Radat Fondovi EU!!!!

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

Dejan Radat

INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKI MODEL KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE U SVRHU REGIONALNOG RAZVOJA MAGISTARSKI RAD

Varadin, 2007.

SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARADIN

Dejan Radat Broj indeksa: MPS-Msp-33/2003 VII/2 stupanj

INFORMACIJSKO KOMUNIKACIJSKI MODEL KORITENJA FONDOVA EUROPSKE UNIJE U SVRHU REGIONALNOG RAZVOJA MAGISTARSKI RAD

Mentor: Prof. dr. sc. Vesna Duak

Varadin, sijeanj 2007.-2-

PODACI O MAGISTARSKOM RADUI. AutorIme i prezime Datum i mjesto roenja Naziv fakulteta i datum diplomiranja Sadanje zaposlenje Dejan Radat 30.06.1974. godine, Varadin Fakultet prometnih znanosti Zagreb, 16.02.1999. Elektrostrojarska kola Varadin

II. Magistarski rad Naslov Informacijsko komunikacijski model koritenja fondova Europske unije u svrhu regionalnog razvoja Broj stranica, slika, tabela, priloga, VIII/140 stranica, 33 slike, 41 tablica, 12 bibliografskih podataka grafikona, 95 bibliografskih podataka Znanstveno podruje, smjer i Drutvene znanosti, informacijske disciplina iz koje je postignut znanosti akademski stupanj Mentor ili voditelj rada Prof. dr. sc. Vesna Duak Fakultet na kojem je rad obranjen Fakultet organizacije i informatike Varadin Oznaka i redni broj rada UDK 007:332.1EU (043.2) III. Ocjena i obrana Datum prihvaanja teme od Znanstveno-nastavnog vijea Datum predaje rada Datum sjednice ZNV-a na kojoj je prihvaena pozitivna ocjena rada Sastav Povjerenstva koje je rad ocijenilo Datum obrane rada Sastav Povjerenstva pred kojim je rad obranjen Datum promocije 20. travnja 2006. 23. studenog 2006. 20. prosinca 2006. Prof. dr. sc. Marijan Cingula Prof. dr. sc. Vesna Duak Prof. dr. sc. Mirko Malekovi 09. sijenja 2007. Prof. dr. sc. Marijan Cingula Prof. dr. sc. Vesna Duak Prof. dr. sc. Mirko Malekovi

-3-

PREDGOVOROdabir teme ovog magistarskog rada proizaao je iz uoavanja potrebe prikaza i tumaenja nepoznanica vezanih uz Europsku uniju, poglavito njene fondove. Naime, radei na poslovima vezanim uz fondove Europske unije, autor se esto i sam naao u nedoumici kako uope u njima sudjelovati, od kuda krenuti, kako napisati i prijaviti projekt te na koji nain izvriti samu predaju projekta i kome. Takoer, krajnji korisnici sredstava iz fondova esto uope nisu shvaali problematiku samih fondova i vanosti regionalnog razvoja, niti su bili upoznati s njihovim utjecajem, niti je postojala jedna info toka gdje bi mogli dobiti sve potrebne informacije. Zbog svega navedenog autor se upustio u pregled i analizu fondova, koji su dostupni Hrvatskoj ili e to tek postati, i u ralambu samog sustava koritenja sredstava tih fondova u svrhu regionalnog razvoja. Rezultat istraivanja je ovaj magistarski rad kojim je opisana problematika regionalnog razvoja, mogunosti i naini upravljanja njime, a to je mogue financirati iz fondova Unije. Nadalje, provedena je temeljna ekonomska analiza koritenja fondova u novim lanicama Unije (Sloveniji, Slovakoj i ekoj Republici), te se donosi usporedni prikaz njihovih ekonomskih pokazatelja i onih u Hrvatskoj. Prikazana je vanost informatizacije u svim segmentima ljudskog djelovanja, a detaljno je opisano njeno koritenje kako bi se pospjeio regionalni razvoj. I na kraju, prikazan je sustav koritenja EU fondova u svrhu regionalnog razvoja i modelirani procesi i aktivnosti kao temelj buduem informacijskom sustavu koji e biti potpora koritenju sredstava Europske unije u svrhu regionalnog razvoja. Autor zahvaljuje svima koji su pomogli u realizaciji ovog rada, a posebice profesorici Vesni Duak, mentorici, profesoru Marijanu Cinguli i profesoru Mirku Malekoviu. Posebno veliko hvala na podrci mojoj supruzi, mojoj majci, koja naalost nije doekala zavretak ovog rada, i mojem ocu, svima koji su vjerovali u mene i bili snana potpora mojim djelovanjima i naporima. Dejan Radat

I

SADRAJ:1. Uvod .............................................................................................................. 1 2. Regionalna politika Europske unije .............................................................. 5 2.1. Misija i zajednike politike Europske unije.......................................... 5 2.2. Djelovanje Europske unije na regionalnoj razini ................................. 7 2.2.1. Regionalni pristup u financiranju iz fondova Europske unije .......... 9 2.2.2. Socijalno- ekonomska kohezija ................................................. 11 2.2.3. Regionalna politika Republike Hrvatske ..................................... 12 2.2.4. Teritorijalni ustroj Republike Hrvatske ....................................... 14 2.3. Strategija regionalnog razvitka Republike Hrvatske .......................... 16 2.3.1. Prijedlog Strategije regionalnog razvitka Republike Hrvatske (SRRRH) ........................................................................................... 17 2.3.2. Regionalni operativni program - ROP......................................... 19 2.3.3. Program ukupnog razvoja PUR............................................... 20 3. Fondovi Europske unije .............................................................................. 21 3.1. Namjena fondova EU ..................................................................... 21 3.2. Pretpristupni fondovi ...................................................................... 21 3.2.1. PHARE program (Pologne et Hongrie - Aide a Restructuratio Economique)..................................................................................... 22 3.2.2. ISPA (The Instrument for Structural Policies for Pre-accession)... 24 3.2.3. SAPARD (Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development) ................................................................................... 26 3.2.4. CARDS (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation) .............................................................................. 27 3.2.5. Ostali programi ........................................................................ 30 3.2.6. Instrument za pretpristupnu pomo .......................................... 30 3.3. Strukturni i kohezijski fondovi ......................................................... 30 3.3.1. Strukturni fondovi .................................................................... 31 3.3.2. Kohezijski fond ........................................................................ 35 3.4. Inicijative zajednice........................................................................ 36 3.5. Programi zajednice......................................................................... 39 4. Utjecaj fondova Europske unije na regionalni razvoj ................................ 43 4.1. Ekonomski pokazatelji regionalnog razvitka ..................................... 43 4.2. Poticanje poduzetnitva.................................................................. 44 4.2.1. Instrumenti za poticanje poduzetnike aktivnosti ....................... 45 4.2.2. Poticanje poduzetnitva u Europskoj uniji .................................. 46 4.3. Koritenje fondova Europske unije u novim lanicama ...................... 48 4.4. Analiza utjecaja fondova Europske unije na regionalni razvoj ............ 54 4.4.1. Utjecaj fondova Europske unije na regionalni razvoj Slovenije .... 55 4.4.2. Utjecaj fondova Europske unije na regionalni razvoj Slovake..... 56 4.4.3. Utjecaj fondova Europske unije na regionalni razvoj eke Republike.......................................................................................... 58 4.4.4. Sudjelovanje Hrvatske u koritenju sredstava fondova Unije....... 60 4.4.5. Ekonomski pokazatelji Republike Hrvatske................................. 62 4.4.6. Usporedba ekonomskih pokazatelja eke Republike, Hrvatske, Slovenije i Slovake ........................................................................... 62

II

5. Regionalni razvoj i informatizacija ............................................................. 67 5.1. Drutvo temeljeno na znanju .......................................................... 67 5.1.1. Elektroniko poslovanje ............................................................ 69 5.1.2. Pokazatelji napretka prijelaza u drutvo znanja .......................... 72 5.2. eEurope 2005. ............................................................................... 73 5.3. eHrvatska ...................................................................................... 74 5.3.1. Projekt One stop shop .......................................................... 74 5.3.2. eVlada (eGoverment) ............................................................... 77 5.3.3. eUprava .................................................................................. 78 5.3.4. ePravosue ............................................................................. 80 5.3.5. Dostupnost javnih usluga na internetu ...................................... 82 5.4. Utjecaj informatizacije na regionalni razvoj ...................................... 83 5.4.1. Informatizacija i obrazovanje .................................................... 83 5.4.2. Informatizacija i poduzetnitvo ................................................. 87 5.4.3. Informatizacija i regionalni razvoj ............................................. 89 5.4.4. Informatizacija i fondovi Europske unije .................................... 92 6. Informacijsko- komunikacijska potpora koritenju sredstava iz fondova Europske unije .................................................................................. 94 6.1. Konceptualno modeliranje .............................................................. 95 6.1.1. Grafiki prikaz modela entiteti- veze.......................................... 96 6.1.2. Izrada modela entiteti- veze ..................................................... 97 6.2. Informacijsko- komunikacijski model za potporu koritenja sredstava iz fondova Europske unije......................................................................... 98 6.2.1. Preduvjeti za koritenje sredstava fondova Europske unije ....... 102 6.2.2. Osmiljavanje i provedba projekata koje sufinancira Europska unija ...................................................................................................... 102 6.2.3. Prijedlozi za uspostavu informacijsko - komunikacijskog modela u regiji............................................................................................... 107 6.2.3.1. Opis problema .................................................................... 107 6.2.3.2. Postupak pisanja i prijave projekta ....................................... 108 6.2.3.3. Planiranje informacijskog komunikacijskog modela ................ 109 6.2.3.4. Opis poslovnih procesa ........................................................ 110 6.2.3.5. Modeliranje dijagrama aktivnosti .......................................... 115 6.2.3.6. Model entiteti veze .............................................................. 122 6.2.3.7. Relacijski model .................................................................. 124 6.2.4. Implementacija projekta......................................................... 126 6.2.5. Sustav za upravljanje bazom podataka.................................... 127 7. Zakljuak................................................................................................... 128 Popis literature ............................................................................................. 132 Saetak.......................................................................................................... 137 Summary ....................................................................................................... 138 ivotopis........................................................................................................ 139 Biography ...................................................................................................... 140

III

Popis slika, tablica i grafikonaPopis slika:Slika 1.: BPD drava lanica EU (EU25)........................................................ 8 Slika 2.: NUTS II regije Europske unije ...................................................... 10 Slika 3.: Postupak odabira i odobrenja programa te dobivanja sredstava iz fondova Unije. ......................................................................................... 11 Slika 4. NUTS II i NUTS III regije Republike Hrvatske................................. 14 Slika 5.: Struktura INTERREG III............................................................... 37 Slika 6.: Usporedba postupka otvaranja poduzea prije i nakon implementacije projekta OSS ........................................................................................... 76 Slika 7.: Podsustavi projekta ePravosue ................................................... 81 Slika 8.: eUsluge graanima i poslovnim subjektima................................... 83 Slika 10.: Utjecaj socijalnih trendova, inovativnosti i zakonskog okvira na organizaciju javnih slubi: uloga elektronikog poslovanja .......................... 91 Slika 11.: Promjene uzrokovane upravljanjem i implementacijom EU strukturne politike .................................................................................... 93 Slika 12. Informacijski sustav uporabe EU fondova..................................... 94 Slika 13.: itanje veza .............................................................................. 97 Slika 14.: Vezni entitet projekt_partner...................................................... 97 Slika 15.: Tijek informacija od poziva za prikupljanje projektnih prijedloga do potpisivanja ugovora o sufinanciranju...................................................... 105 Slika 16.: Tijek informacija od poetka projekta pa do njegova zakljuivanja i objave rezultata ..................................................................................... 106 Slika 17.: Dekompozicijski dijagram informacijsko komunikacijski model za podrku koritenju sredstava iz fondova Europske unije u svrhu regionalnog razvoja .................................................................................................. 109 Slika 18.: Dijagram tijeka podataka procesa Prikupljati informacije o fondovima EU, partnerima i natjeajima ................................................. 111 Slika 19.: Dijagram tijeka podataka procesa Definiranje projektnog prijedloga............................................................................................. 112 Slika 20.: Dijagram tijeka podataka procesa Pisanje projekta ................ 113 Slika 21.: Dijagram tijeka podataka procesa Prijava projekta................. 114 Slika 22.: Akcija (Action state) ................................................................ 116 Slika 23.: Poetna toka (Initial state) ..................................................... 116 Slika 24.: Zavrna toka (Final state)....................................................... 116 Slika 25.: Odluka (Decision).................................................................... 117 Slika 26.: Tranzicija (Fork) ...................................................................... 117 Slika 27.: Tranzicija (Join) ...................................................................... 118 Slika 28.: Model Prikupljati informacije o fondovima EU, partnerima i natjeajima .......................................................................................... 119 Slika 29.: Model Definiranje projektnog prijedloga ................................ 120 Slika 30.: Model Pisanje projekta ......................................................... 121 Slika 31.: Model Prijava projekta ......................................................... 122 Slika 32.: Model entitet veze sustava uporabe EU fondova........................ 123 Slika 33.: Relacijski model sustava uporabe EU fondova ........................... 125

