Prostorni plan uređenja općine Lupoglav · Web viewPostoji razmjerno vrlo gusta mreža lokalnih...

REPUBLIKA HRVATSKAXVIII. ISTARSKA ŽUPANIJA - OPĆINA LUPOGLAV

OPĆINA LUPOGLAV

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

ŽupanijaXVIII. ISTARSKA ŽUPANIJA

OpćinaOPĆINA LUPOGLAV

Naziv prostornog plana:PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE LUPOGLAV

Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:URBANISTIČKI INSTITUT HRVATSKE d.d.

Frane Petrića 4, 10000 Zagreb tel - 01/4 804 300 fax 01/4 812 708

Odgovorna osoba:

mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.Mjerilo kartografskog prikaza:

-Voditelj izrade plana:

Lidija Škec, dipl.ing.arh.Koordinator izrade plana:Tito Kosty, dipl.ing.arh.

Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:

MP

Godina izrade:2003.

Stručni tim u izradi plana:

Tito Kosty, dipl.ing.arh.Mario Nevžala, dipl.ing.građ./dipl.ing.arh.Toni Sardelić, dipl.ing.arh.Lovorka Sviben, dipl.ing.arh.Lidija Škec, dipl.ing.arh.

Broj elaborata:1121

Broj radnog naloga:9640

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:Službene novine Grada Pazina br.20/03

Odgovorna osoba:

Franko Baxa

Istovjetnost s izvornikom ovjerava.

Franko Baxa

Predsjednik predstavničkog tijela:

Franko BaxaJavni uvid održanod: 23. studenog 2001.do: 24. prosinca 2001.

Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

MP

Pečat nadležnog tijela:

MP

Pečat predstavničkog tijela:

MP

Javna rasprava (datum objave):“Glas Istre” od 15.11.2001.Suglasnost na plan prema članku 24. stavak 2. i .3. Zakona o prostornom uređenju(NN, br. 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02)urbroj: 2163-04-10-05-03-10, klasa: 350-05/02-01/83 datum: Program mjera za unapređenje stanja u prostoru (službeno glasilo):“Službene novine Grada Pazina”

PROSTORNI PLAN UREĐENJAOPĆINE LUPOGLAV

Zagreb, 2003. godina

NOSITELJ IZRADE Županija Istarska, Općina LupoglavPredsjednik općinskog vijećaFranko Baxa

STRUČNI IZRAĐIVAČ Urbanistički institut Hrvatske, d.d.Direktor mr.sc. Ninoslav Dusper,

dipl.ing.arh.

Koordinator izrade plana Tito Kosty, dipl.ing.arh.

Voditelj izrade plana Lidija Škec, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana Tito Kosty, dipl.ing.arh.Toni Sardelić, dipl.ing.arh.Lovorka Sviben, dipl.ing.arh.Lidija Škec, dipl.ing.arh.

Suradnici Mario Nevžala, dipl.ing.građ./dipl.ing.arh.Alojz Šajina, dipl.ing.telekom.Denis Brajković, dipl.ing.el.mr.sc. Sergio Širol, dipl.ing.građ.Silvija Nikšić, prof.Bruno Diklić, dipl.ing.arh.

Konzultanti Silvano Cukon, dipl.ing.el.mr.sc. Latinka Janjanin, dipl.ing.biol.

SADRŽAJ

A. TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE 3

1. Polazišta....................................................................................................41.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine...........................................................4

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru..............................................................51.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke........................................................81.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja

šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova................................171.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja........................................22

2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja.........................................................272.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja......................................................27

2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava.......................272.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora........................................................282.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša...........................29

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja.........................................................312.2.1. Demografski razvoj.....................................................................................312.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture...........................................................312.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture...............322.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-

povijesnih cjelina........................................................................................332.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine.........................................36

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora......................................................362.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja.............................................................372.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture.........................41

3. Plan prostornog uređenja..........................................................................433.1. Prikaz prostornog razvoja na području općine u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu županije.............................................................................433.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina.............................44

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina......................................453.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti..........................................................463.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora..........................................................47

3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline.........................................................................................................54

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava.............................................................................563.5.1. Prometni infrastrukturni sustav..................................................................563.5.2. Energetski sustav.......................................................................................603.5.3. Vodnogospodarski sustav...........................................................................61

3.6. Postupanje s otpadom...........................................................................................623.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš............................................................63

II.ODREDBE ZA PROVOĐENJE 64

1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području općine........................................66

2. Uvjeti za uređenje prostora..........................................................................................692.1. Građevine od važnosti za Državu i županiju..........................................................692.2. Građevinska područja naselja................................................................................692.3. Izgrađene strukture van naselja............................................................................81

3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti.....................................................................86

4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti.........................................................................88

5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava...............................................................................................89

6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina..............99

7. Postupanje s otpadom................................................................................................104

8. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš.......................................................105

9. Mjere provedbe plana.................................................................................................1119.1. Obveza izrade prostornih planova.......................................................................1119.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera.........................................................1129.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni................113

III. DOKUMENTACIJA 116

B. GRAFIČKI DIO

KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj 1:25.0001A. Prostor/površine za razvoj i uređenje1B. Promet, pošta i telekomunikacije

INFRASTRUKTURNI SUSTAVI mj 1:25.0002. Infrastrukturni sustavi i mreže

UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA mj 1:25.0003A. Uvjeti korištenja3B. Posebne mjere

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA mj 1:5000(12 listova u mj. 1:5000)

Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb

I. OBRAZLOŽENJE

4

prostorni plan uređenja općine Lupoglav

1. POLAZIŠTA

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE

Općina Lupoglav smještena je u sjeveroistočnom dijelu Istarske županije, a nastala je novim teritorijalnim ustrojstvom Republike Hrvatske podjelom bivše općine Pazin. Graniči na istoku s Primorsko-goranskom županijom, te s općinama Lanišće i Cerovlje, i Gradom Buzet sve u sklopu Istarske županije.

Prometno zauzima izuzetno povoljan položaj s obzirom da kroz nju prolaze glavni cestovni pravci koji spajaju Istarsku županiju i ostatak Hrvatske (Istarski “Y” tj. D3, tunel “Učka”), a gradnjom planiranog željezničkog tunela kroz Ćićariju ta će uloga doći još i više do izražaja.Od važnih cestovnih pravaca valja spomenuti, navedenu, državnu cestu D3 (Matulji - Lupoglav - Pazin - Žminj) te D500 (Ćepić - Vranja).Cestovni sustav općine Lupoglav dobro pokriva unutarnje potrebe. Postoji razmjerno vrlo gusta mreža lokalnih putova, kao i u čitavoj Istarskoj županiji gledano u odnosu na državni prosjek, ali slabih tehničkih karakteristika.

Općina Lupoglav zauzima 92,19 km2 što čini 3,27% teritorija Istarske županije (2822 km2 ). Sjedište općine je u Lupoglavu. Lupoglav ima pet standardnih funkcija koje obilježavaju središnjost nekog naselja, tj. osnovnu školu, ambulantu, upravu, poštu i trgovinu živežnim namirnicama. Time Lupoglav čini mrežu središnjih naselja Istre.

Općina broji 979 stanovnika po popisu iz 1991., što je 0,48% stanovništva Županije.Prosječna gustoća naseljenosti je 10,39 st/km2,odnosno gotovo najniža gustoća naseljenosti u Županiji (72,41 st/km2), i spada u demografski kritična područja (prosječna gustoća naseljenosti Republike Hrvatske iznosi 85 st/km2). Od osam naselja u općini jedino je u naselju Lupoglav zamjetan porast stanovništva u odnosu na 1981. godinu. U periodu 1981.-1991. broj stanovnika u općini Lupoglav pao je za 132, a u periodu 1991.-2001. broj stanovnika pao je za 41.

Na prostoru općine Lupoglav susreću se dvije od tri geomorfološke cjeline Županije: “Bijela Istra” (masiva Učke i Ćićarije) te “Siva Istra” (pretežito područja fliša). Naselja u navedenim cjelinama pokazuju znatne razlike u morfološkom i tipološkom smislu. Naselja "Bijele Istre" su koncentrirana, nepravilne matrice, gotovo uvijek smještena na prisojnim položajima, a, često, nekoliko stambenih i gospodarskih objekata okružuje zatvoreno gospodarsko dvorište oblikujući tako relativno siguran zatvoreni sklop zgrada (tipična naselja su: Semić, Brest pod Učkom). Naselja "Sive Istre" su u pravilu ograničenih formi dobro prilagođenih terenu, vizura i silueta koje poštuju mjerilo ambijenta. Radi se u pravilu o urbanim i ruralnim naseljima male veličine na brijegu, gusto zbijenih sklopova s malim površinama obradivog zemljišta unutar samih naselja (tipično ruralno naselje je Boljun).

Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb5


Govoreći o značaju općine Lupoglav pored njenog prometnog položaja treba spomenuti njezine prirodno-spomeničke kvalitete i vrijednosti, očuvanost okoliša osobito zaštićenog krajolika i parka prirode “Učka” te okolicu starog Boljuna i Boljunsko polje.



1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

Tablica 1.Podaci o površini, stanovnicima, domaćinstvima i gustoći naseljenosti u odnosu na Istarsku županiju

ISTARSKAŽUPANIJA

površinastanovnici stanovi domaćinstva gustoća

naselj.(1991.) Popis 1981. Popis 1991. Popis 1981. Popis 1991. Popis

1981.Popis 1991.

km22 % broj % broj % broj % broj % broj broj broj stan/km2

Županija ukupno

2822.00 100.0 188332 100.00

204346 100.00

68566

100.00

86347 100.00

65937 73793 72,41

Općina ukupno 92,19 3,2

71111 0,5

9979 0,4

8431 0,6

3489 0,5

7383 342 10,62

ISTARSKAŽUPANIJA

površinastanovnici stanovi domaćinstva gustoća

naselj.(2001.) Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001. Popis

1991.Popis2001.

km22 % broj % broj % broj % broj % broj broj broj stan/km2

Županija ukupno

2822.00 100.0 204346 100.00

206344 100 86347 100.00

102456 100.00

73793 72379 76,11

Općina ukupno 92,19 3,2

7979 0,4

8929 0,4

5489 0,5

7520 0,5

1342 323 10,10

Tablica 2.Podaci o površini, stanovnicima i gustoći naseljenosti u odnosu na problemska područja

PODRUČJE OPĆINE LUPOGLAV

površina stanovnici gustoća naseljenosti

km2

udio u površini općine

%

Popis 1981. Popis 1991. Popis 1981.

Popis 1991.

broj % broj %broj

stan/km2broj

stan/km2

OBALNO - - - - - - - -

OTOČNO - - - - - - - -

KONTINENTALNO

92,19 100,00 1111 100,00 979 100,00 11,79 10,62

OSTALO - - - - - - - -Općina

ukupno 92,19 100.0 1111 100.0 979 100.0 11,79 10,62

PODRUČJE OPĆINE LUPOGLAV

površina stanovnici gustoća naseljenosti

km2

udio u površini općine

%

Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991.

Popis 2001.

broj % broj %broj

stan/km2broj

stan/km2

OBALNO - - - - - - - -



OTOČNO - - - - - - - -

KONTINENTALNO

92,19 100,00 979 100,00 929 100,00 10,62 10,10

OSTALO - - - - - - - -Općina

ukupno 92,19 100.0 979 100.0 929 100.0 10,62 10,10

Tablica A.Stanovništvo (po naseljima i dobnim skupinama, 1991.)

NASELJE broj % 0-19 20-59 60 i višeBoljun 84 8.58 20 36 28Boljunsko Polje 154 15.73 37 69 46Brest pod Učkom 51 5.20 2 17 31Dolenja Vas 82 8.37 13 30 39Lesiščina 85 8.68 12 33 40Lupoglav 309 31.56 93 167 45Semić 102 10.41 23 49 30Vranja 112 11.44 21 62 29

ukupno 979 100.00 221 463 288

Tablica B. Stanovništvo (školska sprema za stanovništvo starosti 15 i više godina i narodnosni sastav, 1991.)

ŠKOLSKA SPREMA NARODNOSNI SASTAV

NASELJE

Bez š

kole

, os

novn

a

Sred

nja

škol

a

Viša

i vi

soka

Nepo

znat

o

Hrva

ti

Slov

enci

Srbi

Rum

unji

Slov

aci

Talija

ni

osta

li (n

isu se

izj

asni

li /

nepo

znat

o)

Boljun 53 15 1 - 80 1 - - - - 3

Boljunsko Polje 103 20 1 2 139 1 - 1 - - 13

Brest pod Učkom 46 1 - 2 42 - - - - - 9

Dolenja Vas 61 12 1 - 79 - - - 1 - 2

Lesišćina 61 13 - - 83 - - - - - 2

Lupoglav 145 83 14 - 236 1 1 - - 1 70

Semić 75 12 2 - 81 - - - - - 21

Vranja 75 16 6 - 63 2 1 - - 2 44

ukupno 619 172 25 4 803 5 2 1 1 3 164učešće (%) 75,5 21,0 3,0 0,5 82,1 0,5 0,2 0,1 0,1 0,3 16,7



Tablica C.Aktivno stanovništvo (prema području djelatnosti, popis 1991.)

NASELJE ukupno 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14

Boljun 20 2 4 - - 4 3 1 - 4 1 - - - 1Boljunsko Polje 48 2 5 - - 16 15 - 4 2 1 1 - - -Brest pod Učkom 9 - 5 1 - - 1 1 1 - - - - - -Dolenja Vas 24 4 - 2 - 1 8 1 4 - - - - 1 2Lesiščina 25 5 2 - - 3 7 2 2 - 2 1 - 1 -Lupoglav 137 21 3 2 - 13 47 5 21 3 2 1 11 4 4Semić 33 13 3 2 - 2 6 - - - 3 1 - 1 -Vranja 29 2 - 1 - 11 9 1 2 - 1 - 1 - -

ukupno 325 49 22 8 - 50 96 11 34 9 9 4 12 7 7

01 industrija i rudarstvo 06 promet i veze 11 financijske, tehničke i poslovne usluge

02 poljoprivreda i ribarstvo 07 trgovina 12 obrazovanje, znanost, kultura i informacije

03 šumarstvo 08 ugostiteljstvo i turizam 13 zdravstvena zaštita i socijalna skrb

04 vodoprivreda 09 obrtništvo i osobne usluge 14 tijela državne vlasti, tijela lokalne samouprave, fondovi, udruženja i organizacije

05 građevinarstvo 10 stambeno-komunalne djelatnosti i uređenje naselja

Tablica D.Poljoprivredno stanovništvo (prema aktivnosti, 1991.)

NASELJE

POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO(%)

ukupno aktivno uzdržavano

udio poljoprivrednog stanovništva u

ukupnom stanovništvu

udio aktivnog poljoprivrednog stanovništva u

aktivnom stanovništvu

Boljun 7 3 4 8,4 13,6Boljunsko Polje 20 7 13 13,2 14,3Brest pod Učkom 8 5 3 16,7 50,0Dolenja Vas - - - - -Lesiščina 1 1 - 1,2 4,0Lupoglav 3 2 1 1,0 1,3Semić 5 3 2 5,0 7,7Vranja - - - - -

ukupno 44 21 23 4,5 6,5

učešće (%) 100,0 47,7 52,3 - -



1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE

Glavne razvojne značajke općine Lupoglav temelje se na prometnoj funkciji, koja se ostvaruje izgradnjom suvremene prometnice “Istarski Y” i tunela “Učka”, čime ova, zemljopisno periferna, općina u Županiji postaje u prometnom smislu od njenog prvorazrednog značaja u povezivanju s ostatkom Hrvatske.Ova uloga će se još više naglasiti izgradnjom planiranog željezničkog tunela kroz Ćićariju ili Učku, čime bi se postigla izravna povezanost istarskih pruga s nacionalnom mrežom, a ne kao dosad, zaobilazno, preko Slovenije.

Prometni značaj vjerojatno će utjecati i na razvoj novih gospodarskih djelatnosti u ovom prostoru: industrije, servisa i sl. Za to je osobito pogodno područje uz naselje Lupoglav.

Važnu ulogu u gospodarstvu općine Lupoglav mogao bi imati turizam.Revaloriziranjem vrijednih i zaštićenih prirodnih posebnosti i povijesne baštine moguće je ostvariti atraktivnu turističku ponudu u obliku seoskog i izletničkog turizma kao dopuna turističke ponude istočne obale Istre. Naime, posljednjih godina svjedoci smo novom pristupu turizmu, novim oblicima korištenja slobodnog vremena i novom poimanju odmora. Tako se javljaju specifične grupe turista zainteresirane za uzbuđenja i iskustva koja im može pružiti upravo unutrašnjost Istre. Prvu grupu čine turisti-aktivni rekreativci koji upražnjavaju sve vidove aktivne rekreacije i kojima je rekreacija neposredno povezana s potrebom otkrivanja novih prostora, ambijenata, ljudi i običaja. Drugu grupu čine tzv. vikend-turisti čiji se kratkotrajni boravak ograničava na obilazak prirodnih, kulturnih i povijesnih vrijednosti, te autohtona gastro ponuda čini osnovu potražnje navedene grupacije. Treća grupa je relativno mala grupa koju čine tipovi gostiju kao ekstremni sportaši, lovci, i slično, koji potražuju široke, slabo nastanjene i neurbanizirane prostore sa specifičnim vrednotama.U tom smislu su osobito zanimljivi zaštićeni krajolik i park prirode “Učka” te Boljunsko polje sa starim Boljunom, kao i prostor Lesišćine osobito pogodan za razvoj agroturizma.

Boljunsko polje ujedno je i vrijedno poljoprivredno područje pogodno za razvoj ratarske, povrćarske i krmne kulture. Općenito, prostor južnog i zapadnog dijela općine Lupoglav pogodan je za uzgoj ratarske, povrćarske i krmne kulture, vinove loze (uz odabir podloga otpornih na karbonate), maslina (na posebnim mikrolokacijama pod utjecajem maritimne klime), te voćarske kulture umjereno kontinentalnog klimatskog pojasa.Predplaninsko i planinsko područje Istre, u koji pripada sjeverni i sjeveroistočni dio općine Lupoglav, je s obzirom na ograničavajuće prirodne uvjete (klimu, reljef i tla) pogodan samo za uzgoj krumpira od biljnih kultura, te je razvitak poljoprivredne djelatnosti usmjeren prema stočarstvu pašnjačkog tipa.

Postojeći kamenolom kod Vranje zapošljava stanovit broj osoba i izvor je prihoda za općinu, ali nije prihvatljiv zbog smještaja neposredno uz zaštićenu zonu spomenika prirode “Vela Draga” stoga treba pristupiti sanaciji tog područja i njegovoj prenamjeni, tj. ekološki prihvatljivijoj namjeni.



Ovim Planom se prostor, koji se odlikuje velikom raznolikošću i prirodnom ljepotom, utvrđuje kao najvredniji resurs područja općine Lupoglav.

Cestovni prometPodručje općine Lupoglav neravnomjerno je naseljeno, a postojeća cestovna

mreža prilagođena je prirodnim datostima. Naselja uz državne, županijske i razvrstane lokalne ceste brže se šire i razvijaju.

Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne (NN 25/98), a na temelju čl. 5 Zakona o javnim cestama (NN 100/96 i NN 76/98) i Uredbe o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (NN 63/99) te izmjenama i dopunama od 10.11.2000. godine Ministarstva pomorstva, prometa i veza na području općine Lupoglav razvrstane su:

DRŽAVNE CESTE:dio državne ceste D3 (GP Goričan - Čakovec - Varaždin - Zagreb - Karlovac - Rijeka - Pazin - Svetvinčenat - Vodnjani D21) u dužini od 14,6 km od ukupno 383,6 km,dio državne ceste D44 (Ponte Portone D21 - Buzet - Lupoglav D3) u dužini 4,1 km od ukupno 39,1 km,dio državne ceste D500 (Tunel Učka D3-Vranja-Šušnjevica-Kršan D64 ili dionica Lupoglav-Vranja-Šušnjevica-Kršan) u dužini 8,3 km od ukupno 24,2 km.

ŽUPANIJSKE CESTE:dio županijske ceste Ž5014 (Ž5011 - Račja Vas - Lanišće - Lupoglav D44) u dužini 4,7 km od ukupno 21,0 km,dio županijske ceste Ž5047 (D500 - Veprinac - Matulji - Kastav Ž5012) u dužini 2,6 km od ukupno 21,1 km,dio županijske ceste Ž5046 (Cerovlje D3 - Paz - D500) u dužini 1,3 km od ukupno 11,2 km.

LOKALNE CESTE:dio lokalne ceste L50082 (L50084 - Borut - Cerovlje Ž5013) u dužini 7,8 km od ukupno 13,2 km,lokalna cesta L50083 (Lupoglav Ž5014 - Dolenja Vas, Brest pod Učkom) u dužini 4,4 km,lokalna cesta L50084 (Lupoglav D44 - Vranja D500) u dužini 4,4 km,lokalna cesta L50087 (L50084 - Boljun - D500) u dužini 7,3 km.

Prostor općine Lupoglav presječen je autocestom D3 na sjeverni i južni dio. Sva ostala cestovna mreža i promet odvija se u drugoj razini, a dodir je samo u dvije točke, cestovnim čvorovima Lupoglav i “tunel Učka”. Za funkcioniranje i organiziranje lokalnog prometa na području općine autoceta nema skoro nikakvo značenje niti upliv.

Sva naselja u općini i naseljena i ostala područja vezana su na dijelove državnih cesta, južni dio područja općine na 8,3 km dužine D500 (tunel Učka D3 - Vranja - Šušnjevica - Kršan D64) sjeverni dio područja općine na 4,1 km dužine D44 (Ponte Portone D231 - Buzet - Lupoglav D3) koji je kroz naselje Lupoglav i glavna gradska ulica.

Dijelovi županijskih cesta na području općine također nemaju značenje za lokalnu komunikaciju periferne su odnosu na prostor općine, a dionice cesta kratke; značajnije su za županiju i državu nego za općinu, jer s državnim cestama D44 i D500 čine okosnicu cestovne mreže Županije. Ž5046 dužine 1,3 km i Ž5047 2,6 km ne povezuju niti jedno naselje, a Ž5014 je važna više za općinu Lanišće nego za Lupoglav (dužine 4,7 km također ne prolazi kroz naselja).



Na lokalnim cestama odvija se veliki dio prometa na području općine. Lokalne ceste koje povezuju naseljena područja s dijelovima državnih i lokalnih razvrstanih cesta u Boljunskom i Ročkom Polju, te području Semića su dobre i zadovoljavaju potrebe, a dio cesta u predjelu Boljuna i Dolenje Vasi prema zapadu i L50082 je na teškom terenu i u lošem stanju, asfaltiran ili makadamski.Pojedine lokalne ceste su širine i do 2,50 metara bez odvodnje s nepovoljnim tehničkim elementima, nedovoljnom signalizacijom i sigurnošću. Teško zadovoljava uvjete i skupo je održavanje.

Ostale nerazvrstane ceste (za Kosoviju, Barićko selo, Mandiće, Kureloviće, Markonju, Lovrinčiće, Mrzliće, Španjare, Paškvaliće i ostala naselja) su uske ceste, širine 2,5-4,0 metara, dijelom asfaltirane s dijelom makadamske, sa različitim tehničkim elementima, u funkciji povezivanja s razvrstanim javnim cestama. Bez riješene su odvodnje i zaštitnih ograda s prijelazima preko željezničke pruge u razini.

Građevinska područja i naselja su mala, a infrastruktura skupa. Veliki dio prostora općine na padinama Učke i Ćićarije nema niti protupožarne šumske putove, te su opasnosti i požari učestali u nepristupačnim terenima, a posljedice su devastiranje šuma, krajolika i oštećenja tla od bujica.

Željeznički prometNa području općine Lupoglav su dijelovi željezničke pruge Buzet - Pula (I 102) s

željezničkim čvorom i postajom Lupoglav i industrijske željezničke pruge (II 214) Lupoglav - Raša. Obje željezničke pruge su nerentabilne i marginalizirane kako po broju putnika, tako i po prevezenom teretu.

Željeznica u Istri ima dugu tradiciju i odigrala je vrlo važnu ulogu i razvitka “unutarnje Istre”, a željeznička pruga Istre bila je u sustavu Austrougarske i Jugoslavenske željezničke mreže povezane na Europsku mrežu. Danas je sustav Hrvatskih željeznica HŽ u Istri indirektno (preko Slovenije) i lokalno vezan za ostalu željezničku mrežu države, ovisan o razvojnim planovima Slovenskih željeznica.

Željezničke pruge su s lošim i zastarjelim tehničkim elementima, neosiguranim prijelazima u razini, malim putnim brzinama, slabim održavanjem i nerentabilnim poslovanjem. Građene 1876. i dograđene 1952. zvanično su nosivosti C4 kategorije.Strategijom razvitka i prostornim planovima države i županija do 2015. godine, planirana je nova koncepcija razvitka željezničke mreže s uključenjem u Europsku željezničku mrežu. Preko željezničkog čvora Rijeka i tunelom kroz Učku ili Ćićariju povezala bi se Pula na međunarodnu željezničku prugu Budimpešta - Zagreb - Rijeka, a od Lupoglava s Koprom, Trstom i mrežom zapadne Europe.Na području općine Lupoglav i ranije su bili planirani novi koridori, željeznički čvor Lupoglav, a za željeznički tunel ispod Učke (Ćićarija), bilo je izrađeno više varijanti rješenja (s različitim dužinama tunela 6,5 - 14 km).Za varijantu koja je smatrana najboljom i za koju su izvršeni pripremni radovi naknadno je utvrđeno da je geološki i hidrogeološki vrlo nepovoljna, te je u novom prostornom planu Županije razmotrena još jedna varijanta (Borut - Vranja - Vela Draga - Matulji). Prioritet i imperativ je ostao i dalje najpovoljnija veza Zagreba i Pule kroz Hrvatsku i “unutarnju Istru”.

Zračni prometNa području općine nije planirana gradnja zračnih luka.



Prostori za povremeno prizemljenje helikoptera koriste se u sklopu prometnih sustava i sadržaja, odnosno višenamjenskih prostora (sport - igrališta).

Pomorski prometOpćina Lupoglav nije u direktnom kontaktu s morem. Najbliža morska luka je

Plomin, preko Vozilića (Ž5172) vezana je na državne ceste D502 (Roška) i D21. Udaljenost od samo 30 km i planirana manja lučica Plomin osiguravaju uključenje i ovog oblika prometa u sustav.

TelekomunikacijePodručje općine Lupoglav pokriveno je nepokretnom i pokretnim

telekomunikacijskim (TK) mrežama. Nepokretna TK mreža izgrađena je do svakog naselja i zaselka općine. Podijeljena je na dvije pristupne mreže s komutacijskim pristupnim čvorom (područna telefonska centrala) Lupoglav i Boljunsko Polje. Pristupne TK mreže (korisnički vodovi) izgrađene su u najvećem dijelom podzemnim kabelima s bakarnim vodičima, a tek manjim dijelom, za udaljenije zaselke s manjim brojem stanovnika, nadzemnim kabelima. Komutacijski čvorovi (područne telefonske centrale) Lupoglav, kao udaljeni pretplatnički stupanj izgrađeni su u digitalnoj tehnologiji, dok je Boljunsko Polje u analognoj. Spajanje komutacijskih čvorišta na nadređeni pristupni čvor (matična mjesna telefonska centrala) izgrađena je digitalnim transmisijskim sustavima po svjetlovodnim kabelima (spojni vodovi). Osnov transmisijske mreže je magistralni svjetlovodni kabel međunarodnog ranga Rijeka - Pazin – Umag - Italija, od kojeg su izgrađeni odvojci do komutacijskih čvorova. Ukupni instalirani kapacitet priključaka na komutacijama za područje općine Lupoglav je 630 od čega je iskorišteno cca 75%. pristupna mreža ima kapacitet od 1770 parica s iskorištenjem manjim od 30%. Gustoća telelefonskih priključaka iznosi oko 48 na sto stanovnika. Područje općine Lupoglav pokriveno je i pokretnim mrežama: jednom analognom (NMT) i dvije digitalne (GSM). Pokrivanje je ostvareno sustavom baznim postajama koje su smještene izvan teritorija općine. Pokretne mreže imaju pokrivenost teritorija iznad 80% i više od 90% stanovništva.

ElektroenergetikaNa prostoru općine Lupoglav energetski sustav čine građevine za prijenos i

distribuciju električne energije. Elektroenergetski sustav je dio ukupnog elektroenergetskog sustava Hrvatske.

Mreža 220 kV je prijenosna mreža i na području zahvata ovog plana u nadležnosti je HEP PrP “Elektroprijenos” Opatija. Kroz područje općine prolazi 220 kV dalekovod čiji je pregled osnovnih karakteristika prikazan u tablici:Mreža 220 kV

Dalekovod 220 kV Dužina(km)

Materijal i presjek(mm2)

Godina puštanja u pogon/rekonstr.

TS PLOMIN – TS PEHLIN 46.2 AlČe 3 x 490/65 1985.g.Mreža nazivnog napona 35 kV sastoji se od trafostanice Vranje 35/10(20) kV

instalirane snage 4 + 1,6 MVA i vodova 35 kV čiji je pregled osnovnih karakteristika prikazan u tablici:



Dalekovod Dužina(km)

Materijal i presjek(mm2)

Godina puštanja u pogon/rekonstr.

1. TS 110 kV Pazin - TS Vranje 23,15 AlČe 120/35 1973./76.

PlinNa području Općine ne postoje izgrađene infrastrukturne građevine (distributivna

mreža i postrojenja) za distribuciju plina, te se ne može govoriti o postojanju takve djelatnosti. Potrošnja plinskog energenta ipak postoji i svodi se uglavnom na pojedinačna domaćinstva i opće potrošače koji ga koriste putem plinskih boca ili rjeđe – ugrađenih spremnika. Radi se o UNP (ukapljenom naftnom plinu) popularno poznatom kao «propan-butan», čija je deklarirana donja ogrjevna moć 46 MJ/kg (12,8 kWh/kg). Nadalje ne postoje precizni pokazatelji o potrošnji, ali se može sa sigurnošću reći na temelju anketa i studije «Regionalno planiranje energije u Istri» da je godišnja potrošnja tog energenta na području općine zanemariva u odnosu na godišnju potrošnju Istarske županije koja se za tu primjenu kreće između 8500 i 9000 t.

VodoopskrbaDio područja općine je priključeno na javnu vodoopskrbnu mrežu. Područje općine

u potpunosti snabdijeva «Istarski vodovod» Buzet iz sustava Sv.Ivan. Sustav Sv.Ivan vodu zahvaća iz istoimenog izvora koji je lociran u blizini Buzeta, a vodom snabdijeva gotovo cijelu unutrašnjost Istre. Izvor Sv.Ivan je tipično krško uzlazno vrelo, izdašnost iznosi od 200 l/s do 2.000 l/s i nalazi se na koti 44 m.n.m. Izvor je kaptiran još 1934. godine i od tada je uključen u sustav vodoopskrbe. Cijelo područje općine je vezano na vodospremu Hlaji V=1.300 m3, na koti 450,00/446,20 m.n.m., koja diktira kotu pijezometrije. Iz ove vodospreme voda magistralnim cjevovodom dolazi do vodospreme Vranje, V=600 m3, na koti 309,40/313,10 m.n.m., koja na sebe preuzima vodoopskrbu južnog dijela općine. Usput se iz magistralnog cjevovoda snabdijeva područje samog Lupoglava i Dolenje Vasi. Cjevovodi su transportnog i opskrbnog karaktera.

Odvodnja otpadnih vodaNa području općine Lupoglav ne postoji kanalizacijska mreža. Odvodnja otpadnih

voda vrši se u postojeće septičke jame upitne vodotjesnosti.

Prirodna baštinaNa području općine Lupoglav registrirana su tri zaštićena dijela prirode-dio parka

prirode Učka i dijela Ćićarije (4 542,41 ha) proglašen 1999. godine NN 45/99, 52/99, geomorfološki spomenik prirode Vela Draga pod Učkom (39,66 ha) proglašen 1996. godine, te zaštićeni krajolik Učke van parka prirode (897,30 ha) proglašen 1998. godine. Ukupna površina zaštićenih dijelova prirode u općini Lupoglav iznosi 5 479,37 ha tj. 60,08% cjelokupne površine općine (92.19 km2).

Kulturna baštinaIdentifikacija kulturnih dobara na području općine LupoglavArheološka baština: arheološko područje



1. Boljun, prethistorijska histarska gradina, na mjestu današnjeg naselja, evidentiranoPretpostavljeni ostaci prethistorijskog naselja zahtijevaju arheološka istraživanja u povijesnoj jezgri naselja.

2. Boljunsko polje, dio naselja Opatija, područje crkve sv. Marije od Karmela i ruralnog kompleksa, evidentirano Na ovom je mjestu bio ranosrednjovjekovni benediktinski samostan, po kojem je nazvano i naselje, te se mogu očekivati arheološki nalazi. arheološki pojedinačni lokaliteti

1. Boljun, ruševini ostaci crkvice Sv. Petra, evidentirano Od ruševne crkve Sv. Petra ispod Boljuna očuvan je dio svetišta iz 14.st., oltarna niša pod šiljastim svodom s fragmentima kasnogotičkih fresaka iz 15.st. Građena je na mjestu ili u blizini neke ranosrednjovjekovne crkve, sudeći prema ranije nađenim kamenim fragmentima s pletenom ornamenikom koja je datirana u 9.-10.st. Ruševina je obrasla vegetacijom i teško dostupna.

2. ostatak rimskog nadgrobnog spomenika s natpisom (Boljun), evidentiranoReljefno obrađen rimski kameni spomenik pronađen je kraj župne crkve, a danas se nalazi na malom trgu u blizini ulaza u grad.

3. Boljunsko polje, dio naselja Opatija, antički nalazi u okolici naselja, evidentiranoDio antičkih nalaza na području Boljunskoga polja uzidan je u ogradu lopice crkve BDM od Karmela. To su reljefno izvedeni portreti (glave) s nekadašnjeg nadgrobnog spomenika (stele).

4. Klančeva peć (Brest pod Učkom), evidentiranoJužno od vrha Planik (kota 1273), na području stočarskoga stana nađeni su paleolitski i mezolitski nalazi.

5. kaštel (Lupoglav), evidentiranoRuševni ostaci srednjovjekovne utvrde Lupoglav na strmoj hridi istočno od današnjega naselja. (k.č. 417/9). Srednjovjekovni je Lupoglav bio jedna od utvrda koje su branile područje doline Raše. Spominje se u 12.st. kao posjed akvilejskog patrijarha koji ga daje u leno plemićima njemačkog podrijetla. Od velikog fortifikacijskog kompleksa ispred kojeg je bila kapela Sv.Stjepana, ostale samo ruševine na strmoj hridi istočno od današnjega naselja.

6. lokalitet Beli grad (Semić), evidentirano Zajedno s nasuprotnim brijegom Črni grad (izvan granica današnje općine Lupoglav), značajan je prethistorijski i ranosrednjovjekovni lokalitet na važnom strateškom položaju. Nekadašnje utvrde štitile su ulazak u nizinsku Istru preko masiva Ćićarije. Nihovi slavenski nazivi svjedooče o ranoj naseljenosti i prisutnosti Slavena na području preko kojeg su naseljavali središnju i zapadnu Istru.

7. lokalitet Sokolić (Semić), evidentiranoPrethistorijska gradina na brdu Sokolić sjeverno od Semića.

8. Pupčina peć (Vranja), preventivno zaštićeno (kl. UP-I-612-08/02-05/18, Ur.br. 532-10-7/6-02-03 od 27.lipnja 2002., Uprava za zaštitu kulturne baštine_Konzervatorski odjel Pula)Arheološki lokalitet Pupićina Peć nalazi se u Vranjskoj Dragi, uskom kanjonu na 220 m nadmorske visine. Radi se o većoj pećini, širine 25 m na ulazu, koji je orjentiran prema jugoistoku, i dubine 30 m. Dosadašnja istraživanja pokazala su višeslojnost lokaliteta i



dala bogatstvo materijalnih ostataka ljudske prisutnosti od kraja gornjeg paleolitika do danas.

9. ruševine srednjovjekovne utvrde Vranja, "castrum Vrane", evidentiranoSrednjovjekovno se naselje prvi puta spominje 1102. kao "castrum Vrane", a uokvirivale su ga zidine u obliku četverokuta. Uz unutrašnju stranu začelnoga zida nalazila se četverokutna građevina (50 x 6 m) s polukružnim tornjem, a u njezinu produžetku vidljivi su u dva reda ostaci jednostavnih kuća podgrađa. Ranosrednjovjekovni nalazi na području Vranje ukazuju na ranije postojanje naselja na ovom dobrom strateškom položaju.

10. nekropola s ranosrednjovjekovnim grobovima (Vranja), evidentiranoRanosrednjovjekovni gobovi obloženi kamenim pločama nađeni su ispred srednjovjekovne crkve sv. Petra u Vranji.

11. prapovijesna gradina (Vranja), evidentiranoIzvan naselja Vranja ostaci su prapovijesne gradine. Povijesna graditeljska cjelina: gradska naselja

1. Boljun - urbana cjelina, upisano u Registar kulturnih dobara (R-47, 1962.g.)Srednjovjekovna je jezgra zbijena na vrhu brijega koji se uzdiže nad Boljunskim poljem. Ova je izuzetna akropolska lokacija bila nastanjena Ilirima u prapovijesti. U okolici su otkriveni i rimski grobovi, te ulomci s pleternim ornamentom iz 9.-10.st. U srednjem vijeku Boljun je seoska komuna pod upravom akvilejskih patrijarha (12.-14.st), a potom u 15.st. pazinske grofovije. Najstarija jezgra naselja je srenjovjekovni kaštel podignut oko 1000.godine. S njegove sjeverozapadne strane formiralo se naselje koje u 13.st. dobiva poluurbani karakter. Naselje se razvija na vrhu uzvisine sve do 19.st., do kada je definiran njegov današnji petimetar. Od feudalnog kaštela kvadratične osnove koji se nalazi na jugoistočnom rubu naselja, očuvani su bastioni i kvadratična kula. Srednjovjekovne zidine grada nisu očuvane, premda su još u 19.st. postojala južna "Vela vrata". Glavna se ulica proteže uzduž sljemena brežuljka, a glavni je trg očuvao građevine karakteristične za srednjovjekovne gradske komune: cisternu iz 1697. i skladište ("Kašća") za ubiranje desetine u čijem je prizemlju gradska loža s rustičnom arkadom. Dio urbane jezgre, vanjski potez kuća između nekadašnjih gradskih vrata do kaštela u vrlo je lošem, ruševnom stanju. Ostatak naselja je u dobrom stanju, s brojnim dobrim primjerima obnove stambenih gradskih kuća. seoska naselja

1. Brest pod Učkom, evidentiranoNaselje smješteno na visoravni na padini Učke, spominje se već 1392.godine. Na mjestu srednjovjekovne grobne kapele, u 17. je stoljeću sagrađena današnja crkvica sv. Križa. Brest (talijanski naziv Olmeto) zadržao je zanimljivu srpastu plansku matricu, uvjetovanu konfiguracjom tla i linijom potoka, s obradivim površinama smještenim ispred i iza naselja. Agrarni je krajolik dijelom u funkciji, s karakterističnim, vrlo uskim parcelama. Tradicijsku gospodarsku osnovicu, osim poljodjelstva i stočarstva, činila je i proizvodnja drvenog ugljena, ali nadaleko poznati "karbunari" danas više ne rade. Očuvano je nešto starijih okućnica zaobljena tlocrta, s ostacima kamenog ogradnog zida, tipološki sličnih kortama u središnjoj Istri. Ruralne građevine dijelom su obnovljeni, a u naselju je i nekoliko kuća poluurbanog karaktera, primorskih katnica s balkonom na katu, kao npr. nekadašnja "oštarija" na ulazu u naselje. Iznad naselja je špilja s vodom u koju se ulazi ispod stijene Golobinjice, zanimljiv speleološki lokalitet.



