PUTNIKPUTNIKGlasilo æupe Sv. Nikole biskupa, Jastrebarsko - BROJ 2 / 2003 - cijena 12 kn

SretanBoæiÊ!SretanBoæiÊ!

2 PUTNIK 2 / 2003

BOÆIΔ - TEMA BROJA

“PUTNIK”

GLASILO ZA VJERSKU IZOBRAZBU I AKTIVNOSTI ÆUPE SV. NIKOLE BISKUPA

JASTREBARSKO

GLAVNI ODGOVORNI UREDIK:STJEPAN ROÆANKOVIΔ, upr. æupe

LEKTOR I KOREKTOR:prof. Nino ©krabe

TEHNI»KI UREDNIKDAMIR LACKOVIΔ

GRAFI»KA PRIPREMAStudio dizajn KovaË

NAPISALI, UREDILI I PRIPREMILI:Marijana Badovinac, Ante Badurina,

Kristijana BaniÊ, Marina BastaπiÊ, Zoran GrgiÊæ. vikar, Ante KelentriÊ, Damir LackoviÊ,–urica LonËariÊ, Ana Novosel, Jasnica

VojvodiÊ, Smiljana PopoviÊ, s. Paula Puzjak,Mirko ©krabe, Nino ©krabe, Marijan Vic

ORGANIZACIJA GRAFI»KE PRIPREME I TISKAFLORIJAN d.o.o.

ADRESA UREDNI©TVA:ÆUPNI URED

TRG KARDINALA ALOJZIJA STEPINCA 1,10450 JASTREBARSKOTel./fax: 01/6281-756

e-mail: zupni.ured.sv.nikole@zg.htnet.hr

GLASILO IZLAZI PERIODI»NO

TAMA JE SVUD

Tama je svud vladala tad,snivao san Betlem je grad.Budna je tek Ëekala noÊ,

znala je Bog k zemlji Êe doÊ.

Zvijezde se tad najljepπe sjajrazli nad kraj sanjarski taj.

Zlatan je sav posula put,πtalu i tih s jaslama kut.

Iπli su s njom k πtalici tojljudi i bijel anela roj.

Vidjeπe tu, stupiv na prag:Rodi se Kralj moÊan, al’ blag.

Znali su svi, travka i cvijet:Rodi se brat skroman i svet.Slave ga vijek beskraji svi,Slavu mu sad pojmo i mi.

Dragutin DomjaniÊ

BoæiÊ

U betlehemskoj πtalici rodio se On,Spasitelj svijeta,Poslan od Boga,

Oca naπega i svoga.

Marija i Josip bdjeli su nad njim,Vol i kravica toplinu su dali,

Da bude lijepo Isusu malenom u πtali.

Aneli su pastire probudiliDa dou vidjeti dijete koje Êe spasiti svijet.

Svaki je ovËicu za dar Isusu predao,A On ih je milo gledao.

Zvijezda repatica po sveta tri kralja je poπlaI zajedno sa njima je doπla.

Svaki je po jedan dar imao u ruci,A jedan je rekao pastiru. «Deve dovuci!fl

©talicu je okruæivala trava i blato.Ne mareÊi za to, sveta tri kralja su Isusu

priπla,A njihovi darovi su bili:Tamjan, smirna i zlato.

Isusa je Herod ubiti htio,Jer nije mu bio mio.

«Prijestolje Êe mi oduzeti!fl - mislio je on,No Ëuo je svoje palaËe zvon.

Isus je na æivotu ostao,Spreman da spasi svijet,

Ni sumnjao nije πto ga sve u æivotu Ëeka,Da li moæda pustolovina neka…

Barbara KrËmar, 1.g

SVETA NOΔ

NoÊas je neka skrivena silapo sjajnom nebeskom svodu,

prosula pregrπt dragulja,o noÊas sve je tako

tajanstveno, tiho i mekoko priËa malog

slavuja…

Otkuda noÊi ovojtoliko raskoπi, sjaja?

Otkuda pjesme sred noÊnog mira?»emu u gori vesela svirka,

Ëemu ta æurba Ëudna judejskih mladih

pastira?

O Ëudo noÊas se zbilo…Ëudo kakvo svijet joπ

nikada nije gledo.U πtali na slami leæi

kraj Ëiste Djevice Majkemaleno, boæansko

»edo.

Kako je krasno to »edo,πto leæi sve u sjaju…!

To lice, ta usta, te oËi!O kako se nebesko Ëudo

u πtali dogodi prostojradosne ove

noÊi.

Pastiri poboæno kleËepred malim nebeskim Kraljem,

od sreÊe lica im gore…Anela Ëitava Ëeta

motri to divno »edo,dok pjesme rajske se

ore.

Srebrno modre zvijezdetiho se spustile niæei jaËe sjati su stale,

ne bi li kroz troπne gredeugledat mogle liceboæanskom Gostu

πtale…

NoÊas je Boæja skrivena silapo sjajnom nebeskom svoduprosula pregrπt dragulja…

O noÊas sve je takotajanstveno, tiho i meko

ko pjesma Boæjeg slavulja.

Aleksa KokiÊ

BoæiÊ zasigurno u srcusvakog Ëovjeka zauzimaposebno mjesto, u svakomebudi posebnu radost, neostavlja ravnoduπnim gotovonikoga. BoæiÊ je izvor nadah-nuÊa, istinske radosti i æeljeda barem malom gestompaænje razveselimo svojeukuÊane, rodbinu, prijatelje,te stiskom ruke i Ëestitkom sasvima podijelimo radostIsusova roenja.

BoæiÊ-koliko toga se stapau tu jednu rijeË; kolikoradosti, razdraganosti, uspom-ena, sjeÊanja i doæivljaja. Itako je svake godine. Tu velikutajnu naπe vjere, koja uza svujednostavnost i bliskost ipakostaje neizreciva,pokuπavamo izreÊi rijeËima«Bog je postao Ëovjekom!fl

Tim dogaajem u naπoj ljudskoj povijesti dogodilo se da je «NajveÊi postao naj-manji, najmoÊniji postao je najnemoÊniji, najsvetiji postao je u oËima ljudskimnajgreπniji, vladar svih vladara postao je podloæan, nevidljivi je postao vidljiv,daleki i nedohvatljiv postao je bliz.fl Sve se to dogodilo da Ëovjek shvati kako gaBog ljubi i da Ëovjek prihvativπi Boga moæe uistinu biti velik, besmrtan.

BoæiÊ-Betlehem, popis puËanstva, πpilja, roenje malog Djeteta, zvijezda,mudraci, sve se to dogodilo, ali za nas vjernike nisu vaæne samo gole Ëinjenice,veÊ radosna vijest «Krist se utjelovio, Sin Boæji uπao je u naπu ljudsku stvarnost.fl

Te noÊi Boæja je svjetlost siπla meu ljude. U tami te noÊi odjeknuo je poziv:«Ne bojte se, ne straπite se!fl Po toj nadi kao da manje osjeÊamo udaljenost, kao danas manje bode muËnina svakidaπnjice, kao da nam se obnavlja smisao za radost,bezbriænost. To roenje je uspostavljanje poruπenih mostova, to je podræavanjenade usprkos mnogim brojnim razoËaranjima, to roenje vraÊa nam vjeru u æivot.Po toj noÊi moæemo osjetiti da je æivot jaËi od uniπtenja, nada snaænija od oËaja,smisao dublji od besmisla. To roenje æeli nam pomoÊi da novim oËima gledamona svakodnevne dogaaje, da Ëujemo RijeË Boæju koja osvjetljuje naπe æivote.Svima nama je potrebna snaga, nutarnja jakost i pomoÊ kako bismo gradili ljud-ski æivot, æivot Ëovjekoljublja. Isus se rodio da nikad ne iπËezne iz naπih æivota, iznaπih muka i patnji, iz naπih radosti i nadanja.

Krist je vodio i osvjetljavao æivot naπih predaka. On ih je poticao da kroËenaprijed. Vjerujem da nam i danas dolazi u susret svojom rijeËju i poziva nas dase meusobno ljubimo i tako stvaramo svijet mira, svjesni da mira neÊe biti nazemlji, dok ne bude mira u srcu Ëovjekovu.

Siguran sam da Êe vam ovih boæiÊnih dana «Putnikfl biti ugodan prijatelj gdjeÊe svatko naÊi neπto za sebe. Opet ima iskrenih razmiπljanja i svjedoËanstava. Imazanimljivih dogaaja od proπlog broja. Vjerujem da Êe svatko za sebe naÊi neπtokorisno za svoju izgradnju u vjeri.

Novoroeni Isus ispunio vaπe duπe radoπÊu, srca mirom! Neka bude mir uduπi, mir u srcu, mir u misli, mir u vaπim obiteljima, mir u Bogu!

Sretan BoæiÊ i blagoslovljena Nova 2004. godina Gospodnja!Æupnik

3

BOÆIΔ - TEMA BROJA

PUTNIK 2 / 2003

ijenjeni Ëitatelji,C4

5

6

8

10

12

13

19

20

21

22

23

28

29

31

BoæiÊ

U jaslicam prostim

Razgovor s...

Anketa

Sakramenti -Sveta Potvrda

Iskustva vjere

Svjedoci vjere

KardinalBozaniÊ

HodoËaπÊe

Sinoda

BoæiÊ -poruka obitelji

Dogaanjau Æupi

SjeÊanje na...

Iz Æupnogureda

PrigodneBoæiÊne pjesme

SADRÆAJ

Mnogo sam se puta zapitala πto je toBoæiÊ. Je li to samo dan koji je svakegodine u isto vrijeme predvien za pro-slavu crkvenoga blagdana? Naravno dane... Istina jest da je to znaËajan crkve-ni blagdan, ali je istodobno i onaj koji usebi krije dublji smisao od same prosla-ve.

Priznajem, dosad uopÊe nisam o to-me razmiπljala, no sada znam zaπto stako æarkom æeljom Ëekam upravo Bo-æiÊ. Eto, veÊ mi sada u mislima leprπajuguste pahulje snijega: veselim se svakojod njih. I vidim: moja obitelj i ja, uz va-tru koja tinja u kaminu, uz boæiÊnepjesme, uz smijeh ukraπavamo boæiÊnodrvce… VeËer je mirna, tiha, a uskoroÊe i ponoÊ-vrijeme za odlazak na pol-noÊku. Crkva je osvijetljena, snijeg πkri-pi pod nogama, sastajem se s prijatelji-ma, poznanicima, ma, nije ni tolikovaæno koga Êu sresti, bitan je samoonaj Ëvrsti, iskreni stisak ruke, topaosjaj u oËima pri æeljama za sretne blag-dane!

No, naæalost, to je sve samo mojatrenutna misao, koja je, eto, odleprπalapoput onih snjeænih pahuljica, jer samse vratila u okrutnu stvarnost. Vratilasam se u stvarnost, u kojoj zlo uzimasve viπe maha, u stvarnost, u kojoj vla-da netrpeljivost meu ljudima, u stvar-nost u kojoj ljudi jedni u drugima videsamo neprijatelje, u vrijeme, u kojemse Ëovjek vrednuje svojim materijalnimstatusom, ali kao πto reËe knjiæevnikHalil Dæubran: «Æivot, kojeg bogataπproæivi gomilajuÊi zlato, nalik je æivotucrva u grobu. Takav je æivot znak stra-ha.fl I pitam se, gdje li su nestala Ëovje-kova moralna naËela, postoji li uopÊe udanaπnjem Ëovjeku pokoja nitmoralne odgovornosti? Ljudi,prijatelji, znan-ci, πto smo lito uËinili se-bi i

svijetu? Je li toliko neophodno mijenja-ti dobrotu u zlo, poπtenje u nepoπtenje,istinu u laæ? Naravno da nije! Otvorimosvoje oËi, ne budimo viπe slijepi! Ne-mojmo samo æeljeti bolje sutra, pobri-nimo se zajedno da to bolje sutra osva-ne upravo naπim trudom, da ono buderezultat naπe sloge i zajedniπtva, da tosutra bude satkano nitima ljubavi i do-brote koje smo sami tkali! BoæiÊ znaËiponovno roenje, ali ne samo naπegaGospodina, veÊ i svih nas!

A πto za mene znaËe Ëari BoæiÊa?Prije svega moram reÊi da je za meneBoæiÊ svaki novi dan. Za mene je Boæ-iÊ u miru i ljubavi moje obitelji, u sva-kom mom prijatelju, u svakom momkolegi na radnome mjestu, u svakojbistroj glavici koju pouËavam (mojiuËenici), u svakoj onoj malenoj stvari,koja me Ëini sretnom, a najsretnija samonda kada sam sama zasluæna za neËi-ju drugu sreÊu- BoæiÊ je ono πto pro-naem u svakome pogledu i osmijehu,za koji znam da dolazi iz dubine Ëovje-kova srca, i ja sam tada obasipana ra-doπÊu jer znam da je taj pogled i taj os-mijeh upravo meni poklonjen! A najve-Êi mi je BoæiÊ onda kada se s ponosomi bez straha mogu obratiti Bogu i odsveg Mu srca zahvaliti πto mi je nepres-tano darivao snagu da Ëuvam svoje Ëa-ri BoæiÊa i da one æive iz godine u go-dinu! I naravno, da Mu zahvalim πto mije pomogao da shvatim da je jedinopravo Ëovjekovo bogatstvo ono kojeËovjek nosi unutar sebe, unutar svojeduπe! Dæubran je rekao da nam je Bogdao duh s krilima, da bismo se njimedignuli u prostrano nebo ljubavi i slo-bode. Pa neka ta ljubav bude ljubavjednih prema drugima a slobodu nekazraËi bezgraniËna sreÊa zbog te ljubavi!

Sretan i blagoslovljen BoæiÊ!Marina BastaπiÊ

BoæiÊ

4 PUTNIK 2 / 2003

TEMA BROJA

BoæiÊ

Bjelina je prekrila kraj,

»uju se crkvena zvona,

Pozivaju nas njeæno

U Boæji dom,

Tako prirastao srcu mom.

Na polnoÊku treba poÊi,

Isusu malenom doÊi.

Pahulje lete,

Zvjezdice sjaje,

Sretni budimo,

BoæiÊ je! Ljubimo!

Barbara KrËmar, 1.g

5

TEMA BROJA

PUTNIK 2 / 2003

Sretan ti roendandjeteπce malo…

Je li Ti hladno u ovoj vedroj zvjezdanoj noÊiu toj tankoj ponjavici? I znaπ li veÊ Ti malonjeæno biÊe, kako tek hladno moæe biti srce ljud-sko i kakvu Êeπ hladnoÊu morati ponijeti u timmekim, toplim ruËicama, kako Êe crven od bojei krvi biti plaπt, kojim Êe te jednom iz porugeogrnuti?

Bode li te ova zlaÊana slamica u kojoj leæiπ,mali Kralju, i slutiπ li kako Êe oπtra biti trnovakruna, kojom Êe Te okruniti oni za koje si se,evo, iz beskrajnosti i beskonaËnosti slio u ovoslabo i ograniËeno tijelo?

I ti majËice, Ëije lice sad blista od radosti,slutiπ li kakvu Êeπ tugu i bol morati podnijetikad Êeπ ga, kao sad na poËetku, dræati jednom usvom krilu, na kraju ovozemaljskog mu æivota iznaπ li koliko Êe drugaËije izgledati ovo svetotijelo?

A ti, briæni oËe, koji postojan ovdje stojiπ,πto Êeπ osjeÊati kad ti jednom dijete napustidom da bi otiπlo spasiti svijet, ti koji si sada otacBoæjem sinu?

Gle, pred tobom, maleno dijete, klanjaju sesad i kraljevi i mudraci, a znaπ li veÊ koliki Êe tejednom nijekati, pa Ëak i u æustrim raspravama,sjedeÊi na svojim sjajnim, ali tako prolaznim pri-jestoljima vlastite oholosti, dokazivati da tenema?

Ali, kamo su se zagledale te bistre, blage oËi,ne mareÊi ni za hladnoÊu, ni za moja, u ovimtrenucima radosti, moæda neprimjerena pitanja?

To uz Tvoje podnoæje, pognutih glava, kleËeponizni pastiri, ruku poloæenih na grudi, ispodkojih srca sva drhte u nekoj njima neshvatljivojblagosti, jer tu ljubav koju osjeÊaju da ih ispun-ja, njihova slaba i na takovu ljubav nenaviklasrca, gotovo da ne mogu ponijeti.

I onda, gle, zasvijetli ta ljubav i u njihovomoku, pa se u suzama prelijeva preko sklopljenihtrepavica. I kaplju te suze milosti kao preteËaone presvete vode i krvi πto Êe jednom na kriæu,a zatim i u beskraj poteÊi iz tog Boæanskog srca,koje je veÊ sada, mada joπ malo, dovoljno velikoda u njega stanu svi, svako stvorenje πto je ikadna ovaj svijet roeno, kao i On veËeras.

I dok gledam πutke tu svezu ljubavi, koja seovdje preda mnom u tiπnini noÊi stvara, odjed-nom shvaÊam da je to jedino πto Êe iz ove veËeriostati nepromijenjeno, sve do u vjeËnost isto.

Tako zagledana u jaslice, ispod blagom svjet-loπÊu lampica okupanog bora, postaje mi jasnijata tajna opojnost Badnje veËeri i ni sa Ëimusporediva ljepota BoæiÊa, i zaπto nam je to takoposebno drago vrijeme u godini. To joπ uvijek,danas i zauvijek, iz svetog srca malog BoæiÊa,teku one iste rijeke æive vode, ona ista neizm-jerna Ljubav joπ uvijek nas jednakom snagomljubi i mi joj jednostavno ne moæemo odoljeti.Ona ulazi u nas bez pitanja i prolazi szaËuujuÊom lakoÊom kroz zidove πto ih je okonas i u nama sagradila naπa sumnja i naπaoholost, naπi grijesi i naπa nevjera, ona zaposje-da naπa skuËena i ranjena, ili prostrana ipredana srca, i onda sjedimo pred tim jaslicamaraznjeæeni kao mala djeca, pa bih i ja tako ispun-jena radoπÊu najradije krenula hodati naokolo,

zaustavljajuÊi ljude ivukuÊi ih za rukave, gov-oreÊi: «Dobila sam brata!»ujete li, dobili smobrata!fl… I to kakvogbrata!

Sretan Ti roendan,brate moj i Boæe moj!

I hvala Ti πto si htiopostati mi bratom, πto siTi veliki Bog htio postatimalim Ëovjekom zbogmene, zbog svakoga odnas. ©to si htio i joπ uvijekznaπ, baπ kao brat, reÊi:«Doi k meni!fl «Doi,pokazat Êu ti kako!fl «Dajmi ruku, da ti pomognemprijeÊi!fl

«Ako ne moæeπ sama,daj meni, ja Êu!fl «Ma,nema veze, ne ljutim se!fl

«Bravo! Znao sam damoæeπ!fl

«Nemoj biti tuænaseko, znaπ da te ja volim!fl

O hvala Ti, brate moj i Boæe moj!Hvala Ti za ovu blagoslovljenu noÊ, za tu

ljubav koja ne prestaje teÊi, za to njeæno svjetloπto zasjalo je iz skromne πtalice i od tog danabez prestanka rasvjetljava naπ put.

Gle, odlaze pastiri! U srcu im nebo... Moremira i ljubavi u njima prelijeva svoje valove. Idok koraËaju posve tihi uskim puteljkom, kaoda ni ne vide zborove anela, Ëija se pjesmarazlijeæe kroz tu svetu noÊ. Sasvim opijeni, joπjasno u mislima vide ono blago, sveto, djeËjelice i noseÊi ga u sebi, odlaze svaki svomemalom stadu, svojim obiteljima, prijateljima.

I onda uz pitanje onih koji ne vidjeπe, uzzvuk pastirske frule i sjaj vatre, oko koje oku-pljeni sjede, pod zvijezdama posutim nebom,polako, stih po stih nastaje pjesma:

«O pastiri, Ëudo novo,niste nigda vidjeli ovo:

u jaslicam prostim, rodio se Bog,koji s neba sie radi puka svog.