IV

Popis tablica:Tablica 1.: NUTS nomenklatura regija ......................................................... 9 Tablica 2.: Ekonomski pokazatelji hrvatskih upanija .................................. 15 Tablica 3.: Temeljne odrednice Strategije regionalnog razvitka Slovenije ..... 17 Tablica 4.: Temeljne odrednice Strategije regionalnog razvitka Hrvatske ..... 18 Tablica 5.: Financijska sredstva namijenjena pretpristupnim fondovima....... 22 Tablica 6.: Iznosi predvienih, odobrenih i isplaenih sredstava u razdoblju od 2000. do 2003. godine ............................................................................. 25 Tablica 7.: Iznosi CARDS pomoi za razdoblje od 2002. do 2004. godine ..... 28 Tablica 8.: Iznosi CARDS sredstava namijenjeni Republici Hrvatskoj po podrujima .............................................................................................. 28 Tablica 9.: Iznosi regionalne komponente CARDS sredstava ....................... 29 Tablica 10.: Iznosi namijenjeni strukturnim i kohezijskim fondovima za razdoblje od 2000. do 2006. godine .......................................................... 31 Tablica 11.: Ciljevi i fondovi koji ih financiraju............................................ 33 Tablica 12.: Iznosi sredstava po ciljevima .................................................. 33 Tablica 13.: Iznosi Strukturnih fondova namijenjeni pojedinim dravama lanicama EU15 u okviru Ciljeva za razdoblje od 2000. do 2006. godine ...... 34 Tablica 14.: Iznosi sredstava Kohezijskog fonda namijenjeni pojedinim dravama lanicama EU15 za razdoblje od 2000. do 2006. godine .............. 36 Tablica 15.: Fondovi iz kojih se financiraju inicijative zajednice .................. 37 Tablica 16.: Iznosi sredstava inicijativa zajednice za EU15 u razdoblju od 2000. do 2006. godine ............................................................................. 38 Tablica 17.: Programi zajednice, razdoblje koritenja i namijenjena sredstva 42 Tablica 18.: TEA indeks za Hrvatsku u razdoblju od 2002. do 2005. godine . 44 Tablica 19.: TEA indeks za hrvatske regije u razdoblju od 2002. do 2005. godine..................................................................................................... 45 Tablica 20.: Sredstva odobrena pojedinim zemljama u okviru PHARE programa ................................................................................................ 48 Tablici 21.: Sredstva utroena iz PHARE programa po dravama lanicama u razdoblju od 1990. do 2002. godine .......................................................... 49 Tablica 22.: Broj prijavljenih projekata, odobrena i isplaena sredstva i postotak isplaenih sredstava u odnosu na odobrene po dravama korisnicama ISPA fonda............................................................................ 49 Tablica 23.: Iznosi ugovorenih sredstava iz fonda SAPARD po dravama korisnicama ............................................................................................. 50 Tablica 24.: Iznosi izvrenih plaanja fonda SAPARD po dravama korisnicama, broj projekata i prosjean iznos isplaenih sredstava po projektu ............................................................................................................... 50 Tablica 25.: Iznosi Strukturnih fondova namijenjeni novim dravama lanicama u okviru Ciljeva za razdoblje od 2004. do 2006. godine............... 51 Tablica 26.: Iznosi sredstava Kohezijskog fonda namijenjeni novim lanicama Unije za razdoblje od 2004. do 2006. godine ............................................. 52 Tablica 27.: Iznosi sredstava inicijativa zajednice namijenjenih novim lanicama Unije za razdoblje od 2004. do 2006. godine.............................. 54 Tablica 28.: Prikaz promjena ekonomskih indikatora u kohezijskim zemljama EU15....................................................................................................... 54

V

Tablica 29.: Ekonomski statistiki pokazatelji Slovenije za razdoblje od 2000. do 2005................................................................................................... 55 Tablica 30.: Prikaz promjena ekonomskih indikatora u NUTS III regijama Slovenije i na nacionalnoj razini ................................................................ 56 Tablica 31.: Ekonomski statistiki pokazatelji Slovake za razdoblje od 2000. do 2005................................................................................................... 57 Tablica 32.: Prikaz promjena ekonomskih indikatora u NUTS II regijama Slovake i na nacionalnoj razini................................................................. 58 Tablica 33.: Prikaz promjena ekonomskih indikatora u NUTS III regijama Slovake i na nacionalnoj razini................................................................. 58 Tablica 34.: Ekonomski statistiki pokazatelji eke Republike za razdoblje od 2000. do 2005. ........................................................................................ 59 Tablica 35.: Prikaz promjena ekonomskih indikatora u NUTS II regijama eke Republike i na nacionalnoj razini ............................................................... 60 Tablica 36.: Prikaz promjena ekonomskih indikatora u NUTS III regijama eke Republike i na nacionalnoj razini ..................................................... 60 Tablica 37.: Iznosi pretpristupnih fondova namijenjeni Hrvatskoj za 2005. i 2006. godinu ........................................................................................... 62 Tablica 38.: Ekonomski statistiki pokazatelji Hrvatske za razdoblje od 2000. do 2004................................................................................................... 62 Tablica 39.: Stopa nezaposlenosti u razdoblju od 1998. do 2005. godine ..... 64 Tablica 40.: Pokazatelji informatizacije osnovnih i srednjih kola ................. 87 Tablica 41.: Popis entiteta i njihov opis................................................... 122

Popis grafikona:Grafikon 1.: Odnos odobrenih i isplaenih sredstava po podruju ................ 26 Grafikon 2.: Sredstva namijenjena pojedinim podrujima izraena u postocima ............................................................................................................... 29 Grafikon 3.: Raspodjela sredstava u postocima izmeu drava lanica EU15 34 Grafikon 4.: Iznosi sredstava po stanovniku za EU15.................................. 35 Grafikon 5.: Raspodjela sredstava po inicijativi........................................... 38 Grafikon 6.: Raspodjela sredstava inicijativa zajednice EU15 ....................... 39 Grafikon 7.: Ukupni iznosi plaanja po pojedinim zemljama. ...................... 51 Grafikon 8.: Raspodjela sredstava meu novim dravama lanicama ........... 52 Grafikon 9.: Raspodjela sredstava Kohezijskog fonda meu novim dravama lanicama ................................................................................................ 53 Grafikon 10.: Kretanje BDP-a u razdoblju od 2000. do 2005. godine............ 63 Grafikon 11.: Kretanje stope nezaposlenosti u razdoblju od 1998. do 2005. godine..................................................................................................... 64 Grafikon 12.: Kretanje promjene BDP-a u razdoblju od 1996. do 2007. godine ............................................................................................................... 65

VI

Popis skraenicaADSL B2B BDP CARDS asinkrona digitalna pretplatnika linija (Asynchronous Digital Subscriber Line) Business to Business Bruto drutveni proizvod program potpore zemljama iz programa stabilizacije i pridruivanja (Community Assistance for Reconstruction, Development and Stabilisation) digitalna pretplatnika linija (Digital Subscriber Line) Dravni zavod za statistiku Europski fonda za usmjeravanje i jamstva u poljoprivredi elektronska razmjena podataka (Electronic data interchange) Europska ekonomska zajednica Europska komisija Europski fonda za regionalni razvoj Europski socijalni fonda Europska unija Financijski instrument za usmjeravanje ribarstva Financijska agencija Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje informacijsko komunikacijska tehnologija instrument za pretpristupnu pomo (Pre-Accession Instrument) informacijski sustav digitalna mrea integriranih usluga (Integrated Services of Digital Network) pretpristupni fond Europske unije (The Instrument for Structural Policies for Pre- accession) informacijska tehnologija sustav za upravljanje uenjem (Learning Management System) Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka Mala i srednja poduzea Narodne novine: Slubeno glasilo Republike Hrvatske nomenklatura teritorijalnih statistikih jedinica (Nomenclature of Territorial Units for Statistic) One stop shop osnovna kola osobno raunalo (Personal computer) pretpristupni fond Europske unije (Pologne et Hongrie - Aide a Restructuratio Economique) Program ukupnog razvoja Republika Hrvatska Regionalni operativni program Sjedinjene Amerike Drave pretpristupni fond Europske unije (Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development) Strategija regionalnog razvitka Republike Hrvatske Strategija regionalnog razvitka Republike Slovenije

DSL DZS EAGGF EDI EEZ EK ERDF ESF EU FIFG FINA HZMO HZZO ICT IPA IS ISDN ISPA IT LMS MMTPR MSP NN NUTS OSS O PC PHARE PUR RH ROP SAD SAPARD SRRRH SRRRS

VII

S TEA indeks UML USB WWW

srednja kola indeks koji pokazuje stupanj poduzetnike inicijative jezik objektnog modeliranja (Unified Modeling Language) prijenosna vanjska memorija (Universal Serial Bus) World Wide Web

VIII

1. UvodEuropsku uniju ine suverene drave koje su se dijela svoje samostalnosti odrekle u korist Unije, odnosno dobrobiti naroda Europe. Promjene koje obiljeavaju poetak 21. stoljea na prostoru Europe utjeu i na Hrvatsku koja je, iako ne u punopravnom lanstvu, njezin dio. Europska je unija u svojoj biti integracija drava, a nastala je s ciljem stvaranja zajednikog gospodarstva koje e se nametnuti kao lider u razvijenom svijetu. Proces integriranja traje neprekidno od zavretka Drugog svjetskog rata. Viziju i misiju da postane najbre rastue svjetsko gospodarstvo do 2010. godine Unija eli postii kreiranjem i podravanjem zajednikih politika i regionalnim pristupom u svojem razvoju. Stvaranje jedinstvenog trita Unije donijelo je itav niz pogodnosti kao to su nesmetan protok roba, ljudi, kapitala i informacija, ali i itav niz problema, kako postojeim lanicama, tako i onima koje to tek trebaju postati. Prvenstveno su to problemi snane konkurencije i trokovi suprotstavljanja istoj te potrebe usklaivanja zakonskog okvira. Zbog nemogunosti zemalja lanica da se s njima nose, cilj je Unije postizanje socijalnoekonomske kohezije smanjenjem nejednakosti na njenom cijelom teritoriju. Prvenstveno se to odnosi na slabije razvijene regije i drave. Nacionalna gospodarstva nemaju snage nositi se s rastuom konkurencijom, kao posljedicom jedinstvenog trita i globalizacije, a ne smije se zanemariti ni injenica jo breg razvoja ve razvijenih podruja i jo veeg zaostajanja nerazvijenih. Nakon stjecanja statusa kandidata za punopravno lanstvo, Hrvatskoj su irom otvorena vrata Unije, a dostupan joj je i itav niz financijskih instrumenata kojima joj Unija pomae u prilagodbi za punopravno i ravnopravno participiranje u svojem djelovanju. Unija primjenjuje niz programa kojima daje potporu regijama kako bi savladale probleme s kojima se suoavaju. Potpora se ne temelji iskljuivo na financijskim sredstvima, ve je naglasak na pomoi dravama lanicama, dok pri tome i dalje najvaniju ulogu igraju njihove nacionalne mjere. Osim individualnog pristupa pojedinim regijama Unija potie i prekograninu suradnju. Izdvajanja za smanjenje regionalnih razlika unutar Unije iznose priblino 1/3 prorauna. Da bi ih mogle koristiti, drave lanice, ali i kandidati, svoj razvoj trebaju temeljiti na naelima regionalnog razvoja. Hrvatska kao budua lanica zaostaje u mjerama neophodnim za im bre integriranje u Uniju. U tu svrhu trebalo bi izraditi Nacionalnu strategiju razvoja Hrvatske i na temelju toga Strategiju regionalnog razvitka te osnovati itav niz tijela kao to je Dravna agencija za regionalni razvoj, a na razini upanija (NUTS III regije) pristupiti izradi regionalnih operativnih programa. Proraun Europske unije, za koji odgovornost dijele Vijee Europske unije i Europski parlament, donosi se za razdoblje od est godina (Financijska perspektiva), a korigira se za godinje iznose. Razlog donoenja estogodinjeg prorauna je potreba postizanja dugoronih ciljeva Unije, a s tim u svezi, njihovo financiranje. Svaka zemlja koja eli pristupiti u punopravno lanstvo Europske unije, obvezna je uskladiti svoje zakonodavstvo s onim u Uniji. Podruje kojem se