Selo je u nekoliko navrata spaljeno u drugom svjetskom ratu, pa su neke kuće do danas ostale ruševne. Ostali su dijelovi naselja dobro očuvani.

2. Semić, evidentiranoZbijeno naselje položeno na strmini padine Učke, na 540 m nadmorske visine, izrazito je eksponirano iz vizura s juga. Crkva sv. Lovre s grobljem nalazi se na povišenom položaju na ulazu u naselje. Kuće i gospodarske zgrade smještene su u nizovima na padini. Očuvani su primjeri gospodarskih zgrada (dvori), kuće su jednostavne kamene jednokatnice s unutrašnjim drvenim stubištem, pokrivene dvostrešnim krovom i građene žutim kamenom karakterističnim za sjeveroistočnu Istru. Povijesne matrica i građevna struktura naselja dobro su očuvane. Povijesni sklop i građevina: povijesni kompleks-fortifikacijska građevina

1. Kaštel (Boljun), upisano u Registar kulturnih dobara (R-84, 1965.g.) Boljunski kaštel bio je sjedište srednjovjekovnih feudalaca većinom njemačkog podrijetla. Današnji njegov izgled potječe iz 18.st. i spada među najbolje očuvane burgove u dolini rijeke Raše. Pravokutnog je tlocrta s tri kvadratna i jednim okruglim bastionom na uglovima. Dijelom je ruševan još od 19.st. kada gubi funkciju. civilna građevina

1. Kaštel (Lupoglav), upisano u Registar kulturnih dobara (R-344, 1974.g.) Novi je kaštel podignut polovicom 18.st., na blagoj uzvisini u dolini, dijelom od građevnog materijala stare utvrde. To je veća pravokutna dvokatna građevina opasana obrambenim zidom s puškarnicama i četverokutnim kulama na uglovima. U srednjoj osi zgrade je otvoreni nadsvođeni prolaz s baroknim portalima. Nad prednjim ulazom je bio grb obitelji Brigido koja ga je gradila, a grb i natpis s godinom 1643. nad dvorišnim vratima potječe sa starije građevine. Cijeli je kompleks, zajedno s pojasom bedema koji ga okružuje, po svojoj funkciji i izgledu između kaštela i utvrđenog stambenog dvora, koji se u Istri, upravo na području raškog bazena javljaju u 18.st. Dvor u Lupoglavu je jedan od najranijih tipova te vrste, jedinstven u svojim oblicima i dekorativnim detaljima. Građevina je već dulje vrijeme u vrlo lošem, ruševnom stanju i zahtijeva hitnu obnovu. sakralna građevina

1. Župna crkva Sv. Juraj Mučenik (Boljun), unutar zaštićene cjelineVelika župna crkva nalazi se okružena grobljem na najvišoj koti uzvisine na kojoj se smjestila povijesna jezgra Boljuna, odnosno na sjeverozapadnom rubu naselja. Prvotno gotička građevina, proširena je i barokizirana u 17. st., te je uz nju dograđen zvonik (1640.g.). O fazama gradnje crkve svjedoče glagoljske datacije 1590. i 1641. Crkva je obnavljana u i 19.st. (1895.) Najstariji je dio crkve poligonalno kasnogotičko svetište nadsvođeno križno rebrastim svodom s tri jarma unutar kojih su rombna polja. Baroknom obnovom u 17. stoljeću dograđene su bočne kapele, sakristije i visoki zvonik na pročelju. U crkvi se nalaze tri "zlatna oltara", karakteristični barokni drveni retabli s bogatom koloriranom i pozlaćenom reljefnom dekoracijom i skulpturama svetaca koje su izrađivali venecijansko-furlanski kipari. Građevina je u dobrom stanju.

2. Crkva Sv. Kuzme i Damjana (Boljun), unutar zaštićene cjelineRuševna crkva na ulazu u grad, u neposrednoj blizini nekadašnjih Velih vrata, čiji se tragovi naziru u ogradnom zidu ispod crkve. Jedna je od najstarijih i najznačajnijih Boljunskih crkvi. Prvotno romanička jednobrodna crkvica s učahurenom apsidom očuvala je, unatoč kasnijim preinakama i rušenju, vrlo zanimljivu dvokatnu visoku preslicu za tri zvona kakvih je u Istri samo nekoliko (gotovo identična je npr. na srednjovjekovnoj



grobnoj kapeli sv. Mihovila u Šumberu), zatim na vrhu pročelja malu romaničku biforu s kubnim kapitelom na razdjelnom stupu i bočne zidove građene dugoljastim klesanacima. Glagoljska datacija 1543. nalazi se na vanjskom zidu i označava godinu dogradnje sakristije. Crkva je bila oslikana romaničkim freskama iz 12.-13.st. čiji su fragmenti pronađeni godine 1947., a danas im nema traga. Crkva je barokizirana između 1698. i 1705. godine, uklonjena je učahurena apsida i postavljeni su barokni kameni oltari čiji su ostaci očuvani na unutrašnjim zidovima.

3. Crkva Sv. Fabijana i Sebastijana (Boljun), evidentiranoMala romanička kapelica (12.-13.st.) nalazi se na platou ispod povijesne jezgre, uz prilaznu cestu. Crkva je jednobrodna s bačvasto nadsvođenom apsidom upisanom unutar pravokutnog perimetra. Na pročelju je jednostavni lučno oblikovani portal, a na vrhu je barokna klesana preslica s volutama. Godine 1981. je obnovljena i služi kao mrtvačnica.

4. Crkva BDM od Karmela (Opatija, Boljunsko Polje), evidentiranoCrkva nekadašnje benediktinske opatije smješena je na blagoj uzvisini zapadno od ceste kroz Boljunsko polje. Današnja je crkva produljena sa zapadne strane godine 1670., pa izduženi pravokutni prostor starije crkve postaje svetište. Na pročelju je prigrađena lopica u čiji su ogradni zid ugrađene skulpture s antičkih grobnih spomenika nađenih u okolici. Nad pročeljem je zidana preslica za zvona s dva okna. U crkvi je reprezentativni drveni zlatni oltar (1676.), a tu je bila i vrijedna gotička skulptura Bl. Dj. Marije s djetetom (15.st.), danas u biskupijskoj zbirci u Poreču. Crkva je u dobrom stanju.

5. Crkva Sv. Križa (Brest pod Učkom), evidentiranoMala grobna kapela građena je u 17.st. na mjestu srednjovjekovne crkve. Pravokutna je s preslicom na pročelju, u dobrom stanju.

6. Župna crkva Sv. Martina (Dolenja Vas), evidentiranoŽupa se u Dolenjoj Vasi spominje 1790. godine, a na mjestu današnje crkve postojala je mala gotička crkvica od koje potječe glagoljski natpis iz 1551. (na ploči iza oltara). Današnja je velika jednobrodna građevina sagrađena 1808. godine, a njezin visoki zvonik 1910. U dobrom je stanju.

7. Crkva Sv. Ivana Evanđelista (Dolenja Vas), evidentiranoSrednovjekovna pravokutna kapela sagrađena je 1581.godine, na pročelju je preslica s jednim zvonom. U dobrom građevnom stanju.

8. Crkva Sv. Stjepana Prvomučenika (Lesišćina), evidentiranoCrkva je okružena grobljem na uzvisini. Jednostavna pravokutna građevina potječe iz 17. st., na pročelju je preslica i jedno zvono. U unutrašnjosti su tri drvena oltara - Sv. Stjepana, Sv. Petra i Sv. Roka. U dobrom je stanju.

9. Crkva BDM Sv. Krunice (Mariškići, Gorenja Vas), evidentiranoŽupna crkva Gorenje Vasi sagrađena je godine 1691. Okružena je grobljem, a unutar lopice pred pročeljem naknadno je podignut zvonik koji se nije dobro uklopio u kompoziciju građevine. U unutrašnosti je mramorni oltar s plom BDM. Crkva je u dobrom stanju.

10. Crkva Sv. Lovro m. (Semić), evidentirano Crkva u sv. Lovre nalazi se na ulazu u naselje, okružena grobljem i zidom, na povišenom položaju, pa se do pročelja dolazi stubištem. Na pročelju je zvonik sličan onome u Gorenjoj Vasi, građen vjerojatno u prvoj polovici 20.st. Crkva je u unutrašnjosti svođena, a glavni je oltar od mramora. Građevina je u dobrom stanju.

11. Župna crkva Sv. Petra (Vranja, zaselak Barićko Selo), evidentirano



Župna crkva u Vranji prvotno je bila jednobrodna gotička građevina (15.st.) s dvije učahurene (upisane) četverokutne apside presvođene šiljastim svodom. Ova je konstrukcija srušena u 18.st., a na zidovima su dijelom očuvane freske kasnogotičkog istarskog majstora, nastale oko 1470. Godine 1832. na srednjovjekovnu je crkvu dograđena nova crkva, a zvonik godine 1900. Crkva je oštećena u II. svjetskom ratu, te je obnavljana 1959. i 1997. godine. U dobrom je stanju. Memorijalna baština: memorijalno i povijesno područje

1. gradsko groblje, Boljun, evidentirano2. mjesno groblje, Brest pod Učkom, evidentirano3. mjesno groblje, Dolenja Vas, evidentirano4. mjesno groblje, Lesišćina, evidentirano5. mjesno groblje, Lupoglav, dio naselja Mariškići, evidentirano6. mjesno groblje, Semić, evidentirano7. mjesno groblje, Vranja, dio naselja Barićko Selo, evidentirano

Etnološka baština:Osobine ruralnog graditeljstva na području općine Lupoglav slične su onima u cijeloj sjevernoj, planinskoj Istri. Sela su, osim onih na rubu Boljunskoga polja, položena na padinama, s horizontalno postavljenim nizovima kamenih kuća. Nizovi stambenih i gospodarskih građevina položeni su gotovo paralelno, bez formiranja uličnih nizova i trgova. Zaselci su vrlo mali, s dva, tri domaćinstva, kuće uz glavnu cestu su novije ili adaptirane. U Drazi iznad Boljunskog Polja stanovnici su nekada držali stanove za ovce, kamene građevine pokrivene slamom. Kuće su jednokatne s dvostrešnim krovovima, a u selima na rubu Boljunskog polja uz kuće su, u razini prizemlja zidane cisterne s ograđenim terasama na kojima je grlo cisterne. U ovim su selima brojne kuće i gospodarske zgrade građene u 19.st., većim blokovima sivoga kamena s rasteretnim lukovima nad prozorima i vratima koji su konstruirani pravilnim klesancima. U selu Mariškići (Gorenja Vas) jedan je primjer kuće s drvenim baladurom koji se proteže duž pročelja prvog kata kao balkon i ima drvenu ogradu od tankih dasaka, takvi se primjeri sreću i u selima Ćićarije gdje se zbog blizine šume više koristi drvo, kao i cijeloj sjevernoj Istri.

Pojedinačne tradicijske građevine i sklopovi evidentirani su u ovim mjestima:1. Kirčija, 2. Mandići, 3. Opatija, 4. Katun, 5. Kurelovići, 6. Novljani, 7. Brest pod

Učkom, 8. Molji, 9. Viskovići, 10. Mrzlići, 11. Srednji Dol (Gaji), zajedno s ruralnim krajolikom, 12. Katići, 13. pojedine kuće u zaselku Škrlji, 14. kuća s drvenim balaturom u Mariškićima, 15. Prušijani, 16. Dvorani, 17. Beletići, 18. Sergovija, 19. Mavrovija, 20. Barićko Selo.



1.1.3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

Općinu Lupoglav obuhvaćao je Prostorni plan (bivše) općine Pazin (Službene novine Rijeka, broj 18/89) kojih su analize i dio prostornih rješenja ugrađeni u ovaj prostorni plan. Godine 1993. i 1997. izrađena je djelomična izmjena PPO Pazin, koja se odnosila na izmjenu odredbi za provođenje (Službene novine općine Pazin br. 2/93, Službene novine Istarske županije br. 3/97).

Međutim, uočeni su mnogi nedostaci postojećeg PPO Pazin u samoj njegovoj primjeni što je i spomenuto u Izvješću o stanju u prostoru općine Lupoglav za razdoblje 1997. i 1998. godine. Posebno su neadekvatne, nedorečene i manjkave Odredbe za provođenje koje nisu primjenjive u svim slučajevima. Uočeno je da postoje manja naselja na području općine Lupoglav za koje uopće nisu utvrđena građevinska područja, pa se ista ne mogu razvijati.

Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Lupoglav za 1997. i 1998. godinu bilo je planirano izraditi, osim PPUO Lupoglav, i urbanistički plan radne zone Lupoglav, planove za proširenje groblja u Boljunu, Brestu, Lesišćini i Vranji, te projekte za uređenje autobusne stanice, izgradnju tvornice vode i nogostupa u Lupoglavu. Međutim, zbog nedostatka financijskih sredstava i nemogućnosti pokrivanja troškova, Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru za 1999. i 2000. godinu određeno je da se u tom dvogodišnjem razdoblju pristupi izradi samo Prostornog plana uređenja općine Lupoglav.

Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i Županijskog prostornog plana su:

-veličinu građevinskog područja, odnosno rast građevinskog područja naselja u razdoblju do 2010. godine potrebno je strogo ograničiti i nadzirati svim dostupnim mjerama, a sukladno projekcijama demografskog rasta, razini centraliteta naselja, postignutom stupnju izgrađenosti građevinskih područja i postignutoj gustoći naseljenosti, odnosno bruto gustoći stanovanja;

-strogo poštovati zakonsku regulativu (u cilju sprječavanja proširenja građevinskog područja uzduž državnih i županijskih cesta, čime dolazi do sniženja kategorije ceste);

-izgradnja započetih i novih dionica autocesta i brzih cesta (poluautocesta Dragonja-Dubrovnik) čija trasa dijelom prolazi Općinom Lupoglav; te povezivanje Labina s Rijekom za što se razmatraju dvije varijante; povoljnija Labin-Kršan-Čepić-Šušnjevica-tunel Učka, i prethodno planirana trasa Šušnjevica-Lupoglav (D500);

-završiti obilaznice oko većih mjesta (Lupoglava);-izgradnja željezničkog spoja Vranja-Matulji s probijanjem tunela kroz Učku čime bi

se postojeća pruga uključila izravno u željezničku mrežu Republike Hrvatske;-izgradnja magistralnog plinovoda 75 bara (za međunarodni transport) od

državnog značaja Casal Borsetti-Pula-istočna obala Istarske Županije-Rijeka-Karlovac koji manjim dijelom prolazi kroz općinu Lupoglav;

-prostornim planom uređenja općine definirati područja unutar kojih se namjena poljoprivrednog zemljišta ne bi smjela mijenjati u korist drugih gospodarskih djelatnosti;



-u prostornom planu općine mora se odrediti veličina i tip jedinice koja se može locirati samo u posebnoj gospodarskoj ili drugoj zoni;

-svaku eksploataciju treba pripremati u skladu sa Zakonima i propisima, a osobito s gledišta zaštite okoliša; mora sadržavati komponentu sanacije tijekom radova, a osobito uređenja prostora nakon završetka eksploatacije.

Cestovni prometU Programu prostornog uređenja države do 2005. godine na području općine

Lupoglav bio je planiran dio državne ceste Pula - Bršica - Labin - Rijeka s dionicom Lupoglav - Labin - Bršica. Nakon detaljnih analiza usvojeno je rješenje Lupoglav - Šušnjevica. Bila je planirana i nova županijska cesta Požane (Slovenija) - Buzet - Lupoglav. Ostale županijske ceste čine sustav za međuopćinskog povezivanje.Uz “Istarski Y” planirana je i rekonstrukcija postojeće cestovne mreže.

Željeznički prometObveze iz ranijeg Programa prostornog uređenja Države (do 2005. godine) bila je

rekonstrukcija dionica državne pruge i spoj s istarskim prugama te uvođenje novih tehnologija “bez traženja novih koridora”, očuvanje koridora širine 200 metara za spoj s Rijekom i tunelom kroz Učku 6,7 km (od ukupno 17,2 km dionice Vranja - Matulji) te moderniziranje dionice Lupoglav - Bršica teretna luka i izmjene statusa željezničke pruge nakon povezivanja s Hrvatskim željeznicama.

Zračni prometOmogućavanje planiranja i gradnji zračnih luka nižih kategorija, do općinske razine

- 1A kategorije uz uključenje privatnog kapitala i inicijativa.

TelekomunikacijeProstornim planom Istarske županije inventarizirano je stanje nepokretne mreže

kojim se konstatira da je mreža izgrađena na cijelom njezinom teritoriju, postignut stupanj digitalizacije od 100% u transmisiji, 68% u komutaciji i gustoća telefonskih priključaka od 42,9 na sto stanovnika. U fazi izrade prostornog plana Istarske županije u pokretnim mrežama analogna NMT mreža pokrivala je više od 90% teritorija, a jedna digitalna GSM mreža 30%, dok je druga bila tek u početku gradnje.Na cijelom području županije omogućene su gotovo sve dostupne telekomunikacijske usluge nepokretne i pokretne telefonske mreže, kao i mreža za prijenos podataka.

Postojeći prostorni planovi koji se odnose na područje općine Lupoglav u segmentu telekomunikacija temelje se na niskoj tehnološkoj razini gradnje TK mreža i pružanja TK usluga, te skromnoj projekciji rasta TK priključaka i usluga koje su danas zastarjele. Planovi niti ne dotiču pokretne TK mreže, kao ni TK usluge koje su danas prisutne kako u nepokretnoj tako i pokretnoj TK mreži. Današnji standard u gradnji TK mreža baziran na digitalnim tehnologijama i svjetlovodnim kabelima koji omogućuju velike transmisijske kapacitete gotovo da nije ni spomenut.

ElektroenergetikaZbog promjene teritorijalnog ustroja države ovaj plan općine Lupoglav obuhvaća

samo dio područja koje je u prethodnim planovima bilo definirano kao područje zahvata (bivše) općine Pazin. Ovom činjenicom, kao i prethodno navedenom u poglavlju 1.1.4., da



konzum trafostanice 110/35/10(20) kV Pazin čini područje puno šire od zahvata ovog plana onemogućena je usporedna analiza parametara potrošnje sadašnjeg stanja i planiranog po prethodnom planu.

Prostornim planom iz 1989. godine predviđena je izgradnja drugog 110 kV dalekovoda 110kV TS Plomin-TS Pazin što nije realizirano, kao ni povećanje instalirane snage na 2x40 MVA. Prelazak na transformaciju 110/20 kV u trafostanici Pazin nije ostvaren kao što je planirano, ali je uvedena transformacija 35/20 kV kao prvi korak ka konačnom prijelazu na transformaciju 110/20 kV.

Razvoj prijenosne mreže na ovom području određuje blizina TE Plomin. Prostornim planom Istarske Županije predviđena je izgradnja 110 kV dalekovoda TS Plomin – TS Buzet čija trasa djelomično prolazi područjem općine.

PlinProcjenjena potrošnje energenata domaćinstava na području Općine prema

energentu i prema namjeni dana je u tablici koja slijedi:

ENERGENT TJ Fizičke jedinice NAMJENA TJ

Loživo ulje 1,45 35 t Zagrijavanje prostora

9,0

UNP 1,05 23 t Sanitarna topla voda

1,7

Ogrjevno drvo 7,85 cca 1400 m3 Kuhanje 1,6

El. energija 4,35 1210 MWh Netoplinska pretvorba

2,4

Ukupno: 14,7 Ukupno: 14,7

Na području Općine ima dosta šuma, te je i logično da stanovništvo koristi ogrjevno drvo kao energent za zagrijavanje prostora i kuhanje (zagrijavanje prostora čini najveći udio u ukupnoj potrošnji energenata u domaćinstvu). Analizirajući podatke iz tablice mogu se izvesti slijedeći zaključci: prosječna potrošnja loživog ulja od 120 l/god po domaćistvu vodi do konstatacije da

cca 5% stanovništva koristi taj energent za zagrijavanje prostora. prosječna potrošnja od 67 kg UNPa /god po domaćinstvu vodi na pomisao da se taj

energent u najvećem djelu koristi za potrebe kuhanja. iz potrošnje ogrjevnog drva proizlazi prosjek od 4,1 m3/god po domaćinstvu i može se

pretpostaviti da se veći dio potrošnje koristi za zagrijavanje prostora, a manji dio za kuhanje odnosno u nekim domaćinstvima – kombinirano kuhanje i grijanje.

Kod potrošnje el.energije može se izračunati da od prosiječnih 3500 kWh/god po domaćinstvu, 40 % se troši za proizvodnju STVe (sanitarna topla voda) i el.grijanje.

U posljednje vrijeme primjećuje se u domaćinstvima trend prelaska sa ogrjevnog drva kao energente na UNP i loživo ulje. Iako taj trend još nije toliko značajan, ipak ga treba uzeti u kalkulaciju prilikom izračuna prognoze potrošnje.



Uzevši u obzir gore navedene konstatacije, te moguće projekcije zamjene 30% potrošnje ogrjevnog drva i 20% potrošnje el.energije sa korištenjem UNPa u bliskoj budućnosti, dolazi se do godišnje potrošnje od 110 t UNPa za potrebe domaćinstava, Moguća projekcija opće potrošnje koja bi bila vezana za gospodarske aktivnosti može se na temelju postojećih planova procijeniti na ne više od 20 t UNPa/god, te bi prognoza moguće buduće ukupne potrošnje UNPa na području Općine mogla iznositi cca 130 t.

Polazeći od gornjih pretpostavki može se reći da će se potrošnja plina kao energenta razvijati i dalje kroz upotrebu plinskih boca odnosno kontejnera i to od slučaja do slučaja. Izgradnja plinovodne infrastrukture na teritoriju Općine ne može se očekivati u bliskoj budućnosti, jer za njenu izgradnju ne postoji ekonomska opravdanost. Područjem općine na jugoistoku i istoku na dva mjesta u dužini od par stotinjak metara prolazi magistralni plinovod za međunarodni transport.Magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700 radnog tlaka 75 bara Pula – Rijeka.

VodoopskrbaObzirom da je područje općine samo djelomično pokriveno vodoopskrbnom

mrežom, Prostornim planom Istarske županije je planirana daljnja izgradnja vodoopskrbne mreže do svakog naseljenog mjesta. Ovaj prostorni plan u dijelu vodoopskrbe je u skladu s Prostornim planom (bivše) općine Pazin koji je pokrivao područje Općine Lupoglav.

U prostoru općine planirani su mnoge značajne građevine vodoopskrbe i to ne samo lokalnog nego i šireg značaja. Građevine od šireg značenja odnose se na povezivanje spomenutog sustava sa sustavom vodoopskrbe područja Opatije te na prstenasto povezivanje sustava unutar Istarske županije , a radi racionalizacije vodoopskrbe. Za povezivanje sa sustavom vodovoda Opatije date su dvije mogućnosti i to prepumpavanje preko postojećeg tunela Učka te gravitacijom preko planiranog željezničkog tunela. Postojeće građevine su dimenzionirane da mogu podnijeti te zahtjeve i opterećenja.

Građevine lokalnog značaja:-crpna stanica i tlačni cjevovod do vodospreme Semići,-crpna stanica, vodosprema, tlačni i povratni cjevovod za naselje Brest,-vodosprema između Vranja i Boljunskog polja.

Građevine šireg značaja:-crpna stanica te tlačni i gravitacioni cjevovod kroz postojeći tunel Učka,-gravitacioni cjevovod od Lupoglava preko planiranog željezničkog tunela,-magistralni cjevovod od Vranja prema općini Kršan radi prstenastog povezivanja sustava vodoopskrbe unutar Istarske županije; trasa ovog cjevovoda se poklapa s trasama postojećih i planiranih cjevovoda.

Odvodnja otpadnih vodaOvaj prostorni plan u dijelu odvodnje je u skladu s Prostornim planom Istarske

županije i Prostornim planom (bivše) općine Pazin koji je pokrivao područje Općine Lupoglav.

Kao prioritet utvrđuje se potreba za izgradnjom kanalizacijske mreže sa odgovarajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, čime će se zaštititi podzemne vode istarskog poluotoka.



U svim malo većim naseljima potrebno je izgraditi odgovarajući biološki uređaj za pročišćavanje otpadnih voda sa pratečom kanalizacijskom mrežom. Kao alternativa moguće je izgraditi i uređaj –biljka.

Prirodna baštinaPriroda je u smislu Zakona o zaštiti prirode značajan dio okoliša kojem Republika

Hrvatska osigurava osobitu zaštitu na principima najbolje svjetske prakse. Zaštita prirode provodi se osobito:-određivanjem dijelova žive i nežive prirode koji imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske,-osiguravanjem racionalnog korištenja prirode i njenih dobara bez bitnog oštećivanja i nagrđivanja njenih dijelova, te uz što manje narušavanja ravnoteže njenih sastojaka,-sprečavanjem štetnih zahvata ljudi i poremećaja u prirodi kao posljedice tehnološkog razvoja zemlje i drugih djelatnosti i osiguravanjem što povoljnijih uvjeta održavanja i slobodnog razvoja prirode,-donošenjem dugoročnih i kratkoročnih planova,-provedbom prostornih planova odnosno mjera zaštite zaštićenih dijelova prirode, ne dopuštajući provođenje aktivnosti koje dovode u pitanje temeljni fenomen zaštićenog dijela prirode.

Zaštićeni dijelovi prirode koji su od interesa za RH, prema Zakonu o zaštiti prirode jesu: nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park-šuma, zaštićeni krajolik, spomenik prirode, spomenik parkovne arhitekture, i pojedina biljna i životinjska vrsta.

Prostornim planom (bivše) općine Pazin, te važećim prostornim planom Istarske županije evidentiran je dio prirode u općini Lupoglav koji zahtijeva zakonsku zaštitu. Radi se o okolišu povijesne cjeline Boljun u površini od 38,98 ha. U prošlosti je služio za obranu. Sa položaja srednjovjekovnog kaštela još se i danas doživljava osjećaj sigurnosti. Potrebno ga je zaštititi, ali i obnavljati povijesnu kulturnu baštinu.Do donošenja Zakona o zaštiti prirode 1994. godine nije bilo kvalitetne osnove da se putem lokalnog upravljanja resursima režimi zaštite koji su bili predviđeni planovima institucionaliziraju. Posebno je to vidljivo upravo na režimima zaštite povijesnih naselja. Odlučujući faktor u očuvanju bio je upravo proces odumiranja samih naselja, tj. ekonomskog nazadovanja.



1.1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA

Općina Lupoglav nalazi se u značajnom i prijelomnom razvojnom razdoblju. Novi prometni značaj, postojeći i novoutvrđeni prirodni i povijesni resursi mogu potpuno promijeniti razvojnu sliku općine i šireg prostora.

Ukupno aktivnih stanovnika, prema novim podacima, ima 325 i pretežito su zaposleni u tercijarnim i sekundarnim djelatnostima. Nove djelatnosti na području općine treba usmjeriti na tehnologije koje su prijateljske okolišu i koje ne zahtjavaju veći broj zaposlenih.

Naselje Lupoglav ima mogućnost za razvoj krupnije industrije te servisne i distribucijske djelatnosti, dok bi svoj razvoj ostatak općine temeljio na sitnijem poduzetništvu, poljoprivredi i turizmu uz najveću očuvanost okoliša i graditeljskog nasljeđa.

Turizam i ugostiteljstvo na bazi zdrave hrane najperspektivnija je poduzetnička gospodarska djelatnost u ovom dijelu Hrvatske. Njihov razvoj u općini Lupoglav do sada je bio beznačajan. Preuzimajući ulogu dopunske turističke ponude istočne obale Istre i riječkog područja ta djelatnost može postati važna gospodarska grana općine.

Razvojem privatnog poduzetništva općina je suočena s težnjom za izgradnjom objekata male privrede, ugostiteljskih i sličnih objekata, ali je uočljiv manjak infrastrukturno opremljenih i imovinski definiranih površina i gospodarskih građevina spremnih za početak proizvodnje, kao i kompletirane urbanističke dokumentacije.

Glavno ograničenje u razvitku i nadalje mogu biti nedostatak kapitala za financiranje razvojnih projekata, demografska obilježja općine (tendencija "depopulacije") i neuređeni prostori za smještaj novih djelatnosti.

U korištenju prostora osobita pažnja mora se posvetiti smještaju zona rezerviranih za gospodarske sadržaje, ne građenju van građevinskih područja, te korištenju prirodnih resursa (šuma i poljoprivrednog zemljišta).

Namjena šuma (7.142,21 ha) je u najvećoj mjeri gospodarska i služi za dobivanje drvne građe, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodina, i slično. U razred gospodarskih šuma u općini Lupoglav svrstano je 2.324,07 ha odnosno cca 24% od površine općine. Dio šuma svrstan je u razred zaštitnih šuma koje imaju ulogu zaštite i sanacije ugroženih područja (opožarenih površina, površina izloženih eroziji, poboljšanje mikroklimatskih osobina prostora). U taj razred razvrstano je 1.218,81 ha, odnosno cca 13% od površine općine, dok je u razred šuma posebnih namjena, koje služe za održavanje ekoloških vrijednosti prostora, rekreativne namjene, oplemenjivanje krajobraza i sl., razvrstano 3.599,33 ha, cca 38% od površine općine.

Površina pogodnih za poljoprivrednu proizvodnju ima ukupno 1.164,67 ha. Od toga osobito vrijednog poljoprivrednog tla 45,77 ha, vrijednog poljoprivrednog tla 856,83 ha, a ostalih obradivih tla 262,07 ha. Ograničenja za značajniju poljoprivrednu proizvodnju vjerojatno proizlaze iz činjenice da je prosječna veličina zemljišta u posjedu obiteljskih gospodarstava manja od prosjeka u Evropskoj uniji te prisutna rascjepkanost poljoprivrednih površina na više udaljenih jedinica.



Prometni sustavPostojeći i posebno novoplanirani sustav prometa od državnog i županijskog

značenja razvojni je, ali i ograničavajući čimbenik. Prostor se može u prometnom smislu nazvati “vratima Istre”. U svim dosadašnjim dugoročnim planovima i strategijama razvitka i povezivanja Hrvatske i Istre (te dalje prema Italiji i Europi) u prostoru Lupoglava planirani su prometni čvorovi, zaštitni koridori s varijantama rješenja, križanja u više razina s postojećom i novoplaniranom prometnom mrežom i infrastrukturom. Osim iskorištenja prirodnih resursa i pogodnosti i razvitak ostalih djelatnosti bit će povezan s realiziranjem i funkcioniranjem novih prometnih sustava.Česte promjene u koncepcijama i prostornim planovima države i županije, kao i najnoviji prijedlozi zaštitnih koridora, ograničavajući su čimbenici u izradi prostornog plana uređenja općine, a posebno naselja Lupoglav. Ovaj Prostorni plan do realiziranja pojedinih prometnih sustava zadržao je dio koridora iz ranijih planova.

Cestovni prometOsim dijela izgrađene državne ceste D3 opće stanje cesta na području bivše

općine Pazin kojem pripada i općina Lupoglav je loše građevinsko stanje, loši tehnički elementi i opremljenost i smanjena sigurnost. Standardima za javne ceste ne odgovaraju većina lokalnih razvrstanih cesta (krivine, nagibi, širine kolnika, nosivost). Nedostatak novca za održavanje velikog broja “razvrstanih” cesta ne udovoljava današnjim potrebama, te će biti i ograničavajući čimbenik u planiranom razvitku. Prometnice ne prate razvoj automobilske industrije i zahtjeve za većim brzinama i sigurnosti u prometu. Nove ceste teško se realiziraju.

Izgrađena državna cesta D3 od tunela Učke do Vodnjana i dio zapadnog kraka do Medaka nije opremljena pratećim sadržajima, odmorištima, benzinskim crpkama, ugostiteljskim, informativnim i drugim građevinama (smještajnim, trgovačkim, servisima i drugim) na udaljenosti 25-40 km. Postojeće županijske ceste su nešto bolje opremljene, ali još uvijek nedostatno i neujednačeno po pojedinim zonama i područjima.

Državna cesta D500, tunel “Učka”-Kršan od izrazite je važnosti u cestovnoj mreži Istre. Ova prometnica daje najkraću i najkvalitetniju vezu za povezivanje Labina, Raše i luke Bršica s Rijekom i drugim dijelovima Hrvatske. Današnja veza između istočnog dijela istarskog poluotoka i Rijeke ostvaruje se i državnom cestom D8 (Jadranska magistrala), koja se proteže uz istočnu obalu Istre ima izrazito loše tehničke elemente i ograničena je za promet teretnim vozilima.Najkritičnije dionice državne ceste D500 bile su prije njihovog uređenja širine 4,5-5,5 metara sa veoma lošim tlocrtnim i visinskim elementima i kao takva bila nesigurna za odvijanje prometa odnosno nije zadovoljavala zahtjeve prometne sigurnosti. Slijedom iznesenog prije desetak godina pristupilo se uređenju ove prometnice te su rekonstruirane i izgrađene dionice:

- Zaobilaznica Kršana, L=4,00 km- Zaobilaznica Čepića, L=0,92 km- Zaobilaznica Šušnjevice, L=1,60 km- Prilaz tunelu “Učka”, L=0,80 km Ukupno: L=7,32 kmProšle 2000.-te godine nastavljeno je s izradom projektne dokumentacije za ostale

dionice koje nisu rekonstruirane te su izrađeni glavni projekti rekonstrukcije i obnove za



dionice Čepić-Šušnjevica, L=3,20 km i Letaj-Katun, L=1,60 km te su u srpnju ove godine puštene u promet.

Ujedno je prošle godine izrađena projektna dokumentacija te ishođena građevna dozvola za početak izgradnje i za dionicu Kloštar-Čepić, dužine 1,79 km, za koju je u tijeku provedba natječaja za izgradnju.Važno je i spomenuti da se na predmetnoj cesti planira poboljšati najkritičnije dionice, a to su dionica kroz Kontuše (krivina Kontuši) dužine 1,72 km koja je označena kao “crna točka” te zaobilaznica naselja Vranja približne dužine 2,5 km, za koje je u tijeku projektna priprema. Za dionicu kroz Kontoše rekonstrukcijom se predviđa poboljšanje tlocrtnih i visinskih elemenata prometnice na tom dijelu. Isto tako zaobilaznica naselja Vranja kao novogradnja sljedi prethodno rekonstruirane i obnovljene dionice državne ceste D500.

Željeznički prometU postojećem stanju željeznička mreža gubi gospodarsku važnost, opada broj

putnika i obim prijevoza roba. U najnaseljenijem i najbogatijem području (zapadna obala) uopće nema željezničkih pruga. Izgradnja tunela kroz Učku i povezivanje s HŽ jedino je rješenje.

Zračni prometIako čini samo 3% prometa putnika zračne luke Pula s tehničko-tehnološkim

kapacitetom E4 zadovoljava današnje potrebe cijele Istre.Na području općine Lupoglav ima malo povoljnih lokacija za izgradnju zračne luke i s minimalnom dužinom 1200 metara, dok su susjedne općine i gradovi u boljem položaju.

TelekomunikacijeBez obzira na nepovoljni razmještaj stanovništva (disperzija malog broja

stanovnika na velikom teritoriju i u velikom broju naselja i zaselaka) nepokretna TK mreža dobro je razvijena i pokriva sve korisnike TK usluga. Pristupna mreža koja je uglavnom podzemna kvalitetno je izgrađena, osim za udaljenije zaselke koja je nadzemna. Kapacitet priključaka na komutacijskim čvorištima potpuno zadovoljava sve potrebe, a pristupne mreže daleko nadmašuje današnje kao i očekivane potrebe. Sva domaćinstva su priključena na nepokretnu mrežu. Gustoća priključaka je veća od županijskog prosjeka, a posljedica je strukture korisnika (razvijeno zanatstvo i mala privreda).

Pokretna mreža u potpunosti ne zadovoljava potrebnu pokrivenost teritorija, postoje zone koje nisu pokrivene. Po kapacitetu mreže zadovoljavaju korisnike koji se kreću po teritoriju općine.

Svim korisnicima su na raspolaganju sve dostupne telekomunikacijske usluge osim korisnika priključenih na analognu komutaciju Boljunsko Polje, koji imaju ograničenje u korištenju usluga koje se baziraju isključivo na digitalnoj tehnologiji.

ElektroenergetikaDanašnje karakteristike potrošnje područja općine skladu su s postojećim

kapacitetima na nivou transformacije 110/35/10(20) kV Pazin. Konzum napajan iz ove transformatorske stanice proteže se na području puno širem od zahvata ovoga plana, tako da iskoristivost njenog kapaciteta nije moguće promatrati izdvojeno za područje



općine. U svakom slučaju treba računati sa maksimalno mogućom instaliranom snagom od 2 x 40 MVA, pa će kriterij n -1 biti sigurno zadovoljen do 2015. godine.Potrošnja na nivou trafostanice 35/10(20) kV Vranje u skladu je s postojećim kapacitetima transformacije 35/10(20) kV.Opterećenja na postojećim vodovima 35 kV koji prolaze područjem općine za godinu 2015. su u granicama propusnog kapaciteta (prema termičkom kriteriju).

PlinMorfologija tla naseljenog djela općine je veoma pogodna za izgradnju plinovodne

mreže, te bi troškovi prokopa bili relativno niski, ali je situacija puno složenija kad se govori o izgradnji dovodnog plinovoda koji bi ako do toga dođe došao iz smjera Buzeta.Najveće ogranićenje u razvoju plinarskog gospodarstva u općini u vidu umreženog sustava je ipak niska potrošnja plina koja je rezultat malog broj stanovnika, niske gustoće naseljenosti, te slabe gospodarske aktivnosti.

VodoopskrbaCijeli je sustav postavljen na način da dugoročno zadovoljava potrebe opskrbe

stanovništva i industrije ovog područja te planirana povezivanja s drugim sustavima vodoopskrbe.

