PSIHOLOGIJA

MENADŽMENTA Prof. dr. Jasna Bajraktarević

1

Predavanje br.3 Prof. dr. Jasna Bajraktarević

2

STRES PROUZROKOVAN

POSLOM

Izvori stresa na poslu

Burnaut –sagorijevanje na poslu

Radoholizam

Tipovi ljudi prema načinu korištenja

vremena na poslu

Stres kod menadžera

Ponašanje menadžera u stresnim i

konfliktnim situacijama

3

STRES NA POSLU

Poslovni stres može prouzrokovati više rizika

za srčani udar nego hronični stres koji se

akumulira kroz cijelu godinu.

Radna preopterećenost, prevelika

uključenost i gotova potpuno predanost

poslu, prekomjerni sati rada, stalna

putovanja, čest i neizbježan sukob poslovnih

i porodičnih interesa nesumnjivo su stresori

koji prate većinu menadžerskih pozicija.

4

IZVORI MENADŽERSKOG

STRESA

5

Radna preopterećenost i vremenski pritisak

Promjenljiv i neujednačen program rada kao i „nošenje“ posla kući

Dvosmislenost i promjenjivost radnih zadataka, područja i uloga

Konstantna promjena i dnevna varijabilnost

Konflikt uloga

Razvoj karijere

Potreba stalnog potvrđivanja

Pritisak na brze i vidljive rezultate

Nesigurnost i strah od gubitka posla

Negativna konkurencija

Budnost i napetost koju zahtijeva posao

Stalni kontakt sa osobama pod stresom

Seksualno uznemiravanje

Ubrzano napredovanje

Štetni uslovi radne okoline

SIMPTOMI MENADŽERSKOG

STRESA

Simptomi stresa mogu biti:

1. Emocionalni

2. Kognitivni

3. Fiziološki

4. U ponašanju

6

EFEKTI I POSLJEDICE

MENADŽERSKOG STRESA

Subjektivni

Bihevioralni

Kognitivni

Fiziološki

Organizacijski

Efekti stresa se mogu podjeliti i u

individualne i organizacijske

7

BURNOUT- SAGORIJEVANJE NA

POSLU

Burnout sindrom je stanje koje se javlja nakon

emocionalnog zamaranja a rezultira smanjenom

sposobnošću u obavljanju poslovnih zadataka.

Burnout je rezultat hroničnog stresa na radnom

mjestu koji nije na vrijeme uklonjen. On se najčešće

javlja u profesijama koje podrazumjevaju njegu ljudi

i rad sa ljudima kao klijentima.

8

Maslach definira profesionalno iscrpljenje

kao kontinuiranu varijablu rangiranu od

niskog preko umjerene do visokog osjećaja

iscrpljenosti, kojega ne vidi samo u

terminima prisutnog ili odsutnog. Uvijek je

prisutan u nekoj mjeri, često je sinonim za

radni stres, a javlja se kao odgovor na

dugoročni stres.

Freudenberger je definisao burnout sindrom

kao stanje mentalne i fizičke iscrpljenosti

uzrokovanom poslovnim životom pojedinca.

9

RAZLIKE IZMEĐU STRESA I

BURNOUT Postoje tri razloga zašto moramo razlikovati stres i

burnout:

Uzroci burnouta su različiti nego kod stresa,

Tretmani za burnout su različiti nego onih od stresa,

Prihvatanje ključnih razlika između burnouta i stresa može pomoći u određivanju učinkovitijih preventivnih mehanizama.

Razlika između sindroma izgaranja na poslu i stresa se odnosi na dimenziju vremena, gdje je stres

privremeno stanje, a sindrom izgaranja na poslu je proces koji duže traje i ima sliku hroničnog

poremečaja.

10

RAZLIKE IZMEĐU STRESA I

PROFESIONALNOG ISCRPLJIVANJA

STRES Pretjerane emocionalne

reakcije Javljanje osjećaja

obavljanja radnih zadataka pod pritiskom

Fizička iscrpljenost

Vodi anksioznom poremećaju

Uzrokuje dezintegraciju ličnost

Primarna šteta je fizička

Stres može onesposobiti u smislu javljanja oboljenja opasnih po život

PROFESIONALNO ISCRPLJIVANJE

Emocionalna praznina

Javljanje osjećaja bespomoćnosti i besperspektivnosti

Iscrpljenost motiva, ideala, nade

Vodi paranoji, depresiji i disocijaciji

Uzrokuje demoralizaciju

Primarna šteta je emocionalna

Ne vodi fizičkom oboljenju, ali zato utiče na smanjeno zadovoljstvo životom

11

UZROCI NASTAJANJA BURNOUT

SINDROMA Burnout sindrom nastaje onda kada osobe posvećene poslu

shvate da njihovo žrtvovanje nije bilo dovoljno da bi se postigli željeni ciljevi i veza između preduzeća i pojedinca se prekida.