1

poklanja najvie pozornosti svakako je regionalna politika koja omoguava dravama kandidatima koritenje sredstava pretpristupnih fondova, a kasnije, primanjem u punopravno lanstvo, i ostalih. Cilj je postizanje socijalnoekonomske kohezije i usklaenost s pravnom steevinom zajednice. Unato raspoloivosti sredstava fondova Unije, iskustvo deset novih zemalja lanica pokazuje tekoe pri uspostavi i koritenju tih sredstava. Slina situacija oekuje i Hrvatsku. Potpora provoenju zajednike politike Europske unije temeljni je cilj fondova Europske unije. Sredstva namijenjena nekom od njih, mjerilo su njegove vanosti. Namijenjena su dravama kandidatima za lanstvo, lanicama i treim zemljama pa prema tome mogu biti: pretpristupni fondovi strukturni i kohezijski fondovi inicijative zajednice programi zajednice Utjecaj fondova na regionalni razvoj ogleda se u njihovoj potpori programima i projektima kojima je cilj socijalno- ekonomska kohezija. Iskustva novih zemalja lanica (Slovenije, Slovake i eke Republike ) mogu doprinijeti razumijevanju naina i postupka im uinkovitijeg iskoritavanja namijenjenih sredstava. Vanost informatizacije u regionalnom razvoju potie i naglaava i Europska unija svojim programima te stratekim projektom eEurope. I Hrvatska je uoila vanost informatizacije (eHrvatska) te pokree itav niz projekata (One stop shop), reformi, informatizaciju zemljinih knjiga i slino. Pristup informacijama i znanju, u vrijeme dinaminog napretka svjetskog gospodarstva, ini preduvjet za donoenje kvalitetnih odluka, kako u poslovanju, tako i u drugim aspektima ivota kao to su javna uprava, obrazovanje, zdravstvo, ali i privatni ivot. Razvoj drave u cjelini moe se promatrati kroz razvoj njenih regija jer samo razvijene regije znae i razvijeno drutvo. Regionalni razvoj danas je nezamisliv bez pomoi ICT. Podruje njenog djelovanja ne moe se ograniiti samo na jedan vid djelovanja, ili nekoliko njih: duboko utemeljenja u suvremenom drutvu ini temelj njegovog razvoja. Za sredstva fondova dostupna pojedinoj zemlji potrebno je poznavati njihovu strukturu i nain njihova koritenja. Koristi koje fondovi donose ogledaju se u potpori i sufinanciranju projekata razliitih podruja. Za dobivanje sredstava potrebno je prvenstveno izgraditi mreu institucija za funkcioniranje fondova EU u Hrvatskoj, a iskustva novih zemalja lanica mogu biti dobar putokaz. Osim navedenog, uvjet je postojanje nacionalne strategije razvitka i strategije regionalnog razvoja. Informacijsko komunikacijski model potpore koritenja EU fondova u svrhu regionalnog razvoja, te njegova izgradnja poboljavaju i unapreuju mogunosti apsorpcije financijskih sredstava i predstavljaju vaan element u procesu dobivanja sredstava iz fondova Europske unije. Istraivanjem e se utvrditi doprinos fondova Europske unije regionalnom razvoju, a posredno i razvoju drava u cjelini, na temelju toga dati preporuke

2

za Hrvatsku kako bi iskoristila im vie sredstava. Pri tome e znaajan utjecaj imati iskustva novih drava lanica (Slovenije, Slovake i eke Republike). Donijet emo prijedlog osnovnih smjernica regionalnog razvoja Republike Hrvatske, kao temelj dobivanja sredstava Unije, te prijedlog mree institucija potrebnih za funkcioniranje EU fondova u zemljama korisnicama. Prikazat emo utjecaj informatizacije na razvoj regionalnog poduzetnitva koritenjem programa poticanja Europske unije i predloiti mogunosti njihovog koritenja za Hrvatsku. Prikazat emo opi informacijsko komunikacijski model potpore za koritenje sredstava i participiranje u fondovima Europske unije koji pomau regionalnom razvoju.

Hipoteza: Mogue je modelirati informacijsko komunikacijski model za podrku koritenju sredstava iz fondova Europske unije u svrhu regionalnog razvoja. Znanstvena opravdanost istraivanjaUtjecaj fondova Europske unije do sada nije znanstveno istraivan u Hrvatskoj u mjeri koja bi rezultirala konkretnim zakljucima. Istraivanje e se provoditi kao primijenjeno znanstveno istraivanje s ciljem dobivanja novih znanstvenih spoznaja i proirivanja znanja koje moe biti praktino i neposredno brzo primijenjeno. Pri tome e se opisati, klasificirati i objasniti predmet i rezultati istraivanja. Glavni rezultat istraivanja je utvrivanje utjecaja fondova Europske unije na regionalni razvoj te razvoj informacijsko komunikacijskog modela koji e doprinijeti stupnju iskoritenja dodijeljenih sredstava, a time potencijalno i stupnju regionalnog razvoja. Istraivanje donosi teorijske osnove za implementaciju, primjenu i razvoj. Takoer, daje neophodne terorijske temelje i mogunosti za budua znanstvena istraivanja.

Drutvena opravdanost istraivanjaDrutvena opravdanost istraivanja moe se oitovati u drutvenim koristima i korisnicima te mogunostima i nainu koritenja rezultata znanstvenog istraivanja u praksi, obrazloenju i prikazu utjecaja fondova Europske unije i njihove vanosti za tranzicijsku zemlju kao to je Hrvatska. Takoer, bit e navedeni i prikazani svi postupci vezani za apliciranje u fondovima i prijedlozi organizacije i sustava koji bi doprinijeli veoj iskoristivosti sredstava te utjecali na regionalni razvoj. Sam rad doprinijet e razumijevanju navedene problematike na svim razinama. Tijekom izrade ovog magistarskog rada koriteno je nekoliko skupina metoda, od kojih je svaka usmjerena prema pojedinom problemu. Metode koje su koritene u radu:

Metoda analize i sinteze: analiza postojeeg stanja fondovaEuropske unije i sinteza izvedenih zakljuaka, utjecaj na regionalni razvoj, utvrivanje strukture i sadraja modela informacijsko komunikacijske potpore za logistiku koritenja EU fondova;

3

Metoda komparacije: usporedba

naina

koritenja

sredstava

Europske unije u zemljama lanicama; Metoda deskriptivne statistike: prikazivanje trendova u koritenju sredstava EU fondova i analizi njihovog utjecaja; Metoda indukcije i dedukcije: utvrivanje utjecaja fondova Europske unije; Metoda analize sluaja: analiza donoenja Strategije regionalnog razvoja Slovenije, utjecaja projekta One stop shop u Italiji, organizacije sustava upravljanja fondovima Unije, projekta meuregionalne suradnje; Metoda modeliranja tijekova raspodjele sredstava fondova Europske unije; Metoda ope teorije sustava: sustavskom analizom analizirat e se postojee stanje sustava koritenja sredstava fondova Europske unije i dati opi informacijsko komunikacijski model te time provjeriti postavljena hipoteza; Metoda modeliranja informacijskog sustava: oblikovat e se informacijsko komunikacijski model za potporu koritenju sredstava Europske unije u svrhu regionalnog razvoja.

4

2. Regionalna politika Europske unijePrema Ekonomskom leksikonu,1 regija je odreeno podruje koje se

mjestom u drutvenom gospodarstvu, proizvodnoj orijentaciji, raspoloivom bogatstvu, ostvarenom dohotku itd. izdvaja kao zasebna gospodarska cjelina.Jackson R.W.2 navodi: Regija se najee definira kao geografsko

podruje koje je manje od nacionalnog teritorija u kojemu se nalazi. Tako regija moe biti opina, grad, upanija, skupina upanija ili drava. Regije se nuno ne poklapaju s administrativnim granicama, jer njihovo odreivanje ovisi o pitanju koje se razmatra (na primjer podruje trita rada, podruje rijenih slivova i slino).Politika razvoja Europske unije temelji se na regionalnom principu, odnosno, razvoj regija doprinosi razvoju cijelih drava, a time i EU same.

2.1. Misija i zajednike politike Europske unijeEuropska je unija u svojoj biti integracija drava, a nastala je s ciljem stvaranja zajednikog gospodarstva koje e se nametnuti kao lider u razvijenom svijetu. Proces integriranja traje neprekidno od zavretka Drugog svjetskog rata. Po njegovom zavretku Europa je bila nestabilno i nesigurno podruje zbog zapoete ideoloke i interesne podjele, na jednoj strani Velike Britanije i Francuske, a na drugoj SSSR-a. Rimskim ugovorima (25. oujka 1957.), Europskoj ekonomskoj zajednici dan je zadatak da:

Uspostavljanjem zajednikog trita i progresivnim pribliavanjem ekonomskih politika drava lanica u cijeloj se Zajednici promie usklaen razvoj gospodarskih djelatnosti, stalna i uravnoteena ekspanzija, porast stabilnosti, ubrzani rast ivotnog standarda i bliskiji odnosi meu dravama koje joj pripadaju.3Iako su ve tada drave lanice EEZ pristale na osnivanje zajednikog trita, prolo je jo dosta vremena dok ono stvarno nije zaivjelo. Razlog tome lei u injenici politike temeljene na intervencionizmu i protekcionizmu ime je tieno vlastito gospodarstvo. Iako neprihvatljivo4, takvo se stanje odralo sve do 1992. godine ( Bijela knjiga). Zajedniko trite podrazumijeva:1 2

Ekonomski leksikon; Leksikografski zavod Miroslav Krlea i Masmedia; Zagreb, 1995. Iz The Web book of regional Science http://www.regio-hr.com/regio.php 28.11.2005. 3 Fontaine P.: Europa u 12 lekcija; Europska komisija: Opa uprava za tisak i komunikacije; Bruxelles, 2003; p. 24 4 Stvaranjem integracija drava se djelomino odrie vlastite samostojnosti i prenosi je na iru zajednicu, konkretno EU. Razliitosti svake zemlje lanice zajedniki ine europske vrijednosti i politiku volju za postizanje zajednikih ciljeva.