Betlem evo nije daleko,znajte da vam istinu rekoh:

u jaslicam prostim leæi djeteπce,na slamici oπtroj kano janjeπce.

Ljubav Boæja prevelikaprimi pravu put Ëovjeka;

s neba sie dolje radi greπnika,rodi se u πtali radi Ëovjeka.fl

Daniela Bobinski

U jaslicam prostim

6 PUTNIK 2 / 2003

RAZGOVOR S...

Putnik: Drago mi je πto ste se odazvalinaπem pozivu za razgovor u «Putnikufl,glasilu æupe sv. Nikole u Jastrebarskom.Raduje me posebno jer ste i sami iz ovogakraja! Molio bih Vas da nam se ukratkopredstavite?Prije svega se zahvaljujem πto ste me poz-vali na ‘razgovor’ u «Putnikufl i tako miomoguÊili razmijeniti ‘koju misao’ s Vaπimæupljanima, a mojim ‘zemljacima’. MoramveÊ na poËetku reÊi da Ëesto razmiπljam o

svojem jaskanskom kraju i s ponosomspominjem bilo u domovini bilo u inozem-stvu, iz kojeg kraja dolazim. A, rodio sam se1954. godine u Brebrovcu, æupa SlavetiÊ.Osnovnu πkolu sam pohaao u SlavetiÊu iPetrovini, a klasiËnu gimnaziju i studijteologije u Zagrebu. Godine 1980. samdiplomirao na KatoliËkom bogoslovnomfakultetu u Zagrebu. Nakon dvije godine‘kapelanske sluæbe’ u Novom Zagrebu, πestgodina sam proveo na poslijediplomskomstudiju u Rimu, gdje sam 1988. doktorirao izmoralne teologije. Nakon Rima, godinudana sam bio opet na æupi, Ëetiri godine‘Promotor studija’ u Nadbiskupskombogoslovnom sjemeniπtu u Zagrebu, a od1991. predajem moralnu teologiju idruπtveni nauk Crkve na KatoliËkombogoslovnom fakultetu SveuËiliπta uZagrebu, gdje obnaπam duænost v.d.proËelnika ‘Katedre socijalnog naukaCrkve’, koja je osnovana 2000. godine.Sudjelovao sam u osnivanju ‘Centra za

promicanje socijalnog nauka Crkve’ HBK,Ëiji sam proËelnik od 1997. Trenutno sam‘katedralni propovjednik’ u ZagrebaËkojkatedrali. NajveÊi dio svojih znanstvenih istruËnih radova, kao i javnih nastupa i pre-davanja, posvetio sam socijalnoj i moralno-etiËkoj problematici u naπoj Hrvatskoj, ali iizvan nje.

Putnik: Kako je na Vas djelovalo ovo pod-neblje u kojem ste se rodili i æivjeli? Misliteli da ovaj kraj ima svijetlu buduÊnost, kaoπto o tome svjedoËe Ëasni i sveti ljudi pori-jeklom iz ovoga kraja?Roen sam u jaskanskom kraju, u kojem seu vrijeme komunizma æivjelo teπko, aliËasno. Kod kuÊe u svojem BrebrovcunauËio sam raditi i poπtivati sve ljude. Uobitelji sam se nauËio voljeti svoj kraj isvoju domovinu Hrvatsku i s njom sveHrvate i sve ljude dobre volje. Na πkolovan-ju u Zagrebu otkrivao sam postupno ‘kra-jevne razlike’, koje naæalost, previπe dijelehrvatski narod. Moram s velikim zado-voljstvom reÊi da nisam imao problema sljudima iz drugih hrvatskih krajeva ili skolegama iz drugih dræava i naroda, kojesam susretao tijekom studija ili kasnije kaoprofesor na razliËitim znanstvenimskupovima. Tu otvorenost i spremnost pri-hvatiti druge ljude u njihovoj razliËitosti,velikim dijelom pripisujem podneblju ukojem sam roen i obiteljskom odgoju. Imali ovaj prelijepi kraj svijetlu buduÊnost,pitate? Naæalost, zbog loπe politike u komu-nistiËkom razdoblju, veliki dio mladih iradno sposobnih ljudi je napustilo selapored Jastrebarskog. Primjerice, u mojemrodnom selu Brebrovcu pred 29 godina jeosnovan nogometni klub ‘Dinamo-Brebrovac’ , s kojim sam dva puta osvojioprvo mjesto u opÊinskoj ligi. Ne samo daveÊ duæe vremena taj klub ne postoji, negose na nogometnom igraliπtu u Brebrovcudjecu i mlade moæe vidjeti tek subotom ilinedjeljom, kada sa svojim roditeljima douna vikend.

Putnik: Proizlazi da u selima poredJastrebarskog ima sve manje ljudi. Kakva jeonda buduÊnost ovoga kraja?Po svojem poloæaju i blizini Zagreba te po

prirodnim ljepotama sasvim sigurno jaskan-ski kraj ima dobru perspektivu. NjegovabuduÊnost najviπe ovisi o ljudima koji vodeovaj kraj, prije svega o politiËarima, Ëija jezadaÊa stvoriti uvjete da Êe poduzetnici ula-gati, turisti rado dolaziti, a s vremenom ljudistanovati ovdje, a raditi u Zagrebu. Nakon

Razgovor za «Putnikfl

Prof. dr. Stjepan Baloban, KatoliËki bogoslovni fakultet SveuËiliπta u Zagrebu.

Otvorenost i spremnost prihvati-ti druge ljude u njihovoj

razliËitosti, velikim dijelompripisujem podneblju u kojem

sam roen i obiteljskom odgoju

osamostaljenja Hrvatske, 1990, bilo je punopoleta i dobrih poteza: asfaltirane su ceste,gradile su se i obnavljale kapelice, gradilesu se mrtvaËnice i ureivala groblja, u Ëemusu velikim dijelom sudjelovali sami ljudisvojim doprinosima. Posljednjih godina jetaj polet splasnuo prije svega kod odgov-ornih politiËara. Ovaj kraj je na crkvenompodruËju imao velikih ljudi koji su ga i usvijetu proslavili. Spomenimo samo dvo-jicu, kardinala blaæenog Alojzija Stepinca tepoËasnog graanina grada Jastrebarsko,kardinala Franje KuhariÊa. Za nadati se daÊe jaskanski kraj imati u vladajuÊim struktu-rama ljude s vizijama, koji neÊe gledatisamo svoju ulicu, svoj mali stranaËki interesnego opÊe dobro jaskanskog kraja.

Putnik: Vi predajete na KatoliËkombogoslovnom fakultetu u Zagrebu predmetdruπtveni nauk Crkve! Moæete li namukratko reÊi zaπto se o socijalnom uËenjuCrkve sve viπe govori ne samo u Crkvi negoi opÊenito u hrvatskom druπtvu?Druπtveni ili socijalni nauk Crkve je prije

svega razmiπljanje Crkve o ulozi i mjestukrπÊanina, katolika, u druπtvu opÊenito, aposebno u kulturi, znanosti, gospodarstvu,politici i svim onim podruËjima, koja suvaæna za æivot suvremenog Ëovjeka.Socijalni nauk Crkve s vremenom zadobivasve veÊe znaËenje i meu nekatolicima, jernudi odreena promiπljanja o radu, soli-darnosti, ljudskim pravima, dostojanstvusvakog Ëovjeka, globalizaciji…,koja su pri-hvatljiva za svakog Ëovjeka dobre volje. Utome velike zasluge ima sadaπnji papa IvanPavao II., koji neumorno od svjetskih Ëelni-

ka traæi ‘globalizaciju solidarnosti’, nasuprotgospodarskoj globalizaciji, koja jednimadonosi blagostanje, a drugima joπ veÊe siro-maπtvo. Uskoro bi Sveti Otac trebao objavi-ti dokument o ‘problemima siromaπtva u eriglobalizacije’. Ta pozitivna uloga socijalnognauka Crkve je u hrvatskom druπtvu pre-poznata i to je razlog sve veÊeg zanimanjaza ono πto Crkva nudi na tom podruËju.

Putnik: Treba li, dugo nas to pitanje muËi,Crkva koji put intervenirati u politiËka zbi-vanjima i kada, po Vaπem promiπljanju?Prema socijalnom nauku Crkve, politiËkazajednica i crkvena zajednica suautonomne i neovisne jedna o drugoj. No,obje trebaju pred sobom imati opÊe dobro iobje sluæe istom Ëovjeku, tj. Ëovjeku kaoËlanu odreene druπtvene zajednice,odnosno Ëovjeku kao Ëlanu Crkve. Vjernicisu ravnopravni Ëlanovi druπtva odnosnopolitiËke zajednice. Oni su ujedno vjernici iaktivni druπtveni i politiËki djelatnici. Uzapadnim demokratskim zemljama, prim-jerice u Austriji i NjemaËkoj, nema nikakvih

problema izmeu Crkve i politiËke zajed-nice. KatoliËka Crkva ili protestantskeCrkve legitimno se izjaπnjavaju o vaænimdruπtvenim i politiËkim pitanjima prije izbo-ra ili onda kada smatraju da je zbog dosto-janstva Ëovjeka, posebno onih slabijih, topotrebno uËiniti. To nije ‘mijeπanje’ Crkve upolitiku veÊ legitimno zauzimanje za opÊedobro. Ono πto je u svijetu normalno ihvalevrijedno, u Hrvatskoj se to Ëesto krivotumaËi. To su posljedice bivπeg komu-nistiËkog mentaliteta u kojem katolik,vjernik nije ‘smio’ kao takav biti aktivan nesamo u politici nego ni u javnom æivotu. Tajmentalitet treba mijenjati, a vjernici semoraju boriti za svoje aktivno mjesto ujavnom æivotu. Najbolji i siguran put je onajkoji proizlazi iz socijalnog nauka Crkve.

Putnik: Bliæi nam se vrijeme BoæiÊa! Kakobiste ukratko ocrtali socijalno uËenje Crkveu svjetlu boæiÊnog otajstva?Bog je u Isusu iz Nazareta postao Ëovjekomzbog toga da bi Ëovjeka uzdigao u njegovuljudskom dostojanstvu. Isus, koji je biopravi Bog i pravi Ëovjek, pokazao je u svo-

jem ovozemaljskom æivotu da mu je naprvom mjestu Ëovjek i njegovo dobroodnosno vjeËno spasenje. Zbog Ëovjeka injegova dobra odnosno spasenja Isus senije bojao zauzimati drukËije stavove odtadaπnjih æidovskih vjerskih i narodnihvoa. bilo da je rijeË o javnim greπnicima,carinicima ili strancima. IzriËito je rekao daÊe glavni kriterij spasenja biti odnos premagladnima, æednima, bolesnima i uopÊeljudima potrebnih pomoÊi drugih (usp. Mt25, 31-46). BoæiÊna poruka moæe se saæeti uIsusovim rijeËima: «Zaista, kaæem vam,meni ste uËinili koliko ste uËinili jed-nomu od ove moje najmanje braÊefl (Mt25, 40).

Putnik: Smatrate li da boæiÊno otajstvomoæe pruæiti danaπnjem svijetu, nama,novi izlaz iz cjelokupne situacije i kako?BoæiÊna poruka je uvijek aktualna, jer je toBoæja poruka konkretnom Ëovjeku. Trebaiskreno pogledati istini u oËi i moÊi priznativlastite slabosti i vlastite prednosti. Ako naprvo mjesto u naπem osobnom æivotu, uobitelji i u naπem hrvatskom druπtvu stavi-mo Ëovjeka i njegovo ljudsko dostojanstvo.onda Êe biti moguÊe nadvladati brojneprobleme i teπkoÊe s kojima se susreÊemo.Hrvatski narod ima brojne prednosti i imaprekrasnu domovinu, koja zavreujemudre i poπtene javne djelatnike ipolitiËare. BrojËano mali narodi moraju bitisloæniji, kako bi se uspjeli odræati u sve viπeglobaliziranom svijetu. Svijetli likovi naπegakraja, sveÊenici, profesori, biskupi, a poseb-no naπi kardinali Alojzije Stepinac i FranjoKuhariÊ, bili su jasni u svojim vjerskim inacionalnim stavovima, poπtivali su druge,a znali su cijeniti i trpjeti za svoju vjeru i svojnarod. Njihova poruka je i danas aktualna:budite sloæni i poπtujte jedni druge bezobzira na razlike meu vama, koje sulegitimne.

Putnik: Profesore, na kraju jedna porukaza sve Ëitatelje «Putnikafl, onako od srcasrcu!Bog je postao Ëovjekom da bi svaki Ëovjekmogao biti viπe Ëovjek u svojoj obitelji, naradnom mjestu, u gradu i na selu, u crkvi iu uredu, u πkoli i u igri. Pokuπajmo poputprijatelja i uËitelja Isusa iz Nazareta biti viπeokrenuti jedni drugima kako bismo zajednomogli uËiniti viπe za sve, a posebno za ovajnaπ prekrasni jaskanski kraj i naπu domov-inu Hrvatsku.

Putnik: Zahvaljujemo Vam na suradnji iæelimo i molimo obilje Boæjeg blagoslova zaVas i sve Vaπe djelovanje u buduÊem nasto-janju. Mir i blagoslov!

Zoran GrgiÊ, æupni vikar

7

RAZGOVOR S...

PUTNIK 2 / 2003

Socijalni nauk Crkve s vre-menom zadobiva sve veÊe

znaËenje i meu nekatolicima,jer nudi odreena promiπljanjao radu, solidarnosti, ljudskimpravima, dostojanstvu svakogËovjeka, globalizaciji…,koja suprihvatljiva za svakog Ëovjeka

dobre volje

BoæiÊ ‡ to je roendan naπegOtkupitelja. To je novi poËetak kojinam je mogla ponuditi samo Ëistaljubav ‡ sam Bog. Rodio se da binas otkupio, da bi sebe namadarovao. Ne dolazi kao strogisudac, veÊ kao dijete puno ljubavi,koje æeli da se i mi Njemu daruje-mo. Taj dan posebno slavimo svanaπa roenja za Njega i Ëovjeka teNjegovo za nas. Tada smo u «puni-ni milostifl, a obitelj se tako slatkoi sveËano oslanja na Njegovunjeænost.

©to graani Jaske misle odubokom otajstvu BoæiÊakoji donosi mir? Uπli su u

dubinu svojih duπa i obnoviliËudo Isusova roenja.

Radost! Radujmo se svi jer meu nasdolazi Bog, Bog kao

malo dijete da nam bude πto bliæi.Uvijek sam se radovala BoæiÊu i kao male-

na djevojËica sa svojom braÊom i roditeljima.Tu sam radost æeljela pruæiti i svojoj djecikoliko sam mogla. Joπ uvijek taj je dan naπobiteljski blagdan kad se sastanemo i zapjeva-mo Svim na zemlji mir veselje!

Darinka, 74

BoæiÊ je dan kada u ljudska srca ulazi mir,koji samo Bog moæe dati.

Ivanka, 52

◊ ◊ ◊

Vrijeme je ispunjemo nevoljama i trebanam Njegova blizina. Jedino svjetlo BoæiÊamoæe razbiti tu tamu.

Barbara, 70

◊ ◊ ◊

BoæiÊ Êe doÊi onima koji su najpotrebniji.BoæiÊ je ljubav i praπtanje. Tada nalazimosebe i druge.

Marijana, 17

◊ ◊ ◊

Roenje Gospodinovo je poruka mira zacijeli svijet.

Jadranka, 50

◊ ◊ ◊

Dan uzviπenih osjeÊaja koji prekratkotraje.

Davorka, 43

◊ ◊ ◊

BoæiÊ je kada se svi volimo i kitmo bor zaIsusa i kad ima puno darova.

Ivan, 7

◊ ◊ ◊

To je radost, mir i darivanje. Sjaj zvijezdena nebu, sjaj okiÊenog drvca Njemu na Ëast.SreÊa… Volim BoæiÊ!

Karmela, 30

◊ ◊ ◊

BoæiÊ je za mene obiteljski blagdan, danzajedniπtva i ljubavi u obiteljima. BoæiÊ jeblagdan svjetlosti, a ljepotu BoæiÊa shvaÊamoiskrenom molitvom.

Ivana, 15

8 PUTNIK 2 / 2003

ANKETA

◊ ◊ ◊

Na BoæiÊ svjetlo i dobrota dolaze u mojesrce. Tada smo jaËi!

Vinko

◊ ◊ ◊

BoæiÊ je blagdan radosti, kada nas veselemali znakovi paænje. Tada je sve ljepπe isveËanije. BoæiÊ je ljubav!

Sandra, 15

◊ ◊ ◊

To je, prije svega, obiteljski blagdan, kadaIsus, Marija i Josip dolaze u naπe domove.

Ivan, 80

◊ ◊ ◊

Na BoæiÊ se ostavljaju mrænja, uvreda,nesloga, sumnja, oËaj, a u srce dolaze ljubav,praπtanje, jedinstvo, vjera i nada.

Nada, 56

◊ ◊ ◊

Taj smo dan prava obitelj. Kad bi takomoglo ostati cijelu godinu!

Dominik, 20

◊ ◊ ◊

Snijeg, okiÊen bor, romantika… Isus usrcu… Isus u ljudima.

Kristina, 20

◊ ◊ ◊

To je dan kada u miru pjevamo pjesmezahvale. Malo koji narod tako lijepo pjevaIsusu kao mi, Hrvati!

Nenad, 52

◊ ◊ ◊

Za BoæiÊ je vaæno da ga slavimo s obitelji,da budemo radosni, puni ljubavi prema ljudi-ma te da razumijemo zaπto ga slavimo!

Matija, 12

◊ ◊ ◊

Za mene je BoæiÊ jedan veliki krπÊanskiblagdan kojim slavimo roenje Spasiteljevo.Vrijeme BoæiÊa je vrijeme mira i blagostanja.

Ivan, 14

◊ ◊ ◊

To je velika istina. Bog je u tijelu. Postao jenama sliËan. BoæiÊ je za mene blagdan Boga iËovjeka.

Zvonimir, 22

◊ ◊ ◊

Za BoæiÊ bih htjela da se sva siromaπnadjeca nahrane i usreÊe!

Lara, 12

◊ ◊ ◊

Uskrs je zapravo veÊi bladan, ali BoæiÊ,usudio bih se reÊi, svi viπe volimo. Je li za to«krivfl slatki mali Isus i okiÊena jelka ili zims-ki ugoaj, ne znam.

Marijan, 18

◊ ◊ ◊

BoæiÊ je slavljenje roenja Isusa Krista.BoæiÊ je vrijeme kada sve obitelji trebaju bitizajedno i veseliti se.

Ante, 13

◊ ◊ ◊

BoæiÊ! Slavimo roenje Isusa Krista! Nekabudemo veseli πto moæemo s tatom i mamomslaviti roenje Isusovo, jer neka djeca slaveBoæiÊ u domu za napuπtenu djecu, bez mamei tate i blagdanskog veselja… Pokuπajmo impomoÊi!

Sebastian, 13

◊ ◊ ◊

Za BoæiÊ je vaæno: dobiti darove, poljubitimamu, ispeÊi kolaËe, okititi bor, pjevatiboæiÊne pjesme… Ali ja mislim da je najvaæni-je sjetiti se roenja Isusa Krista!

Jelena, 11

◊ ◊ ◊

Pred svaki BoæiÊ u vremenu DoπaπÊa, uduhu obilazim ognjiπte svoga djetinjstva, gdjesam uz svoje roditelje i braÊu u svojem djet-injem srcu prvi put prostrla kolijevku za doËekmaloga Isusa. Isus je doπao, poklonio mi æarsvjetla. Sve do danas se na tome æaru uvijekiznova rasplamsava plam, a dolazak malogIsusa prepoznajem na ljubavlju obasjanimlicima svoje obitelji.

