BA ISSN 0351-1502 XXXV, 48, Suppl. 1, Sarajevo 2015

radne grupe za zaštitu šišmišabulletin of the working group for the bat conservation

Supplementum

IzdavačiSpeleološko društvo “Bosansko-hercegovački krš”, Sarajevo

Centar za krš i speleologiju, SarajevoBranilaca Sarajeva 30, 71000 Sarajevo

RedakcijaMirnes Hasanspahić, Simone Milanolo,

Jasminko Mulaomerović, Ferid Skopljak, Amila Zukanović

Redakcija BiltenaBranko Karapandža (Beograd), Jasminko Mulaomerović (Sarajevo),

Primož Presetnik (Ljubljana) i Jasmin Pašić (Banja Luka)

UrednikJasminko Mulaomerović

Prevodi na engleski jezikAutori

KoriceMali noćni šišmiš (Nyctalus leisleri) (Foto: Primož Presetnik)

DTP TDP d.o.o. Sarajevo

Bilten Naš krš upisan je u evidenciju javnih glasila pod brojem 132 od 10. 3. 1991. godine.

1

SADRŽAJ

Primož Presetnik, Branko Karapandža, Jasminko MulaomerovićKRAJ SUTJESKE, HLADNE VODE – TREĆI NALAZ MALOG NOĆNOG ŠIŠMIŠA (NYCTALUS LEISLERI) U BOSNI I HERCEGOVINI I PRATEĆA ZAPAŽANJA DOWN BY THE RIVER SUTJESKA – THIRD RECORD OF LEISLER’S BAT (NYCTALUS LEISLERI) IN BOSNIA AND HERCEGOVINA AND ASSOCIATED BAT OBSERVATIONS . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Jelena Jovanović, Ivana BudinskiPRILOG POZNAVANJU EKOLOGIJE SLEPIH MIŠEVA BOSNE I HERCEGOVINE NA OSNOVU PODATAKA OBRADA IVANOVIĆACONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF BAT ECOLOGY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA BASED ON DATA COLLECTED BY OBRAD IVANOVIĆ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Maja HodžićPRVI NALAZ DUGOPRSTOG ŠIŠMIŠA (MYOTIS CAPACCINII) U PEĆINI VAKUF U SELU STUDENCI KOD LJUBUŠKOGFIRST FINDING OF THE LONG-FINGERED BAT (MYOTIS CAPACCINII) IN THE CAVE VAKUF IN THE VILLAGE STUDENCI NEAR LJUBUŠKI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

Tarik DervovićZIMSKO ISTRAŽIVANJE ŠIŠMIŠA NA PODRUČJU GRADA VISOKOG I PRVI NALAZ MOGUĆEG PORODILJSKOG SKLONIŠTA BRKATOG ŠIŠMIŠA (MYOTIS MISTACINUS)WINTER RESEARCH OF BATS IN TOWN VISOKO AND FIRST RECORD OF POSSIBLE REPRODUCTION SHELTER OF WHISKERED BAT (MYOTIS MYSTACINUS) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

Maja Hodžić, Anela ArifovićPRELIMINARNI POPIS ŠIŠMIŠA SPOMENIKA PRIRODE VRELO BOSNEPRELIMINARY LIST OF BAT SPECIES OF THE SPRING OF THE BOSNIA RIVER NATURAL MONUMENT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Jasminko Mulaomerović, Tarik DervovićDVIJE MEDITERANSKE VRSTE ŠIŠMIŠA U PEĆINI PERUC KOD SELA IZBIŠNO (JI BIH)TWO MEDITERRANEAN BAT SPECIES FROM CAVE PERUC AT VILLAGE IZBIŠNO (SE B&H) . . . . . . . . . 25

Jasminko MulaomerovićŠIŠMIŠI NA MARKAMA BOSNE I HERCEGOVINEBATS ON POSTAGE STAMPS OF BOSNA AND HERZEGOVINA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

3

KRAJ SUTJESKE, HLADNE VODE – TREĆI NALAZ MALOG NOĆNOG ŠIŠMIŠA (NYCTALUS LEISLERI) U BOSNI

I HERCEGOVINI I PRATEĆA ZAPAŽANJA

DOWN BY THE RIVER SUTJESKA – THIRD RECORD OF LEISLER’S BAT (NYCTALUS LEISLERI) IN BOSNIA AND

HERCEGOVINA AND ASSOCIATED BAT OBSERVATIONS

Primož Presetnik1, Branko Karapandža2, Jasminko Mulaomerović3

AbstractOn 26 March 2015, by the spring in Vratar, in the Sutjeska river canyon, at dusk, we observed two bats foraging along the edge of old beech forest, mostly just above the canopies. Aided by heterodyne ultrasound detector audio output, which was later confirmed by analysis of time-expanded recordings, we identified them as Leisler’s bats (Nyctalus leisleri), which is the third record of this species in the country. Along, we have also recorded common pipistrelle bat (Pipistrellus pipistrellus) and Savi’s pipistrelle (Hypsugo savii), which are also, up to our knowledge, first records of those species for the National Park Sutjeska.

Bilo je to godine 2015, 26. marta. Nas trojica, delegati triju zemalja na 20. zasjeda-nju Savjetodavnog vjeća EUROBATS-a, vraćali smo se iz Budve prema Sarajevu. Komandant Jasminko vodio nas je praktički pustim putevima na pravcu Trebinje – Bileća – Tjentište – Foča. I tako smo, slično jedinicama NOV pre 72 godine, došli iz Crne Gore u duboki kanjon Sutjeske. Umorni od višednevne/noćne borbe, disku-sije, lobiranja i svega ostalog, mijenjali smo se kao vozači, da bismo mogli na smjenu malo odmoriti. Prilikom jedne od takvih zamjena šofera, Jasminko je predložio da zastanemo kod česme u Vrataru, pored puta, kraj Sutjeske, hladne vode (WGS84: 43,451335º N 17,835655º E). Tamo smo se sasvim slučajno zadesili baš predveče, oko 19:00, a zbog psihofizičkog stanja nismo ni pomislili na šišmiše. Htjeli smo samo da malo ohladimo glave vodom iz česme i priželjkivali da možemo kao sivi sokole preletjeti planine do kuće (Jasminkove).

A onda je neko viknuo – slepi miš/šišmiš/netopir! I šali je bio kraj, u tren oka smo bili kod kola i pripremali se za istraživačko dejstvo ultrazvučnim detektorom

1 Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ckff.si2 Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: fauna.cm@gmail.com; Drušvo za očuvanje divljih životi-nja Mustela, Njegoševa 51, Beograd (Srbija)3 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: jasminko.mulaomerovic@bhtelecom.ba

4 Primož Presetnik, Branko Karapandža, Jasminko Mulaomerović

(Pettersson D240x). Tamo kod česme krošnje visokih stabala malo su razmaknuta i iznad ceste se stvara mala čistina u bukovoj prašumi, a ni Sutjeska, naravno, nije udaljenija od 50 metara. Malo smo još pričekali i onda smo prvo vidjeli jednu je-dinku, a ubrzo joj se pridružila i druga, uglavnom leteći neposredno iznad krošnji u zoni puta. Na heterodinim detektorima najbolje su se čuli između 23 in 27 kHz. Po zvuku i po veličini u pitanju nisu bili veliki kasni šišmiši (Eptesicus serotinus), koji su malo veći, a imaju i šira krila, a eholokacija nije bila nimalo slična dvoboj-nom šišmišu (Vespertilio murinus). Tako smo već na licu mjesta znali da vidimo dva mala noćna šišmiša (Nyctalus leisleri) u potrazi za plijenom, što je kasnije potvrdila i kompjuterska analiza snimka eholokacijsih signala. Malo kasnije su nas leteći niže, na 5–10 m, a takođe uz cestu, preletjeli i mali šišmiš (Pipistrellus pipistrellus) i Savijev šišmiš (Hypsugo savii).

Ovo zapažanje malog noćnog šišmiša je treći podatak za ovu vrstu u BiH, po-sle starog nalaza iz 1968. u Glavatičevu kod Konjica, oko 50 km prema SZ (Mirić & Paunović 1997) i novijeg ulova kod izvora reke Krupe u blizini sela Krupa na Vrbasu, oko 150 km prema SZ (Pašić & Presetnik 2013). Podaci za malog i Savijevog šišmiša su takođe, prema našem saznanju, prvi za Nacionalni Park Sutjeska.

I tako radili smo, radimo, radit ćemo još, i polako ćemo otkrivati sve više tajni o rasprostranjenju šišmiša u Bosni.

Literatura:Mirić Đ., Paunović M., 1997. New data on the Leisler’s Bat Nyctalus leisleri (Kuhl, 1817)

(Vespertilionidae, Chiroptera) from the Balkan Peninsula, with a Review of the Balkan Range. Myotis, 35: 67–75.

Pašić J., P. Presetnik. 2013. Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii (Kuhl, 1817)) nova vrsta na spisku šišmiša (Chiroptera) Bosne i Hercegovine.- Naš krš, XXXIII, 46., Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 8–13.