Odvodnja otpadnih vodaOpćina Lupoglav nalazi se izvan zona sanitarne zaštite. Za predmetno područje ne

postoje ograničenja u razvoju u vezano na vodnogospodarski sustav. Na predmetnom području dozvoljava se izgradnja sustava javne odvodnje na način da se predvidi uređaj za pročišćavanje min 95%.

Prirodna baštinaTemeljem Zakona o zaštiti prirode, park prirode je prostrano, prirodno ili dijelom

kultivirano, područje s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko rekreacijskim vrijednostima. U parku prirode su dopuštene djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloge.Park prirode Učka i dio Ćićarije proglašen je 1999. godine (NN 45/99, 52/99). Planina Učke je prirodno područje s očuvanim obilježjima autohtone žive i nežive prirode, te s naglašenim estetskim, ekološkim i prirodnim vrijednostima. Prirodoslovne vrijednosti ove planine uglavnom su u ljepoti i raznolikosti njene vegetacije. Površina zaštićenog parka prirode Učka i dijela Ćićarije iznosi 146 km2 (zajedno s područjem parka prirode u Primorsko-goranskoj županiji).Spomenik prirode je, prema Zakonu o zaštiti prirode, pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive prirode, koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost.Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje ugrožavaju njegova temeljna obilježja i vrijednosti.Vela Draga pod Učkom, kod sela Vranje, predstavlja kanjonsku dolinu na zapadnoj strani Učke na kojoj se na relativno malom prostoru (dužine oko 2 km) okupio čitav niz denudacionih oblika, nastalih u vapnencima različite otpornosti prema atmosferilijama. Među brojnim grupama i soliterima ističu se svojim oblikom i dimenzijama Veliki i Mali Šopaj, od kojih je ovaj posljednji osobito lijep i atraktivan (neobično visok kameni stup



visok oko 21 metar). Vegetaciju Vele Drage izgrađuje vrlo degradirana zajednica hrasta medunca i bjelograba. U Veloj Dragi, bukva se spušta, uslijed mikroklimatskih uvjeta, azonalno vrlo nisko, a na njenim rubovima pojavljuje se i tisa. U kategoriji geomorfološkog spomenika prirode Vela Draga pod Učkom proglašena je 1996. godine.Kategorija zaštićenog krajolika obuhvaća prirodne ili kultivirane predjele veće estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajolike očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedina područja, odnosno predjele većih krajobraznih vrijednosti. Namijenjeni su odmoru i rekreaciji. U njima nisu dopuštene radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih su proglašeni. Područje Učke kao zaštićenog krajolika (van parka prirode, proglašeno 1998. godine) zauzima prostor u općini Lupoglav u pojasu klimatske zajednice primorske šume bukve s jesenskom šašikom (Seslerio-Automnalis Fagetum), prvenstveno u višim predjelima, na stjenovitim padinama i plitkim tlima južnih ekspozicija. Svježija dublja tla pretežno sjeverne ekspozicije, zaposijeda pretežno mezofilna subasocijacija bukve s režuhom. Na zaštićenom prostoru javljaju se i šume hrastova, šume crnog graba, te nešto malo sađenih borovih kultura (prvenstveno crni bor, a zatim smreka, ariš i pinija). Pored šumske vegetacije na prostoru zaštićenog krajolika egzistira i travnjačka vegetacija, ali i male specifične zajednice točilarki na točilima, te nešto stijenske vegetacije na otvorenim rasjedima. Travnjačka vegetacija zaštićenog krajolika je izuzetno bogata i važna: endemična zajednica učkarskog i Justinovog zvončića (As.Campanuletum tommasinianea-justinianae), razvijena na malom arealu sjenovitih stijena gorskog pojasa Učke i Planika, te zajednica stjenjarske iglice i bradavičaste krasuljice (As.Geranio-Anthriscetum fumarioides) kao vrlo karakteristična pionirska biljna zajednica na točilima Učke u pojasu primorske šume bukve. Travnjačka struktura, i brdsko planinski pašnjaci zastupljeni su zajednicama šaša crljenike i bodljikave zečine, te zajednicom vlasastog zmijka i pjegavog jastrebljaka (As. Carici humilis-Centaureetum rupestris; As. Scorzonero-Hypochocretum maculatae).

Kulturna baštinaStanje kulturne baštine na području općine Lupoglav utvrđeno identifikacijom

kulturnih dobara pri izradi konzervatorske podloge za ovaj Prostorni plan, a na temelju terenskog očevida, dostupne literature i dokumentacije, te postojeće evidencije. Dvorac u Lupoglavu, te kaštel i urbana cjelina Boljuna, ranije su upisani u Registar kulturnih dobara RH, “Pupićina peć” pod preventivnom je zaštitom, a ostali su objekti evidentirani, što ne daje realnu sliku o kulturno-povijesnim vrijednostima ovoga prostora. Stoga je postojeći popis proširen spomenicima lokalnog značaja koji znatno utječu na sliku kulturno-povijesnih vrijednosti općine Lupoglav, vrijedan su dio povijesnog identiteta prostora te zahtijevaju zaštitu i održavanje, odnosno obnovu ako su oštećeni. Tako su osnovnom evidecijom obuhvaćene sve župne crkve i kapele, te mjesna groblja i ostali memorijalni spomenici, a karakteristični primjeri tradicijskog graditeljstva, odnosno očuvane ruralne cjeline, zabilježene su u nekoliko naselja. Zbog brojnosti i razasutosti tradicijskih građevina nisu sve mogle biti upisane u osnovnu evidenciju, što ne znači da lokalna zajednica ne treba skrbiti o njihovu očuvanju. To se primjerice odnosi na skromne pučke kamene kapelice (poklonce) koji se često nalaze uz seoske putove i ceste i vrijedan su znamen istarskog kulturnog prostora.

Osim kaštela i urbane jezgre Boljuna, jedan od značajnih nositelja kulturnog identiteta ovoga prostora je glagoljaška baština koja je u obliku glagoljskih epigrafskih



spomenika očuvana sve do danas. S obzirom da je ova grupa spomenika većim dijelom vezana za povijesnu arhitekturu, sve građevine s očuvanim glagoljskim natpisima, datacijama ili grafitima zaslužuju posebnu zaštitu. Do danas očuvani glagoljski natpisi u kamenu potječu iz razdoblja od 15. do 17.st.: u Boljunu osam natpisa u kamenu, u Dolenjoj Vasi dva natpisa u kamenu i četiri grafita i u Vranji sedam grafita. Najveći su zapisi na nadgobnoj ploči u župnoj crkvi sv. Martina u Dolenjoj Vasi i u župnoj crkvi sv. Jurja u Boljunu iz 1590. godine.



2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

2.1.1. RAZVOJ NASELJA, POSEBNIH FUNKCIJA I INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Općina Lupoglav sastoji se od devet naselja, od kojih je rast i razvoj, prema dostupnim podacima, ograničen na Lupoglav i Boljunsko Polje, a razvojne smjernice općine mogle bi se definirati:

-razvoj Lupoglava kao općinskog središta;-razvoj Lupoglava kao važnog prometnog čvorišta te uz to pratećih servisnih i

drugih djelatnosti;-industrijski razvoj u planiranim radnim zonama Lupoglav i Boljunsko polje;-razvoj poljoprivrede u Boljunskom polju;-razvoj izletničkog i seoskog turizma vezanog prvenstveno uz Boljun, Lesišćinu i

park prirode “Učka”.

Razvoj infrastrukture:-planiranje novih trasa državnih cesta D44 (Lupoglav-Buzet) i D500 (Čepić-Vranja);-planiranje novog željezničkog čvora u Lupoglav te probijanje tunela kroz Učku;-u cilju podizanja standarda opremljenosti općine i županije svim sustavima

infrastrukture poticati aktivno i permanentno sudjelovanje i međusobnu suradnju svih odgovornih struktura u općini, županiji i državi, kako u pogledu održavanja postojeće mreže, tako i razvoja novih sustava kroz praćenje domaćih i inozemnih trendova i dostignuća;

-novu infrastrukturu na području općine uskladiti s novim mogućnostima, potrebama i tehnološkim dostignućima, a postojeće mreže održavati i proširivati.

-uskladiti nove prometne trase s postojećim željezničkim i cestovnim rješenjima, križanja u više razina i osiguranje povezivanja svih naseljenih područja izvan koridora autoceste, državnih cesta i međunarodnih željezničkih pruga; po mogućnosti tranzitni promet izdvojiti iz naselja;

-planiranje magistralnog plinovoda (za međunarodni transport) Casal-Borsetti-Pula—Rijeka-Karlovac koji tangira istočne granice općine;

-izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda uz primjenu važećih kriterija zbrinjavanje otpada (temeljem ulaznih parametara, te analize postojećeg i planiranog načina uređenja i korištenja prostora, potrebno je analizirati dostupne tehnologije za uređaje za pročišćavanje otpadnih voda za naselja s maksimalno 500 ES, koji pojedinačno ili u kombinaciji mogu dati ukupni efekt iznad 98%);

-organizirati odvoženje otpada u cijeloj općini Lupoglav, a obradu i odlaganje otpada riješiti na nivou Istarske županije.

Prostornim planom Istarske županije u segmentu nepokretne telekomunikacijske mreže predviđena je modernizacija postojeće TK mreže postizanjem 100% digitalizacije u najskorije vrijeme, te daljnja implementacija tehničko-tehnoloških rješenja i TK usluga u



skladu s razvojem telekomunikacija na svjetskoj razini. Prosječna planirana gustoća priključaka u fiksnoj mreži za područje Istarske županije očekuje se oko 55 na sto stanovnika. Transmisijska TK mreža planira se isključivo po svjetlovodnim kabelima uz prstenasto povezivanje da bi se postigla što veća redudantnost mreže.

U pokretnim mrežama Prostornim planom Istarske županije predviđeno je postepeno ukidanje današnje analogne (NMT) mreže. U digitalnim pokretnim mrežama predviđena je izgradnja sustava baznih postaja koji će omogućiti povećanje pokrivanja teritorija na više od 90%. U daljnjoj budućnosti predviđa se korištenje satelita u niskoj orbiti.

Osnovni cilj plinarskog gospodarstva na teritoriju Županije je omogućavanje korištenja plinskog energenta svakom potrošaču. Pod plinarskim gospodarstvom podrazumjeva se sustav opskrbe potrošača: prirodnim plinom, zamjenskim plinom (ispareni UNP + zrak), te UNPom (ukapljenim naftnim plinom), ukljućujući i plinska trošila. U tom cilju, Odlukom Poglavarstva Istarske županije pokrenut je «Projekt plinofikacije Istarske županije» koji je u osnovi podijeljen u dvije faze. Prva faza predviđa razvoj plinovodnih mreža deset najvećih naselja Županije uz izgradnju magistralnog plinovoda Pula – Umag sa pripadajućim MRSama. Magistralni plinovod za međunarodni transport Casal Borsetti – Karlovac (koji na dionici Pula – Rijeka prolazi teritorijem Županije) od republičkog je značaja i nije uključen u projekt. Druga faza predviđa proširenje izgrađene distributivne mreže u prvoj fazi na ostala okolna naselja koja nisu bila obuhvaćena prvom fazom. Nadalje za sva manja naselja koja su udaljenija od koridora magistralnih plinovoda, a ne postoji ekonomska opravdanost izgradnje priključka na navedene magistralne plinovode, projekt predviđa izgradnju mjesnih plinara koje bi snabdjevale plinovodne mreže naselja ili zamjenskim plinom ili isparenim UNPom.

U razdoblju koji slijedi dugoročni cilj je priključak županijskog elektroenergetskog sustava na 220 kV mrežu, alternativno na 400 kV mrežu, kako bi osigurali jednu od glavnih odrednica iz NEP-a (Nacinalni energetski programi), a to je sigurna dobava električne energije. Izgradnjom dalekovoda 220 kV TS Plomin–TS Guran, te konačno izgradnjom trafostanice 220/110kV Guran postići će se navedeno.

Kvalitetnije rješenje od navedenog je spajanje Istarske županije na 400 kV mrežu pomoću dvostrukog dalekovoda 400 kV, uz izgradnju trafostanica 400/x kV na području županije. Izgradnjom 400 kV mreže u Istri ostvaruje se interkonekcija prema Italiji. Iako je budućnost 400 kV mreže neizvjesna, u prostornim planovima rezervirani su koridori i lokacije za građevine ovog naponskog nivoa.

2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA

Područje masiva Učke s prirodnim fenomenom Vela Draga i okolica Boljuna kao prirodne vrijednosti te Boljunsko polje kao kultivirani krajobraz potrebno je očuvati u najvećoj mogućoj mjeri.



Ovo područje također ima i znatan potencijal u obliku izletničkog turizma kao dopunska ponuda istočne obale Istre i Kvarnera pa i šire, te ga treba urediti kako bi bio dostupan što većem broju posjetitelja, uz poštivanje uvjeta zaštite.

Ciljevi racionalnog korištenja i zaštite prostora su slijedeći:-smanjivanje nenamjenskog korištenja prirodnih resursa, a posebno šuma,

poljoprivrednog zemljišta i podzemnih voda;-zabrane građenja u područjima očuvanih krajobraznih vrijednosti u ruralnim

područjima;-saniranje devastiranih površina, posebno eksploatacijskih polja i divljih odlagališta

otpada prenamjenom u trajne oblike korištenja (turizam, radne i servisne zone,rekreacija, pošumljavanje).

U tom smislu treba čim prije pristupiti saniranju kamenoloma neposredno uz područje Vela Draga privodeći ga primjerenijoj svrsi (npr. pošumljavanje).

2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA

Prostor općine pretežno je ekološki sačuvan. Dosadašnje jače zadiranje u okoliš posljedica je eksploatiranja kamena, izgradnje velike prometne infrastrukture i neriješenog problema otpadnih voda.

Budući da općina Lupoglav ima značajne razvojne mogućnosti (industrijska zona, krupna infrastruktura, i razvitak turizma) pojačana je opasnost za okoliš. Mogući su sljedeći sukobi:

-opskrba pitkom vodom sučeljava se s neriješenim pročišćavanjem otpadnih voda;-eksploatiranje mineralnih sirovina sučeljava se sa zonama vrijednog krajolika te

kulturnom i graditeljskom baštinom ;-gradnja objekata sučeljava se s poljoprivrednim i šumskim zemljištem

(gospodarstvo i turizam - poljodjelstvo i šumarstvo);-prometna infrastruktura sučeljava se sa stambenim zonama, prirodnim resursima

i vrijednim krajolikom i-opći razvitak sučeljava se s demografskom slikom (radna snaga).

Prostorni plan uređenja općine Lupoglav sagledava opasnosti za očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša. Ima za cilj utvrditi njegove vrijednosti i ostvariti pretpostavke za unapređenje tih vrijednosti. Sigurno i trajno očuvanje vrijednosti okoliša postići će se njihovom aktivnom zaštitom. Ona podrazumijeva korištenje tih vrijednosti za razvoj. U provedbi planskih rješenja primijenit će se najviši ekološki kriteriji zaštite.

Okoliš će se štititi:-planiranim uređenjem i korištenjem prostora-predviđanjem, praćenjem i sprječavanjem nepovoljnih utjecaja na okoliš;



-zaštitom i uređenjem izuzetno vrijednih dijelova okoliša;-poticanjem korištenja obnovljivih prirodnih izvora i energije;-sprječavanjem zahvata koji ugrožavaju okoliš;-obavještavanjem javnosti o stanju okoliša (kakvoća voda i kakvoća zraka) i njenim sudjelovanjem u zaštiti okoliša.

Na temelju višegodišnjeg (a posebice intenzivnog od 1994.-1998. godine) ispitivanje kakvoće voda tekućica, stajaćica, izvora i bunara u Istarskoj županiji nedvojbeno je utvrđena narušenost postojećeg stanja i svrstavanje u III. – V. kategorije.

Gospodarenje vodama i njihova zaštita zahtjevaju integralni pristup. Zbog hidrogeoloških karakteristika zaštite voda u kršu je vrlo složena, a samopročišćavanje prirodnih voda je nesigurno i neprovjereno.

Županija je za oživotvorenje održivog razvoja, a u svrhu očuvanja opstojnosti akvatičnih ekosustava, zacrtala ciljeve koje će realizirati.



2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ

Popis stanovništva iz 1991. godine te prvi rezultati popisa stanovništva iz 2001. godine potvrdili su nepovoljnu demografsku sliku za područje općine Lupoglav. Demografska kretanja pokazuju apsolutni pad broja žitelja, pogoršanje starosne strukture i pad udjela aktivnog stanovništva. Sve to zahtjeva hitnu intervenciju. Ukoliko se nešto ne poduzme dio naselja će odumrijeti prije 2011.

Može se ustvrditi da je ova pojava vezana samo za unutrašnjost Županije. Istra je u cjelini migracijski aktivno područje s porastom broja stanovnika. U općini Lupoglav jedino je u naselju Lupoglav zamjetan porast stanovništva u periodu 1981–1991. U cijeloj općini u istom u razdoblju broj stanovnika se smanjio.

Očekivani razvitak će promijeniti nepovoljno kretanje broja stanovnika i poboljšati demografsku sliku općine. Treba postići da stručni i obrazovani žitelji ne napuštaju područja općine, što se do sada u pravilu događalo.

Udjel aktivnog stanovništva povećat će se upošljavanjem matičnih žitelja. Industrijska zona, prometni položaj i turizam, mogli bi povećati udjel aktivnog stanovništva iznad prosjeka Istarske županije. Već sada “Istarski Y” bitno povećava zanimanje poduzetnika za investiranje u ovaj prostor. Prometna infrastruktura samo je komparativna prednost ovog prostora koju treba oplemeniti.

Zacrtani razvitak će pomoći stvaranje preduvjeta za povoljno demografsko kretanje i poboljšati demografsku sliku općine. Prirodnim priraštajem to se za sigurno neće moći ostvariti. Potrebe za radnom snagom zadovoljiti će se mehaničkim priraštajem i dnevnom migracijom iz susjednih općina.

Ukratko, poticajnim mjerama treba omogućiti rad i egzistenciju lokalnom stanovništvu:

-otvarati nova radna mjesta;-omogućiti stvaranje malih gospodarstava, te bavljenje turizmom (pretežito agro

turizmom);-podizati kvalitetu komunalne i urbane infrastrukture.

2.2.2. ODABIR PROSTORNO RAZVOJNE STRUKTURE

Prostornim uređenjem će se osigurati nesmetano djelovanje osnovnih poticajnih čimbenika razvoja. Prostorna struktura općine oslanjat će se na gospodarstvo povezano s prometnom komponentom i turizam povezan s prirodnom i povijesnom baštinom.



U skladu s položajem prometnica i pokrenutim uređenjem prostora industrijske zone Lupoglav i Boljunsko polje, gospodarske proizvodne djelatnosti će se smjestiti i razvijati uz općinsko središte.

Turizam se usmjerava na prostore uz park prirode “Učka” i okolicu Boljuna. Prirodna obilježja i povijesne građevine ovog prostora zaslužuju istovremeno njihovu pojačanu zaštitu i njihovo vrednovanje kao jednog od osnovnih pokretača posebne turističke ponude Lupoglava.

Usmjerenju na eko-turizam treba pomoći da se sačuvaju od propadanja ruralna naselja i izvorna graditeljska tradicija.

Iskorištavanje nalazišta kamena na području općine Lupoglav, zamijenit će nove, za okoliš povoljnije, djelatnosti.

2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Razvoj naselja općine, a osobito naselja Lupoglav, određuje njihov prometni značaj, povezan s trasom suvremene brze ceste (“Istarski Y”). Taj značaj će zasigurno pospješiti gospodarski razvitak i unaprijediti demografski rast općine.

Razvoju i komunalnoj opremljenosti naselja u širem prostoru općine pridonijet će:-servisni centar sa crpkom i trgovačko-ugostiteljsko-turistički sadržaji uz autocestu

na području tunela "Učka" i istarskog "Y";-razvoj agro-turizma u područjima ruralnih naselja s vrlo malim izgledima opstanka

u smislu tradicionalne funkcije naselja, u pravilu veličine ispod 100 stanovnika kojih u općini Lupoglav ima pet (Semić, Boljun, Brest pod Učkom, Lesišćina i Dolenja Vas) te u područjima ruralnih ili poluurbanih naselja nultog (Boljun, Vranja) ili prvog ranga (Boljunsko Polje);

-razvoj izletničkog turizma na području parka prirode “Učka” i Boljuna;-omogućavanje smještaja prihvatljivih poslovnih sadržaja u sva naselja;-osiguranje površina za ustanovu vrtića i jaslica u Lupoglavu kao općinskom

središtu, te, eventualno, i u Boljunskom Polju;-osiguranje površina za ustanovu primarne zdravstvene zaštite u Lupoglavu, te

određenim oblicima sekundarne zdravstvene zaštite na Učki;-osiguranje površina za sportsko-rekreacijsku namjenu, uglavnom unutar

građevinskih područja naselja, a u posebnim uvjetima mogu se utvrđivati i izvan građevinskih područja;

-osiguranje uvjeta za obavljanje galerijske djelatnosti osobito unutar zaštićenih povijesnih cjelina (Boljun);

-knjižnice i čitaonice, te scenski prostori organizirat će se u sklopu ustanova obrazovanja;

-rješavanje prometa u mirovanje osiguranjem prostora na vlastitom zemljištu.



Uređenje prostora industrijske zone uz naselje Lupoglav i u Boljunskom polju riješit će dio komunalne infrastrukture i za potrebe naselja.

Promjene će se posebno odraziti na razvoj naselja Lupoglav i prostor neposredno uz njega. Uz već začetu industrijsku zonu rast će potrebe za uređenje površina za trgovinske, uslužne, komunalne i slične sadržaje.

Prolaz autoceste nalaže zahvate u lokalnoj prometnoj mreži. Ti zahvati trebaju unaprijediti prometnu povezanost naselja općine međusobno, kao i s općinskim središtem.

Površine za gradnju stambenih objekata se ne povećavaju, već se naprotiv smanjuju i podiže se kvaliteta življenja i urbani standard u već postojećim zonama naselja.

Razvoj telekomunikacija na području općine identičan je postavkama za županijsku razinu, prilagođen korisnicima ovog područja.

Razvoj elektroenergetske mreže usmjeravati na prelazak sa tronaponskog sustava na dvonaponski sustav u području distribucije električne energije.

Ako se ukaže dovoljna zainteresiranost domaćinstava i gospodarstva za korištenjem plina kao energenta, može se predvidjeti izgradnja lokalne plinovodne mreže i mjesne plinare (mjesna plinara bi se sastojala od spremnika UNP i isparivača te ostale mjerne i zaštitne opreme). Treba primjetiti da bi za izgradnju plinare trebalo predvidjeti lokaciju same plinare.

Vodoopskrbna djelatnost te kvalitetna opskrba sanitarno ispravnom i kvalitetnom vodom, predstavlja prioritet. Obzirom da glavni cilj programa vodoopskrbe na području općine nije do kraja realiziran odnosno sva naseljena naselja nisu priključena na vodoopskrbni sustav, u budućnosti će se najviše pažnje pridavati izgradnji vodoopskrbne mreže do svakog naseljenog naselja, a vodit će se računa i o rekonstrukciji i zamjeni dotrajalih dijelova sustava te otkrivanju i otklanjanju gubitaka u cjevovodu. Od posebnog je značenja racionalizacije i optimalizacije distribucije i korištenja postojećih resursa vodoopskrbe, izgradnja navedenih objekata od šireg značenja.

Izgradnjom javne kanalizacijske mreže podignut će se kvaliteta života ljudi. Neodrživo je da se u pojedinim naseljima osigurava vodoopskrba bez prateće odvodnje otpadnih voda.Odvodnja otpadnih voda je standard kojem treba težiti kao normalni doseg življenja.Osigurati efikasan komunalni sustav koji će kvalitetno povezati i opskrbiti sve dijelove općine.

Temeljem rezultata Studije izvedivosti i izrađenih idejnih rješenja po naseljima, potrebno je izraditi idejni projekt kanalizacijskih sustava i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, te naposljetku izvedbeni projekt kanalizacije za ishođenje građevne dozvole (za svako naselje), a temeljem prethodnog odabira tehnologije pročišćavanja, te



izrađenih idejnih projekata, provesti jedinstven natječaj za sve kategorije pročišćivača u nekoliko osnovnih tipova (tipska građevina, tipska tehnologija).

2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Plan će biti glavna, prostorno razrađena i pregledna podloga za uređenje i smišljeno korištenje prostora. Istovremeno treba olakšati stanovnicima općine i drugim korisnicima prostora ostvarenje njihovih opravdanih graditeljskih zahvata u području općine Lupoglav.

Prostorni plan općine, omogućit će preduvjete za kvalitetan gospodarski, društveni i kulturni razvoj uz očuvanje posebnosti i vrijednosti prostora općine.

Osnovni cilj Prostornog plana uređenja općine Lupoglav je poboljšanje prostornog standarda naselja, radnih zona i drugih izgrađenih površina uz osiguranje zdravog okoliša s promišljenim korištenjem prirodnih datosti.

Prirodne i povijesne znamenitosti prostora zahtijevaju njihovo promišljeno uključivanje u ponudu turistički razvijenih susjednih obalnih općina i županije. Tako se može pojačati i učiniti učinkovitijom zaštita tih prirodnih i povijesnih datosti.

Na području općine Lupoglav registrirane prirodne i krajobrazne vrijednosti su:-zaštićeni krajolik područja Učke (8398 ha),-park prirode “Učka” (8183 ha),-spomenik prirode “Vela Draga”.

Ovim je planom naslijeđena opća valorizacija prostora općine Lupoglav koja je utvrđena ranijim planskim dokumentima (Prostorni plan bivše općine Pazin), te važećim prostornim planom Istarske županije. Zaštita pojedinih područja je temeljna metoda očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti. Zaštićena područja čine ključne čvorove ekološke mreže koji predstavljaju utočišta i spremnike biološke raznolikosti. Upravo stoga je potrebno utvrditi vrijedna područja u općini Lupoglav, kao osnovni promotivni element općine. Zaštićeni dijelovi prirode državnog i županijskog značaja u općini Lupoglav obuhvaćaju područje od 5 518,35 ha ili 60,50 % površine cjelokupne općine. Cilj je uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti kroz sustavna istraživanja i sustavno vrednovanje prostora koja trebaju predstavljati osnovu za uspostavu uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija i korištenja dobara za znanstveno-istraživačku, odgojno-obrazovnu, i turističko-rekreacijsku djelatnost, uz maksimalno očuvanje ekosustava u cjelini.

Trajni je zadatak praćenje i provedba međunarodnih konvencija o zaštiti prirode koje je potpisala RH (Konvencija o biološkoj raznolikosti-Rio de Janeiro, Konvencija o močvarnim staništima koja su od međunarodnog značenja naročito kao staništa ptica močvarica-Ramsar, Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore-Washington, Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa-Bern,



Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja-Bonn, Konvencija o europskim krajobrazima-Firenza), kao i provedba sporazuma u okviru konvencija.

Kulturno-povijesne i graditeljske vrijednosti na prostoru općine Lupoglav vrijedan su razvojni potencijal, pa ih treba uključiti u planiranje uređenja prostora na način koji će unaprijediti stanje u prostoru i očuvati njihov povijesni identitet. Stoga je revitalizacija slikovitih planinskih sela Semića i Bresta jednako važna kao i očuvanje niza sela na istočnom rubu Boljunskoga polja i samoga grada Boljuna kao najvrijednije povijesne cjeline na prostoru općine. Krajolik Boljunskoga polja, zajedno s akropolskim naseljem Boljun, najbolje je očuvana kulturno-krajobrazna cijelina na prostoru općine. Zbog magistralnog prometnog pravca iz smjera tunela Učka ovo je područje jedno od vizualno najviše eksponiranih na prostoru unutrašnje Istre pa valja posebnu pažnju posvetiti očuvanju izvorne slike prostora i izuzetno vrijednih vizura na uzvisinu s gradom Boljunom, koje se otvaraju odmah po izlasku iz tunela i prva su slika Istre za brojne posjetitelje. Pažnju treba posvetiti i ostalim vizurama na eksponirana naselja (Dolenja Vas, Semić i dr.) ograničavanjem njihova širenja i obnovom postojećeg, tradicijskog građevnog fonda.

Stanje kulturne baštine na području općine Lupoglav utvrđeno identifikacijom kulturnih dobara pri izradi konzervatorske podloge za ovaj Prostorni plan, a na temelju terenskog očevida, dostupne literature i dokumentacije, te postojeće evidencije. Dvorac u Lupoglavu, te kaštel i urbana cjelina Boljuna, ranije su upisani u Registar kulturnih dobara RH, “Pupićina peć” pod preventivnom je zaštitom, a ostali su objekti evidentirani, što ne daje realnu sliku o kulturno-povijesnim vrijednostima ovoga prostora. Stoga je postojeći popis proširen spomenicima lokalnog značaja koji znatno utječu na sliku kulturno - povijesnih vrijednosti općine Lupoglav, vrijedan su dio povijesnog identiteta prostora te zahtijevaju zaštitu i održavanje, odnosno obnovu ako su oštećeni. Tako su osnovnom evidecijom obuhvaćene sve župne crkve i kapele, te mjesna groblja i ostali memorijalni spomenici, a karakteristični primjeri tradicijskog graditeljstva, odnosno očuvane ruralne cjeline zabilježene su u nekoliko naselja.

Osim kaštela i urbane jezgre Boljuna, jedan od značajnih nositelja kulturnog identiteta ovoga prostora je glagoljaška baština koja je u obliku glagoljskih epigrafskih spomenika očuvana sve do danas. S obzirom da je ova grupa spomenika većim dijelom vezana za povijesnu arhitekturu, sve građevine s očuvanim glagoljskim natpisima, datacijama ili zgrafitima zaslužuju posebnu zaštitu. Do danas očuvani glagoljski natpisi u kamenu potječu iz razdoblja od 15. do 17. st.: u Boljunu osam natpisa u kamenu, u Dolenjoj Vasi dva natpisa u kamenu i četiri grafita i u Vranji sedam grafita. Najveći su zapisi na nadgobnoj ploči u župnoj crkvi sv. Martina u Dolenjoj Vasi i u župnoj crkvi sv. Jurja u Boljunu iz 1590. godine.



2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU OPĆINE

2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA

Prostorni plan uređenja općine Lupoglav je osnovni prostorno planski dokument za usuglašavanje korištenja prostora općine. Funkcionalni ustroj prostora ima za cilj grupirati sadržaje sukladnih namjena i osigurati racionalno uređenje prostora.

Sva postojeća i planirana izgradnja objedinjuje se u građevinskim područjima.Površine za stambenu izgradnju obuhvaćaju prvenstveno zemljišne čestice već

izgrađenih stambenih zgrada. Proširenja postojećih stambenih građevinskih zona povezuju se s postojećim, a nužna proširenja prate postojeće prometnice naselja.

Proizvodne djelatnosti objedinjuju se u industrijskoj zoni. Ostali sadržaji kao turizam, dio poslovnih sadržaja, usluga, komunalne službe, kao i slični sadržaji grupiraju se u zasebnim zonama.

Na ostalim površinama neće se graditi, osim onih sadržaja koje predviđa Zakon o prostornom uređenju (NN 30/94 i NN 68/98 čl.42), a to su: građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne, itd.), rekreacijske građevine, građevine obrane, građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, i stambeno-gospodarske građevine poljoprivredne namjene i za turizam na seoskim gospodarstvima sve pod uvjetima iskazanim u Odredbama za provođenje ovog Plana.

Osobito vrijednim poljoprivrednim površinama (I. i II. bonitetne klase) u pravilu se ne mijenja namjena. Na vrijednim poljoprivrednim površinama (III., IV. i V. bonitetne klase) mogu se predvidjeti građevinska područja manje gustoće naseljenosti u kojima će poljoprivredno zemljište biti odgovarajuće uklopljeno, zaštićeno i privedeno svojoj svrsi u okviru manjih gospodarstava i okućnica.

Ciljevi racionalnog korištenja i zaštite prostora su: -smanjenje i sprječavanje nenamjenskog korištenja prirodnih resursa, a posebno šuma,-radikalno sankcioniranje bespravne gradnje unutar evidentiranih i zaštićenih dijelova prirode (posebno u područjima očuvanih krajobraznih vrijednosti ruralnih područja),-uspostava znanstvenih istraživanja i monitoringa unutar kategorija predviđenih zaštitom,-inventarizacija i očuvanje prirodnih lokvi u općini,-utvrđivanje sustava zaštite prirodnih vrijednosti, koji uključuje ne samo posebno zaštićene prirodne vrijednosti, već zaštitu cjelokupne biološke i krajobrazne raznolikosti,-upravljanje i gospodarenje zaštićenim prirodnim vrijednostima,-ograničenje u pravnom prometu nekretninama u zaštićenim dijelovima prirode.

Ciljevi zaštite krajobraznih vrijednosti srednjeg flišnog područja općine Lupoglav:-očuvanje morfoloških i vizualnih osobitosti neposrednog ruralnog okoliša akropolskih naselja,-očuvanje i revitalizacija morfoloških i vizualnih osobitosti tradicionalnog načina obrade poljoprivrednog zemljišta na strmijim obroncima (terasaste kulture),-sanacija i prevencija od erozije zapuštenih poljoprivrednih površina pošumljavanjem,



-sanacija i regulacija stalnih i bujičnih vodotoka radi sprečavanja erozije,-sanacija i znanstvena valorizacija geoloških spomenika prirode evidentiranih ovim planom.

Obzirom na nepovoljne terenske, geološke, morfološke i pedološke karakteristike tla i izgubljeno (koridori) zemljište u sklopovima velikih prometnih sustava i objekata posebno je važno očuvanje svih poljoprivrednih zemljišta, kultura, šuma i zelenila koje stabilizira tlo, izvorišta, zaštite od buke i zagađenja tla i podzemlja.

2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Do sada planirana građevinska područja, kao površine za razvoj naselja, premašivala su stvarne potrebe i mogućnosti građenja. Nova značajna prometna funkcija koju na razini županije i šireg prostora dobiva općina Lupoglav potiče povećano zanimanje za ovaj prostor Da bi se zadovoljile buduće potrebe važno je smanjiti građevinska područja gdje interes ne postoji, a omogućiti korištenje prostora za koji postoji interes.

Prostornim planom bivše općine Pazin na području sadašnje općine Lupoglav bilo je predviđeno cca 282,60 ha građevinskog područja. Od toga je izgrađeno 74,41 ha. Planom je predviđeno smanjenje građevinskih područja naselja za 138,68 ha odnosno cca 51%. Tako bi građevinsko područje za stanovanje iznosilo ukupno 139,91 ha.

Nova građevinska područja obuhvaćaju gospodarske zone proizvodno-poslovne namjene, za koja je predviđeno 113 ha.

Tablica E.Podaci o površini građevinskih područja, smanjenju/povećanju građevinskih područja i gustoći po naseljima prema popisu stanovništva iz 2001. godine

naziv naselja površina naselja

površina g.p.

broj stanovnika

gustoća (br.st./g.p.)

g.p. iz starog plana

razlika g.p.

Semić 783,19 19,06 99 5,2 26,78 -7,72 Lupoglav 881,45 37,85 328 8,7 71,42 -33,57 Dolenja Vas 1.404,45 5,90 82 13,9 15,59 -9,69 Brest pod Učkom

1.251,17 9,49 46 4,8 12,53 -3,04

Lesišćina 1.131,25 13,43 65 4,8 28,21 -14,78 Vranja 1.783,65 18,73 86 4,6 45,29 -26,56 Boljunsko Polje 1.230,10 29,27 150 5,1 66,30 -38,10 Boljun 753,99 7,25 73 10,1 16,49 -9,24

9.219,25 139,91 929 6,6 282,61 -142,70



naselje Semićoznaka g.p. naziv g.p. ukupno

g.p. izgrađeno

g.p. izvod iz starog

plana razlika g.p.

GP1.1.GP1.2.

Prošijani-HacmaniDvorani

10,08 5,55

1,460,54

15,40 0,23

GP2 Semić 2,29 2,06 10,24 -7,95 GP3 Beletići 1,14 0,28 1,14 0,00

19,06 4,34 26,78 -7,72

naselje Lupoglavoznaka g.p. naziv g.p. ukupno

g.p. izgrađeno


plana razlika g.p.

GP4 Pristava 1,12 0,45 - 1,12 GP5 Lupoglav 25,54 13,43 55,17 -29,63 GP6.1. Ribarići 1,73 0,55 2,79 -1,06 GP6.2. Vidići-Barbići 7,30 2,80 9,36 -2,06 GP7 Škrlji 0,16 0,16 0,56 -0,40 GP8 Mariškići

(Sv.Marija) 0,75 0,20 0,88 -0,13

GP9 Mikulčići 0,53 0,23 0,76 -0,23 GP10 Orešje 0,72 0,27 1,94 -1,22

37,85 18,09 71,46 -33,61

naselje Dolenja Vasoznaka g.p. naziv g.p. ukupno

g.p. izgrađeno


plana razlika g.p.

GP11 Prcinići 0,45 0,45 3,24 -2,79 GP12 Dolenja Vas 3,17 1,12 5,76 -2,59 GP13 Purini (Fićori) 0,25 0,25 1,03 -0,78 GP14 Suši 0,16 0,16 0,69 -0,53 GP15 Molji 0,10 0,10 0,68 -0,58 GP16 Bafi 0,30 0,14 0,53 -0,23 GP17 Prašići (Sergi) 0,64 0,25 0,89 -0,25 GP18 Kancijanići

(Kirin) 0,54 0,46 1,87 -1,33

GP19 Staraj 0,29 0,23 0,90 -0,61 5,90 3,16 15,59 -9,69

naselje Brest pod Učkomoznaka g.p. naziv g.p. ukupno

g.p. izgrađeno


plana razlika g.p.

GP20 Brest 9,49 5,16 12,53 -3,04 9,49 5,16 12,53 -3,04



Lesišćinaoznaka g.p. naziv g.p. ukupno

g.p. izgrađeno


plana razlika g.p.

GP21 Dol-Fićori-Katići 6,74 3,17 11,42 -4,68 GP22 Mrzlići 2,22 0,53 5,23 -3,01 GP23 Španjeri 0,20 0,20 0,20 0,00 GP24 Frkovija 0,22 0,22 0,22 0,00 GP25 Viškovići 0,25 0,25 1,12 -0,87 GP26 Pereci 0,25 0,25 0,36 -0,11 GP27 Filinići 0,21 0,21 0,48 -0,27 GP28 Kovači 0,14 0,14 0,53 -0,39 GP29 Kosići 0,29 0,09 0,63 -0,34 GP30 Molinari 0,33 0,33 0,78 -0,45 GP31 Gamberi 0,17 0,09 0,09 0,08 GP32 Dajčići 0,24 0,25 0,25 0,00 GP33 Mužarini 0,52 0,12 0,52 0,00 GP34 Lovrinčići 0,20 0,20 6,07 -5,87 GP35 Kosovija 1,44 0,71 0,31 1,13

13,43 6,76 28,21 -14,78

naselje Vranjaoznaka g.p. naziv g.p. ukupno

g.p. izgrađeno


plana razlika g.p.