Zlata, 53

◊ ◊ ◊

BoæiÊ je roenje Isusa Krista, tada navrhu bora zvijezda zablista, u naπu obitelj ueveselje i sreÊa, kao da je na nebu ljubavi punavreÊa…

Andrea, 11

9

ANKETA

PUTNIK 2 / 2003

BoæiÊBoæiÊ, premda ima puno drugih izuzetnih dana, je posvemu osobit. BoæiÊ uvijek sjaji u punom sjaju. Uvijeknam donosi i dariva neπto novo i neoËekivano. Silnaljubav dolazi u naπa srca. Ljudi su jedni prema drugimavrlo otvoreni i pristupaËni. BoæiÊ je poziv da otklonimosvako nasilje, da svaki Ëovjek u svom srcu smjesti rijeËMIR. BoæiÊ se moæe dogoditi na tisuÊu mjesta. Svakigrad moæe biti Betlehem, svaka kuÊa jaslice, a svakiËovjek moæe imati u sebi djeliÊ Isusa. Na BoæiÊ se slavislavni dogaaj, a to je roenje Isuseka, NaπegSpasitelja, koji je radi nas ljudi, tj. radi naπih grijehaærtvovao æivot.

Mirela KovaËeviÊ, 8.a

To je ono jutro kada nas roditelji bude njeænimpoljupcima da nam Ëestitaju BoæiÊ. To je ono jutrokada nas ispod bora Ëeka lijepi dar. To je onaj dan iono vrijeme kada smo svi zajedno i sretni. Zapravo,to je onaj BoæiÊ kakvim ga ja smatram, doæivljavam,osjeÊam. Svi znamo da je to onaj dan kada se rodioIsus. Oduvijek sam se pitala i htjela si doËarati jedanBoæiÊ u oËima siromaπnih, tuænih i usamljenih. Uvijeksam se pitala, kako je to na BoæiÊ biti usamljen? Kakoje to kada nekog silno iπËekujeπ, a znaπ da neÊe doÊi?Kako je to kada nemaπ baπ nikoga s kim bi podijeliosreÊu i radost? Kako je to kada moraπ BoæiÊ doËekatina zimi i hladnoÊi uz nekakvu staru kantu, u kojojpaliπ papir i sitne granËice, kako bi ti bilo makarmalo toplije? Kako je to kada u pozadini neËijeg

doma kroz prozor gledaπ kako taj netko na stolu imaobilje hrane, a ti umireπ od gladi? Kako je to kadaznaπ da neÊeπ dobiti æeljeni poklon jer tvoji roditeljinemaju novca da ti to kupe? Uvijek sam se pitalakako Bog moæe biti tako okrutan. Zaπto ti nesretniljudi makar na BoæiÊ ne mogu biti sretni? Zaπto jamogu, a oni ne? Katkad se pitam, imam li pravo sret-na, kada mnogi nisu? Jedno znam... Znam da morambiti zahvalna na tome πto imam obitelj, πto imamtopli dom, πto imam sve πto poæelim i nisam sama.Zato na BoæiÊ nemojte misliti samo na sebe i svojusreÊu nego i na one koji ju nemaju, koji su tamonegdje, moæda jako daleko, a moæda tako blizu.

Ana Badovinac, 1.g

BoæiÊ

Bogatstvo jednog susreta sigurno ostavljana naπa sjetila i naπu duπu utisak divljenja iliËuenja te se za susrete Ëesto govori pjes-niËkim izrazima kao πto su: To je dodirtrenutka i Ëeænje; Od sreÊe mi zavrtilo uglavi... To dakle daje dojam stanovitenedoreËenosti! Kroz susret dogaa se izmjenadarova. Tako je to i u sakramentima. Dogaase da se na vidljiv naËin izmjene nevidljividarovi duπe, duha i tijela. Sve dimenzijeosjeÊajna, spoznajna i osjetilna bivaju u veÊojili manjoj mjeri obuhvaÊena. Naravno, da tonije razdjeljivo iako se ponekad i moæe toËnorazluËiti. No, unatoË toga Ëesto nam sedogaa da ne postavljamo sakramente nasvoje mjesto u naπem æivotu odnosno da seponekad zamjene sredstvo i cilj, da se Ëestosve poistovjeti sa obiËajima, tradicijom,povrπnoπÊu ili neËim πto taj sakramenat nije!

Sveta Potvrda Ëesto biva shvaÊena kaosveËani oproπtaj od Crkve i crkvene zajednicetj. pripadajuÊe æupe. Biskup koji doe kaodjelitelj Ëesto se poistovjeti sa onim Ëovjekom

koji Êe ih rjeπiti svih vjeronauËnih muka idolazak te kao onaj koji Êe sveËanoblagosloviti njihov odlazak ili udaljavanje doslijedeÊe potrebe za nekim sakramentom. Darkoji se dobije od «kumafl jednostavno jetoliko velik i mora biti velik, kako neki misle,da zasjeni onaj dar Duha kojega se prima!»esto onih sedam darova Duha Svetogazabljesne jedan motor, kompjutor, zlatnina zakoju se kum ili kuma morali zaduæiti, anemali broj i diÊi kredit! Kamo nas je tajsakramenat odveo!

Eto, æelja nam je da malo posvijetlimoovaj posebno vaæan sakramenat krπÊanske ini-cijacije odnosno uvoenja, naglasak je nauvoenju u zajednicu a ne oproπtaj od zajed-nice! No, ima joπ jedan problem: kako to pri-bliæiti nama svima danas taj virtualni(duhovni, ne-stvarni, ne-materijalni) dar unaπem odveÊ materijaliziranom svijetu isvjetlu.

Sveta Potvrda je sakramenat DuhaSvetoga. ©to to znaËi? Isus Krist je zaËet iroen po Duhu Svetom od Marije Djevice.Kod krπtenja na Jordanu vidljivo mu jedarovan Duh Sveti koji ga je “pomazao” zaMesiju. Sam je za se posvjedoËio: “Na meni jeDuh Gospodnji... On me posla blagovjesnikombiti siromasima; proglasiti suænjimaosloboenje, vid slijepima: na slobodu pustitipotlaËene, proglasiti godinu milostiGospodnje” (Lk 4.18). Evanelje biljeæi da jeu svemu svom javnom æivotu govorio i radioispunjen Duhom Svetim.

Isus je i svojim uËenicima obeÊao DuhaSvetoga kao Duha istine koji Êe ih uvesti usvu istinu, Duha snage kojim Êe svjedoËiti zanjega. kao Duha Tjeπitelja i Branitelja.ObeÊani dar Duha primili su uËenici na prveDuhove i odmah su polaganjem ruku taj darprenosili na sve krπtene. Time se dogaajDuhova u Crkvi kroz sve vjekove obnavlja:Duh Sveti utvruje srca Isusovih uËenika uvjeri, u nadi, u ljubavi i svjedoËenju.

Uz polaganje ruku brzo se kao prikladanznak potvrde pojavilo i pomazanje krizmom.Ono πto pomazanje oznaËuje i utiskuje jest

duhovni peËat. Prema biblijskom i staro-drevnom simbolizmu, pomazanje obiluje bro-jnim znaËenjima: ulje je znak obilja i radosti,ono Ëisti (mazanje prije i poslije kupanja) iËini gipkim (mazanje atleta i boraca); znak jeozdravljenja jer lijeËi udarce i rane, i ono Ëinida pomazanik zraËi ljepotom, zdravljem isnagom. Sva ta znaËenja pomazanja otkriva-mo u sakramentalnom æivotu. Pomazanjekatekumenskim uljem prije krsta oznaËujeËiπÊenje i jaËanje; pomazanje uljem bolesnihozdravljenje i okrepu; pomazanje svetomkrizmom poslije krsta, u potvrdi i u reenju,znak je posveÊenja. Po potvrdi krπÊani, tj.pomazanici imaju potpunijeg udjela u poslan-ju Isusa Krista i u punini Duha Svetoga, kojimje Isus ispunjen, kako bi svim svojim æivotomπirili “Kristov miomiris”. ( KKC 1293 - 1294)Njime se oznaËuje pomazanje Duhom Svetim,πto se u Svetom pismu Ëesto spominje.Krizma ili krizmeno ulje je mjeπavina masli-nova ulja i balzama, πto ih biskup posveÊujena Veliki Ëetvrtak.

Danas u svetoj potvrdi na potvrenike, dabi primili Duha Svetoga, redovito polaæu rukebiskupi, koji su nasljednici Apostola. Biskupako je u nemoguÊnosti redovito πalje iza-slanike ili legate kojima daje ovlast da u nje-govo ime podjele Svetu potvrdu.

Sveta Potvrda nastavlja i dopunjuje onoposveÊenje koje je zapoËelo krπtenjem. Zatose kod odraslih krπtenika potvrda (krizma)podjeljuje odmah poslije krπtenja (kako je tobilo i u proπlosti), a slavlje se dovrπavaeuharistijom: to su tri temeljna sakramenta,oni potpuno uvode Ëovjeka u Crkvu i njezinadobra, iznutra ga izgrauju i osposobljuju zaæivot po vjeri. Zato se i zovu “sakramenti pris-tupa u krπÊanstvo” ili “sakramenti inicijacije”.

Da bi netko mogao pristupiti potvrdi,valja da je krπten, da je u milosti (tj. u pri-jateljstvu s Bogom i ljudima), da je prikladnopouËen i da je kadar obnoviti krsna obeÊanja.

Potvrenici koji su bili krπteni kao maladjeca obnavljaju krsna obeÊanja prije

10 PUTNIK 2 / 2003

SAKRAMENTI

Sveta Potvrda

“Primi peËat dara Duha Svetoga”

potvrde: odriËu se sotone i ispovijedaju krsnuvjeru. Tako svjesno i osobno prihvaÊaju onoπto su nekoÊ kao djeca primili pristankomsvojih roditelja, kumova i krπÊanske zajednice.

Bitni obred potvrde je: pomazanje kriz-menim uljem na Ëelu, koje se izvodi polagan-jem ruke i rijeËima:

PRIMI PE»AT DARA DUHA SVETOGA.Potvrenik odgovara:AMEN.Tako je potvrenik zauvijek “obiljeæen”

Boæjom ljubavlju i svojim obeÊanjem da Êebiti vjernik. Taj je “biljeg” pred Bogom“neizbrisiv”.

Potvrenike prate i predstavljaju biskupukumovi. Prikladno je da to budu isti koji subili i na krπtenju (ali mogu biti i drugi).BuduÊi da su kumovi pomoÊnici i predvodniciu krπÊanskom æivotu potvrenika, osim πto Êemu biti prijatelji na koje Êe potvrenik uvijeksmjeti raËunati, oni valja da se istiËu i uzorn-im krπÊanskim æivotom:

· da budu dovoljno zreli za tu zadaÊu;· da su krπteni te da pripadaju KatoliËkoj

Crkvi, da su potvreni i priËeπÊeni;· da im crkveni zakoni ne zabranjuju

vrπiti sluæbu kumova.Po sakramentu Svete Potvrde (krizme) na

poseban naËin primamo dar Duha Svetogakoji nas ispunja svojim svjetlom i svojomsnagom te nas “potvruje”, to jest uπvrπÊuje iutvruje u vjeri i ljubavi. Ono πto nam DuhSveti na otajstven naËin dariva i izvodi unama po sakramentu potvrde ukratko bismo

mogli izraziti ovako:• Duh Sveti usavrπuje i dopunjuje u nama

unutarnju sliËnost Kristu (“suobliËenje”Kristu) πto nam je darovana na krπtenju;

• potvrdom se krπtenik potpunije i naosobniji naËin ukljuËuje u Crkvu (potpunijese “ucjepljuje” u otajstveno Kristovo Tijelo ina potpuniji naËin postaje Ëlanom Boæjeganaroda). Time potvrenik postaje sposobniji iobvezatniji sudjelovati u poslanju Crkve ipreuzimati u njoj sluæbe i odgovornosti. Zatokaæemo da sakramentom potvrde postajemo“odrasli”, “zreli”, “Punoljetni” Ëlanovi Crkve.

• Duh Sveti nas ispunja svojim svjetlomda bismo πto bolje mogli razumjeti ono πtonam je Bog objavio, osobito po svom SinuIsusu Kristu (Duh Sveti nas “uvodi u svuistinu”);

• Duh Sveti nas ispunja svjetlom iljubavlju da bismo u dogaajima i ljudimakoje susreÊemo mogli prepoznati Boæjuprisutnost i Boæji poziv da se neprestano πtodosljednije ukljuËujemo u izgradnju novoga,Boæjega svijeta;

• Duh Sveti nas ispunja snagom i slo-bodom da bismo hrabro, kao punoljetni iodrasli krπÊani, mogli æivjeti po vjeri i za njusvjedoËiti.

Duh Boæji Sveti u potvreniku razvijasljedeÊe kvalitete (tzv. “darovi DuhaSvetoga”):

• Mudrost: zreli krπÊanin razmiπlja na“Boæji naËin”, a taj je naËin “najprikladniji”za æivot u ovom svijetukojeg je Bog stvorio.Zato su krπÊani“obdareni pravomBoæjom mudroπÊu” kojaima snage voditi Ëovje-ka najboljim putevimana ovome svijetu.

• Razum: Ëovjekvjeran Bogu æivi “razum-no”, tj. “razborito” kakoprema sebi tako i premadrugima. Pravi vjernikne moæe biti “nerazu-man” u svojim postupci-ma!

• Jakost: vjera dajeËovjeku snage, jakosti dase bori i nosi sa svimnedaÊama i kriæevimaovoga svijeta;

• Savjet: pa zar onajkoji i zbilja vjeruje - zartakav neÊe znati datinajispravniji savjet?

• Poboænost: pa zartreba prijatelja tjerati dase druæi sa prijateljem?Treba li vjernika tjerati

da se druæi s Bogom.... da se moli...?!• Znanje: pa zar onaj koji Boga voli - zar

takav neÊe htjeti bolje upoznati svoga pri-jatelja Boga, a naravno time i viπe znati oBogu... I zbilja: pravi vjernik zna puno o Bogujer ga je to zanimalo. A to je znanje najljepπena svijetu!

• Strah Boæji: ... takvog firmanika koji jezaæivio vjeru - strah ga je uopÊe i pomisliti dabi mogao uvrijediti Boga!

Pitate me zaπto je to toliko vaæno? Zaπtotako naπiroko i nadugaËko piπem? Vaæno je jernas to uvodi u poseban susret i æivot! Vaænoje jer se time potvrujemo kao punoljetnivjernici sa svim obvezama i pravima. Ono nastakoer po kumovanju uvodi u prijateljstvo uvjerskom rastu i usponu prema zrelosti, usrodstvo vjerniËke ljubavi, a ne tek neku pro-laznu Ëar ili raËunicu zbog darova ili obvezazbog drugaËijih poznanstava i prijateljstava.Nije to neka zabava niti πportska priredba,nego prijanjanje uz Krista Spasitelja i prih-vaÊanje njegovih programa za svoj æivot.

Potrebno je traæiti u sakramentima Boæjustvarnost, a ne neku materijalnu sigurnost uopravdanost sebiËnih prohtjeva ili onoga πtomislimo da Êe zadovoljiti πiri povodljivi i kon-formistiËki dio ljudi! NeÊe pri tome izostati nidarovi druge vrste, ali dajmo da sakramentostane sakrament. Vidljivi darovi nevidljiveBoæje prisutnosti!

Zoran GrgiÊ ‡ Grga, æupni vikar

11PUTNIK 2 / 2003

SAKRAMENTI

ISKUSTVA VJERESpoznati malog Isusa, njegovu

neizrecivu, a tako jednostavnu ljubav,πto je potrebno za to? Zaπto baπ ja?»ime li sam zasluæila tolike milosti?Gospodin je jednostavno tako htio, tomu se svidjelo. Te blagoslovljeneveËeri molili smo se pred Presvetim unaπoj æupnoj crkvi. Bila je divna, jed-nostavna i iskrena molitva, za meneposve novo iskustvo. KleËeÊi smo poz-dravljali naπeg Isusa, predajuÊi mu naglas sve πto nam je na srcu. Joπ u crkvi,srce kao da mi je proplakalo, ali tugenije bilo, veÊ samo neobjaπnjiva radost.Nisam shvaÊala πto mi se dogaa. Naputu ka kuÊi radost je bila sve jaËa.Hodala sam polako, a noge kao da sutrËale, ruke πirile prema nebu, a ustavikala na sav glas: Ljudi ja vas volim!OsjeÊala sam silnu ljubav premaËovjeku, kao da me je ljubio cijeli svijeti da sam u njegovom zagrljaju. Taljubav bio je moj Isus. Od te veËeripoËeo se mijenjati moj æivot. Krenulasam na brojne katoliËke seminare, navjeronauk, poËela sam Ëitati Bibliju,grËevito sam nastojala upoznati svogGospodina koji me toliko ljubi. A, onmoj dobri Isus, udjeljivao mi je divneljude-moje anele Ëuvare-koji su mejoπ viπe poæurivali k njemu. Ljubim ihsilno i zahvaljujem Gospodinu πto mi ih

je darovao jer njihovi savjeti i iskustvajako su mi dragocjeni. Posebno u vri-jeme moje zanesenosti i nestalnosti uvjeri. Kako sam bila sve bliæe Isusu,srce je poËelo spoznavati svoje pro-puste i pogreπke, spoznavati πto je gri-jeh. Straπno me je muËila griænja savjstii osjeÊaj da moje srce nikada neÊe bitidovoljno Ëisto za Isusa. Pomogle su miËeste ispovijedi, ali tek onda kad sampovjerovala u oprost grijeha, kada samspoznala da je poradi mojih grijehaIsus darovao svoj æivot i da jedva Ëekada me oslobodi od tog crnog tereta iudijeli mojem srcu mir i radost, moralasam puno toga sebi i drugima oprostiti,a i samome Isusu, jer nikako nisammogla prihvatiti neke dijelove svog æiv-ota. U tim teπkim trenucimaprihvaÊanja, u srcu su se poËelepojavljivati sumnja i strahovi, πto me jejako uznemirilo. Boæe, jesam li napravom putu?-Ëesto sam se pitalaplaËuÊi. Tada mi je Isus otkrio krunicui blagoslov te divne molitve otvarajuÊimi srce za Njegovu majku, a sada imoju najdraæu nebesku majËicu Mariju.Otkada sam postala njezino dijete,postalo mi je jasno na πto je moj strpljiviIsus Ëekao. »ekao je moju odluku, jerkod Isusa nema kompromisa. A mojimslabostima nije bilo kraja. Srce je bilojako, a tijelo slabo. I ja sam se napokonodluËila-DA-potpuno se opredjeljujemza tebe, Isuse. Od tada smo Isus i ja

postali nerazdvojni prijatelji.ZahvaljujuÊi tebi MajËice, jer ti si mejednostavno nosila svome sinu. Hvalati!

Nestali su strahovi i sumnje. Mojdobri UËitelj me nauËio i joπ me uËi dase i moliti moæe pogreπno, kada odsvoje sebiËnosti ne dajemo prostoraNjemu, koji jedini zna πto je najbolje zanas. Sada znam da je molitva razgovors mojim Bogom, za koji nisu potrebnerijeËi, veÊ samo otvoreno i iskreno srce.Promijenio se moj stav prema crkvi isveÊenicima, zavoljela sam ih. Mojemsrcu otkrilo se otajstvo Euharistije, u tojmaloj hostiji prebiva zaista moj Bog.Od tada misa je za mene posve neπtodrugo-susret sa æivim Bogom, koji namse silno æeli predati i lijeËiti naπa srca. Oljubim te, Isuse, πto si mi toliko tajniotkrio, zaista je sve drugaËije otkadsam te upoznala! Ti, moj Spasitelju, izli-jeËio si moje srce od svih rana koje samvjeπto potiskivala ne znajuÊi ih prepoz-nati i suoËiti se s njima. NauËio si me dase zavolim i prihvatim onakvu kakvajesam. NauËio si me praπtati, nauËio sime æivjeti-danas-darovao si mi vjeru usutra, u ljude, u Tebe moj ljubljeniIsuse.

