PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE RAVNA GORA plan uredenja Opcine Ravna Gora...Općina Ravna gora...

OPĆINA RAVNA GORA

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

OPĆINE RAVNA GORA

Ravna Gora, travanj 2008.

NOSITELJ IZRADE: Općina Ravna Gora ELABORAT: Prostorni plan uređenja Općine Ravna Gora IZRADA: Primorsko-goranska Županija

Javna ustanova Zavod za prostorno uređenje,pravni slijednik Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno planiranje

Voditelj izrade: Duško DOBRILA, dipl.ing.arh. Radni tim: (abecednim redom)

mr. sc. Jelena ČANIK, dipl.ing.metal. Duško DOBRILA, dipl.ing.arh. mr. sc. Višnja HINIĆ, dipl.ing.biokem. Mirjana PAVIČIĆ, dipl.ing.građ. Miljenko SARŠON, dipl.ing.stroj. u završnoj fazi izrade Plana: Jasna DORIČIĆ, ing. građ. mr. sc. Ljudevit KRPAN, dipl.ing.prom. mr. sc. Koraljka VAHTAR - JURKOVIĆ, dipl.ing.građ.

Suradnici po tematskim područjima: PRIRODNE ZNAČAJKE

dr. sc. Čedomir BENAC, dipl.ing.geol.-geol. građa i geot.značajke Prof. dr. Matko BOGUNOVIĆ,- kvalitet tla mr. sc. Višnja HINIĆ, dipl.ing.biokem.-prirodne osobine vode mr. sc. Elza HRVOJIĆ, dipl.ing.geol.- hidrogeološke značajke mr.sc. Božidar PLEŠE, dipl.ing.šum.- šume Marko RANDIĆ, dipl.ing.biol.- vegetacijske značajke

STANOVNIŠTVO I NASELJA Duško DOBRILA, dipl.ing.arh.

GOSPODARSTVO dr.sc.Miro ŠVERKO- gospodarski razvoj

PROMET I VEZE Vlatko ŠUPERINA, ing.građ.- promet Mirjana PAVIČIĆ, dipl.ing.građ.- prometna infrastruktura Milan MATAIA, elektr.tehn.- veze

ENERGETIKA Miljenko SARŠON, dipl.ing.stroj.-energetika Dragutin GECAN, ing.elektr.- elektroopskrba Damir POŽGAJ, dipl.ing.stroj.-plinifikacija

SUGLASNOSTI I MIŠLJENJA NA KONAČNI PRIJEDLOG PLANA

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE RAVNA GORA SADRŽAJ PLANA

IZRADA: JU Zavod za prostorno uređenje

SADRŽAJ

A) TEKSTUALNI DIO

I. Obrazloženje 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Države i

Županije 1.2.5. Značajke šireg prostora 1.1.2. Značajke užeg prostora 1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.2.1. Prirodni sustavi. 1.2.2. Stanovništvo 1.2.3. Naselja 1.2.4. Sadržaji javnih funkcija 1.2.5. Gospodarstvo 1.2.6. Promet 1.2.7. Infrastrukturni sustavi 1.2.8. Postupanje s otpadom 1.2.9. Zaštita prostora 1.2.10. Zaštita prirodne i kulturne baštine 1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.3.1. Razvojne značajke prostora 1.3.2. Resursne značajke prostora 1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova 1.2.5. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja 1.4.2. Ocjena postojećih prostornih planova 1.3. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 1.3.5. Ocjena stanja 1.3.6. Mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske podatke 1.3.7. Mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske podatke 1.5.4. Mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih

cjelina 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 1.2.Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku

strukturu Županije 1.2.5. Funkcionalna podjela prostora općine 1.2.6. Strukturacija polova i veza 1.2.7. Strukturacija osjetljivosti prostora 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.2.1. Namjena i korištenje površina građevinskih područja 3.2.1.1. Građevinska područja naselja 3.2.1.2. Građevinska područja izvan naselja 3.2.2. Namjena i korištenje ostalih površina 3.2.2.1. Poljoprivredne površine 3.2.2.2. Šumske površine 3.2.2.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 3.2.2.4. Vodne površine 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.3.1. Razvoj gospodarstva po djelatnostima 3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti 3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Sustav prometa 3.5.2. Energetski sustav 3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 3.7.1. Zaštita tla 3.7.2. Zaštita voda 3.7.3. Zaštita zraka 3.7.4. Zaštita od buke 1.2.5. Mjere posebne zaštite



II. Odredbe za provođenje

I. TEMELJNE ODREDBE II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 1.1. POVRŠINE NASELJA 1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE 1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE 1.4. ŠUMSKE POVRŠINE 1.5. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1.6. VODNE POVRŠINE 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 2.2.1. Građevine stambene namjene 2.2.1.1. Obiteljske stambene građevine 2.2.1.2. Višeobiteljske stambene građevine do 3 stana 2.2.2. Građevine društvene namjene 2.2.3. Građevine gospodarske namjene 2.2.3.1. Građevine poslovne namjene 2.2.3.2. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene 2.2.3.3. Poljoprivredne gospodarske građevine 2.2.4. Građevine infrastrukturne namjene 2.2.5. Ostale građevine 2.2.6. Način provođenja 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA 2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene 2.3.1.1. Gospodarska namjena 2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena 2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena 2.3.1.4. Infrastrukturna namjena 2.3.2. Građevine izvan građevnog područja 2.3.2.1. Građevine infrastrukture 2.3.2.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine 2.3.2.3. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti 2.3.2.4. Građevine u funkciji šumarske djelatnosti, planinarenja, lova i slične građevine 2.3.2.5. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina 2.3.2.6. Građevine za akvakulturu 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3.1. ŠUMARSTVO 1.3.POLJOPRIVREDA 3.3. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 3.4. TURIZAM 3.5. OSTALE GOSPODARSKE DJELATNOSTI



2. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4.1. UPRAVA 4.2. PROSVJETA 4.2.1. Osnovno školstvo 4.2.2 . Predškolski odgoj i naobrazba 4.3. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB 4.4. KULTURA 4.5. SPORT I REKREACIJA 4.6. VJERSKE USTANOVE 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. SUSTAV PROMETA 5.1.1. Cestovni promet 5.1.2. Željeznički promet 5.1.3. Cijevni transport 5.2. SUSTAV POŠTE I TELEKOMUNIKACIJA 5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 5.3.1. Vodoopskrba 5.3.2. Odvodnja 5.3.3. Uređenje vodotoka i voda 5.4. ENERGETSKI SUSTAV 5.4.1. Elektroenergetska infrastruktura 5.4.2. Infrastruktura plina 5.4.3. Dopunski i obnovljivi izvori energije 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. ZAŠTITA TLA 8.1.1. Šumsko tlo 8.1.2. Poljoprivredno tlo 8.2. ZAŠTITA VODA 8.2.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda 8.2.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda 8.3. ZAŠTITA ZRAKA 8.4. ZAŠTITA OD BUKE 8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 8.5.1. Sklanjanje ljudi 8.5.2. Zaštita od potresa 8.5.3 Zaštita od rušenja 8.5.4. Zaštita od požara