5

PRILOG POZNAVANJU EKOLOGIJE SLEPIH MIŠEVA BOSNE I HERCEGOVINE NA OSNOVU PODATAKA

OBRADA IVANOVIĆA*

CONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF BAT ECOLOGY IN BOSNIA AND HERZEGOVINA BASED ON DATA COLLECTED

BY OBRAD IVANOVIĆ

Jelena Jovanović1, Ivana Budinski2

AbstractBats comprise more than 20% of all mammal species. However, there is a lack of published data about bat fauna from the majority of countries on Balkan Peninsula, and Bosnia and Herzegovina is one of the least studied countries. In this paper, we present and analyse data collected in the period from 1958 to 1972 by Obrad Ivanović from the territories of Bosnia and Herzegovina and bordering region of Serbia. These data are more than 50 years old and although irrelevant for estimation of current status of bat populations, they provide infor-mation about new roost sites. Altogether 8 bat species (Miniopterus schreibersii, Myotis cf. capaccinii, M. myotis, Nyctalus leisleri, N. noctula, Pipistrellus pipistrellus, Rhinolophus euryale and R. ferrumequinum) were recorded on 12 locations, and based on gathered information, we tried to identify potential roost types. Identification of most important sites and their usa-ge by bats are crucial for conservation management plans.

UvodSlepi miševi (red Chiroptera) predstavljaju drugu najbrojniju grupu sisara sa preko 1100 opisanih vrsta (Altringham 2011), a u kontinentalnom delu Evrope je do sada zabeleženo prisustvo 37 vrsta (Dietz & Kiefer 2014). Iako se već dugi niz godina radi na prikupljanju informacija o predstavnicima ovog reda, objavljeni podaci za većinu zemalja Balkanskog poluostrva su i dalje šturi i nesistematični. Prethodnih godina podaci o hiropterofauni Bosne i Hercegovine često su bili usputni rezultati speleo-loških istraživanja, a tek 2014. godine data je kompletna lista svih do tada zabeleže-nih vrsta reda Chiroptera na teritoriji Bosne i Hercegovine (Karapandža et al. 2014). Eksploatacija prirodnih resursa i oružani sukobi evidentno su doprineli devastira-nju prirodnih staništa, ali još uvek nije poznato kakve su efekte imali na kolonije

* Rad nagrađen prvom nagradom na konkursu u okviru projekta “Protection of bats in the Neretva river catchment area” finansiranom od strane CEPF.1 Odeljenje bioloških zbirki, Prirodnjački muzej, Njegoševa 51, 11000 Beograd, e-mail: jelenajjovanovic@gmail.com2 Odeljenje za genetička istraživanja, Institut za biološka istraživanja “Siniša Stanković”, Univerzitet u Beogradu, Bul. Despota Stefana 142, 11060 Beograd

6 Jelena Jovanović, Ivana Budinski

ovih sisara i na njihova skloništa. Značaj pojedinih područja za život i razmnoža-vanje slepih miševa tek treba da bude procenjen i predstavljaće osnov in situ zaštite.

U ovom radu dat je pregled rezultata koje je prilikom istraživanja slepih miševa na teritoriji Bosne i Hercegovine i pograničnom delu Republike Srbije u periodu od 1958. do 1972. godine prikupio Obrad Ivanović (21. 3. 1921. – 6. 5. 1997) iz Tuzle. Iako krojač po struci, Obrad je važio za „velikog ljubitelja prirode, što se ogledalo planinarenjem, speleologijom i aktivnostima tuzlanskih skauta“ (Čorbić 2014). Bio je osnivač i prvi predsednik prvog Amaterskog spelološkog društva Bosna u Bosni i Hercegovini koje počinje sa radom 15. 1. 1956. Takođe je bio jedan od osnivača izviđačke organizacije „Strajko Mitrović“ i član Planinarskog društva Konjuh. U svom stanu u Tuzli napravio je dve veštačke pećine od gipsa u kojima je izlagao ma-terijal pronađen u pećinama i tako svoj stan pretvorio u mali prirodnjački muzej. U aprilu 1965. postavka se seli u Kiseljak gde su je posećivali građani i đaci iz cele SFRJ (Gordana Ivanović, usmeno saopštenje). Kao dobar poznavalac slepih miševa sara-đivao je sa dr Đorđem Mirićem, tadašnjim kustosom zbirki sisara Prirodnjačkog muzeja u Beogradu. Sakupio je određen broj slepih miševa za muzejske zbirke i mar-kirao je predstavnike ovog reda sisara prstenovima Prirodnjačkog muzeja, zbog čega su podaci pohranjeni u arhivi ove institucije. Takođe je zabeležio veliki broj podata-ka o njihovim skloništima i time doprineo poznavanju faune slepih miševa Bosne i Hercegovine. Podaci koje prikazujemo su stari preko 50 godina i mada su irelevantni za procenu trenutnog stanja populacija, ukazuju na lokalitete koji u dostupnoj litera-turi nisu navedeni kao skloništa slepih miševa.

Materijal i metodePrilikom pisanja ovog rada pregledana je arhiva zbirki sisara Prirodnjačkog muzeja u Beogradu gde se nalaze podaci o slepim miševima markiranim u drugoj polovini prošlog veka na području Bosne i Hercegovine, većinom u istočnim delovima dr-žave. Osim analize pisanih podataka, pregledani su i primerci Chiroptera koji su u vidu mokrih preparata sisara prikupljeni na istim lokalitetima.

Metode korišćene tokom terenskih istraživanja u drugoj polovini 20. veka bile su obilazak skloništa, metoda neposrednog hvatanja, pregledanja i puštanja, marki-ranje i prikupljanje primeraka slepih miševa za potrebe muzejskih zbirki. Nije po-znato da li su pri hvatanju životinja korišćene mreže ili su jedinke manuelno skidane sa dostupnih delova tavanica pećina. Obeležavanje slepih miševa vršeno je standar-dnim krilnim markerima (prstenovima) odgovarajuće veličine, koji su u vreme sa-kupljanja ovih podataka bili izrađivani od aluminijuma. Jedinke prikupljene u ovom periodu se čuvaju Studijskoj zbirci sisara Prirodnjačkog muzeja u Beogradu kao mo-kri preparati konzervirani u formaldehidu ili 70% etanolu.

7

RezultatiAnalizom dostupnih podataka je zabeleženo prisustvo 8 vrsta u 12 skloništa. U tabeli 1 je dat pregled lokaliteta ucrtanih na mapi (slika 1), datumi realizacije te-renskih istraživanja, nazivi vrsta i broj, pol i starost jedinki zabeleženih na datim lokalitetima.

Slika 1. Mapa lokaliteta. – lokaliteti poznatog položaja; – lokaliteti za koje nije utvrđen tačan položaj; ■ –Čelopek, kontrolni nalaz markiranja

Figure 1 Map of locations. – locations with exact position; – locations with uncertain exact position; ■ –Čelopek, recapture finding

Postoji još jedan podatak koji nije naveden u tabeli, a koji se odnosi na kontrol-ni nalaz slepog miša prethodno obeleženog krilnim markerom. Podatak o ponov-nom nalazu dobijen je od Pere Jokića, radnika u kamenolomu Bijela pećina blizu sela Čelopek. U arhivi Muzeja ne postoji informacija o tome gde i kad je prvi put uhvaćen

Prilog poznavanju ekologije slepih miševa Bosne i Hercegovine...

8 Jelena Jovanović, Ivana Budinski

i obeležen slepi miš sa ovim brojem prstena. Najverovatnije je da podatak o vrsti, lokalitetu i datumu prstenovanja nikada nije stigao u muzej.

Tabela 1. Pregled prikupljenih rezultata juv – juvenilna jedinka; neonat – jedinka stara nekoliko dana; ex – jedinka nepoznatog pola.

Table 1. Review of collected data juv – juvenile specimen; neonat - a few days old specimen; ex – specimen of unknown gender.

Lokalitet / Location Datum / Date Vrsta / Species Pol, starost / Gender, age1. Bihać 20. 2. 1968. Nyctalus noctula /

2. Boračko jezero, Glavatičevo 15. 3. 1968.Nyctalus leisleri 1exPipistrellus pipistrellus 1ex

3. Gornja Trešnjica, Ljubovija, Srbija 15. 7. 1972.Nyctalus noctula 4♂, 8exPipistrellus pipistrellus 1♀ juv

4. Mračna pećina, Bjela, Srebrenik5. 5. 1959. Rhinolophus ferrumequinum 1♂, 2♀13. 9. 1959. Miniopterus schreibersii 1♂

5. Ozren 31. 8. 1958. Myotis myotis 1♀

6. Pećina Džembori, Ormanica

11. 5. 1958. Rhinolophus ferrumequinum 2♀5. 4. 1989. Rhinolophus ferrumequinum 1♀31. 5. 1959. Myotis myotis 1♀

Myotis cf. capaccinii 2♀

7. Pećina Međeđa kosa, planina Ozren18. 5. 1958.

Rhinolophus ferrumequinum 1♂Miniopterus schreibersii 3♂, 8ex

30. 8. 1958. Miniopterus schreibersii 14♂, 9♀8. Pećina Strjepci 25. 5. 1958. Rhinolophus ferrumequinum 1♂, 2♀

9. Pećina u dolini reke Drinjače 22. 6. 1958.Myotis myotis 8♀ad, 4♀neonat, 2♂ neonatMiniopterus schreibersii 1♀adMyotis cf. capaccinii 1♂

10. Perića pećina, Čapar mahala, Pilica 23. 8. 1959.Miniopterus schreibersii 2♂Rhinolophus euryale 1♂, 1♀

11. Ponor Gornji Popeč 27. 9. 1959. Rhinolophus ferrumequinum 1♀12. Sarajevo, zgrada Zemaljskog muzeja

/ Nyctalus noctula /

Diskusija i zaključakZa četiri od ukupno dvanaest lokaliteta na kojima su podaci prikupljeni nije utvrđen tačan položaj jer u arhivi Muzeja ne postoji precizan opis lokacije, ne spominju se u dostupnoj literaturi ni u katastru (Mulaomerović et al. 2012)i nisu ucrtani na topo-grafskim kartama, što umanjuje vrednost rezultata. Uzevši u obzir starost podataka nije isključena mogućnost da ovi lokaliteti imaju imena koja se razlikuju od naziva zabeleženih prilikom terenskih istraživanja.

