidencija o radnom vremenu radnika temeljem ovog zakona.

Zakonom je u čl. 4. određena dužnost poslodavca da na propisani način vodi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni. Ova evidencija mora sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu, te je poslodavac dužan inspektoru rada na njegov zahtjev dostaviti podatke iz evidencije.

Uz ostale podatke, ovako vođena evidencija mora sadržavati po-datke o stvarnom broju sati rada radnika, broju prekovremenih sati radnika, kao i druge podatke određene navedenim zakonom. Važno je naglasiti da u eventualnom sudskom sporu u vezi s radnim vreme-nom, teret dokazivanja radnog vremena leži na poslodavcu u slučaju da evidenciju o radnom vremenu nije vodio na propisani način.

Sukladno čl. 298. st. 4. podstavak 1. Zakona, ministar gospodar-stva u roku od šest mjeseci od stupanja Zakona na snagu mora donijeti poseban pravilnik kojim će propisati sadržaj i način vođe-nja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca, a sa ovom odredbom je usklađena i odredba čl. 300. st. 2. Zakona, sukladno kojoj Zakon o evidencijama u oblasti rada prestaje važiti na dan 31.

37 Nar. nov., br. 60/08.38 Nar. nov., br. 43/09.39 Službeni list, broj: 2/77 i 21/82; Nar. nov., broj: 34/91-Zakon o preuzimanju

saveznih zakona iz oblasti radnih odnosa i zapošljavanja koji se u Republici hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni, 26/93.

40 Cjeloviti tekst Zakona o evidencijama u oblasti rada objavljen je časopisu propisi.hr br. 11/09 „Zbirka zakona donesenih u razdoblju 1949.-1989. koji su još na snazi“.

svibnja 2010. Do tada se Zakon o evidencijama u oblasti rada i da-lje primjenjuje, pa o ovoj činjenici poslodavci svakako moraju voditi računa! Propuštanje vođenja ovih evidencija predstavlja najteži pre-kršaj poslodavca iz čl. 294. st. 1. podstavak 1. za koji su predviđene već navedene visoke novčane kazne.

12. ZaključakBitne novine u zakonskim odredbama odnose se upravo na radno

vrijeme. Ove zakonske odredbe usklađivane su s pravnom steče-vinom eU i to u najvećoj mjeri, makar ne i isključivo s odredbama Direktive 2003/88/eZ („direktiva o radnom vremenu”). Makar je Za-kon stupio na snagu još 1. siječnja 2010. godine, još uvijek postoje poteškoće u njegovoj primjeni koje su prouzročene nepoznavanjem novih odredbi, uključujući i odredbe Zakona o radnom vremenu. Zakonskim odredbama o radnom vremenu predviđena je posebna zaštita maloljetnika, trudnica, roditelja i radnika koji rade u nepunom radnom vremenu. eventualna propuštanja poslodavca da određiva-nje radnog vremena radnika uskladi s novim zakonskim odredbama može za posljedicu imati pokretanje prekršajnog postupka od strane Inspekcije rada Državnog inspektorata, odnosno visoke novčane kazne, kako za samog poslodavca, tako i za odgovornu osobu. U međuvremenu najavljene su i nove izmjene Zakona o radu, koje su posljedica propuštanja potpunog usklađivanja Zakona s pravnom stečevinom eU. Makar se ovaj propust odnosi na određivanje vre-mena dnevnog i tjednog odmora za radnike pojedinih djelatnosti, npr. vatrogasce, isti se svakako odražva i na radno vrijeme navede-nih radnika, pa je za očekivati i izmjene Zakona kojima bi se ispravio uočeni propust.

Ne zaboravite:Radno vrijeme je vremensko razdoblje u kojem �

je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.Vrijeme pripravnosti je vrijeme u kojem je rad- �

nik pripravan odazvati se pozivu poslodavca za obavljanje poslova ako se ukaže takva potreba, pri čemu se radnik ne nalazi na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju niti na drugom mjestu koje je odredio poslodavac. Najduže tjedno radno vrijeme, uključujući i pre- �

kovremeni rad, ne može biti duže od 48 sati.Preraspodijeljeno radno vrijeme tijekom razdo- �

blja u kojem traje duže od punog ili nepunog rad-nog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno, a najduže pedeset šest sati tjedno. Kršenje zakonskih odredbi o radnom vremenu �

predstavlja najteži prekršaj poslodavca za koji su predviđene vrlo visoke novčane kazne.Poslodavci i dalje moraju voditi evidencije o rad- �

nom vremenu radnika.

2053 / 2010 205

Pro

pis

i.hr


Literatura:

Zakon o radu (Nar. nov., br. 149/09), www.propisi.hr;1) Zakon o radu (Nar. nov., br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 2) 114/03, 123/03, 142/03, 30/04 i 68/05.), pročišćeni tekst – www.propisi.hr; Zakon o evidencijama u oblasti rada (Službeni list, br. 2/77 i 21/82; Nar. 3) nov., br. 34/91 i 26/93), pročišćeni tekst – propisi.hr br. 11/09, www.propisi.hr; Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici 4) hrvatskoj (Nar. nov., br. 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06 i 55/08), pročišćeni tekst – www.propisi.hr; Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Nar. nov., br. 85/08 i 5) 110/08), pročišćeni tekst – www.propisi.hr; Zakon o parničnom postupku (Službeni list, br. 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 6) 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90 i 27/90; Nar. nov., br. 35/91, 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08 i 123/08), pročišćeni tekst – propisi.hr br. 9/08, www.propisi.hr; Zakon o uvođenju europskog društva – Societas europea (Se) i europ-7) skoga gospodarskoga udruženja (eGIU) (Nar. nov., br. 107/07), propisi.hr br. 1-2/08, www.propisi.hr; Zakon o uvođenju europske zadruge – Societas Cooperative europea 8) (SCe) (Nar. nov., br. 63/08), www.propisi.hr; http://ec.europa.eu/social/9) www.propisi.hr10)

Propisi.hr Radno vrijeme (prekovremeni rad i preraspodjela ... · Radno vrijeme (prekovremeni rad i...

Documents

Transcript of Propisi.hr Radno vrijeme (prekovremeni rad i preraspodjela ... · Radno vrijeme (prekovremeni rad i...