9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 9.1.1. Urbanistički planovi uređenja 9.1.2. Detaljni planovi uređenja 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE B) GRAFIČKI DIO Kartografski prikazi broj: 1. Korištenje i namjena površina, mjerilo 1:25 000 2. Infrastrukturni sustavi i mreže, mjerilo 1:25 000

2a. Infrastrukturni sustavi i mreže-energetski sustav 2b. Infrastrukturni sustavi i mreže-vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora - mjerilo 1:25 000

3a. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora –uvjeti za korištenje i zaštitu 3b.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora–uvjeti za korištenje i

uređenje 4. Građevinska područja, mjerilo 1:5 000 (sekcije 4/1 do 4/6)

I OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE RAVNA GORA POLAZIŠTA

____________________________________________________________________________________


1

I OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA 1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE ŽUPANIJE I DRŽAVE Općina Ravna Gora kao jedinica lokalne uprave i samouprave u sastavu Primorsko-goranske županije utvrđena je Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN10/97). Ovim zakonom određen je njen naziv, utvrđeno područje i sjedište. U sastav Općine ulaze naselja: Kupjak, Leskova Draga, Ravna Gora, Stara Sušica, Stari Laz i Šije. Odlukom Županijske skupštine primorsko goranske županije (NN 22/2000) naselju Ravna Gora priključeno je naselje Šijska Kosa i dio naselja Stara Sušica, a naselju Stari Laz naselje Kosica Skradska. Općina Ravna gora sastavni je dio gorskog dijela županije - Gorskog kotara. Pozicionirana je u sjeveroistočnom dijelu njegovog središnjeg prostora na nadmorskoj visini između 690 m na sjeveroistočnom dijelu (Jarak) i 1366 m (vrh Velika Višnjevica). Površina područja Općine, iznosi 82,3 km2 (823.120ha). Na tom prostoru, prema Popisu iz 91. živi 3167 stalnih stanovnika,dok je Popisom iz 2001. godine evidentirano 2724 stanovnika. 1.1.1. ZNAČAJKE ŠIREG PODRUČJA

Prihvatimo li način strukturiranja prostora postavljen Prostornim planom Primorsko-goranske županije, koji županijski prostor smatra “regijom”, a pojedine manje prostorne jedinice zajedničkih prirodnih i funkcionalnih obilježja “mikroregijama”, područje Općine Ravna Gora pripada “mikroregiji” Gorskog kotara. Stoga je za prepoznavanje posebnosti položaja i značaja općinskog prostora u odnosu na državni i županijski prostor najprije potrebno sagledati neke značajke Gorskog kotara u cjelini.

U odnosu na državni prostor Gorski Kotar je jedinstvena mikroregija, bez obzira na njegove unutrašnje razlike. Suprotnosti u odnosu na ostali državni teritorij očituju se u značenju njegovog geografskog položaja i kroz njegovo dominantno planinsko obilježje. Položaj u zapadnom dijelu Hrvatske čini ga istovremeno graničnim i spojnim prostorom, sa naglašenom kontaktnom ulogom u odnosu na susjedne, prirodno različite prostore: alpski na sjeveru, dinarski na jugu, panonski na istoku, te primorski na zapadu. Među navedenim prostorima Gorski Kotar se izdvaja prvenstveno svojom planinskom fizionomijom i kompaktnošću, karakteristikama koje nedvojbeno označavaju prepreku. Međutim, upravo suprotno tome, zbog spomenutih unutarnjih razlika i povijesnih prilika on je postao nezaobilazan prometni koridor tranzitnog značenja, što je i danas njegovo temeljno obilježje.

Ozbiljna prometna valorizacija ovog prostora započela je početkom 18. stoljeća izgradnjom “Karoline”, a nastavljena kroz 19. stoljeće izgradnjom “Lujzijane” i željezničke pruge, zbog činjenice da je dinarski planinski sustav ovdje najuži, a spoj panonske Hrvatske i Jadrana najkraći.

I današnja valorizacija (prometnih) mogućnosti ovog prostora (sadržana u Strategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, a nastavno i Prostornom planu Županije) prepoznaje prostor mikroregije kao sastavni dio veznog pravca Podunavlje-Jadran-Sredozemlje, na kojem se reflektiraju gospodarske i društvene silnice razvoja na


____________________________________________________________________________________


2

međunarodnoj i nacionalnoj razini i koji ima prvorazrednu ulogu u integriranju navedenih prostora. Na nacionalnoj razini preko ovog pravca vezuju se središnja Hrvatska i Slavonija na Jadran i nastavno na sredozemlje. Na županijskoj se pak razini interes iskazuje upravo kroz skupinu goranskih veznih pravaca, koja treba osigurati razvoj graničnog, pokupskog područja Županije i integrirati goranski prostor sa susjednim županijama, te preko čvorišta Delnice i Vrbovsko na primarni međunarodni pravac Podunavlje –Jadran. Dinamiziranje veznih pravaca županijskog interesa odigralo bi značajnu ulogu u pokušaju prebacivanja težišta sa današnje, isključivo tranzitne, na čvorišnu ulogu mikroregije.

Ostvarenje, odnosno bolje rečeno, jačanje i osuvremenjivanje veznog pravca Podunavlje-Sredozemlje gledano kroz aspekt prometne infrastrukture manifestira se kroz izgrađene (naftovod, svjetlovod, plinovod) i djelomično izgrađene (autocesta Goričan-Zagreb-Rijeka) prometne infrastrukture.

U sagledavanju sa državnog i županijskog nivoa, pored prometnog nedvojben značaj ova mikroregija ima zbog svojih resursnih razvojnih značajki, prvenstveno bogatstva šuma i voda. 1.1.2. ZNAČAJKE UŽEG PODRUČJA

Značaj i posebnosti Općine Ravna Gora nedvojbeno su vezane uz značaj mikroregije čiji je ona organski dio, no posebnosti prostora Općine moguće je prepoznati tek sagledavanjem različitosti unutar Gorskog kotara. Razmatranjem na nivou mikroregije, značenje tranzitnog koridora ima samo njegov središnji dio, koji se često naziva središnji ili Delnički koridor, dok preostali prostor ima drugačije karakteristike. Ovom koridoru pripada samo manji dio teritorija Općine Ravna Gora. Veći dio teritorija pripada višem jugoistočnom gorskom području - Velikokapelskom prostoru.