Lokaliteti kojima nije određena tačna lokacija su Ozren, Pećina u dolini reke Drinjače, Pećina Strjepci i Ponor Gornji Popeč. Postoje podaci o pećini pod nazivom

9Prilog poznavanju ekologije slepih miševa Bosne i Hercegovine...

Ozren, ali je nemoguće utvrditi da li se oni odnose na pećinu Ozren ili je u pitanju neki od speleoloških objekata na području planine Ozren u Bosni i Hercegovini. U dolini reke Drinjače opisana je samo Devojačka pećina. Ova pećina poznata je lokal-nom stanovništvu još od kraja 19. veka zbog čega je mala verovatnoća da ovaj lokali-tet odmah nije zabeležen pod tim imenom i da je reč o istom speleološkom objektu. Postoji sumnja da je naziv Strjepci pogrešno zapisan i da je reč o selu Štrepci. U tom slučaju podaci sa ovog lokaliteta se najverovatnije odnose na Mominu pećinu koja je jedini za sada poznati speleološki objekat u blizini sela Štrepci. Takođe, pretpostavka je da je ime lokaliteta Gornji Popeč takođe pogrešno zapisano i da je u pitanju selo Potpeće u čijoj blizini postoji nekoliko pećina (Mulaomerović, usmeno saopštenje).

Koristeći prikupljene podatke pokušali smo da procenimo u kom periodu go-dine i na koji način su slepi miševi koristili skloništa na analiziranim lokalitetima. Tokom različitih faza godišnjeg ciklusa, slepi miševi formiraju različite tipove ko-lonija: hibernacijske tokom zime, porodiljske i kolonije nereproduktivnih jedinki tokom leta. Ukoliko su na lokalitetima pronađene juvenilne jedinke, prisutne ko-lonije su okarakterisane kao porodiljske. U suprotnom je velika verovatnoća da su u pitanju letnje kolonije reproduktivno neaktivnih jedinki. Za podatke prikupljene krajem leta, pretpostavili smo da su u pitanju skloništa u kojima se slepi miševi pare i/ili započinju formiranje hibernacijskih kolonija, što je karakteristično za to doba godine (Dietz et al. 2009).

Na lokalitetima Bihać, Boračko jezero, Ozren, Ponor Gornji Popeč i Sarajevo su uhvaćeni pojedinačni primerci koji nisu dovoljni da se izvede zaključak o tipu skloništa i možemo samo konstatovati prisustvo vrsta prikupljenih ili markiranih na datom području.

Po kriterijumu preferiranja skloništa napravili smo podelu na ona u speleo-loškim objektima i ona koja se nalaze u naseljenim mestima. U naseljima su regi-strovane vrste Nyctalus noctula – na lokalitetima Bihać, Sarajevo i Gornja Trešnjica, i Pipistrellus pipistrellus u Gornjoj Trešnjici. U Gornjoj Trešnjici je zabeležena ju-venilna jedinka, te zaključujemo da je na datom lokalitetu bila prisutna porodilj-ska kolonija vrste P. pipistrellus. Ova vrsta je u drugoj polovini prošlog veka bila najrasprostranjenija u naseljenim mestima u Srbiji (Paunović & Marinković 1998; Karapandža & Paunović 2010), i njeno prisustvo u antropogenoj sredini je bilo oče-kivano. Na istom lokalitetu bila je registrovana kolonija vrste Nyctalus noctula za koju se pretpostavlja da je bila letnja kolonija muških jedinki, s obzirom na to da su sve jedinke kod kojih je utvrđen pol bili mužjaci.

Najviše podataka o slepim miševima je prikupljeno u speleološkim objektima. Međutim, u slučajevima kada je prilikom obilaska pećine pronađeno svega nekoliko jedinki, nije bilo moguće odrediti njenu ulogu u godišnjem ciklusu slepih miševa. Tip skloništa je procenjen za 6 speleoloških objekata.

o U Mračnoj pećini je početkom maja bilo prisutno nekoliko primeraka vr-ste Rhinolophus ferrumequinum. Moguće je da je u pitanju začetak letnje

10 Jelena Jovanović, Ivana Budinski

kolonije, ali se zbog malog broja jedinki ne može dati pouzdanija procena. U septembru je zabeležen samo jedan mužjak Miniopterus schreibersii.

o Tri posete Pećini Džembori su realizovane tokom aprila i maja. U tom perio-du, kada su porodiljske kolonije u začetku ili su već formirane, registrovani su isključivo ženski primerci vrsta R. ferrumequinum, Myotis myotis i Myotis cf. capaccinii. Moguće je da je lokalitet predstavljao sklonište porodiljskih kolo-nija ovih vrsta, ali nije isključeno ni da je u pitanju bila kolonija nereproduk-tivnih jedinki.

o Pećina Međeđa kosa predstavljala je potencijalno letnje sklonište vrste M. schreibersii koja je tu zabeležena krajem maja. Postoji verovatnoća da su se predstavnici ove vrste parili i/ili hibernirali na ovom lokalitetu, pošto je kra-jem avgusta pronađen veći broj primeraka. Registrovan je i jedan mužjak R. ferrumequinum tokom maja, što nije dovoljno za zaključak o načinu korišće-nja ove pećine.

o Pećina Strjepci je (bila) potencijalno letnje sklonište vrste R. ferrumequinum, ali su podaci nedovoljni za izvođenje pouzdanog zaključka.

o U Pećini u dolini reke Drinjače nalazila se porodiljska kolonija vrste M. myo-tis. Na istom lokalitetu su zabeleženi pojedinačni primerci M. schreibersii i M. cf. capaccinii tokom juna, ali nije moguće proceniti namenu skloništa za ove dve vrste.

o Perića pećina je posećena krajem avgusta, i tada je nađeno nekoliko jedinki M. schreibersii i Rhinolophus euryale. Pošto su u ovoj pećini bila prikupljena samo četiri slepa miša ostaje otvorena mogućnost da se radi o ostatku letnje kolonije ili potencijalnom kopulacionom sklonoštu.

Prikazani rezultati predstavljaju prilog poznavanju rasprostranjenja i ekologije slepih miševa na teritoriji Bosne i Hercegovine, ali nisu odraz trenutnog stanja popu-lacija. Da bi se proverio spisak prisutnih vrsta i opisala godišnja dinamika korišćenja skloništa, neophodan je višegodišnji monitoring. Ponovnim posetama analiziranih lokaliteta prikupile bi se informacije koje bi, upoređene sa ovde izloženim podacima stvorile realniju sliku i time potvrdile ili opovrgle iznete pretpostavke. Tek tada bi bilo moguće sa sigurnošću okarakterisati tipove i frekvenciju korišćenja skloništa od strane slepih miševa. Prepoznavanje ključnih lokaliteta i njihovog značaja za život i razmnožavanje slepih miševa je neophodan korak u izradi plana in situ zaštite.

ZahvalnicaZahvaljujemo se gospođi Gordani Ivanović koja nam je za potrebe pisanja ovog rada pružila informacije o životu i radu njenog oca Obrada Ivanovića.

11Prilog poznavanju ekologije slepih miševa Bosne i Hercegovine...

LiteraturaAltringham J. D., 2011. Bats – From evolution to conservation. 2nd edition. Oxford University

Press, 352 pp.Čorbić N., 2014. Muhuri. C.P.A. Tojšići, Bosna i Hercegovina.Dietz C., Kiefer, A. 2014. Naturführer Fledermäuse Europas: Alle Arten erkennen und sicher

bestimmen. Franckh-Kosmos, 400 pp. Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A &

C Black Publishers Ltd., 400 pp.Karapandža B., Paunović M., 2010. National Report on the Implementation of the Agreement

on the Conservation of Bats in Europe 2009 - Serbia. . Downloaded on 2 February 2014.Karapandža B., Mulaomerović J., Paunović M., Pašić J., Presetnik P., Zagmajster M., 2014. The

overview of bat fauna (CHIROPTERA) of Bosnia and Herzegovina with first record of Pipistrellus nathusii. XIIIth European Bat Research Symposium, Book of Abstracts 90pp.

Mirić Đ., Paunović M., 1997. New data on the Leisler’s bat Nyctalus leisleri (Kuhl, 1817) (Vespertilionidae, Chiroptera) from the Balkan peninsula, with a review of the Balkan range. Myotis 35: 67-75 pp.

Mulaomerović J., Lučić I., Osmanković J., 2012. Krš i pećine Bosne i Hercegovine: prošlost za budućnost. Drugo izdanje, Centar za krš i speleologiju, Sarajevo.

Paunović M., Marinković S., 1998. Kuhl’s pipistrelle Pipistrellus kuhlii Kuhl, 1817 (Chiroptera, Vespertilionidae) - A new species in the mammal fauna of Serbia, with data on its Balkan distribution range, status and ecology. – Proceedings on the fauna of SR Serbia, vol 5, SANU, Dept of natural-mathematic sciences, Belgrade, Serbia 167-180 pp.

