PRVI IZVEŠTAJ: ZDRAVLJE ZAJEDNICE – RAZVOJ I …phs.etf.rs/Dokumenti/Izvestaji/phs-prvi...
Transcript of PRVI IZVEŠTAJ: ZDRAVLJE ZAJEDNICE – RAZVOJ I …phs.etf.rs/Dokumenti/Izvestaji/phs-prvi...
Medicinski fakultet Univerziteta u Beogradu Institut za socijalnu medicinu Dr Subotića 15 011-643-830, 659-533 11000 Beograd Fax: 011-659-533
Email: [email protected]
Projekat
ZDRAVLJE ZAJEDNICE – RAZVOJ I IMLEMENTACIJA LOKALNIH STRATEGIJA JAVNOG ZDRAVLJA
Prva faza
I Z V E Š T A J
Beograd Juni, 2004
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 1
U periodu od decembra 2003. godine do maja 2004. godine izvedena je prva faza projekta
»Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja«. Osnovni cilj
predloženog dvogodišnjeg projekta je da doprinese razvoju efikasnih praksi javnog zdravlja na
lokalnom nivou, uz prepoznavanje lokalnih zdravstvenih potreba stanovništva i participatorni
pristup, te je stoga ovo bio i osnovni cilj njegove prve faze. U okviru specifičnih ciljeva čije je
dostizanje predvidjeno u paralelnim i sukcesivnim fazama projekta, u prvoj fazi planirani su i
dostignuti sledeći:
• Selekcija četiri okruga u kojima će se sprovoditi projekat i formiranje lokalnih timova za
implementaciju projektnih aktivnosti;
• Razvoj prvog seminara za edukaciju lokalnih profesionalaca koji čine timove izabranih
okruga (iz oblasti novog javnog zdravlja, na dobrim principima kontinuirane edukacije,
postavljenim u Bolonjskoj deklaraciji);
• Započinjanje lokalnih aktivnosti, uz uključivanje zajednice u proces procene potreba u
javnom zdravlju i prepoznavanje značaja partnerstva za dostizanje ciljeva javno-zdravstvenih
strategija; i
• Edukacija lokalnih profesionalaca, članova okružnih timova, u oblasti novog javnog zdravlja
i sticanja veština razvoja strategija javnog zdravlja zasnovanih na lokalnim potrebama.
IZVEŠTAJ SA PRVOG SEMINARA "Javno zdravlje, politika za zdravlje i strategija javnog zdravlja"
Seminar je održan u Vršcu, u organizaciji projektnog tima, od 27. do 29 aprila 2004.
godine.
Cilj prvog seminara, medju planiranih pet, u okviru celog projekta, bio je da omogući
polaznicima:
• da razumeju smisao i značaj politike za zdravlje, kontekst u kome se politika
razvija kao i moguće oblike,
• da opišu razvojni proces u formulisanju politike,
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 2
• da razumeju ulogu građana i drugih značajnih u procesu kreiranja politike,
• da definiše ulogu stručnjaka javnog zdravlja u procesu formulisanja i
implementacije zdravstvene politike,
• da sagledaju instrumente za kreiranje strategija javnog zdravlja, i
• da sagledaju faze u razvoju strategije javnog zdravlja i steknu veštine za njeno
formulisanje.
Metode rada na seminaru
U skladu sa navedenim ciljevima formulisan je program seminara (Prilog 1), dizajnirane su
Power point prezentacije, kratki sažeci prezentacija, sadržaji radionica i dopunska literatura. Sve
vreme se vodilo računa o metodama rada na seminaru koje su podrazumevale i unapredjivanje
teoretskih znanja i sticanje veština, uz maksimalno angažovanje učesnika primenom aktivnih
metoda, kao što su to: diskusije u malim grupama, igranje uloga, nominalna grupna tehnika,
SWOT analiza. U prilogu ovog izveštaja nalazi se i posebna publikacija: «Prvi edukativni
seminar – Javno zdravlje, politika za zdravlje i strategija javnog zdravlja», u kojoj je predstavljen
projekat, sažeci svih izlaganja, uputstva za radionice, dopunska literatura pripremljena od strane
predavača i sve Power point prezentacije.
Predavači i vodje radionica na seminaru bili su ugledni stručnjaci i praktičari u oblasti
javnog zdravlja Srbije njih 11, kao i dva predavača – profesora (iz Nemačke i iz Makedonije)
(Prilog 2).
Polaznici seminara bili se članovi regionalnih timova iz Leskovca, Pančeva, Sombora i
Šabca, ukupno 31, premda je prvobitno planirano njih 30 (Prilog 2).
Prethodna evaluacija
Da bi se unapredilo znanje u oblasti javnog zdravlja i obezbedilo bolje razumevanje novog
javnog zdravlja i razvoj veština planiranja javno-zdravstvenih intervencija, na početku seminara,
urađena je procena aktivnosti u oblasti javnog zdravlja, kao i procena očekivanja od seminara –
23 učesnika je dalo odgovore na sedam pitanja. Većina ispitanika je zaposlena u oblasti
zdravstvenog sistema (12). U oblasti obrazovnog sistema zaposleno je njih četvoro, u nevladinim
organizacijama troje, u centru za socijalni rad dvoje i u opštinskim institucijama takođe dvoje.
Kao aktivnosti/oblasti svakodnevnog rada koje su najbolje razvijene, navodi se zdravstvena
zaštita određenih populacionih grupa (deca, hendikepitrani, ratni veterani) (4), menadžment (4),
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 3
zdravstveno vaspitni rad (4), zaštita životne sredine i edukacija u vezi s životnom sredinom (3),
edukacija (2), rad s medijima (2), prikupljanje podataka o hroničnim masovnim nezaraznim
bolestima (2), aktivnosti u oblasti ishrane (2), kontrola trošenja materijala u zdravstvenim
ustanovama (2) (Tabela 1).