GP36 Mavrovija 0,47 0,47 2,33 -1,86 GP37 Brci 1,46 1,46 4,76 -3,30 GP38 Baričevići 3,24 2,37 9,07 -5,83 GP39 Rušanija-Jadrasi-

Vranja-Kikovija 10,89 4,87 18,78 -7,89

GP40 Sergovija 2,67 1,26 10,35 -7,68 18,73 10,43 45,29 -26,56

naselje Boljunsko Poljeoznaka g.p. naziv g.p. ukupno

g.p. izgrađeno


plana razlika g.p.

GP41 Pikolići 0,63 0,63 2,77 -2,14 GP42 Rumanija 0,94 0,64 - 0,94 GP43 Tonšići

(Rušanija) 0,37 0,33 0,62 -0,25

GP44 Boljunsko Polje-Mandići-Troštija-Križmanija-Kirčija

17,74 8,64 39,42 -21,68

GP45 Kurelovići 1,57 1,57 7,20 -5,63 GP46 Novljani 0,23 0,23 - 0,23 GP47 Knezi 0,53 0,53 4,51 -3,98 GP48 Rogovići 0,60 0,60 - 0,60 GP49 Katun 3,14 1,85 8,59 -5,45 GP50 Opatija 1,09 1,09 3,19 -2,10 GP51 Šestani 0,20 0,20 - 0,20



GP52 Brnci 1,16 0,40 - 1,16 GP53 Brus 1,07 0,55 - 1,16

29,27 17,26 66,30 -38,10

naselje Boljunoznaka g.p. naziv g.p. ukupno

g.p. izgrađeno


plana razlika g.p.

GP55 Šupljini 1,35 0,68 1,70 -0,35 GP56 Furlanići 1,85 0,51 8,08 -6,23 GP57 Boljun 2,53 6,46 6,71 -4,18 GP58 Komarija 0,22 0,22 - 0,22 GP59 Paladini 0,44 0,44 - 0,44 GP60 Ravno Brdo 0,42 0,42 - 0,42 GP61 Paskvalići 0,14 0,14 - 0,14 GP62 Šerebija 0,30 0,30 - 0,30

7,25 9,17 16,49 -9,24

Tablica F.Podaci o površini građevinskih područja, smanjenju/povećanju građevinskih područja i gustoći po naseljima prema planiranom broju stanovnika 2011. godine

naziv naselja površina naselja

površina g.p.

broj stanovnika

gustoća (br.st./g.p.)

g.p. iz starog plana

razlika g.p.

Semić 783,19 19,06 109 5,7 26,78 -7,72 Lupoglav-mjesto

25,54 262 10,3

Lupoglav-ostalo

881,45 12,31 70 5,7 71,42 -33,57

Dolenja Vas 1.404,45 5,90 89 15,1 15,59 -9,69 Brest pod Učkom

1.251,17 9,49 55 5,8 12,53 -3,04

Lesišćina 1.131,25 13,43 91 6,8 28,21 -14,78 Vranja 1.783,65 18,73 120 6,4 45,29 -26,56 Boljunsko Polje 1.230,10 29,27 165 5,9 66,30 -38,10 Boljun 753,99 7,25 90 12,4 16,49 -9,24

9.219,25 139,91 1051 7,5 282,61 -142,70

Naselje Lupoglav razdvojeno je na mjesto Lupoglav (>100 stanovnika) i ostala sela (<100 stanovnika)

Projekcija broja stanovnika prema projekciji Prostornog plana Istarske županije



Sva ostala sela pojedinačno nemaju više od 100 stanovnika.

>100 stanovnika gustoća g.p.= 10,3 stanovnika/ha<100 stanovnika gustoća g.p.= 7,97 stanovnika/ha



2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Jedan od glavnih ciljeva je uravnoteženiji razvoj ukupnog područja općine. Za to se iznalaze i koriste posebnosti i vrijednosti pojedinih naselja i pojedinih dijelova općine. Time se utvrđuju prostorni preduvjeti za djelotvorniji razvoj uz djelotvorniju zaštitu i unapređenje stanja okoliša. Uređenje prostora u naseljima odnosi se prije svega na reguliranje gradnje, dogradnji i nadogradnji u odnosu na postojeće ulice, ceste, susjedne građevine, uređenje okoliša, javnih površina, parkova, parkirališta, razdvajanje pješačkog i kolnog prometa (posebice tranzitnog). Temelj uređenog naselja je riješena odvodnja fekalnih i površinskih voda, nogostupa, te podzemni priključci instalacija i energetike.

Sustavni raspored i rješenja osnovne društvene i tehničke infrastrukture, osobito prometne, učinit će svim stanovnicima općine potrebne javne sadržaje lako dostupnim. Planom će se omogućiti svim naseljima uspostavljanje potpunijeg i racionalnog sustava lokalne infrastrukture, a time i pretpostavke za unapređenje prostornog uređenja naselja i njihovog komunalnog standarda potrebnog za povećanje kakvoće prostora za stanovanje i gospodarske djelatnosti usuglašene sa zahtjevima okoliša.

Građevinsko područje sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. Izgrađenim područjem smatra se izgrađeni i djelomično izgrađeni dio prostora za koji postoje osnovni infrastrukturni uvjeti priključenja građevina (mogućnost priključka na vodovodnu, elektroenergetsku i telekomunikacijsku mrežu), te privedene namjeni ostale površine (parkovi, igrališta, i sl.). Neizgrađeni dio građevinskog područja su površine predviđene za građenje, ali graditi se može samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje. Kategorije uređenosti građevinskog zemljišta su:I. Minimalno uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća pripremu i pristupni put.II. Optimalno uređeno građevinsko zemljište, obuhvaća osim pripreme i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbnu, elektroenergetsku i telekomunikacijsku mrežu.III. Visoko uređeno građevinsko zemljište, koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja.Sva građevinska područja moraju imati I. kategoriju uređenosti.

Sadašnji broj stanovnika, površina općinskog prostora i prometna povezanost upućuju na opravdanost zajedničkog korištenja najvećeg dijela društvenih sadržaja (školstvo, zdravstvo, kultura i sl.) s drugim općinskim centrima i razvijenijim gradovima u Istarskoj županiji.Upravne i administrativne funkcije naselja Lupoglav jačat će usporedno s jačanjem uloge lokalne uprave i samouprave, kao i s očekivanim gospodarskim razvojem općine.

Kabelsku TK mrežu za zaselke do kojih je izgrađena nadzemna ili se koriste fiksni priključci pokretne mreže potrebno je podići na višu razinu kvalitete i pouzdanosti gradnjom podzemnih TK kabela.Postojeće nadzemne kabelske priključke potrebno je zamjenjivati podzemnim.



Rekonstrukcijama kabelskih mreža, pored adekvatnih kabela, potrebno je ugrađivati rezervne cijevi koje će omogućiti gradnju budućih novih mreža.

Izgradnja plinovodne infrastrukture (sustava opskrbe potrošača plinom) zasigurno bi unaprijedila komunalnu infrastrukturu naselja te poboljšala životni standard stanovništva, jer je komoditet koji daje snabdjevanje iz umreženog sustava nedvojben. Sa druge strane korištenje plina kao energenta smanjuje potrošnju ostalih energenata, a kod distributivne mreže el. energije smanjuje troškove održavanja.

Prostornim planom je predviđeno zbrinjavanje svih otpadnih voda na području općine. Za naselja Boljun, Boljunsko Polje, Vranja, Semić i Lupoglav Istarska županija i "Hrvatske vode" izradile su "Projekt izgradnje i održavanja sustava za pročišćavanje otpadnih voda za mala naselja u obuhvatu vodozaštitnih područja u Istarskoj županiji". Za svako pojedinačno naselje predloženo je idejno rješenje glavne kanalizacione mreže u naselju, položaj pročišćivača, položaj i način upuštanja u podzemlje ili korištenje pročišćenih otpadnih voda i položaj polja za neutralizaciju muljeva iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Sustav obrade i odvodnje otpadnih voda potrebno je izraditi za svaku gospodarsku zonu. Ostala naselja u općini planirana su s rješenjima otpadnih voda putem septičkih jama.



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Lupoglav kao sjedište općine Lupoglav ima značaj manjeg razvojnog središta i pripada u II. rang naselja prema hijerarhijskoj mreži naselja Županije. Boljunsko Polje pripada u I. rang naselja jer čini dio razvojno slabijih naselja iz kategorije manjih lokalnih središta. Naselja nultog ranga, koja imaju najniži stupanj integracije prostora, su Boljun i Vranja. Ostala naselja, Semić, Brest pod Učkom, Lesišćina i Dolenja Vas, su ili nultog ranga ili bez ranga, što znači bez ikakvog stupnja integracije prostora.

Prostorni plan uređenja općine Lupoglav određuje granice građevinskih područja naselja u skladu s demografskim projekcijama, izmijenjenim potrebama i interesima stanovništva naselja te rezultatom obilaska terena, tj. inventarizacije prostora. Naime, građevinska područja definirana Prostornim planom (bivše) općine Pazin smatraju se preekstenzivnima i nisu rezultat mogućnosti i želja i stvarnog stanja u prostoru. Normativi za određivanje veličine građevinskih područja unutar naselja određeni su Prostornim planom Istarske županije i iznose:- za mjesta s više od 100 stanovnika bruto gustoća od 10 stanovnika/ha i najviše 50% neizgrađenog dijela građevinskog područja kao uvjet za širenje;- za mjesta manja od 100 stanovnika bruto gustoća od 5 stanovnika/ha i najviše 66% neizgrađenog dijela građevinskog područja kao uvjet za širenje.Ovim Planom pokušalo se zadovoljiti navedene normative i građevinska područja su se smanjila za cca 51% što iznosi čak 142,70 ha. Međutim, građevinska područja iz bivšeg plana su višestruko premašivala potrebe za gradnjom.

Prostorni plan općine Lupoglav osigurat će prostor za gospodarske i druge sadržaje za koje se očekuje pojačani razvoj u ovom dijelu Županije. Velik dio gospodarskih sadržaja bit će smješten unutar građevinskog područja naselja uz ograničenja, ali taj prostor ne smije prijeći 25% površine građevinskog područja naselja. U izdvojenim građevinskim područjima izvan naselja (bez stambene gradnje) planiraju se gospodarske zone u kojima se smještavaju proizvodno-poslovne djelatnosti, koje su u koliziji sa stanovanjem, kao proizvodnja, prerađivačka industrija, obrtništvo, trgovine, manji proizvodni pogoni-obrtništvo, skladištenje, servisi, komunalne usluge, i sl.Očekivanje povećanja gospodarskog rasta i zanimanja za ovo područje opravdano je s obzirom na sve veću prometnu važnost, premda se loše demografsko stanje može uzeti kao ograničavajući čimbenik.

Premda dosad zanemarivana turistička ponuda u obliku izletničkog i seoskog turizma može u budućnosti postati također važna gospodarska djelatnost. Na prostoru općine nisu predviđeni veliki turistički kompleksi već je naglasak na individualnom pristupu i sadržajima koji nadopunjavaju ponudu masovnog turizma na obalnom području Istre.



Novi sadržaji će doprinijeti povećanju gospodarskog oživljavanja i napretku te pomoći zaustavljanju zabrinjavajuće depopulacije ovog dijela Istre. Ocjena postojećeg demografskog stanja upućuje na mogućnost da ono bude ograničenje razvoja.

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Funkcionalni ustroj prostora, osnovna namjena i korištenje površina temelji se pretežno na zatečenim prostornim strukturama, koje su gotovo u potpunosti odraz složene morfologije terena i povijesnog nasljeđa.

Prostornim planom, u grafičkom dijelu 1A. Korištenje i namjena prostora, utvrđeni su prostori/površine koji se generalno dijele na:

A) prostori / površine predviđeni za razvoj i uređenjeI.) Površine naselja - područja na kojima se predviđa stambena gradnja, odnosno

proširenje postojećeg naselja. U njoj se smještaju osim stanovanja, sve spojive namjene kao: javna, gospodarska (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička i sl.), športsko-rekreacijska, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava, groblja, posebne namjene (interes obrane), itd. Izgrađeni dio građevinskog područja naselja Neizgrađeni dio građevinskog područja naselja

II.) Površine izvan naselja za izdvojene namjene. Izdvojene namjene su specifične funkcije koje se svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja razlikuju od naselja, te koje funkcioniraju u prostoru kao autonomne prostorne cjeline. U površinama izvan naselja ne može se planirati novo stanovanje. Gospodarska namjena – poslovno-proizvodna zona (K,I): Lupoglav i Boljunsko Polje

B) prostori / površine bez građevinskih područja Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - osobito vrijedno obradivo tlo (P1): navodnjavanja zemljišta, izgrađen sustav odvodnje, površine pod višegodišnjim kulturama (maslinici, vinogradi, voćnjaci, plantaže zrnatog voća) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - vrijedno obradivo tlo (P2): polivalentna proizvodnja žitarica, industrijskih kultura, krmnih kultura i drugih jednogodišnjih kultura Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene - ostala obradiva tla (P3): polivalentne poljoprivredne površine u mješovitim sklopovima s neobradivim zemljištem Šuma isključivo osnovne namjene – gospodarska šuma (Š1): namijenjene gospodarskom korištenju (sječa za drvnu građu, lov i uzgoj divljači, ubiranje šumskih plodina) Šuma isključivo osnovne namjene – zaštitna šuma (Š2): namjena im je sanacija ugroženih područja (opožarene površine, površine izložene eroziji, poboljšanje mikroklimatskih osobina prostora) Šuma isključivo osnovne namjene – šuma posebne namjene (Š3): namjena im je održavanje ekoloških vrijednosti prostora, rekreativna namjena i oplemenjivanje krajobraza



Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ): prostor namijenjen ekstenzivnoj poljoprivrednoj namjeni (ispaša stoke, ubiranje plodina, ogrjevno drvo) Vodne površine: akumulacija (V) Posebna namjena: kompleks “Burgudac” (N)



3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA (NASELJA I IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA; POLJOPRIVREDNE, ŠUMSKE, VODNE TE POVRŠINE POSEBNE NAMJENE I OSTALE POVRŠINE)

Tablica 3 - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova

Red.bro

jOPĆINA LUPOGLAV Oznaka Ukupno

ha% od površine

općinestan/haha/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinska područja ukupnoizgrađeni dio GP ukupno- obalno- otočno- kontinentalno-granično- ostalo

GP 139,9173,29

---

139,91

1,470,78

-

1,47

7,06

1.2. Izgrađene strukture van ukupnograđevinskog područja

I, KEHTR

113,00113,00

----

1,221,22

----

8,66

1.3. Poljoprivredne površine ukupno- osobito vrijedno obradivo tlo- vrijedno obradivo tlo- ostala obradiva tla

PP1P2P3

1.164,6745,77

856,83262,07

12,360,499,092,78

1,19*

1.4. Šumske površine ukupnogospodarskezaštitneposebne namjene

ŠŠ1Š2Š3

7.142,212.324,071.218,813.599,33

76,6325,5112,9338,19

7,29*

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine PŠ 581,25 6,06 1,68*

1.6. Vodne površine ukupno- vodotoci- jezera- akumulacije- retencije- ribnjaci

V 18,68--

18,68--

0,20--

0,20--

0,02*

1.7 Ostale površine ukupno N

ISG

266,32(1.207,88)

266,32-

2,82-

2,82-

0,27*

Općina Lupoglav ukupno

9.219,00 100,00 9,63*

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE2.1. Zaštićena prirodna baština

ukupno- nacionalni park- park prirode- ostali zaštićeni dijelovi prirode

NPPP

5.518,35-

4.542,41975,94

60,50-

49,8110,69

5,64*

2.2. Zaštićena graditeljska baština- arheološka područja- povijesne graditeljske cjeline

12,562,02

10,54

0,140,020,12

0,01*


5.530,91 59,99 5,65*

3.0. KORIŠTENJE RESURSA3.1. More i morska obala obalno područje

otočnoha,kmha,km

3.2. Energija proizvodnjapotrošnja

MWMWh ne iskazuje se



3.3. Voda vodozahvatpotrošnja

u 1000 m3

u 1000 m3

3.4. Mineralne sirovine jed. mjere za sirovinu



3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Rješenja u Planu otvorena su novim gospodarskim inicijativama, koje mogu biti glavni pokretač razvoja. Uređenjem i opremanjem zemljišta, temeljenim na Planu, pomoći će se poduzetnicima u ostvarivanju razvoja djelatnosti, koje su u zajedničkom interesu Istarske županije i stanovnika općine Lupoglav.

Glavni dio gospodarskih (uglavnom poslovnih) djelatnosti općine organizirat će se unutar građevinskih područja, a gospodarske-proizvodne djelatnosti usmjeravaju se u gospodarsku zonu Lupoglav i gospodarsku zonu Boljunsko Polje.

Okosnicu turističkih sadržaja čini sačuvani prirodni krajolik te vrijedno graditeljsko nasljeđe starog Boljuna i pojedinih manjih ruralnih cjelina Semić, Brest pod Učkom i dr. Dio naselja u općini razvijati će se na temelju njihovih pogodnosti uključivanjem u seoski turizam. Za potrebe turizma se ne predviđa posebna zona, već se smještaj takvih sadržaja planira unutar samih naselja što bi znatno moglo doprinijeti revitalizaciji stare jezgre.

Nadalje, općina Lupoglav ima zbog zemljišnih i klimatskih uvjeta te razvijenog biljnog pokrova izrazite pogodnosti za uzgoj i rast razne divljači, a time i sve pretpostavke za organizirani i dobro osmišljeni razvoj lovnog turizma. Istarska županija je primjenom Zakona o lovu, te dodjelom zajedničkih lovišta lovačkim udrugama omogućila da se u program razvoja lovnog turizma organizirano uključi velik broj lovaca i lovačkih udruga kao i drugih fizičkih i pravnih subjekata, poglavito turističkih agencija. Naročito je važno povezati mogućnosti razvoja lovnog turizma s agroturizmom, odnosno proširenjem ukupne turističke ponude u unutrašnjosti Istre. Ustanovljena zajednička lovišta na području općine Lupoglav su: lovište br.9 "Ćićarija" na sjeveru općine, lovište br.10 "Roč" koje tangira općinu sa zapadne strane, te lovište br.18 "Pazin III" na najvećem dijelu općine.

Presudan uvjet modernizacije mreže osnovnih škola je ulaganje u informatičku opremu, obrazovanje učenika, osposobljavanje upravnog i učiteljskog kadra, te povezivanje škola u pravu informatičku mrežu. Opremljenost škola za informatičko obrazovanje (informatičke učionice) mora zadovoljiti kriterij da na svakih 30 učenika bude po jedno računalo.

Područje bivše općine Pazin pokrivaju u cijelosti dvije srednje škole: srednja škola "Juraj Dobrila" i Klasična gimnazija-Pazinski kolegij koje osim učenika bivše općine Pazin polaze učenici iz cijele Istre, osobito Gimnaziju. U općini Lupoglav u Lupoglavu djeluje područna osnovna škola sa osam razreda koje momentalno pohađa 130 učenika. U sklopu te osnovne škole djeluje vrtić u državnom vlasništvu s jednom odgojnom skupinom (18 djece) prema posljednjim podacima. Razvoj gospodarstva znatno će potaknuti i razvoj onih društvenih djelatnosti, čiji nositelji mogu biti privatni poduzetnici.Prema programu investicija u osnovnom školstvu neophodna je adaptacija zgrade i izgradnja športske dvorane za OŠ Pazin - PŠ Lupoglav.Športsko igralište nalazi se uz osnovnu školu i namjenjen je košarci, rukometu i malom nogometu.



U Lupoglavu se nalazi i jedan objekt primarne zdravstvene zaštite (u zakupu) s dva djelatnika.



3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

Prostornim planom Istarske županije dani su uvjeti korištenja kroz kriterije za građenje, i to: Kriteriji za određivanje građevinskih područja, Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja, Kriteriji za građenje na poljoprivrednom zemljištu, Kriteriji za građenje na šumskom zemljištu,iz kojih su izvedene Odredbe za provođenje ovog Plana.

Područja posebnih uvjeta korištenja

Zaštićeni dijelovi prirodeOvim planom utvrđuju se dijelovi prirode od državnog i županijskog značaja.

Područje pod režimom zaštite parka prirode (državni značaj), te zaštićenih krajolika i geomorfološkog spomenika prirode (županijski značaj), a koji su utvrđeni ovim planom, rasprostiru se na površini od ukupno 5.518,35 ha ili 60,50% područja općine Lupoglav.

Područje prirodne baštine od državnog značaja, koje se utvrđuje ovim planom je: Park prirode: Park prirode Učka (proglašen 23.4.1999. u ukupnoj površini od 146 km2

od koje je na području općine Lupoglav 4.542,41 ha) štiti se kao ekološka cjelina (na tom području dolazi 11 zakonom zaštićenih biljnih vrsta, te niz vrijednih biljnih zajednica, posebno bukve i hrastova, kao i izuzetno važne biljne zajednice travnjaka i livada) i za područja parka je potrebno izraditi prostorni plan područja posebnih obilježja.

Područja prirodne baštine od županijskog značaja koja se utvrđuju ovim planom su: Zaštićeni krajolik: dio područje Učke van parka prirode (proglašen 1996. u ukupnoj

površini od 8.397,88 ha) U tom prostoru moguće su samo one djelatnosti koje, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, ne umanjuju prirodnost tog prostora i ne ugrožavaju okoliš. Unutar tog prostora uredit će se stajalište za vozila i prihvat turista, pješačke i biciklističke staze, parkiralište za vozila posjetitelja, kemijski sanitarni čvorovi i druge prateće funkcije. Uređenje prostora i izvođenje radova podliježe uvjetima koje Zakon o zaštiti prirode određuje za zaštićeni krajolik.okoliš povijesne cjeline naselja Boljun

Spomenik prirode-geomorfološki: Vela Draga pod Učkom kod sela Vranje (proglašen 1996. u površini od 40 ha) predstavlja kanjonsku dolinu dužine oko 2 km na zapadnoj strani Učke

Zaštita, uređenje, unapređenje i korištenje parka prirode Učka i dijela Ćićarije utvrditi će se Prostornim planom područja posebnih obilježja (momentalno u izradi), koji usvaja Sabor Republike Hrvatske.Upravljanje i gospodarenje parkom prirode Učka i dijela Ćićarije preuzima javna ustanova osnovana od strane Vlade Republike Hrvatske sa sjedištem u Lovranu.



O posebnim režimima korištenja zaštićenih krajolika područja Učke van parka prirode, okoliš povijesne cjeline naselja Boljun, te za geomorfološki spomenik prirode Vela Draga pod Učkom, Poglavarstvo Istarske županije donijeti će mjere zaštite.Za područje prirodne baštine-okoliš povijesne cjeline naselja Boljun (županijski značaj), potrebno je izraditi stručnu podlogu s minimalnim slijedećim sadržajem:-utvrđivanje postojećeg stanja korištenja prostora,-utvrđivanje postojećeg stanja temeljnog fenomena,-valorizacija temeljnog fenomena obzirom na značaj (međunarodni, nacionalni, regionalni, lokalni),-valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planiranje djelatnosti koje ga mogu ugroziti,-valorizacija temeljnog fenomena obzirom na moguće gospodarsko ili negospodarsko korištenje,-prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena.Područje povijesne cjeline naselja Boljun razvijati prema očuvanom kultiviranom krajoliku.Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata, sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja prirodne baštine državnog i županijskog značaja utvrđenih ovim planom, ograničiti će se izgradnja novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata (industrijske, turističke, prometne, energetske i sl.).Upravljanje i gospodarenje zaštićenim dijelovima prirode županijskog značaja preuzima županijska javna ustanova za upravljanje i gospodarenje zaštićenim dijelovima prirode “Natura Histrica”.U svim gradnjama potrebno je izbjeći presijecanje selidbenih puteva životinja, a u koliko je to neophodno potrebno je osigurati prolaze i prijelaze za faunu. Posebno se to odnosi na populaciju vodozemaca, koji u proljetnim mjesecima stradavaju na cestama, prilikom odlaska na mrijest (u izradi je projekt detektiranja stradavanja vodozemaca i gmazova u vrijeme mriješćenja na prometnicama u RH).Intemzivno korištenje travnjaka kao livada košanica ili pašnjaka, te općenito održavanje ugroženih tipova travnjaka treba poticati. To se prvenstveno odnosi na travnjake zajednice šaša crljenike i bodljikave zečine (As: Carici humilis-Centauretum rupestris), dakle u visinskoj zoni od 350- 860 m/n.v (pojas šuma crnog graba). Ova zajednica ima značaj kao planinsko-brdski pašnjak. Nadalje, u najvišim predjelima zaštićenog krajolika (područja Učke van parka prirode) potrebno je također održavati ispašom travnjake zajednice vlasastog zmijka i pjegavog jastrebljaka (As. Scorzonero-Hypochocretum maculatae) jer predstavljaju najkvalitetniju zajednicu pašnjaka, koja je ujedno najpodložnija zaraštavanju prema šumskoj vegetaciji. U prošlosti, na Maloj i Veloj Učki stanovnici su se bavili planinskim stočarstvom, pa se i danas kod starijih ljudi može naći podatak da se ljeti na Učki moglo naći 3000- 4000 ovaca. Danas podaci govore da na prostoru Male Učke borave obitelji koje se bave ovčarstvom, proizvodeći meso i vunu za tržište. Trenutno su u posjedu oko 500 ovaca. Ovakav način održavanja travnjaka i brdskih planinskih pašnjaka apriori treba poticati, tim više što se stvaraju i uvjeti za ruralni turizam.

Graditeljska baštinaValorizacijom kulturno-povijesnih vrijednosti na području općine Lupoglav,

graditeljske cjeline, povijesne građevine, kulturni krajolik i arheološki lokaliteti klasificirani



su prema stupnju njihove kulturne, povijesne i oblikovne vrijednosti u sljedeće kategorije: nacionalnog, regionalnog i lokalnog značenja.

Najviša kategorija kulturnih dobara predložena je u Prostornom planu Istarske županije, a valorizacijom pri izradi Konzervatorske podloge za Prostorni plan općine Lupoglav, predložena je valorizacija kulturnih dobara državnog, županijskog i lokalnog značenja.

Valorizacija kulturnih dobara na području općine LupoglavKulturna dobra državnog značenja:1. kultivirani krajolik Boljunskog polja s uzvisinom na kojoj se nalazi grad Boljun2. Boljun – urbana cjelina3. Semić – ruralna cjelina4. kaštel i gradski fortifikacijski sustav Boljuna5. ruševine kaštela u LupoglavuKulturna dobra županijskog značenja:1. Vranja - ruševine srednjovjekovne utvrde Vranja, "castrum Vrane"2. Lupoglav – kaštel3. Boljun - župna crkva sv. Juraj Mučenik4. Boljun - crkva sv. Kuzme i Damjana5. Boljunsko polje (Opatija) - crkva BDM od Karmela s nekadašnjim benediktinskim samostanom6. Vranja - župna crkva sv. PetraLokalnog su značaja svi ostala kulturna dobra s popisa Identifikacije kulturnih dobara, te o njima, prema čl. 17. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99.) skrbi lokalna uprava, uz stručnu pomoć nadležnog Konzervatorskog odjela.

U cijelosti je za očuvanje kulturnog identiteta općine Lupoglav značajno održavanje postojećih povijesnih oblika naseljenosti, urbane matrice, tradicijskih građevnih struktura, te revitalizacija napuštenih zaselaka i obnova degradiranih povijesnih građevina. Ruralni krajolik valja održavati i čuvati njegove tradicijske funkcije i načina korištenja, kao i povijesne komunikacije, ceste i putove. Osim toga, povijesni značaj imaju i karakteristični toponimi, nazivi sela, zaselaka, uzvisina, lokvi, te ostali specifični nazivi za povijesne i geo-morfološke objekte na području općine.

Prema čl. 2 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99.), među dobra od interesa za Republiku Hrvatsku ubrajaju se i "krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost". Na području općine Lupoglav značajan kulturni i prirodni krajolik predstavlja cijelo Boljunsko polje sa svojim rubnim dijelovima, tj. niskom ruralnih naselja na njegovu istočnom rubu i s padinama uzvisine na kojoj je smješten grad Boljun. Ovo područje stoga podliježe strogoj zaštiti prema kojoj je na eksponiranim padinama akropolskog naselja Boljun zabranjena nova gradnja, a u dolini se nalaže održavanje i revitalizacija primarne agrarne, odnosno ruralne funkcije, bez širenja građevinskih područja prema sredini polja, na padine i vizualno eksponirane dijelove krajolika. Na ovom prostoru isto tako valja izbjeći otvaranje industrijskih i drugih većih radnih zona koje bi utjecale na kvalitetu vizura s Boljuna. Pri obnovi i rekonstrukciji stambenih i gospodarskih građevina u naseljima na rubu Boljunskoga polja nalaže se korištenje elemenata regionalne arhitekture i zadržavanje visinskog gabarita P+1.

Na području općine Lupoglav nalaze se ruševni ostaci značajnih srednjovjekovnih utvrda koje zahtijevaju sustavno raščišćavanje, istraživanje i konzervaciju. Predlaže se



uređenje turističkih i planinarskih putova do srednjovjekovnih lokaliteta Lupoglav i Vranja, kao i prezentacija očuvanih ruševina popraćena informativnim pločama. Preventivno zaštićeno arheološko nalazište, evidentirana arheološka nalazišta, odnosno potencijalni neistraženi lokaliteti zahtijevaju najstrožu zaštitu, te je na njima potrebno provesti dodatna istraživanja i šire rekognosciranje terena. Nalaže se izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore. Svim građevnim intervencijama na području evidentiranih lokaliteta treba prethoditi rekognosciranje i pokusno istraživanje kojim bi se odredila uža zona lokaliteta. U slučaju građevinskog zahvata u užoj zoni lokaliteta potrebno je provesti zaštitna istraživanja. Rezultati tih istraživanja mogu utjecati na promjenu projekta građevinskog zahvata. To se posebno odnosi na zone arheoloških istraživanja unutar povijesnih naselja (Boljun).

Zaštita kulturnih dobara državnog značenja Zaštita gradskih naselja1. Boljun Zona A - Zaštita obuhvaća strogo čuvanje povijesne planske matrice, prostornih odnosa unutar naselja i stare građevne strukture. U užoj su zoni zaštite dopuštene sljedeće intervencije: revitalizacija, rekonstrukcija, sanacija, restitucija, te održavanje postojećih građevina bez nadogradnji. Za sve građevne i urbanističke intervencije unutar zaštićene zone potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela u Puli.Nalaže se izrada detaljnog plana uređenja za zonu zaštite povijesne jezgre Boljuna.Zona I - Zona arheoloških istraživanja naselja BoljunArheološka zona obuhvaća povijesnu jezgru naselja na čijem je mjestu vjerojatno bila prethistorijska gradina i kasnoantička utvrda. U ovoj se zoni nalažu arheološka istraživanja, a svi se zemljani radovi izvode pod arheološkim nadzorom.Zona E - zona ekspozicije naselja BoljunZona ekspozicije obuhvaća cijelu uzvisinu na kojoj se nalazi Boljun, odnosno njezine padine, te sve dijelove šire okolice naselja s kojih se najcjelovitije i najkvalitetnije vizalno doživljavaju sve oblikovne i kulturno - povijesne osobine naselja i njegova položaja u prostoru. S obzirom da su padine Boljuna istovremeno zaštićene i kao kultivirani krajolik nacionalnog značaja, na njima se u cijelosti zabranjuje nova gradnja. Zaštita fortifikacijskih građevina1. Gradski fortifikacijski sustav BoljunaNalaže se istraživanje, očuvanje i održavanje u naslijeđenom obliku, te nisu dozvoljene nikakve intervencije kojima se mijenja svojstvo kulturnog dobra. Pojedinačni dijelovi fortifikacija mogu se, u izuzetnim slučajevima, rekonstruirati po načelu anastiloze (ako je istraženi materijel na samom lokalitetu dovoljan za primjenu navedene metode) ili tipološke rekonstrukcije (ako se temeljem povijesno-prostornih istraživanja može nedvojbeno utvrditi oblik ili detalji fortifikacije).Navedene smjernice za prostorno uređenje fortifikacija odnose se i na dijelove struktura urbanih ili ruralnih cjelina koje su izrasle na nekadašnjim fortifikacijama, a za koje se može nedvojbeno utvrditi da oblikom i volumenom podržavaju oblik fortifikacije na kojem su nastale. Zaštita seoskih naselja



1. Semić Zona B - uža zona zaštite naseljaNalaže se smanjenje građevnog područja na južnim padinama naselja radi očuvanja autentičnog izgleda naselja u vizurama s juga. Potrebno je revitalizirati naselje, obnoviti građevnu strukturu uz moguće prigradnje i adaptacije koje neće utjecati na visinske i prostorne gabarite građevina, povijesnu plansku matricu i tradicijske građevne oblike. Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar zaštićene zone mora se temeljiti na lokalnom arhitektonskom izrazu i građevinskim materijalima.Zona K - kultivirani krajolik južno od naselja, obuhvaća južni rub naselja gdje se ukida dio građevne zone zbog očuvanja vizualnog identiteta naselja.Zona E - zaštita ekspozicije naselja u vizurama s juga.

Zaštita kulturnih dobara županijskog značenja Zaštita seoskih naselja1. Brest pod Učkom Zona B - uža zona zaštite naseljaZaštita II stupnja obuhvaća cijelo naselje. Dopuštene su interpolacije i nova gradnja, ali u skladu s gabaritima i tradicijskim oblicima gradnje kakvi postoje u selu, tj. unutar postojećih okućnica (korti). Umjesto nove gradnje na rubovima naselja, predlaže se obnova postojećeg stambenog fonda, odnosno revitalizacija napuštenih i ruševnih okućnica. Širenje naselja na prostor zaštite ekspozicije i kultiviranoga krajolika nije dopuštena radi očuvanja njegova povijesnog integriteta. Razvojne mogućnosti, osim tradicijskog poljodjelstva, pruža i blizina speleološkog lokaliteta na samom ulazu u naselje. Stoga se nalaže smanjenje građevne zone na ulazu u naselje radi zaštite vizure na ulaz u pećinu i na naselje. Zona E - zona zašte vizure naselja s prilazne ceste, odnosno vizure na ulaz u spilju sjeverno od naselja. Građevnu zonu uz cestu ne treba širiti, a kuće, najviše visine jedna etaža nad prizemljem, planirati tako da ne zaklanjaju pogled na ulaz u spilju.Zona K - zone kultiviranoga krajolika prostiru se istočno i zapadno od srpasto postavljenog naselja između njih. To su obradive površine podijeljenje u karakteristične vrlo uske izdužene parcele, nastale dijeljenjem imanja. Nalaže se očuvanje autohtone agrarne funkcije kultiviranoga krajolika i zabrana otvaranja građevnih područja. Zaštita povijesnog kompleksa1. Boljunsko Polje, dio naselja Opatija Crkva BDM s ruralnim kompleksom/nekadašnjim benediktinskim samostanomZona A - uža zona zaštite sakralnog objekta i građevinskog kompleksa nekadašnjeg samostana Nalaže se arhitektonsko istraživanje i obnova građevina. Nova gradnja unutar ove zone nije dopuštena. Građevnu zonu moguće je otvoriti s druge strane glavne prometnice, ali s građevnom linijom pomaknutom od ceste, zbog zaštite vizura na zaštićeni sklop i crkvu. Zona I - područje na kojem je potrebno provesti arheološka i arhitektonska istraživanja.Zona E - zona zaštite ekspozicije (vizure sa ceste). Zaštita civilne građevine1. Lupoglav – novi kaštelKaštel u Lupoglavu jedna je od rijetkih baroknih plemićkih palača u ovom dijelu Istre, te zahtijeva temeljitu obnovu i stavljanje u funkciju. Projekt obnove valja izraditi na temelju



konzervatorskih istraživanja i smjernica, a nova funkcija treba biti u skladu sa spomeničkim svojstvima građevine. Zaštita sakralnih građevinaS obzirom na svoj povijesni i umjetnički značaj, te posebice glagoljsku baštinu koje su nositelji, crkve i kapele regionalnoga značaja podliježu najstrožem stupnju zaštite. U njihovoj neposrednoj blizini zabranjena je gradnja, radi očuvanja povijesnog integriteta spomenika, a sve građevne intervencije moraju čuvati izvorno stanje spomenika. Istraživanja i konzervatorska obrada nužni su za najznačanije sakralne građevine. Ruševnu crkvu sv. Kuzme i Damjana potrebno je konstruktivno i statički sanirati, raščistiti, te konzervirati preostalo ziđe i pročelje s preslicom. Sakralne građevine izvan naselja (npr. crkva sv. Stjepana u Lesišćini, sv. Petar u Vranji) eksponirani su u prostoru, pa uz njih, tj. uz groblja kojima su okruženi nije dopušteno planirati otvaranje građevinskih područja, bez obzira na namjenu. Za svaku gradnju i ostale intervencije na spomenutim građevinama potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog tijela (Konzervatorski odjel u Puli).

Zaštita kulturnih dobara lokalnog značenjaEvidencijom nisu obuhvaćene sve tradicijske kamene kapelice (poklonci) koji su očuvani uz stare ceste, no oni zahtijevaju skrb lokane zajedniice, održavanje, čišćenje i uređenja u skladu s njihovim izvornim izgledom, a bez dogradnji i mijenjanja građevnog materijala. Zaštita seoskih naselja i dijelova naseljaSeoska naselja koja su prema ranije navedenim kriterijima valorizirana kao tradicijska naselja s očuvanim većim dijelom planske i građevne strukture ne podliježu najstrožem stupnju zaštite, s obzirom da niti jedno od ovih naselja nije očuvano bez nove gradnje i građevnih intervencija, te stoga nisu stupnjevano valorizirana (zone zaštite). Pa ipak je i kod ovih ruralnih naselja, koja su u pravilu i povijesna, potrebno proširenje građevinskih zona planirati tako da ne ugrožavaju vizalnu cjelinu volumena naselja predimenzioniranim samostojećim građevinama, npr. na ulazu u naselje ili uz prilazne ceste. Pojedina naselja, odnosno zbijeni dijelovi naselja, moraju očuvati svoj provijesni raster i tlocrtni oblik, gabarite i prostornu kompaktnost, stoga nije dopuštena nova gradnja uz prilazne ceste, kako ne bi došlo do spajanja naselja. Za očuvanje ruralnoga ambijenta posebice su bitni svi elementi tradicijskoga gospodarstva u naselju i njegovoj okolici, te ih valja nastojati očuvati i ako su izvan funkcije. Sve građevne intervencije na starim stambenim i gospodarskim građevinama moraju biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i građevnim materijalima. Potrebno je zadržati proporcije tlocrta i volumena građevina, te obnoviti rijetke ponegdje očuvane krovove pokrivene kamenim pločama, a ostale obnavljati crijepom (kupa kanalica). Dogradnje i nadogradnje objekata ne smiju izlaziti iz gabarita postojećeg sklopa, odnosno niza kuća. Kuće se mogu žbukati glatkom žbukom i bojati, a postojeće kamene okvire prozora i vrata valja obnoviti i ostaviti neožbukanima. 1. Prušijani - nije poželjno širiti građevnu zonu uz cestu radi zaštite krajolika i slike naselja jer su zaselci s nizovima kuća samo s jedne strane ceste. Između zaselaka ostaviti neizgrađena područja da se ne spoje. 2. sela Boljunskog polja - nije poželjno širenja naselja na rubu polja prema sredini polja ili uz glavnu prometnicu, samo popunjavanje slobodnih ili rubnih parcela odgovarajućom arhitekturom (P+1).



