9/24/2014 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

http://www.zzjzpgz.hr/nzl/19/radar.htm 1/3

Radarsko zraenje

RADARI VIDE I PO MRAKU

Elektromagnetsko zraenje fizikalna je pojava irenja elektrinih i magnetskih valova, odnosno

ultrasitnih estica zvanih fotoni. Elektromagnetski valovi svrstani su u elektromagnetski spektar koji

se protee od valova najmanje frekvencije i najduih valova (tehnika izmjenina struja) do valova

najvee frekvencije i najkraih valova (visinske kozmike zrake).

Energija valova, odnosno fotona, vea je to je vea frekvencija titraja valova i

to je kraa valna duina. Valovi, zrake velike energije, mogu iz ljuske atoma

izbaciti elektrone i time ionizirati atom, zato se zovu ionizirajue zrake.

Ionizirajue zrake, npr. rendgenske, mogu tetno djelovati na ljudske stanice.

Zrake manje energije, npr. mikrovalovi, nemaju te jaine da ioniziraju i za to se

zovu neionizirajue zrake. Njihovo djelovanje na organska tkiva, zbog slabe

energije, moe biti tetno pri dugom izlaganju, ali mnogo manje tetno odionizirajuih zraenja. Mogunost djelovanja vjerojatnija je to su neionizirajue

zrake krae i to su vee frekvencije, poput mikrovalova u koje se svrstava i

radarsko zraenje. Kao to se vidi iz tablice, energija mikrovalova (10-5)

mikromala je u odnosu na rendgenske zrake (104); to je odnos 0,001 prema

10.000.

to je radar

U populaciji je proteklih godina veliko zanimanje pobudilo planirano instaliranje novih radarskih antena

umjesto zastarjelih, deset puta jae zraeih. RADAR je skraenica nastala od engleskih rijei Radio

Detection and Ranging, to znai otkrivanje i odreivanje udaljenosti najkraim radiovalovima. To je

elektronski ureaj za otkrivanje nekog objekta, npr. broda, zrakoplova, vozila, za mjerenje njegove

udaljenosti i brzine, kao i za upravljanje njime u tami i po magli. Sastoji se od odailjaa uskog snopa

usmjerenih ultrakratkih radiovalova i prijemnika.Kad emitirani snop naie na neki objekt, on e se od njega odbiti i na ekranu katodne cijevi prijemnika

izazvati pojavu siluete objekta te dati procjenu njegove udaljenosti. Parabolina okrugla ploa odailjaa vrti

se u krugu. Mjerni instrumenti mjere gustou snage elektrinog polja odaslanog iz radarske antene, izraeno u

W ili mW na povrini od 1 cm2. Bioloki efekti radarskog zraenja najsigurnije se procjenjuju

biodozimetrijom, tj. mikroskopskim promatranjem promjena na kromosomima u krvnim stanicama periferne

krvi.

Opseg radarskog zraenja

9/24/2014 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

http://www.zzjzpgz.hr/nzl/19/radar.htm 2/3

Za populaciju koja se moe sluajno nai

u blizini radarskog ureaja vano je znati

da to se dalje nalazi od odailjaa, to je

manja gustoa snage odaslanih radarskih

valova. U krugu od 94 m od odailjaagustoa snage ne prelazi 10 mW/cm2,

to rijetko moe izazvati za zdravlje

zanemarive posljedice, kao prolazne

kromosomske aberacije. U krugu do

200 m mogu nastati posve bezazlene,

neznatne kromosomske promjene, tzv.