Jednostavno, nauËio si me dabudem sretna. Hvala ti, moj najdraæiprijatelju!

Tvoja Melita PetroviÊ

12 PUTNIK 2 / 2003

ISKUSTVA VJERE

Majka Terezija, pravim imenom AgnezaGonxha Bojaxhiu, roena je 27. kolovoza1919. u Skopju. Roditelji su joj porijeklom izAlbanije.

U obitelji, a kasnije i u æupi, upoznala jeduhovni æivot i ljubav prema Bogu i bliænje-mu. Njeno zvanje raslo je i napredovalo utiπini, razmatranju, molitvi, savjetovanju. Osvome se pozivu mnogo puta savjetovala smajkom i sa æupnikom, ali je sama moralaodluËiti.

O svojem odlasku od kuÊe odluku jedonijela u Letnici, uoËi Velike Gospe 15.kolovoza 1928. Æivotna odluka je pala. Molbaje upuÊena Druæbi sestara Blaæene DjeviceMarije od Loreta u Dublinu, koje su imalesvoje misije u Indiji. Nakon izvjesnog vreme-na stigao je pozitivan odgovor Tako je Agnezakrenula put Indije, putem koji joj je Bog pre-dodredio.

Indija nije samo zemlja prosjaka niti faki-ra i maharadæa, kako nam je prikazuju pus-tolovni filmovi. VeÊina ljudi æivi u mukotrpnojborbi za svagdaπnji kruh. Stotine tisuÊa ljudije cijelog æivota bez posla, a dvije treÊinestanovniπtva æivi daleko ispod egzistenci-jalnog minimuma. Zapuπtene Ëetvrti Calcuttelegla su kolere, tifusa, tuberkuloze, krimi-naliteta, politiËke radikalnosti. Stotine tisuÊabeskuÊnika æivi samo od milostinje. Upravo sovim problemom suoËila se Majka Terezija.Ona se naπla okruæena svijetom beznaa isiromaπtva. Jednom je prilikom zapisala usvoj dnevnik: «Imam dojam da doæivljavambrodolom na oceanu bola i oËaja. Gospodin jeæelio da budem slobodna redovnica, zaogrnu-ta siromaπtvom kriæa. Ali, danas sam primiladobru poruku. Siromaπtvo mora biti siromahujako teπko. Trebao mi je krov pod kojim bihskrbila najzapuπtenije. Da ga pronaem,hodala sam i hodala dok nisam klonula. SadshvaÊam kako tek siromahe mora boljeti duπai tijelo dok traæe skloniπte, hranu, lijekove.fl

Godine 1948. otvorila je u Montijeheelu

svoju prvu πkolu. Mnogim se suvremenicimaËinilo pretjerano da ona uËi djecu kako sekoristi sapun ili kako se Ëeπlja. Ona je,meutim, oËajniËki pokuπavala da te najsiro-maπnije od siromaπnih podigne sa zemlje, dau njima otkrije smisao za postojanost i vlasti-tu vrijednost, te da im pokaæe da ih Bog ljubi.

Majci Tereziji je s vremenom bilo potreb-no sve viπe pomoÊi, pa je zato 1950. osnovalakongregaciju sestara «Missionares of Charityfl- «Misionarke ljubavifl, koje su kao svoj znaknosile bijeli sari s plavim obrubom, a nalijevom ramenu kriæ. U listopadu iste godineRim je priznao novi red. Kod osnivanja ses-tara bilo je dvanaest Ëlanica, a kasnije je brojznatno porastao. Tu zajednicu Majka Terezijaposvetila je Gospi.

U poËetku sestre nisu imale nikakve pot-pore. Svako jutro je bilo nesigurno. Sve suone æivjele iz vjere i imale su pouzdanje jer jesve bilo na slavu Boæju.

Majka Terezija æivjela je samo Evaneljena radikalan naËin. Svjesna je bila da je velikdio danaπnjeg svijeta duhovna pustinja. Onaje isticala da je æivot s Bogom smisao njezinaæivota, a æivot s Bogom je moguÊ jedino uzmolitvu, poziv na svetost, milosre… Da bimogla teπku sudbinu snositi s najsiromaπniji-ma, njezin æivot usko je bio povezan smolitvom. Æivot Majke Terezije bio je æivamolitva. Svoj iscrpljujuÊi rad gledala je kao naBogom dano vrijeme za molitvu: «»esto jepogled upravljen Kristu najbolja molitva.Ja pogledam Njega, on pogleda mene i toje najsavrπenija molitva od svih molita-va.fl Za dobru molitvu potrebna nam je πutnjai mir jer Bog govori u πutnji. Sveta misa isvagdanja priËest kao boæanska hrana i osob-ni susret s Kristom, bio je najvaæniji trenutakdana za Majku Tereziju. Ona je Krista svakod-nevno susretala pod prilikom kruha i vina, alii nas je pozivala na taj susret. Kao πto znamo,Majka Terezija bila je sva Boæja. Upravo sezbog toga posvetila najsiromaπnijima. Unjima je snagom vjere i nadahnuÊa ljubavidvorila i sluæila Krista. Svojim rukama ona jehranila gladnoga Krista, oblaËila gologaKrista, a beskuÊniku davala zaπtitu. MajkaTerezija gledala je na svoj rad kao na draguduænost, a ne kao na teret. Osnovala je «kuÊuumiruÊihfl, te je tamo na poseban naËin πirilaljubav i vjeru. Rad Majke Terezije oËito setemeljio najprije na poπtovanju pojedinca,njegovoj vrijednosti, njegovu dostojanstvu.Najosamljenije i najsiromaπnije, umiruÊe, kaoi odbaËene, gubavce… ona je uvijek primala stoplim milosrem, bez oholosti i podcjenji-vanja. Majka Terezija bila je ÆIVI SVJEDOKCRKVE. Svojim je æivotom svjedoËila darvjere koji je primila od Boga.

Majka Terezija s pravom je postala iza-zovom simbol krπÊanske ljubavi prema bliæn-jemu. Ona vidi Boga, ljubi Boga, propovijedaBoga, svjedoËi ljubav Boæju. Sav njezin æivotje hrabri «IZAZOV LJUBAVI.fl Njezin moto:«DIRNI GUBAVCA SVOJOJ LJUBAVLJUfl saæimasav njezin izbor æivota i sluæenja. Preko osobeMajke Terezije upoznali smo sræ krπÊanstva,Isusa Krista, Evanelje, ljubav, πto znaËi pri-jateljevati s Bogom, plemenitost.

Upravo na temelju svih ovih karakteristi-ka uoËavamo da je za Majku Terezijupaæljivost bila poËetak svetosti. NjezinomsmrÊu zavrπena je misija, Ëiji se mali pognutilik, prebogat snagom Kristove ljubavi, Ëvrstourezao u povijest ËovjeËanstva. Dana 5. rujna1997. umrla je u bolnici u Calcutti od posljed-ica srËanog udara. Ona je æivjela krπÊanstvotemeljito i dosljedno. Njezin æivot uistinu jebio «Æivo Evaneljefl. Ona nam je primjerkako pomoÊi onima koji pate. Ona nam je iza-zov da i sami æivimo uistinu krπÊanski. Dana19. listopada 2003. Papa Ivan Pavao II. pro-glasio ju je blaæenom. ImajuÊi pred sobom liki djelo Majke Terezije, spontano nam senameÊe ideja o onostranom æivotu koji nasËeka. Smatramo da je veÊ svojim ovoze-maljskim æivotom zasluæila mjesto vjeËnogblaæenstva. Od osobe i æivota Majke Terezijesvi moæemo puno nauËiti. ÆiveÊi svoje vrijemena prostoru gdje nas je Boæja providnostpostavila, moæemo i trebamo aktualizirati onoπto nas je Krist nauËavao.

Sluæenje iz ljubavi prema Bogu i Ëovjeku,na primjeru Majke Terezije, pokazuje nam daje ona bila osloboena ropstva za postizanjematerijalnog, πto je plod moÊi i znaËajka svi-jeta πto ne poznaje Boga.

Primjer Majke Terezije pokreÊe u mnogimljudima divne snage krπÊanske ljubavi premabliænjemu. Pored sve materijalne pomoÊi, kojase radosno daje za siromaπne, zacijelo su odosobite vaænosti i duhovni impulsi u naπemmaterijalistiËkom vremenu. UpoznajuÊi MajkuTereziju, mi nismo upoznali samo nju nego iIsusa Krista.

Kristijana BaniÊ, vjerouËiteljica

13PUTNIK 2 / 2003

SVJEDOCI VJERE

BLAÆENA MAJKA TEREZIJA

ÆiveÊi ono πto je propovijedala, potaknula jemnoge da povjeruju kako je doista moguÊe«mijenjati svijetfl.

Manuela BudinπÊak, 8. c

◊ ◊ ◊

Majka Terezija bila je æena velikog srca. Bog juje nadahnuo za velike stvari.

Ivan FabijaniÊ, 7. d

◊ ◊ ◊

Majka TerezijaKad god zaËujem to ime, asocira me na mir,ljubav, dobrotu, radost, sreÊu. Zbog toga, πto jeMajka Terezija to sve darivala onim najsiro-maπnijima meu siromaπnima. Za njih je davalasve. S ulica je umiruÊe ljude odvodila uskloniπta i omoguÊavala im mirnu smrt. Bolesneje lijeËila, nepismene uËila. Na poËetku njezinadjelovanja bilo joj je jako teπko jer je bila sama,ali mlade djevojke su joj se pridruæile i tako jeosnovan red Misionarki ljubavi. NaËin na koji jeæivjela i radila vrlo je fascinantan. MajkaTerezija je za svoj rad 1979. dobila Nobelovunagradu za mir. Tako, s godinama, diljem svije-ta otvorene su bolnice, vrtiÊi, πkole, staraËkidomovi, u kojima su njezine sljedbenice i onadjelovale. Evo, ove godine, Majka Terezijaproglaπena je blaæenom. Ona je proæivjela sve isvaπta i zasluæila je da joj se divimo. Nema sum-nje da Êe Majka Terezija jednog dana bitiproglaπena svetom!!!

Bernarda Rundek, 8.c

◊ ◊ ◊

Majka TerezijaMajka Terezija je bila doista posebna osoba,zaista je teπko ponekad povjerovati u sve onoπto se o njoj priËa. Svi ti filmovi koji prikazujunjezin æivot, njezinu brigu i ljubav za druge, sunevjerojatni. Meni kao mladom Ëovjeku koji æiviu ovom uæurbanom svijetu, u kojem nema mjes-ta za ljubav i meusobno pomaganje, to je teπkorazumljivo. Ne mogu jednostavno povjerovati daima ljudi poput nje, jer se je doista teπkoodviknuti od savrπenog æivota i svoj æivotdarovati drugima. Kada sluπam o njoj, mislimda je bila netko poseban, netko poslan od Boga.Ja na primjer ne bih mogla raditi ono πto je onaradila, ne zato πto to ne bih æeljela, veÊ zato πtojednostavno ne bih mogla. Puno se toga moraπodreÊi, puno toga moraπ ærtvovati i proÊi i natako neπto moraπ biti spreman, πto nije nimalojednostavno. Njoj je æivot nametnuo mnogezapreke i probleme, za koje je trebala imatidovoljno strpljenja, snage i vjere, πto mnogi odnas ne bi nikada imali. I onda, na kraju svega se

pitam, Ëemu ja zapravo teæim, πto je smisaonaπega æivota? Neki ljudi se potpuno posvetedrugima, a neki samo sebi. Je li Bog smisaonaπega æivota, jesu lu drugi ljudi smisao naπegaæivota? Na to pitanje mora odgovoriti svatko zasebe, jer na koncu, svi mi imamo drugaËijamiπljenja, drugaËije ciljeve i svi mi osjeÊamo nadrugaËiji naËin.

Marina VuËina, 8.e

◊ ◊ ◊

Svi bi trebali cijeniti rad Majke Terezije i slijedi-ti njezin primjer.

Kreπimir GrancariÊ, 7.a

◊ ◊ ◊

Majka TerezijaJa nju smatram kao divnu osobu. Dala je sve πtoje imala da bi pomogla siromasima. Kada jeodlazila iz samostana, kupila si je najjeftinijuodjeÊu, ne zato πto nije imala novaca, veÊ zatoπto je htjela da je siromasi poπtuju kao osobu,koja im æeli pomoÊi. Ne materijalno... To nijevaæno. Htjela je da svi upoznaju Boga, da shvateda nisu nitko i niπta, nego da su sve. Da ih nauËiËitati i pisati... Da i oni dobiju priliku za boljiæivot. Ona se odrekla svega da bi njimapomogla. Nemoj ignorirati njihovo moljenje zapomoÊ! Pomogni i ti! Budi osoba puna osjeÊaja idobrote!

Amalija Kos, 8.f◊ ◊ ◊

Majka TerezijaMajka Terezija pomagala je siromaπnim, obolje-lim i beskuÊnim osobama. Nije se bojala da Êe jeijedan Ëovjek zaraziti boleπÊu. Nije æeljela daizgleda bogato u svojoj odjeÊi jer je siromaπni nebi najbolje primili. Zato je odabrala sasvim jed-nostavan materijal. Bio je bijele boje, a narubovima je imao plave crte.

Petra VujinoviÊ, 7.d

◊ ◊ ◊

Majka TerezijaKako opisati Majku Tereziju? Toliko se stvari onjoj moæe napisati, ali ipak su dovoljne trireËenice. Bila je osoba dostojna Nobelovenagrade i blaæenstva. Svojim djelima je uËinilaono πto bi se malo tko usudio. Kao osoba jenenametljiva, vjerovala je u ono πto je radila,prihvaÊala je sve takvo kako je i uzdala se usvoju vjeru. Svoj dobar æivot je zamijenila zaæivot sliËan onom koji vode najsiromaπniji. Dugogodina proæivljavala je imajuÊi smo ononajpotrebnije za æivot, a sve ostalo je davala.

Njena odora simbolizira ono najËiπÊe πto jeimala. Nije nametala svoju vjeru drugima, veÊ jesamo propovijedala o svom Bogu, dopuπtajuÊida drugi u svojim patnjama sami odluËe.

Matea PinturiÊ

◊ ◊ ◊

Majka TerezijaMeni se Majka Terezija svia zbog svoje dobrotei brige za druge. Svia mi se kako je odbacilasav luksuz tako da bi bolje razumjela druge.Drago mi πto je proglaπena blaæenom i da jepomogla drugima makar riskirala svoj æivot.Drago mi je πto su mnogi u nju vjerovali i πto sujoj dali Nobelovu nagradu za mir. Najradije bihi ja æelio biti barem malo kao ona, pomagatisiromasima, uËiti neuËene, no ja nisam kao onai nikada to neÊu biti. No, poruËujem svima dapomaæu drugima i da se mole za nju!

Bruno Kozlina, 8.f

◊ ◊ ◊

Mislim da bi na svijetu trebalo biti takvih ljudi,koji bi se brinuli, jer ovaj svijet treba skrb.

Ana DraπkoviÊ, 8.b

◊ ◊ ◊

Sve πto je imala, udijelila je siromasima.

Marija BuËar, 7.d

◊ ◊ ◊

Djetinjstvo blaæene Majke Terezije lijep je prim-jer koliko je vaæna obiteljska molitva.

Marina Novosel, 8.a

Razmiπljanja o Majci Tereziji

14 PUTNIK 2 / 2003

SVJEDOCI VJERE

◊ ◊ ◊

Majka TerezijaPosvetila se siromaπnima jer ih je voljela, jer jeu njima Ëula ono πto joj Bog govori. Znala je dasu i siromaπni ljudi «LJUDIfl, u njezinim su oËimasvi bili jednaki, osim onih zlih. Za dobrotu i mirje dobila Nobelovu nagradu, za njih, za siro-maπne, za one za koje je æivjela, jer svoju pravuobitelj nije ni imala. Njoj su siromaπni biliobitelj. Æeljela je da shvatimo da smo svi mizapravo braÊa i sestre, Boæja djeca. Svi pri-padamo zajedniËkoj obitelji. Ne znam kako senije zarazila dok ih je lijeËila, ali znam da je svojposao radila s puno ljubavi, u nadi da Êe ganetko nastaviti. Zbog toga joj se jako divim. Iakonije æeljela slavu, niti da se za nju zna u svijetu,to je ipak dobila, a to je nagrada za sav njezintrud. Na svijetu je bilo, ima i bit Êe malo ljudikao πto je ona bila.

Katarina Grbavac, 8.f

◊ ◊ ◊

Majka TerezijaNe znam puno o Majci Tereziji, ali reÊi Êu svojemiπljenje o onome πto je Ëinila. Pomagala jedrugima, æeljela je da svaki Ëovjek nae nekikutak sreÊe za sebe. Voljela je sve ljude i nije jojbilo bitno kako su se ti ljudi prema njojponaπali. Mislim da bi se ovaj danaπnji svijet tre-bao ugledati u Majku Tereziju, a ne misliti samoo sebi, veÊ pomoÊi i nekom drugom Ëovjeku kojibi ti na neki naËin iskazao hvalu.Zaista je zasluæila da je proglase blaæenom.

Valerija Zaher, 8.b

◊ ◊ ◊

Majka TerezijaPoznata u Ëitavom svijetu po svojoj dobroti, podavanju sebe za druge... Ona je i æivjela da bipomagala drugima, da bi im ublaæavala boli, skojima su æivjeli odrasli i djeca. Ona je dane inoÊi provodila pokraj njih. To su bila velika zala-ganja, neprospavane noÊi, dani bez odmora, beztrenutaka posveÊenih samoj sebi. Njezin trud inapore pratili su svi koji su æivjeli kraj nje i kojiprate rad redovnica. Za svoje nesebiËno zala-ganje dobila je najveÊa priznanja na svjetskomnivou-Nobelovu nagradu, a Papa ju je proglasioblaæenom.

Matea PavleËiÊ, 7.d

◊ ◊ ◊

Majka TerezijaMajka Terezija je bila Ëasna sestra u Loretskomredu. PoduËavala je mlade æene u Indiji. Jednogdana na æeljezniËkom kolodvoru je ugledalasiromaha kako ju moli vode. Tada je odluËila daide pomagati siromaπnima i bolesnima. Otiπla je

æivjeti u siromaπno naselje Calcutte. Tamo jepomagala svima i uËila djecu Ëitati i pisati.Dolazile su joj æene spremne raditi s njom te jeuskoro otvorila i bolnicu za sve oboljele ljude.Cijeli svoj æivot pomagala je bolesnima i siro-maπnima, uËeÊi ljude da smo svi mi braÊa temoramo æivjeti jedni za druge. Godine 1979.primila je Nobelovu nagradu za mir, a novac odnagrade podijelila je siromaπnima. Bila je jednaod rijetkih ljudi, koja je ærtvovala sebe i cijelisvoj æivot za druge. Sve πto je dobila od Boga,dala je, a Bog joj je dao snagu, jakost i joπ viπeljubavi i milosra, da nastavi ono πto jezapoËela. Dao joj je i najveÊi dar-æivot vjeËni.Pokuπajmo i mi slijediti nju i Bog Êe nas nagra-diti æivotom vjeËnim, pokraj Njega i MajkeTerezije u raju.

IvanËica Grahovac, 8.b

◊ ◊ ◊

… Postala je simbol ljubavi prema bliænjemu.… Meni je privlaËna njezina Ëovjekoljubivost.… Sve πto je Ëinila bilo je za Isusa.

Zrinka BoriËeviÊ, 7.d

◊ ◊ ◊

… ©to bismo mi i svi drugi ljudi da nemadobroËinitelja kakva je bila Majka Terezija.… Bilo joj je dovoljno pomagati ljudima i tako ihspasiti. Da imaju buduÊnost, nadu i vjeru uæivot...