3. Lesišćina, zaselci Mrzlići, Srednji Dol, Katići smještena su u nizu uz padinu koja se spušta do ceste, s druge strane ceste su polja. Građevinsku zonu nije poželjno proširiti do ceste i preko nje, radi zaštite krajolika i slike naselja.

Smjernice za novu gradnju u ruralnim i poluurbanim cjelinamaNove kuće ne smiju biti predimenzionirane u odnosu na ostale u naselju, tlocrtni oblik treba biti tradicijski izduženi pravokutnik, a ne kvadrat. Visinu valja ograničiti na P+1, osobitio na rubovima naselja, odnosno na ulazu u naselje gdje su nove kuće najčešće građene i najviše eksponirane. Prednost valja dati dogradnji ili prigradnji unutar postojeće okućnice kako bi se očuvala izvorna planska matrica naselja, bez njegova širenja u krajolik, odnosno uz prilazne ceste. Kuće trebaju biti pokrivene plitkim dvostrešnim krovovima s kupom kanalicom, bez velikih staklenih površina. Pročelja se mogu žbukati glatkom žbukom i bojati, a izbjegavati valja kamene zidne oplate.

Područja posebnih ograničenja u korištenjuKrajobraz osobito vrijedan predjel-kultivirani krajobraz1. Zona zaštite kultiviranog krajolika humaka akropolskog naselja Boljuna (potrebno je očuvati od bilo kakve daljnje izgradnje) 2. agrarni krajolik sela pod grebenom Ćićarije; točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti krajobraza1. Potezi-vizure na Boljun s izlaza iz tunela Učka do Dolenje Vasi2. Potezi-vizure na Boljun sa sjeveroistoka, s ceste iz Vranje3. Potezi-vizure na Boljun s juga, s ceste kroz Boljunsko polje 4. Potezi-vizure na Boljun s jugozapada, s ceste prema Pazu5. Potezi-vizure na Boljun sa zapada, s magistralne ceste 6. Točke vizure (vidikovac) s Boljuna na Boljunsko polje i naselja na njegovu istočnom rubu7. Potezi-vizure na Dolenju Vas sa zapada s glavne ceste8. Potezi-vizure na Brest sa zapada, s prilazne ceste9. Potezi-vizure na Semić s juga, s ceste Lupoglav-Buzet.Tlo područje pojačane erozije (zabranjena izgradnja svih vrsta građevina i infrastrukture

unutar prostora degradiranog erozijom ili u njegovoj neposrednoj blizini, zabrana gospodarskog korištenja unutar prostora degradiranog erozijom koje bi moglo dovesti do proširenja područja erozije ili jačanja erozivnih procesa)

lovište i uzgajalište divljači (temeljem Zakona o lovu, NN 10/94, i Odlukom o ustanovljenju zajedničkih lovišta na području Županije Istarske, Službene novine Županije Istarske br. 9/95, na području općine Lupoglav ustanovljena su slijedeća zajednička lovišta: lovište br.18 “Pazin III” i manjim dijelom lovište br.9 “Ćićarija”, lovište br.10 “Roč” i lovište br.14 “Kršan”)

Vode vodozaštitno područje - III. i IV. zona zaštite (Područja obuhvaćena postojećim III.

vodozaštitinim zonama izvorišta utvrđuju se kao područja srednje osjetljivosti vodonosnika, te se unutar njih širenje naselja ili izgrađenih gospodarskih struktura uvjetuje posebnim mjerama zaštite koje moraju biti propisane u planovima nižeg reda, dok se za izgradnju gospodarskih ili stambeno gospodarskih objekata van građevinskih



područja naselja uvjetuje procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima. Za izgradnju infrastrukturnih objekata van naselja uvjetuje se procjena utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima. Područja obuhvaćena postojećim IV vodozaštitnim zonama izvorišta ili neistraženim područjima sliva podzemnih voda utvrđuju se kao područja slabe osjetljivosti vodonosnika, te se izgradnja novih građevina i infrastrukture unutar ili van područja naselja uvjetuje procjenom utjecaja na okoliš u skladu s posebnim propisima. Ovim se Planom sva uža područja kraških jama i vrtača utvrđuju kao područja posebne osjetljivosti vodonosnika, te se utvrđuju mjere zaštite sadržane u odredbama ovog Plana u dijelu zaštite voda.)

vodotok I. kategorije (za rekreaciju)

Zaštita posebnih vrijednosti i obilježjaSanacija oštećeno tlo erozijom-biološka sanacija opožareno šumsko stanište napušteno eksploatacijsko polje

Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite obuhvat obvezne izrade prostornog plana (PPPPO Parka prirode Učka, PPPPO

zaštićenog krajolika Učke, PPPPO spomenika prirode Vela Draga, UPU Lupoglava, DPU zaštićene jezgre Boljun, UPU gospodarske zone Lupoglav, UPU gospodarske zone Boljunsko Polje)

zahvat potrebne provedbe procjene utjecaja na okoliš (u skladu s Zakonom o zaštiti okoliša NN 82/94 i NN 128/99 i Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš NN 59/00)



3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I OSJETLJIVA PODRUČJA I PROSTORNE CJELINE

Red. broj

Općina Lupoglav Oznaka Ukupnoha

% od površine općine

stan/haha/stan*

2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE2.1. Zaštićena prirodna baština

ukupno- nacionalni park- park prirode- ostali zaštićeni dijelovi prirode

NPPP

5.518,35-

4.542,41975,94

60,50-

49,8110,69

5,64*

2.2. Zaštićena graditeljska baština- arheološka područja- povijesne graditeljske cjeline

12,562,02

10,54

0,140,020,12

0,01*


5.530,91 59,99 5,65*

3.0. KORIŠTENJE RESURSA3.1. More i morska obala obalno

područje otočno

ha,kmha,km

3.2. Energija proizvodnja potrošnja

MWMWh

ne iskazuje se3.3. Voda vodozahvat potrošnja

u 1000 m3

u 1000 m3

3.4. Mineralne sirovine jed. mjere za sirovinu

Područje prirodne baštine od državnog značaja koje se utvrđuje ovim planom je: Park prirode: Park prirode Učka (proglašen 23.4.1999.) Područja prirodne baštine od županijskog značaja koja se utvrđuju ovim planom su: Zaštićeni krajolik: dio područje Učke van parka prirode (proglašen 1996.)

okoliš povijesne cjeline naselja Boljun Spomenik prirode-geomorfološki: Vela Draga pod Učkom kod sela Vranje (proglašen

1996.)

Arheološka baština: Arheološko područje

-prethistorijska histarska gradina, na mjestu današnjeg naselja Boljun, evidentirano

-područje crkve sv. Marije od Karmela i ruralnog kompleksa Opatija, evidentirano Arheološki pojedinačni lokaliteti :

-Boljun, ruševini ostaci crkvice sv. Petra, evidentirano -Boljun, ostatak rimskog nadgrobnog spomenika s natpisom, nađen kraj župne

crkve, danas na trgu u blizini ulaza u grad -Boljunsko polje, dio naselja Opatija, antički nalazi u okolici naselja, evidentirano-Brest pod Učkom, Klančeva peć, evidentirano -Lupoglav, kaštel, evidentirano-Semić, lokalitet Beli grad, evidentirano -Semić, lokalitet Sokolić, evidentirano-Vranja, Pupićina peć, preventivno zaštićeno



-Vranja, ruševine srednjovjekovne utvrde Vranja, "castrum Vrane", evidentirano-Vranja, ranosrednjovjekovni grobovi, evidentirano



Povijesna graditeljska cjelina: gradska naselja:

-Boljun - urbana cjelina, registrirano (zona A - uža povijesna jezgra naselja; zona I - uža zona naselja, arheološka istraživanja; zona E - područje ekspozicije naselja u prostoru uključuje i kultivirani krajolik obronaka naselja)

seoska naselja:-Brest pod Učkom, evidentirano (zona B - jezgra naselja, zona E - zaštita vizura,

zona K - zone kultiviranog krajolika)-Semić, evidentirano (zona B - jezgra naselja, zona E - zaštita vizura, zona K - zone

kultiviranog krajolika)Povijesni sklop i građevina: graditeljski sklop

-Opatija – kompleks nekadašnjeg benediktinskog samostana i crkve (zona A - područje crkve i ruralnog kompleksa/nekadašnjeg samostana, zona E - zona zaštite ekspozicije kompleksa) civilna građevina

-Lupoglav - kaštel, upisano u Registar fortifikacijska građevina

-Boljun - kaštel, upisano u Registar sakralna građevina

-Boljun - župna crkva sv. Juraj Mučenik, evidentirano-Boljun - crkva sv. Kuzme i Damjana, evidentirano-Boljun - crkva sv. Fabijana i Sebastijana, evidentirano-Boljunsko Polje, dio naselja Opatija - crkva BDM od Karmela, evidentirano-Brest pod Učkom - crkva sv. Križa, evidentirano-Dolenja Vas - župna crkva Sv. Martina, evidentirano-Dolenja Vas - crkva sv. Ivana na groblju, evidentirano-Lesišćina - crkva sv. Stjepana prvomučenika, evidentirano-Lupoglav, dio naselja Mariškići - crkva BDM Sv. Krunice, evidentirano-Semić - crkva sv. Lovro m., evidentirano-Vranja, dio naselja Barićko Selo - župna crkva sv. Petra, evidentirano

Memorijalna baština: memorijalno i povijesno područje

-Boljun - gradsko groblje, evidentirano-Brest pod Učkom - groblje, evidentirano-Dolenja Vas - groblje, evidentirano-Lupoglav, dio naselja Mariškići - groblje, evidentirano-Semić - groblje, evidentirano-Vranja, dio naselja Barićko Selo - groblje, evidentirano

Etnološka baština: pojedinačne etnološke građevine evidentirane su u naseljima: Kirčija, Mandići, Opatija,

Katun, Kurelovići, Brest pod Učkom, pojedine okućnice, Molji, Viskovići, Mrzlići, Srednji Dol (Gaji), zajedno s ruralnim krajolikom, Katići, pojedine kuće u zaselku Škrlji, kuća s drvenim balaturom u Mariškićima, Prušijani, Dvorani, Beletići, Sergovija, Mavrovija, Barićko Selo

Krajobraz



Kultivirani krajobraz: Boljunsko polje s uzvisinom na kojoj se nalazi grad Boljun, evidentirano



3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

3.5.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV

Cestovni prometRazvoj i unapređenje sustava cestovnog prometa u sklopu planiranog sustava

Države, županije i za potrebe općine Lupoglav preduvjet je i za razvoj svih ostalih djelatnosti. U prioritetima razvoja prometnog sustava Županije Istarske (poglavlje 3.6.1. PPIŽ) definirano je poboljšanje postojeće cestovne mreže, rekonstrukcija kritičnih dionica i reorganizacija prometa prema rangu prometnica.U ostalim mjerama i aktivnostima: izgradnja zaobilaznica oko većih mjesta, istraživanje novih koridora, poštivanje zakonske regulative i sprječavanja sniženja kategorije postojeće ceste u postojećim i novoplaniranim građevinskim područjima.

Županijskim planom prioritetni cestovni pravci su i tunel Učka - Labin - Pula i Novigrad - Buzet - tunel Učka, a prioritetne rekonstrukcije ceste D44 kroz Lupoglav, D500 Vozilići - Lupoglav.Sve županijske ceste planira se tehnički osposobiti za brzinu min. 60 km/h, dok se lokalne moraju prilagoditi karakteristikama terena i režimu ograničenja.

Prostornim planom Županije regulirani su koridori za postojeće i planirane javne ceste:za autoceste 200 metara širineza državne brze ceste 150 metara širine za planirane

85 metara širine za postojećeza ostale državne ceste 100 m širine za planirane

70 metara za postojećeza županijske ceste 70 metara za planirane

40 metara za postojeće.

Ovim prostornim planom reguliraju se potrebe općine Lupoglav, kao i prioriteti u izgradnji, rekonstrukciji i popravcima postojećih razvrstanih i nerazvrstanih cesta do 2015. godine. Najvažniji planirani zahvat je rekonstrukcija 2,5 km dijela lokalne ceste L50084 (od ukupno 4,3 km) na razinu županijske jer veže dvije državne ceste, a u slučaju zastoja ili naplate cestarine na D3 preuzima cjelokupni tranzitni i lokalni promet.

Drugi planirani i važan zahvat je izmještanje dijela D44 kroz centar naselja Lupoglav - obilaznica centra u dužini od 2,2 km, jer je na dijelu kroz naselje Lupoglav cesta gradska ulica s ograničenjem brzine i opasnosti za djecu i pješake.Od lokalnih cesta planira se jedna rekonstrukcija lokalne nerazvrstane ceste Brest pod Učkom - Močila - Ž5047 - čvor Zrinšćak D3, u dužni 4,2 km, i uključuje u mrežu razvrstanih lokalnih cesta. Važna je i zbog lošeg dijela postojeće L50083 i radi protupožarne sigurnosti.Od ostalih nerazvrstanih cesta treba popraviti i doraditi lokalnu cestu Kurelovići – Mala Učka kako iz protupožarnih razloga, tako i radi povezivanja s Lovranom i Mošćenićkom Dragom.



U dopuni cestovne mreže planira se i povezivanje Lovrinčića - Kosovije s Paškvalićima L50087, prema mogućnostima i potrebi.Veliki dio L50082 u dužini od oko 4 km (od ukupno 7,8 km na području Lupoglava) je vrlo loš i teško prolazan za kamionski promet, a radi teških terenskih uvjeta nerentabilan za rekonstrukciju.

Ovim Planom predviđa se i proširenje mreže šumskih i protupožarnih putova u području Ćićarije i Učke, te popravci i bolje održavanje svih postojećih.

Na temelju podataka iz PP Istarske županije o brojanju prometa na državnim i županijskim cestama, te planiranih zahvata na cestovnoj mreži, prognozira se povećanje cestovnog prometa prema prioritetnim pravcima.Iako je velika razlika u obimu cestovnog prometa u turističkoj sezoni i u zimskom periodu, specifičnosti su uzete u obzir u izradi strategije prometnog razvitka Hrvatske do 2010. godine, te će se i u ovom prostornom planu koristiti podaci (usuglašeni i u PP Istarske županije) (30% povećanje u odnosu na 1995. godinu).Procjena prosječnog godišnjeg dnevnog prometa (PGDP) na području općine Lupoglav:Dionica Broj ceste 2000. god. 2010.god.Tunel-Lupoglav D3 5.730 8.100Lupoglav-Pazin D3 3.930 5.200Lupoglav-Buzet D4 1.800 2.900Vozilići-Vranja-Tunel D500 1.50 2.660

Za županijske ceste Ž5015, Ž5046 i Ž5047 nije vršeno brojanje prometa, a najopterećenija će biti Ž5047 - stara cesta preko Učke, radi naplate cetarine na D3 i tunela Učka (alternativni pravac).

Javni cestovni prometOdvija se državnim i županijskim cestama. U naselju Lupoglav planirano je

autobusno stajalište uz državnu cestu D 44, odnosno novu obilaznicu.Za lokalni promet također su planirana stajališta u Vranji, Boljunu i Dolenjoj Vasi, a bolje povezivanje svih naselja s Lupoglavom, a po izgradnji obilaznice oko centra Lupoglava planira se i mali Kolodvor s parkiralštem za lokalne autobuse i taxi.

Promet u mirovanjuParkirališta za osobna i druga vozila određuju se u zonama javnih sadržaja i unutar

građevinskih parcela korisnika. Javna parkirališta nisu planirana osim taxi stajališta u Lupoglavu.

Turističke, biciklističke, pješačke i druge staze i putoviNa području općine Lupoglav planiranje turističkih i biciklističkih staza vezano je za

postojeće i nove sadržaje i poboljšanje razvoja pojednih naselja. Visoka područja Ćićarije i Učke nisu bila uključena u turističku ponudu. Posebno je atraktivno područje Bresta pod Učkom.

Planom su predviđene biciklističke staze koje čine dio mreže "Istra bike" Istarske županije. Dvije od mnogobrojnih staza prolaze kroz općinu Lupoglav i to su: Staza duga 36 km: Boljunsko Polje-Brnci-Boljun-Staraj-Dolenja Vas-Gorenja Vas-Katići-

Dol-Mrzlići-Dajčići-Lovrinčići-Čuleti-Borut-Cerovlje-Paz-Boljunsko Polje; Staza duga 54 km: Lupoglav-Dolenja Vas-Vela Učka-Učka-Račja Vas-Lanišće-Lupoglav.



Na državnim i županijskim cestama biciklistički promet moguć je samo u naseljima i s ograničenjima. Izgradnjom obilaznice oko naselja Lupoglav riješiti će se sigurnost biciklističkog prometa. U naselju Lupoglav pješački nogostup izgrađeni su samo u centru naselja, a planirani su u svim novim građevinskim područjima (koridori novih cesta!).

Željeznički prometLupoglav je i danas željeznički čvor koji je izgubio na značenju smanjenjem obima

prometa i neriješenim problemima HŽ sa Slovenijom kroz koju prolazi dio željezničke pruge. Željeznička pruga kroz Istru ima dugu tradiciju koja je značajno utjecala na razvitak "unutarnje Istre”, ali su se vremenom prilike i potrebe mijenjale. Danas je pruga Buzet (državna granica Slovenije) - Pula željeznička pruga I. reda (oznaka I 102) u dužini 91,15 km a Lupoglav - Raša željeznička pruga II. reda (oznaka II 214) u dužini 53,0 km. Putne brzine, tehnički elementi, neosigurani prijelazi zastarjele instalacije i oprema ne odgovaraju suvremenim zahtjevima, te se željezničke pruge mogu smatrati samo kao pruge lokalnog značenja.

Strategijom i Programom prostornog uređenja Hrvatske 1996.-2015. godina u Prometnom sustavu - Željeznički promet (generalna mreža boljih pruga postojećih I i II reda) prihvaćena je nova koncepcija razvitka željezničkog prometa sa značajnim zahvatima na području Istre i to: planirana brza pruga (međunarodna) Rijeka - Lupoglav - Trst (generalna mreža) međunarodna brza pruga Pula - Lupoglav - Rijeka - Zagreb-

Budimpešta.Ovakvim pristupom generalno se mijenja sustav željezničkog prometa te Lupoglav

postaje ponovno željeznički čvor državnog značenja.PP Istarske županije prihvatio je dio rješenja iz Strategije koja se odnosi na

željeznički čvor Lupoglav, s vezom na novi željeznički tunel Učka, te novom željezničkom postajom Lupoglav novi, ali je zadržao postojeću željezničku prugu od Lupoglava do Pule, iako se ista ne može uklopiti u zahtjeve bržih europskih željezničkih pruga.

Nesporno je samo da željeznička pruga Zagreb-Rijeka-Pula mora biti kroz teritorij Hrvatske, da se treba izgraditi kvalitetna međunarodna željeznička pruga koja se može uključiti u sustav Europske željezničke mreže. Također je nesporno da će pruga proći kroz područje općine Lupoglav i povezati sve postojeće i nove željezničke pruge u sustav HŽ.

Od 1991. god. željeznički kolodvor Lupoglav registriran je kao carinski, s obnovljenim kapacitetima i uređenjem, ali je malo uređeno za putnički promet.Za varijantu koja je smatrana najboljom i za koju su izvršeni pripremni radovi naknadno je utvrđeno da je geološki i hidrogeološki vrlo nepovoljna, te je u novom Prostornom planu županije razmotrena još jedna varijanta (Borut - Vranja - Vela Draga - Matulji).

Osim planiranih zahvata usporedno će se poboljšavati tehničke osobine željezničke mreže, automatizacija, rješavati signalizaciju, proširenje kapaciteta kolosjeka i uskladiti postojeće stanje s novim rješenjima (13 varijanti).Infrastrukturni koridori u prostornim planovima:- za državne željeznice I. reda postojeće 6-11 metara

za novoplanirane (dvo ili jednokolosječne) 200 metara- turističke i lokalne-teretne postojeće 6-11 metara

za novoplanirane (jednokolosječne) 100 metara



Nesporno je da će se prometni sustav Hrvatske i Istre kvalitetno mnogostruko poboljšati izgradnjom nove moderne željezničke pruge Zagreb - Rijeka - Pula, te da će se željeznički čvor Lupoglav (ili Vranja) nalaziti na području općine Lupoglav. Ipak u organiziranju života na području općine: zaštitu ograničenog korisnog prostora, nova prometna infrastruktura od državnog (višeg) interesa može zauzeti ili uništiti atraktivna područja. U cilju iznalaženja optimalnih rješenja bolje je sačekati nove studije i učestvovati u njihovoj izradi.

Zračni prometProstornim planom Istarske županije predlaže se razmatranje više mogućnosti

planiranja i gradnje manjih športskih luka više kategorije, a najbliža se planira u Čepić polju na području Kršana. U istom planu stoji i da je zanimljiva lokacija na području visoravni Brest pod Učkom, kao i u Boljunskom polju, te iste treba detaljnije ispitati, a u prostornim planovima općine uzeti isto u obzir.

Kako bi općina Lupoglav imala što bolju i bržu vezu unutar Županije, ali i Republike Hrvatske, Planom je predviđeno uključivanje u mrežu helidroma. Kao potencijalne lokacije za poletno-sletne površine predviđeni su postojeći ili planirani školski športski tereni uz zadovoljavanje minimalnih uvjeta kao odgovarajuća rasvjeta, parkirališna mjesta i potrebni komunalni priključci.Helidrome planirati uz državne ili županijske ceste radi povezanosti prometa i korisnika, a minimalni slobodan prostor za realizaciju je veličine 80x80 metara. Poželjno je da je osvjetljen i izvan koridora dalekovoda.

Ukoliko bi došlo do planiranja luka u Boljunskom Polju i Brestu pod Učkom u sklopu luka bi se nalazili i prostori za helikoptere.

TelekomunikacijeU nepokretnoj TK mreži, u najskorije vrijeme postići će se 100% digitalizacija

zamjenom postojeće analogne komutacije Boljunsko Polje digitalnom. Postojeće komutacije opremati će se potrebnim hardware-om i software-om koji će omogućiti sve dostupne telekomunikacijske usluge, ili zamjeniti novim generacijama i tehnološkim rješenjima.Kabelska mreža će se postepeno rekonstruirati u skladu potreba ostvarenja novih telekomunikacijskih usluga i podizanju njezine pouzdanosti pogotovo na dionicama gdje je nadzemna. U pokretnim mrežama broj korisnika će značajno rasti što će zahtjevati gradnju novih antenskih sustava baznih postaja izvan i na teritoriju općine Lupoglav.

Razvoj TK mreže kapacitetima, kako aktivnih dijelova, tako i pasivnih (kabelskih) pratiti će potrebe korisnika telekomunikacijskih usluga na području općine.

PoštaBroj poštanskih jedinica neće se u budućnosti mijenjati. Ostaju poštanske jedinice

u Lupoglavu i Boljunu.



3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV

PlinPlaniran je magistrali plinovod za međunarodni transport DN 700(Casal Borsetti-

Pula-Rijeka-Karlovac) radnog tlaka 75 bara čija trasa mjestimice tangira istočnu granicu općine.

Postoje dvije mogućnosti razvoja plinovodnog sustava. Prva mogućnost se sastoji od izgradnje cca 2000 m niskotlačne plinovodne mreže iz PEHD cijevi u naselju, uz izgradnju mjesne plinare na posebnoj lokaciji, a koja bi se sastojala od spremnika UNPa i pogona za isparavanje UNPa. Druga mogućnost je ugradnja posebnih spremnika UNPa kod pojedinačnog potrošača.

ElektroenergetikaU razdoblju koje slijedi dugoročni cilj je priključak županijskog elektroenergetskog

sustava na 220 kV mrežu alternativno na 400 kV mrežu, kako bi osigurali jednu od glavnih odrednica iz NEP-a (Nacinalni energetski programi), a to je sigurna dobava električne energije. Izgradnjom dalekovoda 220 kV TS Plomin – TS Guran, te konačno izgradnjom trafostanice 220/110kV Guran postići će se navedeno.

Kvalitetnije rješenje od navedenog je spajanje Istarske županije na 400 kV mrežu pomoću dvostrukog dalekovoda 400 kV, uz izgradnju trafostanica 400/x kV na području županije. Izgradnjom 400 kV mreže u Istri ostvaruje se interkonekcija prema Italiji. Iako je budućnost 400 kV mreže neizvjesna, u prostornim planovima rezervirani su koridori i lokacije za građevine ovog naponskog nivoa.

Razlozi i plan prelaska sa tronaponskog sustava na dvonaponski sustav u području distribucije električne energije:

Danas se snabdjevanje električnom energijom na području Županije izvodi primjenom tronaponskog sustava, dakle u napojnim trafostanicama vrši se transformacija 110/35 kV, zatim na nižem nivou 35/10(20) kV, te neposredno prije predaje električne energije potrošaču 10(20)/0,4 kV. 1975. godine započeto je sa pripremama za prelazak, na jednostavniji i racionalniji - dvonaponski sustav, u kojemu se u napojnim trafostanicama vrši direktna transformacija 110/20 kV. U ovakvom sustavu je kvaliteta i sigurnost napajanja veća, gubici su manji, a iskoristivost postojeće mreže puno veće čime se odgađaju nove investicije.

Samom prelasku prethodi dugogodišnje ulaganje u novu opremu, da bi zatim postupno po područjima došlo do prelaska, najprije na 20 kV napon, a na kraju i na transformaciju 110/20 kV, čime sadašnje TS 35/10(20) kV, postaju u jednom slučaju TS 110/20 kV, a u drugom rasklopišta 20 kV. Postojeći dalekovodi 35 kV postaju većim djelom 20 kV a manjim 110 kV dalekovodi.



3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV

VodoopskrbaRazvoj sustava vodoopskrbe područja općine previđa izgradnju vodoopskrbne

mreže do svakog naseljenog naselja te nadogradnju mreže u slučajevima proširenja postojećih naselja, izgradnje novih naselja te izgradnje novih industrijskih i gospodarskih objekata i postrojenja.

Od objekata vodoopskrbe planira se izgradnja:-crpna stanica te tlačni cjevovod do vodospreme Semići,-crpna stanica, vodosprema, tlačni i povratni cjevovod za naselje Brest,-vodosprema između Vranje i Boljunskog polja,-crpna stanica te tlačni i gravitacioni cjevovod kroz postojeći tunel Učka,-gravitacioni cjevovod od Lupoglava preko planiranog željezničkog tunela,-magistralni cjevovod od Vranje prema općini Kršan radi prstenastog povezivanja sustava vodoopskrbe unutar Istarske županije.

Odvodnja otpadnih vodaPrema Prostornom planu Istarske županije sva veća naselja moraju u budućnosti

izgraditi kanalizacijsku mrežu sa pripadajućim uređajem za pročišćavanje.Naselje Lupoglav nalazi na nedovoljnom istraženom slivu sa ukupno 309

stanovnika.Situacija na terenu potencira koncepciju odvodnje prema jedinstvenom uređaju veličine 300 ES. Stupanj pročišćavanja predviđa se 95%. Dispozicija pročišćenih voda u podzemlje predviđa se putem upojnih bunara u pretpostavljenom, ali nedovoljno istraženom slivu. Unutar zone predviđa se izgradnja dvije crpne stanice fekalnih voda.

Naselje Boljun nalazi na nedovoljnom istraženom slivu sa ukupno 60 stanovnika.Situacija na terenu potencira koncepciju odvodnje prema jedinstvenom uređaju veličine 60 ES. Stupanj pročišćavanja predviđa se 95%. Dispozicija pročišćenih voda u podzemlje predviđa se putem upojnih bunara u pretpostavljenom, ali nedovoljno istraženom slivu.

Naselje Boljunsko polje, Pikolići, Troštija, Mandići i Kirčija nalazi na nedovoljnom istraženom slivu sa ukupno 154 stanovnika.Situacija na terenu potencira koncepciju odvodnje prema jedinstvenom uređaju veličine 150 ES. Stupanj pročišćavanja predviđa se 95%. Dispozicija pročišćenih voda u podzemlje predviđa se putem upojnih bunara u pretpostavljenom, ali nedovoljno istraženom slivu.

Naselje Semići, Baletići, Prošijani i Dvorani nalazi na nedovoljnom istraženom slivu sa ukupno 102 stanovnika.Situacija na terenu potencira koncepciju odvodnje prema jedinstvenom uređaju veličine 100 ES. Stupanj pročišćavanja predviđa se 95%. Dispozicija pročišćenih voda u podzemlje predviđa se putem upojnih bunara u pretpostavljenom, ali nedovoljno istraženom slivu.

Naselje Vranja nalazi na nedovoljnom istraženom slivu sa ukupno 232 stanovnika.Situacija na terenu potencira koncepciju odvodnje prema jedinstvenom uređaju veličine 250 ES. Stupanj pročišćavanja predviđa se 95%. Dispozicija pročišćenih voda u podzemlje predviđa se putem upojnih bunara u pretpostavljenom, ali nedovoljno istraženom slivu.

Zbog znatne udaljenosti ostalih naselja odvodnja otpadnih voda rješavat će se preko vodonepropusnih sabirnih jama.



Odvodnja oborinskih voda rješavat će se putem oborinske kanalizacije na način da se prije ispuštanja u podzemlje se predvidi separator ulja i masti veličine 20% mjerodavnog protoka oborinskih voda.



3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Na području općine Lupoglav predviđa se stvaranje komunalnog i tehnološkog otpada. Prema Zakonu o otpadu (NN 34/95) komunalni otpad definira se kao otpad iz kućanstva, otpad koji nastaje čišćenjem javnih površina i otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a tehnološki otpad je otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima, a po količinama, sastavu i svojstvu razlikuje se od komunalnog otpada.

Postupanje s otpadom po gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša podrazumjeva: skupljanje, skladištenje, obrađivanje, odlaganje, i prijevoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namjenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina.

Osnovni ciljevi postupanja s otpadom su izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada čiji nastanak se ne može spriječiti, sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom, iskorištavanje vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe i njihovo obrađivanje prije odlaganja, odlaganje otpada na odlagališta, te saniranje otpadom onečišćenih površina.

S otpadom se mora postupati na način da se izbjegne: opasnost za ljudsko zdravlje, opasnost za biljni i životinjski svijet, onečišćavanje okoliša (voda, mora, tla, zraka) iznad propisanih graničnih vrijednosti, nekontrolirano odlaganje i spaljivanje, nastajanje eksplozije ili požara, stvaranje buke i neugodnih mirisa, pojavljivanje i razmnožavanje štetnih životinja i biljaka, razvoj patogenih mikroorganizama, te narušavanje javnog reda i mira.

Otpad je dopušteno odlagati samo na odlagalištu otpada. Lokacije za gradnju građevina namjenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada utvrđuju se dokumentima prostornog uređenja. Preporuka je Županijskog plana uređenja da se broj odlagališta smanjuje, odnosno da se uredi i opremi, u skladu sa zakonskim odredbama, zajedničko odlagalište za više jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju cijele Istarske županije. Prema Zakonu o otpadu do 01.01.2002. godine morala su se sanirati sva odlagališta, odnosno odrediti prenamjena onih koji se više neće koristiti.

Općina Lupoglav rješava pitanje sakupljanja i odvoženja otpada. Javno komunalno poduzeće iz Pazina organizira odvoz komunalnog otpada.Privremeno odlaganje kućnog otpada, do njegovog sabiranja i odvoženja putem komunalnih službi, treba omogućiti u svim naseljima. Prostor za privremeno odlaganje treba predvidjeti na parcelama zgrada.Uredno odlaganje komunalnog otpada omogućiti će se i uz javne prometne površine, na način da se ne nagrđuje okoliš.Sustav odlaganja i prikupljanja komunalnog otpada treba biti prilagođen mogućnosti odvajanja korisnog otpada na mjestu njegovog nastajanja.



3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zakonom o zaštiti okoliša (NN 82/94 i NN 128/99) utvrđene su opće odredbe, osnovna načela zaštite okoliša, dokumenti o zaštiti okoliša te provođenje zaštite okoliša uz utvrđenu odgovornost upravnih i fizičkih osoba te nadzor i kaznene odredbe, a Pravilnik o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00) određuje građevine i zahvate za koje je potrebno izraditi studiju utjecaja na okoliš.

Prostorni plan daje prednost onim rješenjima uređivanja prostora koja uvažavaju i štite okoliš. Uvjeti zaštite okoliša trebaju biti jedan od temeljnih kriterija prihvaćanja novih sadržaja, funkcija i tehnologija.

U građevinskim područjima naselja omogućavaju se sve djelatnosti, pod uvjetom da ne ometaju stanovanje, ne ugrožavaju okoliš i one djelatnosti koje su prihvatljive suživotu sa zaštićenom prirodnom i povijesnom baštinom.

Nove gospodarske i poslovne djelatnosti smještene u industrijskoj i poslovnim zonama, biti će opremljene potrebnom infrastrukturom i uređajima za sprječavanje ugrožavanja okoliša i podređene pojačanom motrenju i nadzoru.

Prostorni plan utvrđuje obvezu izrade programa saniranja svih eksploatacijskih površina za vađenje kamena. Ti programi moraju ponuditi za okoliš prihvatljiva rješenja korištenja rudišta i postupke istovremenog privođenja konačnoj, krajoliku prihvatljivoj, namjeni prostora.

Zaštita zraka od zagađivanja i otklanjanje štetnih posljedica za zdravlje stanovništva organiziraju se i provode u tijelima lokalne uprave i samouprave. Zaštita zraka provodi se odredbama osnovnog Zakona o zaštiti zraka (NN 48/95). Klimatske prilike u općini Lupoglav pogoduju čistoći zraka, kao i neposredna okolina bez značajnih industrijskih pogona, građevina i postrojenja. Izgradnja moguće buduće građevine i postrojenja kod kojih se tehničkim i drugim mjerama ne može spriječiti zagađivanje zraka, odnosno ubacivanjem u zrak: plina, pare, dima, prašine, radioaktivnih i drugih materija u količinama koje mogu štetno utjecati na zdravlje stanovništva, iznad dopuštenih granica, planirat će se samo na mjestima, koja po svom geografskom položaju, konfiguraciji terena, klimatskim i drugim karakteristikama uz mjere koje osiguravaju zaštitu atmosfere naselja od zagađivanja.

Za daljnje unapređenje mjera za poboljšanje kvalitete čovjekova okoliša, Općinsko poglavarstvo u suradnji sa županijskim i drugim službama, trebalo bi utvrditi postupke utvrđivanja "nultog" (postojećeg) stanja (stupanj onečišćenja zraka, vode, tla, jačinu buke i sl.) kao mjere za izradu katastra zagađivača i program zaštite okoliša na području općine Lupoglav.


II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

76


Na temelju odredbe članka 24. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98 i 61/00), Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru (Službene novine Grada Pazina i općina Cerovlje, Gračišće, Karojba, Lupoglav, Motovun, Sv. Petar u šumi i Tinjan br.9/99) i Statuta općine Lupoglav Općinsko vijeće Lupoglava na svojoj 24. sjednici održanoj dana 15.12.2003. godine donosi:

ODLUKUo donošenju Prostornog plana uređenja općine

Lupoglav

I. Opće odredbe

Članak 1.

(1) Donosi se Prostorni plan uređenja općine Lupoglav (u daljnjem tekstu: Prostorni plan), što ga je izradio Urbanistički institut Hrvatske d.d. iz Zagreba.

(2) Plan je sadržan u elaboratu "Prostorni plan uređenja općine Lupoglav", koji se sastoji od:

Tekstualnog dijelaOBRAZLOŽENJE

1. Polazišta2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja3. Plan prostornog uređenja

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Grafičkog dijela1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj 1:25.0001A. Prostor/površine za razvoj i uređenje1B. Promet, pošta i telekomunikacije

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI mj 1:25.0002. Infrastrukturni sustavi i mreže

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA mj 1:25.0003A. Uvjeti korištenja3B. Posebne mjere

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA mj 1:5000(12 listova u mj. 1:5000)



II. Odredbe za provođenje

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE

Članak 2.

(1) Prostorni plan uređenja općine Lupoglav (u nastavku teksta: Prostorni plan) utvrđuje uvjete za uređivanje prostora općine, određuje svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i saniranje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša, te zaštitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelova prirode na području općine Lupoglav.

Članak 3.

(1) Uređivanje prostora na području općine Lupoglav (izgradnja građevina, uređivanje zemljišta i obavljanje drugih radova na površini zemlje te iznad ili ispod nje) provodit će se u skladu s ovim Prostornim planom, odnosno u skladu sa postavkama i izvedenicama koje iz njega proizlaze.

Članak 4.

(1) Prostorni plan donosi se za prostor općine što obuhvaća područja naselja: Boljun, Boljunsko Polje, Brest pod Učkom, Dolenja Vas, Lesišćina, Lupoglav, Semić i Vranja.

Članak 5.

(1) Prostornim se planom prvenstveno osiguravaju temeljni uvjeti za ukupni društveni i gospodarski razvitak, zaštitu okoliša te racionalno i svrhovito korištenje prostora, prirodnih i kulturno-povijesnih dobara.

(2) Prostorni plan utvrđuje mjere za uređenje i oblikovanje naselja Lupoglav kao općinskog sjedišta i za uređenje i oblikovanje naselja - lokalnih središta, kao potencijalnih žarišta razvitka u općinskom prostoru, te za uređenje građevinskih područja i građevina van građevinskih područja.

Članak 6.

(1) Prostornim planom su utvrđene slijedeće karakteristične prostorne cjeline i vrijedna područja općine Lupoglav: park prirode (dio Parka prirode Učka)



zaštićeni krajolik (dio područja Učke van parka prirode, okoliš povijesne cjeline naselja Boljun)

spomenik prirode-geomorfološki Vela Draga; povijesne graditeljske cjeline: gradsko naselje (Boljun) i seoska naselja (Brest pod

Učkom i Semić); povijesni sklop i građevine: fortifikacijske građevine (kaštel u Boljunu, kaštel u

Lupoglavu), sakralne građevine (župna crkva sv.Juraja Mučenika, crkva sv. Kuzme i Damjana, crkva sv.Fabijana i Sebastijana i crkva sv.Petra u Boljunu, crkva sv.Križa u Brestu pod Učkom, župna crkva sv.Martina i crkva sv.Ivana u Dolenjoj Vasi, crkva sv.Ivana Prvomučenika u Lesišćini, crkva BDM Sv.Krunice u Mariškićima, crkva BDM od Karmela u Opatiji, crkva sv.Lovre u Semiću, župna crkva sv.Petra u Vranji);

memorijalna baština: mjesna groblja u Boljunu, Brestu pod Učkom, Dolenjoj Vasi, Mariškićima, Semiću i Vranji,

etnološke građevine -pojedinačne (Brest pod Učkom, Kirčija, Mandići, Opatija, Katun, Kurelovići, Molji, Petrići, Grižanci, Sergovija, Mavrovija, Baričko Selo, Prošijani, Dvorani, Beletići, Škrlji, Viškovići, Mrzlići, Katići).