12

PRVI NALAZ DUGOPRSTOG ŠIŠMIŠA (MYOTIS CAPACCINII) U PEĆINI VAKUF U SELU STUDENCI

KOD LJUBUŠKOG*

FIRST FINDING OF THE LONG-FINGERED BAT (MYOTIS CAPACCINII) IN THE CAVE VAKUF IN THE VILLAGE

STUDENCI NEAR LJUBUŠKI

Maja Hodžić1

AbstractDuring this survey aimed to confirm presence of possible Myotis myotis/oxygnathus maternity colony in the Vakuf cave in the village Studenci near Ljubuški on 8 June 2014, a single male of M. capaccinii was found hanging in the group of 765 individuals of Myotis myotis/oxygnathus. This is a new site for this species and cca. 33 km from the nearest previously known locations. Consecutive survey of cave during the following winter season (17. February 2015.), revealed presence of only one greater horseshoe bat (Rhinolophus ferrumequinum) near the entrance of the cave, which is also new bat species for this cave.

UvodU okviru aktivnosti sekcije za šišmiše Društva studenata biologije, imala sam ideju istražiti pećinu u kojoj nije do sada istraživana fauna šišmiša. Kako većina pećina u BiH nisu istražene, to nije trebao biti problem. Na prijedlog članova Speleološkog društva Herceg Darka Zovke i Anđe Radoš, odlučili smo se uputiti u jednu pećinu u selu Studenci kod Ljubuškog, za koju smo tek kasnije ustanovili da se zove Vakuf. Pridružila nam se i Anela Arifović, studentica biologije u Sarajevu. Članovi SD Herceg su već ranije ulazili u ovu pećinu i primijetili veliku koloniju šišmiša, ali nisu znali koja je vrsta u pitanju. S obzirom na to da se u Bosni i Hercegovini rezultati te-renskih istraživanja rijetko objavljuju, nismo bili upoznati sa prethodnim znanjima o fauni šišmiša ove pećine, osim da su pristutni u velikom broju.

Pećina Vakuf ima ulaz visok oko 2,5 m i širine oko 3 m, a duga je oko 120 m. Koordinate pećine su 43,08° sjeverne geografske širine i 17,90° istočne geografske dužine a nalazi se na 15 m n. m. Ulazna dvorana nije prostrana, a sa desne strane na samom ulazu se širi u visinu do 10 m. Nakon nekoliko metara hoda se pećina još sužava i provlačenjem kroz uske i vlažne prostore se dolazi do prostrane dvorane

* Rad nagrađen drugom nagradom na konkursu u okviru projekta “Protection of bats in the Neretva river catchment area” finansiranom od strane CEPF.1 Društvo studenata biologije (Bosna i Hercegovina), e-mail: majahdzc@gmail.com

13

prekrivene velikim količinama guana. Od te dvorane se pećina još nastavlja ravno, sa uskim i vlažnim kanalima.

Metode8. juna 2014. smo se oko 11:00 uputili u pećinu Vakuf (slika 1) u selu Studenci kod Ljubuškog. Ponađenu koloniju šišmiša smo fotografisali, a kasnije ju je trebalo pre-brojati sa fotografija, za šta sam koristila program Adobe Photoshop C3. Poneke šiš-miše smo uhvatili ručnom mrežom, a determinaciju izvršili pomoću ključa za deter-minaciju (Dietz et al. 2004). Budući da se nije znalo da li u pećini šišmiši prezimljuju, 17. januara 2015. smo otišli drugi put istražiti pećinu Vakuf. U radu su korištena imena za šišmiše prema bosanskohercegovačkoj nomenklaturi šišmiša sporazuma EUROBATS (Mulaomerović 2013).

Slika 1. Ulaz u pećinu Vakuf u selu Studenci kod Ljubuškog (foto: Maja Hodžić). Figure 1 Entrance of Vakuf cave in village Vakuf by Ljubuški (photo: Maja Hodžić).

Rezultati i diskusijaNa osnovu pregleda pećine Vakuf u junu 2014. smo utvrdili prisutnost najmanje dvije vrste šišmiša: porodiljske kolonije od oko 765 jedinki velikog/malog mišou-hog šišmiša (Myotis myotis/oxygnathus) (slika 2) i jedne jedinke dugoprstog šišmiša (Myotis capaccinii). Skupina velikog/malog mišouhog šišmiša je visila oko 80 metara od ulaza i na oko 2 metra visine od tla i u tom dijelu pećine bila je također pristuna i velika količina guana. Uhvaćenu jedinku iz kolonije smo idenifikovali kao malog mišouhog šišmiša (M. oxygnathus), ali zbog morfološke sličnosti velikog i malog

Prvi nalaz Dugoprstog šišmiša (Myotis capaccinii) u pećini Vakuf u selu Studenci...

14 Maja Hodžić

mišouhog šišmiša (Myotis myotis odn. M. oxygnathus) nije moguće tvrditi da je u skupini bila samo ta vrsta, tako da sastav vrsta te kolonije treba još detaljnije prou-čiti. Unutar kolonije velikih/malih mišouhih šišmiša smo uhvatili i jednog mužjaka dugoprstog šišmiša. Dugoprsti šišmiš nije nikad ranije nađen u pećini Vakuf, te je ovaj nalaz predstavlja novi lokalitet za ovu vrstu u Bosni i Hercegovini. Spomenuta kolonija je, kako smo saznali kasnije, već bila poznata. U zadnjim godinama su tako 21. 7. 2013. Teo Delić, Tonći Rađa i Duje Bulaja u ovoj pećini vidjeli koloniju od oko 400-500 jedinki, ženki sa mladima, i nisu je detaljno prebrojavali. Samo mesec dana kasnije, 18. 8. 2013. kada su u pećini bili Primož Presetnik, Jasminko Mulaomerović i Tarik Dervović, na ulaznim dijelovima nije bilo šišmiša, a čuli su se samo iz unu-trašnjih dijelova. Nakon toga su 29. 4. 2014. na studentskom kampu „Ekosistemi Balkana“ studenti iz Ljubljane predvođeni Teom Delićem vidjeli oko 50 jedinki veli-kog/malog mišouhog šišmiša.

Nakon zimskog terenskog istraživanja 17. januara 2015. godine smo utvrdili pristutvo još jedne vrste, velikog potkovastog šišmiša (Rhinolophus ferrumequi-num). U ulaznom dijelu pećine smo, na izlasku iz pećine, primijetili jednog velikog potkovastog šišmiša (slika 3), dok u ostalim dijelovima pećine nismo vidjeli nijednog šišmiša.

Slika 2. Dio porodiljske kolonije velikog/malog mišouhog šišmiša (Myotis myotis/oxygnathus) (foto: Darko Zovko).

Figure 2 A part of maternity colony of Myotis myotis/oxygnathus (photo: Darko Zovko).

15Prvi nalaz Dugoprstog šišmiša (Myotis capaccinii) u pećini Vakuf u selu Studenci...

Porodiljska kolonija velikog/malog mišouhog šišmiša je zbog broja jedinki u njoj bitna za očuvanje ove vrste ili vrsta. A zbog poznavanja raširenosti vrste još je zanimljivi nalaz dugoprstog šišmiša. Ta vrsta je bila u BiH pronađena samo nekoliko puta. Prvi je za Bosnu spomenuo Bolkay (1926) i prema njemu Đulić & Mirić (1967). Mirić (1973) je naveo dva starija nalazišta u dolini Drinjače (istočna Bosna) i Pašić et al. (2013) navode je za dvije lokacije u okolini Ključa i Sanskog mosta. Zbog toga što se dugoprsti šišmiši hrane iznad vode vjerovatno je da su prehrambena područja dugoprstog šišmiša iz Vakuf pećine iznad oko 3 km udaljene rijeke Terebižat. U slič-nom staništu iznad rijeke Bregave, oko 5 km uzvodno od Stoca (43,08°N, 18,01°E, 100 m n.m.) odnosno samo 33 kilometara jugoistočno od pećine Vakuf, jedna žen-ka dugoprstog šišmiša bila je uhvaćena 17. 8. 2013. (neobjavljeni podaci Primoža Presetnika & Jasminka Mulaomerovića). Još bliže (oko 19 kilometara jugozapadno) je ta vrsta zabilježena u Hrvatskoj kod Bačinskih jezera (Likozar 2014) a Pavlinić et al. (2010) navode još nekoliko lokaliteta na kojima je dugoprsti šišmiš nađen u okoli-ni sliva rijeke Neretve. Svi ovi podaci nam govore da su Neretva i njene pritoke bitna prehrambena straništa dugoprstog šišmiša.

Slika 3. Veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophu ferrumequinum) (foto: Maja Hodžić). Figure 3 Greater horseshoe bat (Rhinolophu ferrumequinum) (photo: Maja Hodžić).

ZahvaleZahvaljujem se Darku Zovki za pratnju, pomoć tokom oba terena i dio fotografija to-kom prvog terena, kao i Anđi Radoš i Aneli Arifović za pratnju tokom prvog terena

16 Maja Hodžić

i pomoć pri fotografisanju. Hvala i Jasminku Mulaomeroviću, Teu Deliću i Primožu Presetniku za posredovanje njihovih informacija o šišmišima.