Tabela broj 1. Aktivnosti/oblasti svakodnevnog rada koje su najbolje razvijene Aktivnosti/oblasti svakodnevnog rada Učestalost Zdravstvenu zaštitu određenih populacionih grupa (deca, hendikepitrani, ratni veterani
4
Menadžment 4 Zdravstveno vaspitni rad 4 Zaštita životne sredine i edukacija u vezi s životnom sredinom 3 Edukacija 2 Rad s medijima 2 Prikupljanje podataka o hroničnim masovnim nezaraznim bolestima 2 Aktivnosti u oblasti ishrane 2 Kontrola trošenja materijala u zdravstvenim ustanovama 2 Ostale aktivnosti:
zaštita na radu; politika; komunikacije; nadzor nad zaraznim bolestima; prevencija, lečenje i rano otkrivanja malignih bolesti; kontrola kvaliteta rada u zdravstvenim ustanovama; kontrola prepisivanja lekova; prioriteti
8
Najvažnije oblasti u okviru javnog zdravlja za unapređenje zdravstvenog stanja
stanovništva u Srbiji su: prevencija (imunizacija, smanjenje faktora rizika, prevencija masovnih
nezaraznih oboljenja, malignih bolesti, bolesti zavisnosti, zaraznih bolesti, hiva) (21); edukacija,
zdravstveno vaspitni rad sa različitim grupacijama stanovništva i promocija zdravih stilova
života (19); kontrola vode i namirnica (4). Ostale oblasti koje se navode su rad s porodicom,
reproduktivno zdravlje, borba protiv stresa i finansiranje.
Najveći broj ispitanika smatra da unapređenje i razvoj ako se isključi nedostatak
finansijskih resursa zahteva prevencija (zaraznih bolesti i hiva, bolesti zavisnosti), promocija
zdravlja, zdravstveno vaspitanje i edukacija (svi oblici edukacije i edukacija u vezi ishrane) (17).
Zatim slede sve oblasti javnog zdravlja (8); razvoj multidisciplinarnosti (4); razvoj primarne
zdravstvene zaštite (3); menadžmenta (1), zdravstvenog informacionog sistema (1) i zaštita
životne sredine (1).
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 4
Zdravstveno – vaspitni rad i promocija zdravlja su najčešća aktivnost koje se sprovode u
poslednjih 6 meseci u ustanovama učesnika seminara (11) Takođe, zastupljene aktivnosti su i
prevencija šećerne bolesti, kardiovskularnih bolesti, alkoholizma i hiva (7) (Tabela 2).
Tabela 2. Aktivnosti koje se sprovode u poslednjih 6 meseci u institucijama učesnika seminara.
Aktivnosti koje se sprovode u poslednjih šest meseci Učestalost
Zdravstveno – vaspitni rad i promocija zdravlja 11 Prevencija šećerne bolesti, kardiovskularnih bolesti, alkoholizma i hiva
7
Razvoj programa prevencije bolesti zavisnosti i njihova primena 6 Bezbednost u saobraćaju 3 Saradnja sa medijima 3 Zaštita životne sredine 3 Rano otkrivanje malignih bolesti 2 Nadzor nad zaraznim bolestima 2 Zdravstveni informacioni sistem 2 Ostale aktivnosti:
reproduktivno zdravlje, rad sa decom ometenom u razvoju, kontrolni pregledi, zaštita zdravlja radnika, pomoć žrtvama nasilja
5
Ukoliko bi bila bolja finansijska situacija, učesnici seminara bi pre svega implementirali
projekte vezane za prevenciju bolesti zavisnosti (7) i tehnički osposobili ustanove u kojima rade i
razvili zdravsteni informacioni sistem (6). Takođe, bi i povećali rad na promociji zdravlja i
edukaciji (6) i poboljšali rad u savetovalištima za ishranu i zarazne bolesti (4). Bolja finansijska
situacija bi omogućila i aktivnosti na otkrivanju faktora rizika, kao i skrining za maligne bolesti
(ženskih reproduktivnih organa i digestivnog trakta) (4). Ostake aktivnosti bi bile usmerene na
štampanje edukativnog materijala, bolju organizaciju zdravstvene zaštite, multisektorsku
saradnju, kontrolu kvaliteta rada i borbu protiv nasilja u porodici (5).
Većina ispitanika nije imala druge komentare. Neki od komentara koji su navedeni su se
odnosili na zakonsku regulativu u vezi sa javnim zdravljem; zatim da nosioci reformi moraju biti
državne institucije; da istraživanja u oblasti zdravstvenog sitema treba da bude aktivnost Instituta
za zaštitu zdravlja u saradnji sa NVO i da je neophodna multisektorska saradnja u oblasti javnog
zdravlja.
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 5
Svi učesnici seminara su očekivali unapređenje znanja u oblasti javnog zdravlja i novog
janog zdravlja, mogućnost praktične primene znanja i sticanje novih kontakata.
Na samom početku seminara uradjeno je veliko predtavljanje timova koji su za ovu priliku
obezbedili i originalne nazive svojim timovima koje će zadržati do kraja projekta i posle
njegovog završetka u fazi samostalnog rada:
• Levit – okružni tim Leskovca, sa 8 polaznika,
• PaO2 – okružni tim Pančeva, sa 8 polaznika,
• ŠaTim – okružni tim Šabca, sa 8 polaznika, i
• Ravangrad – okružni tim Sombora, sa 7 polaznika.
Sadržaji prezentacija u velikom predstavljanju su u Prilogu 3.
Izuzetno značajan doprinos timskog rada tokom radionica na seminaru su sagledavanje
lokalne situacije (u radionici Slika lokalne zajednice), izdvajanje prioriteta putem tehnike
nominalne grupe i SWOT analiza okruženja za razvoj javnog zdravlja u izabranim okruzima.
Timovi su pruzeli obavezu da naknadno dostave u pismenoj formi tekstove na temu: »Slika
lokalne zajednice«, dok su rezultati preostale dve radionice prikazani u ovom izveštaju.
Radionica: Uspostavljanje prioriteta u javnom zdravlju Izveštaj sa ove radionice pripremila je Dr Milena Šantrić-Milićević, član projektnog tima.
Tim: Levit U radionici su prikupljeni upitnici od sedam članova tima Levit, od 34 do 48 godina
starosti (41±4,90) i dužine radnog staža u proseku oko sedamnaest godima (16,71±8,08),
različitih profesija i mesta zaposlenja.
Kao prioritetne oblasti u javnom zdravlju definišu kao one za koje javnost ima interes da se
prvenstveno urede i regulišu a to su po njime usluge i programi zdravstvene zaštite koje treba
obezbediti pre svih kao i bolesti i potrebe koje treba tretirati. Konkretno, prioriteti u javnom
zdravlju, po mišljenju većine Levit tima su: promocija i prevencija zdravlja, a potom kvalitet
usluga i lečenje prioritetnih stanja i bolesti.