5

1. 2. 3. 4.

slobodu slobodu slobodu slobodu

kretanja kretanja kretanja kretanja

roba usluga ljudi kapitala.

Ostvariti zadatak predvien Rimskim ugovorima bilo je mogue jedino postizanjem prije navedenih sloboda. Jedinstveno (zajedniko) trite dovreno je 1993. godine, a Euro je puten u opticaj 2002. godine. Proirenjem Europske unije na nove lanice dolo je do ukljuivanja zemalja koje su u odnosu na ve postojee zaostajale u itavom nizu segmenata. Da bi EU u stvarnosti bila unija ravnopravnih drava, bilo je neophodno postii gospodarsku i socijalnu koheziju, odnosno smanjiti razlike izmeu bogatih i siromanih regija. Iz toga proizlaze zadaci Unije:

Djelovati na regionalnoj razini: iz prorauna se putem Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF), Europskog socijalnog fonda (ESF), Financijskih instrumenata za usmjeravanje ribarstva (FIFG), Europskog fonda za usmjeravanje i jamstva u poljoprivredi (EAGGF) uplauju odreena novana sredstva onim regijama koje su manje razvijene. U tu svrhu je u razdoblju od 2000. do 2006. godine predvieno 213 milijardi eura, a cilj je pomoi regijama koje su manje razvijene ili su u tekoama, te suzbijanje nezaposlenosti. Osim navedenih strukturalnih, postoje i kohezijski fondovi. O njima e detaljnije biti rijei u drugim poglavljima. Instrumentima pomoi novim zemljama lanicama i onima koje to tek trebaju postati: Tijekom procesa pregovora o pristupanjuEU, dravama kandidatima je na raspolaganju pomo u prilagodbi putem pretpristupnih fondova (PHARE, ISPA, SAPARD). Nakon to zemlja kandidat pristupi EU, na raspolaganju su joj strukturni i kohezijski fondovi, a u cilju pribliavanja ostalim lanicama unije. Poboljati socijalne uvjeta: cilj je ispravljanje socijalne nejednakosti, a osim financijskim putem, Unija potie donoenje zakona koji svim graanima jame solidnu koliinu temeljnih prava, a djeluje i na gospodarski napredak svojim politikama. Provoditi politiku zapoljavanja: Lisabonska strategija usmjerena je prema cilju da do 2010. godine uini EU najkonkurentnijim i

najdinaminijim gospodarstvom na svijetu, utemeljenom na znanju, sposobnom za odrivi razvoj, s vie boljih radnih mjesta i boljom socijalnom kohezijom.5 Financirati zajednike politike: Sporazum Agenda 2000., donesen1999. godine s ciljem da EU osigura dovoljno financijskih sredstava za provoenje svojih politika. Osim toga, svrha mu je racionalno upravljanje fondovima. Financijska sredstva se osiguravaju naplatom poreza na dodanu vrijednost te doprinosom zemalja lanica ovisno o visini njihova5

Fontaine P.: Europa u 12 lekcija; Europska komisija: Opa uprava za tisak i komunikacije; Bruxelles, 2003; p. 26

6

BDP-a. Financijskom perspektivom za razdoblje od 2000. 2006. godine odreeno je da ne smiju premaiti 1,27% BDP-a Unije. Reformirati zajednike poljoprivredne politike: usporedo s dogovorom u svezi Agende 2000. Europsko vijee odluilo je reformirati zajedniku poljoprivrednu politiku na nain da smanji trokove te tako povea konkurentnost. Postii zadovoljavajui stupanj odrivog razvoja: Osim potpore jedinstvenom tritu, politika EU obuhvaa i zatitu okolia, javno zdravstvo, potroaka prava, trino natjecanje i sigurnost prometa, obrazovanje i pristup kulturi. Prioritet EU je sastaviti politiku odrivog razvoja koja e biti primjer ostalom svijetu. Podupirati tehnoloke inovacije: Istraivanje na razini EU oslanja se na nacionalna istraivanja. Zbog toga je osnovan esti okvirni program koji financira istraivake projekte. Samo tehnoloke inovacije i razvoj mogu dovesti do cilja EU: postati vodee svjetsko gospodarstvo do 2010. godine.

2.2. Djelovanje Europske unije na regionalnoj razini Regionalni gospodarski razvoj je pokretanje ekonomskih procesa i koritenje resursa prihvatljivih za regiju to rezultira u odrivom razvoju i eljenim gospodarskim rezultatima za regiju, u skladu s vrijednostima i oekivanjima poduzetnitva, graana i posjetitelja. Ovaj pristup pokuava uravnoteiti kvalitativne i kvantitativne ciljeve gospodarskog razvoja.6Da bi politika, a tako i regionalna politika bila uspjena, mora voditi rauna o specifinostima podruja na koje se odnosi, biti trino orijentirana, usredotoena na znanje i uenje, podrku poduzeima na svojem podruju, kao i angaman na socijalnom planu. U njenom kreiranju vrlo je vaan individualni pristup, odnosno ne preslikavati politike drugih regija (pa ak ni onih vrlo slinih). Ulazak deset novih drava lanica jo je vie produbio socijalne, ekonomske i druge razlike izmeu zemalja Unije, a razlike u BDP-u prikazane su na Slici 1. Da bi se smanjila nejednakost izmeu bogatih i siromanih zemalja, Unija provodi regionalnu politiku koja za cilj ima podizanje ivotnog standarda i kvalitete ivota stanovnitva te smanjenje socijalno- ekonomskih razlika i postizanje ujednaenog, odrivog rasta. Unija primjenjuje niz programa kojima daje potporu regijama kako bi savladale probleme s kojima se suoavaju. Potpora se ne temelji iskljuivo na financijskim sredstvima, ve je naglasak na pomoi dravama lanicama, dok pri tome i dalje najvaniju ulogu igraju njihove nacionalne mjere. Osim individualnog pristupa pojedinim regijama Unija potie i prekograninu suradnju. Izdvajanja za smanjenje regionalnih razlika unutar Unije iznose priblino 1/3 prorauna.6

http://www.regio-hr.com/regio.php 28.11.2005.

7

Ciljevi regionalne politike Europske unije su: 1. Smanjiti razlike izmeu razvijenih i nerazvijenih regija; 2. Poveati gospodarsku snagu regija i na taj nain drava i Unije u cjelini; 3. Postii socijalno ekonomsku koheziju izmeu drava lanica; 4. Poveati zaposlenost u regijama.

250 200 150 100 50 0Nizozemska Velika Britanija Luksemburg Slovenia Portugal Poljska Malta Austrija Belgija Francuska Estonija Danska Latvija Finska Italija Cipar Irska Litva

Slika 1.: BPD drava lanica EU (EU25)7Cilj je regionalnog razvoja poveanje uinkovitosti nacionalnog gospodarstva i uravnoteeni razvoj svih podruja unutar zemlje (Unije), regionalni razvoj usmjeren je na socijalno- ekonomsku koheziju, pomo slabije razvijenim regijama temeljem financijske solidarnosti i sudjelovanje u uravnoteenom gospodarskom razvoju drave u cjelini. Formiranje zajednikog trita Europske unije osim gospodarske integracije dovelo je do rastueg raskoraka u razvoju pojedinih podruja. Kapital u pravilu trai povoljne uvjete, a oni se nalaze u razvijenim urbanim sredinama. Zbog toga manje razvijene sredine u pravilu biljee vrlo mali obujam investicija, a time i mogunosti za razvoj. EU nastoji taj problem rijeiti strukturnim intervencijama financiranim iz prorauna. Prioriteti regionalne politike Europske unije su: 1. Poticati inovacije, istraivanja i poduzetnitvo, povezati izvore znanja i industriju radi njegove komercijalizacije, stvarati povoljnu politiku, gospodarsku, trinu i financijsku klimu za razvoj poduzetnitva; 2. Osigurati punu zaposlenost i nediskriminirajui pristup, omoguiti prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju radi stvaranja novih7

Izvor: Eurostat; dostupno na http://epp.eurostat.ec.europa.eu 16.10.2005.

8

mogunosti za zapoljavanje, prilagoditi obrazovni sustav potrebama trita rada i konceptu cjeloivotnog uenja; 3. Stvoriti trite rada koje e moi zadovoljiti potrebe gospodarstva i koje e uvaavati socijalne i regionalne razlike; 4. Stvaranje mree prometnica i infrastrukture radi boljeg povezivanja regija, ali i drava Unije; 5. Odrivi razvoj treba temeljiti na zatiti okolia, uvoenjem novih tehnologija obnovljivih izvora energije. Programi i projekti Unije namijenjeni poticanju regionalnog razvoja, za financijsku perspektivu do 2006. godine financiraju se iz instrumenata za financiranje regionalne politike. Zemlje lanice pomo primaju iz etiriju strukturnih fondova i jednog kohezijskog. Zemlje kandidati (meu kojima je i Hrvatska) pomo primaju putem pretpristupnih fondova: PHARE, ISPA, SAPARD. 2.2.1. Regionalni pristup u financiranju iz fondova Europske unije Ve smo prije istaknuli da regionalni pristup oznaava djelovanje na regionalnoj razini kako bi se na taj nain djelovalo na dravu, ali i Uniju u cjelini. Regionalni pristup je neophodan jer se ne mogu zanemariti specifinosti pojedinih podruja i ne postoji jedinstveno rjeenje za sve dijelove Unije. Da bi se mogao primijeniti regionalni pristup u financiranju, primjenjuje se NUTS (Nomenclature of Territorial Units for Statistic) klasifikacija regija prikazana tablicom 1.

Tablica 1.: NUTS nomenklatura regijaRazina Min. broj stanovnika: Maks. broj stanovnika: Kohezijski programi: Nacionalna razina: drava lanica Cilj 3 (ESF); NUTS I 3000000 7000000 analiza stanja NUTS II 800000 3000000 Cilj 1 (ERDF, FIFG, EAGGF) NUTS III 150000 800000 Cilj 2 (ERDF, ESF), INTERREG III (ERDF)Izvor: Europska komisija Obradio: Dejan Radat

Drave lanice Unije imaju u pravilu jednu ili vie NUTS I regija. One nemaju pravo na financijsku pomo, ali se koriste za prikupljanje statistikih podataka. NUTS II i NUTS III regije imaju pravo na pomo iz fondova Unije. Na slici 8 2, prikazane su NUTS II regije EU25. Obveza je drava lanica, i onih koje to planiraju postati, da izrade viegodinje planove regionalnog razvitka kao temelj za pomo iz strukturnih fondova. Na alost, Republika Hrvatska jo nije donijela Strateki plan regionalnog razvitka. Pojedine upanije donijele su svoje Regionalne operativne planove (ROP). Vano je napomenuti da strukturna pomo nije namijenjena projektima, ve razvojnim programima temeljenima na prioritetima razvoja drava lanica8

Dostupno na: http://www.europa.eu.int/comm/regional_policy 27.11.2005.

9

predlagatelja. Proraun programa sastoji se od dijela sredstava Unije i dijela sredstava drava lanica kako bi se izbjegla ogranienja financijskih mogunosti drave. Unija financira projekte ili dijelove projekta (kohezijski fond, ISPA), kao i programe (strukturni fondovi), a postupak je prikazan na

slici 3.9

Slika 2.: NUTS II regije Europske unijeDrave lanice mogu dobiti sredstva strukturnih fondova samo u sluaju ako izvode prihvaene programe. Za start programa komisija izdvaja 7% namijenjenog iznosa. Drava kandidat za sredstva fondova osniva organ ija je zadaa i odgovornost izbor projekata. Osim njega mora postojati organ plaanja koji je zaduen za potvrivanje izdataka i kontakt s Komisijom glede plaanja. On jami da su sredstva utroena ba za ono emu su namijenjena. Ukoliko se utvrdi da sredstva nisu troena namjenski, Komisija moe obustaviti plaanje, ili zahtijevati povrat ve isplaenog novca. Europsko vijee odluuje o proraunu fondova i nainu dobivanja sredstava iz njih, a Europska komisija o prioritetnim podrujima djelovanja. Svaka drava ili regija temeljem dostupnih fondova i prioriteta prikuplja prijedloge za potporu regijama s razvojnim problemima, a oni se dostavljaju9

Prilagoeno prema: Europska unija, Regionalna politika: U slubi regija; Ured za slubene publikacije Europske unije, Luxemburg 2004., p. 18,19.