Članak 7.

(1) Prostorni plan određuje način zaštite, uređenja i korištenja površina i građevina: prirodnih i krajobraznih vrijednosti, kako registriranih tako i evidentiranih u registru

Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša; kulturno-povijesnih cjelina, kako registriranih tako i evidentiranih u registru

Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Članak 8.

(1) Prostornim planom, u grafičkom dijelu KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA, utvrđeni su na kartografskim prikazima:1A. PROSTORI / POVRŠINE ZA RAZVOJ I UREĐENJE

(1) Granice Županijska granica Općinska granica Granice naselja Granica obuhvata Prostornog plana(2) Sustav naselja Općinsko sjedište Područno i veće lokalno (malo razvojno) središte Ostala naselja(3) Površine naselja Građevinsko područje naselja(4) Površine izvan naselja Gospodarska namjena – proizvodno-poslovna (I,K) Posebna namjena(5) Površine bez građevinskih područja



Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene- osobito vrijedno obradivo tlo (P1)

Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene- vrijedno obradivo tlo (P2) Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene- ostala obradiva tla (P3) Šuma isključivo osnovne namjene – gospodarska šuma (Š1) Šuma isključivo osnovne namjene – zaštitna šuma (Š2) Šuma isključivo osnovne namjene – šuma posebne namjene (Š3) Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište Vodne površine (V) Groblje

1B. PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE(1) Promet

Državna poluautocesta Ostale državne ceste Županijske ceste Lokalne ceste Ostale nerazvrstane ceste Mogući koridor (trasa) ceste Raskrižja cesta u dvije razine Tunel Biciklističke staze

(2) Željeznički promet Željeznička pruga I. reda Željeznička pruga II. reda Tunel (planirani) Putnički kolodvor

(3) Zračni promet Helidrom, letjelišta

(4) Pošta Jedinica poštanske mreže

(5) Javne telekomunikacije Područna centrala (komutacijski čvor) Magistralni i korisnički vod Spojni i korisnički vod Korisnički nadzemni vod Radio relejna postaja Bazna radijska stanica Radijski koridor



2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU

Članak 9.

(1) Prostorni plan potvrđuje građevine od važnosti za Državu i Istarsku županiju.1. Za Republiku Hrvatsku:

državne ceste: autocesta “Istarski Y” te ceste D44 i D500; željezničke pruge (Buzet-Lupoglav-Kanfanar–Pula, I 102, Lupoglav-Raša, II 214,

Lupoglav-tunel Učka-Rijeka /planirana/); tranzitni kolodvor Lupoglav-planiran; radijski koridor Učka-Umag, Učka-Pula; međunarodni i magistralni TK kabel Rijeka-Pazin-Umag-(Italija); dalekovod 220 kV Pehlin-Plomin; magistralni plinovod za međunarodni transport radnog tlaka 75 bara Pula-Labin-

Kršan-Viškovo; građevine i kompleksi za potrebe obrane: Brgudac Park prirode Učka;

2. Za Istarsku županiju županijske ceste Ž5014, Ž5046, Ž5047; letilište-sportska zračna luka - Boljunsko Polje i Vranja (planirano); građevine za vodoopskrbu sa svim pripadajućim mrežama i uređajima; koridor dalekovoda 110 kV; građevine i prostori, koji su zaštićeni spomenici kulture ili spomenici prirode

(navedeni u točki 3.4. tekstualnog obrazloženja Prostornog plana).

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Članak 10.

(1) Razvoj i uređenje naselja u općini Lupoglav dozvoljen je samo unutar granica građevinskih područja utvrđenih Prostornim planom općine Lupoglav na kartografskim prikazima 4A-4L (u mjerilu 1:5000). Građevinska čestica je gradiva ako obuhvacema i samo djelomično.

(2) Namjene površina u građevinskim područjima utvrđene su u članku 8.

(3) Uređenje građevinskog područja podrazumijeva pripremu (pripremu zemljišta, izradu prostornih planova, idejna rješenja i rješavanje imovinsko-pravnoh poslova) i opremanje.



(4) Sva građevinska područja moraju imati I. kategoriju uređenosti (priprema i pristupni put), a građevinska područja koja se nalaze unutar II. vodozaštitne zone III. kategoriju uređenosti (svi elementi pripreme i opremanja infrastrukturom (elektroenergetskom, vodoopskrbnom i telekomunikacijskom) mrežom).

Članak 11.

(1) Građevinska područja naselja uređuju se za izgradnju i održivi razvitak naselja i pratećih sadržaja, građevina i sadržaja društvenog standarda sa svom potrebnom prometnom i komunalnom infrastrukturom uz osiguravanje uvjeta zdravog i sigurnog stanovanja.

(2) Građevinsko područje središnjeg naselja Lupoglav uređuju se osobito za izgradnju i održivi razvitak javnih i poslovnih sadržaja uz promicanje urbanog standarda i zaštitu okoliša.

(3) Građevinska područja naselja koja su oblikovno vrijedne seoske cjeline, uređuju se uz poštivanje struktura i matrica tih naselja, tradicionalnog oblikovanja i gabarita građevina sukladno poljodjelskim obilježjima naselja.

Članak 12.

(1) Uređenje prostora građevinskog područja utvrđuje se lokacijskim dozvolama temeljenim na odredbama za provođenje ovog Prostornog plana ili drugim detaljnijim prostorno-planskim dokumentima.

(2) Uređenje prostora i građevina koji su registrirani/evidentirani spomenici kulturne i prirodne baštine, iz točke 3.4. ovog Prostornog plana, utvrđuje se urbanističkim planovima uređenja ili detaljnim planovima uređenja uz posebne uvjete državnih tijela nadležnih za zaštitu spomenika kulture i zaštitu prirode.

(3) Do donošenja planova uređenja iz stavaka (2) ovog članka utvrđuje se kao u stavku (1) ovog članka, ali ne duže od 3 godine od njegovog donošenja.

(4) Odredba iz stavka (3) ovog članka odnosi se na građevinska područja za koja nisu donijeti prostorni planovi užeg područja, a primjenjuje se samo u zonama izgrađenog dijela građevinskog područja.

Članak 13.

(1) Građevinska područja naselja površinom trebaju osigurati prostor za zadovoljavanje sadašnjih i budućih zahtjeva za građenje, a sukladno postojećem i očekivanom broju stanovnika i razvitku gospodarskih djelatnosti.



(2) Prostorni plan daje prednost u opremanju komunalnom infrastrukturom već izgrađenim dijelovima građevinskog područja, pred neizgrađenim dijelom građevinskog područja naselja.

Namjena građevina

Članak 14.

(1) Na građevinskim područjima naselja mogu se graditi niske stambene i stambeno-poslovne građevine (u skladu s čl. 25), građevine javnih namjena, manje poslovne građevine, građevine ugostiteljstva i turizma, građevine i površine za sport i rekreaciju, prometne, komunalne i druge građevine infrastrukture, te uređivati površine za parkove i zaštitno zelenilo pod uvjetom da ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu i u skladu s odredbama ovog Plana.

Članak 15.

(1) Na jednoj građevinskoj parceli može se graditi samo jedna građevina osnovne namjene. Uz građevinu iz ovog stavka mogu se na istoj građevinskoj parceli graditi pomoćne, gospodarske i manje poslovne zgrade koje sa stambenom građevinom čini stambenu i gospodarsku cjelinu.

(2) Pomoćnim zgradama smatraju se: drvarnice, spremišta, garaže i sl.;

(3) Gospodarskim zgradama smatraju se:a) bez izvora zagađenja: šupe, ljetne kuhinje, spremišta ljetine i poljoprivr. strojeva i

sl.;b) s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, obori, kuničnjaci, peradarnici,

pčelinjaci, zgrade za uzgoj krznaša, kućnih ljubimaca i sl.

(4) Malim poslovnim zgradama smatraju se:a) za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: uredi, pogoni s

čistim i tihim tehnološkim postupcima, obrtničke, ugostiteljske (bez glazbe na otvorenom), trgovinske, uslužne i slične djelatnosti;

b) za djelatnosti koje bi mogle ugroziti stanovanje i okoliš: automehaničarske i limarske radionice, bravarije, kovačnice, stolarije, izrada plastike i veće ugostiteljske zgrade ili prostori s izvorom buke (jačine veće od 65 dB po danu, 50 dB po noći tj. prema Zakonu o zaštiti od buke NN 17/99).

(5) Djelatnosti iz stavka (3a) i stavka (4a) ovog članka mogu se, prema prirodi posla, obavljati i u stambenoj građevini u kojoj je predviđen prostor za tu djelatnost.

Članak 16.



(1) Zgrade iz stavka (3b) članka 15. mogu se graditi samo za jednu od navedenih vrsta stoke ili peradi, odnosno kombinirano, ali ekvivalent navedenom broju za jednu od vrsta stoke ili peradi, što se za područje općine smatra:

a) stoke krupnog zuba 15 kom,b) stoke sitnog zuba do 5 kom,c) perad i ostalo (zečevi, krznaši i sl.) do 50 kom,d) divljač do 5 kom,e) kućni ljubimci (psi, mačke i sl.) do 10 kom.

(2) U građevinskim područjima naselja unutar granica zahvata UPU i DPU ne mogu se graditi građevine i uređaji za uzgoj iz stavka (1) ovog članka.

(3) Općinsko vijeće može svojom odlukom smanjiti navedene brojeve za uzgoj pojedine vrste stoke i peradi u stavku (5) članka 15. ili zabraniti uzgoj svih vrsta stoke, svinja, peradi, divljači i sl. za pojedina područja i naselja u općini.

Članak 17.

(1) Unutar građevinskog područja naselja mogu se u skladu s mjesnim prilikama graditi i male poslovne zgrade za djelatnosti iz stavka (4b), članka 15. ako se djelatnosti i proizvodni postupci, prometne potrebe i ostale funkcionalne potrebe mogu ustrojiti tako da ne ugrožavaju okoliš i kvalitetu života i rada na susjednim parcelama odnosno u naselju.

(2) Prilikom planiranja, projektiranja i odabira tehnologije za djelatnosti iz stavka (1) ovog članka moraju se osigurati i provesti propisane mjere zaštite okoliša (vezano uz zaštitu zraka i zaštitu od buke), a što treba utvrditi prilikom ishođenja lokacijske dozvole, odnosno građevinske dozvole.

Veličina i oblik građevinske parcele

Članak 18.

(1) Površina građevinske parcele za građenje niske stambene i stambeno-poslovne zgrade ne može biti manja od:a) za građenje na slobodnostojeći način - 500 m2, uz uvjet, osim kod interpolacija u

postojećim naseljima, da širina građevinske parcele na crti građevinske linije zgrade ne može biti manja od 16,0 m;

b) za građenje na poluotvoreni (dvojni) način - 250 m2, uz uvjet da širina građevinske parcele na crti građevinske linije zgrade ne može biti manja od 12,0 m;

c) za građenje u nizu - 180 m2, uz uvjet da širina građevinske parcele na crti građevinske linije zgrade ne može biti manja od 9,0 m. Iznimno širina parcele može biti i manja, ako to mjesne prilike omogućuju, ali ne manja od 6,0 m.



(2) Samostojećim građevinama smatraju se građevine koje se niti jednom svojom stranom ne prislanjaju na granice susjednih parcela.

(3) Dvojnim građevinama smatraju se građevine koje se jednom svojom stranom prislanjaju na granicu susjedne parcele, odnosno uz susjednu građevinu.

(4) Građevinama u nizu smatraju se građevine koje se svojim dvjema stranama prislanjaju na granice susjednih građevinskih parcela, odnosno uz susjedne građevine.

Članak 19.

(1) Maksimalna površina građevinske parcele za građenje stambene i stambeno-poslovne zgrade treba biti:

a) za građenje na slobodnostojeći način najviše 2.000 m2;b) za građenje dvojnih građevina najviše 1.200 m2;c) za građenje u nizu najviše 800 m2.

(2) Iznimno, građevinska parcela može biti i veća od površine određene u stavku (1) ovoga članka, ali ne veća od 3.000 m2, uz najveću izgrađenost građevinske parcele do 30%, i to u slučajevima:

a) kada se uz zgrade za stanovanje smještavaju i zgrade karakteristične za poljoprivrednu djelatnost;

b) kada se uz zgrade za stanovanje smještavaju manje poslovne zgrade čija tehnologija, organizacija proizvodnog procesa te prometne potrebe zahtijevaju veću površinu;

c) građevinske čestice ne smiju biti manje od 2.000 m2.

(3) Od odredbe o površini građevinske parcele u stavku (3) ovog članka izuzimaju se građevinska područja gospodarskih namjena (proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke).

Članak 20.

(1) Ukupna izgrađenost građevinske parcele zgradama niske stambene i stambeno-poslovne izgradnje može biti:a) kod građenja na slobodnostojeći način - najviše 35%;b) kod građenja na dvojni način - najviše 40%;c) kod građenje u nizu - najviše 50%;s time da maksimalna tlocrtna površina stambene i stambeno-poslovne građevine ne smije biti veća od 350 m2.

Članak 21.



(1) Kod rekonstrukcije postojećih niskih stambenih i stambeno-poslovnih zgrada te izgradnje novih u postojećim izrađenim dijelovima naseljima, koja su građena na poseban autohton način, te u povijesnim cjelinama naselja odredbe članka 18. i članka 20. ne trebaju se primjenjivati.

(2) Kod interpolacija iz stavka (1) ovog članka, izuzetno na parcelama manjim od 150 m2

i kada se te zgrade naslanjaju na postojeće susjedne zgrade, maksimalna najveća izgrađenost parcele može biti i do 100%.

Smještaj stambene i stambeno-poslovne građevine na građevinskoj parceli

Članak 22.

(1) Niske stambene i stambeno-poslovne zgrade koje će se graditi na slobodnostojeći način moraju biti udaljene najmanje 4,0 m od međe susjedne građevinske parcele.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka u već izgrađenim dijelovima naselja, poglavito za navedene slučajeve u članku 21., zgrada može biti udaljena od međe i manje od 4,0 m, ali ne manje od 1,0 i bez otvora prema međi i uz suglasnost susjeda.

Članak 23.

(1) U slučaju iz stavka (2) članka 22. na stambenoj se zgradi ne smiju graditi otvori prema susjednoj građevinskoj parceli, a iznimno uz suglasnost susjeda.Iznimno se otvori mogu graditi, a uz suglasnost susjeda, i na česticama koje graniče s poljoprivrednom česticom koja niti u budućnosti neće biti unutar građevinskog područja (otvori se mogu graditi samo na toj strani).

(2) Otvorima iz stavka (1) ovog članka ne smatraju se otklopni prozori s neprozirnim staklom veličine do 60x60 cm, dijelovi zida od ugrađene staklene opeke u ravnini zida građevine, te fiksni ventilacijski otvori veličine do 30x30 cm.

(3) Ventilacijski otvori iz stavka (2) ovog članka, koji služe za ventilaciju ugostiteljskih (kuhinja) i drugih proizvodno-radnih sadržaja s intenzivnim mirisima ili prašinom, trebaju se izvesti vertikalno iznad krovišta zgrade.

(4) U slučaju iz stavka (2) članka 22. stijene prema susjednim zgradama moraju imati protuseizmičku i protupožarnu zaštitu, a sve u skladu s Pravilnikom o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Članak 24.

(1) Niska stambena i stambeno-poslovna zgrada koja će se graditi na poluotvoreni (dvojni) način, tako da se jednom stranom prislanja uz susjednu zgradu ili među, mora sa



svojim drugim dijelom biti udaljena od granice suprotne građevinske parcele najmanje 5,0 m.

(2) Niska stambena ili stambeno-poslovna zgrada koja će se graditi u nizu, bočnim stranama mora biti prislonjena na granice susjednih parcela, a od stražnje granice parcele udaljena najmanje 10,0 m.

(3) Paralelno uz stražnju granicu parcele kod građenja u nizu treba osigurati prilazni put širine najmanje 3,0 m.

(4) U slučaju iz stavaka (1) i (2) ovog članka, bočni zidovi zgrada, uključujući i pomoćne zgrade koje su svojim zidom prislonjene na granicu susjedne parcele, moraju biti građeni iz vatrootpornog materijala, odijeljeni protupožarnim zidovima.

Visina građevine

Članak 25.

(1) Niska stambena i stambeno-poslovna zgrada može se graditi kao jednoetažna (P) ili dvoetažna (P+1). Gospodarske, pomoćne i poslovne zgrade uz stambenu zgradu mogu biti maksimalne visine prizemlje (P+1).

(2) Najveća visina zgrade iz stavka (1) ovog članka propisuje se kod jednoetažne 4,5 m, a kod dvoetažne 7,5 m, mjereći od kote konačno zaravnatog terena do visine vijenca.

(3) U svim zgradama iz stavka (1) ovog članka može se predvidjeti gradnja podruma i potkrovlja prema stavku (4) i (7) ovog članka.

(4) Podrumom se smatra najniža etaža građevine ili njen dio kod koje kota gornjeg ruba pripadajuće stropne konstrukcije nije višlja od 1,0 m od kote konačno uređenog terena na najnižem dijelu građevne čestice neposredno uz predmetnu građevinu. Ukoliko se garaža izvodi u podrumu zgrade, otvorenost dijela pročelja podrumske etaže može biti samo u širini pristupne rampe, odnosno širine garažnih vrata.

(5) Zgrade iz stavka (1) ovog članka mogu imati najviše jedan podrum.

(6) Tavanom se smatra prostor ispod krovne konstrukcije, bez ikakvog nadozida, te se taj prostor ne smatra etažom građevine.

(7) Potkrovljem se smatra prostor ispod krovne konstrukcije iznad vijenca posljednje, najviše etaže. Najveći gabarit potkrovlja određen je najvećom visinom nadozida do 150 cm za prizemne građevine, odnosno 120 cm za višekatne mjereno u ravnini pročelja, te nagiba krova do 25o, mjereno u visini nadozida uz uvjet da najviša točka, sljeme krova, ne može biti viša od 3,5 m iznad poda potkrovlja. Potkrovlje se smatra etažom građevine.



Uređenje građevinskih parcela

Članak 26.

(1) Odgovarajući prostor za smještaj i parkiranje vozila za potrebe niske stambene, stambeno-poslovne izgradnje, te izgradnje malih poslovnih i gospodarskih zgrada mora se predvidjeti na odnosnoj građevinskoj parceli.

(2) Građevinska parcela mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu minimalne širine 5,0 metara.

(3) Iznimno se dozvoljava posredan pristup na javnu prometnu površinu, koji može iznositi minimalno 3,5 metara s maksimalnom dužinom od 50,0 metara.

(4) U slučaju kad se građevinska parcela nalazi uz spoj cesta različitog značaja, prilaz sa te parcele na javnu površinu obvezatno se ostvaruje preko ceste nižeg značaja.

Članak 27.

(1) Unutar građevinskog područja, osim unutar zaštićenih povijesnih jezgri, za gradnju i razvoj naselja mogu se, u skladu s mjesnim uvjetima i prilikama, graditi i male poslovne zgrade (članak 15. stavak (4)) ako se radi o sadržajima neophodnim za svakodnevni život (male pekarnice, prerada, obrada, dorada, servisi, opskrba, skladišta i dr.) pod slijedećim uvjetima: djelatnost koja se u njima obavlja, način organiziranja proizvodnje, proizvodni postupak

te potrebe prometa ne smiju ugrožavati okoliš, sigurnost i kvalitetu života na susjednim parcelama i u naselju;

najmanje 20% površine građevinske parcele potrebno je urediti kao parkovno i zaštitno zelenilo, rubovi parcela prema susjednim parcelama moraju se realizirati kao vegetacijski tamponi u skladu s uvjetima zaštite okoliša;

oblik i veličina građevinske parcele će se utvrditi i urediti u skladu s odredbama iz članka 19. i 20. ovih Odredbi.

(2) Poslovne zgrade (ostalih) tehnologija koje zahtijevaju veće površine parcela od 1,0 ha izgrađivat će se na površinama proizvodno-poslovnih namjena.

Članak 28.

(1) Za građenje zgrada u građevinskim područjima uz postojeće i planirane prometnice Prostorni plan utvrđuje najmanje udaljenosti.

(2) Udaljenost zgrada od ruba kolnika postojeće državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste utvrdit će se u postupku izdavanja lokacijske i građevinske dozvole sukladno posebnim uvjetima državnog i županijskog tijela nadležnog za ceste i propisima o zaštiti okoliša.



(3) Udaljenost zgrada i građevina od koridora planirane ceste (članak 57. ovih Odredbi) mora iznositi najmanje 10,0 m u naseljima i 20,0 m izvan naselja. Pristup na javno prometne površine - ceste mora se osigurati na najbližu cestu niže razvrstanosti od planirane ceste u odnosnom koridoru.

(4) Udaljenost zgrada od ruba kolnika (granica čestice javnog puta) nerazvrstanih cesta ne smije biti manja od:

a) 5,0 m za nisku stambenu, stambeno-poslovnu, gospodarsku, poslovnu i pomoćnu zgradu,

b) 15,0 m za pčelinjak,c) izuzetno, zbog konfiguracije terena, moguća je izgradnja garaže na udaljenosti

2,0 m s neposrednim pristupom na nerazvrstanu cestu.Iznimno, postojeće građevine mogu se dograđivati uz postojeću građevinsku liniju.

Uvjeti za građenje pomoćnih, gospodarskih i manjih poslovnih zgrada na građevinskoj parceli stambene namjene

Članak 29.

(1) Poslovne zgrade iz članka 15. stavak (4) moraju biti svojim gabaritom i arhitektonskim oblikovanjem usklađene s okolnom izgradnjom i mjesnom tradicijom (materijali: kamen, opeka, crijep).

(2) Zgrade iz stavka (1) ovog članka mogu se sastojati najviše od podruma i ekvivalenta dvije stambene etaže, uz slijedeće uvjete:a) visina zgrade od kote konačno zaravnatog terena do visine vijenca ne smije biti više

od 7,5 m;b) najmanja udaljenost zgrada od međa sa susjednim građevinskim parcelama mora

iznositi najmanje jednu polovicu zabatne ukupne visine zgrade, ali ne manje od 5,0 m;

c) ukupna tlocrtna izgrađenost građevinske parcele ne smije biti veća od 40% osim unutar izgrađenog dijela građevinskog područja;

d) najmanje 20% površine građevinske parcele mora se hortikulturno urediti kao zaštitno i parkovno zelenilo, a rubovi prema susjednim parcelama, moraju se urediti kao odgovarajući tamponi zaštitnog zelenila u skladu s uvjetima zaštite okoliša.

Članak 30.

(1) Pomoćne zgrade, gospodarske zgrade i male poslovne zgrade (iz članka 15.) moraju biti udaljene:a) najmanje 4,0 m od ruba parcele, a ako se grade na međi ili prislanjaju na drugu

zgradu, moraju se graditi od vatrootpornog materijala i ishoditi suglasnost susjeda;b) najmanje 5,0 m od međe susjedne građevinske parcele, ako su građene od drveta ili

služe za spremanje suhe ljetine, drva i sl.;



c) najmanje 15,0 m od stambene zgrade na susjednoj parceli za gospodarske i manje poslovne zgrade ako zagađuju okoliš.

Članak 31.

(1) Pomoćne zgrade iz članka 15. stavka (2) na stambeno-poslovnim parcelama mogu se graditi prema slijedećim uvjetima: mogu biti prizemnice s tavanom bez nadozida; visina vijenca, odnosno strehe, ne smije biti viša od 4,0 m od kote konačno zaravnanog

terena; visina sljemena ne smije biti viša od 7,0 m od kote konačno zaravnanog terena; ako se grade na dvojni način potrebno ih je locirati s jedne strane uz susjednu zgradu,

ili protupožarni zid uz uvjet da nagib krova nije prema toj međi; ako se grade na ugrađeni način potrebno ih je locirati s dvije strane uz među susjedne

parcele i izvesti s protupožarnim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema tim međama;

ako imaju otvore prema susjednoj parceli trebaju biti udaljeni od te parcele najmanje 4,0 m;

ako je nagib krova prema susjednoj parceli i ako je streha udaljena od nje manje od 4,0 m, krov mora imati oluke.

Članak 32.

(1) Gospodarske zgrade iz stavka (3) članka 15. na stambeno-poslovnim parcelama mogu se graditi, u skladu sa stavcima (3) i (5) članka 15. i člankom 16., prema slijedećim uvjetima: mogu imati najviše prizemlje i tavan, s time da se tavan može koristiti samo za

spremanje ljetine; visina do vijenca krova može biti najviše 5,0 m, a do sljemena krova 8,0 metara, s time

da najveća visina krovnog nadozida može biti 2,0 m; moraju biti udaljene najmanje 15,0 metara od stambene zgrade na susjednoj

građevinskoj parceli; ako su građene od drveta te se u njima sprema sijeno i slama, najmanja udaljost od

susjedne parcele iznosi 5,0 m; ako se grade na udaljenosti manjoj od 4,0 metra od susjedne parcele, ne smiju se

prema toj parceli graditi otvori; moraju zadovoljavati sve uvjete kojima se postiže sigurnost od požara, eksplozija i

tehničkih akcidenata, te sanitarno-higijenske uvjete; skladištenje i korištenje lakozapaljivih i eksplozivnih tvari podliježe posebnim propisima

i uvjetima.

(2) Iznimno od stavka (2) ovog članka ovi uvjeti ne vrijede na već postojećim građevinama.



Članak 33.

(1) Gnojišta i sabirne jame moraju biti udaljena od međa najmanje 10,0 m, od stambenih, stambeno-poslovnih i manjih poslovnih građevina najmanje 15,0 m, a od građevina za opskrbu vodom (zdenci, cisterne, crpke, izvori i sl.) najmanje 30,0 metara i to nizvodno u smjeru tokova podzemnih voda.

(2) Gnojište i sabirne jame treba graditi bez mogućnosti ispuštanja sadržaja u okolni prostor, visine 100 cm iznad konačno zaravnatog terena, nepropusnog pokrova, s otvorima za povremeno čišćenje i zračenje, a locirati na minimalnoj udaljenosti od 5,0 metara od susjedne međe.

(3) Gnojišta se moraju u pravilu graditi iza gospodarske zgrade.

Članak 34.

(1) Ulazi u košnice moraju biti udaljeni najmanje 5,0 m od susjedne građevinske parcele, ako su okrenuti prema toj parceli, a najmanje 3,0 m, ako su okrenuti u suprotnom smjeru.

Članak 35.

(1) Građevinske parcele na kojima postoje legalne pojedinačne, izdvojene stambene zgrade ili skupina zgrada, a nisu ucrtane kao građevinska područja, smatraju se izdvojenim građevinskim područjima. Ta se područja mogu uređivati i graditi, uključujući i postojeće gospodarske i pomoćne zgrada, pod uvjetima za građevinska područja. Površina njihovih parcela ne može se povećavati.

Članak 36.

(1) Male poslovne zgrade na stambeno-poslovnim parcelama mogu se graditi prema slijedećim uvjetima: mogu imati podrum, prizemlje i potkrovlje; visina od kote uređenog terena do vijenca ne smije biti viša od visine glavne ulične

stambene zgrade i ne može prelaziti visinu od 5,0 metara; visina od uređenog terena do sljemena krova ne smije prelaziti visinu sljemena ulične

stambene zgrade i ne smije biti viša od 8,0 m; ako se grade na dvojni način potrebno ih je locirati s jedne strane uz susjednu zgradu

ili protupožarni zid uz uvjet da nagib krova nije prema toj međi; ako se grade u nizu, potrebno ih je locirati s dvije strane uz među susjedne parcele i

izvesti s protupožarnim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema tim međama; ako imaju otvore prema susjednoj parceli trebaju biti udaljeni od te parcele najmanje

4,0 m; oblikovanje građevina potrebno je uskladiti s tradicionalnom izgradnjom;



djelatnost koja se u njima obavlja, način ustroja proizvodnje, proizvodni postupak te potrebe prometa moraju zadovoljavati sigurnosne uvjetene (u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara NN 58/93) i ne smiju ugrožavati okoliš i kvalitetu života na susjednim parcelama i u naselju;

najmanje 20% površine građevinske parcele potrebno je urediti kao parkovno i zaštitno zelenilo, a rubovi prema susjednim parcelama moraju se realizirati kao vegetacijski tamponi u skladu s uvjetima zaštite okoliša, kada se radi o građevinskim parcelama formiranim prema stavku (3b), članka 19.

Članak 37.

(1) Kiosci se mogu postavljati na javnim i privatnim parcelama uz suglasnost Općinskog Vijeća.

Članak 38.

(1) Odgovarajući prostor za smještaj i parkiranje vozila mora se, u pravilu, osigurati na građevinskoj parceli namijenjenoj izgradnji stambeno-poslovnih, gospodarskih i malih poslovnih zgrada (članak 59.).

(2) Odredba iz stavka 1. ovog članka obvezno se primjenjuje u postupku izdavanja lokacijske dozvole za novu-neizgrađenu parcelu ili prenamjenu stambenog dijela građevine u poslovni.

Arhitektonsko oblikovanje

Članak 39.

(1) Ograda građevinske parcele mora biti najmanje udaljena od osi kolnika, ovisno o vrsti cesta:

kod lokalnih i nerazvrstanih cesta 4,5 m; kod županijskih i kod državnih cesta sa dva kolnička traka 7,0 m.

(2) Iznimno od stavka (1), prve alineje ovoga članka, u već izgrađenom dijelu naselja može biti udaljenost ograde od osi kolnika javno-prometne površine i manja od 4,5 m, ali ne manja od 3,5 m.

(3) Ulične ograde mogu biti prozračne, u kombinaciji kamena i zelenila, visine do 1,50 m, a ako su samo od kamena mogu biti visine do 1,0 m.

(4) Ograde između građevinskih parcela ne mogu biti više od 1,5 m.



(5) Iznimno od stavka (3) i (4) ovog članka, ograde mogu biti i više od 1,5 m, odnosno 2,0 m kada je to nužno radi zaštite kod stambeno-poslovnih zgrada, ali ne više od 2,5 m kod poslovnih zgrada.

(6) Ograda na strmim terenima, a prema nižoj građevinskoj parceli, mora biti žičana i od nekog drugog materijala koji propušta svjetlost kako prema nižoj građevinskoj parceli ne bi pravila sjenu.

Članak 40.

(1) Arhitektonsko oblikovanje zgrada te građevinski materijali što će se upotrijebiti moraju biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na okolnom prostoru i u skladu s krajobrazom.

(2) U starim dijelovima naselja s vrijednom tradicionalnom arhitekturom koristit će se građevinski elementi i materijali što su za taj prostor uobičajeni.

Članak 41.

(1) Krovišta moraju biti kosa (dvovodna ili viševodna) nagiba između 18o i 35o, pokrov treba biti uobičajen za ovo podneblje i krajobrazna obilježja, a sljeme krova na kosom terenu usporedno sa slojnicama zemljišta. Drugi oblici krovišta i druga vrsta pokrovnog materijala (osim salonita svijetle boje) mogu se upotrijebiti za pretežito poslovne zgrade, te za prateće i pomoćne građevine (garaže, spremišta, radionice), odnosno djelove stambene i stambeno-poslovne građevine koji se oblikuju i koriste kao terase iznad prizemne etaže građevine.

(2) Dopušteno je korištenje-postavljanje “sunčanih” kolektora. Njihova postava mora biti u okviru krovne plohe građevine pri čemu mogu pokriti samo do 50% njezine površine.

(3) Prilikom osvjetljavanja tavanskih ili potkrovnih prostorija dozvoljena je izgradnja krovnih kućica i upuštenih krovnih terasa.

(4) Terase i potporni zidovi moraju se graditi tako da ne narušavaju izgled naselja.

(5) Prostor oko zgrade uređivat će se, u pravilu, sadnjom autohtonih vrsta zelenila, obvezno prema hortikulturnom rješenju.

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA

Članak 42.



(1) Građevinske parcele na kojima postoje legalne pojedinačne, izdvojene stambene zgrade ili skupina zgrada, a nisu ucrtane kao građevinska područja, smatraju se izdvojenim građevinskim područjima. Ta se područja mogu uređivati i graditi, pod uvjetima za građevinska područja. Površina njihovih parcela ne može se povećavati.

Članak 43.

(1) Izvan građevinskih područja mogu se graditi, u skladu sa Zakonom, mjesnim uvjetima i prilikama, slijedeće građevine:

a) zgrade, uređaji i građevine infrastrukture (prometne, telekomunikacijske, energetske, vodnogospodarske i sl.);

b) zgrade, uređaji i građevine zdravstva, rekreacije (osim zatvorenih sportskih građevina) i obrane;

c) građevine namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina (kamen, termalne i druge voda) u skladu s odnosnim propisima;

d) zgrade i uređaji koji služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i konfekcioniranju (farme, spremnici voća i povrća, hladnjače, građevine za uzgoj kućnih ljubimaca, pčelinjaci, jahališta i dr.);

e) stambene i gospodarske zgrade za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje;

f) šumarske, lovačke, lugarske i slične građevine te izletišta i skloništa za izletnike i sl.;

(2) Zgrade i građevine iz stavka (1) ovog članka moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu ili šumsku proizvodnju, te korištenje i rad drugih građevina. Grade se i koriste na način da nisu izvor požara ili eksplozije, da ne ugrožavaju okoliš i ne narušavaju vrijednosti krajobraza.

(3) Građenje izvan građevinskog područja odnosi se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom građevinskom parcelom.

(4) Za gradnju građevine iz stavka (1) ovog članka potrebno je prethodno ishoditi suglasnost nadležnih tijela u skladu s važećim propisima i ovisno o vrsti i značenju namjene građevine ili kompleksa.

(5) Građevine iz ovog članka spajaju se na komunalnu infrastrukturu ako postoji mogućnost neposrednog priključka. Građevina koja nema mogućnost neposrednog priključka na vodoopskrbni i elektroenergetski sustav mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom ili vlastitim vodozahvatom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili drugo).

Građevine infrastrukture, građevine rekreacije, građevine namjenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina i šumarske, lovačke, lugarske građevine, te izletišta i skloništa za izletnike



Članak 44.

(1) Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smješteni u infrastrukturne koridore, te komunalne građevine kao što su odlagalište otpada, groblja, i sl.

(2) Pod rekreacijskim građevinama podrazumjevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezana za specifična prirodna područja, kao što su ljepota krajolika, prirodni resursi i sl. Najmanja dopuštena veličina građevne čestice za građevine rekreacijske namjene iznosi 400 m2. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,6. Najveći broj etaža je jedna (P), bez mogućnosti izgradnje potkrovlja. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 4,0 m. Oblikovanje građevina definirano je člankom 40. i 41. ovih odredbi.

(3) Građevine namijenjene istraživanju i eksploataciji mineralnih sirovina izvode se unutar planiranih eksploatacijskih polja temeljem posebnih propisa o rudarstvu (Zakon o rudarstvu NN 35/95, Pravilnik o istraživanju mineralnih sirovina i Pravilnik o eksploataciji mineralnih sirovina NN 125/98). Unutar eksploatacijskih polja mogu se graditi građevine i postavljati prijenosne građevine i tehnološka oprema isključivo u neposrednoj funkciji rudarske djelatnosti.Sanacija područja istraživanja i iskorištavanja mineralnih sirovina mora biti sastavni dio odobrenja za eksploataciju. Sanacija područja može se provesti kao krajobrazno oplemenjivanje ili kao prenamjena za drugu gospodarsku djelatnost (proizvodnu, poslovnu ili ugostiteljsko-turističku).

(4) Šumarske, lovačke, lugarske građevine, te izletišta i skloništa za izletnike moraju se graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i tradicionalnog graditeljstva. Maksimalna visina je podrum (stavak (4) članak 25.) i prizemlje. Svijetla visina prizemlja ne može biti viša od 3,00 m, krov mora biti dvostrešan, između 18o i 35o i ne može se graditi ravni krov.

Zgrade i uređaji koji služe primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i konfekcioniranju

Članak 45.

(1) U vinogradima i voćnjacima može se graditi spremište voća, ako ukupna površina vinograda i voćnjaka jednog vlasnika, ima najmanje 2.500 m2, a voćnjak najmanje 3.000 m2 površine.

(2) Spremište voća se može graditi kao prizemnica s podrumom, tako da je njezina brutto razvijena površina najviše 40 m2. Njezina brutto razvijena površina može se povećati za 10 m2 za svakih daljnjih 1.000 m2 vinograda ili voćnjaka.



(3) Spremište mora biti građeno u skladu s lokalnim običajima i to:a) temelj prizemlja, odnosno kota gornjeg ruba stropne konstrukcije podruma ne

smije biti viša od 30 cm od kote konačno zaravnatog terena na njegovom nižem dijelu;

b) svjetla visina prizemlja ne može biti viša od 3,60 m;c) krov mora biti dvostrešan, između 18o i 35o; ne može se graditi ravni krov;d) krovište se na stropnu konstrukciju postavlja izravno, bez nadozida;e) na kosom terenu sljeme krova mora biti usporedno sa slojnicama,f) spremište mora biti građeno od tradicionalnih materijala.

(4) Spremište mora biti udaljeno od međe susjedne parcele najmanje 2,0 m.

Članak 46.

(1) Izvan građevinskog područja može se dozvoliti gradnja zgrada (farme) za uzgoj stoke, svinja, peradi i sl.

(2) Površine parcele ili skupina parcela u kompleksu istog vlasnika za gradnju zgrada iz stavka (1) ovog članka ne može biti manja od 2.000 m2, a najveća izgrađenost parcele ne može biti veća od 40%.

(3) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može planirati izgradnja građevina (farma) za uzgoj stoke i peradi iznosi 10 uvjetnih grla.

(4) Uvjetnim grlom podrazumjeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1,00. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:Vrsta stoke Koeficijent Broj grla- krava, steona junica 1,00 10- junad 1-2 godine 0,70 14- junad 6-12 mjeseci 0,50 20- telad 0,25 40- krmača+prasad 0,055 118- svinje 0,25 40- mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 77- ovce, koze 0,10 100- janjad, jarci 0,05 200- tovna perad 0,00055 18.000- konzumne nesilice 0,002 5.000- rasplodne nesilice 0,0033 3.000

(5) Zgrade za uzgoj (farme) iz stavka (1) ovog članka, gradit će se na slijedećim minimalnim udaljenostima od građevinskog područja:

Broj uvjetnih grla Minimalna udaljenost (m)5 – 10 70

10 – 15 100



16 – 100 150101 - 300 300

Navedene udaljenosti mogu se smanjiti za 30%, ako to nalažu mjesne prilike (topografija, smjer dominantnih vjetrova, jaka pošumljenost i sl.).Iznimno, udaljenosti se ne odnose na farme mliječnih krava koje se mogu smjestiti i na rubu građevinskog područja.