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 6
Partneri u donošenju odluka za javno zdravlje
Za odlučivanje o prioritetima u zdravlju pojedinca većina Levit tima je odgovornim
smatrala pojedince i porodicu, a podršku je prepoznala u institucijama sistema zdravstvene
zaštite, školstva i nevladinim organizacijma.
Odgovorne partnere za uspostavljenje prioriteta na nivou jedne institucije najčešće navode
tim te institicije, lokalne samouprave i zdravstvene radnike.
O prioritetima na nivou opštine smatraju da treba da odlučuju podjednako predstavnici
vlasti u opštinskim strukturama, u zdravstvu, u lokalnoj samoupravi i nevladine organizacije.
Izolovano mišljenje je bilo da ministarstvo zdravlja ima svoju ulogu u tom odlučivanju, kao i
obrazovne institucije.
Prioritete od regionalnog značaja, prema mišljenju Levit tima, odredjuju rukovodioci na
regionalnom nivou, nevladine organizacije, kao i referentne ustanove zdravstvene zaštite i
obrazovanja na tom regionu ili okrugu.
Na nacionalnom nivou pojedinačna mišljenja su bila da je odgovorna država odnosno o
ministarstvo zdravlja, odnosno, instituti i .istraživački centri. Dve osobe su navele da bi partneri
u ovom odlučivanju trebalo da budu, pored resornih ministarstva, i predstavnici zdravstvenih
ustanova i nevladinih organizacija.
Uključivanje javnosti u odabir prioriteta nije nigde naglašeno kao takvo mada postoji
verovatnoća da je predvidjeno na institucionalnom i opštinskom nivou u okviru uloge lokalne
samouprave.
Kriterijumi za uspostavljanje prioriteta
Da postoji različitost u individualnom mišljenju članova Levit tima o tome koji su faktori
ključni za prioritete u javnom zdravlju, uočava se po tome da su od 20 navedenih kriterijuma oni
odabrali 16. Različitost se ogleda kako u izboru skupa od 6 kriterijuma tako i u mišljenju o
njihovom značaju (rangiranje) i adekvatnosti za odredjen nivo.
Podudarnost u izboru kriterijuma je uočena za sledeće: urgentnost, individualnu
odgovornost, političku saglasnost i postojanje programa zdravstvene zaštite i iskustava. Manji
broj glasova dobili su sledeći kriterijumi: pokazatelji kvaliteta života, visina troškova za
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 7
preveniranje bolesti i socijalna prihvatljivost prioriteta. Prema mišljenju većine ovi kriterijumi su
adekvatni za sve nivoe uspostavlajnja prioriteta.
Dve osobe su smatrale da su drugačiji kriterijumi adekvatni za nivo opštine: urgentnost,
postojanje dokaza o mogućnosti preveniranja bolesti kao i postojanje programa zdravstvene
zaštite, akcija za unapredjenje zdravlja u zajednici, zatim, radna nesposobnost i troškovi.
Čini se da je uočena različitost osnova za nastavak aktivnosti i diskusije za postizanje
saglasnosti za prioritete u javnom zdravlju svoje zajednice, ali i dobra garancija da će problemi
biti sagledani iz više uglova, te time postići prihvatljivost i odgovornost u njihovom rešavanju.
Tim: Ravangrad U radionici su prikupljena tri upitnika članova tima Ravangrad, od 34 do 44 godina starosti
(39,67±5,13) i dužine radnog staža u proseku oko dvanaest godima (12,00±4,36), po profesiji
lekara i specijalista i socijalnog radnika.
Kao prioritetne oblasti u javnom zdravlju definišu one čijim se rešavanjem postiže
višestruka korist, zatim mere i aktivnosti unapredjenja koje treba primeniti pre svih kao i
najznačajniji zdravstveni problemi. Konkretno, prioriteti u javnom zdravlju su: masovna
edukacija za promociju zdravlja i za podizanje zdravstvene kulture, specifična prevencija za
bolesti zavisnosti i obezbedjivanje resursa za sprovodjenje akcija u zajednici i funkcionisanje
javnog zdravlja.
Partneri u donošenju odluka za javno zdravlje
Za odlučivanje o prioritetima u zdravlju pojedinca tim Ravangrad smatra odgovornim
lokalnu zajednicu, a podršku je prepoznala u nevladinim organizacijma.
Kao partnere za uspostavljenje prioriteta na nivou jedne institucije navode ministarstvo
zdravlja i stručnjake iz raznih institucija (javnog zdravlja, obrazovanja, socijalnog razvoja,
političkih organa i organa vlasti).
O prioritetima na nivou opštine saglasni su da treba da odlučuju organi vlasti i lokalne
institucije te opštine.
Prioritete od regionalnog značaja, prema mišljenju Ravangrad tima, odredjuju društvene
institucije regiona i opštine sa svim partnerima u zajednici (nije navedeno na koje se konkretno
partnere misli).
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 8
O prioritetima nacionalnog značaja odluku bi trebalo da donose kako institucije
regionalnog i lokalnog nivoa, tako i Evropa.
Uključivanje javnosti u odabir prioriteta nije nigde naglašeno, mada postoji verovatnoća da
je predvidjeno pod pojmom partnera u zajednici za prioritete od regionalnog značaja.
Kriterijumi za uspostavljanje prioriteta
Ravangrad tim je od 20 ponudjenih kriterijuma odabrao 10, i smatra da su svi odabrani
kriterijumi primenljivi pri odlučivanju o prioritetima različitog administrativnog nivoa. To su
sledeći kriterijumi: postojanje aktivnost na unapredjenju zdravlja u zajednici, na promociji
zdravlja posebno vulnerabilnih grupa, potom, troškovi za preveniranje bolesti, stečena iskustva i
dokazi o mogućnosti preveniranja bolesti, kao i politička saglasnost. Manji broj glasova dobili su
sledeći kriterijumi: individualna odgvornost za zdravlje, pokazatelji korišćenja usluga
vanbolničke i bolničke zdravstvene zaštite, i hroničnih nezaraznih bolesti, ipostojanje dokaza o
mogućnosti uspešnog lečenja i nadzora nad bolešću.