U suglasju sa smještajem na rubu dviju “užih” prostornih cjelina različitih prirodnih, ali i društvenih i gospodarskih značajki i područje Općine ističe prijelazne karakteristike između otvorenog (razvijenijeg) središnjeg koridora i zatvorenog (slabije razvijenog) Velikokapelskog prostora. No unatoč pripadnosti velikokapelskom prostoru činjenica je da je ravnogorski kraj funkcionalno usmjeren i vezan na središnji koridor i Delnice kao njegovo najsnažnije razvojno središte. Jer, unatoč tome što Ravna Gora, Mrkopalj, Lokve i Delnice dijele središnji položaj u ovom prostoru, ipak središnje značenje imaju samo Delnice.

Presudnu ulogu u razvitku većine naselja današnje općine imala je upravo “Karolina”, koja je otvorila nove razvojne mogućnosti, prvenstveno naseljima Stara Sušica, Ravna Gora i Stari Laz. No unatoč dinamiziranju demografskih procesa i razvoju nekih gospodarskih djelatnosti ova naselja, u tom, za njihov razvoj povoljnom trenutku, nisu uspjela postati značajniji i dinamičniji razvojni centri. Njihov kasniji razvoj zasjenjen je izgradnjom “Lujzijane”, koja zaobilazi područje današnje općine i tangira ga samo u sjeverozapadnom dijelu. Time su stvorene pretpostavke za snažniji razvoj niza naselja duž ove prometnice, među ostalima i naselja Kupjak. Pozitivan utjecaj “Lujzijane” počinje se na ostali dio područja Ravne Gore osjećati tek povezivanjem sa Kupjakom polovicom 19. stoljeća.

Pored ranije navedenih, kroz povijest promjenjivih, prometnih okolnosti na razvoj prostora Općine utjecali su i geografski modifikatori, prvenstveno naglašeni reljef, a zatim i oštrija klima sa većom količinom padalina, osobito snježnih. Navedene prirodne karakteristike s jedne strane predstavljaju ograničenje, ali s druge otvaraju mogućnost drugačije gospodarske valorizacije prostora. Ograničenja koja proizlaze iz perifernosti položaja Općine u odnosu na jače razvijena priobalna i kontinentalna područja veće koncentracije stanovništva i gospodarskih sadržaja,


____________________________________________________________________________________


3

danas u znatnoj mjeri smanjuje dobra prometna povezanost sa županijskim središtima Rijekom i Karlovcem.

Iz navedenog može se razabrati da je prostor cijele mikroregije, a naročito Delničkog koridora i Općine kao njenog sastavnog dijela, od vitalnog značaja za funkcioniranje državnih i županijskih sustava, u prvom redu prometnih i velikih infrastrukturnih koridora, a potom i zbog vrijednih šumskih i vodnih resursa i sačuvanog prirodnog i antropogenog krajolika. Neposredni kontakt s značajnijim razvojnim pravcem trebao bi predstavljati poticaj razvoju općinskog prostora, naročito zbog neposrednog pristupa na autocestu. No na dosadašnji razvoj ovog prostora odražava se prvenstveno ”tranzitno”obilježje prometnog koridora, što se manifestira velikom potrošnjom i utjecajem na prostor lokalne zajednice, a bez (većih) razvojnih efekata. 1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU 1.2.1. PRIRODNI SUSTAVI 1.2.1.1. Geološka građa i geotehničke značajke

a) Geološka građa

Na teritoriju općine Ravna Gora ustanovljene su naslage isključivo sedimentnog tipa koje prema geološkoj starosti pripadaju permu, trijasu, juri i kvartaru. Naslage donjeg do srednjeg perma (P1,2) sastoje se od flišolike serije klastita. U toj seriji, u graduiranim sekvencama, smjenjuju se konglomerati, pješčenjaci različite veličine zrna, zatim siltiti i šejlovi. Završetak klastične serije mjestimično je označen limonitnom korom, na kojoj se taložio barit, mješavina barita i dolomita te dolomit. Permske naslage vidljive su u na površini terena na sjevernom dijelu teritorija općine: u predjelu Kupjaka te sjeverno od ceste koja spaja Ravnu Goru i Staru Sušicu. Trijas je zastupljen stratigrafskim članovima gornjotrijaske epohe (karnik, norik i ret) koji se mjestimice teško razlikuju pa do sada nisu u cijelosti jasno stratigrafski razdvojeni. Karničke naslage (T3

1) leže izravno na permskim klastitima. Bazalni dio tih naslaga sastoji se od izmjene pelitno-glinovito-dolomitnih, pelitno-siltitsko-arkoznih, i dolomitno-arkoznih naslaga s tinjcima na slojnim plohama. Boja im varira od sivozelenih preko smeđežutih do crvenih i crvenoljubičastih nijansi. Idući prema mlađim naslagama, učešće dolomita u sedimentnoj seriji raste, tako da naslage postaju dominantno dolomitične. Lokalno se u sedimentnoj seriji, u bazama sedimementacijskih sekvenci, nalaze i lećasta tijela brečokonglomerata. Gornjotrijske naslage norika do reta (T3

2,3) leže kontinuirano na naslagama klastita karnika. To su po sastavu dolomiti, od kojih su stariji tipovi sitno do srednje, a mlađi krupnokristalasti. U najmlađem dijelu serije već se pojavljuju dolomitični vapnenci. Naslage su u cijelosti izražene slojevitosti. Trijaske naslage vidljive su na površini u sjevernom dolinskom, dijelu općine: kod Starog Laza, Ravne Gore i Stare Sušice, kao i na izoliranom području južno od vrhova Unka i Mala Višnjevica. Naslage jurske epohe razvijene su, na području Gorskog kotara, u cijelom rasponu. To su isključivo karbonatne stijene. Međutim, na području teritorija općine Ravna Gora ustanovljene su naslage epohe donje jure (lijas) i srednje jure (doger). Lijaske naslage (J1) su dolomitično-vapnenačke. U donjem dijelu horizonta prevladavaju mikro do