◊ ◊ ◊

Majka Terezija©to napisati o njoj?Moæda neπto πto veÊ nijenapisano?! A ima li toga?Ona je bila osoba kakvihdanas ima jako malo, akoih uopÊe ima. Bila jeosoba koja je vjerovala isebi i drugima i nijeodustajala od svojih cilje-va, ma kako teπki inaporni oni bili.Vjerovala je sa se svedogaa s razlogom. Æivotje posvetila drugima,pomaæuÊi im, lijeËeÊi ih ipripovijedajuÊi im o svo-jem Bogu. …

Anita Zlodi

◊ ◊ ◊

… Papa Ivan Pavao II. uVatikanu ju je proglasioblaæenom 2003. i time jestavljen peËat na njezin

æivot i rad, kojeg je posvetila gladnima i siro-maπnima.

Ivan Prigorac, 7.c

◊ ◊ ◊

Majka TerezijaSav svoj æivot je posvetila onima kojima je tonajviπe potrebno, siromaπnima, izbjeglima, glad-nima, pretuËenima, bolesnima. Znala je πto joj jeËiniti. Trpjela je kako bi drugima pomogla.Njene ærtve su teπke. Molila je za svakoga, ljubi-la je sve. Znala je cijeniti ono πto ima. Bila jesiromaπna i ona sama, ali je sve πto je imaladijelila s drugima. Poπtujem i cijenim njenuveliku ærtvu. Nije lako cijeli æivot posvetitibespomoÊnima i bolesnima. Znam da MajkaTerezija sigurno ne bi mogla izdræati svu tu pat-nju i poteπkoÊe da nije imala Ëvrstu vjeru i ufan-je u Boga. Bog ju je psihiËki potpomognuo i daojoj snagu za takvo strpljenje. Kad bi barem biloviπe takvih osoba u ovom tako zlobnom svijetu.I mi moæemo biti ona, samo u malim stvarima.Ako se trudimo, moæemo πiriti vjeru, ljubav idobrotu svuda oko sebe, moæemo je prenijeti nadruge, a oni opet πiriti dalje. Svijet bi bio bolji,s viπe razumijevanja. Trebali bismo Ëiniti sve πtobismo æeljeli da drugi nama Ëine. Njen æivot meje potaknuo na razmiπljanje o mojem æivotu, ostvarima koje bi trebali poboljπati. Nije joj sig-urno bilo lagano, no sve πto je Ëinila bilo je spuno ljubavi i osjeÊaja. Njen naËin æivota trebabiti uzor svakome od nas, jer ona je æivjela uvi-jek po boæjim pravilima, i u dobru i u zlu.

M. Novosel, 8.f

15PUTNIK 2 / 2003

SVJEDOCI VJERE

16 PUTNIK 2 / 2003

SVJEDOCI VJERE

Ivan Merz roen je 16. prosinca 1896. u BanjaLuci. Od roditelja je primio pristojan graanskiodgoj, ali bez posebne krπÊanske podloge.

Za njegovu vjersku orijentaciju, koja sepoËela nazirati pred kraj gimnazije, zasluæan jenjegov profesor dr. Ljubomir MarakoviÊ. Nije semnogo razlikovao od mladiÊa svoga vremena. Bioje pristojno odjeven, takoer je bio dobar ak uπkoli, a imao je Ëak i djevojku kao srednjoπkolac.Mnogo je Ëitao, zanimao se za knjiæevnost. Nakoncu gimnazije, potaknut od profesoraMarakoviÊa, poËeo je voditi svoj dnevnik koji ima800 stranica, a pisao ga je kroz πest godina u sred-njoj πkoli.

U svome dnevniku mladi Merz opisuje sveπto proæivljava u sebi i oko sebe. Piπe o sebi, osvojim unutarnjim doæivljajima, o svojoj tragiËnozavrπenoj prvoj ljubavi, o ljudima i njihovim pos-tupcima, itd.

Stoga je dnevnik od velike vrijednosti jer unjemu pronalazimo Ivanovo æivljeno iskustvo æiv-ota. Kao i svaki drugi mladi Ëovjek, Ivan je doæivl-javao buenje osjeÊaja ljubavi, simpatije, te tje-lesnog nagona. U πesnaestoj godini zaljubio se udjevojku Gretu Teschner. Iskustvo prve ljubaviveoma je snaæno i zanosno, ali je ostavilo iduboke tragove u njegovoj duπi, ne samo zbogsamog iskustva nego i zbog tragiËnih posljedica,koje su naknadno slijedile, ali ne Ivanovom krivn-jom.

Djevojka Greta, koja je inaËe studirala u BanjaLuci, dok je boravila kod svojih roditelja uTravniku, dala se zavesti od jednog Muslimana.Kad ju je ovaj iskoristio i ostavio, razoËarana,poËinila je samoubojstvo. Njezin tragiËan svrπetakdoveo je Ivana u veliku krizu.

Ivan je u svome dnevnikuostavio vaæne zabiljeπke koje je pisaodok je proæivljavao tu krizu, ali se ipreporodio nakon velike krize. Toiskustvo mu je:• ProËistilo shvaÊanje i smisaoljudske naravi• Probudilo njegovu spoznaju i vjeruu vjeËni æivot• PojaËalo molitvu i vjeru u Boga• Usmjerilo njegov æivot premadrugim ciljevima

Ivan je nakon mature tri mjese-ca boravio na Vojnoj akademiji, te jenakon toga zapoËeo studij u BeËu.Meutim, studij prekida zbogpoËetka Prvog svjetskog rata. Pozvanje u vojsku i poslan na talijanskobojiπte. Tamo ostaje do kraja rata,

1918. Nakon toga nastavlja studij u BeËu i Parizu.Godine 1922. dolazi u Zagreb, gdje postaje pro-fesor francuskog i njemaËkog jezika.

Razmiπljanjem, studijem, a osobito u krvi iplamenu rata, dolazi do spoznaje o istinitostikrπÊanske vjere. Potpuno se daruje KristunaËinivπi kao laik zavjet vjeËne ËistoÊe.

Kada se Ivan vratio sa studija u Zagreb, kroz 6godina razvijao je i ostvarivao svoje zvanje nazadovoljavajuÊi naËin.

Æivi dubokim duhovnim æivotom, svaki danide na svetu misu i prima svetu priËest. Svaki danmoli krunicu. »ita duhovne knjige. Aktivno seukljuËio u rad u katoliËkoj organizaciji zamladeæ, «Hrvatski Orlovski Savezfl, kojojje dao geslo «Ærtva-Euharistija-Apostolatfl.

Potpuno odan Crkvi i papi, Merz jebio Ëovjek æive vjere, iskrene molitve,samoodricanja, dnevne priËesti, adoraci-je, trpljenja, πiroke naobrazbe. Svojimapostolskim radom i spasiteljskom dje-latnoπÊu, u katoliËkom tisku je ostaviodragocjenu duhovnu baπtinu, koja jepostala izvor nadahnuÊa buduÊimnaraπtajima.

Umro je u Zagrebu 10. svibnja 1928,u 32. godini æivota, na glasu svetosti. Nasamrti je prikazao svoj æivot kao ærtvuBogu za hrvatsku mladeæ. VeÊ za æivota, anapose nakon smrti, Ivan Merz je postaouzor krπÊanskog æivota tisuÊamahrvatskih katolika.

Natpis s vijenca, koji su mu mladipostavili na grob 1929. godine, ostao je idanas: «HVALA TI ORLE KRISTOV ©TO SI

NAM POKAZAO PUT K SUNCU!flOva reËenica moæda najbolje izraæava πto je

Ivan Merz znaËio za svoje vrijeme, a πto on moæeznaËiti i danas, jer poruke svetih, Boæjih ljudi, nji-hove misli jesu uvijek aktualne. Blagopokojni kar-dinal Franjo KuhariÊ, koji je o Ivanu Merzuizrekao mnogo govora, prigodom proslave 50.obljetnice njegove smrti, izrekao je i ove rijeËi:«Ivan Merz ima mnogo toga reÊi danaπnjim mladi-ma. Zaista, ovaj naπ dragi Orao bio je apostol vrlokratko vrijeme, samo 6 godina, a unio mnogo,uËinio mnogo, zapalio je mnoge, jer je sam gorioljubavlju Duha Svetoga, koja se u njemu razgorilau otvorenost duπe, da prihvati Isusa za Kraljasvoga srca i æivota i da ue u njegovo Kraljevstvofl(Govor na sveËanoj Akademiji 26.11.1978.).

Joπ 1958. godine poËeo je u Zagrebu postu-pak za njegovo proglaπenje blaæenim. Taj postu-pak je pokrenuo kardinal Franjo ©eper. On je joπza vrijeme Drugog Vatikanskog koncila (1962.-1965.) danaπnjem papi Ivanu Pavlu II. govorio oIvanu Merzu. Velika je zasluga kardinala ©epera zapokretanje postupka beatifikacije Ivana Merza.Tome je, bez sumnje pridonijela Ëinjenica πto jeosobno poznavao slugu Boæjega i bio joπ zaMerzova æivota uvjeren u njegovu svetost.

Dana 5. srpnja 2002. sveËano je u Vatikanu, uPapinoj nazoËnosti proglaπen dekret o herojskimkrepostima Ivana Merza i od tada Ivan nosi naslov«»asni sluga Boæjifl. Time je otvoren put za njego-vo proglaπenje blaæenim.

Ove godine, Sveti Otac Ivan Pavao II. treÊi jeputa pohodio Hrvatsku, a drugi puta Bosnu iHercegovinu, te je za vrijeme svog ovogodiπnjegboravka u Bosni i Hercegovini 22. lipnja proglasio»asnog slugu Boæjega Ivana Merza blaæenim.

Kristijana BaniÊ, vjerouËiteljica

Blaæeni Ivan Merz

17PUTNIK 2 / 2003

SVJEDOCI VJERE

Marija od Propetog Isusa PetkoviÊ rodila se 10. prosinca1892. u æupi Svih Svetih u Blatu na otoku KorËuli. Bila jeπesta od osmero djece u obitelji Antuna i Marije PetkoviÊ.

Uzorni roditelji djecu su krπÊanski odgajali i pouËavali ihu vjeri. Njihova kÊi Marija pokazivala je sklonost poboænos-ti i milosru. UoËavala je patnje ljudi, glad i neimaπtinu, paje veÊ u djetinjstvu odluËila πtititi siromahe.

Marija je u rodnom Blatu vodila tri vjerska druπtva, te je

djecu obitelji, koje su radile kod njezina oca,pouËavala vjeronauku i ostalim predmetima u πkoli.Kada su 1919. Sluæbenice Milosra napustile kuÊu uBlatu, na poziv Josipa MarËeliÊa, dubrovaËkog bisku-pa i njezinog duhovnog voditelja, preuzela je skrb zatu kuÊu, te se, zajedno sa svojim kolegicama, pobrin-ula i za ustanove njoj pripojene.

Na blagdan sv. Franje, 4. listopada 1920, a na poti-caj biskupa MarËeliÊa, utemeljila je druæbu KÊeriMilosra, TreÊeg samostalnog reda sv. Franje, sasvrhom da preko djela milosra πiri spoznajuboæanske ljubavi.

Na redovniËkom oblaËenju dobila je ime MarijaPropetog Isusa, te je izabrana za vrhovnu poglavaricudruæbe. Na crkvenom zemljiπtu, u troπnoj i tijesnojkuÊi blizu æupne crkve, roena je prva izvorna hrvats-ka franjevaËka zajednica KÊeri Milosra.

U poËecima su redovnice u Blatu vlastitim radomuzdræavale do tri stotine siromaπne djece, a pomagalesu i mnogim sirotama i udovicama.

Kada su potroπile vlastita sredstva, Marija je viπeputa iπla u proπnju po Slavoniji i Vojvodini i dobivalapomoÊ za sirote, a pomoÊ joj je poslao i sam papa PioXI. Godine 1923. preuzela je skrb za djecu u djeËjemdomu Kolevka u Subotici.

Nakon toga je otvorila brojna prihvatiliπta za djecuu Slavoniji, Vojvodini, Makedoniji i Srbiji. Marija jeputovala po Europi, ali je boravila i u Americi. Godine1952. u Rimu je pronaπla i kupila kuÊu za sjediπteDruæbe.

Marija je 1961, nakon 40 godina, predala sluæbuvrhovne poglavarice, ali je i dalje pratila dogaaje uCrkvi i Druæbi, posebice one izazvane DrugimVatikanskim koncilom.

Preminula na je glasu svetosti 9. srpnja 1966.Pokopana je na rimskom groblju Campo Verano, a trigodine kasnije njezini su zemni ostaci preneseni ukuÊnu kapelicu Vrhovne uprave, gdje su poËivali dostudenoga 1988, a onda su preneseni u rodno Blato ipokopani u kripti samostanske kapelice Krista Kralja umatiËnoj kuÊi. Pri Rimskom vikarijatu je 28.veljaËe 1989. otvoren biskupijski postupak za njezinoproglaπenje blaæenom i svetom.

Nakon provedenog postupka, 8. svibnja 1988,Sveti zbor je prihvatio pravnu snagu postupka zaproglaπenje blaæenom.

Sveti zbor za proglaπenje svetih donio je odluku o hero-jskim krepostima sluæbenice Boæje 5. srpnja 2002, a 20. pros-inca iste godine donesena je odluka o poznatom »uduspaπavanja 20 mornara u utrobi potopljene peruanske pod-mornice Pacoca.

Blaæenom je proglaπena 6. lipnja 2003. u Dubrovniku.Kristijana BaniÊ, vjerouËiteljica

MARIJA PROPETOG ISUSA PETKOVIΔ

Dubrovnik, 6. lipnja 2003.Nakon obrade beatifikacije na oltaru je

otkrivena Marijna slika

Pet je dana Hrvatska bila Papindrugi dom, pet gradova primilo jenajveÊeg svjetskog hodoËasnika.Dubrovnik, Osijek i –akovo, Rijeka iZadar ‡ tisuÊe hodoËasnika, a jednavjera; vjera u Krista Isusa.

Ovoga lipnja Sveti je Otac po treÊiputa posjetio Hrvatsku. Bilo je to ujed-no i njegovo stoto pastirsko putovanjevan Italije. Petar danaπnjih dana, PapaIvan Pavao II., iako krhkog zdravlja, petje dana svog pohoda raspirivao vjerumeu Hrvatima, bodreÊi ih i snaæeÊi.

Kao i prije 5 godina u Mariji Bistrici,kada je blaæenim proglasio kardinalaAlojzija Stepinca, Crkva u Hrvata dobi-la je joπ jednog blaæenika, toËnije prvu

blaæenicu. U Dubrovniku, gradu koji jestoljeÊima Ëekao Papu, blaæenom jeproglasio 6. lipnja Mariju propetogIsusa PetkoviÊ.

Naπa æupa, pod duhovnim vod-stvom æupnika Stjepana RoæankoviÊa ivojnog kapelana Ante Vukoje pridruæi-la se velikoj skupini hodoËasnika izSlavonije i Baranje koji su pohitali uOsijek pozdraviti apostola mira. VidjetiPapu, pozdraviti ga, biti dio mase kojojÊe se obratiti i blagosloviti je, znaËilo jemnogo. Tom prigodom Sveti je Otacposjetio i biskupijski grad –akovo.

RijeËani i mnogobrojni hodoËasniciproslavili su s Papom blagdan Duhova.Rijetko kada pojedini biskup slavi ovaj

blagdan izvan svoje biskupije i prvos-tolnice, a to joπ rjee Ëini poglavarKatoliËke crkve. Osmi je lipanj biopovijesni dan za Rijeku. Ovom pri-likom veliki Marijin πtovateljhodoËastio je na Trsat.

Oprostiti se od Svetog Oca Ëast jekoja je pripala vjernicima zadarskebiskupije. Zadrani i njihovi gostipripredili su Papi najljepπi doËek. IvanPavao II. oduæio im se na najljepπimoguÊi naËin pozdravivπi ih rijeËima:«Hvala ti, ljubljeni puËe hrvatski!Zemljo hrvatska, Bog te blagoslovio!fl

Ana Novosel

18 PUTNIK 2 / 2003

SVJEDOCI VJERE

TreÊi pastoralni pohod SvetogOca Hrvatskoj, 5.-9. lipnja 2003.

©okaËki πeπirizuzetno sesvidio Ivanu

Pavlu II. - njimeje zamahnuokako to Ëinepravi ©okci

Ro?en je 20. oæujka 1949. u Rijeci. PotjeËe iz zemljorad-niËke obitelji od oca Ivana i majke Dinke roene ValkoviÊ.KlasiËnu gimnaziju zavrπio je u Pazinu, a bogoslovske studi-je pohaao je u Rijeci, Zagrebu i Rimu. Teologiju je diplomi-rao na KatoliËkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.Postigao je diplomu magistra teologije u dogmatskoj speci-jalizaciji. U Rimu na Lateranskom sveuËiliπtu studirao jecrkveno pravo i postigao diplomu licencijata iz crkvenogprava.

Za sveÊenika je zareen 29. lipnja 1975. u Krku. Vrπio jesluæbe: biskupskog tajnika 1975. do 1976., æupnog vikara1976. do 1978., kancelara Biskupskog ordinarijata 1986-1987, generalnog vikara krËke biskupije 1987. do 1989. Od1988. do 1997. profesor je crkvenog prava i Dogmatsketeologije na Teologiji u Rijeci.

Imenovan je biskupom 10. svibnja 1989. , a zareen zabiskupa 25. lipnja 1989. Obavljao je sluæbu biskupa koadju-tora krËkog od 25. lipnja 1989. do 14. studenog 1989., kadapostaje dijecezanski biskup krËki. Obavljao je duænost apos-tolskog administratora rijeËko-senjske nadbiskupije od 5.lipnja 1996. do 22. studenog 1996. ZagrebaËkim nad-biskupom imenovan je 5. srpnja 1997. Sluæbu zagrebaËkognadbiskupa i metropolita preuzeo 4. listopada 1997.

Dana 21. listopada 2003. Sveti Otac ga je uvrstio uKardinalski zbor.

-NeobiËno sam uzbuen, osjeÊam se ugodno. Hvala vamπto ste doπli, πto ste pratili ovo slavlje, koje je slavlje uni-verzalne crkve. To smo na osobit naËin doæivjeli danas naTrgu sv. Petra - rekao je kardinal Josip BozaniÊ. To su prverijeËi novoga hrvatskog kardinala novinarima koji su seokupili oko njega nakon πto ga je Ivan Pavao II. proglasiokardinalom.

Ana Novosel

19PUTNIK 2 / 2003

KARDINAL BOZANIΔ

Mons. Josip BozaniÊ, kardinal

Jedanaest kardinala Hrvata ZagrebaËki nadbiskup Josip BozaniÊ πesti je zagrebaËki nadbiskup u povijesti ZagrebaËke nadbiskupije koji je imenovan kardi-

nalom te 11. hrvatski crkveni velikodostojnik koji je uπao u Zbor kardinala. Prije njega su bili:

Juraj Haulik (1788.-1869.) - kardinal postao 16. lipnja 1856.; Josip MihaloviÊ (1814.-1891.) - kardinal postao 22. lipnja 1877.; Blaæeni Alojzije Stepinac (1898.-1960.) - kardinalom imenovan 12. sijeËnja 1953.; Franjo ©eper (1905.-1981.) - kardinal postao 22. veljaËe 1965.; Franjo KuhariÊ (1919.-2002.) - kardinal postao 2. veljaËe 1983.; Demetrije (umro 1387.) - kardinal postao 18. rujna 1378.; Tomo BakaË Erdedski - kardinal postao 28. rujna 1500.; Juraj UtiπinoviÊ MartinuπeviÊ (1482.-1551.) - kardinal od 12. listopada 1551.; Juraj DraπkoviÊ (umro 1587.) - kardinal od 18. prosinca 1585.; Vinko PuljiÊ (1945.) - kardinalom imenovan 27. listopada 1994. Josip BozaniÊ (1949.) ‡ kardinalom imenovan 21. listopda 2003.