S obzirom da tim Ravangrad broji više članova, ovi podaci ukazuju na prilično usaglašeno
mišljenje pojedinaca, i dobra su osnova za nadogradnju koja je neophodna kao preduslov za
definisanje prioriteta i strategije javnog zdarvlja zajednice čiji su predstavnici članovi tima
Ravangrad.
Tim: Pa-02 U radionici su prikupljeni upitnici od šest članova tima PA-02, od 25 do 50 godina starosti
(38,67±9,58) i dužine radnog staža u proseku oko dvanaest godina (12,00±7,40), različitih
profesija i mesta zaposlenja.
Kao prioritetne oblasti u javnom zdravlju definišu kao: svaki oblik promocije zdravlja i
poboljšanja uslova života i rada, zatim, vid pomoći i unapredjenja u skladu sa potrebama,
preveniranje bolesti i stanja za poboljšanje kvaliteta života, i prioritetne aktivnosti sa
višestrukom koristi, kao i skup argumenata i procedura koje odredjuju redosled aktivnosti u
procesu unapredjenja i zaštite zdravlja stanovništva.
Konkretno, prioriteti u javnom zdravlju, po mišljenju većine PA-02 tima su: promocija
zdravlja i prevencija masovnih nezaraznih bolesti (malignih oboljenja), istraživanja i edukacija
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 9
za zdravlje a potom programi osnovne zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja, kao i
socijalno-ekonomski programi za razvoj zajednice.
Partneri u donošenju odluka za javno zdravlje
Za odlučivanje o prioritetima u zdravlju pojedinca, većina PA-02 tima je odgovornim
smatrala same pojedince i porodicu, a podršku je prepoznala u zdravstvenom osiguranju,
školstvu i ekspertima i drugim institucijama javnosti.
Odgovorne partnere za uspostavljenje prioriteta na nivou jedne institucije najčešće navode
tim te institicije, rukovodioce, upravni odbor, radnike i korisnike.
O prioritetima na nivou opštine smatraju da treba da odlučuju podjednako predstavnici
lokalnih vlasti i saveta, ministarstva zdravlja i drugih sektora. Individualni predlozi su bili da u
tome treba da učestvuju mediji, gradjani i nevladine organizacije.
Prioritete od regionalnog značaja, prema mišljenju PA-02 tima, odredjuju rukovodioci na
regionalnom i pokrajinskom nivou, predstavnici saveta, nevladine organizacije, kao i referentne
ustanove zdravstvene zaštite (ministarstvo) i osiguranja na tom regionu ili okrugu.
Na nacionalnom nivou pojedinačna mišljenja su bila da su odgovorni predstavnici vlasti,
skupština, strani konsultanti, i ministarstva zdravlja i prosvete. Uključivanje javnosti u odabir
prioriteta na regionalnom i nacionalnom nivou nije naglašeno kao takvo.
Kriterijumi za uspostavljanje prioriteta
Šest članova Pa-02 tima je od ponudjenih 20 odabralo 13 kriterijuma za izbor prioriteta, a
po njihovom mišljenju skupovi argumenata se razlikuju kako po vrsti argumenata tako i u
zavisnosti za koji nivo uspostavljanja prioriteta će biti korišćeni.
Većina se složila da postojanje akcija za unapredjenje zdravlja u zajednici, kvaliteta života
kao i promocije zdravlja posebno vulnerabilnih grupacija, jesu najznačajniji argumenti za odabir
prioriteta na svim administrativnim nivoima, počev od individualnog i institucionalnog, preko
opštinskog i regionalnog do nacionalnog nivoa. Jako važnom se smatra politička saglasnost,
naročito za regionalni i nacionalni nivo prioritetizacije, dok se individualna odgovornost smatra
ključnim faktorom za individualno i institucionalno odlučivanje o prioritetima u zdravlju.
Troškovi za preveniranje bolesti i pokazatelji korišćenja usluga vanbolničke i bolničke
zdravstvene zaštite su značajni za institucionalni, opštinski i regionalni nivo, a unapredjenje
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 10
bolnica i hronične nezarazne bolesti smatraju ključnim argumentima za prioritete za svaki nivo
odlučivanja osim individualnog.
Manji broj glasova dobili su sledeći kriterijumi: urgentnost stanja i oboljenja,postojanje
dokaza o mogućnosti preveniranja oboljenja i socijalna prihvatljivost prioriteta.
Ozbiljnost i analitički pristup u odabiru i rangiranju skupova kriterijuma odslikava
profesionalan stav Pa-02 tima ali različitost skupova kjlučnih faktora može biti dovoljan povod
za preispitivanje i utvrdjivanje krajnjih stavova tima o prioritetima i nastavak formulisanja
strategija javnog zdravlja zajednice PA-02 tima.
Tim: Ša-Tim U radionici su prikupljeni upitnici od osam članova ŠA tima, od 32 do 61 godina starosti
(42,67±8,88) i dužine radnog staža u proseku oko sedamnaest godina (16,88±9,46), različitih
profesija i mesta zaposlenja.
Prioritete u javnom zdravlju članovi ŠA tima definišu kao: aktivnosti unapredjenja zdravlja
kojeje treba obezbediti pre svih, potrebe stanovništva za zdravim životom i kvalitetom života,
potom, kao način da se iskaže ugroženost vitalnost i značaj problema u populaciji, i kao bazično i
hitno i korisno za većinu ljudi.
Konkretno, prioriteti u javnom zdravlju, po mišljenju većine ŠA tima su: promocija
zdravlja i prevencija bolesti, potom, istraživanja, analize, informisanje i edukacija o faktorima
rizika, kao i zaštita životne sredine, zdravstvena zaštita za stanja i bolesti hroničnog karaktera i
bolesti zavisnosti, i na kraju, kvalitet života i kvalitet zdravstvenih usluga.
Partneri u donošenju odluka za javno zdravlje
Za odlučivanje o prioritetima u zdravlju pojedinca većina ŠA tima je odgovornim smatrala
same individue i porodicu, a podršku je prepoznala u zdravstvenom radniku, zakonodavstvu,
školstvu i drugim institucijama okoline.
Odgovorne partnere za uspostavljenje prioriteta na nivou jedne institucije najčešće navode
menadžerski tim te institucije na čelu sa direktorom. Podršku sredine smatrao je značajnim jedan
član ŠA tima.