LiteraturaBolkay S. J., 1926. Additions to the Mammalian Fauna of the Balkan Peninsula. Glasnik

Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, XXXVII: 159–179.Dietz C., O. von Helversen, 2004. Illustrated identification key to the bats of Europe. Electronic

publication. Version 1.0. http://www.mammalwatching.com/Palearctic/Otherreports/batkey.pdf (Preuzeto 18.11.2014.)

Đulić B., Đ. Mirić, 1967. Catalogus Faune Jugoslaviae: IV/1 – Mammalia. Cosilium Academiarum Scientiarum Rei Publicae. Soc. Fed. Jugoslaviae, Ljubljana: 46 str.

Likozar L., 2014. Poročilo o delu skupine za netopirje. V: Krivec N. (ur.): Ekosistemi Jadrana 2011 – delta Neretve. Društvo študentov biologije, Ljubljana. str: 51–58.

Mirić Đ. 1973. Prilog rasprostranjenju i sistematskom položaju dugonogog šišmiša (Myotis capaccinii Bonaparte, 1837) iz istočnih delova Jugoslavije. Glasnik Prirodnjačkog muzeja u Beogradu, B (28): 179–205.

Mulaomerović J., 2013. Bosanskohercegovačka nomenklatura šišmiša sporazuma EUROBATS i nova kontrolna lista šišmiša BiH. Naš krš, XXXIII, 46. Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 5–7.

Pavlinić I., M. Đaković, N. Tvrtković, 2010. The Atlas of Croatian Bats (Chiroptera) Part I. Natura Croatica 19(2): 295–337.

Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.

17

ZIMSKO ISTRAŽIVANJE ŠIŠMIŠA NA PODRUČJU GRADA VISOKOG I PRVI NALAZ MOGUĆEG PORODILJSKOG

SKLONIŠTA BRKATOG ŠIŠMIŠA (MYOTIS MISTACINUS)*

WINTER RESEARCH OF BATS IN TOWN VISOKO AND FIRST RECORD OF POSSIBLE REPRODUCTION SHELTER

OF WHISKERED BAT (MYOTIS MYSTACINUS)

Tarik Dervović1

AbstractDuring winter 2014, between 1 November and 7 December, house and larger building attics in town of Visoko were surveyed for the presence of bats. Only in the attic of St. Procopius Church, located near the forest and the Fojnica river, small amounts of bat guano were found along with two mummies of juvenile Myotis mystacinus. Considering biology of the species, site is most likely maternity roost which is the first known location of maternity roost site of Myotis mystacinus in Bosnia and Herzegovina.

UvodZa vrijeme ljetnih večeri, ukoliko obratimo pažnju na njih, šišmiše možemo vidjeti posvuda u gradu Visokom (slika 1). Najčešće ih primjećujemo oko uličnih svjetiljki gdje love insekte privučene svjetlom. Odlučio sam potražiti zimske kolonije šišmiša u Visokom.

* Rad nagrađen trećom nagradom na konkursu u okviru projekta “Protection of bats in the Neretva river catchment area” finansiranom od strane CEPF.1 Centar za krš i speleologiju, Sarajevo (Bosna i Hercegovina), e-mail: tarik.dervovic@gmail.com

18 Tarik Dervović

Slika 1. Visoko, grad u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Figure 1 Town of Visoko is situated in central Bosnia and Herzegovina.

MetodeObišao sam mjesta za koja sam smatrao da su pogodna za hibernaciju. Tako sam između 1. novebra i 7. decembra 2014. godine provjeravao tavane kuća (4 kuće na adresama Kralja Tvrtka 41 i 43, Hasečića 2, Visočkih brigada 36, Paljika bb), tavan Muzeja u Visokom, tavan Zemljišnoknjižnog ureda Općinskog suda u Visokom, ta-van zgrade Općine Visoko, tavan Franjevačkog samostana u Visokom i potkrovlje pravoslavne crkve sv. Prokopija u Visokom.

19Zimsko istraživanje šišmiša na području grada Visokog i prvi nalaz...

Slika 2. Crkva Sv. Prokopija nalazi se ispod brda Visočica u dolini rijeke Fojnice (Foto: Tarik Dervović).

Figure 2 St. Procopius Church is situated under the Visočica hill in the valley of the Fojnica river (Photo: Tarik Dervović).

Rezultati i diskusijaNa početku ni na jednom tavanu nisam uočio tragove šišmiša. Kada sam već počeo gubiti nadu, došao sam do traga. U potkrovlju pravoslavne crkve Sv. Prokopija u Visokom, osim manje količine guana, našao sam dva uginula primjerka. Izvršio sam potrebna mjerenja; Aerospace kliznim šestarom sam izmjerio dužinu podlaktice, palca (prvog prsta) i stopala oba primjerka (tabela 1). Zbog stanja u kojem se leševi nalaze, nije bilo moguće odretiti masu kao ni dužinu trećeg i petog prsta. Prema ključu (Dietz & Helversen 2004) odredio sam porodicu, rod i vrstu. Oba primjerka su mlade ženke pripadnice vrste malog brkatog šišmiša (Myotis mystacinus).

Zimske kolonije ove vrste se tokom hibernacije obično formiraju u pećinama, napuštenim rudnicima, rijetko u manjim šupljinama u kamenu, dok su ljetne kolo-nije često smještene u kućama, u raznim pukotinama, iza prozorskih poklopaca, u potrkovljima, a možemo ih naći u pukotinama ispod kore drveta i ispod mostova (Dietz et al. 2009). Zbog mjesta nalaza i činjenice da su u pitanju mlade životinje može se zaključiti da potkrovlje crkve Sv. Prokopija mali brkati šišmiši koriste kao ljetno sklonište porodiljske kolonije. U prilog tome govori i saznanje da su slična skloništa porodiljskih grupa malog brkatog šišmiša nađena npr. i u Sloveniji (Likozar 2014). Tako da sam očigledno pronašao prvo porodiljsko sklonište brkatog šišmiša

20 Tarik Dervović

u čitavoj BiH i naravno da planiram u ljetnom periodu ponovno posjetiti crkvu Sv. Prokopija, kako bih više saznao o brojnosti kolonije.

Tabela 1. Mjere leševa brkatog šišmiša (Myotis mystacinus) iz potkrovlja crkve sv. Prokopija u Visokom.

Table 1. Measurements of the mummies of Myotis mystacinus found on attic of St. Procopius Church in Visoko.

Dužina podlaktice (mm)/ Anterbrachium lenght (mm)

Dužina palca (mm)/ Thumb lenght (mm)

Dužina stopala (mm)/Foot lenght (mm)

32,32 5,04 6,434,07 5,2 6,63

Slika 3. Leševi nađeni u potkrovlju crkve. Figure 3 Mummies found on church attic.

LiteraturaDietz C. & O. von Helversen, 2004. Illustrated identification key to the bats of Europe.

Electronic publication. Version 1.0. http://www.mammalwatching.com/Palearctic/Otherreports/batkey.pdf (Preuzeto 18. 11. 2014.)

Dietz C., O. von Helversen, D. Nill, 2009. Bats of Britain, Europe and Northwest Africa. A and C Black, London, 400 pp.

Likozar L., 2014. Ekologija porodniške skupine brkatega netopirja v cerkvi sv. Jošt nad Kranjem. Glej, netopir! Ljubljana 11(1): 5−9.

21

PRELIMINARNI POPIS ŠIŠMIŠA SPOMENIKA PRIRODE VRELO BOSNE

PRELIMINARY LIST OF BAT SPECIES OF THE SPRING OF THE BOSNIA RIVER NATURAL MONUMENT

Maja Hodžić1, Anela Arifović2

AbstractThe Spring of the River Bosna (Vrelo Bosne) is a natural monument in Bosnia and Herzegovina decalred since 2006. Bat detector surveys has been undertaken in September 2014 aiming to identify bat species of this location, as there have yet been no records available. Since bat detector survey was the only method used, not all of the records were identified to the speci-es level. At least six different bats species were recorded: Nyctalus noctula, Pipistrellus kuhli/nathusii, Pipistrellus. pipistrellus, Myotis daubentonii/capaccinii, Myotis sp. and Eptesicus se-rotinus. With further surveys and use of mistnets we hope to confirm these species, and to expand this list in the future.

UvodSpomenik prirode Vrelo Bosne nalazi se na području općine Ilidža, zauzima pro-stor od 603 ha, a zaštićeno je od 2006. kao III kategorija (Službene novine Kantona Sarajevo 16/06, 36/09). U skladu sa stepenom zaštite utvrđene su dvije zaštićene zone (slika 1): prva (nukleus) površine 54,5 ha i druga (pufer) sa 548,5 ha (Službene no-vine Kantona Sarajevo 16/06, 36/09), Zaštićeno područje namijenjeno je „za očuva-nje trajnih prirodnih karakteristika od izuzetne važnosti, jedinstvenog i značajnog kvaliteta okoliša, otklanjanja i sprečavanja eksploatacije i posjeta koje mogu dovesti do promjene i oštećenja prirode, te omogućavanje stanovništvu koje živi u granica-ma zaštićenog područja, korištenje prirodnih dobara u skladu sa ciljevima zaštite“ (Službene novine Kantona Sarajevo 16/06, 36/09).

Budući da pretraživanjem literature nismo našli nikakve podatke o fauni šiš-miša na Vrelu Bosne, naš cilj je bio napraviti preliminarni popis vrsta ovog područja, koji će se koristiti kao osnova za dalja istraživanja.