10

Europskoj komisiji. Drave predlagai pregovaraju s Komisijom o sadraju prijedloga i o visini sredstava potrebnih za njihovu realizaciju. Po postignutom dogovoru Komisija potvruje Okvire potpore jedinstvenosti ili Jedinstveni programski dokument, a drava predlaga moe traiti odreeni predujam sredstava za poetak realizacije.

Realizacija programa i isplata novca

Odluka o proraunu fondova, nainu dobivanja sredstava i prioritetnim podrujima.

Prikupljanje prijedloga za potporu regijama.

Dostavljanje prijedloga EK

Izvoenje programa

Pregovori o sadraju prijedloga i visini pomoi

Odabir programa i obavjetavanje kandidata

Jedinstveni programski dokument

Detalji programa i nain izvedbe

Slika 3.: Postupak odabira i odobrenja programa te dobivanja sredstava iz fondova Unije.Na nacionalnoj ili regionalnoj razini odluuje se o detaljima programa i o nainu izvedbe. O tome se ne pregovara s Komisijom, ve je se samo obavjetava. Ovlateni organ drave za voenje programa odabire one koji najbolje odgovaraju zacrtanim prioritetima i obavjetava kandidate o svojem izboru. Izabrani programi se izvode, a realizacija mora biti provedena unutar utvrenog vremenskog roka koji je unaprijed definiran. Prati se napredak i izvoenje programa i o tome se izvjeuje Europska komisija (slika 3.). 2.2.2. Socijalno- ekonomska kohezija Stvaranje jedinstvenog trita Unije donijelo je itav niz pogodnosti kao to su nesmetan protok roba, ljudi, kapitala i informacija, ali i itav niz

11

problema i postojeim lanicama, i onima koje to tek trebaju postati. Prvenstveno su to problemi snane konkurencije i trokovi suprotstavljanja istoj, i potrebe usklaivanja zakonskog okvira. Zbog nemogunosti zemalja lanica da se s njima nose, cilj je Unije postizanje socijalnoekonomske kohezije smanjenjem nejednakosti na njenom cijelom teritoriju. Prvenstveno se to odnosi na slabije razvijene regije i drave. Nacionalna gospodarstva nemaju snage nositi se s rastuom konkurencijom kao posljedicom jedinstvenog trita i globalizacije, a ne smije se zanemariti ni injenica jo breg razvoja ve razvijenih podruja i jo veeg zaostajanja nerazvijenih (agglomeration effect). Cilj Unije (socijalno- ekonomska kohezija) postie se financiranjem razliitih programa i projekata predloenih od strane regija putem strukturnih i kohezijskih fondova. Pri tome Unija samo sudjeluje u ukupnim trokovima, dok ostatak snose same drave. 2.2.3. Regionalna politika Republike Hrvatske U Hrvatskoj su regionalne razlike vrlo istaknute: omjer izmeu najbogatije i najsiromanije regije mjeren BDP-om po stanovniku iznosi 3:1 (Grad Zagreb, Vukovarsko- srijemska upanija). Uzrok tome moe biti neki od sljedeih problema ili njihova kombinacija:10 1. 2. 3. 4. 5. 6. Visoka i trajna nezaposlenost; Niska razina i spori rast BDP-a po stanovniku; Visoki stupanj ovisnosti o uskoj industrijskoj bazi; Nagli pad proizvodnje; Neodgovarajua opremljenost infrastrukturom; Velike migracije izvan regije.

Sve navedeno, ili veina toga, obiljeava mnoge hrvatske upanije, a uzrok problemima su rat i ratna razaranja, neodgovarajue provedena pretvorba i privatizacija, deindustrijalizacija i destimuliranje proizvodnje, naglasak na uvozu i slino. Regionalni razvoj je uvjetovan, osim povijesnim, i razvojno-stratekim orijentacijama i osnovnim obiljejima resursa: neravnomjerna prostorna rasporeenost, oskudnost i nesavrena mobilnost.11 Trebamo ga promatrati u irem kontekstu kao skup sadraja i aktivnosti na nekom prostoru. Potaknuti regionalni razvoj mogue je prevladavanjem prije navedenih obiljeja, prvenstveno njihove nesavrenosti, a to je mogue, meu ostalim, i meuregionalnim odnosima. Iako razvoj regije doprinosi razvoju nekog veeg teritorijalnog podruja bilo bi pogreno zakljuiti kako razvoj treba temeljiti na lokalizaciji i zatvorenosti regija; naprotiv, povezivanjem i zajednikim djelovanjem mogue je eliminirati veinu problema.10

avrak V.: Regionalni razvoj i regionalna politika Hrvatske; u: Drui I., ur.: Hrvatski gospodarski razvoj; Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Politika kultura; Zagreb, 2003.; p 123. 11 Bogunovi A: Regionalna ekonomika; Narodne novine; Zagreb, 1991.; p. 3.

12

Kako bi postigla uravnoteeni gospodarski rast, Republika Hrvatska svoju gospodarsku politiku treba temeljiti na regionalnom pristupu. Iako na nacionalnoj razini ne postoji jedinstveni zakonski akt koji bi regulirao problematiku regionalnog razvoja, postoji itav niza zakona i dokumenata koji se odnosi na regionalni razvoj: Zakon o regionalnom razvoju (NN 107/ 01.); Zakon o Fondu za regionalni razvoj (NN 107/ 01); Zakon o Fondu za razvoj i zapoljavanje (NN 107/ 01); Zakon o otocima (NN 34/99, 32/02); Zakon o podrujima posebne dravne skrbi (NN 26/ 03); Zakon o brdsko-planinskim podrujima (NN 12/ 02, 32/ 03, 117/ 03); Zakon o obnovi i razvoju grada Vukovara (NN 44/ 01); Koncepcija regionalnog gospodarskog razvitka Republike Hrvatske; Naela regionalnog razvitka Republike Hrvatske (dio dokumenta Hrvatska u 21. stoljeu); Razvojni prioriteti Republike Hrvatske 2002.- 04. Iako Republika Hrvatska vodi rauna o najmanje razvijenim regijama, to se vidi iz navedenih akata, ostaje problem nedefiniranosti nacionalne vizije regionalnog razvoja pa sva nastojanja ostaju na pojedinanim sluajevima. Za provoenje politike regionalnog razvoja zadueno je Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, dok na regionalnoj razini nedostaju konkretne mjere. Samo pojedine regije imaju posebne agencije za regionalni razvoj ( Razvojna agencija sjever, Istarska razvojna agencija). Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske, osnovan 2001. godine na inicijativu Vlade, ima sljedeu misiju:12 Financirati inicijative kojima je cilj stimuliranje ujednaenog regionalnog razvitka; Pronai izvore financiranja na nacionalnoj i meunarodnoj razini; Podrka upanijama u izgradnji sustava financiranja projekata; Podrka u svezi voenja i upravljanja projektima. Regionalni pristup razvoju otean je visokim stupnjem fiskalne centralizacije, odnosno jo uvijek dominantne ovisnost regija o centralnoj dravi, ime se zanemaruje temeljni cilj regionalne politike: zadovoljavanje specifinih zahtjeva pojedinog podruja.

12

Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske, http://www.fondrr.hr/O%20FONDU2.htm 30.06.2005.

13

2.2.4. Teritorijalni ustroj Republike Hrvatske Teritorij Republike Hrvatske podijeljen je na 21 upaniju, 123 grada i 425 opina. Od 01. 01. 2004. godine teritorij je podijeljen sukladno NUTS podjeli regija (slika 4.): 1. NUTS I razina: obuhvaa podruje cijele Hrvatske. Nema pravo pomoi iz fondova EU, ve slui samo za prikupljanje podataka. I ovdje je vidljivo da je neophodan regionalni pristup jer drava kao cjelina ne moe dobiti pomo u obliku financijskih sredstava Unije; 2. NUTS II razina: Sjeverna Hrvatska, Sredinja zapadna Hrvatska, Istona Hrvatska, Juna Hrvatska; 3. NUTS III razina: sve upanije.

Slika 4. NUTS II i NUTS III regije Republike Hrvatske Regija Sjeverna Hrvatska obuhvaa sljedee upanije: Meimurskuupaniju, Varadinsku upaniju, Krapinsko- zagorsku upaniju, Koprivnikokrievaku upaniju, Bjelovarsko- bilogorsku upaniju, Sisako- moslavaku upaniju, Karlovaku upaniju. Regija Sredinja zapadna Hrvatska obuhvaa sljedee upanije: Zagrebaku upaniju i grad Zagreb. Regija Istona Hrvatska obuhvaa sljedee upanije: Virovitikopodravsku upaniju, Poeko- slavonsku upaniju, Brodsko- posavsku upaniju, Osjeko- baranjsku upaniju, Vukovarsko- srijemsku upaniju. Regija Juna Hrvatska obuhvaa sljedee upanije: Primorsko- goransku upaniju, Liko- senjsku upaniju, Zadarsku upaniju, ibensko- kninsku

14

upaniju, Splitsko- dalmatinsku upaniju, Istarsku upaniju, Dubrovakoneretvansku upaniju.

Tablica 2.: Ekonomski pokazatelji hrvatskih upanija

Izvor:

DZS (2004) www.dzs.hr Obradio: Dejan Radat

Usporeujui NUTS II regije ( tablica 2.), dolazi se do sljedeih zakljuaka: 1. Regija Sredinja zapadna Hrvatska ima najvei postotak uea u BDP-u Hrvatske (32,2%), i najvei broj zaposlenih (447725 ili 32,02%). Stopa registrirane nezaposlenosti je 9,7% za grad Zagreb i oko 15,2% za Zagrebaku upaniju. U regiji ivi 24,54% ukupnog stanovnitva Hrvatske. Razlog dobrim pokazateljima lei u injenici da se radi o podruju glavnog grada, a zbog visoke centralizacije glavnina poslovnih aktivnosti odvija se u njemu. 2. Regija Juna Hrvatska ima postotak uea u BDP-u od 31,5% i broj zaposlenih (443619 ili 31,77%). Stopa registrirane nezaposlenosti varira od samo 8,8% u Istarskoj upaniji do 31,5% u ibenskokninskoj. Velika razlika posljedica je, izmeu ostalog, rata i ratnih razaranja, prvenstveno u ibenskokninskoj upaniji. U regiji ivi 32,16% ukupnog stanovnitva Hrvatske. Veliko uee u BDP-u temelji se na zaradi od turizma, iako bi rezultati mogli biti i bolji to se moe zakljuiti praenjem primjera Istarske upanije i njenom primjenom u regionalnom kontekstu. 3. Regija Sjeverna Hrvatska nalazi se na treem mjestu prema udjelu u BDP-u od 20% i brojem zaposlenih od 20,6%. Nezaposlenost varira od upanije do upanije i kree se u rasponu od 13,4% koliko je u