«UËvrstimo vjeru, crkveno i narodnozajedniπtvo!fl - moto je to prvognacionalnog hodoËaπÊa u treÊemmileniju. Katolici iz svih hrvatskihbiskupija odazvali su se pozivu svojihbiskupa te se u velikom broju uputili u«VjeËni Gradfl (izvori govore Ëak o10000 hodoËasnika). Osobit povodovom hodoËaπÊu je i zahvalnost, kojusvi osjeÊamo prema Svetom ocu IvanuPavlu II, koji je u ovih 25 godina svogapontifikata tri puta posjetio Hrvatsku ina osobit naËin iskazivao ljubav premanaπoj zemlji Hrvatskoj. Zahvaljujemomu i za svece Leopolda BogdanaMandiÊa i Marka KriæevËanina te trojeblaæenika, meu kojima se posebiceistiËe blaæeni muËenik nadbiskupzagrebaËki i kardinal Alojzije Stepinac.

Meu tisuÊama hrvatskihhodoËasnika bili su i jaskanski æupljani.Predvoeni naπim æupnikom vlË.Stjepanom RoæankoviÊem, krenuli smouveËer u srijedu, 5. XI. prema Asizu. Ugradu Franje Asiπkog i sv. Klare, zajed-no s hodoËasnicima iz Zadarske,–akovaËko-srijemske te Varaædinskebiskupije, slavili smo Svetu misu, kojuje predvodio nadbiskup zadarski IvanPrena. Nakon euharistijskog slavljanastavili smo put prema Rimu, graduprema kojem «vode svi putovifl.

Petak je, 7.XI... Nalazimo se u Rimu,na trgu sv. Petra... Nakon obaveznog

zajedniËkog fotografiranja, a uz pomoÊnaπeg vodiËa vlË. Mije Raka, razgledalismo baziliku sv. Petra, monumentalnugraevinu koja dominira cijelim trgom.

Euharistijsko slavlje predvodio jekardinal Josip BozaniÊ u bazilici SveteMarije Velike (prema nekima, najljepπojrimskoj bazilici). Tom prilikom kardi-nal BozaniÊ s ostalim biskupima pred-vodio je Ëin «obnove hrvatskog krsnogzavjetafl, a odanost i vjernost MajciBoæjoj iskazani su posvetnommolitvom Bezgrjeπnome Srcu Marijinu,koju je na kraju slavlja Nacionalnogeuharistijskog kongresa u MarijiBistrici, 1984. godine, kao posvetnumolitvu u ime hrvatskoga narodaizgovorio blagopokojni kardinal Franjo

KuhariÊ. Nakon bogosluæja, ispredbazilike tisuÊe hodoËasnika pjevalo je,zajedno sa svojim sveÊenicima,domoljubne pjesme te su i na taj naËiniskazivali vaænost ovog hodoËaπÊa.«UËvrstimo vjeru, crkveno i narodnozajedniπtvo!fl Svi su znali da smo Hrvati,a mi smo se time itekako ponosili raz-gledavajuÊi Rim, moleÊi, a sve zaogr-nuti πalovima, kao znakom hodoËasni-ka. Jednom rijeËju, prekrasno!

Subota je osvanula obavijenamaglom i kiπicom, no, to nas nijepokolebalo. Dragovoljno smo seodrekli doruËka, kako bismo na vri-jeme stigli na sveËanu euharistiju, kojuje na grobu sv. Petra predvodio kardi-nal BozaniÊ. Bogosluæje je zavrπilopjesmom «Do nebesafl, koja je tih danaodzvanjala rimskim ulicama. Nakon«Lijepe naπefl, uputili smo se u dvoranuPavla VI, na audijenciju sa SvetimOcem Ivanom Pavlom II. Nestrpljivostje rasla svakom sekundom πto smoËekali, a kad je napokon Papa doπao,ovacijama nije bilo kraja. GanutiPapinim likom, njegovi Hrvatipljeskom su ga poticali i bodrili.

Nakon audijencije i kraÊeg raz-gledanja Rima, zaputili smo se u crkvusv. Jeronima, gdje smo zajedno shodoËasnicima ZagrebaËke nad-biskupije molili VeËernju. Crkva sv.Jeronima je naslovna crkvazagrebaËkog kardinala JosipaBozaniÊa.

Kasno naveËer oprostili smo se odRima i krenuli prema Padovi, prema sv.Antunu i sv. Leopoldu. Nedjeljnueuharistiju predvodio je Vlado KoπiÊ,pomoÊni biskup zagrebaËki, u crkvi sv.Marije dei Servi, u Padovi.

Ana Novosel

ZAHVALNO HRVATSKOHODO»A©ΔE U RIM

(6.-9. studenoga 2003.)

20 PUTNIK 2 / 2003

HODO»A©ΔE

«UËvrstimo vjeru, crkveno i narodno zajedniπtvo!fl

Jaskanski hodoËasnici pred crkvom Sv. Klare u Asizu

Jaskanski hodoËasnici ispred bazilike Sv. Petra u Rimu

«Koji god smo krπteni u Krista Isusa,u smrt smo njegovu krπteni. Krπtenjemsmo dakle zajedno s njime ukopani usmrt da kao πto Krist slavom OËevom biuskriπen od mrtvih, i mi tako hodimo unovosti æivotafl (Rim 6, 3-4).

Hodimo u novosti æivota, zajedniËkihodimo-upravo to je prijevod grËkerijeËi «sinodafl, koja ujedno znaËi i sas-tanak, skup, zbor. Dakle, biskupijskasinoda jest «skupπtina izabranihsveÊenika i drugih vjernika mjesneCrkve koji pomaæu dijecezanskombiskupu na dobrobit sve biskupijskezajednicefl (Zakonik kanonskog prava,kanon 460). Odræava se u pojedinojmjesnoj Crkvi «kad to savjetuju okol-nostifl (kanon 461), a saziva ju i pred-sjeda joj dijecezanski biskup, koji je nasinodi i jedini zakonodavac, te samo onpotpisuje izjave i odluke, koje se moguobjaviti samo s njegovim ovlaπtenjem.Na blagdan Blaæenoga AlojzijaStepinca, 10. veljaËe 2002. godine,zagrebaËki nadbiskup Josip BozaniÊnajavio je da namjerava sazvati Drugusinodu ZagrebaËke nadbiskupije, kojabi se imala odræati kroz sljedeÊih neko-liko godina. Tom najavom zapoËelo jepretpripremno razdoblje Sinode.

Pripremno razdoblje Sinode, koje-mu je cilj prikupljanje i obrada prijedlo-

ga svih Ëlanova naπe mjesne Crkve,zapoËelo je na jesen proπle godine zav-jetnim hodoËaπÊem grada Zagreba uMariju Bistricu, a potrajat Êe tako dugodok taj zahtjevan posao ne budezavrπen, vjerojatno joπ dvije godine.Tek tada bit Êe sazvana Sinoda, na kojojÊe sudjelovati naπi biskupi te pred-stavnici sveÊenika, redovnika, redovni-ca i Kristovih vjernika laika. U prvojpripremnoj godini Sinode prikupljanisu prijedlozi sveÊenika, redovnika iredovnica te vjernika laika, osobitovjerouËitelja, Ëlanova æupnih iekonomskih vijeÊa, Ëlanova vjerniËkihdruπtava i zajednica te crkvenih pokre-ta. Na jednom takvom susretu,odræanom u Karlovcu 4. listopada2003, sudjelovali su i naπi vjerouËiteljite Ëlanovi naπeg Pastoralnog iEkonomskog vijeÊa. Tom prilikomdobili su upitnik, kako bi i oni, vjernicilaici, svojim iskustvom i znanjem dalikorisne prijedloge i poticaje. Taj processe privodi kraju, a zapoËinje obrada tihprijedloga i izrada materijala, natemelju kojih Êe se u sljedeÊem raz-doblju raspravljati u svim vjerniËkimzajednicama: u æupama, na sastancimasveÊenika, vjerouËitelja, redovniËkihzajednica itd. Na temelju rezultata tihrasprava naËinit Êe se radni dokument,

o kojemu Êe raspravljati sama Sinoda.PrikupljajuÊi i obraujuÊi pristigle

prijedloge, sve se jasnije pokazujupitanja i teme. kojima Êe se buduÊaSinoda trebati baviti. Sinodom se æeliono πto je dobro i vrijedno u crkvenojpraksi naπe Nadbiskupije zadræati,saËuvati i pojaËati, a ispraviti ipoboljπati ono πto moæe biti bolje.

Svi mi snosimo odgovornost za sin-odu. Na razne naËine moæemo u njojsudjelovati: bilo svjedoËenjemkrπÊanskog æivota, bilo prijedlogom,bilo molitvom. Stoga, na kraju,izmolimo molitvu za Sinodu.

Ana Novosel

©to je sinoda?

21PUTNIK 2 / 2003

SINODA

Boæe, svemoguÊi i dobri OËe!Ti si nas u Kristu izabrao prije vjekova,

da bismo bili tvoj sveti narod.Otvori nam srce nadi i milosti Sinode

kao tvojemu pozivu na obnavljanje zajedniËkog doma

naπe svete zagrebaËke Crkve,da u svijetu bude vidljivi znak tvoje ljubavi

koja prihvaÊa, opraπta i spaπava.

Gospodine Isuse, Dobri Pastiru!Ti vodiπ Crkvu na æivotne paπnjake.

Daj da zajedniËki dijelimoradosni napor Sinode,

kao put novoga navjeπtaja Radosne vijesti.Daj da u vjerniËkim zajednicama

poraste gladza tvojom rijeËju

i da je svjedoËe æivotom,preobraæavajuÊi svijet

na sliku tvoga Kraljevstva.

Duπe Sveti, dare Ljubavi! Poslan si od Oca i Sina,

da bi nas vodio prema zreloj vjeri.U srcima svih vjernika,

pobudi iskrenu æelju za solidarnoπÊu,kako bi Sinoda bila djelatan odgovor

na oËekivanja ljudi.Podari nam snagu svjedoËenja;

budi zalog naπega jedinstva,izvor utjehe i nade

te sigurnost prepoznavanja istine!

Blaæena Djevice Marijo, Majko Crkve!U zajedniπtvu sa svetimakoji su nosili evaneljeu hrvatskoj domovini,

prati naπe korake,da bismo zajedno æivjeli dogaaj Sinode

kao dar nove Pedesetnicekako bi svaka krπÊanska zajednica

postala kvascem ËovjeËnijega druπtva.Po Kristu Gospodinu naπemu.

Amen.

Naπi vijeÊnici sbiskupom

Mrzljakom predcrkvom Srca

Isusova uKarlovcu

22 PUTNIK 2 / 2003

BOÆIΔ - PORUKA OBITELJI

BoæiÊ nam daje vjeËnu poruku. NaπBog je meu nama. Naπ Bog, vjeËni SinvjeËnog Oca postao je sin Majke ‡Djevice. «RijeË je tijelom postala i nas-tanila se meu namafl (Iv 1,14). Evovelike objave i utjeπne istine. Naπ Bogje obiteljski Bog. Jedan je od nas. »lanje naπe velike obitelji ËovjeËanstva.»lan je male nazaretske Svete obitelji.

BoæiÊ, mali Bog, dijete Marijino,meu nama je na stanu. Tu velikuistinu ‡ sreÊu u dane BoæiÊa, doæivljavai proæivljava svako krπÊansko srce. Alina poseban naËin, Ëitavim svojimbiÊem, svaka krπÊanska obitelj. Makuda god se rasuli, ma gdje bili, svinjeni Ëlanovi nastoje se oko BoæiÊaokupiti oko rodnog ognjiπta ‡ da zajed-no proslave roenje Sina Marijina. Kaoda svi Ëuju poziv iz Betlehema, kojizove na okup. Kao da osjeÊaju kako im«Novoroeni kraljfl, to dijete iz kolijevkepruæa svoje male ruke. Nijemo ih gledadjetinjim oËima, govori im da je s njimai meu njima. U boæiÊnoj radosti, zaobiteljskim stolom, iznose seuspomene iz prijaπnjih boæiÊnih danapa se Ëlanovi obitelji prisjete i onih kojiviπe nema meu æivima.

«RijeË je tijelom postala i nastanila semeu namafl. Kad je Gospodin odluËioda posveti i usreÊi Ëovjeka, poËeo je od

temelja. Od obitelji... U jednoj obiteljisam je postao i rodio se kao dijete ‡Ëovjek. U njezinu krilu proveo je ovoze-maljski æivot. Posvetio ju je ipoboæanstvenio. On æeli biti nevidljivistanar svake obitelji. Vlastitu je svetinjustavio za uzor. Odatle Êe poÊi u svijet dasvijetu dadne svoj nauk i svoj kriæ. Damu pokaæe put do Boæjeg srca, te i takoËitav svijet pretvori u jednu golemuBoæju obitelj. »injenice govore kakoËesto Ëovjek ne sluπa Boga. I krπÊanskaobitelj vrlo je Ëesto daleko od Boga.Nimalo sliËna onoj u kojoj je odrastaoIsus... Tu je sve manje ljubavi, sreÊe, æiv-ota, ËvrstoÊe. Sve viπe je razdora, podivl-jali razvrat, nevjera, rastava, pobaËaj.Mnogi kao da se natjeËu kako πto prije iπto temeljitije razoriti obiteljsko svetiπte.Kao da obitelj, te sreen i krπÊanstvomprodahnut obiteljski æivot postajusuviπna proπlost, gotovo sramota izaostalost. I tako, dok se obitelj sve viπerazara i ruπi, istodobno se na njojizgraena Ëitava zgrada- druπtvo i narod-trese i ruπi. Niπta neobiËno... Svaki jenarod samo proπirena obitelj. Druπtvo,pak, slika mnoπtva obitelji... Mnogi suzaboravili upravo tu istinu. Truju, kvare,razaraju, a æele zdravo, ureeno,Êudoredno druπtvo, narod i dræavu. ÆelenemoguÊe.

Zaπto i odakle raspad-ruπevinetolikih obitelji? Nabraja se mnogorazloga i uzroka. Jedan je najveÊi inajviπe zabrinjava. Iz obitelji je istjeranGospodin. Obitelj ne sliËi nimaloSvetoj obitelji. Za Betlehemsko dijetemjesta nema. A, onda nema ni sreÊe.Umjesto jednoga Boga, tamo subogovi: novac, tijelo, uæivanje. Umjestoæivota za drugoga, sebiËnost koja isko-riπtava, pohota koja poniæava. Akoigdje, onda u æivotu obitelji, Gospodinmora biti na prvom mjestu. Niπta ga nemoæe nadomjestiti. Niπta ga ne smijeistisnuti. Zato je prva i najveÊa duænostobitelji u srcu i domu Ëuvati Boga ivjeru u Boga.

«Ako Boga nema, sve je dopuπtenofl.Bez Boga, bez vjere u Boga, kojem jeodgovoran, od Boga otpalom Ëovjekusve postaje dopuπteno, a on postajenajgora zvijer: grize, gazi, ujeda, ruπi,pali, ubija. Mi vjernici znamo daËovjeku nije sve dopuπteno. On nesmije raditi sve πto mu padne na pamet.Mora poπtivati æivotna pravila koja mudade Tvorac æivota. Neizbrisivih desettemeljnih zakona svi su naπi zakoni,sve ljudske zapovijedi. Teπkoj bolestitolikih obitelji ima samo jedanuËinkoviti lijek: povratak obitelji kBogu i krπÊanskom shvaÊanju æivota.«Neka rijeË Kristova stalno stanuje uvamafl, napisao je sv. Pavao svojimnovokrπtenicima. Evo lijeka obiteljskimbolestima naπega vremena. Drugogaboljega nema. Uzmite taj lijek!

Æupnik

BoæiÊ - porukakrπÊanskim obiteljima

Sretna obiteljDjeca trebaju ljubav roditelja.

Sretna djeca s kojima se otac joπ igra.Sretna obitelj u kojoj joπ svi meusobno razgovaraju.

Sretan sinËiÊ za Ëije se πkolske zadatke roditelji zanimaju.Sretna kÊerkica koja moæe s majkom razgovarati o lutkinoj odjeÊi.

Sretni mladi koji mogu s roditeljima razgovarati.Sretna obitelj koja nedjeljom ode u prirodu.

Sretni roditelji i djeca koja veËerom okupljni zajedno Êaskaju.Sretna obitelj u kojoj se slave imendani i roendani.

Sretna djeca koja se meusobno vole.Sretni roditelji koji sa svojom djecom mole.

Sretna æena koja u svom muæu ima Ëvrsti oslonac.Sretan muæ koji svoju æenu puno voli i paæljivo se za nju brine.Sretna djeca koja kod kuÊe nalaze toplinu doma i zaπtiÊenost.

Sretna obitelj u kojoj se svaki dan Ëuje dobra rijeË.Sretan ti ako svu svoju dobru volju posvetiπ svojoj obitelji.

Tada Êeπ osvojiti njihovu ljubav, i Boæju ljubav.

23PUTNIK 2 / 2003

DOGA–ANJA U ÆUPI

Prva SvetaPriËest u naπojæupi bila je u

nedjelju 4.svibnja 2003.

godine

Svetu Potvrdupodijelio jenaπim kriz-

manicima 11.svibnja 2003.godine msgr.

Juraj Jezerinac

HodoËaπÊe mladih naMariju Bistricu

Trideset petero mladih iz naπe æupehodoËastilo je 13. i 14. rujna na Mariju

Bistricu u sklopu hodoËaπÊa mladihZagrebaËke nadbiskupije. Krenuvπi iz»uËerja, a nakon cjelodnevnog hoda

stigli smo naveËer u Mariju Bistricu gdjesmo sudjelovali u procesiji sa svijeÊamate bdijenju. U nedjelju prikljuËili smo sevjernicima grada Zagreba koji su bili nazavjetnom hodoËaπÊu te zajedno s njima

slavili svetu misu.

Ustao sam se u 5 sati. Jedva samdoËekao taj dan. Volim planinariti. IzJaske smo iπli autobusom i bilo je jakolijepo.

Doπli smo u Veliki Lovnik. Tamonas oËekuje doruËak, Ëaj i naravnomajice. Za doruËak je bio sendviË,kojeg naæalost nisam mogao jesti. Namajici je pisalo «DO–ITE I JA ΔU VASODMORITI ‡ ISUS.fl

KreÊemo dalje kroz πumu, bilo jeprekrasno. Uz put smo primili joπjednu grupu planinara. Sloæili smo se iupoznali, i postala je jako velika plani-narska grupa. Puno smo priËali i πalilise. Svi su me pitali koliko imam godi-na i onda se ispostavilo da sam najm-lai. Nisam mogao vjerovati…

Ukratko… put je bio dug i naporan,ali je bio prekrasan, zabavan i bilo mi

je lijepo. Proπli smo i pregledali itvravu starog grada OkiÊa. Kada smodoπli na petu postaju, tamo smo imaliruËak koji smo si ponijeli u ruksacima.Dan je bio lijep i sunËan. Odmorio samse i zabavljao sa kapelanom.