____________________________________________________________________________________


4

krupnokristalasti dolomiti s lećama mikritnih vapnenaca. Stijene su izražene slojevitosti, mjestimično i laminirane teksture i sivosmeđe do sivocrne boje. U gornjem dijelu prevladavaju dolomiti i vapnenci u izmjeni. Te naslage su izražene slojevitosti i sive do gotovo crne boje. Dogerske naslage (J2) čine mikritni vapnenci sive do tamnosive boje i izražene slojevitosti. U jurskim naslagama oblikovani su hipsometrijski viši i nenaseljeni predjeli južnog dijela općine Ravna Gora. Jurske naslage vidljive su na površini terena i na krajnjem istočnom dijelu teritorija-kod Stare Sušice. U području teritorija općine Ravna Gora naslage kvartarne starosti su vrlo raznolikog litološkog sastava i geneze. Najznačajniji litogenetski tipovi su crvenica (ts), padinske tvorevine (d) kao i starije fluvioglacijalne (fgl) i mlađe potočno-riječne naplavine (pr,al). Crvenica (ts) često se susreće kao pokrivač na karbonatnim naslagama, posebice vapnencima. Naslage koje se smatraju crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Ovaj litogenetski tip je nastao miješanjem i rubifikacijom (ocrvenjivanjem) prave crvenice i lesa. Crvenica nije posebno izdvojena na karti. Koluvijalno-deluvijalne ili padinske tvorevine (d) vrlo su raširene kao pokrivač na paleozojskim, a djelomično i na trijaskim klastitima. Vrlo je raznolikoga sastava. Prevladava mješavina odlomaka i pjeskovito-prašinasto-glinovitog materijala. Kod toga su moguće sve kombinacije sitnih i krupnih frakcija. Koluvijalno-deluvijalne tvorevine nisu posebno prikazane na karti. Fluvioglacijalne (fgl) sastoje se od mješavine valutica i šljunka te sitnih frakcija koje mjestimično prevladavaju pa su mjestimice sitnozrnaste odnosno glinovito-prašinaste. Geneza ovih naslaga nije u cijelosti riješena. Smatra se da su plesitocenske starosti, nastale u hladijim razdobljima kvartara. Starije su od aluvijalno-proluvijalnih naslaga potočno-riječnih naplavina. Fluvioglacjalne naplavine ispunjavaju depresije u depresijama u području Starog Laza, Ravne Gore i Stare Sušice. Aluvijalno-proluvijalne naslage odnosno potočno-riječne naplavine (al,pr) su mješavina glinovitih, prašinastih i pjeskovitih čestica. U njima se mjestimice nalaze nakupine pjeskovitog šljunka. Ovaj litogenetski tip naplavina pokriva depresiju u području između Kupjaka, Leskove Drage i Šija. Moguće je da je posrijedi mješavina mlađih, potočnih i pretaloženih starijih, fluvioglacijalnih naplavina. Potočne naplavine nalaze se mjestimično i u kanjonu rijeke Sušice.

Cjelokupni teritorij općine Ravna Gora pripada gorskokotarsko-goteničkoj strukturnoj jedinici, koja je dio regionalne geodinamske jedinice Dinarik. Iako tektogeneza Gorskog kotara nije dovoljno objašnjena, smatra se da je navedena strukturna jedinica dio široke antiklinale, koja je razlomljena brojnim rasjedima i navlakama. Dok se ranije smatralo da je gorskokotarska tektonska jedinica autohtona, danas više autora naglašava moguću alohtonost najstarijih, paleozojskih naslaga. Stoga se može smatrati da navlake i uzdužni i poprečni rasjedi dijele ovo područje u čitav niz manjih ili većih tektonskih blokova. Zbog radijalnih tektonskih pokreta u fazama relaksacije, moguće je da da su maskirani tragovi prvobitnih navlačenja. Podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride u izravnoj je svezi s mlađim tektogenetskim fazama Gorskog kotara. Iako je vrlo složena građa recentnog tektonskog sklopa Gorskog kotara oblikovana je u relativno dugom geološkom razdoblju, u više tektonskih faza, tektonski pokreti od donjeg pliocena do danas imali su presudnu ulogu u oblikovanju današnjih struktura. Tada se promijenio pravac globalnog stressa od pravca SI-JZ na pravac S-J, zbog promjene smjera kretanja Jadranske ploče prema sjeveru. U toj, posljednjoj, tektonskoj fazi, poremećene su starije strukture pomicanjem blokova po paraklazama poprečnih i dijagonalnih rasjeda.


____________________________________________________________________________________


5

U skladu s tim tumačenjem, dijelovi kontakta paleozoik-trijas imaju kontinuirani slijed, a dijelovi se mogu smatrati i tektonskim oknima. I unutar samog paleozoika naziru se navlačne strukture u kojima je podinski dio redovito u inverznom stratigrafskom položaju.

b) Geotehnička prikladnost terena

Na području općine izdvojeni su litogenetski kompleksi odnosno područja koja se toliko razlikuju po svojim fizičko-mehaničkim značajkama, da su prikazani kao posebne cjeline (grafički prilog br. 1. Karta geološke građe i geotehničkih značajki općine Ravna Gora). To su:

• paleozojski kompleks klastita; • trijaski kompleks klastita i dolomita; • jurski karbonatni kompleks; • naplavine.

U paleozojski klastični kompleks ubrajaju se naslage perma (P1,2). U trijaski klastično-karbonatni kompleks ubrajaju se naslage gornjeg trijasa (T3