15

Krapinsko- zagorskoj, do 29,7% u Sisako- moslavakoj. I ovdje je uoljiva razlika posljedica ratnih razaranja jer gospodarstvo jo nije zaivjelo u punoj mjeri, prvenstveno u ratom pogoenim podrujima. Najsjevernije upanije ( Meimurska i Varadinska) unato izvrsnom geoprometnom poloaju nisu postigle svoj maksimum. Razlog treba traiti u dominaciji radnointenzivnih djelatnosti bez visoke dodane vrijednosti. 4. Regija Istona Hrvatska nalazi se na zaelju prema svim pokazateljima: najnii BDP-u (16,7%), najmanji broj zaposlenih (212898 ili 15,25% ). Stopa registrirane nezaposlenosti prelazi 20% u svim upanijama, a najvia je u Vukovarsko- srijemskoj (34,2%). U regiji ivi 20,08% ukupnog stanovnitva Hrvatske. Glavni je problem jo uvijek nedovrena gospodarska obnova najvie ratom pogoenih podruja. Svijetli primjer pokuaja revitalizacije je izrada Regionalnog operativnog programa Vukovarsko- srijemske upanije. Kako bi Hrvatska mogla provoditi regionalnu politiku Unije, treba prije svega donijeti Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i sukladno njemu Strategiju regionalnog razvitka Republike Hrvatske. Tek nakon to se definiraju ciljevi, vizija, strategija i prioriteti regionalne politike i razvoja, mogu se provesti konkretne mjere i traiti pomo fondova Unije. Bez njih sve ostaje na pojedinanim sluajevima. Pojedine regije uoile su vanost definiranja svojih politika razvoja pa su uz pomo mjerodavnih dravnih institucija, Unije i drugih donatora izradile ili izrauju ROP regionalne operativne programe. Osim ovog, Vlada Republike Hrvatske predloila je novi program NUTS ustroja koji bi obuhvaao samo tri regije. Zagrebaka upanija bi se izdvojila od grada Zagreba i pripojila regiji Istona Hrvatska koja bi obuhvaala dosadanje regije Sjeverna i Istona Hrvatska. Problem je u odreivanju sredita regije zbog samih razliitosti ukljuenih upanija. Dosadanja regija Juna Hrvatska ostala bi nepromijenjena, dok bi grad Zagreb bio samostalna regija iz razloga to zbog svojeg visokog iznosa BDP-a po stanovniku (vie od 14000 Eura) nema pravo na koritenje pomoi iz fondova Unije. Pojedini ekonomisti13 predlau podjelu Hrvatske na samo dvije regije: Panonsku Hrvatsku i Jadransku Hrvatsku, obrazlaui prijedlog da bi se na taj nain moglo dobiti najvie sredstava Europske unije. Nedostatak ovakve podjele bio bi nehomogenost i nemogunost voenja zajednikih politika, prvenstveno zbog velikog broja malih lokalnih jedinica, a taj bi se nedostatak mogao ukloniti revizijom postojeeg stanja i ukidanjem pojedinih malih i nesposobnih upanija.

2.3. Strategija regionalnog razvitka Republike HrvatskeStrategija regionalnog razvitka Republike Hrvatske (SRRRH) dokument je koji se temelji na ( naalost nepostojeoj) Strategiji gospodarskog razvitka. U njemu se analizira postojee stanje, predvia budue i ovisno o ciljevima iliPrema tekstu u Jutarnjem listu: evi J.: Ekonomisti: Podjelom na dvije regije dobili bismo 10 milijardi eura pomoi; 20.11.2005.; p.713

16

viziji budunosti predlau mjere za tono odreeno vremensko razdoblje. U nastavku teksta analizirat emo primjer Republike Slovenije i njene Strategije regionalnog razvitka te emo predloiti smjernice za izradu SRRRH. 2.3.1. Prijedlog Strategije regionalnog razvitka Republike Hrvatske (SRRRH) Da bi se uope mogla izraditi Strategija regionalnog razvitka Hrvatske, neophodno je postojanje Strategije gospodarskog razvitka Hrvatske koja trenutno jo nije izraena, ali se najavljuje uskoro. Zakonsku regulativu bi trebalo prilagoditi na nain da se regijama daju vee ovlasti, prvenstveno u financijskom pogledu, odnosno na nacionalnoj razini provesti fiskalnu decentralizaciju.Analiza sluaja: Strategija regionalnog razvitka Republike Slovenije (SRRRS)14SRRRS temeljni je strateki dokument Slovenske regionalne politike. Temelji se na Zakonu o poticanju skladnog regionalnog razvoja i njegovim podzakonskim aktima, kao i Bijeloj knjizi o regionalnom razvoju u Sloveniji, dravnim razvojnim programima iz prethodnih godina, te istraivanjima slovenskih Istraivakih instituta, a u skladu sa Strategijom gospodarskog razvoja Slovenije i Prostornim planom. Sastoji se od dvaju dijelova: stratekog i analitikog. U prvom dijelu (strateki dio) opisuju se strategija i ciljevi regionalnog razvitka, kao i nain njihova postizanja, a u drugom dijelu od socijalno- ekonomskih i drugih analiza. Realizacija Strategije zapoela je 1995. godine, a odnosi se na razdoblje do 2006. godine.

Tablica 3.: Temeljne odrednice Strategije regionalnog razvitka Slovenije Temelji se na potrebi odrivog razvoja na cijeloj razini drave, uz Vizija Naela Cilj Strategija Institucionalna potporakoritenje svih potencijala i ouvanje okolia. Cjelovitosti provoenja, politike, partnerstvo, subsiudarnost, usklaivanje, programsko usmjeravanje, evaluacija uinaka i sufinanciranja na nain kako to predvia i EU. Postizanje visokog ivotnog standarda i kvalitete ivota kroz konkurentno gospodarstvo, poboljanje ljudskog kapitala i infrastrukture i uspostavom odgovarajue institucionalne potpore. Uinkovito iskoritavanje razvojnih mogunosti i raspoloivih izvora financiranja namijenjenih skladnom regionalnom razvoju i koordinacija regionalnih i nacionalne politike. Savjet za regionalnu politiku, Agencija za regionalni razvoj na nacionalnoj razini, regionalne razvojne agencije Javni fond za regionalni razvoj.

Izvor: Strategija regionalnega razvoja Slovenije; Agencija RS za regionalni razvoj; Ljubljana 2001. Izradio: Dejan Radat

Sam dokument bi se po uzoru na slovenski sastajao od stratekog i analitikog dijela. U prvom dijelu treba definirati viziju, naela, ciljeve, strategiju i nain njihove realizacije.

14

Prilagoeno prema: Strategija regionalnega razvoja Slovenije; Agencija RS za regionalni razvoj; Ljubljana 2001.

17

Tablica 4.: Temeljne odrednice Strategije regionalnog razvitka Hrvatske Uravnoteeni gospodarski i socijalni razvoj u svim regijama, visoki Vizija

Naela Ciljevi15

ivotni standard i zdravstvena zatita svih stanovnika. Hrvatska e postati zemlja za ugodan ivot temeljen na odrivom gospodarskom rastu, primjeni novih tehnologija i zatiti okolia. Uporaba svih potencijala u postizanju vizije je neophodna. Prilagodba zakonskoj regulativi EU predstavlja pravi put u pretvaranju Hrvatske u najperspektivniju i najrazvijeniju zemlju regije. Cjelovitost provoenja politike, partnerstvo, subsijudarnost, usklaivanje, programsko usmjeravanje, evaluacija uinaka i sufinanciranja na nain kako to predvia i EU. Smanjiti regionalne gospodarske razlike kako bi do 2010. godine BDP bio u relaciji 2:1; Poboljati uvjete zapoljavanja, zdravstvene i socijalne zatite, i smanjiti razlike za 25% u usporedbi s razvijenom podrujima; Posebnu skrb posvetiti posebno ugroenim regijama (otoci, rijetko naseljena mjesta); Izgraditi regionalni sustav te nove institucije za regionalno planiranje. Do sada su regije klasificirane prema NUTS nomenklaturi, a od institucija postoji samo Fond za regionalni razvoj i pokoja razvojna agencija; Uskladiti regionalni sustav s onim u EU; Ustrojiti regionalnu politiku na nain da im prije pone s koritenjem fondova Unije; Osnovati Povjerenstvo za regionalni razvitak i politiku; upanije angairati na aktivnijem provoenju regionalne politike i napore stimulirati.

Strategija

Institucionalna potpora

Iskoristiti razvojne mogunosti zemlje i njenih regija i raspoloivih izvora financiranja namijenjenih skladnom regionalnom razvoju i koordinacija regionalnih i nacionalne politike. Skori poetak pregovora s EU i ulazak u punopravno lanstvo do 2010. godine daje mogunost financiranja veine ciljeva i postizanje vizije kroz pretpristupne fondove. Savjet za regionalnu politiku Agencija za regionalni razvoj na nacionalnoj razini Regionalne razvojne agencije upanijske razvojne agencije Fond za regionalni razvoj Republike Hrvatske Potpora nadlenih ministarstava

Izradio: Dejan Radat

Analitiki dio obuhvaa analizu socioekonomskih pokazatelja drave i regija te davanje ocjena mogunostima regija, a to moemo izvesti iz sljedeih pokazatelja:16 1. ukupnog drutveno- politikog okruenja regije, 2. postojee gospodarske infrastrukture, 3. ljudskog potencijala,15

Razvojni prioriteti RH; Ured za strategiju i razvitak; Zagreb, 2001. Dostupno na: http://www.hrvatska21.hr/razvojniprio.htm 12.07.2005. 16 Strategija regionalnega razvoja Slovenije; Agencija RS za regionalni razvoj; Ljubljana 2001.

18

4. kvalitete ivota u regiji, 5. pristupa informacijama o tritu i tehnologiji, organizaciji i poslovanju, 6. mogunostima financiranja. U pravilu se razlike izmeu regija oituju u ovim navedenim imbenicima. U rujnu 2005. godine Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR) predstavilo je prijedlog Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske.17 On predstavlja okvir za upravljanje regionalnim razvojem kroz poticanje razvoja na upanijskoj razini na principima partnerstva, uklanjanje razvojnih tekoa najslabije razvijenih upanija i prekograninu i meuregionalnu suradnju. Tijekom 2006. godine trebalo bi donijeti i Zakon o regionalnom razvoju i kljune odredbe za upravljanje regionalnim razvojem. Odgovornost za upravljanje je u okviru nadlenosti MMTPR. Predlae se osnivanje Vijea za strukturnu politiku i regionalni razvoj i Partnerskog vijea RH. Sveukupni je cilj Strategije Postojanje funkcionalne politike regionalnog

razvoja u Republici Hrvatskoj koja doprinosi odrivom razvoju i nacionalnoj konkurentnosti do 2013. godine.18Strategijom su definirana dva strateka cilja: 1. Sve su upanije sposobne doprinijeti odrivom razvoju; 2. Uvoenje uinkovitog sustava upravljanja regionalnim razvojem. 2.3.2. Regionalni operativni program - ROP Regionalni operativni program je dokument kojim se za odreeno programsko razdoblje definiraju ciljevi politike odreene regije, nain njihove realizacije te tono specificirane mjere provedbe. Definiranje regionalnih operativnih programa predstavlja sljedei korak u definiranju stratekog razvoja upanija za neko budue razdoblje. Njima se Europska komisija slui kako bi unaprijedila regionalni razvoj u zemljama kandidatima, a koriste ih i zemlje kandidati kao pripremu za koritenje sredstava strukturnih fondova kada budu primljene u punopravno lanstvo. Da bi drava, ali i regije mogle raunati na financijsku potporu, neophodni su plan i strategija daljnjeg razvitka. Korisnici ROP-a su na prvom mjestu upanije, ali i svi graani, a projekti na koje se odnosi su u pravilu unapreenje infrastrukture, potpora i razvoj poduzetnitva, ljudski i drutveni razvoj. Cilj je posluiti kao smjernica i sredstvo postizanja odrivog gospodarskog i drutvenog razvoja kroz pripremu i povezivanje razvojnih programa, identifikaciju podruja intervencije, definiranje mjera te odabir konkretnih razvojnih programa.17

Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (prijedlog); Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka; Zagreb, rujan 2005. 18 Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske (prijedlog); Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka; Zagreb, rujan 2005., p. 19

19

Plan je Republike Hrvatske ulazak u punopravno lanstvo Europske unije do 2009. godine. Bez razraene strategije gospodarskog i regionalnog razvitka koritenje sredstava iz fondova Unije nije mogue. Ulazak u Uniju nije krajnji cilj sam po sebi, ve bi on sa sobom trebao nositi napredak i razvoj drutva u cjelini. Koritenje pomoi kako bi se osigurao boljitak svih graana mogunost je koju Hrvatska ne bi smjela propustiti, a ve sada kasni. 2.3.3. Program ukupnog razvoja PUR Program ukupnog razvoja (PUR) je razvojni projekt jedinica lokalne samouprave ili mikroregije koji daje sliku trenutnog stanja i plana razvojnih aktivnosti.