O prioritetima na nivou opštine smatraju da treba da odlučuju lokalne vlasti sa odborima u
zdravstvu i školstvu, socijalnoj zaštiti, stručnjaci, i predstavnici drugih institucija.
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 11
Prioritete od regionalnog značaja, prema mišljenju ŠA tima, odredjuju stručnjaci -
zdravstveni radnici i druge esnafske institucije, organi vlasti uz podršku ministarstva i opština.
Na nacionalnom nivou o prioritetima donose odluku ministarstva, instituti, regionalni
zavodi za zaštitu zdravlja i političari. Uključivanje javnosti u odabir prioriteta na regionalnom i
nacionalnom nivou nije naglašeno kao takvo.
Kriterijumi za uspostavljanje prioriteta
Osam članova ŠA tima je od ponudjenih 20 odabralo čak 13 kriterijuma za izbor prioriteta,
a po njihovom mišljenju skupovi argumenata se razlikuju kako po vrsti argumenata tako i u
zavisnosti za koji nivo uspostavljanja prioriteta će biti korišćeni.
Većina se složila da hronične nezarazne bolesti jesu najvažniji argument za prioritetizaciju.
Postojanje akcija za unapredjenje zdravlja u zajednici, za promociju zdravlja posebno
vulnerabilnih grupacija, kao i kvalitet života, jesu značajniji kriterijumi u odnosu na ostale. U
trećoj grupi po važnosti za uspostavljanje prioriteta našli su se urgentnost, postojanje dokaza o
mogućnosti preveniranja bolesti i socijalna prihvatljivost prioriteta. U četvrtoj grupi nalaze se:
infektivnost bolesti, postojanje dokaza o mogućnosti uspešnog lečenja i nadzora nad bolešću,
korišćenje usluga u vanbolničkoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, troškovi za preveniranje
oboljenja, i individualna odgovornost za zdravlje. Politička saglasnost, radna nesposobnost i
hronicitet stanja kao i nivo značajnosti problema mogu biti kriterijumi od manje važnosti po
mišljenju većine Ša tima.
Pola Ša Tima je mišljenja da se isti kriterijumi mogu koristiti za sve administrativne nivoe
prioritetizacije, dok je druga polovina mišljenja da se kriterijumi za prioritete u zdravlju idividue
razlikuju od onih na ostalim nivoima. Medjutim, uočena je podudarnost mišljenja da se ipak tri
argumenta mogu smatrati ključnim za svaki nivo a to su: hronične nezarazne bolesti, akcije
unapredjenja zdravlja i kvalitet života. Uz njih na individualnom i institucionalnom nivou
pojavljuju se individualna odgovornost, promocija zdravlja posebno vulnerabilnih grupa i
postojanje dokaza o mogućnosti preveniranja, uspešnog lečenja i nadzora nad bolešću. Dok za
prioritete u zdravlju na državnom, opštinskom i individualnom nivou izdvajanja i troškovi imaju
značaja. Interesantno je da se politička saglasnost smatra vrlo važnom na opštinskom nivou.
Ša Tim je ukazao da različitost uglova sagledavanja problematike može ukazati na
postojanje sličnosti tako da bi predstojeća debata trebalo da doprinese učvršćivanju polazišta
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 12
(prioriteti i ciljevi, partneri i ciljne grupe, aktivnosti i pokazatelji razvoja) za razvoj strategije
javnog zdravlja u zajednici.
SWOT analiza lokalnih okruženja Rezultati timskog rada u radionici čiji je instrument bila SWOT analiza, a cilj sagledavanje
spoljašnjih mogućnosti i pretnji, unutrašnjih snaga i slabosti za razvoj intervencija javnog
zdravlja na lokalnom nivou prikazani su putem SWOT matrica koje su izradili okružni timovi, a
za potrebe ovog izveštaja pripremila Dr Zorica Terzć, član projektnog tima.
Leskovac – Tim Levit
Spoljašnje mogućnosti 1. Nacionalna strategija razvoja zdravlja 2. Intersektorska saradnja 3. Međunarodni programi i projekti (Nasilje u
porodici, Euroregion) 4. Unapređenje izvora finansiranja (prelazak
mesečnog uplaćivanja bez isplata zarada) 5. Evropski pokret
Unutrašnja snaga 1. Edukovani kadar – angažovanje postojećih
kadrovskih i fizičkih potencijala 2. Formalna organizacija 3. Saradnja sa medijima 4. Korišćenje resursa institucija (ZZZZ, Zavod –
RZZO, Centar za socijalni rad, škola, Dom zdravlja)
5. Saradnja sa NVO-ima 6. Visoka motivacija
Spoljašnje pretnje 1. Spora implementacija u lokalnoj samoupravi 2. Spora decentralizacija lokalne samouprave 3. Nepostojanje kontrolne f-je u filijali RZZO, a
posebno kod pojedinačnih uplata poslodavaca 4. Strah od posledica lokalnih inicijativa
(gubitak posla, smanjenje zarada, marginalizovanje misije lokalne inicijative)
5. Neadekvatan sistem plaćanja zdr. usluga 6. Netransparentnost u radu međunarodnih
organizacija na lokalnom nivou 7. Loša ekonomska situacija na lokalnom nivou i
uopšte
Unutrašnje slabosti 1. Nepoznavanje mogućnosti u okruženju 2. Velika geografska dislokacija 3. Nedovoljno razvijen informacioni sistem 4. Nedostatak finansija
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 13
Pančevo – PaO2
Spoljašnje mogućnosti 1. Postojanje strategije javnog zdravlja 2. Postojanje određenih projekata javnog
zdravlja 3. Postojanje drugih NVO koje se bave sličnom
tematikom 4. Zainteresovani pojedinci 5. Dostupnost medija 6. Dobro razvijena mreža obrazovnih i
zdravstvenih institucija
Unutrašnje snage 1. samopouzdanje 2. upornost 3. znanje, stručnost 4. entuzijazam 5. doslednost 6. odgovornost 7. kooperabilnost 8. otvorenost (ka okruženju i međusobno) 9. kontakti 10. komunikativnost 11. pozicije pojedinaca (pogodna pozicija za