1; T32,3). U jurski

karbonatni kompleks ubrajaju se naslage lijasa (J1) i dogera (J2). Ova tri kompleksa čine osnovnu stijensku masu. Naplavine pokrivaju relativno male površine. Međutim, to su zaravnjeni dijelovi dolina, gušće naseljeni i intenzivnije obrađivani od okolnih područja. Kompleks paleozojskih klastita ima vrlo raznolik litološki sastav: konglomerati, pješčenjaci, siltiti i šejlovi. Njihov strukturni sklop je vrlo složen i općenito nedovoljno poznat. Pojedini litološki tipovi pripadaju grupi slabo do dobro vezanih cementiranih klastičnih sedimentnih stijena. Naglašena je litološka heterogenost kao i fizičko-mehanička anizotropnost stijenske mase. Matične stijene paleozojskih i trijaskih klastita većinom su pokrivene korom fizičko-kemijske razgradnje, a mjestimično i padinskim tvorevinama koluvijalno-deluvijalnog tipa. Zbog toga je deformabilnost terena često osjetno veća u odnosu na intaktnu stijensku masu u dubini. Paleozojski klastiti imaju međuzrnski tip poroznosti. Većinom su vodonepropusni, a samo se plitka pripovršinska zona može smatrati slobo propusnom. Zato je upojnost terena mala, a koeficijent otjecanja općenito velik. U razdobljima intezivnih padalina, osim stalnih, pojavljuje se čitav niz bujičnih vodotoka. Ta okolnost, kao i činjenica da su tereni uglavnom pokriveni korom fizičko-kemijske razgradnje kao i padinskim tvorevinama, uzrokuje općenito veću eroziju kako onu površinskim spiranjem tako i jaružanjem. Kompleks paleozojskih klastita je relativno povoljan za temeljenje građevina. Međutim, kod izvođenja većih geotehničkih zahvata, kao što je zasjecanje ili nasipavanje, potreban je poseban oprez. Na tim terenima javljale su se neželjene posljedice kada se nisu dovoljno uvažili specifični problemi stabilnosti. Pokazalo se da već malo zasjecanje ili nasipavanje može bitno poremetiti osjetljivu ravnotežu padina. Osim toga, mjestimično višemetarske nakupine koluvijalno-deluvijalnih tvorevina, bitno utječu i na često nepovoljnu stabilnost terena i u prirodnim uvjetima. Zato kora raspadanja i pokrivač u geotehničkom smislu čine drugačiju sredinu u odnosu na stijene u podlozi. Tereni oblikovani u naslagama ovog tipa pripadaju II geotehničkoj kategoriji. Trijaski kompleks klastita i dolomita je biti mješavina klastično - karbonatnih naslaga pa dijelovi terena mogu imati značajke slične klastičnim paleozojskim stijenama ili pak jurskim karbonatnim stijenama. U odnosu na naslage karbonatnog kompleksa, naglašena je nehomogenost i anizotropnost strukturnog sklopa. Litološki tipovi stijena ovog kompleksa pripadaju grupi okamenjenih do dobro okamenjenih sedimentnih stijena


____________________________________________________________________________________


6

karbonatnog tipa, odnosno podgrupi cementiranih klastičnih stijena. Litološki sastav, osobito učešće glinovite komponenete u sitnozrnastim članovima, uzrok je povećanog stupnja dezintegracije i dekompozicije stijenske mase. Zato se na matičnim stijenama ovog kompleksa nalazi kora fizičko-kemijske razgradnje i padinske tvorevine. U zonama dolomita kora raspadanja je tanja u odnosu na zone klastita. U cjelini uzevši, ovaj kompleks je geotehnički nešto nepovoljniji u smislu izvođenja geotehničkih zahvata u odnosu na karbonatne stijene, zbog manje povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasjecanja. Tereni oblikovani u stijenama ovog kompleksa, u cjelini su vrlo pogodni za temeljenje građevina jer ima relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Veći inženjerski zahvati, ko što su zasjecanja i nasipavanja, mogu izazivati pojave nestabilnosti na onim dijelovima terena gdje prevladavaju klastiti, budući da su pokriven potencijalno nestabilnom korom fizičko-kemijskog raspadanja. Tereni oblikovani u naslagama ovog tipa pripadaju I-II geotehničkoj kategoriji. Trijaski stijenski kompleks ima međuzrnski i pukotinski tip poroznosti. Vodopropusnost je većinom srednja do slaba, a nešto veća u pripovršinskoj zoni i u tektonski oštećenim zonama. Zato su upojnost terena i koeficijent otjecanja promjenljivi. Za razliku od terena oblikovanih u paleozojskim klastitima, u razdobljima intezivnih padalina samo se ponegdje se javlja površinsko tečenje. To može uzrokovati mjestimično pojačanu eroziju. Matičnu stjensku masu jurskog karbonatnog kompleksa izgrađuju dva osnovna litološka tipa: dolomiti i vapnenci, s različitim učešćem u stijenskoj masi. Prema postojećim inženjerskogeološkim klasifikacijama navedeni litološki tipovi pripadaju grupi dobro očvrslih kristalasto-zrnastih sedimentnih stijena. Unutar stijenske mase uočene su velike razlike u fizičko-mehaničkim značajkama i na relativno malim udaljenostima. To je posljedica strukturnog sklopa, odnosno tektonske oštećenosti i okršenosti stijenske mase. Razlike u litološkom sastavu kod toga nisu presudne. Međutim, postoji litološka homogenost i heterogenost, kao i anizotropija do kvaziizotropija stijenskih masa prema njihovim fizičko-mehaničkim svojstvima. Međutim, u usporedbi s naslagama paleozojskih klastita kao i gornjotrijaskih klastita i dolomita, ovo svojstvo je slabo izraženo. To je područje krškog reljefa, pa su velike površine gotovo bez ikakvog pokrivača To svojstvo posebice je izraženo na dijelovima terena gdje prevladavaju vapnenci. Nasuprot njima, dolomiti su manje podložni korozijskom djelovanju površinske vode, ali se zato lakše mehanički raspadaju tvoreći tako tanki pedološki pokrivač na osnovnoj stijeni. Crvenica je najrašireniji tip pokrivača, po sastavu pretežito glinovito-prašinasti materijal znakovite smeđecrvene boje. Na uzvišenjima i padinama crvenica sadrži odlomke podrijetlom iz stjenovite podloge. Naslage crvenice su različite debljine: od vrlo tankih na uzvišenjima i padinama do debljine više metara u ponikvama. Stijene karbonatnog kompleksa imaju pukotinsko-kavernozni tip poroznosti. Unatoč razlikama u vodopropusnosti, što je posljedica litološkog sastava kao i stupnja raspucalosti i okršenosti, upojnost terena je općenito velika, a koeficijent otjecanja mali. Tereni se odlikuju gotovo potpunom bezvodnošću i nedostatkom površinskih tokova. Zato je se erozija terena može smatrati općenito malom. Tereni oblikovani u stijenama karbonatnog kompleksa općenito imaju malu deformabilnost, pri čemu je ona znatno slabija na lokacijama pokrivenim crvenicom ili drugim litogenetskim tipom kvartarnih tvorevina. Padine oblikovane u naslagama karbonatnog kompleksa imaju pretežito povoljnu stabilnost. U cjelini uzevši, jurski karbonatni kompleks je geotehnički najpovoljniji u smislu građenja zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasjecanja. Tereni