1 Društvo studenata biologije (Bosna i Hercegovina) email: majahdzc@gmail.com2 Društvo studenata biologije (Bosna i Hercegovina) email: anela_arifovic@hotmail.com

22 Maja Hodžić, Anela Arifović

Slika 1. Utvrđene zaštićene zone Spomenika prirode Vrelo Bosne - nukleus (crveno) i pufer (zeleno). (Službene novine Kantona Sarajevo 25/07; sliku obradila: Anela Arifović). Figure 1 Established protection zones of the The Spring of the Bosnia River Natural

Monument – nucleus (red zone) and buffer (green zone). (Službene novine Kantona Sarajevo 25/07; figure adapted by: Anela Arifović).

Materijal i metodePomoću Petterson D240x ultrazvučnog detektora snimale smo eholokacijske signale šišmiša na području Vrela Bosne. Skupljanje podataka je izvršeno u obje zaštićene zone, tj. na samom izvorištu rijeke Bosne, u Velikoj Aleji i na ulazu u Malu Aleju pre-ma Stojčevcu. U nukleus zoni smo pretežno snimale u parkovskom prostoru Vrela Bosne, koji se prostire na dužini od oko 100 m, gdje ispod drvenih mostova duž parka protiče voda kroz niz manjih bazena i ribnjaka, a oko njih su pješačke staze okružene zelenim površinama (Službene novine Kantona Sarajevo 25/07); snima-le smo direktno pored vode okružene šumom, na i blizu mostova, blizu igrališta i

23Preliminarni popis šišmiša spomenika prirode Vrelo Bosne

restorana Labud i na samom ulazu u park kod naplatne kućice. U pufer zoni smo snimale hodajući kroz aleju kestena i platana, na osvijetljenom putu. Prvo skupljanje podataka je izvršeno 14. 9. 2014. godine, a drugo 19. 9. 2014. godine, oba puta u obje zaštićene zone.

S obzirom da je 14. 9. 2014. vrijeme bilo oblačno sa slabom kišom, snimci nisu bili dovoljno kvalitetni za analizu. Stoga smo za analizu koristile samo snimke na-pravljene 19. 9. 2014. od 19:20 do 20:45h. Za analizu snimljenih eholokacijskih signa-la smo koristile softver BatSound i parametre za identifikaciju vrsta koje su prikazali Russo & Jones (2002).

RezultatiNajmanje šest vrsta je zabilježeno na području Spomenika prirode Vrelo Bosne (Tabela 1): noćni šišmiš (Nyctalus noctula), Kulijev/Natuzijev šišmiš (Pipistrellus ku-hli/nathusii), mali šišmiš (Pipistrellus pipistrellus), veliki kasni šišmiš (Eptesicus se-rotinus), vodeni šišmiš (Myotis cf. daubentonii) i Myotis sp. Kulijev/Natuzijev šišmiš zabilježen je i u pufer zoni Spomenika prirode dok su ostale vrste zabilježene samo u nukleus zoni.

Tabela 1. Vrste, zaštićena zona i mjesto na kojem su zabilježeni šišmiši na Vrelu Bosne. Table 1. Species, protected zone and location of bats in The Spring of Bosnia river.

Vrsta/ Species Zona/Zone Mjesto/LocationNoćni šišmiš (Nyctalus noctula) Nukleus Na ulazu pored kućice za naplatu; pored vode kod

igrališta; na prvom mostu. Natuzijev/Hanakov šišmiš (Pipistrellus kuhli/nathusii)

Nukleus i pufer Kod igrališta; na mostu kod restorana; na mostu pored table sa citatom Mak Dizdara; na putu nakon mosta pored vode; pored mosta kod ruševine blizu blizu parkinga i u Velikoj Aleji.

Mali šišmiš (Pipistrellus pipistrellus) Nukleus Pored mosta kod ruševine.Veliki kasni šišmiš (Eptesicus serotinus) Nukleus Pored vode kod igrališta.Vodeni/dugoprsti šišmiš (Myotis daubentonii/capaccinii)

Nukleus Na mostu kod ruševine.

Myotis sp. Nukleus Pored vode kod igrališta, blizu restorana.

Budući da su terenska istraživanja vršena samo početkom jeseni, i to samo jed-nom metodom, očekujemo duži spisak vrsta nakon terenskih istraživanja u proljeće i ljeto i uz upotrebu više metoda (naročito hvatanja specijalnim mrežama).

ZahvalaZahvaljujemo se Philippeu Théou i Primožu Presetniku za pomoć pri analizi snima-ka eholokacijskih signala, kao i Centru za krš i speleologiju za opremu korištenu za istraživanje.

24 Maja Hodžić, Anela Arifović

LiteraturaRusso D., Jones G. 2002., Identifcation of twenty-two bat species (Mammalia: Chiroptera)

from Italy by analysis of time-expanded recordings of echolocation calls. The Zoological Society of London. 258, 91-103.

Službene novine Kantona Sarajevo 16/06. Zakon o proglašenju Spomenika prirode “Vrelo Bosne”.

Službene novine Kantona Sarajevo 36/09. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o proglašenju Spomenika prirode “Vrelo Bosne”

Službene novine Kantona Sarajevo 25/07. Plan upravljanja Spomenikom prirode “Vrelo Bosne”. Preuzeto sa http://www.ekoakcija.com/files/plan_upravljanja_sp_vrelo_bosne.pdf (25. 2. 2015.)

25

DVIJE MEDITERANSKE VRSTE ŠIŠMIŠA U PEĆINI PERUC KOD SELA IZBIŠNO (JI BIH)

TWO MEDITERRANEAN BAT SPECIES FROM CAVE PERUC AT VILLAGE IZBIŠNO (SE B&H)

Jasminko Mulaomerović1, Tarik Dervović2

AbstractDuring survey on 28 June 2014, in first 30 m of cave Peruc by Izbišno village in Foča mu-nicipality, three bat carcases were found. Morphological analysis of bone remains revealed one specimen of Miniopterus schreibersii and one Rhinolophus euryale while one remained unidentified. As three flying bats were seen, most probably also R. euryale, further research is recommended.

28. juna 2014. godine posjetili smo pećinu Peruc (katastrski broj 2904, Mulaomerović et al. 2012) kod sela Izbišno u općini Foča. Pećina je duga oko 400 m. Morfološki je vrlo jednostavna, sastoji se od samo jednog kanala. Prvih 30 m je suho i tokom ove posjete pregledali smo samo taj dio pećine. Kroz ostali dio pećine teče potok koji izvire ispod ulaza u pećinu. Ulaz se nalazi na oko 2,5 m visine i do njega se lako stiže preko stijene koja ima prirodne nogostupe (slika 1).

U blizini samog ulaza na stropu je visio jedan šišmiš iz porodice potkovastih šišmiša (Rhinolophidae). Veličinom nije odgovarao velikom potkovičaru. Kasnije smo vidjeli još dva šišmiša u letu koje nismo mogli odrediti u pogledu vrsta. U peći-ni smo našli dva mrtva šišmiša u već prilično raspadnutom stanju, a jednog, skoro mumificiranog našao je Ilhan Dervović ispod ulaza u pećinu.

Mrtvi šišmiši su stavljeni u 70 % alkohol, a nakon dva dana izvađeni i osuše-ni. Na tako osušenim primjercima mogla se izdvojiti jedna lobanja, jedan humerus i dvije podlaktične kosti koje sve pripadaju vrsti Šrajberovega šišmiša (Miniopreus schreibersii). Dužine podlaktica, izmjerene digitalnim kljunastim mjerilom sa noni-jusom, su 43,29 i 43,24 mm. Lobanja je određena prema Andera & Horaček (1982), a humerus prema Felten i sur. (1973).

Kod drugog šišmiša izmjerena je dužina podlaktice 45,77 mm, a mogla se iz-dvojiti samo donja čeljust sa jednom cijelom mandibulom. Prema dužini mandibule od 12,13 mm i obliku P1 i P2 može se zaključiti da se radi o mediteranskom potko-vastem šišmišu (R. euryale) (Schober & Grimmberger 2001) pa se može pretpostaviti da je i spomenuti šišmiš koji je visio u ulaznom dijelu pećine također R. euryale. 1 Centar za krš i speleologiju, Sarajevo (Bosna i Hercegovina), e-mail: jasminko.mulaomerovic@bhtelecom.ba 2 Centar za krš i speleologiju, Sarajevo (Bosna i Hercegovina), e-mail: tarik.dervovic@gmail.com

26 Jasminko Mulaomerović, Tarik Dervović

Ostaci trećeg šišmiša pružili su mogućnost da se samo izmjeri podlaktica – du-žina je 48,56 mm.

Ovaj posjet pećini bio je skoro pa turistički. Kod sljedećeg obilaska pećine treba svakako proći i pregledati cijeli objekat i koristiti mreže jer je ulaz pogodan za nji-hovo postavljanje.

Slika 1. Ulaz u pećinu Peruc (foto: Jasminko Mulaomerović). Figure 1 Entrance of the Peruc cave (photo: Jasminko Mulaomerović).