Poslije ruËka i odmora krenuli smodalje. «Joπ ne znam gdje ÊemoprenoÊitifl, rekao sam, a mama je rekla:«Negdje u πkoli.fl Jedva sam Ëekao dadoemo tamo. Nakon dugo, dugopjeπaËenja konaËno dolazimo uπkolu… VeÊ je noÊ…

Kada smo doπli u πkolu, hops namisu. Nisam se sloæio, bio sam umoran,ali tata me nagovorio. Pristao sam ikrenuo… Tijekom mise od silnogpjeπaÊenja i umora, sam sluËajno upaou san. Probudio sam se baπ na krajumise, vratili smo se u πkolu, uskoËio uvreÊu i zaspao. Tijekom noÊi samo samse jednom probudio i vidio sve kakospavaju, a neki su i hrkali. I opet samzaspao. Ujutro smo svi izgledali jakosmijeπno kao gusjenice, koje se pret-varaju u leptire. DoruËkovali smonajËudniji doruËak, slane πtapiÊe ieurokrem, koji je pojeo kapelan GrgiÊ.Nakon jela smo obiπli πkolu i ja sam seiπao klackati i ljuljati. Kada smo krenulidalje, otpjevali smo nekoliko pjesama sËudnim orkestrom. Njihovi instrumentisu bili posebne πpage, kante i daske zaveπ na kojoj sam i ja svirao, ali suzvuËali kao pravi instrumenti.

…Kombi dolazi i vozi nam ruksake.

Dalje na putu nam je bilo lakπe jernemamo ruksake na leima. Najteæenam je bilo preÊi postaju koju smoobavezno morali preπutjeti, i bitiozbiljni.

Dolazimo u Samobor-Domaslovac iidemo na misu. Misu predvodi biskupKoπiÊ, naπ kapelan GrgiÊ i ostalisveÊenici. Toliko sam uspio vidjeti, jerme je umor opet savladao. Naæalostsam i ovu misu prespavao. Nakon misejeli smo sendviËe i pili Ëaj.

… Autobusi dolaze i pozdravljamose sa novim prijateljima koje smo upoz-nali tijekom puta. Jako sam sretan jersam bio na 32. planinarskom kriænomputu.

Zavrπavam svoj dnevnik i poz-dravaljam vas, i iduÊi put probajte seukljuËiti i vi, priznajem SUPER JE.Boog!!

Antonio Agostini

Dnevnik malog planinara32. planinarski kriæni put, Samoborsko

gorje, 11. i 12. listopad 2003.

24 PUTNIK 2 / 2003

DOGA–ANJA U ÆUPI

Dana 2. studenoga 2003. u 9 satisudionici misnog slavlja u crkvi Sv.Nikole u Jastrebarskom bili su i korisni-ci centra za rehabilitaciju «Ozaljfl.

Djelatnost tog centra je pruæanjeumjereno i teæe mentalno oπteÊenojdjeci, mladeæi i odraslim osobamausluge boravka, prehrane, odgoja, psi-hosocijalne rehabilitacije… No, u nizuraznih druπtvenih aktivnosti jedna odnjih je i odlazak na misna slavlja. Iakopostoje crkve koje su mnogo bliæenaπem centru, ovaj put smo izabralicrkvu Sv. Nikole u Jastrebarskom, jersmo pored samog sudjelovanja na mis-nom slavlju imali joπ jedan cilj i nadamse da smo ga ispunili.

No, ipak, rijeË-dvije o samompojmu mentalna retardacija; u daljnjemtekstu (MR). Postoje razne definicijeMR i stvarno se ona moæe definirati sviπe aspekata (pedagoπki, medicinski,socijalni i psiholoπki). Takoer, zbogneujednaËene terminologije postojiviπe termina za MR. Neki od njih su:amencija, oligofrenija, intelektualnainsuficijencija, duπevna zaostalost i dr.U praksi, ali i normativnim aktima, ipakse uvrijeæio termin MR. Sa samomdefinicijom malo je teæe i za neπto

opπirniji prikazp r o b l e m a t i k eoko samogdefiniranja MRbio bi potrebanmnogo veÊiprostor od onogp r e d v i e n o g .Ukratko, svakadefinicija imanedostatke iograniËenosti, aza naπe potrebeovog Ëlanka, MR

moæemo definirati kao stanje opÊegispodprosjeËnog intelektualnog reagi-ranja. Naravno, bitno je za istaknuti dase sama MR dijeli na nekoliko stupnje-va. Na æalost, Ëesto se u πiroj javnostiMR osobe doæivljavaju kao bolesne paËak i opasne. Istina i stvarnost su posvedrugaËiji.

Doduπe, u jednom manjem brojuMR je jedan od simptoma bolesti, tj.nekog patoloπkog procesa, kojizahvaÊa ne samo srediπnji æivËani sus-tav, veÊ i druge organe.

Kod MR je prije rijeË o stanjima.Dakle, o stalnim i relativno nepromjen-jivim karakteristikama. Moæda je tu MRrezultat biokemijski-funkcionalne,moæda mikroskopske osobitosti samogmozga. No, svakako to nije bolest, veÊstanje. Ako se i mi usporedimo s nekimizrazito inteligentnim, sasvim sigurnonismo bolesni, pa makar i u odnosu nanjega, zar ne?! Takoer nismo ni manjevrijedni, sposobni, itd.

MR osobe su sposobne za mnogestvari. Ne bi ih smjeli gledati kroz onoπto one ne mogu, veÊ kroz ono za πtosu sposobne. Kad bi ih sluπali, stvarnosluπali, iznenadili bi se koliko bi nam

puno toga mogle reÊi, a u razgovoru snjima sigurno bi osjetili ono πto namponekad svima nedostaje; iskrenost,prihvaÊanje, druæeljubivost,neiskvarenost…

Razni autori, razna istraæivanja, dajurazliËite podatke o zastupljenosti MR uopÊoj populaciji. Radi se oko 3%. Naprvi pogled i nije veliki broj. Naravno,tu je rijeË i o veÊ spomenutim razliËitimstupnjevima.

Ako pokuπamo izraËunati koliko jetakvih osoba u gradu Jastrebarskom,ovom kraju, æupi, dolazimo do ipakrelativno velikog broja.

Teπko je i nezahvalno bilo komesugerirati kako da æivi, radi, djeluje, novezano za osobe s MR, pozivamo ipotiËemo sve roditelje, rodbinu, skrb-nike i ostale da i «timfl osobamaomoguÊe dolazak na svete mise.Opravdanja poput: «Pa on to neshvaÊa?!fl su vrlo slaba. Uostalom, da limi sve shvaÊamo i ako ne, je li nam toprepreka za dolazak u crkvu, pa nakoncu i u kraljevstvo Boæje?! Naravnoda nije. A ako sve baπ shvaÊamo ili barmislimo da je tako, ponaπamo li se uskladu s tim znanjem i sposobnostima?Kako ih koristimo?

Na poËetku je istaknuto da jedolazak i sudioniπtvo na misnomslavlju bio samo jedan cilj, te da posto-ji joπ jedan. A on je upravo malo prijeopisan, a to je da se potaknu ljudi izove æupe na πto dublje ukljuËivanjeosoba s MR u njezin æivot.

Nadam se da su bar oni koji su togdana, u 9 sati, bili na misi, mogli vidjeti,Ëuti i osjetiti da i «takvefl osobe moguravnopravno sudjelovati u slavlju i pri-mati darove.

Ante Badurina, defektolog

Glazbeni prsten ZagrebaËkeæupanije u suradnji s Centrom za kultu-ru Jastrebarsko organizirao je 25.listopada 2003. u crkvi sv. Nikolebiskupa koncert djevojaËkog zbora«Zvjezdicefl. Zbor, Ëiji je utemeljitelj i

dirigent Zdravko ©ljivac, osnovan jeprije viπe od 18 godina, a okupljauËenice iz viπe od dvadesetzagrebaËkih osnovnih i srednjih πkola.Ovom prigodom «Zvjezdicefl su seJaskancima predstavile zaista impre-

sivnim repertoarom, koji je ukljuËivaodjela Pere Gotovca, Milka Kelemana,Josipa MagdiÊa, Ivana LukaËiÊa,Davorina Kempfa, Bacha, Langlaisa,Mozarta te Pergolesija. Na orguljama jezbor pratila Eva Koπir.

Æalosno je da je nastup cijenjenogzbora u Jaski proπao gotovo nezami-jeÊeno.

Ana Novosel

Koncert “Zvjezdica”

Humana integracija invalida

25PUTNIK 2 / 2003

DOGA–ANJA U ÆUPI

Blagdan sv. Cecilije, djevice i muËenice,prema katoliËkom kalendaru slavi se22. studenog. Sveta Cecilija zaπtitnica jecrkvene glazbe i pjevaËa, koji je osobitoπtuju. Zborovi jaskanske æupe svake segodine okupljaju na blagdan svoje

zaπtitnice, kako bi svetom misom i pjes-mom izrekli molitvu svetoj Ceciliji. Ovegodine bilo je posebice sveËano, naimeuz zbor mladih «Ruahfl, zbor izCvetkoviÊa te Æupski zbor, sveËanojmisi prisustvovao je i zbor sv. Ivana

Nepomuka iz Vrbovskog, sa svojimæupnikom vlË. Matom VukoviÊem.Æupnik vrboπki u svojoj nadahnutojpropovijedi istaknuo je kako bi se svi, aposebice mladi, trebali ugledati u sv.Ceciliju te i svojim djelima hrabro svje-doËiti svoju vjeru. Nakon svete mise,druæenje naπih zborova nastavilo se uvjeronauËnoj dvorani.

Ana Novosel

UZ BLAGDAN SVETE CECILIJE

PutujuÊi drevnom GrËkomispunila se moja davna æelja.OËekivala sam mnogo viπe. Ipaksam zadovoljna, jer sad znam data povijest nije bila bajka veÊ umnogo Ëemu kruta i nemilosrd-na stvarnost. Ostatak su gomilekamenja, ruπevni zidovi, zidinehramova, igraliπta i sliËno.

SpuπtajuÊi se iz Akropole,moja suputnica i ja krenule smoprema kamenoj stijeni sa koje jepropovijedao sv. Pavao. Mislila

sam kako Êu se popeti i stati namjesto gdje je stajao sv. Pavao ipropovijedao ljubav Kristovu.

Tu su udubljene stepenice, alitako izglaene od nogu i rukuljudi koji su s istom namjeromkrenuli gore.

Moja suputnica je uspjela.Mlaa je i spretnija. Ja nisam ibila sam æalosna. »etveronoπkesam se spuπtala i to sa strahom.

Pod kamenom stijenomËekajuÊi razmiπljam. Isto tako je

stajao i grËki narod i upijaosvaku rijeË koju je izgovarao sv.Pavao.

Molila sam. Boæe, poπaljinovoga Savla, koji Êe nam usadi-ti spoznaju da si Ti, Boæe, jedinisvemoguÊi Gospodin i gospodarneba i zemlje i da je Tvoja ljubavvelika.

©to hoÊeπ, pa imaπ ga! Zar tinije dovoljan Sveti Otac IvanPavao II? Samo dobro posluhniπto ti govori!

Darinka FilkoviÊ, uËiteljica u miru

Pod stijenom (Moje razmiπljanje)

• PoËnite od rane dobi davatidjetetu sve πto poæel i . Na ta jnaËin Êe odrast i u uvjerenju damu je ci jel i svi jet duæan pruæit ilagodan æivot.

• Kada di jete pokupi ruæneri jeËi , smij te mu se. Misl i t Êe daje baπ s impat iËan . To Êe gatakoer ohrabri t i da nauËi joπ«s impatiËni jefl r i jeËi koje Êe vaskasni je ruπi t i s nogu.

• Nemoj te ga n ikadaupuÊiva t i u duhovne s tvar i .»ekajte da postane punol jetan itada ga pus t i te neka «donesevlast i tu odlukufl.

• Izb jegava j te kor i s t i t i r jeËpogreπno. Ona b i u d je te tu

mogla izazvat i os jeÊaj kr ivice.Tako Êe pos l i j e , kad budeuhiÊen zbog krae automobila,v je rova t i da se c i je l i sv i je tokrenuo protiv njega.

• Pokupite za djetetom sveπto ostavi razbacano u svojo jbl iæoj i dal jo j okolini : knj ige,c ipe le i od jeÊu . » in i te sveumjesto njega, tako Êe nauËit iodgovornost uvi jek prebacit i nadrugoga.

• Dopusti te djetetu da proËitasve πto mu doe u ruke. Paziteda posue koj im se sluæi budes ter i l i z i rano, a l i mu za todopus t i te da mozak hran ismeÊem.

• Redovi to se svaa j te unazoËnosti djece.

• Dajte djetetu novaca kolikoæe l i . Nemoj te mu n ikadadopusti t i da sam zaradi. Zaπtose muËit i poput vas?

• Zadovol j i te sve n jegoveproht jeve za hranom, piÊem iudobnoπÊu. Neka svaka njegovaæel ja za vas bude zapovi jed.

• Ako se sukobi sa susjedima,profesorima i l i polici jom,uvi jekbudite na njegovoj strani . Onisvi imaju predrasude o vaπemdjetetu.

• Kada stvarno doe u nepri-l iku, ispriËaj te se u svoje ime:«Nikada niπta nisam mogao zanjega uËinit i ! fl

• Pripremite se za æivot puntuge i boli . Najvjerojatni je Êetega imati .

(Iz l i s ta RADOST, br. 3/94)

ANTIPEDAGOGIJAK AKO ODGOJITI DELIKVENTA

26 PUTNIK 2 / 2003

DOGA–ANJA U ÆUPI

27PUTNIK 2 / 2003

ZABAVA I RAZONODA

©kolski i drugi biseri

Izraelci su napravili zlatno tele jer nisu imalidovoljno zlata da naprave kravu.Francuska nacionalna himna je Majoneza.Statistika je toËan zbroj netoËnih podataka.Geografska duæina i πirina vrlo su korisne.Pretpostavimo da se Ëovjek utapa. Dovoljno je davikne na kojoj je πirini i duæini, i mi ga moæemonaÊi.Razlika izmeu zraka i vode je u tome πto zrakmoæe postati vlaæniji, a voda ne. Plin koji izlazi je vrlo opasan za ljudska biÊa, pasljedeÊi pokus smije izvesti samo profesor.»etiri su simptoma prehlade. Dva sam zaboravio, adva su toliko poznata da ih je suviπno spominjati.LijeËnici kaæu da su smrtonosne bolesti najgore.Birali ste pogreπan broj, mi uopÊe nemamo telefon.

Komentari sa SP unogometu 2002:

“Utakmica ja zanimljiva kao izravan pri-jenos plime i oseke!”

Francuska i Senegal: poslije gola Senegalakomentator provaljuje: “MONA LISA SE SMIJE,LJUBITE SE TELETABISI!!!!???”

Molitva na poslu:

Pomozi mi da na poslu uvijek dam 100% odsebe...

12% ponedjeljkom 23% utorkom 40% srijedom 20% Ëetvrtkom 5% petkom

Amen!

Mudre izreke:

MatiËar je sudac koji osuuje na doæivotnu.

Sve su gljive jestive, ali neke samo jedanput.

Ako vam ide suviπe lako, pogledajte bolje,moæda vam ide nizbrdo.

Ne volim demonstracije, tu najbolja mjestauvijek zauzme policija.

U trgovini:• Kakve boje æelite koπulju?• Boje kave, molim vas!• Sa πlagom ili bez?

Ulazi starac u apoteku i kaæe apotekarki:- Dajte mi jedan Andol, Isoptin, Acisal, Aspirin,Voltaren, Gastal, Apaurin, Uvin Ëaj... i za vas, πtopijete...

Je li vas strah? - pita zubar pacijenta. - Jest, i to grozno. - No, dobro, popijte Ëaπicu konjaka. - Joπ me strah ‡ kaæe pacijent i naruËi joπ

Ëaπicu. Kad je popio cijelu litru, kaæe: - E, sad bih volio vidjeti onoga tko Êe mi

taknuti zube

SveÊenik je zavrπio dugaËku nedjeljnu misurijeËima:

- SljedeÊeg tjedna, glavna tema mojepropovijedi biti Êe grijeh laganja. Da biste lakπeshvatili moju propovijed, æelim da svi donarednog tjedna proËitate iz Novog zavjeta 17.glavu evanelja po Mateju. SljedeÊeg tjedna, napoËetku crkvene ceremonije:

- Jeste li svi proËitali 17. glavu evanelja poMateju?

- JESMO! - svi Êe uglas.- OdliËno! Evanelje po Mateju ima samo

16 glava. A sada, pomolimo se za naπe grijehe!

Kako se na Zuluu ili nekom srodnomjeziku kaæe: Oprostite, molim vas, da libiste bili toliko ljubazni da ponoviteposljednju reËenicu. Nisam siguran da samvas najbolje razumio. Kaæe se: - A?

1.

3.

4.

5.

1. ukraπava se na BoæiÊ2. Stvoritelj svijeta3. svijetle na BoæiÊ i BoæiÊne blagdane4. roen je u Betlehemu5. izrauje se od voska

RJE©ENJE: . . . . . . . . . . . . . . . . . .Nikolina PaviÊ, 6.e

Pomozite Ëasnim sestrama dadou do crkve!

2.

28 PUTNIK 2 / 2003

SJEΔANJE NA ...

9. listopada 2003. usamostanu Sestara milos-rdnica u Zagrebu,Frankopanska 17, pre-minula je okrijepljenasvetim sakramentima s.Kolumbana, krsnimimenom Katarina,Habrle. Roena je unaπoj æupi, u mjestu»abdin, 22. studenog1914, od oca Nikole i majke Josipe r.BakπiÊ-Perak. Doæivjela je 89 godina, umilosrdniËkom zvanju 71 godinu Bogui bliænjemu je sluæila. Krπtena je u æup-noj crkvi sv. Nikole.

Kao i svako ljudsko biÊe, i s.Kolumbana je traæila ozraËje gdje Êeostvariti sebe i svoje æelje, odzivajuÊi sena poziv savrπenijem æivotu, u pot-punom predanju po svetim zavjetima,koje je poloæila pred Crkvom i svojomredovniËkom obitelji 1934, kojoj je pri-padala cijeloga svoga milosrdniËkogæivota. Po njezinim rukama Gospodinje dijelio obilje svoje dobrote i ljubavinajpotrebnijima, siromasima i ubogimasvake vrste.

Splet æivotnih okol-nosti, nedaÊe ratnih zbi-vanja i ideologija, koja jevrednote krπÊanskihnaËela htjela obezvri-jediti u korijenu, liπila jeslobode ovu plemenituduπu. Bila je navjetrometini tih zbivanja.No Gospodin je bio unjezinoj blizini te je u

tim teπkim trenucima crpila snagu zasvjedoËanstvo da je On jedini kome setreba pokoriti i sluæiti u istini i ljubavi,ponajprije svojim æivotom. S nadom ivjerom u Gospodina izdræala je kuπnjeæivota u tom nemilom vremenu.Molitva i nada bile su uvijek prisutnena obzorju duπe s. Kolumbane ioslonac da se hrabro ide zaGospodinom.

Tako mirna, tiha i molitvena duπa,πto bi drugo mogla, nego li slaviti svogaStvoritelja, za kojega se opredijelilacijelim svojem biÊem i vjerno mu sluæi-la u Gradskoj uboænici, Domu staraca,kuhinji, praoni rublja, sakristiji i svudagdje ju je posluπnost poslala, sve do

kraja ovozemaljskog æivota. S.Kolumbana bila je duπa molitve i raz-matranja. Svakodnevno se hranila i kri-jepila Euharistijskim Isusom pod pri-likama kruha i vina. Posve uronjena usvoga Boga, gorjela je i dogorjela osta-vivπi primjer milosrdnice koja je æivjelai radila na slavu Boæju i dobro svih skojima se susretala i kojima je bila nausluzi.

Susresti se s njom znaËilo je Ëutinjezine rijeËi: «Seko, kako si, je li titeπko? Sve Ëini Bogu za ljubav! Ne bojse, Bog Êe ti pomoÊi. Za svaki Ëinnapravi dobru nakanu. Bog jediniplaÊa, pomaæe, tjeπi i uzdiæe. K njemukrenuti i s njim biti, to je pravo bogatst-vo. Moli se Bogu da sve dobro zavrπi!flKao da je i danas Ëujem!

Na kraju svoga puta radom iboleπÊu iscrpljena slijedi raspetogKrista na bolesniËkoj postelji, strpljiva ipredana u volju Boæju.