____________________________________________________________________________________


7

oblikovani u stijenama ovog kompleksa, također su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer ima relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Veći inženjerski zahvati, ko što su zasijecanja i nasipavanja, geotehnički su lako savladivi. Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih. Međutim mjestimično vrlo rasčlanjen reljef, često je ograničavajući čimbenik. Nepovoljna morfologija terena uvjetuje veće inženjerske zahvate, što je osobito naglašeno kod gradnje prometnica. Tereni oblikovani u naslagama ovog tipa pripadaju I geotehničkoj kategoriji. Lokacije gdje se nalazi pokrivač na karbonatnoj stijenskoj podlozi (prvenstveno crvenica), imaju drugačije, u pravilu slabije geotehničke značajke od ogoljelih dijelova terena. Jasno je da se to odnosi samo na naslage veće debljine, koje nije moguće zanemariti prilikom građevinskih zahvata. Naplavine (fluvioglacijalne i aluvijalno-proluvijalne) pokivaju manji dio teritorija općine Ravna Gora. Međutim, na njima ili uz njih su mještena najveća naselja i većina obradivih površina. Naplavine su u cijelosti, po svojim geotehničkim značajkama, znatno slabijih vrijednosti u odnosu na terene paleozojskih klastita, trijaskih klastita i dolomita i jurskih karbonatnih stijena. Vrlo su neujednačenih geotehničkih svojstava, većinom visoke deformabilnosti i pretežito slabe nosivosti. Starije fluvioglacijalne naplavine u cjelini se mogu smatrati geotehnički povoljnijima pa su uvršetni u IVa a kategoriju. Mlađe aluvijalno-proluvijalne naslage su geotehnički manje povoljne u odnosu na predhodne pa su uvrštene u IVb geotehničku kategoriju. Tomu pridonosi i mjestimično visoka razina podzemne vode, kao što je slučaj u Šiska polju između Leskove Drage i Sungera te u kanjonu Sušice. Zbog svog sastava sve naplavine podložne su ubrzanom erodiranju.

c) seizmičnost Područje Gorskog kotara je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičke aktivnosti već spomenuto regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini, a bliže površini strukturne promjene u obliku navlačenja. Takve strukturne promjene odražavaju se na površini pojačanim neotektonskim pokretima. Prema dosadašnjim spoznajama, u visini Istre i Cresa podvlačenje je blago, pod nagibom oko 150, dok se ploha Moho-diskontinuiteta nalazi na dubini od 18 km. Idući prema sjeveroistoku, u zoni većih gravimetrijskih gradijenata, počinje naglo tonjenje repernog horizonta na dubinu 10 do 15 km, čiji nagib dosiže 300. Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodola, a obuhvaća i sjeveroistočni dio otoka Krka. Ispod te zone je najveće tonjenje i najveća dubina Moho-diskontinuiteta od preko 40 km. Sile stresa i reakcije na njega kao i gravitacija stvaraju koncentraciju napona u dubini što izaziva potrese. Teritorij općine Ravna Gora nalazi se sjeveroistočno od opisane seizmotektonski aktivne zone. Međutim, bliže se nalaze dvije manje seizmotektonski aktivne zone. Prva je na području Fužina, jugozapadno od teritorija Ravne Gore, dok druga se druga pruža sjevernije, približno dolinom Kupe.

Osnovna značajka seizmičnosti u području Kvarnera i Gorskog kotara je pojava

većeg broja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, istočno od Omišlja i između Bribira i Grižana u Vinodolskoj udolini. Prema Seizmičkoj mikrorajonizaciji Rijeke, u sklopu koje je detaljnije obrađen priobalni dio Primorsko-goranske županije, u toj aktivnoj zoni osnovni stupanj seizmičnosti je 70


____________________________________________________________________________________


8

MCS ljestvice. Idući sjeveroistočno, prema Gorskom kotaru osnovni stupanj se smanjuje na 60 do 50 MCS ljestvice. Dosad najjači potres na području Županije dogodio se 1916. u zoni Bribir-Grižane. Imao je magnitudu M = 5.8 i intenzitet u epicentru Io = 7-80 MCS. Prema novim saznanjima najjači potresi na području Županije mogu doseći jačinu od M = 6.5. Seizmički valovi mogu doći do teritorija općine Ravna Gora i iz dva susjedna epicentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda.

Na temelju dosadašnjih podataka teritorij općine Ravna Gora ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti:

• Io = 60 MCS (Seizmološka karta iz 1982.); • Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.); • Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.); • Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.); • Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.). • Io = 60 MCS (Prostorni plan područja bivše općine Delnice iz 1987.)

d) mineralne sirovine

U skladu s podacima iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije, sve postojeće mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala kao i metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije. U toj grupi se nalazi tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci i dolomiti) koji se stalno ili povremeno eksploatira na nekim lokalitetima u sklopu teritorija općine Ravna Gora. Stalno aktivni kamenolom građevinsko-tehničkog kamena, za koji postoji odgovarajuća tehička dokumentacija u skladu s Zakonom o rudarstvu, nalazi se na lokaciji Mala Bukovica u istočnom dijelu teritorija. Lokacije gdje se povremeno eksploatira građevinsko-tehnički kamen za potrebe održavanja šumskih cesta nalaze na lokacijama Stari Laz, Strika, Bajta i Bunker. Za te lokacije nije izrađena odgovarajuća tehnička dokumentacija.

GRAFIČKI PRILOG BR. 1 KARTA GEOLOŠKE GRAĐE I GEOTEHNIČKIH ZNAČAJKI


____________________________________________________________________________________


9

TUMAČ OZNAKA: I GEOTEHNIČKA KATEGORIJA –ZONA KRŠA -karbonatna stijenska masa (vapnenci do dolomiti) je vidljiva na površini terena, mjestimično je pokrivena crvenicom; -teren nije deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; -nema opasnosti od pojave nestabilnosti, osim vrlo strmih padina pokrivenih aktivnim siparima; -upojnost terena i vodopropusnost u cijelosti je dobra, mogućnost erozije vrlo mala; -teren je u cijelosti pogodan za građenje, manje pogodna mjesta su speleoške pojave, šire rasjedne zone i vrlo strme padine; I-II GEOTEHNIČKA KATEGORIJA - trijaski klastiti i dolomiti vidljivi na površini terena ili djelomice pokriveni glinovitom korom raspadanja; -teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina, osim na mjestima debljeg glinovitog pokrivača; -teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja; -upojnost terena je mala, klastiti su vodonepropusni, a dolomiti male vodonepropusnosti, mogućnost erozije je znatna; -teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na terene I kategorije; manje pogodna mjesta su šire rasjedne zone i vrlo strme padine; II GEOTEHNIČKA KATEGORIJA -stijenska masa (paleozojski klastiti) je djelomice pokrivena glinovitom korom raspadanja; -teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; -teren je u cijelosti stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja, pojava manjih klizišta je moguća; -upojnost terena je izrazito mala, klastična stijenska masa je vodonepropusna, mogućnost erozije je znatna; -teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na zone I i I-II kategorije; manje pogodna mjesta su šire rasjedne zone i vrlo strme padine; IVa GEOTEHNIČKA KATEGORIJA -naplavine (fluvioglacijalne naslage) mjestimične debljine preko 10 m -teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; -teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja; -upojnost terena je smanjena, a vodopropusnost naslaga dobra; moguća je erozija; -teren je u cijelosti pogodan za građenje uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki u odnosu na zone I i I-II kategorije; IVb GEOTEHNIČKA KATEGORIJA -naplavine (aluvijalno-proluvijane naslage) mjestimične debljine preko 10 m -teren je deformabilan pod dodatnim opterećenjem građevina; -teren je stabilan u prirodnim uvjetima, a nestabilnosti se mogu pojaviti prilikom zasjecanja; -upojnost i vodopropusnost terena je dobra; razina podzemne vode je visoka; -teren je u cijelosti manje pogodan,a zamočvarene zone nisu pogodne za građenje;