LiteraturaAnděra M., I. Horáček, 1982. Poznáváme naše savce. Mlada fronta, Praha, 253 str.. Felten H., A. Helfricht, G. Storch, 1973. Die Bestimmung der europaischen Fledermause nach

der distalen Epiphyse des Humerus. Senckenbergiana biol., 54, 4/6: 291–297.Mulaomerović J., D. Zahirović, E. Handžić, 2006. Katastar speleoloških objekata Bosne i

Hercegovine. S.D. „Speleo dodo“, Sarajevo, Schober W., E. Grimmberger, 2001. Gids van de Vleermuizen van Europa Azoren en

Canarische Eilanden. Tirion Uitgevers BV, Baarn, 265. str.

ŠIŠMIŠI NA MARKAMA BOSNE I HERCEGOVINE

BATS ON POSTAGE STAMPS OF BOSNA AND HERZEGOVINA

Jasminko Mulaomerović1

AbstractIn 2013 postal service enterprise Pošte Srpske a.d. from Banja Luka has issued a series of four postage stamps featuring greater horseshoe bat (Rhinolophus ferrumequinum), greater mouse eared bat (Myotis myotis), mediteranean horseshoe bat (Rhinolophus euryale) and Schreibers’ bent-winged bat (Miniopterus schreibersii). For all species roosts are known in caves in Bosnia and Herzegovina. Doubts related to copyright issues of photos used as templates for stamps and for the First Day Cover envelopes are discussed, as well as graphic design.

2013. godine su Pošte Srpske a.d. iz Banja Luke, jedna od tri (kad mogu Englezi što ne bi i mi) poštanske uprave u Bosni i Hercegovini, izdala vrlo lijepu seriju ma-raka Fauna na kojoj su predstavljene četiri vrste šišmiša: veliki potkovasti šišmiš (Rhinolophus ferrumequinum), veliki mišouhi šišmiš (Myotis myotis), mediteranski potkovasti šišmiš (R. euryale) i Šrajberov šišmiš (Miniopterus schreibersii) (slika 1). Svi ovi šišmiši imaju zajedničko da su im prirodna skloništa pećine i jame, kako pre-ko zime tako i preko ljeta. U BiH znamo za nekoliko skloništa ovih vrsta iz pećina, ali veliki potkovasti šišmiši i veliki mišouhi šišmiši mogli bi imati ljetne porodiljske kolonije i na tavanima kuća, posebno u sjevernom dijelu države, uz rijeku Savu.

Autori maraka su dizajneri Pošta Srpske Nebojša Đumić i Božidar Došenović. Prema kazivanju našeg prijatelja Jasmina Pašića (pers. komunik.) njegove fotografije (snimljene u pećini Mišarici kod Čelinca 17. 7. 2009.) su iskorištene kao predložak za ilustracije na kovertama prvog dana, a da to dizajneri nigdje nisu naveli. FDC-ovi i Jasminove fotografije prikazani su na slikama 2a i 2b.

Interesantno je da tri šišmiša imaju gotovo ljudska, dobroćudna lica. Kod pot-kovičara se vidi da su uši okrenute natrag, što prave šišmiši kad ih se drži u ruci, tako da možemo biti sigurni da su kao predlošci za crtanje služile fotografije uhva-ćenih šišmiša. Morfološki su uši velikog mišouhog šišmiša možda malo prekratke, ali sigurno je da su uši Šrajberovog šišmiša preduge. Također, još jedna zanimljivost: ne znam da li je to bila namjera autora, ali kod naziva serije Šišmiši (u ćirilici) na kovertama prvog dana, kosa crta kod ćiriličnog slova i ima izgled pojednostavljene siluete šišmiša u letu.

Kratkim pregledom fotografija na internetu Primož Presetnik, koji je inače ra-zotkrio i krađu fotografija od strane slovenačkih dizajnera poštanskih maraka na 1 Centar za krš i speleologiju, Sarajevo (Bosna i Hercegovina), e-mail: jasminko.mulaomerovic@bhtelecom.ba

28 Jasminko Mulaomerović

temu šišmiša (Presetnik 2014) našao je fotografije koje su poslužile dizajnerima za slike šišmiša na vinjetama. Tako je za velikog podkovastog šišmiša iskorištena fo-to grafija Paola Tarantoa (dostupna na: www.fotografianaturalistica.org/Album/Mam-mi feri/chirotteri_ferro_di_cavallo_maggiore/ferro_di_cavallo_maggiore_Rhi no-lophus_ferrumequinum.htm), za mišouhoga šišmiša fotografija Michaela Durhama, na kojoj je zapravo prikazana vrsta iz Zapadne Amerike Myotis yumanensis (dostup-na na: http://fineartamerica.com/featured/yuma-myotis-myotis-yumanensis-bat-michael-durham.html), za mediteranskog potkovastog šišmiša fotografija Gruiza Katalina (dostupna na: http://enfo.agt.bme.hu/drupal/node/8113) i za Šrajberovoga šišmiša fotografija Rollin Verlinde (dostupna na: www.artenschutz.ch/cr1.htm). Kao i kod slovenačkih dizajnera, pitanje je da li su i u našem slučaju tražene dozvole au-tora fotografija za njihovo korištenje. Fotografije su iskorištene, također, i za crteže silueta šišmiša na prigodnom žigu (slika 3).

Marke su štampane u šalterskim tabacima od 20 komada + pet vinjeta. Izdanje prate dvije prigodne koverte (FDC) i prigodni žig koji je bio u upotrebi 20. 9. 2013. godine u pošti 78101 Banja Luka.

Slika 1. Šalterski tabak Fauna - Šišmiši. Figure 1 Complete sheet of Fauna - Bats.

29Šišmiši na markama Bosne i Hercegovine

Slika 2a. Koverta prvog dana i fotografija Jasmina Pašića. Figure 2a Firs day cover and photo of Jasmin Pašić.

30 Jasminko Mulaomerović

Slika 2b. Koverta prvog dana i fotografija Jasmina Pašića. Figure 2b Firs day cover and photo of Jasmin Pašić.

31Šišmiši na markama Bosne i Hercegovine

Slika 3. Žig prvog dana. Figure 3 First day cancellation.

LiteraturaPresetnik P., 2014. Netopirji na znamkah Hey, that’s my photo - ali blamaža Slovenije z

znamkami o netopirjih. Glej, netopir!, 11, 1: 18-21.

32

UPUTSTVA ZA AUTORE

Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša kao dodatak magazina Naš krš (izdavači Speleološko društvo “Bosansko-hercegovački krš”, Sarajevo i Centar za krš i spele-ologiju, Sarajevo) prihvata sve rezultate istraživanja, bilješke sa terena, izvještaje sa kongresa, radionica i sl. u vezi sa šišmišima u Bosni i Hercegovini, ali i u jugoistočnoj Europi .

Cijeli rukopis treba poslati direktno na adresu: jasminko@centarzakrs.ba, u zahtje-vanom formatu, zajedno sa kvalitetnim fotografijama i ilustracijama. Rukopisi mo-raju biti pripremljeni veoma pažljivo u skladu sa pravilima koja slijede a za finalne korekcije nadležna je isključivo Redakcije. Prihvataju se samo korektni i potpuni rukopisi. Za svaki rukopis će biti dodijeljen barem jedan recenzent. Recenzent(i) će dati svoje mišljenje o kvalitetu rukopisa ili ako postoji potreba za eventualna po-boljšanja ili dopune. U ovom slučaju, Redakcija će obavijestiti autora zaduženog za prepisku.

Forma i struktura treba da budu:

Forma: Svi rukopisi treba da budu napisani u MS Word 2000 korišćenjem Times New Roman fonta, veličina 11, uvlačenje sa lijeve strane (indention left) 0 “, uvlačenje desno (indention right) 0 “, razmak prije (spacing before) 0 pt i razmak nakon (spacing after) 6 pt, prored (line spacing) Single, usklađivanje (alingment) Justified. Sav tekst treba pripremiti na A4 formatu ostavljajući 2,5 cm praznog prostora (margine) sa svih strane.

Jezik: Rukopis treba da bude napisan kvalitetno na lokalnom jeziku (svi jezički standardi su prihvatljivi - bosanski, crnogorski, hrvatski i srpski, ali odabrani treba doslijedno sprovoditi). Također, autori mogu slati rukopise i na engleskom jeziku. Autorima kojima lokalni ili engleski jezik nisu maternji, preporučuje se da obave profesionalnu lekturu rukopisa prije podnošenja.

Naslov treba da bude napisan velikim slovima podebljano (bold), veličinom fonta 14 i centriran, na lokalnom i na engleskom jeziku.

Ime i adresa autora: Puna imena svih autora treba navesti neposredno ispod naslo-va, sva u istoj liniji (paragrafu) međusobno odvojena zarezom, a adrese svakog od autora treba da budu u posebnoj liniji (paragrafu), redom kojim su data imena auto-ra. Adrese (prvog ili bar jednog od autora) treba da budu adekvatne za poštansku i e-mail komunikaciju. Primjer:

Primož Presetnik1, Branko Karapandža2, Jasminko Mulaomerović3

1 Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ckff.si

33Upute za autore

2 Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: fauna.cm@gmail.com; Drušvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Njegoševa 51, Beograd (Srbija)3 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: Jasminko.Mulaomerovic@bhtelecom.ba

Apstrakt treba da bude na engleskom jeziku u slučaju da je glavni tekst na lokalnom jeziku i obrnuto.