lobiranje) 12. iskustvo pojedinih članova
Spoljašnje pretnje 1. Nepovoljna politička klima 2. Nezainteresovanost lokalne zajednice za javno
zdravlje 3. Nizak nivo zdravstvene kulture 4. Loša baza podataka (u lokalnom sistemu
zdravstvene zaštite 5. Nedostatak finansijskih sredstava
Unutrašnje slabosti 1. Visok stepen individualizma 2. Nedostatak tehničkih i materijalnih resursa 3. Malobrojnost 4. Posvećenost (nedovoljan stepen saglosnosti
tima) 5. Nedostatak vešina za razvoj projekata
Šabac – Ša Tim
Spoljašnje mogućnosti 1. Prihvaćenost značaja koncepta javnog zdravlja
u lokalnoj sredini 2. Politička podrška 3. Postojanje nevladinih organizacija 4. Saradnja sa sponzorima 5. Otvorenost medija 6. Solidne finansijske mogućnosti lokalne
samouprave (iznad Republičkog proseka)
Unutrašnja snaga 1. Visokoobrazovan kadar 2. Motivisanost 3. Multidisciplinarnost 4. Pristup internetu 5. Lokacija – središte 6. Posedovanje veština i iskustva 7. Dobra kordinacija 8. Finansiranje iz više izvora (budžet, RZZO
fonda i tržište) 9. Multisektorska saradnja 10. Značajna pozicija (društvena) članova tima u
lokalnoj zajednici
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 14
Spoljašnje pretnje 1. Nedostatak projekata 2. Teško prihvatanje novih stvari 3. Neprepoznavanje značaja javnog zdravlja –
među lokalim stanovništvom 4. Nerazumevanje značaja preventive od strane
sekundarne zdravstvene zaštite
Unutrašnje slabosti 1. Nedovoljno znanja iz oblasti javnog zdravlja 2. Nedostatak opreme 3. Nedovoljon pristup savremenim
tehnologijama 4. Nedostatak edukacije – nedovoljnost 5. Nedostatak novca
Budući da su svi okružni timovi izuzetno aktivno učestvovali u svim radionicama, na kraju
seminara obavljen je izbor najboljeg tima uz glasanje i dodelu prigodne nagrade. Titulu
najaktivnijeg tima poneo je Ravangrad (Sombor).
Sa ciljem da se unaprede sledeći seminari i ispita satisfakcija polaznika, uradjena je i
završna evaluacija, u Prilogu 3 nalazi se fotodokumentacija seminara, a u Prilogu 4 – Power
Point prezentacije.
Završna evaluacija
Evaluacioni list dostavilo je 20 učesnika. Učesnici su veoma visokim ocenama (4 i 5)
ocenili relevantnost seminara za njihovu radnu poziciju, pruženu mogućnost za bolje
razumevanje javnog zdravlja i interesantnost sadržaja seminara na skali od jedan do pet
(Grafikon broj 1).
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
broj
ispi
tani
ka
jedan dva tri četiri pet
skala
Grafikon broj 1. Procena relevantnosti seminara, mogućnosti boljegrazumevanja javnog zdravlja i interesantnosti sadržaja seminara na skali od 1 do 5
relevantnost seminaramogućnost boljeg razumevanja javnog zdravljainteresantnost sadržaja skupa
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 15
Delovi seminara koji su bili posebno interesantni za učesnike su pre svega radionice i to za
većinu učesnika sve radionice. Kao posebno interesantne radionice izdvojile su se TV duel (etika
javnog zdravlja), zatim slika lokalne zajednice i donošenje odluka zasnovanih na dokazima. Kao
interesantna predavanja, učesnici su ocenili SWOT analizu, internet predavanje, povezivanje u
javnom zdravlju putem informacionih tehnologija i zastupanje zdravlja (Tabela 1).
Tabela 1. Delovi seminara koji su bili posebno interesantni
Rad Učestalostionice Učestalost Predavanja
Sve radio SWOTnice 10 4 TV duel 7 Internet predavanje 2 Slika lokalne zajednice 2 Povezivanje u javnom
zdravlju putem informacionih sistema
1
Donošenje odluka zasnovano 1 1 na dokazima
Zastupanje zdravlja
Kao manje interesantni delovi seminara izdvojila su se predavanja (6 mišljenja) i neke
radio
Tabela 2. Delovi seminara koji su bili manje interesantni
Radionice Učestalost
nice (5 mišljenja). Za 5 ispitanika sve je bilo interesantno i važno, dok takođe 5 ispitanika
nije odgovorilo na ovo pitanje (Tabela 2).
Učestalost Razlozi Predavanja
S Otiš Osnovni pravci reforme te
lika lokalne zajednice
2 lo se u krajnost sistema zdravstvene zašti
u Srbiji
1
Prioriteti 1 1 Povezivanje u javnom zdravlju putem informacionih sistema
Nije navedena 2 Radionice koje 4 tema nisu praktično
primenljive
Nije navedena tema
Učesnici su izrazili želju da su na seminaru mogle biti više zastupljenije radionice (7
odgovora), SWOT prezentacija (1), iskustva drugih zemalja kao i predavanja sa konkretnim
predlozima i akcijama (1). Delovi koji su mogli biti manje zastupljeni prema mišljenju učesnika
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 16
su predavanja (5) i radionice koje su bez praktičnog značaja kao što je TV duel ili slika lokalne
zajednice (1).
Kada je u pitanju opšte mišljenje o prdavačima na seminaru, svi učesnici su se izrazili
pozitivno i ocenili predavače od solidnih do odličnih i istakli njihovu profesionalnost, jasnoću,
dinamičnost i pristupačnost.. Svi učesnici su ocenili metode predavanja kao veoma dobre i bez
primedbi, da su primerene učesnicima, i da ih ne treba menjati.
Učesnici su veoma visoko ocenili sam seminar, prosečnom ocenom 4.80, kao i korisnost
materijala koji je distribuiran na seminaru, prosečnom ocenom 4.85.
Kada je u pitanju mišljenje učesnika seminara o stečenom znanju i mogućnosti da primene
znanje u praksi iz pojedinih oblasti, prosečne ocene su veoma visoke i kreću se od 4.30 do 4.50
(Grafikon broj 2).