Uzroci su: Preopterećenje na poslu (previše posla, nedovoljno resursa) Kontrola ( manjak utjecaja, odgovornost bez moći) Nagrada (nedovoljno priznanja, zadovoljstva, mala plata) Zajednica (izolacija, konflikt, nepoštovanje)

Pravednost (rasizam, favoritizam) Vrijednosti (konflikti na etičkoj osnovi, beznačajni zadaci)

12

DIMENZIJE BURNOUT

SINDROMA

Christina Maslach je odredila tri dimenzije koje čine burnout sindrom:

1. Emocionalna iscrpljenost

2. Depersonalizacija

3. Smanjeno lično postignuče

Sve se dimenzije razvijaju u odnosu na radnu okolinu, gdje je emocionalno iscrpljenje odgovor

na preopterećenost poslom i konflikt uloga, a smanjenje ličnog postignuća i efikasnosti na

nemogućnost odlučivanja i izostanak socijalne podrške.

13

SIMPTOMI IZGARANJA NA

POSLU

ZNAKOVI EMOCIONALNE I FIZIČKE ISCRPLJENOST:

1. Hronični umor

2. Nesanica

3. Zaboravnost / smanjenje koncentracije i pažnje

4. Fizički simptomi

5. Povećanje bolesti

6. Gubitak apetita

7. Anksioznost

8. Depresija

9. Ljutnja

14

ZNAKOVI DEPERSONALIZACIJE (CINIZAM,

SARKAZAM I OTUĐENOST)

1. Gubitak užitka

2. Pesimizam

3. Izolacija

4. Otuđenost

ZNAKOVI SMANJENOG LIČNOG POSTIGNUĆA:

1. Osjećaj apatije i beznadnosti

2. Povećana razdražljivost

3. Smanjena produktivnost i loše obavljanje posla

15

FAZE BURNOUT SINDROMA

Faze prema Freudenbergeru:

1. Potreba za dokazivanjem pred drugima

2. Marljiviji rad

3. Zapostavljanje svojih potreba

4. Pomicanje konflikta

5. Revizija vrijednosti 6. Odbacivanje problema

koji nastaju

7. Povlačenje

8. Očigledne promjene u ponašanju

9. Depersonalizacija

10. Unutrašnja praznina

11. Depresija

12. Burnout sindrom

Faze prema Thomasu: 1. Radni (idealistički)

entuzijazam

2. Stagnacija

3. Emocionalno povlačenje i izolacija

4. Apatija

Faze prema Thebaudu: 1. Faza medenog mjeseca

2. Početak problema

3. Faza hroničnog stresa

4. Faza krize

5. Faza iscpljenosti

16

INSTRUMENTI ZA MJERENJE

SINDROMA IZGARANJA NA POSLU

Postoje različiti instrumenti koji imaju za cilj mjerenje burnout sindroma.

1. Maslach Burnout Inventory (MBI):

MBI – HSS (MBI – Human Services Survey, upitnik za službe za rad s ljudima)

MBI – GS (MBI – General Survey, sveobuhvatni upitnik)

2. Burnout Measure (BM)

3. Oldenburg Burnout Inventory (OLBI)

4. Copenhagen Burnout Inventory (CBI)

17

PREVENCIJA BURNOUTA

U individualne strategije

ubrajaju se:

1. Priprema kroz edukaciju

2. Samopomoć

3. Svijest o vlastitim osjećanjima

4. Bavljenjem rekreativnim aktivnostima van posla

5. Reorganizacija rada

U organizacijske strategije ubrajaju se:

1. Fleksibilno planiranje posla

2. Podrška od strane kolega

3. Dobre uslove rada

4. Jasne ciljeve

5. Stalna edukacija

18

Dva smjera prevencije bornouta:

• Lječenje kada se već ispoljilo

• Prevencija koja se dijeli na individualne i

organizacijske strategije.

NAČINI OPORAVLJANJA OD

BURNOUTA

Terapije koje se koriste u liječenju burnout

sindroma i koje su naučno evidentirane su:

1. Kognitivno bihevioralna terapija

2. Stres menadžment trening

3. Fizioterapija

4. Terapija muzikom

5. Qigong terapija

6. Terapija zlatnim korijenom (fitoterapija)

19

UPRAVLJANJE STRESOM Upravljanje stresom označava niz aktivnosti koje

preduzima menadžment u svrhu smanjenja uzroka i osposobljavanja zaposlenih za uspješno suočavanje sa

neizbježnim stresom da bi se na minimum svele negativne posljedice za pojedinca i organizaciju.