Neka je Gospodin u svojoj dobrotinagradi za sve πto je dobra uËinila naovoj zemlji, kroz 71 godinu svoga BoguposveÊenog redovniËkog æivota,gledanjem njegova lica u slavi, koju jepripravio onima koji ga ljube.

Neka po njezinom zagovoru Bogpozove iz naπe æupe nova redovniËkazvanja!

s. Paula Puzjak

Joπ jedan BoæiÊ je pred nama. BoæiÊ je vrijeme kada se susreÊemo sa naπimdragima i voljenima, susreta s novoroenim Djetetom, susreta sa samimsobom. To je vrijeme darivanja. Darivanje obogaÊuje. To ne mora uvijekbiti materijalni dar, poklon. To moæe biti dar osmijehom, pjesmom, ruko-vanjem, paæljivim sluπanjem… Zbog toga je BoæiÊ vrijeme radosti.Kako bi radost BoæiÊa pruæili i onima koji su osamljeni, bolesni i uneimaπtini, naπe su djelatnice æupnog Caritasa u Jaski i ove godine orga-nizirale prikupljanje pomoÊi za naπe bliænje koji su u potrebi. Tako je unedjelju Caritasa, 14. prosinca 2003. organizirano prikupljanje priloga unaravi kao i prigodna prodaja kolaËa i Ëestitaka, koje su ispekle odnosnoizradile djelatnice Caritasa. Od novaca prikupljenog ovim prodajama,kupit Êe se najosnovnije æiveæne namirnice i napraviti paketi koji Êe sedostaviti najpotrebnijima.InaËe, djelatnost Caritasa se obavlja gotovo cijele godine. Svake subotetijekom cijele godine organizirano je deæurstvo u prostorijama æupnogCaritasa. U taj dan se potrebni za pomoÊ mogu obratiti deæurnim osoba-ma, a isto tako se primaju i pokloni za potrebne, koje naπi sugraani æelepokloniti. Pritom je vaæno naglasiti da je πto se tiËe poklona, posebnoodjeÊe i obuÊe, koja se donosi u Caritas, potrebno voditi raËuna da ta robaipak treba biti u takvom stanju da ne vrijea dostojanstvo osoba kojimaje namijenjena, a isto tako i onoga koji je daruje.

Ove godine je nedjelja Caritasa na nacionalnoj razi-ni bila posveÊena problemu ovisnosti s naglaskomna obitelj/roditelji ovisnika. Problem ovisnosti pos-toji u svakoj æupnoj zajednici, samo se on skriva, odnjega se bjeæi, a s njim se treba suoËiti i o njemugovoriti. To je joπ jedan izazov za djelatnikeCaritasa, kako bi organiziranjem tribina, susreta sizlijeËenim ovisnicima, roditeljima, lijeËnicima, taj

problem pribliæili naπim ljudima.Uz iskrene Ëestitke za BoæiÊ i Novu Godinu svima, posebno toplo zah-valjujemo svim naπim donatorima koji se odazivaju na naπe molbe zapomoÊ potrebnima i daruju ih prigodnim darovima.

Jasna KlemeniÊ

»asna sestra Kolumbana

ÆUPNI CARITAS U JASTREBARSKOM

Djelatnice Caritasa “u akciji”

Raspored Sv. Misa za boæiÊne blagdane:

Badnjak (24.12.2003.): zornica u 6 sati, polnoÊka zadjecu u 20 sati, a za odrasle u 24 sata; u CvetkoviÊu u 24sata

BoæiÊ (25.12.2003.): 7,3o, 9, 11 i 18 sati; a u CvetkoviÊu u8 sati

Sv.Stjepan (26.12.2003.): 7,3o, 9 i 18 sati; u 10,3o uKloπtru i u 16 sati na D. Reki

Sv.Ivan ap.(27.12.2003.): 7 i 18 sati; u CvetkoviÊu u 11sati

Sv. Obitelj (28.12.2003.): 7,3o, 9,11 i u 16 sati sblagoslovom djece, a u CvetkoviÊu u 9,3o sati

Stara godina (31.12.2003.): 7 i zahvalnica u 18 sati

Nova godina (1.1.2004.): 7,3o, 9, 11 i 18 sati; uCvetkoviÊu u 8 satiUoËi svetkovine Bogojavljenja, 5.1.2004. pod misomu 18 sati bit Êe blagoslov vode.

Bogojavljenje (Sveta Tri kralja) (6.1.2004.): 7,3o, 9, 11 i18 sati; u CvetkoviÊu u 9,3o sati

PomiËne svetkovine i blagdani u 2004. godini

Krπtenje Gospodnje ‡ 11. sijeËnjaPepelnica ‡ 25. veljaËeCvjetnica ‡ 4. travnjaUSKRSNUΔE GOSPODNJE ‡ 11. travnjaUzaπaπÊe Gospodnje ‡ 20. svibnjaDUHOVI-Pedesetnica ‡ 30. svibnjaPresveto Trojstvo ‡ 6. lipnjaTijelovo ‡ 10. lipnjaPresveto Srce Isusovo ‡ 18. lipnjaKRIST KRALJ ‡ 21. studenogaPrva nedjelja DoπaπÊa ‡ 28. studenogaBlagdan Svete Obitelji ‡ 26. prosinca

RASPORED BOGOSLUÆJA

29PUTNIK 2 / 2003

IZ ÆUPNOG UREDA

Zajednice u æupi…

• Zajednica mladih sastaje se svake druge subote u mjesecu uvjeronauËnoj dvorani u 19 sati.

• Obiteljska zajednica sastaje se jedom mjeseËno, subotom u 19 sati.• Biblijska zajednica sastaje se subotom u 19 sati.

Proslava blagdanaSv. Nikole, zaπtitnika

naπe æupe

U subotu, 6. prosinca, proslavilismo blagdan sv. Nikole, jednog

od najomiljenijih djeËjih svetaca izaπtitnika naπe æupe. UoËi samog

blagdana, duhovnu obnovu unaπoj æupi na temu Meuljudski

odnosi u obitelji (Psiholoπkoduhovni pristup) vodili su p.

Mijo NikiÊ, p. Vinko MaslaÊ i p.Anto Vukoja.

SveËano euharistijsko slavljepredvodio je pomoÊni biskup

zagrebaËki msgr. Josip Mrzljak,uz koncelebraciju sveÊenika

jaskanaskog dekanata. Mnoπtvodjece te uËenici niæih razredaOsnovne πkole «Ljubo BabiÊfl s

nestrpljenjem su Ëekali Sv.Nikolu. Darove je podijelio msgr.

Mrzljak nadodavπi kako nemaKrampusa jer su svi bili dobri.Zahvaljujemo Konzumu d.d. i

Gradskom Poglavarstvu nadonaciji i πto su nam timeomoguÊili da i ove godine

razveselimo najmlae.

Dobitnice nagrada iz proπlog broja su Martina i Petra Bolf,ZdihovaËka 97. Molimo dobitnice da se jave u Æupni ured kako bi

podignule nagradu.

BoæiÊ je Boæji zovna ljubav meu ljudima,

na razumijevanje i sprem-nost pomoÊi,

na praπtanje i pomirenje,na mir i prijateljstvo.

Sretan BoæiÊ iNovu 2004.godinu æeli

VamUredniπtvo

glasila Putnik

Uπli u zajednicu Isusovihvjernika krπenjem :

1. BORNA ©PIGELSKI od Daniele2. TOMISLAV RUBINIΔ od Denisa i Branke3. ROKO PI»MAN od Mladena i Martine4. NIKA RIBARIΔ od Roberta i Nikoline5. DORA ‡ LEONA JER»INOVIΔ od Maria i Ines6. KARLO MA»EK ‡ od Anelka i Marine7. FRANKA BU»AR ‡ od Vlade i Jasne8. NIKA BU»AR ‡ od Vlade i Jasne9. HELENA STEPINAC ‡ od SreÊka i Petre10. KARLO HLEBIΔ ‡ od Rikarda i Monike11. PAULA GRGETIΔ ‡ od Nedeljka i Ana Marije12. LANA KUNOVIΔ ‡ od Karla i Matilde13. ANA BORKOVIΔ ‡ od Saπe i Marine14. LEONARDA ©UBAR ‡ od Mladena i Nikoline15. FILIP TUTEK ‡ od Roberta i Nataπe16. IVAN PREKRATIΔ ‡ od Mladena i Svjetlane17. PATRIK KATOV»IΔ ‡ od Marija i Ana-Marije18. LUKA SLUGE»IΔ ‡ od Tomislava i Martine19. LUKA ©TEFIΔ ‡ od Miljenka i Æeljke20. BORNA MANOJLOVIΔ od Gordana i Anamarije21. MAGDALENA RADOVIΔ od Olivera i Maje 22. ANA-©TEFANIJA POPOVIΔ od Igora i Kristinke23. DORIAN KUP»INEC od Donalda i Suzane24. MAJA GALJER od Kreπimira i Sande25. SILVIJA PU©KARIΔ od Stjepana i Dubravke26. FILIP-LUKA MATAU©IΔ od Gorana i Nikoline27. DORIAN ILIJA VULIΔ od Siniπe i Mirele28. ANTUN LOVRETIN od Ivice i Sanje29. EUGEN MARJANOVIΔ od Marija i Renate30. TARA RO©IΔ od Nikole i Dæejn31. MARIA MU–ER od Draæena i Mihaele32. KLARA MARKOV od Miπela i Ivane33. JAN JAL©OVEC od Maria i Nikoline34. GABRIJELA KAMBIΔ od Æeljka i Maje35. DOMINIK POZDERAC od Danijela i Dijane36. LORENA PALJUG od Zvonimira i Jadranke37. KRISTINA SMI»IKLAS od Kreπimira i Magdalene38. LOVRO KOLARIΔ od Nenada i Snjeæane39. DAMJAN POPOVIΔ od Damira i Smiljane40. SARA BRADVIΔ od Davora i Marije41. LOVRO KOPA» od Draæena i Kristine42. IVAN KLJUJIΔ od Vlatka i Aleksandre43. ANTONIO MAHOVLIΔ od Nikole i Terezije44. NATALIA MAHOVLIΔ od Nikole i Terezije45. ÆANNA POPOVIΔ od Nedeljka i Julije46. LARA ©ILJEVINAC od Stjepana i Snjeæane47. LORENA IVAN»IΔ od Darka i Suzane48. LANA NOVOSEL od Josipa i Andree49. PATRIK VRPKA od Zorana i Snjeæane Marije50. IVAN BAK©IΔ od Denisa i Dijane51. DORIAN VIN©ΔAK od Æeljka i Nikoline52. TIN FRESL od Kristijana i Katarine53. KRISTIAN RADONIΔ od Miroslava i Jelene54. LEON BALOBAN od Davora i Petre55. GLORIA MARKU©IΔ od Darka i Claudie56. VIGO PREÆGAJ od Roberta i Martine57. LUCIJA HODAK od Ivana i Brune58. LAURA VUKSAN od Adama i Marije59. LANA MALOSEJA od Tihomira i Andreje60. PETAR LE©»IΔ od Igor Josipa i Stjepke61. DINO ΔERDIΔ od Marka i Josipe62. PETRA KOVA»IΔ od Draæena i Æeljke63. LIAM LUCAS RIBARIΔ od Romana i Irene64. MATEO JURI©IΔ od Peje i Ane65. KARLO JERBIΔ od Zlatka i Viπnje66. GRACIA JULIANA FABEK od Maria i Marine67. MARTA SEVERINAC od Zdenka i Dragice68. LEONARDA »UNKO od Tomislava i ©tefice69. MORGAN STEVEN BELL od Colin Johna i Anite

VjenËani u ime Gospodnje

1. RADONIΔ-JURAJ2. MARINIΔ-MALENIΔ3. VU»INIΔ-FRANJETIΔ4. PANKASZ-SIROVICA5. BUCIΔ-©TUDIR6. HRO©Δ-LAMPERT7. MASLAK-MRAKUÆIΔ8. MIKIΔ-SVE»NJAK9. LJUBETIΔ-REBIΔ10. RAKO-FABIJANIΔ11. HRVOJ-KOKOT12. VRBANEK-©EMBER13. MLINARIΔ-MIRT14. MATKOVIΔ-MADUNA15. CIBAN-MU–ER16. SIROMA©IΔ-FABIJANIΔ17. MATE©IΔ-RUBES18. MAG–INSKI-JELENIΔ19. NEVRKLA-KUNOVIΔ20. KOZLOVAC-BRITVEC21. BRAVAR-GREGORIΔ22. CIPOVEC-VLA©IΔ23. KASUNIΔ-HR©AK

Preπli u OËevo krilo :

1. STJEPAN DIMNJAKOVIΔ2. FRANJO BENKO3. ANA JUTRI©A4. KATARINA DIMNJAKOVIΔ5. FRANCISKA JURINIΔ6. MATO KEAS7. DRAGICA GOLE©IΔ8. HELENA BAK©IΔ9. ©TEFANIJA KLEPAC10. SLAVO JAMBROVIΔ11. ©TEFANIJA VINDI©12. VERA PETER13. DRAGICA BATU©IΔ ‡ BELAN14. MIROSLAV VITKOVIΔ ‡ ©EGI15. VLADIMIR KOLMAN16. MILAN JUGOVIΔ17. RADOMIR VUKMIROVIΔ18. BARBARA IVAN»IΔ19. ANA ©LAT20. PAULINA PA»IΔ21. NIKOLA BRA»IKA22. LJUBOMIR VU»UROVIΔ23. LAURENCIJA SEDLAR24. TOMO RAICA25. PETAR BU»KAL ‡ HABULIN26. NIKOLA LJUBETIΔ27. PAVAO ©TOKAN28. BARICA PER©IN29. JELENA DIK©IΔ30. ALOJZIJA JAMBROVIΔ31. JELA CRLJENICA32. DRAGUTIN KUNOVIΔ33. IVKA ©TIBOHAR

34. JURAJ TOT35. MILAN TURKALJ36. MIJO SLUNJSKI37. ZORA FABIJANIΔ38. STJEPAN BERONIΔ39. ZORA MINGES40. MIRKO BRAJKOVIΔ41. VLADIMIR STO©IΔ42. IVICA VUKIΔ43. KATARINA MILA©IN»IΔ44. FRANJO VU»INIΔ45. JERKO GEROVAC46. MARIJAN KOLAR47. ZDRAVKO SMOL»IΔ48. JAGA KUHARSKI49. ANKICA VITIΔ50. IVAN BAK©IΔ51. JANKO ÆGANJER52. ALOJZIJA KRKUC53. STJEPAN STIPKOVIΔ54. JURAJ PALJUG55. IVAN POVRÆENIΔ56. IVAN JERBIΔ57. ALOJZIJA BAJDA58. MIRKO NEÆIΔ59. RUÆICA RUKLJA»60. BARBARA TOMAC61. PAULINA HO»EVAR62. PETAR KRCIVOJ63. JOSIP TANDARIΔ64. STJEPAN VU»INIΔ65. MARINA FRANJETIΔ66. PETAR BASTA©IΔ67. LJUBOMIR SERTIΔ68. TOMO BOSILJ69. ANA KLISURIΔ70. BARICA KEAS71. KRISTINA BUNIΔ72. ZVONIMIR PASECKY73. JURAJ BAK©IΔ74. MARIJA VUKU©IΔ75. FRANJO IVAN»IΔ76. VLADIMIR MALJEVAC77. STJEPAN NOVOSEL78. MILKA JURKOVIΔ79. MIRKO BATU©IΔ80. STJEPAN MEDVEDOVSKI81. MILKA PALJUG82. DRAGICA PAVLIΔ83. PETAR VLA©IΔ84. EMILIJA KLEMENIΔ85. KATARINA NEÆIΔ86. VJEKOSLAVA PA»IΔ87. GABRIJELA VOGRINEC88. MARIJA STIΔ89. DOBRINKA VITKOVIΔ90. AN–ELKO KU©ENIΔ91. IVAN RADO©EVIΔPokoj vjeËni daruj im, Gospodine!

30 PUTNIK 2 / 2003

IZ ÆUPNOG UREDA

PRIGODNE BOÆIΔNE PJESME

31PUTNIK 1 / 2003

U SVETOJ NOΔI

U svetoj noÊi svakoj ko pred v’jekove davneBog pusta pr’jesto svoj

I silazi s nebesa na lik Ëeda dragogUz aneoski poj.

Pa proe zemljom c’jelom s kraja na kraj sv’jetaI u svak ue stan:

U puste izbe’b jednih, a i u dvor carskiSav zlat i prekrasan.

I gdjegod vjerne nae, svakom cjelov dadeKo zv’jezda Ëist i svet,

U noÊi tako badnjoj, kao d’jete l’jepoKrist proe Ëitav sv’jet.

A kome cjelov tisne, duπa mu se streseOd tajnog milja sva

I srcem drhtne neπto velebno i slatko,Od sreÊe lice sja.

U svetoj noÊi s mog se lica suza truniKo dragi alem Ëist,

©to ljudstvo ne zna c’jelo, Ëime cjelov rodi,©to podaje ga Krist.

Izidor Poljak

BOÆIΔ

BoæiÊ je. Dol i brijegPokrio gusti i snijeg;

Da, svijet je cijelSve bijel i bijel.

Tek okno se selom svjetluca,Na stolu vidiπ kolaËeI otac baje i puca,

DjeËurlija veselo skaËe,Od dragosti klikÊe i sijeva

Kud komorom prostrta slama;A s djeËicom majËica pjeva:Kralj neba se rodio nama.

BoæiÊ je. Dol i brijegPokrio gusti i snijeg;

Da, svijet je cijelSve bijel i bijel.

U kolibi æena sjedi,U nijemu propala mukuPa dijete mrtvo si gledi,

Ah, na slami skrπtenih ruku.Tek slaba svijeÊa svjetluca

A æena hvata se pramaI pjeva - srce joj puca:

Kralj neba se rodio nama.BoæiÊ je. Dol i brijegPokrio gusti i snijeg;

Da, svijet je cijelI grob je bijel.

August ©enoa

U SVETOJ NOΔI

U bijelom ruhu, ko nevjesta mlada,priroda πuti usred tihe noÊi.Usnuli puti od sela do gradaËekaju Onog koji ima doÊi...

Dok vani snijeæak joπ tiho praminja,u kuÊi djeca sjede oko vatre,prstiÊe griju i blaæeno snatre

gledeÊ’ na zoru πto polako tinja.

Misli im plove kao bijele Ëeænjedaleko tamo, u krajeve sanja,i nose tople srdaca im teænje

kroz snijeg i priËe usnuloga granja.

I Ëeænje im lete... kao ptica letei cijelu noÊ sa zvijezdama se ljube,a molitve πto im sa usana se gube

slaæu u pjesmu aneoske Ëete.

S Êeænjama djece i anela pjevomneka i moje molitve se stope

i nek’ pred malim Isusom i Djevompoboæno, tiho ruke im se sklope.

Pred jaslicama nek’ iz mojih grudinebeskom Kralju molitve se vinuza mir u svijetu i za domovinu-

sloboda zlatna nek’ svima zarudi!

Josip Berka

Hote, o ljudi sim

Hote, o ljudi sim, stante se posluπat kaj vam povem:Angel je doπel k nam iz neba glase je donesel nam

Da Marija noÊas je porodila Isusa s povojem ga je povila.V jasle poloæila i deteπce svoje je molila.

Spi, spi, o Sinek moj, na slamici oπtroj zemi pokoj,I s ovemi dar’mi veselje veliko majki vËini.

Ja te bum zibala i popevala, na rukam dræala i objemala;I Sinka svojega z devojaËkim mlekom bum dojila.

BoæiÊna iz Jastrebarskog

»e bi rekel BoæiÊu,Kaj æelim si ja,

Rekel bi, naj vsakomuPuno srdca dâ.

Da bu narod naroduKak i bratu brat,I da zadovolen bu

Jemput i Hrvat.

Dragutin DomjaniÊ