(6) Kod gradnje građevina za uzgoj životinja koje nisu navedene u tablici iz stavka (4) ovog članka, udaljenosti od objekata odredit će županijsko tijelo nadležno za prostorno uređenje u postupku izdavanja lokacijske dozvole.

(7) Lokacijskom dozvolom za gradnju farmi iz ovog članka odredit će se uvjeti i mjere za:a) zaštitu okoliša;b) zaštitu od požara i elementarnih opasnosti;c) djelotvorno sabiranje, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda;d) opskrbu vodom;e) postupanje s otpadom;f) sadnju zaštitnog zelenila - drveća.

Članak 47.

(1) Na poljoprivrednim površinama mogu se graditi staklenici, plastenici, pčelinjaci, uzgajalište malih životinja, gljivarnici i druge zgrade u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

(2) Najmanja površina poljoprivrednog kompleksa za izgradnju zgrada iz stavka (1) ovog članka ne može biti manja od vrijednosti utvrđenih u tablici:

na osobito vrijednom obradivom

poljoprivrednom tlu (P1)

na vrijednom obradivom

poljoprivrednom tlu

(P2)

na ostalom obradivom poljoprivrednom tlu

(P3)

staklenici, plastenici s pratećim gospodarskim sadržajima

20.000 m2 10.000 m2 5.000 m2

farme za uzgoj stoke 100.000 m2 50.000 m2 10.000 m2

peradarske farme 20.000 m2 5.000 m2

ribnjaci sa pripadajućim gospodar. građevinama

200.000 m2

vinogradarsko-vinarske građevine 100.000 m2 20.000 m2 10.000 m2



Ovi normativi su u skladu s odredbama iz Prostornog plana uređenja Istarske županije. Ukoliko dođe do promjena normativa, dozvole će se izdavati u skladu s novim odredbama Prostornog plana Istarske županije.

Članak 48.

(1) Stambene i gospodarske zgrade za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma u funkciji obavljanja poljoprivredne proizvodnje ne mogu se graditi na površinama osobito vrijednog obradivog poljoprivrednog tla (I. i II. bonitetna klasa), izuzetno se daje mogućnost izgradnje na površinama vrijednog obradivog poljoprivrednog tla (III., IV. i V. bonitetna klasa), a naglašava se mogućnost izgradnje na površinama ostalog obradivog poljoprivrednog tla.

(2) Poljoprivredni kompleks za izgradnju stambeno-gospodarskih građevina, koji mora biti u jednoj cjelini, mora prvenstveno zadovoljiti uvjete iz članka 47. ovih odredbi, ali ne može biti manji od 8.000 m2 kod isključivo povrtlarske proizvodnje, manji od 20.000 m2

kod isključivo stočarske proizvodnje.

(3) Za domaćinstva koja se bave i turizmom na seoskim domaćinstvima (agroturizmom) potrebno je minimalne prostorne normative utvrditi na slijedeći način:-najmanje 1000 m2 obradivog zemljišta po prijavljenoj smještajnoj jedinici (postelji),-najmanje jedna stočna jedinica + 1ha zemljišta van samostalnih stambeno-gospodarskih objekata i kompleksa na 10 prijavljenih smještajnih jedinica (postelja),-usporedo sa stambenim treba zatražiti i izgradnju gospodarske građevine (ukoliko ona već ne postoji).Ove vrijednosti su kumulativne u odnosu na vrijednosti iz stavka (2) ovog članka.

(4) Građevine stambeno-gospodarske namjene za vlastite potrebe ili agroturizam ne mogu mijenjati namjenu iz poljoprivredne u neku drugu, te se tako formirani kompleksi ne mogu naknadno parcelirati (cijepati).

(5) Uvjeti pod kojima se grade građevine stambeno-gospodarske namjene za vlastite potrebe ili agroturizam izvan građevinskog područja dati su u ovim odredbama u člancima 22, 25, 26, 28, 30, 31, 32, 33, 38, 39, 40 i 41. Odnos stambeno-turističkog i gospodarskog max 1:2.

Građevine obrane

Članak 49.

Odredbe za zone posebne namjene proizlaze iz odredbi točki 1-7, 6-3, 6-7, 6-8, 6-21 i 6-26 Programa prostornog uređenja RH (NN 50/99) i glase:a) osigurati svrhovitu zaštitu interesa obrane u skladu s novim geostrateškim i

političkim položajem Države;b) izgradnja unutar površina od posebnog značenja za obranu je zabranjena;



c) osigurati prioritet korištenja za funkcije i namjene koje pripadaju zaštitnim zonama vojnih kompleksa i objekata;

d) korisnici prostora trebaju se uskladiti s interesima obrane;e) za korištenje prostora unutar prostora posebne namjene potrebno je tražiti posebne

uvjete i suglasnosti od nadležne službe Ministarstva obrane RH;f) treba pratiti ostvarivanje interesa obrane.



3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 50.

(1) Prostornim planom su utvrđena građevinska područja za izgradnju gospodarskih djelatnosti:

a) površine proizvodnih (prerađivačkih), poslovnih, uslužnih, skladišnih i sličnih namjena;

b) površine turističkih, ugostiteljskih, rekreacijskih, športskih i sličnih namjena.

Površine proizvodnih (prerađivačkih), poslovnih, uslužnih, skladišnih i sličnih namjena

Članak 51.

(1) U građevinskim područjima za izgradnju građevina iz stavka 1.a) ovog članka, koja su predviđena Prostonim planom, mogu se graditi građevine prema slijedećim uvjetima:

dozvoljeno je građenje isključivo onih građevina čija djelatnost neće ugrožavati okoliš;

sve građevine moraju biti tako građene da se spriječi izazivanje požara, eksplozija i ekoakcidenata;

građevinska parcela na kojoj će se graditi mora imati protupožarni put i mora se nalaziti uz već izgrađenu javno-prometnu površinu minimalne širine kolnika od 6,0 metara, ili uz javno-prometnu površinu za koju je prethodno izdana lokacijska dozvola;

na građevinskoj parceli potrebno je osigurati prostor za parkiranje vozila; ukupna tlocrtna zauzetost građevinske parcele može iznositi maksimalno 40%, a

minimalno 20%; visina zgrade može biti najviše podrum, prizemlje i kat; visina zgrade od kote konačno zaravnatog terena do vijenca krova treba biti u

skladu s namjenom i funkcijom ali ne smije iznositi više od 12,0 m; iznimno, ako to zahtijeva tehnološki proces, dio građevine može biti i viši od

navedenoga u prethodnoj alineji (dimnjaci, silosi i sl.); gornji rub stropne konstrukcije podruma može biti najviše 1,0 metar iznad kote

konačno uređenog terena; krovišta mogu biti kosa ili, iznimno, i drugih oblika; vrsta pokrova, te nagibi i broj streha trebaju biti u skladu s namjenom, funkcijom i

područnom oblikovnom tradicijom; najmanje 20% površine građevinske parcele potrebno je ozeleniti; najmanja udaljenost od međa susjednih građevinskih parcela iznosi jednu polovinu

zabatne visine građevina, ali ne manje od 4,0 m; pri planiranju, projektiranju te odabiru tehnologija za djelatnosti što se u radnim

zonama obavljaju osigurat će se propisane sigurnosne mjere i mjere zaštite okoliša.



(2) Iskorištavanje nalazišta kamena i njegova prerada na području općine Lupoglav moguća je samo u skladu s ovim Planom, Zakonom o rudarstvu (NN 35/95), Pravilnikom o istraživanju mineralnih sirovina i Pravilnikom o eksploataciji mineralnih sirovina (NN 125/98). Djelatnost kamenoloma podređuje se ograničenjima uvjetovanim zahtjevima zaštite prirodnih i zaštite povijesnih vrijednosti okoliša. Eksploatacija kamena ne smije prekinuti prometnu i drugu infrastrukturnu mrežu. Korištenje i uređenje prostora kamenoloma mora poštivati postojeću infrastrukturu naselja ili osigurati izgradnju nove koja treba unaprijediti komunalne uvjete u susjednim naseljenim prostorima.

Površine turističkih, ugostiteljskih, rekreacijskih, športskih i sličnih namjena

Članak 52.

(1) Građevinska područja za izgradnju zgrada, građevina i površina iz stavka (1.b) članka 50., određena su u Prostornom planu, kako slijedi:1. Unutar granica obuhvata Urbanističkog plana uređenja naselja Lupoglav (UPU) uz

stambene građevine planira se i smještaj zgrada i površina za javne, poslovne, turističke, trgovinske, ugostiteljske, uslužne, kulturne i športsko-rekreacijske namjene;

2. Sva naselja, osobito Lesišćina, bit će u funkciji seoskog turizma, gdje se predviđa turističko-ugostiteljska ponuda vinskih i kulinarskih domaćih specijaliteta i sl., na osebujan tradicionalni način u prirodnom ruralnom ambijentu;

3. Prostor uz autocestu ispod/iznad tunela određuje se za prometno turističku namjenu (motel, ugostiteljstvo, vidikovac i sl.);

4. Park priorode i zaštićen krajolik Učka utvrđuju se za uređenje površina za osmišljeni prihvat turista i ponudu cijele “lepeze” sadržaja ugostiteljsko-turističkih, sadržaja ekoturizma u okružju zaštićenih spomenika prirode i kulture, rekreacijskih sadržaja, do raznih oblika “obiteljskog piknika”, te sličnih sadržaja;

5. Boljun i njegov okoliš priključuju se funkciji turizma i kulture, a uređuje se na temelju Detaljnog plana uređenja u skladu s I. prvim stupnjem zaštite graditeljske baštine.



4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 53.

(1) Prostornim planom se utvrđuje smještaj zgrada i sadržaja društvenih djelatnosti i javnih službi unutar granica građevinskih područja naselja.

(2) Van građevinskih područja moguće je uređenje površina za šport i rekreaciju te iznimno rekonstrukcija postojećih zgrada i sadržaja društvenih djelatnosti.

(3) Za složenije i značajnije građevine iz stavka (1) i (2) ovog članka Općinsko vijeće može odrediti potrebu raspisivanja natječaja za izradu projektne dokumentacije.

Članak 54.

(1) Zgrade i sadržaji društvenih djelatnosti mogu se graditi pod slijedećim uvjetima: građevinska parcela na kojoj će se graditi treba se nalaziti uz već izgrađenu javno-

prometnu površinu širine kolnika najmanje 5,0 m i pješačkog hodnika 1,5 m, odnosno ako je za javno-prometnu površinu navedenog profila prethodno već izdana lokacijska dozvola;

na građevinskoj parceli ili uz javno-prometnu površinu treba osigurati prostor za parkiranje potrebnog broja vozila u skladu s odredbama ovog Prostornog plana;

udaljenost zgrada škole, dječjeg vrtića i jaslica od drugih stambenih i stambeno-poslovnih zgrada treba biti najmanje 10,0 m, a od manjih poslovnih zgrada i gospodarskih zgrada s izvorima zagađenja najmanje 50,0 m;

zgrade trebaju biti sigurne od požara te elementarnih i drugih opasnosti.

(2) Izgrađenost građevinske parcele za zgrade društvenih sadržaja može iznositi najviše 50%.

(3) Parcela zgrade društvenih djelatnosti treba biti ozelenjena, a najmanje 20% njezine površine treba hortikulturno urediti, koristeći autohtoni biljni materijal.

Članak 55.

(1) Zgrade društvenih djelatnosti mogu se graditi najviše do visine prizemlja i dvije etaže, a prema potrebi i sa podrumom i potkrovljem, tako da ukupna visina zgrade od kote konačno zaravnatog terena do sljemena krova ne smije biti veća od 15,0 m.

(2) Zgrade iz prethodnog stavka moraju biti vatrosigurne i u njima se ne smiju odlagati tvari koje su lako zapaljive ili eksplozivne.



5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. PROMETNI KORIDORI I POVRŠINE

Članak 56.

(1) Prostornim planom, na kartografskom prikazu 1B. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA-PROMET, POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE, utvrđene su trase, koridori i površine za promet i telekomunikacije.

(2) Prostornim planom utvrđeni su koridori i građevine za postojeće i planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste na području općine Lupoglav.

(3) Prostornim planom utvrđen je koridor brze državne željeznice I. reda na pruzi Buzet/Lupoglav - Pula i koridor željezničke pruge II. reda Lupoglav-Raša, te planirani željeznički tunel kroz Učku.

(4) Prometni koridori državne ceste i državne željeznice moraju biti tako uređeni da se stambena naselja s kojima graniče zaštite od nepovoljnih utjecaja (buka, ispušni plinovi i sl.).

Članak 57.

(1) Prostorni plan određuje izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih cesta u cilju poboljšanja ukupne cestovne mreže te osiguranja boljeg prometnog povezivanja i kvalitetnijeg pristupa do pojedinačnih stambenih područja.

(2) Cestovni promet odvijati će se sukladno važećem Zakonu o cestama na temelju Planom utvrđene cestovne mreže razvrstanih i nerazvrstanih javnih cesta i puteva.

(3) Koridori za pojedine kategorije cesta su prostori u kojima nije dozvoljena gradnja ili rekonstrukcija građevina visokogradnje, a utvrđuju se za:SUSTAV PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE

vrsta kategorija vrsta postojeća planirana (m)

PROMETNI

željeznica državna I. reda

6/11 (jednokolosječn

a/dvokolosječna)

200

cestedržavna

autocesta - 200brze - 150ostale 70 100

županijska

40 70

lokalna 15 20



(4) Kod prolaza državne, županijske ili lokalne ceste kroz gusto izgrađeno građevinsko područje naselja širina koridora navedenog u stavku (2) ovog članka se smanjuje, ali ne može biti manja od 14,0 m.

(5) Održavanje cesta provoditi će se temeljem posebnih propisa o javnim cestama.

(6) Zaštitni pojasi uz državne i javne ceste, te režimi gradnje i uređenja prostora određeni su Zakonom o javnim cestama, a za lokalne ceste na području općine Lupoglav temeljem odluke općine.

(7) Ako se kod rekonstrukcije postojećih cesta i u izgrađenim građevinskim područjima, cjelinama od povijesnog značenja ili u posebnim okolnostima ne može ostvariti slobodni profil ceste, a radi funkcioniranja infrastrukturnog sustava, može se odobiriti i smanjenje profila (gabarita) ceste općinskom odlukom.

(8) Građevno zemljište za javne ceste čine građevne čestice svih površina uz cestu: usjeka, nasipa, potpornih i obložnih zidova, rigola, bankina, pješačkih i biciklističkih staza, te kolnika.Građevinska čestica javne ceste izvan građevinskog područja regulira se lokacijskom dozvolom u skladu s Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o cestama.Građevna čestica za javne i druge prometne površine u građevinskom području definiraju se prostornim planovima užeg područja u skladu s Zakonom o prostornom uređenju i posebnim propisima o prometnicama općine Lupoglav.

(10)U građevnoj čestici uz javne prometnice obuhvaćene su i čestice na kojima se nalaze i sve prateće građevine i sadržaji: benzinske crpke, servisi, građevine za pružanje usluga putnicima i vozilima, odmorišta, vidikovci, prostori službi održavanja ceste.

(11)Nivelete prometnica, površina i objekata u sklopu prometnice određuju se u skladu s oblikovnim, tehničkim i posebnim uvjetima (za građevine i cjeline pod zaštitom), te prema postojećim i budućim površinama.

(12)Minimalni poprečni nagibi prometnica i površina su 2%, a maksimalni 5% s riješenom odvodnjom.

Članak 58.

(1) Sve javne prometne površine unutar građevinskog područja na koje postoji neposredan pristup s građevinskih parcela, ili su uvjet za formiranje građevinske parcele, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.

(2) Prilaz s građevinske parcele na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.



(3) Za potrebe nove izgradnje na neizgrađenom dijelu građevinskog područja koje se širi uz državnu ili županijsku cestu treba osnivati zajedničku sabirnu cestu preko koje će se ostvarivati direktan pristup na javnu prometnu površinu višeg ranga, a sve u skladu s posebnim uvjetima nadležne institucije ili tijela.

Parkiranje i garažiranje vozila

Članak 59.

(1) Parkiranje i garažiranje vozila rješavat će se na građevinskim parcelama unutar pojedinih namjena, ili dijelom u neposrednoj blizini građevinske parcele.

(2) Gradnja parkirališta i garaža određuje se u ovom Prostornom planu okvirnim normativom, kojim se propisuje barem jedno parkirališno mjesto:

a) u stambeno-poslovnim površinama – za svaki stan, na odnosnoj građevinskoj parceli;

b) za poslovne djelatnosti, na odnosnoj građevinskoj parceli 30m2 BGP;c) za trgovine i uslužne djelatnosti, na odnosnoj građevinskoj parceli 60m2 BGP;d) za industrijske građevine i skladišta, na odnosnoj građevinskoj parceli 120m2 BGP;e) za restorane, na odnosnoj građevinskoj parceli 4 sjedeća mjesta;f) za motele i hotele, na odnosnoj građevinskoj parceli svaka soba;g) za športska igrališta i dvorane sa gledalištima, na 20 sjedala, mjesta, te za jedan

autobus na 500 mjesta, na građevinskoj parceli ili u njenoj neposrednoj blizini;h) za škole i dječje ustanove – na jednu učionicu, odnosno na 1 grupu (odjel) djece,

na građevinskoj parceli ili u njenoj neposrednoj blizini;i) za javne, zdravstvene i socijalne namjene – na svaka 4 zaposlena u većoj smjeni,

na građevinskoj parceli ili u njenoj neposrednoj blizini;j) za vjerske sadržaje – na 20 mjesta / sjedala, unutar kompleksa i u njegovoj

neposrednoj blizini;k) za ostale djelatnosti (trgovine, usluge i sl.) – na 3 zaposlena u većoj smjeni, na

građevinskoj parceli.

(3) Minimalne površine parkirališnih mjesta:- osobni automobili 2,50 x 5,0 m,- autobusi 3,50 x 12,0 m,- kamioni i šleperi 3,50 x 20 m.

(4) Pakirališta se ne mogu formirati kao proširenja uz državne i županijske ceste u građevinskom području. Za posebne službe MUP, vatrogasce, hitnu medicinsku pomoć i posebna komunalna vozila, ovlasti su regulirane posebnim propisima.

Biciklističke staze i nogostupi

Članak 60.



(1) Uz prometnice mogu se graditi i biciklističke staze, ali se za iste moraju osigurati proširenja gabarita ulica ili cesta i ne na uštrb pješačkih i kolnih površina.

Članak 61.

(1) U građevinskim područjima i naseljima na postojećim i novoplaniranim prometnicama mora se osigurati razdvajanje pješaka, posebno djece, od prometa vozila gradnjom nogostupa ili trajnim oznakama na kolovozu i zaštitnim ogradama.

(2) Najmanja širina nogostupa, kada je obostrano uz prometnicu, je 1,25 m, a za jednostrani nogostup 1,50 m.

Željeznički promet

Članak 62.

(1) Željeznički promet odvijati će se u skladu s važećim Zakonom o HŽ. Koridori za pojedine kategorije željezničke pruge međunarodne, brze državne i ostale regulirani su Prostornim planom Istarske županije.

(2) Za željeznička postrojenja, kolodvore, prateće i druge sadržaje uvjeti za gradnju reguliraju Prostornim planom, a za dio sadržaja u građevinskim područjima lokacijskom dozvolom.

(3) Održavanje željezničke pruge provoditi će se na temelju posebnih propisa o HŽ.

(4) Zaštitni pojas uz željezničke pruge, režimi rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih željezničkih pruga i postrojenja određeni su Zakonom o HŽ.

(5) Željezničke pruge izdvojene su iz drugih prometnih sustava, a križanja se reguliraju u više razina. Samo u posebnim uvjetima i na željezničkim prugama niže kategorije mogu se realizirati cestovni prijelazi u razini i to uz posebne mjere sigurnosti.

(6) Građevinsko zemljište za željeznicu čine građevinske čestice svih površina uz željezničku prugu: usjeka, nasipa, potpornih i obložnih zidova, rigola, donjeg i gornjeg stroja, te pojasa za instalacije uzduž željezničke pruge.

(7) U građevinsku česticu uz željezničku prugu obuhvaćeno je i zemljište na kome se nalaze svi ostali sadržaji i prateće građevine, instalacije i oprema, rezervni kolosjeci, utovarne rampe, prilazni putovi, servisi, ranžirni, pomoćni kolosjeci, kolodvorski sadržaji vezani uz putnički i teretni željeznički promet, posebna oprema i energetske građevine, te zemljište za realiziranje križanja u dvije razine.

(8) Nakon usvajanja jedne od varijanti tunela i rekonstrukcije željezničkog kolodvora zemljište iz drugih koridora može se privesti drugoj namjeni.



Izmjena će se regulirati Odlukom općine Lupoglav nakon usklađivanja i suglasnosti Županije.

Zračni promet

Članak 63.

(1) Razvoj zračnog prometa prema Prostornom planu Istarske županije, a koji se odnosi na nove zračne luke i helidrome odvijat će se u skladu sa Zakonom o zračnom prometu te propisima za gradnju objekata i prateće infrastrukture.

(2) Prostorni plan određuje smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) u sklopu športskog terena uz školu u Lupoglavu. Veličina prostora helidroma iznosi cca dvije dužine helikoptera, odnosno 18,0m (HOL). Prateći sadržaji, obuhvaćeni posebnim programom, lociraju se prema mogućnostima odabrane lokacije.

(3) Za nove helidrome (sletišta i uzletišta za helikoptere) minimalna pogodna površina mora biti 80 x 80 metara, a za posebne namjene prema propisima za tipove letjelica.

(4) Za nove sportske zračne luke - letilišta minimalna površina pogodna za slijetanje mora biti dimenzija 800 x 100 metara za 1A/2C kategoriju zračnih luka, a minimalni slobodni zračni prostor koridor za slijetanje definiran je tehničkim propisima u zračnom prometu.

(5) Pogodne površine smatraju se zaravnate, zatravnjene i drenirane površine na kojima u definiranim gabaritima nema postojećih niti planiranih građevina, prirodnih prepreka niti nadzemne infrastrukture.

(6) Svim zračnim lukama mora biti osiguran kolni pristup s javnih cesta, te neophodna infrastruktura prema posebnim propisima o zračnim lukama.

(7) Građevno zemljište za zračne luke čine poletno-sletne površine, ostale površine za letjelice, građevine u funkciji letenja i prihvat i usluge putnika i korisnika. Zaštitni pojas u kome se ne mogu graditi građevine i prepreke, te zona u kojoj je neposredno ugrožen okoliš (buka, ispušni plinovi, skladišta goriva), te za potrebe sigurnosti.

(8) Održavanje zračnih luka, uređaja i opreme obvljat će se prema Zakonu o zračnim lukama.

5.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I TELEKOMUNIKACIJSKA MREŽA

Članak 64.



(1) Prostorni plan, u kartografskom prikazu 2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE, određuje trase mreže sustava infrastrukture (vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe i plinoopskrbe).

(2) Vodovi mreže infrastrukture u naseljima polažu se prema načelu: u gabaritu ceste smještava se tzv. fiksna infrastruktura: kanalizacija, odvodnja,

hidrantska mreža i plinovod; ispod nogostupa i u zaštitnom neizgrađenom pojasu smještavaju se instalacije

vode i plina (mogu se položiti u zajedničkom rovu, a prema uvjetima komunalnih poduzeća);

vodovi elektrike odvajaju se od telekomunikacijske mreže prema uvjetima komunalnih poduzeća;

na sustav površinske odvodnje cesta priključuju se i odvodnje sa krovova i prilaza stambenim i javnim zgradama.

(3) Moguća je ugradnja vodovodnih, TT i elektro kablova u isti kanal.

(4) Širine infrastrukturnih koridora Prostorni plan utvrđuje prema tablici:

INFRASTRUKTURNI SUSTAVIŠirine koridora u m

postojeća planiranaTELEKOMUNIKACIJE

kablovska kanalizacija

međunarodni 1 1magistralni 1 1

VODOOPSKRBA I ODVODNJA

vodovi magistralni 6 10ostali 6 10

kolektori magistralni 6 10

ENERGETIKA

plinovod međunarodni 40 100magistralni 20 60

dalekovodidalekovod 38 200 (60 dalekovod 23 100 (50 dalekovod 19 70 (50 dalekovod 10 30 (15

(5) Izgradnja sustava infrastrukture ostvarivat će se u skladu s Prostornim planom i programima i projektima javnih komunalnih poduzeća.

(6) Pojedini dijelovi sustava infrastrukture mogu se izvoditi po fazama, s time da svaka faza mora biti funkcionalna cjelina.

Vodoopskrba

Članak 65.

(1) Prostornim planom utvrđen je sustav vodoopskrbe na području općine Lupoglav kojim su obuhvaćeni postojeći i planirani cjevovodi te postojeće (Vranje, Semići) i planirane



vodospreme (Brest, između Vranje i Boljunskog Polja) i crpne stanice za potrebe snabdijevanja same općine Lupoglav (CS Brest, CS Semić) te za povezivanje vodoopskrbnih sustava (CS Vranja).

(2) Koridor za vođenje cjevovoda određen je u smislu minimalnog potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu odnosno za zaštitu od mehaničkog oštećenja drugih korisnika prostora.U slučajevima kad nije moguće zadovoljiti potrebne udaljenosti, moguće je trasu voditi zajedno s drugim instalacijama uz dogovor s ostalim vlasnicima, a što se određuje za svaki slučaj posebno.

(3) Vertikalni i horizontalni razmak između instalacija izvodi se minimalno 50 cm. Prijelaz preko vodotoka, pruge ili ceste izvodi se obavezno u zaštitnoj cijevi. Za osiguranje toplinske zaštite cjevovoda kao i mehaničke zaštite cjevovoda, debljina zemljanog ili drugog pokrova određuje se prema lokalnim uvjetima.

(4) Uz javne prometnice izvodi se mreža hidranata. Najveća međuudaljenost hidranata je 80,0 metara, a najmanji presjek dovoda je Ø 150 mm.

(5) Korisnici u industrijskoj zoni grade zasebne interne vodovodne mreže s uređajima za protupožarnu zaštitu.

Odvodnja otpadnih voda

Članak 66.

(1) Prostornim planom (kartografski prikaz 2B) utvrđen je sustav i način odvodnje i sabiranja otpadnih voda.

(2) Otpadne vode naselja Boljun, Boljunsko Polje, Vranja, Semić i Lupoglav pročišćavaju se u zasebnim uređajima za pročišćavanje čija se izgradnja planira. U međuvremenu, dok se uređaji ne izgrade, odvodnja otpadnih voda uređivat će se izvedenim sustavima ako postoje i nepropusnim septičkim jamama.

(3) Otpadne vode ostalih stambenih naselja na području općine Lupoglav sakupljaju se u septičkim nepropusnim jamama, a ovisno o mjesnim prilikama i posebnim uvjetima tijela nadležnog za zaštitu voda.

(4) Sve trase fekalne i oborinske kanalizacije odrediti će se na bazi glavnih projekata kanalizacijske mreže.Prilikom izrade glavnih i izvedbenih projekata kanalizacijske mreže odrediti točan položaj svih instalacija infrastrukture kako situacijsko tako i visinski, a u ovisnosti o postojećim instalacijama. Za kanalizacijsku mrežu nije potrebno osiguravati poseban koridor zaštite cjevovoda.



(5) Veličina parcele za smještaj uređaja za pročišćavanje utvrdit će se na bazi glavnih projekata samog uređaja. Uvjeti ispuštanja otpadne vode nakon pročišćavanja izvode se i održavaju prema projektnoj dokumentaciji u skladu s propisanim tehničkim standardima i normativima, tako da se osigura optimalan način odvodnje i spriječe negativan utjecaj na okoliš kao i na djelatnike koji održavaju sustav odvodnje.

(6) U glavnim projektima moguće je i drugačije povezivanje pojedinih naselja na uređaj za pročišćavanje ako se prethodno dokaže studijom odvodnje da je to bolje rješenje.

(7) Za ostale građevine na područjima gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje, otpadne vode s opterećenjem većim od 10 ES se odvode preko uređaja za pročišćavanje u sabirnu jamu, prijemnik, ili koriste za navodnjavanje, a sukladno članku 66. stavku ovih Odredbi za provođenje.

Članak 67.

(1) Prije ispuštanja svih otpadnih voda u fekalnu kanalizaciju potrebno je iste svesti na nivo kućnih otpadnih voda. U fekalnu kanalizaciju nije dozvoljeno ispuštati zauljene otpadne vode, kao ni kisele i lužnate otpadne vode, što znači da sve eventualne tehnološke vode iz radionica i kuhinja potrebno je prethodno pročistiti i dovesti kvalitetu ispuštene vode na nivo kvalitete kućnih otpadnih voda. Sva fekalna kanalizacija treba biti izvedena od vodonepropusnih cijevi odgovarajućih profila.

(2) Priključenje na sustav javne kanalizacije se izvode putem revizijskih i priključnih okana, najmanje dubine 1,00 metar od gornje površine cijevi.

(3) Odvodnja s prostora kamenoloma (otpadna ulja, nafta i derivata, aditiva i sl.) rješava se zasebnim uređajem za pročišćavanje s učinkom kakvoće vode II. stupnja. Rješenja se utvrđuju na temelju projekta odvodnje.

Elektroopskrba

Članak 68.

(1) Prostorni plan (kartografski prikaz 2A) utvrđuje postojeću i planiranu elektroenergetsku mrežu.

(2) Definiranje prostora za elektroenergetske građevine nije moguće svesti na neke unaprijed definirane veličine već svake građevine svojim tehničkim, zemljopisnim i ostalim zahtjevima određuje i svoju veličinu. Generaliziranje veličine koridora ili površine trafostanice određenog naponskog nivoa nije moguće.



(3) Rekonstrukcija postojećih i gradnja novih elektroenergetskih građevina (dalekovodi, rasklopno postrojenje i trafostanice), kao i kabliranje vodova određuje se lokacijskim dozvolama temeljenim na rješenjima Prostornog plana i uvjetima HEP-a.

(4) Regulativa koja tretira segment elektoenergetike opisana je u velikom broju članaka “Pravilnika o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova nazivnog naopona od 1 do 400 kV”.

Članak 69.

(1) Isključuje se građenje novih građevina u koridoru dalekovoda, osim iznimno, a na temelju posebnih uvjeta HEP-a.

(2) Prostor u koridorima dalekovoda mora biti tako uređen da se spriječi možebitna pojava požara.

Članak 70.

(1) Prostorni plan određuje obvezu izvedbe javne rasvjete za javne površine u naseljima, ovisno o posebnostima pojedinih sadržaja (stanovanje, turizam, javne zgrade, prometne površine, spomenici i dr.).

(2) Uvjeti uređenja za javnu rasvjetu utvrđuju se lokacijskim dozvolama, a u posebnim slučajevima na temelju urbanističkih i detaljnih planova uređenja i rješenja izrađenih na temelju posebnih uvjeta tijela nadležnih za zaštitu spomenika kulture, HEP-a i nadležnih komunalnih poduzeća.

Plinoopskrba

Članak 71.

(1) Prostorni plan (kartografski prikaz 2A) utvrđuje sustav magistralne plinovodne mreže.

(2) Pri izgradnji lokalnih distributivnih mreža (plinovoda) te priključaka za potrošače, koriste se u nedostatku domaćih normi i standarada uglavnom njemačke odnosno međunarodne DIN, ISO i DVGW norme.Zakon o gradnji NN 52/99 čl.56 predviđa samo ishođenje lokacijske dozvole za ugradnju spremnika do 5 m3 koji se najčešće primjenjuju kod obiteljskih kuća.

(3) Kod izgradnje magistralnog plinovoda za međunarodni transport Casal Borsetti – Karlovac koristi se odredba iz SL br.26/85 Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i



plinovodima. U skladu s odredbama iz tog Pravilnika potrebno je osigurati koridor od 60 m (30 m sa svake strane). Unutar tog koridora zabranjeno je graditi zgrade namjenjene stanovanju ili boravku ljudi. Iznimno je moguća izgradnja u pojasu užem od 30 m sa svake strane ako je gradnja bila predviđena planom prije projektiranja plinovoda i to: za promjer plinovoda do 125 mm – koridor od 10 m sa svake strane, a za promjer plinovoda od 125 mm do 300 mm – koridor od 15 m sa svake strane.

(4) Kada trasa plinovoda prati prometnice, minimalne udaljenosti su:-za državne ceste – 15 m od ruba cestovnog pojasa,-za županijske i lokalne ceste – 5 m od vanjskog ruba cestovnog pojasa,-za željezničke pruge – 20 m od granice pružnog pojasa.

(5) Prostorni plan određuje slobodan koridor od 18,0 m (6,0 m sa jedne strane plinovoda i 12,0 m sa druge strane plinovoda) iz razloga da se mogu raditi potrebni popravci i rekonstrukcije na samom plinovodu.

(6) Za izgradnju mjesne plinare potrebno je predvidjeti lokaciju površine 10.000 m2, u kojoj su uključeni svi siguronosni razmaci.

Telekomunikacije

Članak 72.

(1) Prostorni plan (kartografski prikaz 1B) prikazuje mrežu telekomunikacija s pripadajućim komutacijskim pristupnim čvorovima (područnim telefonskim centralama).

(2) Sve građevine, osim komunalnih, priključuju se na nepokretnu TK mrežu te opremaju telekomunikacijskom instalacijom kapaciteta i izvedbe prilagođene njihovoj veličini i namjeni.

(3) Gradnja zgrada ili postavljanje samostojećih ormara aktivnih elemenata nepokretne TK mreže moguća je unutar građevinskog područja naselja. Oblik zgrada i samostojećih ormara TK mreže potrebno je oblikom uklopiti u ambijent naselja.

(4) Antenski prijemnici/predajnici u pokretnim mrežama (bazne stanice) moraju se postavljati van područja naselja, na izdvojenim lokacijama s osiguranim kolnim pristupom. Isti se ne mogu postavljati u neposrednoj blizini (užoj i široj zaštitnoj zoni) građevina ili kompleksa zaštićene kulturne baštine. Najmanja udaljenost između GSM bazne stanice i najbližih postojećih ili planiranih građevina ne smije biti manja od 200,0 m. Najmanja udaljenost između dvije GSM bazne stanice je 1000 m. Ukoliko je razmak manji, stanice se moraju postavljati na zajednički nosač.

(5) Zaštitni koridor postojećih i novih kabelskih sustava iznosi 1,0 m u kojem treba izbjegavati gradnju drugih objekata. U slučaju potrebe gradnje drugih objekata, te



ekonomske opravdanosti, postojeće trase TK kabela moguće je premještati. Za buduće trase TK kabela nije potrebna rezervacija koridora, već će se njihova gradnja prilagođavati postojećoj i planiranoj izgrađenosti.

(6) Javne telefonske govornice smještavaju se uz javne sadržaje i uz glavna prometna raskrižja u naseljima.

Članak 73.

(1) Izgradnja mreže i građevina telekomunikacijskog sustava iz članka 72. određuje se lokacijskim, odnosno građevinskim dozvolama na temelju Prostornog plana te uvjeta HT i HTV.



6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

Prirodna baština

Članak 74.

(1) Područja koja su ovim Prostornim planom predviđena za zaštitu kao dijelovi prirode od državnog i županijskog značenja navedeni su u točki 3.4. obrazloženja Plana i prikazani na kartografskom prikazu ovog plana 3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora.

(2) Prostori iz stavka (1) ovog članka uređuje se lokacijskim dozvolama temeljenim na Prostornom planu i uvjetima državnih uprava nadležnih za zaštitu prirode.

(3) Područja pod režimima zaštite parka prirode (državni značaj), te zaštićenih krajolika i geomorfološkog spomenika prirode (županijski značaj), utvrđenim ovim planom, rasprostiru se na površini od ukupno 5 518,35 ha, što iznosi 60,50% područja općine Lupoglav.

(4) Područje prirodne baštine od državnog značaja, koje se utvrđuje ovim planom je: u kategoriji parka prirode:

-dio Učke i dijela Ćićarije.

(5) Područja prirodne baštine od županijskog značaja, koja se utvrđuju ovim planom su: u kategoriji zaštićenih krajolika:

-zaštićeni krajolik Učke van parka prirode, te okoliš povijesne cjeline naselja Boljun u kategoriji geomorfološkog spomenika prirode:

-Vela Draga pod Učkom kod sela Vranje

Članak 75.

(1) Za okoliš povijesne cjeline naselja Boljun, dio Učke van parka prirode, te za geomorfološki spomenik prirode Vela Draga pod Učkom, Poglavarstvo Istarske županije donijeti će mjere zaštite.

(2) Za sva zaštićena područja državnog i županijskog značaja, potrebno je donijeti Prostorni plan područja posebnih obilježja, kojima će se odrediti detaljni uvjeti razgraničenja prostora, smještaja gospodarskih sadržaja, smještaja društvenih djelatnosti, prometnih i drugih infrastrukturnih sustava, mjere zaštite, te provedbe.

(3) Za područje povijesne cjeline naselja Boljun potrebno je izraditi stručnu podlogu s minimalnim slijedećim sadržajem:-utvrđivanje postojećeg stanja korištenja prostora,-utvrđivanje postojećeg stanja temeljnog fenomena,



-valorizacija temeljnog fenomena obzirom na značaj (međunarodni, nacionalni, regionalni, lokalni),-valorizacija temeljnog fenomena obzirom na planiranje djelatnosti koje ga mogu ugroziti,-valorizacija temeljnog fenomena obzirom na moguće gospodarsko ili ne gospodarsko korištenje,-prijedlog mjera zaštite temeljnog fenomena.

(4) Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutar prostora područja prirodne baštine utvrđenih ovim planom, ograničiti će se izgradnja novih objekata izvan područja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata (industrijske, turističke, prometne, energetske i sl.).

(5) Vlasnici i ovlaštenici prava na prirodnim vrijednostima dužni su dopustiti predstavnicima tijela državne uprave, lokalne samouprave, lokalne uprave i samouprave, nadležnim za zaštitu prirode, ili od njih ovlaštenim osobama, obilazak i pregled tih prirodnih vrijednosti u svrhu istraživanja, prikupljanja stručnih podataka, te stručnog nadzora u provođenju propisanih uvjeta i mjera zaštite prirode.

(6) Zabranjeno je voziti, zaustavljati, parkirati ili organizirati vožnje vozilima na motorni pogon i biciklima na područjima izvan uređenih naselja, te izvan svih vrsta cesta, poljskih puteva i uređenih staza za vožnju, osim u slučaju obavljanja službene dužnosti, poljoprivrednih, šumarskih ili drugih dopuštenih djelatnosti, odnosno kada je to u skladu sa zakonom i drugim propisima.