____________________________________________________________________________________


10

1.2.1.2. Vode

a) Osnovni podaci o stanju vodnih resursa

U širem području Ravne Gore između Kupjaka i Stare Sušice javlja se veći broj izvora i površinskih vodotoka. Izvori se nalaze u klastičnim paleozojskim i trijaskim naslagama. To su stijene slabe propusnosti zbog čega je mogućnost akumuliranja podzemne vode mala, što rezultira pojavom velikog broja izvora i pištalina neznatnih kapaciteta.

U sušnom dijelu godine većina izvora nema vode ili postoji samo vlaženje. Glavne pojave nalazimo na Javorovoj Kosi. Od izvora značajniji je Josipovac koji je kaptiran za vodovod (1907.god.), a kapacitet mu varira između 0,5 - 1 l/sec vode. Sustav izvora Frankopan je također na Javorovoj Kosi. Tu pravih izvora i nema, već se u gornjem dijelu potoka sustavom drenaža voda skuplja i dovodi do kaptaže Frankopan (izgrađene 1907.god.). Minimalni kapacitet je oko 1,3 l/sec vode.

U istočnom dijelu Ravne Gore kaptiran je izvor Bajt, kapaciteta 0,4 l/sec vode. Ima još nekoliko malih izvora koji su kaptirani za potrebe vodoopskrbe. Površinska hidrografska mreža dobro je razvijena samo na krajnjem sjevernom dijelu područja Općine Ravna Gora gdje dominira nepropusna i slabije propusna geološka podloga. Središnji i južni dijelovi područja nemaju evidentiranih vodnih tokova. Svi vodotoci su bujičnog karaktera sa izraženom prvenstveno erozijom korita i često duboko usječenim koritom. Osim Jasle potoka, koji pripada slivu Kupe, svi su drugi tokovi ponornice od kojih jedino Sušica ima ponor van područja obuhvata Plana (sliv Gornje Dobre). Središnji i gornji dijelovi slivova bujičnih tokova imaju veliko i naglo površinsko otjecanje, dok su donji dijelovi slivova slabijeg otjecanja i u pravilu sa prostranijim ponornim zonama. Većina tokova nije stalnog karaktera, a potencijalno bujičnim vodama ugrožavaju ponorne zone, prometnice i druge infrastrukturne građevine, a manje naselja i druge sadržaje, pa su i uređeni samo mjestimično. U području Općine evidentirani su slijedeći važniji vodotoci bujičnog karaktera: 1. Jasle potok sa pritokama; 2. Sušica sa pritokama Ovčji potok, Sušički jarak i Čiće; 3. Leskova draga sa pritokama Žagarov jarak, Mrzla draga i Logi; 4. Vidmarov jarak, 5. Lončarićev stan, 6. Paletina, 7. Johančkov jarak, 8. Frankopan i 9. Laušinov jarak. Ukupna im je dužina 34,85 km, i gravitiraju im neposredni slivovi zbirne površine 18,36 km2. Osim ovih, veći je broj manjih pritoka i ponornica koje nisu posebno evidentirane.

Vodna erozije također je jače izražena u sjevernom dijelu područja sa slabije propusnom i erodibilnom geološkom podlogom i tlom. Kako nema detaljnijih podataka o stanju erozije može se ocijeniti da je ona najjača u slivu Jasle potoka, umjerenija u izvorišnim dijelovima slivova drugih bujica, te da je na drugim područjima u kojima dominira vapnenačka podloga slaba i vrlo slaba. Dominira jaružna erozija, dok je plošna, obzirom na dobru vegetacijsku zaštitu manje izražena. Erozijom su direktno ugrožena korita bujičnih tokova, a produktima erozije nizvodni vodotoci, ponori i podzemne vode. Pojačana erozijska opterećenja javljaju se kod izgradnje infrastrukturnih i drugih građevina sa velikim zemljanim radovima.

b) Hidrogeološke značajke područja i zone utjecaja na vode (zone zaštite izvorišta

vode za piće i osjetljiva područja) Područje općine Ravna Gora pripada Crnomorskom slivu, a unutar njega slivovima

rijeka Kupe i Dobre. Na području Stare Sušice prolazi razvodnica (grafički prilog br. 2)


____________________________________________________________________________________


11

koja dijeli lokalne slivove izvora rijeke Dobre i izvora Ravne Gore. Razvodnica ima generalni smjer SZ – JI (ide preko Velikog Laza, Javorove Kose, Uglješa i dalje na JI ).

Područje od Kupjaka do Stare Sušice nema stalnih vodotoka koji direktno odvode vodu u vodotok Kupicu (sliv Kupe) i vodotok Dobru. Postoje međutim bujični vodotoci koji odvode vodu u Kupicu (Jasle potok-Curak-Kupica), odnosno Gornju Dobru (Sušica –Gornja Dobra). Trasiranjem je dokazana i podzemna veza iz područja Leskove Drage i Ravne Gore s izvorima gornjeg dijela sliva Kupe (izvor Kupice, Zeleni Vir), odnosno s izvorima desne strane Dobre (izvori Divjaki, Kamačnik, Gomirje, Šepci i izvor Jezero u Moravicama). Neki od ovih izvora uključeni su ili su predviđeni za vodoopskrbu naselja, a neki od njih imaju regionalni pa čak i strateški značaj u vodnim rezervama ovog dijela Republike Hrvatske. Stoga je nužno spriječiti mogući negativan utjecaj postojećih ili budućih zagađivača na ove izvore.