Grafikon broj 2. M išljenje o stecenom znanju i mogucnostima primene
3.8 3.9 4 4.1 4.2 4.3 4.4 4.5 4.6
sada mogu da objasnim konceptjavnog zdrav lja
sada mogu da procenimprobleme javnog zdravlja
sada znam koje su informacijepotrebne za razvoj javnogzdrav lja na lokalnom nivou
sada razumem kako daprimenim eticke princ ipe javnog
zdrav lja
sada mogu da objasnim politikuza zdrav lje
sada mogu da zastupamzdrav lje i pronalaz im
odgovarajuce partnere
mogu da primenim stecenoznanje u razvoju s trategija
javnog zdravlja
mogu da primenim proces iprincipe SWOT analize
obla
sti
prose cn e oce n e
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 17
Prilog 1 JAVNO ZDRAVLJE, POLITIKA ZA ZDRAVLJE I STRATEGIJA JAVNOG ZDRAVLJA
Vršac, 27 – 29. Aprila 2004
Program PRVI DAN
18:00 –18:30
Dobrodošlica Uvod u seminar (Osnovni ciljevi i metode rada na seminaru)
Predstavnik FOS, MF i MZ Organizatori
18:30 – 19:00
Upoznavanje učesnika, očekivanja i razmišljanja o seminaru (Upitnik)
19:00 – 19:30
Uvodno izlaganje:
Osnovni pravci reforme sistema zdravstvene zaštite u Srbiji
Prof.dr S. Simić
19:30 – 20:00
Koktel
DRUGI DAN
9:00 –9:30
Predavanje: Od javnog zdravlja do novog javnog zdravlja
Prof.dr U.Laaser
9:30 – 10:00
Predavanje: Značaj lokalne politike i strategije javnog zdravlja
Prof.dr D.Donev
10:00– 11:00 Radionica (u dve grupe): Dostignuća lokalnih aktivnosti javnog zdravlja u našoj sredini
11:00– 11:30
Pauza
11:30 – 12:00
Predavanje: Od informacija do znanja u javnom zdravlju
Prof.dr Jelena Marinković
12:00 – 13:00 Radionica: 13:00 14:30
Pauza za ručak
14:30 – 15:00
Predavanje: Vrednosti i etika javnog zdravlja
Ass.dr Aleksandra Jović
15:00 – 15:30
Studija slučaj u dve grupe sa prezentacijama:
15:30 – 16:00
Pauza
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 18
16:00 – 16:30 Predavanje: Povećane potrebe i zahtevi za javnim zdravljem
Doc.dr Vuk Stambolović
16:30 – 18.00
Zadatak (u četiri grupe): Slika lokalne zajednice. Javna prezentacija
18.00 – 18.30
Predavanje: Partnerstvo za zdravlje i zastupanje zdravlja na lokalnom nivou
Dr. Dragana Grbić
18:30 – 19.00
Predavanje: Povezivanja u javnom zdravlju putem informaciono-komunikacionih tehnologija
Mr.sci Nikola Kocev
TREĆI DAN
9:30 – 09:30
Predavanje: Politika za zdravlje – razvojni procesi u našoj zemlji i EU
Prof.dr Vesna Bjegović
09:30 – 10.00 Predavanje: Faze u razvoju strategije javnog zdravlja
Doc.dr Dejana Vuković
10.00 – 10.30
Pauza
10.30 – 11.30
Studija slučaja(u četiri grupe): Planiranje promena
11.30 – 12.00
Predavanje: Uspostavljanje prioriteta u javnom zdravlju
Ass.dr Milena Šantrić
12.00 – 13.00
Radionica: Prioriteti u lokalnoj sredini
13.00 – 14.00
Pauza za ručak
14.00 – 14.30
Predavanje: Metode brze procene kao instrument analize lokalne situacije
Ass.dr Zorica Terzić
14.30 – 16.00
Radionica (u četiri grupe): SWOT analiza lokalne situacije
16.00 – 16.30
Završna razmatranja Evaluacija seminara
Organizatori
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 19
Prilog 2
LISTA PARTICIPANATA Prvog edukativnog seminara "Javno zdravlje, politika za zdravlje i strategija javnog zdralja"
Vršac, 27.- 29. aprila, 2004.
IME I PREZIME ZVANJE ADRESE Vesna Bjegović • Profesor Medicinskog
fakulteta Univerziteta u Beogradu
Institut za socijalnu medicinu, Medicinski fakultet, Univerziteta u Beogradu Dr Subotića 15 11 000 Beograd [email protected]
Zorica Terzić • Asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Institut za socijalnu medicinu, Medicinski fakultet, Univerziteta u Beogradu Dr Subotića 15 11 000 Beograd [email protected]
Snežana Simić • Profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Institut za socijalnu medicinu, Medicinski fakultet, Univerziteta u Beogradu Dr Subotića 15 11 000 Beograd [email protected]
Vuk Stambolović • Docent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Institut za socijalnu medicinu, Medicinski fakultet, Univerziteta u Beogradu Dr Subotića 15 11 000 Beograd [email protected]
Dejana Vuković • Docent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Institut za socijalnu medicinu, Medicinski fakultet, Univerziteta u Beogradu Dr Subotića 15 11 000 Beograd [email protected]
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 20
Milena Šantrić Milićević
• Asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Institut za socijalnu medicinu, Medicinski fakultet, Univerziteta u Beogradu Dr Subotića 15 11 000 Beograd [email protected]
Aleksandra Jović Vraneš
• Asistent Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Institut za socijalnu medicinu, Medicinski fakultet, Univerziteta u Beogradu Dr Subotića 15 11 000 Beograd [email protected]
Radmila Vukić • Sekretar Instituta za socijalnu medicinu
Institut za statistiku, Medicinski fakultet, Univerziteta u Beogradu Dr Subotića 15 11 000 Beograd [email protected]
Jelena Marinković • Profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu
Institut za medicinsku statistiku i informatiku, Medicinski fakultet, Univerziteta u Beogradu Dr Subotića 15 11 000 Beograd [email protected]
Nikola Kocev • Dipl. ing. elektrotehnike • Stručni saradnik
Institut za medicinsku statistiku i informatiku, Medicinski fakultet, Univerziteta u Beogradu Dr Subotića 15 11 000 Beograd [email protected]