(7) Na cestama i putovima u zaštićenom području zabranjeno je organiziranje vožnji vozilima na motorni pogon ili njihova uporaba za test vožnje, cross vožnje, off-road vožnje, sportske, takmičarske i promidžbene vožnje, te njima slični oblici korištenja, ako nije dopušteno posebnim propisima zaštite prirode.

(8) I drugi dijelovi prirode koji ovim odredbama ove odluke nisu predviđeni za zaštitu, mogu se naknadno staviti pod zaštitu, ako se za to ukaže potreba.

Članak 76.

(1) Ovim se planom utvrđuju slijedeća područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoru: područje na kojima se nalazi stanište endemskih ili ugroženih vrsta flore i faune:

-područje parka prirode Učke i dijela Ćićarije-travnjačke strukture-brdsko-planinski pašnjaci-zajednice šaša crljenike i bodljikave

zečine, te vlasastog zmijka i pjegavog jastrebljaka (As. Carici humilis-Centaureetum rupestris; As. Scorzonero-Hypochocretum maculatae)

-endemična zajednica učkarskog i Justinovog zvončića (As. Campanuletum tommasinianea-justinianae), razvijena na malom arealu sjenovitih stijena gorskog pojasa Učke i Planika



-zajednica stjenjarske iglice i bradavičaste krasuljice (As. Geranio-Anthriscetum fumarioides) kao vrlo karakterističnu pionirsku biljnu zajednicu na točilima Učke u pojasu primorske šume bukve.

Graditeljska baština

Članak 77.

(1) Područja i građevine koji su pod zaštitom kao kulturna baština navedeni u poglavlju 3.4. i 3.4.1. tekstualnog dijela i na kartografskom prikazu 3A. grafičkog dijela ovog Prostornog plana.

(2) Za sve evidentirane povijesne cjeline, njihove dijelove i građevne sklopove potrebno je izvesti dodatna istraživanja i upotpuniti konzervatorsku dokumentaciju.Za sve urbanističke i građevinske zahvate unutar zaštićenih cjelina potrebno je ishoditi prethodne uvjete građenja od nadležnog Konzervatorskog odjela.Za nadzor provođenja navedenih mjera i prijedloga za daljnje istraživanje i zaštitu nadležan je Konzervatorski odjel.

Graditeljska baština državnog značaja

Članak 78.

(1) Područje kultiviranog krajobraza Boljunskog polja podliježe strogoj zaštiti prema kojoj je na eksponiranim padinama akropolskog naselja Boljun zabranjena nova gradnja, a u dolini se nalaže održavanje i revitalizacija primarne agrarne, odnosno ruralne funkcije, bez širenja građevinskih područja prema sredini polja, na padine i vizualno eksponirane dijelove krajolika. Na ovom prostoru isto tako valja izbjeći otvaranje industrijskih i drugih većih radnih zona koje bi utjecale na kvalitetu vizura s Boljuna. Pri obnovi i rekonstrukciji stambenih i gospodarskih građevina u naseljima na rubu Boljunskoga polja nalaže se korištenje elemenata regionalne arhitekture i zadržavanje visinskog gabarita P+1.

(2) Na preventivno zaštićen arheološki lokalitet Pupićina peć primjenjuje se zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i svi drugi propisi koji se odnose na kulturna dobra.Evidentirana arheološka nalazišta, odnosno potencijalni neistraženi lokaliteti zahtijevaju najstrožu zaštitu, te je na njima potrebno provesti dodatna istraživanja i šire rekognosciranje terena. Svim građevnim intervencijama na području evidentiranih lokaliteta treba prethoditi rekognosciranje i pokusno istraživanje kojim bi se odredila uža zona lokaliteta. U slučaju građevinskog zahvata u užoj zoni lokaliteta potrebno je provesti zaštitna istraživanja. Rezultati tih istraživanja mogu utjecati na promjenu projekta građevinskog zahvata. To se posebno odnosi na zone arheoloških istraživanja unutar povijesnih naselja (Boljun).



(3) Zaštita gradskih naselja državnog značaja (Boljun) obuhvaća strogo čuvanje povijesne planske matrice, prostornih odnosa unutar naselja i stare građevne strukture. U užoj su zoni zaštite dopuštene su sljedeće intervencije: revitalizacija, rekonstrukcija, sanacija, restitucija, te održavanje postojećih građevina.Za sve građevne i urbanističke intervencije unutar zaštićene zone potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog Konzervatorskog odjela.Nalaže se izrada detaljnog plana uređenja za zonu zaštite povijesne jezgre Boljuna.

(4) Zaštita fortifikacija državnog značaja (gradski fortifikacijski sustav Boljuna) obuhvaća istraživanje, očuvanje i održavanje u naslijeđenom obliku, te nisu dozvoljene nikakve intervencije kojima se mijenja svojstvo kulturnog dobra. Pojedinačni dijelovi fortifikacija mogu se, u izuzetnim slučajevima, rekonstruirati po načelu anastiloze (ako je istraženi materijel na samom lokalitetu dovoljan za primjenu navedene metode) ili tipološke rekonstrukcije (ako se temeljem povijesno-prostornih istraživanja može nedvojbeno utvrditi oblik ili detalji fortifikacije).Navedene smjernice za prostorno uređenje fortifikacija odnose se i na dijelove struktura urbanih ili ruralnih cjelina koje su izrasle na nekadašnjim fortifikacijama, a za koje se može nedvojbeno utvrditi da oblikom i volumenom podržavaju oblik fortifikacije na kojem su nastale.

(5) Zaštita seoskih naselja državnog značaja (Semić)s obuhvaća revitaliziranje naselja, obnavljanje građevne strukture uz moguće prigradnje i adaptacije koje neće utjecati na visinske i prostorne gabarite građevina, povijesnu plansku matricu i tradicijske građevne oblike. Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar zaštićene zone mora se temeljiti na lokalnom arhitektonskom izrazu i građevinskim materijalima.

Graditeljska baština županijskog značaja

Članak 79.

(1) Zaštita seoskih naselja županijskog značaja (Brest pod Učkom) obuhvaća interpolaciju i novu gradnju, ali u skladu s gabaritima i tradicijskim oblicima gradnje kakvi postoje u selu, tj. unutar postojećih okućnica (korti). Umjesto nove gradnje na rubovima naselja, predlaže se obnova postojećeg stambenog fonda, odnosno revitalizacija napuštenih i ruševnih okućnica. Širenje naselja na prostor zaštite ekspozicije i kultiviranoga krajolika nije dopuštena radi očuvanja njegova povijesnog integriteta. Razvojne mogućnosti, osim tradicijskog poljodjelstva, pruža i blizina speleološkog lokaliteta na samom ulazu u naselje.

(2) Zaštita povijesnog kompleksa županijskog značaja (crkva BDM s ruralnim kompleksom- nekadašnji benediktinski samostan) nalaže arhitektonsko istraživanje i obnovu građevine. Nova gradnja unutar ove zone nije dopuštena. Građevnu zonu moguće je otvoriti s druge strane glavne prometnice, ali s građevnom linijom pomaknutom od ceste, zbog zaštite vizura na zaštićeni sklop i crkvu.



(3) Zaštita civilne povijesne građevine županijskog značaja (Lupoglav-novi kaštel) nalaže temeljitu obnovu i stavljanje građevine u funkciju. Projekt obnove valja izraditi na temelju konzervatorskih istraživanja i smjernica, a nova funkcija treba biti u skladu sa spomeničkim svojstvima građevine.

(4) Zaštita sakralnih građevina županijskog značaja (župna crkva sv. Juraj Mučenik u Boljunu, crkva sv. Kuzme i Damjana) podliježu najstrožem stupnju zaštite. U njihovoj neposrednoj blizini zabranjena je gradnja, radi očuvanja povijesnog integriteta spomenika, a sve građevne intervencije moraju čuvati izvorno stanje spomenika. Istraživanja i konzervatorska obrada nužni su za najznačanije sakralne građevine. Sakralne građevine izvan naselja (npr. crkva sv. Stjepana u Lesišćini, sv. Petar u Vranji) eksponirani su u prostoru, pa uz njih, tj. uz groblja kojima su okruženi nije dopušteno planirati otvaranje građevinskih područja, bez obzira na namjenu.Za svaku gradnju i ostale intervencije na spomenutim građevinama potrebno je ishoditi posebne uvjete uređenja od nadležnog tijela (nadležni konzervatorski odjel).

Graditeljska baština lokalnog značaja

Članak 80.

(1) Seoska naselja koja su valorizirana kao tradicijska naselja (Prušijani, sela Boljunskog polja, Lesišćina, Mrzlići, Srednji Dol, Katići) s očuvanim većim dijelom planske i građevne strukture ne podliježu najstrožem stupnju zaštite.Sve građevne intervencije na starim stambenim i gospodarskim građevinama moraju biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom i građevnim materijalima. Potrebno je zadržati proporcije tlocrta i volumena građevina, te obnoviti rijetke ponegdje očuvane krovove pokrivene kamenim pločama, a ostale obnavljati crijepom (kupa kanalica). Dogradnje i nadogradnje objekata ne smiju izlaziti iz gabarita postojećeg sklopa, odnosno niza kuća. Kuće se mogu žbukati glatkom žbukom i bojati, a postojeće kamene okvire prozora i vrata valja obnoviti i ostaviti neožbukanima.

(2) Smjernice za novu gradnju u ruralnim i poluurbanim cjelinama nalažu da nove kuće ne smiju biti predimenzionirane u odnosu na ostale u naselju, tlocrtni oblik treba biti tradicijski izduženi pravokutnik, a ne kvadrat. Visinu valja ograničiti na P+1, osobito na rubovima naselja, odnosno na ulazu u naselje gdje su nove kuće najčešće građene i najviše eksponirane. Prednost valja dati dogradnji ili prigradnji unutar postojeće okućnice kako bi se očuvala izvorna planska matrica naselja, bez njegova širenja u krajolik, odnosno uz prilazne ceste. Kuće trebaju biti pokrivene plitkim dvostrešnim krovovima s kupom kanalicom, bez velikih staklenih površina. Pročelja se mogu žbukati glatkom žbukom i bojati, a izbjegavati valja kamene zidne oplate.

(3) Evidencijom nisu obuhvaćene sve tradicijske kamene kapelice (poklonci) koji su očuvani uz stare ceste, no oni zahtijevaju skrb lokane zajedniice, održavanje, čišćenje i



uređenja u skladu s njihovim izvornim izgledom, a bez dogradnji i mijenjanja građevnog materijala.



7. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 81.

(1) Prostornim planom nije predviđen prostor za trajno odlaganje komunalnog otpada na području općine.

(2) Mjesto odlaganja komunalnog otpada rješava se na razini Istarske županije, na području Grada Pazina kao pretovarne stanica.

(3) U stambenim naseljima predvidjet će se na parceli odnosne zgrade prostor za privremeno odlaganje kućnog otpada. Ovaj prostor treba biti dostupan vozilima komunalnog poduzeća i uređen da ne nagrđuje okoliš.

(4) Sustav odlaganja i prikupljanja komunalnog otpada treba biti prilagođen mogućnosti odvajanja korisnog otpada na mjestu njegovog nastajanja.



8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 82.

(1) Prostorni plan utvrđuje prostorne preduvjete za unapređenje uvjeta života i rada, zaštite okoliša te zaštite od prirodnih i tehničkih nepogoda.

(2) Na području općine Lupoglav ne mogu se obavljati zahvati u prostoru, na površini zemlje, ispod ili iznad površine zemlje, ili graditi građevine koje bi mogle svojim postojanjem ili uporabom ugrožavati život, rad i sigurnost ljudi i imovine odnosno vrijednosti čovjekova okoliša, ili narušavati osnovna obilježja krajobraza (Zakon o zaštiti okoliša).

(3) Građevine i zahvati u prostoru za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš navedeni su u Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00), te prošireni u članku 35. Prostornog plana Istarske županije (Službene novine Istarske županije br. 2/02) citirano:1. Građevine za postupanje s otpadom:- građevine za obradu komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, te biološkog

otpada kapaciteta većeg od 1000 t/godišnje a manje od 10.000 t/godišnje- odlagališta inertnog otpada 2. Energetske građevine:- regionalni (županijski) plinovodi s pripadajućim građevinama - mjerno redukcijskim

stanicama, odnosno skladištima UNP-a - skladišta i prodajna mjesta nafte i/ili njezinih tekućih derivata kao samostalne

građevine,- kotlovnice snage veće od 10 MJ/s a manje od 50 MJ/s.3. Vodne građevine:- sustavi javne odvodnje izlaznog kapaciteta većeg od 2000 ES (ekvivalentnih

stanovnika), a manjeg od 10000 ES.4. Površinska eksploatacija gline, šljunka, pijeska i građevno-tehničkog kamena s kapacitetom eksploatacije većim od 10.000 m3/godišnje, a na eksploatacijskim poljima većim od 5 ha van obalnog područja, odnosno 2 ha unutar obalnog područja.5. Građevine u zaštićenom području- građevine i zahvati u prostoru na području zaštićenog krajolika ili botaničkog

rezervata namijenjeni turizmu,- građevine i zahvati na području zaštićenog krajolika ili botaničkog rezervata

namijenjene sportu i rekreaciji - građevine i zahvati izvan građevinskog područja smještene dijelom ili cjelovito u II.

vodozaštitnoj zoni određenoj ovim Planom i posebnim propisima- objekti u III zoni vodozaštite i to slijedeći: nove županijske prometnice, nove

željezničke pruge, sustavi za pročišćavanje oborinskih i otpadnih voda izlaznog kapaciteta većeg od 100 ES, stočarski i peradarski kompleksi kapaciteta većeg od 100 stočnih jedinica

- izgradnja gospodarskih kompleksa na osobito vrijednim obradivim tlima određenim ovim Planom



(4) U slučaju da se unutar područja iste namjene određene ovim Planom predviđa više istovrsnih zahvata čije su pojedinačne veličine tj. kapaciteti ispod, no ukupni iznad granice propisanih posebnim propisom, za iste je obvezna provedba postupka procjene o utjecaju na okoliš, a prema zakonskim odredbama.Kod rekonstrukcija postojećih građevina i zahvata iz stavka 3. ovog članka izrada procjene utjecaja na okoliš uvjetuje se kod cjelovite (potpune) zamjene tehnologije ili prenamjene građevine ili povećanja obima zahvata zbog kojeg je u smislu stavka 1. ovog članka potrebno izraditi procjenu utjecaja na okoliš.

Članak 83.

(1) Nepovoljan utjecaj na okoliš sprječava se uvjetima korištenja (kartografski prikaz 3A i 3B) i odredbama za provođenje Prostornog plana.

(2) Razgraničenje prostora zaštićene prirodne baštine obavlja se određivanjem granice Odlukom o proglašenju zaštićenih dijelova prirode, sukladno stručnim elaboratima koji prate samu odluku i kojima se detaljno opisuje zahvat temeljnog svojstva (prirodnog fenomena) za područja prirode županijskog značaja. Zaštitu prirode potrebno je usuglasiti sa zaštitom resursa pitke vode, kao i najplodnijih tala općine. Kategoriju zaštićenih krajolika potrebno, je usuglasiti sa kategorijom kultivirani krajolik (kulturna baština).

(3) Zaštićena prirodna baština obuhvaća u općini Lupoglav kategoriju parka prirode (državni značaj), zaštićenog krajolika, te geomorfološkog spomenika prirode (županijski značaj). Navedeni prostori određuju se shematski u kartografskom prikazu 3A. ovoga plana-Uvjeti korištenja i zaštite prostora.Planom su utvrđena područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajolika, kojima treba posvetiti posebnu pažnju.

(4) U općini Lupoglav posebno se izdvaja slijedeća krajobrazna cjelina:-Boljunsko polje, široki aluvijalni prostor oko Boljunčice i pritoka koje se pruža od Vranje ispod Učke do brane Letaj, s kompleksima usitnjenih obradivih parcela i rubnim brežuljkastim flišnim područjem izrazite tektonike s jedne strane, te planinskim grebenom Učke s druge strane.U navedenoj krajobraznoj cjelini nužno je potrebno ograničiti širenje građevinskih područja prema temeljnim krajobraznim vrijednostima.

(5) Gusti sklopovi vegetacije ne smiju se ispresijecati interpolacijama novih građevinskih područja, a na područjima neizgrađenih aluvijalnih polja potrebno je maksimalno ograničiti izgradnju stambeno-gospodarskih objekata van građevinskih područja.

(6) Uspostaviti gospodarenje šumama i pašnjacima na zaštićenom krajoliku Učke van parka prirode, kako ne bi došlo do sukcesivne degradacije kako šuma, tako i pašnjaka, što ujedno dovodi i do degradacije tla. Ovo ujedno može izazvati ogoljavanje ovog krškog



prostora s obzirom na visok nivo oborina koje su skoncentrirane u dva maksimuma izvan vegetacijskog perioda.

(7) Uspostaviti protupožarne puteve unutar zaštićenog krajolika Učke van parka prirode, kako bi se spriječilo eventualno širenje čestih požara na ovom prostoru prema parku prirode.

(8) Očuvanje karakteristične krajobrazne cjeline provoditi na način da se površinama travnjaka unutar istih gospodari putem ispaše ili režimom košnje prilagođenoj određenom tipu travnjaka, uz umjereno, prirodno prihvatljivo korištenje kemikalija. Travnjaci se mogu pretvoriti i u oranice ako time ne nastaju značajnije štetne posljedice za stanište.

(9) Poticati razvoj planinarskog turizma, prvenstveno na nekoliko značajnih planinarskih staza koje se sastaju na dva čvorišta, vrhu Učke i Bončića kući-poznatom planinarskom domu pod Planikom.

(10)Radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti na oranicama treba čuvati rubne dijelove staništa: živice, pojedinačna stabla, skupine stabala, lokve, bare i livadne pojase. Obnavljati živice i suhozide između oranica.

(11)Unutar karakterističnog krajobraza u poljoprivrednoj proizvodnji smanjiti upotrebu pesticida i umjetnih gnojiva, a gdje god je to moguće prebaciti se na biološko poljodjelstvo. Poticati tradicionalne načine obrade tala.

(12)Temeljem Zakona o lovu (NN 10/94) i Odluke o ustanovljenju zajedničkih lovišta na području Županije Istarske (Službene novine Županije Istarske br. 9/95) na području općine Lupoglav ustanovljena su zajednička lovišta: lovište br.18 “Pazin III” i manjim dijelom lovište br.9 “Ćićarija”, lovište br.10 “Roč” i lovište br.14 “Kršan” kao otvorena lovišta. Iz područja lova isključeno je područje radijusa 250 metara oko svake stambene građevine.

Članak 84.

(1) Plan obvezuje izradu programa saniranja područja eksploatacije mineralnih sirovina. Program eksploatacije i saniranja mora utvrditi način i uvjete neodgodive obnove krajolika kroz privođenje prostora - eksploatacijskog polja (nakon završene eksploatacije) konačnoj namjeni.

(2) Prostor prolaza brzih prometnica kroz naselja ili u neposrednoj blizini naselja mora biti tako uređen da se jamči sigurnost učesnika u prometu i zaštita od buke (zeleni pojasevi, odmicanje izgradnje od regulacijske linije prometnice, izmještanje glavnih prometnica van naselja, režimska ograničenja za teški promet i brzinu odvijanja prometa i dr.), te onemogući nastanak buke iznad zakonom i pravilnikom uvjetovane razine.



(3) Za građevinska područja Zakonom o zaštiti od buke (NN 17/90) i Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj rade i borave ljudi (NN 37/90) propisane su najviše dopuštene razine buke na vanjskim prostorima :

Zona Namjena prostora Najviše dopuštene razine vanjske

buke u dBADan Noć

1. Bolničke zone, oporavilišta, zone odmora i rekreacije, kulturno - povijesni lokaliteti i veliki parkovi

50 40

2. Stambena gradska područja, ostala naselja, turističke zone, kampovi i zone odgojno–obrazovnih institucija, znanstveno-istraživački instituti

55 45

3. Poslovno-stambena zona sa građevinama javne namjene izvan gradskog središta, dječja igrališta

60 50

4. Poslovno-stambena zona sa građevinama javne namjene unutar gradskog središta, zone duž autoputeva i glavnih gradskih prometnica

65 50

5.Industrijska, skladišna i servisna područja, te područja transportnih terminala, bez stanova

unutar ovih zona - u skladu s propisima o zaštiti na radu na granici ovih zona - buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči

Građevine i postrojenja koja mogu biti izvor prekomjerne buke potrebno je locirati ma odgovarajuću udaljenost od naselja, stambenih i rekreacijskih zona.

Članak 85.

(1) Postornim planom utvrđena je seizmička zona, koju treba uvažavati prilikom proračuna stabilnosti građevina. Cjelokupno područje općine Lupoglav pripada zoni jačine 7o MCS.

(2) Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, potrebno je provoditi sukladno Zakonu o gradnji i potojećim tehničkim propisima.Kod rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

(3) U postupku uređivanja prostora i građenja treba poštivati uvjete kojima se sprječava erozija tla, odnosno onemogućavanju zahvati u prostoru kojima se uzrokuje nestabilnost tla i stvaranje klizišta.

Članak 86.

(1) Prostorni plan u kartografskom prikazu 3A. utvrđuje granicu vodozaštitnog područja III. zone zaštite. Za stambena naselja unutar tog prostora (Lovrinčići, djelomično Mužarini) obvezna je izvedba nepropusnih septičkih jama za sabiranje otpadnih voda.



(2) Treća zona sanitarne zaštite obuhvaća područje iz kojeg je utvrđen ili pretpostavljen dotok podzemne vode prema izvorištima i crpilištima, odnosno područje koje omeđuje površinski sliv.

(3) Na području III. zone sanitarne zaštite izvorišta vode zabranjeno je:1. postojanje svih objekata i pogona koji koriste, proizvode ili odlažu opasne tvari ili

čije tehnološke otpadne vode sadrže opasne tvari,2. građenje objekata za ukrcaj, iskrcaj, skladištenje i manipulaciju opasnim tvarima,3. građenje transportnih cjevovoda za opasne tvari, osim ukapljenog plina,4. odlaganje i prosipanje svih vrsta otpada,5. građenje stočnih i peradarskih farmi preko 20 uvjetnih grla,6. građenje odlagališta otpada i uređaja za zbrinjavanje otpada (komunalnog,

tehnološkog, građevinskog ili drugog otpada),7. uporaba pesticida iz skupine otpadnih tvari za vode,8. nekontrolirana uporaba gnojiva i biorazgradljivih, nepostojanih i imobilnih

pesticida,9. ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u podzemlje,10. građenje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, osim onih koji su u funkciji

propisanih mjera zaštite kod objekata iz ovog stavka točke 14.,15. i 16.,11. čista sječa u gospodarenju šumama,12. izgradnja novih groblja i proširenje postojećih bez prethodnih istražnih radova za

utvrđivanje posebnog zaštitnog sloja i uvjeta ukopa,13. povećanje proizvodnog kapaciteta u postojećim građevinama industrije i

obrtništva, koji nisu u suprotnosti s točkom 1. ovog stavka, bez provedbe procjene utjecaja na okoliš.

Iznimno se dopušta:14. građenje naselja i pojedinačnih stambenih, gospodarskih i sličnih objekata ako

postoji odvodnja otpadnih voda,15. postojanje industrijskih i zanatskih pogona i drugih objekata koji nisu u

suprotnosti s točkom 1. ovog stavka, a u kojima je riješen ili je moguće primijeniti zatvoren tehnološki proces ili se otpadne vode priključuju na izvedeni sustav javne odvodnje,

16. postojanje benzinskih crpki s propisanim mjerama zaštite,17. postojanje spremnika tekućih goriva za pogon i grijanje s propisanim mjerama

zaštite,18. rekonstrukcija postojećih te građenje novih državnih i županijskih cestovnih i

željezničkih prometnica s propisanim mjerama zaštite,19. planirana i ograničena eksploatacija pijeska, šljunka, kamena i drugih mineralnih

sirovina.

(4) Na području III. zone sanitarne zaštite sliva vodotoka zabranjuje se:1. izvođenje radova, građenje objekata i obavljanje djelatnosti navedenih u točkama

1.-13. stavka (3) ovog članka.Iznimno se dopušta:

2. građenje naselja i pojedinačnih stambenih, gospodarskih i sličnih objekata ako postoji odvodnja otpadnih voda,



3. postojanje, građenje i rekonstrukcija objekata te eksploatacija mineralnih sirovina.

Članak 87.

(1) Prilikom određivanja mjesta gdje će se skladištiti ili koristiti zapaljive tekućine ili plinovi, na odgovarajući način glede sigurnosnih udaljenosti, primijeniti odredbe Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95) te Pravilnika o zapaljivim tekućinama (NN 54/99), Pravilnika o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (NN 93/98), kao i Pravilnika o izgradnji postrojenja za tekući naftni plin i o uskladištavanju i pretakanju ukapljenog naftnog plina (Sl. list br. 24/71).

(2) Mjesta za izgradnju građevina u kojima se obavlja proizvodnja, smještaj i čuvanje eksplozivnih tvari, sukladno članku 44. Zakona o eksplozivnim tvarima za gospodarsku uporabu (NN 12/94) bit će, u slučaju potrebe za njihovu gradnju, određena detaljnim planovima uređenja u skadu sa zahtjevima nadležnog tijela za zaštitu od požara.

(3) U slučaju određivanja mjesta za civilna strelišta, poslovne prostore za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva te popravljanje i prepravljanje oružja, na odgovarajući način primijeniti odredbe Zakona o oružju (NN 46/97 i NN 27/99) i Pravilnika o posebnim uvjetima što ih moraju ispunjavati poslovne prostorije za proizvodnju oružja, promet oružja i streljiva, popravljanje i prepravljanje oružja, vođenje civilnih strelišta te zaštitu od požara, krađe i drugih nezgoda i zlouporaba (NN 8/93).

(4) U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4,0 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevine, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1,0 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u dužini konzole.

(5) Sukladno članku 15. stavak 1 Zakona o zaštiti požara (NN 58/93), potrebno je ishoditi suglasnost Policijske uprave Istarske na mjere zaštite od požara primjenjene u Glavnom projektu, za zahvate u prostoru na slijedećim građevinama:1. sve građevine i prostore u kojima se obavlja držanje, skladištenje ili promet zapaljivih

tekućina i/ili plinova;2. sve građevine koje nisu obuhvaćene člankom 2 Pravilnika o građevinama za koje nije

potrebno ishoditi posebne uvjete građenja glede zaštite od požara (NN 25/94).

(6) Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevine, kao i gašenja požara na građevini i otvorenom prostoru, građevina mora imati vatrogasni prilaz određen prema Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i NN 55/94), a prilikom gradnje i



rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža mora se, ukoliko ne postoji, predvidjeti vanjska hidrantska mreža prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (Sl. list 30/91).



9. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 88.

(1) Provođenje Prostornog plana pratit će se postupkom kontinuiranog planiranja i uređivanja prostora.

(2) Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja provodit će se temeljem ocjene stanja u prostoru općine Lupoglav (dvogodišnje Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru), kao i u slučaju potrebe usklađivanja Prostornog plana s planovima širih područja i višeg reda.

Članak 89.

(1) Prostor općine Lupoglav uređivat će se lokacijskim dozvolama (izvodima iz detaljnog plana) temeljenim na Prostornom planu uređenja područja općine, urbanističkim planovima uređenja i detaljnim planovima uređenja.

(2) Naselja i nove stambene zone koji realiziraju značajnije građevinsko područje, kao i građevinska područja izvan naselja sa prostorima namijenjenim gospodarskim aktivnostima (proizvodna, poslovna, ugostiteljsko-turistička) ili športsko-rekreacijskoj namjeni te prostori sa sadržajima koji mogu utjecati na okoliš (područja eksploatacije mineralnih sirovina), kao i zaštićeni prostori, uređivat će se lokacijskim dozvolama temeljenim na urbanističkim planovima uređenja (UPU) ili detaljnim planovima uređenja (DPU), odnosno primjenom članka 90. ovih Odredbi.

9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA

Članak 90.

(1) Na temelju Prostornog plana uređenja općine Lupoglav izradit će se slijedeći dokumenti prostornog uređenja niže razine:

1. UPU1 - urbanistički plan uređenja naselja Lupoglav,2. UPU2 - urbanistički plan uređenja gospodarske zone Lupoglav,3. UPU3 - urbanistički plan uređenja gospodarske zone Boljunsko Polje,4. DPU - detaljni plan uređenja zaštićene jezgre Boljun,5. PPPPO1 - prostorni plan područja posebnih obilježja parka prirode Učka,6. PPPPO2 - prostorni plan područja posebnih obilježja zaštićenog krajolika Učke,7. PPPPO3 - prostorni plan područja posebnih obilježja spomenika prirode Vela

Draga.



Članak 91.

(1) Izgrađeni dijelovi građevinskog područja do donošenja dokumenata prostornog uređenja iz članka 90., uređivat će se lokacijskim dozvolama temeljenim na Prostornom planu, ali ne duže od tri godine od dana donošenja Prostornog plana.

(2) PPPPO Parka prirode Učka primjenjuje se kao plan višeg reda na području Parka prirode Učka.

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

Članak 92.

(1) Podsticaj razvitka gospodarstva kroz primjenu posebnih razvojnih i drugih mjera ostvaren je kroz prostorno-plansku dokumentaciju kojom se omogućuje:-izgradnja izvan građevinskih područja naselja na poljoprivrednom zemljištu radi osnivanja obiteljskog gospodarstva usmjerenog prema poljoprivrednoj – stočarskoj proizvodnji koja danas predstavlja osnovnu tradicionalnu gospodarsku djelatnost razmatranog područja, kao podsticajna mjera za razvitak tradicionalnih gospodarskih aktivnosti (pod uvjetima ovih odredbi za provođenje), -povećanje učešća novih gospodarsko-proizvodnih područja izgradnje kao podsticajna mjera za razvitak širokog spektra ponude u segmentu zanatskih i servisnih djelatnosti,-ostvarenje turističko-ugostiteljske djelatnosti sa planiranom realizacijom turističkog smještaja u segmentu kućne radinosti – privatnih pansiona vezano uz ljepotu zatečene prirodne i druge faktore (lovstvo, etno-arhitektura i dr.), što predstavlja razvojnu i podsticajnu mjeru za razvitak obiteljskih gospodarskih aktivnosti usmjerenih na turizam.

(2) U realizaciji ovog Prostornog plana, primjenom odgovarajućih mjera i aktivnosti treba ostvariti što brže njegovo oživotvorenje kako bi se otvorile mogućnosti utvrđenog korištenja prostora na dijelovima koji predstavljaju osnovu za gospodarski razvitak. Pri tome u daljnjoj realizaciji prostorno-planskog dokumenta treba provesti slijedeće aktivnosti:-ostvariti takvu zemljišnu politiku na općinskom i županijskom nivou koja će biti u funkciji stvaranja zemljišnog fonda u državnom – općinskom vlasništvu te njegovog korištenja radi usmjeravanja prostorno-razvojnih programa u okviru budućeg razvitka općine Lupoglav, -posebnim mjerama treba osigurati pravovremenu pripremu detaljnijih nivoa prostorno-planske dokumentacije koja omogućava pristup realizaciji planiranih razvojnih programa, posebno u segmentu gospodarstva,-organizirano, usmjereno i pravovremeno opremanje razvojno-podsticajnih područja potrebnom prometnom i drugom komunalnom infrastrukturom u nužnom opsegu, -definiranje stimulativnih mjera na nivou općine vezano uz troškove komunalnog opremanja pojedinih prostora i koncesija na državnom - općinskom zemljištu.



(3) Sve aktivnosti, kojima će se točno definirati i usvojiti posebne razvojne i druge mjere za podsticanje gospodarskog i svekolikog drugog razvitka na području općine kroz primjenu ovog prostorno-planskog dokumenta, treba usmjeriti na izradu općinskog programa razvitka za određeno razdoblje (dvogodišnje) kojim će se obuhvatiti slijedeća problematika, a u skladu s odrednicama Prostornog plana Istarske županije:-iniciranje i sudjelovanje u radu na županijskoj razini za razvoj unutrašnje Istre,-definiranje pojedinih faza gospodarskog i društvenog razvitka vezano s upravljanjem i zaštitom prostora,-utvrđivanje terminskih planova za izradu neophodne prostorno-planskih podloga i druge dokumentacije kao osnov za realizaciju razvojnih programa i primjenu razvojnih i drugih mjera, -utvrđivanje prioritetnih područja razvitka na kojima treba provesti uređenje i opremanje građevinskog zemljišta uz utvrđivanje minimalne razine tog uređenja.

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 93.

(1) Za građevine koje su izgrađene u skladu s propisima što su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94), a čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Prostornim planom, može se do privođenja prostora planiranoj namjeni izdati lokacijska dozvola za rekonstrukciju i to za:

a) stambene, odnosno, stambeno-poslovne zgrade saniranje i zamjena dotrajalih dijelova konstrukcije u postojećim gabaritima; dogradnja odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev, tako

da s postojećim ne prelazi ukupno 100 m2 brutto građevinske površine po stanu, s time da se ne povećava broj stanova;

priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, elektrike i TK mreže;

postava novog krovišta, bez nadozida kod zgrada s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećanju stambenog prostora iz alineje 2. ovog stavka;

saniranje postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, zbog saniranja terena.b) zgrade druge namjene (radne, javne, komunalne i prometne zgrade te prateće

građevine i dr.): saniranje i zamjena dotrajalih dijelova konstrukcije u postojećim gabaritima; dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 10 m2

izgrađenosti za građevine do 100 m2 brutto izgrađene površine i do 5% ukupne brutto izgrađene površine za veće građevine;

prenamjena i funkcijske preinake; dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija; priključak na građevine i uređaje infrastrukture; dogradnja i zamjena građevina infrastrukture i rekonstrukcija javno-prometnih

površina.



Članak 94.

(1) Eksploatiranje kamena na području općine Lupoglav je vremenski ograničena djelatnost, koja mora biti usmjerena na privođenje prostora konačnim i za okoliš prihvatljivim namjenama.

(2) Za sva eksploatacijska polja na kojima se koristi ili će se koristiti kamen na području općine Lupoglav izradit će se programi i projekti saniranja kamenoloma, kojima će se odrediti konačna namjena prostora i način njegovog uređenja.



III. Prijelazne i završne odredbe

Članak 95.

(1) Pripremne radove, potrebne za operacionalizaciju ovog Prostornog plana, kao i programski dio potrebnih studijskih istraživanja za potrebe izrade urbanističkih i detaljnih planova obavljati će Stručne službe općine, u okviru svojih nadležnosti ili u suradnji sa drugim institucijama.

Članak 96.

(1) Zavod za prostorno uređenje Istarske županije, kao i općinski odjeli za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, brinuti će da se na vrijeme priđe izradi neophodnih studija i prostorno-planskih dokumenata koji su potrebni za provođenje ovog Prostornog plana.

Članak 97.

(1) Za tumačenje ove Odluke i elaborata iz članka 1. ove Odluke nadležno je Općinsko Vijeće općine Lupoglav.

(2) Za tumačenja mogućih odstupanja granica nadležno je tijelo Državne geodetske uprave.

Članak 98.

(1) Praćenje provođenja ovog Prostornog plana obavljati će Općinsko vijeće Lupoglava, preko dokumenata praćenja stanja u prostoru (Izvješće o stanju u prostoru i Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru) čime će se utvrditi mjere koje treba predvidjeti i provesti u daljnjem dvogodišnjem periodu njegove primjene.

(2) Stručne službe jedinice lokalne samouprave će najmanje jednom godišnje Općinskom vijeću prezentirati informaciju o provođenju Prostornog plana, sa prijedlozima mjera koje treba predvidjeti u daljnjem postupku njegove primjene.

Članak 99.

(1) Izvornik Prostornog plana uređenja općine Lupoglav iz članka 1. ove Odluke, kojeg je donijelo Općinsko vijeće općine Lupoglav, potpisano od Predsjednika općinskog vijeća, čuva se u pismohrani općine Lupoglav.



(2) Odlukom o donošenju Prostornog plana, koja se objavljuje u županijskom glasilu, utvrđen je broj izvornika Prostornog plana.

Članak 100.

(1) Danom stupanja na snagu ove Odluke, prestaje važiti Prostorni plan (bivše) općine Pazin u dijelu koji se odnosi na područje općine Lupoglav.

Članak 101.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog (8) dana od objave u službenom glasilu općine.

Klasa:Ur.broj:

Predsjednik općinskog vijeća Lupoglav


III. DOKUMENTACIJA



DOKUMENTACIJA:

1. Prostorni Plan općine Pazin, Urbanistički institut Hrvatske, 1989.

2. Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Lupoglav, općina Lupoglav, 1999.

3. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, 1997.

3. Prostorni plan Istarske županije, Zavod za prostorno planiranje Istarske županije, 2001.

4. Konzervatorska podloga, 2001.

Literatura:CRKVA U ISTRI, Osobe, mjesta i drugi podaci Porečke i Pulske biskupije, priredili M. Bartolić i I. Grah, Pazin 1999.FUČIĆ, B., Istarske freske, Zagreb 1963. GOTTHARDI PAVLOVSKY, B., Osnovna etnografska obilježja istarskog ruralnog prostora, Tradicionalna stambena kuća - 29. savjetovanje Arbeitskreises für hausforschung, Zagreb 1978.IVETIC, E., ĽIstria moderna, Un introduzione ai secoli XV - XVIII, Trieste - Rovigno 1999.LABINJAN, G., O prošlosti kaštela u Lupoglavu i lupoglavske gospoštije, Zbornik općine Lupoglav 97, Lupoglav 1997.MATEJČIĆ, R., Barok u Istri i Hrvatskom Primorju, Barok u Hrvatskoj, Zagreb 1982.ŠIKLIĆ, J., Crkve boljunske župe, Zbornik općine Lupoglav 99, Lupoglav 1999.VLAHOV, D., Glagoljica na području općine Lupoglav, Zbornik općine Lupoglav 99, Lupoglav 1999.VALVASOR, von FREIHERRN, J.W., Die Ehre des Herzogthums Krain. Laibach - Nürnberg 1689, III Band, Rudolfswerth 1877-79.Konzervatorska dokumentacijaKonzervatorska podloga za prostorni plan parka prirode Učka, Manda Horvat, Zdravko Živković, Zagreb 2000.

Urbanistički institut Hrvatske zahvaljuje Uredu za prostorno uređenje i Zavodu za prostorno planiranje Istarske županije te komunalnim i javnim poduzećima Istarske županije, koji su dali doprinos pri izradi rješenja ugrađenih u ovaj Plan.


Prostorni plan uređenja općine Lupoglav · Web viewPostoji razmjerno vrlo gusta mreža lokalnih...

Documents

Transcript of Prostorni plan uređenja općine Lupoglav · Web viewPostoji razmjerno vrlo gusta mreža lokalnih...