Njegova načela su:

1. Individualno i organizacijsko zdravlje se međusobno prožimaju

2. Menadžment je odgovoran za zdravstveni status uposlenika

3. Individualni i organizacijski problemi nisu neminovni

4. Svak osoba i organizacija jednostavno reaguje nastres.

20

METODE UPRAVLJANJA

STRESOM

21

INDIVIDUALNE

Usmjerene su na

individualne

probleme, mjenjaju

pojedinca i pomažu

mu da bolje

savladava stresore.

ORGANIZACIJSKE

Usmjerene su na

organizaciju i

mjenjaju okolinu koja

proizvodi stres,

smanjuju stresne

uslove i eliminišu

organizacijske i radne

stresore.

ONO ŠTO POJEDINAC MOŽE

UČINITI SAM ZA SEBE JE DA SEBI

PRIUŠTI DOVOLJNO SNA, DA IMA

REDOVNU ISHRANU, DA VJEŽBA I

DA NAUČI SAM SEBE POŠTOVATI

22

Radoholizam

23

Uspješan poslovni čovjek

radi 60-70 sati sedmično

penje se visoko u organizaciji

ima veliku platu

socijalna interakcija u privatnom životu izuzetno nekvalitetna

Slabljenje zdrastvenog statusa

Kompluzivno-opsesivno

oboljenje koje nastaje

usljed prekomjernog

predavanja poslu i

nedovoljnog oporavka.

Tri tipa radoholičara

„Sve ili ništa“ tip

Neobuzdan tip

Nepovjerljiv tp

Tipovi ljudi prema načinu korištenja vremena na poslu

Dominantni tipovi

Incijativni tipovi

Kontinuirani tipovi

Savjesni tipovi

24

PAUZA

25

MOBING

Simptomatologija mobinga

Vrste mobinga i stepeni reakcije na

mobing

Ciljevi mobinga

Posljedice mobinga

Mobing u BiH

26

Upotrebno značenje termina

mobing

Riječ mobbing dolazi od engleskog glagola “to mob”, za koji u riječniku nalazimo prevod bučno navaliti, nasrnuti u masi.

U osnovi, mobing je specifično ponašanje koje na radnom mjestu pokazuje jedna ili više osoba, duže vrijeme, sa ciljem da se drugoj osobi ugrozi ugled i dostojanstvo te sistematski dovede do dezintegracije ličnosti.

27

“Mobing ili psihološki teror na radnome mjestu

odnosi se na neprijateljsku i neetičku komunikaciju

koja je sistemski usmjerena od strane jednoga ili

više pojedinaca prema, uglavnom, jednom

pojedincu, koji je zbog mobinga gurnut u poziciju

u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti

odbraniti se, te držan u njoj pomoću stalnih

mobizirajućih aktivnosti. Te aktivnosti odvijaju se

visokom učestalošću (statistička definicija: barem

jedanput u semici) i u dužem razdoblju (statistička

definicija: najmanje šest mjeseci). Zbog visoke

učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog

ponašanja te meltretiranje dovodi do značajne

mentalne, psihomatske i socijalne patnje.”

(Leymann, 1992) 28

„ Mobing je psihičko maltetiranje što se

ponavlja putem akcija kojima je cilj ili

posljedica degradacija radikalnih radnih

uslova koji mogu uzrokovati napad i

nanijeti štetu ljudskim pravima i ljudskom

dostojanstvu, naštetiti fizičkom ili

mentalnom zdravlju ili kompromitirati

žrtvinu profesionalnu budućnost.“ (def. Mobinga u francuskom Zakonu socijalne

modernizacije br. 2002-73 od 17.1.2002. god.)

29

Najčešći uzroci pojave

mobinga

Na nivou poduzeća

a) Jaka hijerarhijska struktura b) Neadekvatno

obrazovanje rukovodećeg kadra

c) Nepravilna raspodjela radnih zadataka

d) Sve veći pritisak za uspjeh projekta

e) Mjere organizacije f) Nedostatak informacija g) Slaba informisanost

Kako ih vide žrtve i svjedoci

a) Zavist b) Borba za poziciju i status c) Ličnost zlostavljača d) Moć koju je zlostavljač

dobio

e) Ličnost žrtve – stidljivost, povučenost, nisko samopoštovanje

f) Loše rukovođenje g) Rukovodilac koji

podržava zlostavljanje

30

Generalni cilj mobinga (Bodiroga- Vukobrat,

Frančišković, Pernar, 2006) se može definisati

kroz sljedeće segmente:

a) Agresivna manipulacija

b) Socijalna stigmatizacija

c) Socijalna izolacija

d) Progon

31

Prema Leymannu (1992) aktivnosti kojima se

radnik zlostavlja su podijeljene u 5 kategorija:

Komunikacija (ograničavanje, prekidanje, odbijanje neverbalnog kontakta)

Socijalni odnosi (izolacija, ignoriranje, udaljavanje, izbjegavanje)

Lični integritet (ogovaranje, ismijavanje, sumnje, zadirkivanje, prisiljavanje)

Način obavljanja zadatka (kritike, pretjerana kontrola, kažnjavanje, dekvalifikacija,...)