Ulrich Laaser • Profesor međunarodnog zdravlja i epidemiologije Univerziteta u Bilefeldu
Institute of Population Research and Social Policy (IBS), University of Bielefeld PO Box 10 01 31, D – 33501 Bielefeld [email protected]
Doncho Donev • Profesor socijalne medicine Medicinski fakultet Skopje
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 21
PANČEVO – Tim PaO2
Dragana Grbić Koordinator
• Specijalista socijalne medicine
• Direktor Zavoda za zaštitu zdravlja Pančevo
Zavod za zaštitu zdravlja Pančevo Pasterova 2 26 000 Pančevo [email protected]
Miroslava Subotin • Diplomirani biolog Mašinska škola Pančevo Vojvođanski bulevar 16/4 26 000 Pančevo
Marijana Jović • Asistent koordinatora za fizičke aktivnosti
ISPOD "Velikimali" Vojvode Mišića 6 26 000 Pančevo [email protected]
Mirjana Manasić • Doktor medicine Dom zdravlja Pančevo, dispanzer za dijabet Paje Mmarganovića 4 26 000 Pančevo [email protected]
Ljiljana Konevski • Nastavnik biologije Onovna škola "Isidora Sekulić" Prosek Proleterskih brigada 7 26 000 Pančevo [email protected]
Ivanka Barašević • Diplomirani pravnik • Direktor Fonda za
zdravstveno osiguranje Pančevo
Fond za zdravstveno osiguranje Pančevo26 000 Pančevo
Snežana Baralić Bošnjak
• VD Direktor RTV Pančevo Supština opštine Pančevo 26 000 Pančevo [email protected]
Milan Kovijanić • Specijalista interne medicine, endokrinolog
• Zamenik upravnika Opšte bolnice u Pančevu
Opta bolnica Pančevo 26 000 Pančevo [email protected]
ŠABAC – Ša Tim Nebojša Sofranić • Doktor medicine, specijalista
epidemiologije • Direktor Zavoda za zaštitu
zdravlja
Zavod za zaštitu zdravlja »Vera Blagojević« Jovana Cijića 1 15 000 Šabac [email protected]
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 22
Svetlana Karić Koordinator
• Doktor nauka iz socijalne medicine
• Šef Odseka za zdravstveno vaspitanje
Zavod za zaštitu zdravlja »Vera Blagojević« Jovana Cijića 1 15 000 Šabac [email protected]
Olivera Stojanović • Doktor medicine, specijalista socijalne medicine
• Šef Odseka za socijalnu medicinu
Zavod za zaštitu zdravlja »Vera Blagojević« Jovana Cijića 1 15 000 Šabac [email protected]
Olivera Đorđević Špegar
• Diplomirani pravnik Zavod za zaštitu zdravlja »Vera Blagojević« Jovana Cijića 1 15 000 Šabac [email protected]
Vesna Đurić • Doktor medicine • Direktor Doma zdravlja Šabac
Dom zdravlja »Dr Laza K. Lazarević« Popa Karana 2-4 15 000 Šabac [email protected]
Gordana Mandić • Profesor engleskog jezika i književnosti
NVO »Seoski prag 98« Cerska 17/4 15 000 Šabac
Ana Kresoja Okanović • Diplomirani pravnik • Načelnik za društvene
delatnosti Skupštine opštine Šabac
Skupština opština Šabac Gospodar Jevremova 6 15 000 Šabac
Mladen Đerić • Doktor medicine, specijalista neuropshijatrije
• Podpresednik Skupštine opštine Šabac
Skupština opština Šabac Gospodar Jevremova 6 15 000 Šabac
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 23
LESKOVAC - Levit Miroslava Dimitrijević Koordinator
• Specijalista epidemiologije • Direktor Zavoda za zaštitu
zdravlja
Zavod za zaštitu zdravlja Maksima Kovačevića 11 16 000 Leskovac [email protected]
Tatjana Veličković • Diplomirani inženjer tehnologije
NVO »Ekspertska mreža« Masarikov Trg 3/40 16 000 Leskovac [email protected].
Verica Batorović • Novninar
• Direktor i glavni i odgovorni urednik ”Naše reči”
NIP »Naša reč« Mlinska 16 000 Leskovac [email protected]
Suzana Dimitrijević • Profesor filozofije
Gimnazija Leskovac Koste Stamenkovića 15 16 000 Leskovac [email protected]
Snežana Milojković • Diplomirani pravnik Centar za socijalni rad Norvežanska 48 16 000 Leskovac
Vesna Karanfilović • Psiholog Zdravstvenog centra, medicina rada
• NVO Evropski pokret
Zdravstveni centar Svetozara žMarkovića 16 000 Leskovac
Goran Savić • Diplomirani ekonomista • Načelnik odeljenja za
ugovaranje i kontrolu
Republički Zavod za zdravstveno osiguranje, filijala za jablanički okrug u Leskovcu 11. oktobra 25 [email protected]
Nenad Miljković • Specijalista urgentne medicine
• Upravnik Doma zdravlja Leskovac
Zdravstveni centar Leskovac Ilije Strele 16/29
Izveštaj prve faze projekta: Zdravlje zajednice – Razvoj i implementacija lokalnih strategija javnog zdravlja 24
SOMBOR – Ravangrad Srđan Merei • Specijalista epidemiologije
• Direktor Zavoda za zaštitu zdravlja Sombor
Zavod za zaštitu zdravlja Sombor Vojvođanska 47 25 000 Sombor [email protected]
Dragomir Cimeša • Specijalista epidemiologije • Direktor filijale
Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje Sombor
Republiči zavod za zdravstveno osiguranje, filijala Sombor Venac Stepe Stepanovića 18 25 000 Sombor [email protected]
Goran Bulajić • Diplomirani pravnik • Direktor pošte Sombor • Narodni poslanik
PTT Sombor Venac Stepe Stepanovića 25 000 Sombor
Dragana Mrđenov • Specijalista opšte medicine • Načelnik službe opšte
prakse
Zdravstveni centar "Dr R. Simonović sombor", Dom zdravlja Vojvođanska 75 25 000 Sombor
Sonja Trifunov • Profesor statistike, marketinga i ekonomike poslovanja
Srednja ekonomska škola Sombor Apatinski put bb 25 000 Sombor
Nataša Drča • Specijalista socijalne medicine
Zavod za zaštitu zdravlja Sombor Vojvođanska 47 25 000 Sombor [email protected]
Silvija Kranjc • Diplomirani socijalni radnik • Direktor Centra za socijalni
rad
Centar za socijalni rad Karađorđeva 25 000 Sombor