Ciljevi PUR-a su:1. gospodarsko - socijalni razvoj mikroregije; 2. osposobljavanje tima sudionika za provedbu projekata; 3. uspostava suradnje javnog i privatnog sektora gospodarskom razvoju.

u

lokalnom

Sudionici u izradi PUR-a su razvojni tim i tim izvoaa. Izraeni PUR trebao bi imati sljedea poglavlja: Uvod; Temeljna analiza/ analiza trenutnog stanja; SWOT analiza; Vizija mikroregije; Glavni strateki ciljevi, prioriteti i mjere; Operativni plan izvoenja projekata; Plan financiranja projekata; Promocija projekta.

20

3. Fondovi Europske unijePotpora provoenju zajednikih politika zemalja unutar Europske unije temeljni je cilj fondova Europske unije. Sredstva namijenjena nekoj od njih mjerilo su njene vanosti. Fondovi su namijenjeni dravama kandidatima za lanstvo, lanicama i treim zemljama pa prema tome mogu biti: pretpristupni fondovi; strukturni i kohezijski fondovi; inicijative zajednice; programi zajednice.

3.1. Namjena fondova EUSvaka zemlja koja eli pristupiti u punopravno lanstvo Europske unije obvezna je uskladiti svoje zakonodavstvo s onim u njoj. Podruje kojem se poklanja najvie pozornosti svakako je regionalna politika koja omoguava dravama kandidatima koritenje sredstava pretpristupnih fondova, a kasnije, primanjem u punopravno lanstvo, i ostalih fondova. Cilj je postizanje socijalnoekonomske kohezije i usklaenost s pravnom steevinom zajednice. Unato raspoloivosti sredstava fondova, iskustvo deset novih zemalja lanica pokazuje tekoe pri dobivanju i koritenju njihovih sredstava. Slina situacija oekuje i Hrvatsku.

3.2. Pretpristupni fondoviPretpristupni fondovi namijenjeni su dravama kojima je cilj ui u Uniju, odnosno koje imaju status kandidata. Sam proces primanja novih lanica temelji se na Rimskim ugovorima, odnosno svaka zemlja koja poiva na naelima slobode, demokracije, potivanja ljudskih prava te vladavine prava moe postati punopravna lanica. Kriteriji koje treba zadovoljiti svaka od drava kandidatkinja su: 1. Postojanje institucija koje jame provedbu odredaba iz Rimskih ugovora; 2. Trino gospodarstvo i njegova sposobnost u suoavanju s konkurencijom; 3. Sposobnost preuzimanja obveza koje proizlaze iz lanstva, i usvajanje pravne steevine zajednice; 4. Administrativna sposobnost za lanstvo koja podrazumijeva postojanje upravne strukture, obuenih djelatnika i vertikalna i horizontalna suradnja meu institucijama. Da bi svaka od drava kandidatkinja mogla zadovoljiti navedene kriterije, Europska unija im prua pomo temeljem pretpristupne strategije izraene za svaku dravu posebno ili za skupinu drava.

21

Ukupna financijska sredstva namijenjena pretpristupnim fondovima u financijskoj perspektivi od 2000. do 2006. iznose 23.490 milijuna eura, a iznosi sredstava po godinama i programu prikazani su u tablici 5.

Tablica 5.: fondovima

Financijska

sredstva

namijenjena

pretpristupnim

Iznosi sredstava (milijuni eura)

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. Ukupno7. PRETPRISTUPNA POMO Poljoprivreda (SAPARD) Predp.strukt. instr. (ISPA) 3.174 529 1.058 3.240 540 1.080 3.325 555 1.109 3.386 564 1.129 1.693 3.455 3.455 3.455 23.490

PHARE 1.587 1.620 1.664 Izvor: Europska komisija, http://www.europa.eu.int/comm/budget Obradio: Dejan Radat

3.2.1. PHARE program (Pologne et Hongrie - Aide a Restructuratio Economique)

Program PHARE ustanovljen je 1989. godine. Namjena mu je pomozemljama kandidatima Sredinje i Istone Europe u pripremama za punopravno lanstvo u Uniji. Nakon osnivanja bio je zamiljen kao pomo Poljskoj i Maarskoj, a onda i ostalim kandidatkinjama: 10 novih lanica i Bugarska i Rumunjska. Do 2000. godine mogle su ga koristiti i zemlje Istonog Balkana (meu njima i Hrvatska), a 2001. godine zamijenio ga je program CARDS o kojem e biti vie rijei kasnije. Ciljevi PHARE programa su:19 1. Jaanje javne administracije i institucija kako bi lanice mogle funkcionirati i unutar Unije; 2. Promocija konvergencije sa zakonskim okvirom Unije i skraivanje vremena potrebnog za prilagodbu; 3. Promocija socijalne i ekonomske kohezije. Jaanje administrativnih kapaciteta i institucija glavni je uvjet za ulazak u Uniju, kako bi zemlje lanice bile u potpunosti spremne za prilagodbu, usvajanje i sudjelovanje u zajednikim politikama. Pomo je namijenjena:

Izgradnji institucija: iroki spektar institucija i njihova isprepletenostna nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini zahtijeva koordinaciju i usuglaeno djelovanje u skladu s politikom Unije. Pomo se oituje u razvoju strukture, strategije, ljudskog potencijala i menaderskih vjetina neophodnih za jaanje ekonomskih, socijalnih, regulatornih i

19

http://europa.eu.int/comm/enlargement/pas/phare/index.htm 15.08.2006.

22

administrativnih kapaciteta te pomo u postizanju Kopenhakih kriterija. 30% PHARE sredstava namijenjeno je ovom cilju. Twinning projekti: dizajnirani su kako bi postigli specifine rezultate na podrujima odreenim kao prioritetnim u nadgledanju i izvjetavanju. Ne osigurava samo tehniku i administrativnu pomo, ve i dugoronu suradnju izmeu postojeih i buduih lanica. TAIEX instrument: namijenjen dravama kandidatima koji putem njega mogu zatraiti kratkoronu pomo pri rjeavanju nekog specifinog problema angamanom strunjaka Unije ili organizacijom seminara i radionica. Tranzicijske pogodnosti: namjena im je nastavak koritenja pomoi novim dravama lanicama kako bi do kraja implementirali zakonsku i drugu legislativu zajednice pa do koritenja strukturnih fondova. Izgradnja institucija ukljuujui investicije: podupire implementaciju europskih normi i standarda. 35% PHARE sredstava namijenjeno je u te svrhe. Da bi se sredstva PHARE programa mogla koristiti, svaka drava kandidat mora izraditi Nacionalni plan za usvajanje pravnih steevina zajednice kojim identificira probleme i vrijeme njihova uklanjanja. Nakon to taj plan odobri Unija, postaje Nacionalni razvojni program koji je temelj za PHARE programiranje.

PHARE prekogranina suradnja predstavljena je 1994. godine kako bi pomogla graninim regijama drava kandidata da prevladaju svoje specifine regionalne probleme i jo se vie priblie Uniji, drugim dravama Centralne i Istone Europe i svojim vlastitim ekonomijama. Dugoroni je cilj prekogranine suradnje u okviru PHARE programa ubrzanje ekonomskog rasta i razvoja i priprema za budue koritenje programa INTERREG. U razdoblju od 2000. do 2003. namijenjeno mu je 163 milijuna eura, odnosno 10% godinjeg prorauna PHARE programa. 2003. godine zamijenjen je Inicijativom vanjskih granica. Programi namijenjeni za vie drava (Multi Country programmes)usmjereni su specifinim namjenama, odnosno za postizanje ekonomije obujma ili potrebe promocije regionalne suradnje. Najvei od njih namijenjen je promociji malog i srednjeg poduzetnitva. Ostali su TAIEX, Sigma, Nadgledanje i evaluacija, Statistika, Okoli i slino. Za razliku od ostalih programa koji su planirani centralizirano, a implementirani decentralizirano, viedravni su planirani i implementirani centralizirano. Glavnu ulogu u postupku dobivanja sredstava PHARE programa igraju:

Nacionalni koordinator (National Aid Co-ordinator) koji osiguravakoordinaciju izmeu razine na kojoj se vri programiranje i razine nadzora i izvrenja; Nacionalni dunosnik za odobravanje (National Authorising Officer) supotpisnik je Nacionalnog koordinatora i odgovoran je za Nacionalni fond putem kojeg e se vriti pritjecanje novaca iz

23

pretpristupnih fondova. Bavi se financijskim menadmentom svih programa, upuuje zahtjeve Europskoj komisiji, redistribuira sredstva primateljima i izvjetava Komisiju; Komisija za implementaciju (Implementing Agencies) locirana je pri nadlenom ministarstvu zemlje primatelja pomoi i odgovorna je za implementaciju PHARE programa;

Primatelji pomoi.3.2.2. ISPA (The Instrument for Structural Policies for Preaccession)

ISPA je instrument Europske komisije namijenjen dravama Srednje iIstone Europe, kandidatima za lanstvo u Uniji, za prilagoavanje podruja prijevoza i zatite okolia, poboljavanja kvalitete ivota i socijalnoekonomskoj koheziji te pristupu Kohezijskom fondu Unije. Pokrenut je 1999. godine temeljem dokumenta Agenda 2000. Podruje koje pokriva je:20

Okoli: unapreenje infrastrukture standardima zatite okolia u EU; Prijevoz: nadogradnja i proirenje transeuropske prijevozne mree; Tehnika podrka: izravno vezana uz projekte koji se financiraju; Tehnika pomo na inicijativu Europske komisije: treninzi,seminari, radionice, studije Pitanje ouvanja okolia jedno je od temeljnih u provedbi ciljeva EU jer zagovara razvoj i napredak gospodarstva vodei pri tome rauna o zatiti okolia. Usklaivanje s direktivama EU za zemlje kandidate zahtijeva znatna financijska sredstva. ISPA financira projekte koji zahtijevaju vrlo visoka financijska ulaganja: 1. 2. 3. 4. Vodoopskrba i proiavanje otpadnih voda, Upravljanje otpadom, Kontrola zagaenja zraka, Kontrola industrijskog zagaenja.

Sredstva namijenjena prijevozu odnose se na projekte vezane uz transeuropsku prijevoznu mreu koja povezuje lanice, kandidate i tree zemlje i na taj nain doprinosi postizanju temeljnih naela EU (slobodi kretanja ljudi i dobara). Pokriva sve grane prometa: cestovni, eljezniki, zrani, rijeni, jezerski, kanalski i pomorski, cjevovodni i potanskotelekomunikacijski.

Tehnika pomo obuhvaa poslove oko identifikacije i pripreme projekata, njihovo voenje i nadzor.

20

The mini ISPA Report 2000. 2003.; DG Regio; Veljaa 2004.; dostupno na http://www.europa.eu.int/comm/regional_policy/funds/ispa/enlarge/repo_en.htm 18.08.2005.