Zdrastveni aspekt (negiranje god. odmora i slobodni dani, prijetnja fizičkim napadom, seksualno zlostavljanje)

32

Faze mobinga 1. Neriješeni sukob među saradnicima, poremećeni

međuljudski odnosi, agresivne težnje

2. Agresija eskalira u psihoteror, žrtva gubi profesionalno i ljudsko dostojanstvo, osjećaj manje vrijednosti

3. „vreća za udarce“, glavni krivac

4. „borba za opstanak“, sindrom izgaranja na poslu

5. Oboljevanje od hroničnih bolesti i poremećaja, napuštanje posla, suicidalni izlaz

33

Osobine radnih organizacija u kojima se

javlja mobing

Dosadašnja istraživanja ukazala su da se mobing

češće pojavljuje u radnim organizacijama sljedećih

obilježja:

a) Kompetitivna radna sredina

b) Radne organizacije svoju pažnju usmjeravaju

isključivo na povećanje ekonomske dobiti i vode

malu brigu o radnoj klimi i međuljudskim odnosima.

c) Postoji velika zabrinutost zbog viška radne snage.

d) Autoritarni stil u nadgledanju i upravljanju.

e) Loše planiranje organizacijskih promjena i stalna

nesigurnost i ozborima.

34

f) Loše i nedostatno uključivanje i sudjelovanje

radnika u odlučivanju.

g) Slabe mogućnosti za profesionalno

osposobljavanje i usavršavanje.

h) Nedostatak međusobnog poštovanja,

pogotovo nedostatak poštovanja kulturnih

razlika.

i) Nedostatak jasnih pravila u radu i pravila

ponašanja.

j) Pretjerano radno opterećivanje ili besmisleni

radni zadaci.

k) Nedovoljno definisane uloge (dvosmislene,

konfliktne) i nedostatak profesionalnosti.

35

Posljedice mobinga za firmu Prema Bruno de Pasqual (2002)

1. pada motivacije zadovoljstva i kreativnosti svih uposlenika

2. smanjenja efikasnosti i produktivnosti (sporiji ritam, više pogrešaka) i zlostavljača i žrtve, a i zaposlenih u njihovoj neposrednoj radnoj okolini

3. negativna radna klima

4. izostajanja s posla zbog bolovanja

5. Troškovi vezani za privremeno uključivanje novih zaposlenika i njihovo osposobljavanje.

6. Stalno premještanje radnika i stalne promjene radnog vremena.

7. šteti i opštoj slici firme. Glasine o mobingu unutar tvrtke i otpuštanju radnika štete imidžu firme.

8. Ako žrtva podigne tužbu protiv firme, firma mora angažovati advokate i time dodatno povećava svoje troškove.

36

Posljedice mobinga kod

žrtava mobinga

Osjećaj krivice

Usamljenost

Autodestrukcija

Promjene na socijalno-emocionalnom

nivou

Promjene na tjelesno-zdrastvenom nivou

Poremećaji ponašanja

37

Prevencija mobinga

Primarna prevencija - spriječavanje

pojave patoloških slučajeva

Sekundarna prevencija – uključivanje

savjetnika od povjerenja i medijatora

Tercijarna prevencija – poduzimanje

mjera za brže ponovno uspostavljanje

psihofizičkog zdravlja i vračanje uništenog

dostojanstva

38

Vrste mobinga

Osnovna podjela:

Vertikalni – pretpostavljeni zlostavlja jednog podređenog radnika

Horizontalni – problem u

komunikaciji između

uposlenika na istom i

sličnom strateškom ili

hijerarhijskom nivou

39

Podgrupe:

Strateški – upravljački vrh donosi odluku

koji su radnici nepoželjni i kako ih što prije

udaljiti s radnog mjesta

Bosing – neprijateljski odnos prema

radniku na nižem položaju

Serijski – kada jedna osoba po odabiru

„uništava” jednog po jednog zaposlenog

Sekundarni – psihičko stanje ostalih

zaposlenih koji bez uspjeha pokušavaju

izaći na kraj sa serijskim mobingom

40

Mobing u BiH

???

41

Vježbe br. 2 Mr. Belma Duvnjak

42

Zadatak 1

Formirati grupe od 5-6 studenata i

napraviti strategiju smanjivanja stresa na

poslu

Izložiti svoj prijedlog pred grupom

Glasati za najbolju strategiju

Dodatni bodovi na testu

43

Zadatak 2

Upitnik za ispitivanje mobinga –uraditi do

slijedećih vježbi sa jednim ispitanikom koji

je zaposlen

44

Zadatak 3

Radionice opuštanja

45

46