promjene u fazama. Preko te udaljenosti

nema uope nikakvih promjena. Tako

osobe koje nisu u krugu zaposlenika,

nego su van kruga od 94 m ne moraju

strahovati za oteenje svoga zdravlja, avan kruga od 200 m oteenje zdravlja

uope nije ni mogue. Ono nije mogueniti ispod palube, niti u avionskom

prostoru za putnike.Druga je stvar s osobama profesionalnovezanima uz odailja. Sigurnost

suvremenih komunikacija brodovima izrakoplovima nezamislivo je bez

radarskih ureaja ni u mirnodopskim, akamoli u ratnim uvjetima. S radarskim ureajima radi ovjek. Zato znanost istrauje ima li za ovjeka

opasnosti od radara i, ako ih ima, kolike su. Vrijedno je saeti i zbirno na ovom mjestu spomenuti rezultateistraivanja u posljednjih tridesetak godina, voenih u cijelom svijetu. Na naem se podruju posebno istiu

radovi Instituta za medicinska istraivanja i medicinu rada u Zagrebu, Pomorskog instituta u Splitu, kao idrugih. Odnose se na zaposlene na palubama brodova, na zaposlene u zrakoplovstvu, na servisere radarskih

ureaja, na populaciju van radarske struke. Gustoa snage do 1 mW/cm2 ne zahtijeva nikakvu kontrolu; 5-10mW/cm2 ne izaziva promjene, ali se ipak osoblje kontrolira; 10-20 mW/cm2 izaziva jedino pad mitotskeaktivnosti u kromosomima stanine jezgre; preko 20 mW/cm2 izaziva kromosomske aberacije koje su,

meutim, reverzibilne, tj. za neko vrijeme nestaju; tetu mogu izazvati velike doze od preko 100 mW/cm2.Male doze izazivaju povienje temperature u pojedinim tkivima i organima. Srednje doze izazivaju

neurovegetativne smetnje sline onima pri neurozi, tzv. radarski sindrom, kao i promjene u spermijima,zamuenje one lee i umjereno smanjenje broja krvnih zrnaca. Tipini su rezultati istraivanja zagrebakog

Instituta za medicinska istraivanja o est zaposlenih u zranom prostoru, radnog vijeka 12-20 godina, 12 satirada svaki drugi dan. Kromosomske aberacije javile su se samo u 0,5-2,5%. Nakon to su popravljali jedan

radarski ureaj, dugo vremena, bez zatitne odjee, u snopu jaine preko 100 mW/cm2, kromosomskeaberacije zabiljeene su u 3-33%. Slino je u puaa, bez izloenosti radaru. Poslije 30 tjedana broj aberacija

pao je na 3,5%. Vrlo rijetki istraivai misle da bi kromosomske aberacije mogle zloudno mutirati u rak.

9/24/2014 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST

http://www.zzjzpgz.hr/nzl/19/radar.htm 3/3

Zatita u radu s radarom

Pri radu s radarskim ureajima neophodne su preventivne i

zatitne mjere. Njih propisuje Zakon o zatiti od neionizirajuihzraenja, od 13. listopada 1999., ije provoenje nadzire

Hrvatski zavod za zatitu od zraenja, uz pomo Povjerenstva zazatitu od neionizirajuih zraenja i Ministarstva zdravstva te

Ministarstva za zatitu okolia. Odreene su granine razine dozapreko kojih radarski ureaj ne smije biti instaliran; mjeri se

zraenje u okoliu izvora zraenja; odreuje se vremenskoogranienje profesionalne izloenosti zraenju; pri popravcimaureaj mora biti iskljuen, a kad ne moe biti, mora se nositi

zatitna odjea od nikla i zatitne naoale koji odbijaju 99%zraenja; provodi se periodiki zravstveni nadzor osoblja;

radarski objekt mora biti ograen u irokom krugu van kojegastanovnici ne mogu biti ozraeni. Stanovnitvo mora znati da te

zakonske odredbe postoje i da ih se primjereno provodi. No, stanovnitvo mora o svemu tome i o radarskomzraenju biti obavjetavano od odgovorne struke, najbolje povremeno putem sredinjih TV-vijesti, koje veina

ljudi gleda, jer se novine i asopisi u naim okolnostima malo itaju, a radio se slua vie.

Prim. dr. Ivica Ruika