24

Da bi mogla koristiti sredstva ISPA-e, drava kandidat mora ispuniti odreene uvjete:21 1. 2. 3. 4. Izraditi studije izvedivosti ISPA Izraditi Nacionalne strategije ISPA za promet i okoli Europska komisija mora odobriti strategiju Identificirati, pripremiti i izraditi projekte

Nakon izrade projekta on se upuuje Europskoj komisiji na odobrenje, a administrativno i financijsko upravljanje projektom vri se ex-ante. Projekti se financiraju u iznosu od 75%, a iznimno i 85% ukoliko se radi o iznimno skupim i opirnim projektima. Ostatak pokriva nacionalno gospodarstvo iz prorauna u suradnji22. Sredstva se meu kandidatima rasporeuju prema sljedeim kriterijima: Sredstva namijenjena pojedinoj dravi ovise o broju stanovnika, BDP-u i povrini zemlje; Raspon je fleksibilan. Kao i kod drugih pretpristupnih programa velika je razlika izmeu predvienih i isplaenih sredstava to je vidljivo u tablici 6 gdje su prikazani iznosi predvienih, odobrenih i isplaenih sredstava.

Tablica 6.: Iznosi predvienih, odobrenih i isplaenih sredstava u razdoblju od 2000. do 2003. godine

Izvor: DG Regio: The mini ISPA Report 2000. 2003.; veljaa 2004. Obradio:Dejan Radat

Vidljiv je vrlo mali postotak isplaenih sredstava u odnosu na predviene

(grafikon 1.), a razlog je nepripremljenost nacionalnih strategija na podrujuokolia i prijevoza, neuinkovito vremensko planiranje projekata, nepostojanje odgovarajue institucionalne podrke, loe projektne aplikacije.

21

ISPA Program pretpristupne pomoi i znaaj za Hrvatsku; Ministarstvo za Europske integracije; Zagreb, 2004. 22 Europska investicijska banka, javno-privatna partnerstva, meunarodne financijske institucije

25

2500,0 2000,0 1500,0 Odobreno 1000,0 500,0 0,0 Okoli Pomo za poplavu Prijevoz EDIS Isplaeno

Grafikon 1.: Odnos odobrenih i isplaenih sredstava po podruju3.2.3. SAPARD (Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development) Usvojen 1999. godine, namijenjen je dravama kandidatima za lanstvo u Uniji kao priprema rjeavanju problema privatizacije i restrukturiranja, za ruralni razvoj i im efikasnije usvajanje pravnih steevina zajednice vezano uz provedbu zajednike poljoprivredne politike. Mjere koje podrava SAPARD su: Ulaganje (investicije) namijenjene poljoprivrednim gospodarstvima; Ulaganje u poboljavanje procesa prerade proizvoda; Investicije u marketing; Nain obrade zemljita koji podrava zatitu prirode i ne utjee na promjenu krajolika; Grupiranje proizvoaa; Ekonomska diversifikacija sela; Uspostava i auriranje registra zemljita; Obrazovanje u poljoprivredi; Poboljanje ruralne infrastrukture; Upravljanje pitkim i tehnikim vodama; umarstvo i poumljavanje; Tehnika pomo. Kako bi se koristila sredstvima SAPARD-a, svaka drava kandidat obvezna je izraditi viegodinji Nacionalni program ruralnog razvoja s utvrenim i definiranim prioritetima i mjerama koji se dostavlja Europskoj komisiji na odobrenje.

26

Program financira do 50% trokova projekta (u Republici Hrvatskoj). Provodi se prema naelu ex-post kontrole to znai da je za provedbu programa u potpunosti odgovorna drava korisnica, dok Europska komisija ima pravo nadzora provedbe. Za provedbu je zaduena Nacionalna SAPARD agencija koja uspostavlja Agenciju za plaanje odgovornu za sva financijska pitanja i Agenciju za provedbu koja je odgovorna za provjere aplikacija, terenske provjere, izdavanje potvrda za poetak projekta i praenje napretka. Sredstva SAPARD-a isplauje se naknadno to znai da projekt treba financirati, a tek se po njegovom zavretku vri povrat sredstava. Iskustva novih zemalja lanica ukazuju na problematiku koritenja SAPARD sredstava i to zbog neodgovarajue strunosti i kadrovske nepripremljenosti za pisanje i provedbu projekata, neusklaenosti projekata s ekolokim, zdravstvenim i standardima kvalitete i nerijeenom problematikom privatnih nabava. Dobivanje SAPARD sredstava puno je lake velikim poljoprivrednicima koji mogu provesti financiranje i kreditiranje. Cilj je ograniiti poljoprivrednu djelatnost na velike posjede koji su sposobni ispuniti visoke standarde i opstati na otvorenom tritu. 3.2.4. CARDS (Community Development and Stabilisation) Assistance for Reconstruction,

Program CARDS usvojen je 2000. godine s ciljem potpore zemljama iz procesa stabilizacije i pridruivanja23, a zamjenjuje dotadanje programe OBNOVA i PHARE. Previen je za razdoblje od 2000. do 2006. godine, a sastoji se od nacionalne komponente, namijenjene svakoj dravi posebno, i regionalne komponente namijenjene zajednikim projektima, s ukupnim proraunom od 4,6 milijardi eura24 za razdoblje od 2000. do 2006. godine. Krajem 2004. godine Hrvatska prestaje biti korisnica CARDS programa otvaranjem PHARE, iako e se obveze proistekle iz njega provoditi do kraja. CARDS je provodio pomo financiranjem investicijskih programa i programa izgradnje institucija, a uloena sredstva su bespovratna. Iznosi predvieni za pojedine zemlje prikazani su u tablici 7. Iz nje je vidljivo da ukupan iznos pomoi (radi se o nepovratnim sredstvima) iznosi 1745,7 milijuna eura od ega je Hrvatskoj namijenjeno 197 milijuna ili 11,3%.

Nacionalna komponenta je namijenjena:Obnovi, povratku izbjeglica, stabilizaciji regije; Stvaranju institucionalnog i zakonodavnog okvira za postizanje pravnih steevina zajednice; Jaanju trinog gospodarstva i odrivom gospodarskom razvoju; Drutvenom razvoju;

23 24

Radi se o Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori i Makedoniji. EU Funding Opportunities in Brief; EU Center, 2004.

27

Jaanju meuregionalne i meunacionalne suradnje drava korisnica; Jaanju suradnje s dravama lanicama EU i drugim zemljama regije.

Tablica 7.: Iznosi CARDS pomoi za razdoblje od 2002. do 2004. godineIznos sredstava (milijuni eura)

Drava Albanija BIH Hrvatska Makedonija Srbija i Crna Gora Regionalno* Ukupno

2002 44,9 71,9 59 41,5 359,6 43,5 620,4

2003 46,5 63 62 43,5 331,3 31,5 577,8

2004 63,5 72 81 55,5 312,4 584,4

UKUPNO 149,9 199,9 197 136 987,9 75 1745,7

% 8,6 11,5 11,3 7,8 56,6 4,3

*Regionalni fond za zajedniko upravljanje granicama ukljuen u nacionalne programe Izvor: Slubene stranice Europske unije http://europa.eu.int/comm/enlargement/cards/index_en.htm Obradio: Dejan Radat

Iznosi namijenjeni pojedinim sektorima prikazani su u Tablici 8.

Tablica 8.: Iznosi CARDS sredstava namijenjeni Republici Hrvatskoj po podrujimaIznosi sredstava (milijuni Eura)

Podruje Pravosue Izgradnja administrativnih kapaciteta Ekonomski i socijalni razvoj Okoli, prirodni resursi Stabilizacija demokracije Ukupna alokacija

2002 10 12 18 3 16 59

2003 12 11,8 17,5 3,7 17 62

2004 26,8 15,1 17,8 3,8 17,5 81

Ukupno 43,8 38,9 53,3 10,5 50,5 197

% 22 20 27 5,3 26

Izvor: Slubene stranice Europske unije http://europa.eu.int/comm/enlargement/cards/index_en.htm Obradio: Dejan Radat

Najvie sredstava (27,1%) namijenjeno je socijalnom i ekonomskom razvoju to je plan politike EU o socijalnoekonomskoj koheziji. Slijedi stabilizacija demokracije (25,6%), pravosue (22,2%), izgradnja i modernizacija administracije (19,7%) i zatita okolia (5,3%), a zbog pomoi za postizanje kriterija za ulazak u punopravno lanstvo u Uniji (grafikon 2).

28

Pravosue26% 22%

Izgradnja administrativnih kapaciteta Ekonomski i socijalni razvoj20%

5% 27%

Okoli, prirodni resursi Stabilizacija demokracije

Grafikon 2.: Sredstva namijenjena pojedinim podrujima izraena u postocimaZa razliku od nacionalne, regionalnu komponentu Hrvatska moe koristiti i nakon 2004. godine. Ona obuhvaa: Integrirano upravljanje granicama; Potporu stabilizaciji demokracije; Izgradnju dravnih institucija; Jaanje regionalne infrastrukture i razvoj okolia.

Tablica 9.: Iznosi regionalne komponente CARDS sredstavaIznosi sredstava (milijuni eura)

Podruje Zajedniko upravljanje granicama Izgradnja institucija Stabilizacija demokracije Regionalna infrastruktura Priuva Ukupno

2002 1 19,9 7,6 14 1 43,5

2003 1 21,8 5 3,7 31,5

Ukupno 2 41,7 12,6 17,7 1 75

% 2,7 55,6 16,8 23,6 1,3 100

Izvor: Slubene stranice Europske unije http://europa.eu.int/comm/enlargement/cards/index_en.htm Obradio: Dejan Radat

Iz tablice 9 je vidljivo da je najvie sredstava (55,6%) namijenjeno izgradnji institucija, zatim regionalnoj infrastrukturi (23,6%), stabilizaciji demokracije (16,8%), meunacionalnoj suradnji na upravljanju granicama (2,7%).

29

3.2.5. Ostali programi Ostalima, koji financiraju vanjske akcije, smatraju se programi namijenjeni treim zemljama, pokrivaju razliita podruja, a usmjereni su prema jednoj ili vie drava, sukladno vanjskoj politici koju Unija provodi, a ovdje su navedeni samo neki:

TACIS otvoren dravama Istone Europe i Sredinje Azije namijenjen tranziciji prema trnom gospodarstvu i demokraciji s proraunom tekim 3.138 milijuna eura; MEDA za drave Mediterana, Bliskog i Srednjeg istoka namijenjen ekonomskoj tranziciji, pripremi slobodne trgovine i postizanju socijalnoekonomske ravnotee. Dostupan je na razini bilateralne i regionalne ili multilateralne suradnje.3.2.6. Instrument za pretpristupnu pomo Instrument za pretpristupnu pomo IPA (Pre-Accession Instrument) predvien financijskom perspektivom za razdoblje od 2007. do 2013. godine, zamjenjuje dosadanje instrumente PHARE, ISPA, SAPARD i CARDS, a namijenjen je dravama kandidatima za lanstvo u Uniji ili onima koje to tek trebaju postati. Definiran je Glavom 4. (EU kao globalni partner) Financijske perspektive, u iznosu od 95.590 milijuna eura, a namijenjen je: Institucionalnom razvoju; Razvoju regionalne i prekogranine suradnje; Razvoju ljudskih potencijala; Ruralnom razvoju.

3.3. Strukturni i kohezijski fondoviStrukturni i kohezijski fondovi namijenjeni su smanjenju razvojnih razlika izmeu zemalja Europske unije s ciljem postizanja socijalnoekonomske kohezije, smanjivanja razlike izmeu razvijenih i nerazvijenih regija i poticanja nediskriminirajueg pristupa u politici zapoljavanja. Stvaranjem zajednikog trita do punog je izraaja doao nesrazmjer izmeu pojedinih drava, ali i regija. Otvaranjem trita mnoga se poduzea nisu u stanju nositi s konkurencijom, a to uzrokuje produbljivanje razlika. Kako je jo Rimskim ugovorima iz 1956. godine slubenim ciljem Unije proglaen ravnomjerni rast, neophodno je bilo kreirati takvu politiku kojom e se on i postii. Vie od treine prorauna Unije namijenjeno je regionalnom razvoju i socijalnoekonomskoj koheziji kroz strukturne i kohezijske fondove i u financijskog perspektivi za razdoblje od 2000. do 2006. godine fin

Radat Fondovi EU!!!!

Documents

Transcript of Radat Fondovi EU!!!!