Osnovni tekst rada u pravilu treba da sadrži sljedeće podnaslove: Uvod, Materijali i metode, Rezultati, Diskusija i/ili Zaključci, Zahvale, Reference. Međutim, kratke informacije sažete u manje od dvije stranice, u formi kratkog saopšetnja bez pod-naslova (ali sa naslovom i apstraktom po datim uputstvima) također su prihvatljive.

Naučni nazivi vrsta treba da budu napisani u italic stilu u kom god dijelu teksta da se pojavljuju (i u osnovnom tekstu, i u naslovu, i u naslovima slika i tabela). Kada se prvi put navode u tekstu treba da budu u zagradi, prateći lokalne nazive. U tabelama treba da se koriste oba naziva, lokalni i naučni. Primjeri:

a) U naslovu: »Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) nova vrsta na spisku šišmiša (Chiroptera) Bosne i Hercegovine«

b) U tekstu: »Dnevni pregled Strikine pećine je utvrdio prisutnost 5 malih potko-vastih šišmiša (Rhinolophus hipposideros) i jednog Šrajberovog šišmiša (Miniopterus schreibersii).«

Tabele, ilustracije i fotografije ne smiju prelaziti štampanu veličinu stranice (13 cm x 18 cm). Moraju biti dobrog kvaliteta, sadržavati kvalitetnu i čitljivu crno-bijelu legendu i objašnjenja. Sve ilustracije i fotografije treba da se dostave elektronskim putem zajedno sa rukopisom ali kao posebne datoteke, u rezoluciji 300 dpi ili više (kada je širina postavljena na 13 cm).

Tabele i slike moraju imati naslov i objašnjenja kako na lokalnom, tako i engleskom jeziku. Naslov treba da bude napisan u regular stilu veličine 11, usklađivano. Sva objašnjenja tabela i slika trebaju biti napisana u regular stilu veličine 10, Justified. Primjeri:

Tabela 1. Vrste, mjerenja i ostale napomene izmjerenih šišmiša u Strikini pećini. (AB – dužina podlaktice, m – masa)

Table 1. Species, measurements and other observations of meaured bas in cave Strikina pećina. (AB – lenght of the fore arm, m –mass)

Slika 1. Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) (foto: Jasmin Pašić).Figure 1. Daubenton’s bat (Myotis daubentonii) (photo: Jasmin Pašić).

Tekst u tabelama treba pisati u veličini fonta 10. Tekst u zaglavlju tabele treba pisati podebljano (Bold), na lokalnom i engleskom jeziku. Primjer:

34 Upute za autore

Lokacija / Vrsta Location / species

Pol / Sex

Starost / Age

Reprodukcijsko sta-nje / Reproductive state

AB [mm]

m [g]

Paraziti / Parazite

Napomene / Comments

Strikina pećina/ cave Strikina pećina (mrežarenje / mistnetting)

Reference citirane u tekstu treba da imaju sljedeći format: ime autora, imena dvojice autora ili ime prvog od nekoliko autora praćen godinom objavljivanja. Primjeri:

Bolkay (1928), Đulić & Mirić (1967), Pašić i sur. (2013) - kad se ime autora u nomina-tivu uklapa u sklop rečenice, ili (Bolkay 1928, Đulić & Mirić 1967, Pašić et al. 2013).

Svaka stavka u listi referenci (spisku citirane literature) treba sadržavati imena svih autora, godinu objavljivanja, naslov publikacije, kompletan naslov časopisa ili knji-ge, naziv izdavača, broj stranica, itd., u skladu sa sljedećim primjerima:

Bolkay S. J., 1924. Catalogue of the mammals occuring in Bosnia-Hercegovina and preserved in the Land-museum in Sarajevo. Biologica hungarica 1(2): 1–7.

Đulić B., Đ. Mirić, 1967. Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/4: Mammalia. Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana, 46 str.

Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zim-skih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13 [Results of survey of potential bat hibernacula in Bosnia And Herzegovina in winter 2012/13]. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.

35

INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša (Bulletin of the working group for the bat conservation) as Supplementum of the magazine Naš krš (publishers Speleološko društvo “Bosansko-hercegovački krš”, Sarajevo and Centar za krš I speleologiju, Sarajevo) accepts all field observation notes, results of different research on bats, report from the congresses, workshops etc. in connection with bats in Bosnia and Herzegovina, but also in other SE Europe.

The full manuscript should be sent directly to the address: jasminko@centarzakrs.ba, according to the required format, along with good quality figures (photographs). Manuscripts must be prepared very carefully according to the rules below, any even-tual correction could be done only by the Editorial of the Bulletin. Only correct and complete manuscripts will be accepted. To any manuscript at least one reviewer will be assigned. A reviewer(s), will give an opinion on its quality or if it needs any eventual improvement or amendments. In this case the corresponding author will be informed by the Editorial.

The forms and structure should be:

Form: All the manuscripts should be written in MS Word 2000 using Times New Roman font, size 11, indention left 0”, right 0”, spacing Before 0 pt and After 6 pt, line spacing Single, alignment Justified. All the text should be prepared as an A4 paper format leaving 2.5 cm blank in all sides.

Language. The manuscript should be written in a good quality local language (all linguistic standards are accepted – Bosnian, Croatian, Montenegrin and Serbian, but chosen one should be strictly followed). In addition, authors can submit manus-cripts in English as well. Authors for whom local or English language is a second lan-guage may choose to have their manuscript professionally edited before submission.

Title should be written in uppercase by using a Bold Font style of size 14 and centred, and written in both in local and English language.

Authors’ name (s) and addresses. Names the of possible co-author(s) follow the name of first author and their addresses are to follow the first author address in the in se-parate rows. At least first authors’ addresses should be adequately stated for postal e-mail communication. Examples:

Primož Presetnik1, Branko Karapandža2, Jasminko Mulaomerović3

1 Center za kartografijo favne in flore (Slovenija), e-mail: primoz.presetnik@ckff.si2 Fauna C&M, Zemunska 19, Novi Banovci (Srbija), e-mail: fauna.cm@gmail.com; Drušvo za očuvanje divljih životinja Mustela, Njegoševa 51, Beograd (Srbija)

36 Instructions for Authors

3 Centar za krš i speleologiju (Bosna i Hercegovina), e-mail: Jasminko.Mulaomerovic@bhtelecom.ba

Abstract should be written in English in case the main text is written in local lan-guage and vice versa.

Main paper text should generally be arranged with the following headings: Introduction, Materials and methods, Results, Discussion and/or Conclusions, Acknowledgements, References. However short information summarized in less than four pages under the title: Short Information, Discussion, Summary or Short Communication is also accepted.

Scientific names of species should be written in italic style. They should be used in brackets when first encountered in the text following their local names, similarly both names should be use in all tables. Examples:

a) In the title: »Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) nova vrsta na spisku šišmiša (Chiroptera) Bosne i Hercegovine«

b) In the text: »Dnevni pregled Strikine pećine je utvrdio prisutnost 5 malih potko-vastih šišmiša (Rhinolophus hipposideros) i jednog Šrajberovog šišmiša (Miniopterus schreibersii).«

Tables, figures and photographs should not exceed the printed page size (13 cm x 18 cm). They must be of good quality and should contain good and legible black and white legend and explanations. All figures and photographs should be submitted electronically as separated files along with the manuscript, with resolution 300 dpi or more (when width set at 13 cm). Tables and Figures have to have title and explana-tion both in local language and English. Title should be written in regular style size 11 centred. All explanations of tables and figures should be written in a regular style of size 10, justified. Examples:

Tabela 1. Vrste, mjerenja i ostale napomene izmjerenih šišmiša u Strikini pećini.

(AB – dužina podlaktice, m – masa)

Table 1. Species, measurements and other observations of meaured bas in cave Strikina pećina.

(AB – lenght of the fore arm, m –mass)

Slika 1. Vodeni šišmiš (Myotis daubentonii) (foto: Jasmin Pašić).

Figure 1. Daubenton’s bat (Myotis daubentonii) (photo: Jasmin Pašić).

Text in the tables should be written in size 10. The text in the title row(s) should be written in Bold Font style, both in local and in English language. Esample:

37Instructions for Authors

Lokacija / Vrsta Location / species

Pol / Sex

Starost / Age

Reprodukcijsko stanje / Reproductive state

AB [mm]

m [g]

Paraziti / Parazite

Napomene / Comments

Strikina pećina/ cave Strikina pećina (mrežarenje / mistnetting)

Reference cited in the text should follow this format: name of the author, names of two authors or the name of the first one of several authors. Examples:

Bolkay (1928), Đulić & Mirić (1967), Pašić et al. (2013), or (Bolkay 1928, Đulić & Mirić 1967, Pašić et al. 2013).

Concerning the reference list, it should contain the names of all the authors, the complete journal or book title, publisher name, number of pages etc. written accor-ding to the following examples:

Bolkay S. J., 1924. Catalogue of the mammals occuring in Bosnia-Hercegovina and preserved in the Land-museum in Sarajevo. Biologica hungarica 1(2): 1–7.

Đulić B., Đ. Mirić, 1967. Catalogus faunae Jugoslaviae, IV/4: Mammalia. Slovenska akademija znanosti in umetnosti, Ljubljana, 46 str.

Pašić J., J. Mulaomerović, P. Presetnik, 2013. Rezultati pregleda potencijalnih zim-skih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2012/13 [Results of survey of potential bat hibernacula in Bosnia And Herzegovina in winter 2012/13]. Naš krš, XXXIII (46), Bilten radne grupe za zaštitu šišmiša, Supplementum 1: 23–34.