U hidrogeološkom pogledu razlikujemo dvije jedinice sa specifičnim obilježjima i s potpuno različitim uvjetima formiranja površinskih i podzemnih voda. U cjelini, paleozojske i trijaske klastične naslage predstavljaju slabo propusnu do nepropusnu sredinu. Konglomerati, pješčenjaci, glinoviti škriljavci i filiti izgrađuju paleozojske sedimente i imaju male mogućnosti akumuliranja podzemne vode. Oborinska voda infiltrira se u podzemlje kroz raspucane pješčenjake i konglomerate, ne prodire duboko, i iscjeđuje se na brojnim izvorima kapaciteta najčešće do 0,1 l/sec. Rijetki su izvori kapaciteta od 1 l/sec i više.

Teren izgrađen od klastičnih stijena karakteriziran je specifičnim morfološkim i hidrografskim obilježjima. Formirani su brojni jarci, koji se u gornjim dijelovima lepezasto račvaju i gdje nakon kiša ili otapanja snijega nastaju potoci, najčešće bez direktnog izvora. Otjecanje je isključivo površinski, a na njegov visoki koeficijent osim nepropusnosti naslaga utječe i izraženo strmi nagib padina. Vode površinski otječu generalno prema jugu do kontakta s karbonatnim stijenama gdje se gube u brojnim ponorima.

Drugu hidrogeološku jedinicu čine karbonatne stijene. Sjeverno od Ravne Gore to su pretežno dolomiti gornjotrijaske starosti, a južno od Ravne Gore karbonatni teren izgrađuju vapnenci i vapnenci u izmjeni s dolomitima lijaske starosti. To su dobro propusne naslage koje se odlikuju tipičnim krškim obilježjima s brojnim vrtačama, jamama i ponorima. Na terenu izgrađenom od tih naslaga nema stalnih tokova, jer se sve vode gube u podzemlju. Ponori su brojni, česti u vrtačama ali i u koritima povremenih vodotoka. U njima se gube male vode, dok do završnih ponora, dopiru velike vode poslije obilnih i dugotrajnih kiša.

Značajniji ponori su: • ponor južno od Leskove Drage u kojem završava istoimeni potok. Kod većih

dotoka stvara se predponorska retencija, • sjeverno od naselja Šije u Šijskom polju najveći je ponor – jama u kojem

završava potok Ložac, • u ponor pod Kosicom prikupljaju se vode sa jugozapadnih obronaka Javorove

kose. Speleološki je istražen (Čepelak, 1971.god.) i predstavlja stepeničastu spilju u dužini od cca 500 m i dubine 208 m,

• zapadno od ravnogorske pilane nalazi se ponor u kojem se upuštaju otpadne vode pilane i drugih proizvodnih pogona smještenih na ovoj lokaciji.

Postojanje ovih i još čitavog niza ponora upućuje na veoma okršene i propusne

karbonatne naslage tog područja. Tijekom istražnih radova za Jadranski naftovod i autocestu Zagreb – Rijeka izvršena

su trasiranja podzemnih tokova. Dokazana je podzemna veza:


____________________________________________________________________________________


12

• ponora uz korito potoka Leskova Draga (1976.god.) s izvorima Zeleni Vir,

izvorom kod Delnica i kaptiranim izvorom za vodoopskrbu B/K i Moravica u Divjakima, zatim na izvoru Kupice i izvoru Pećina u Moravicama (predlaže se provjera rezultata tog trasiranja),

• ponora iz Ravne Gore (radioaktivnim izotopom, 1976.god.) s izvorima: Divjake, Kamačnik, Gomirje, Šepci i izvorom Jezero u Moravicama. Na ostalim izvorima: Kupice, V. Pećine, Zeleni Vir i na izvoru u Severinu pojava radioaktivnosti je upitna,

• ponora u Kupjaku (1976.god.) s izvorom Zeleni Vir, izvorima u Delnicama i u Divjakima,

• ponora u koritu potoka nizvodno od brane u Staroj Sušici (Delić, 1986.god.) s izvorom Mlako Vrelo (oko 2 km južno od Moravica),

• ponora u Zalesini (1990.god.) sa izvorom Kupice i Zelenim Virom.

Rezultati ovih trasiranja upućuju na alohtonost klastičnih naslaga gornjeg trijasa i paleozoika koje izgrađuju prostor između tih ponora i izvora. Alohtoni položaj slabo vodopropusnih dolomita trijaske starosti (leže na mlađim naslagama) vrlo je značajan za objašnjenje hidrogeoloških prilika. Oni nemaju funkciju barijere, te vode iz zaleđa prema Zelenom Viru i izvoru Kupice teku kroz trijaske i jurske, vodopropusne karbonatne naslage, a ispod navučenih i relativno tankih klastita (grafički prilog br.2.).

Slivovi potoka Frankopan i Kosica, veličine oko 1 km2, formirani su na kompleksu

vodonepropusnih klastičnih stijena paleozojske starosti. Otjecanje je pretežno vezano za površinu terena, ali i za mjestimice zadebljali rastrošeni pokrivač na vodonepropusnim klastičnim stijenama. Taj je pokrivač jedina sredina, gdje je moguća izvjesna retencija podzemne vode i formiranje izvora relativno male izdašnosti. Takove vrijednosti iskazuju i pojedine partije klastita (pješčenjaci i konglomerati), ali i tada je moguće formiranje samo izvora male izdašnosti. Neposredan sliv je izvan utjecaja urbanih područja.

U istom području kaptirana su još dva manja izvora za lokalnu vodoopskrbu (Bajt, Vrh). Ostali brojni mali izvori na tom području nisu kaptirani.

Područje Stare Sušice – Jablana pripada slivnom području izvora Ribnjak. Izvor Ribnjak se nalazi sjeverno od Senjskog, kod zaseoka Gladi. Izvor je stalan, kapaciteta od 10 – 30 l/sec do nekoliko m3, a kaptiran je za vodoopskrbu područja Vrbovskog.

Ovo područje izgrađeno je od gornjotrijaskih dolomita, uglavnom slabo vodopropusno za površinske vode i oborine. Međutim, u razlomljenim dijelovima navlake (a to je nepotpuna viseća barijera) voda odlazi u podzemlje, odakle otječe prema izvorima (dokazano trasiranjem). Najveća mogućnost onečišćenja podzemnih voda postoji u zoni mjesta Jablan. Taj je pojas naseljen i kroz njega prolazi cesta te predstavlja neposrednu opasnost od onečišćenja podzemnih voda.

Područjem općine Ravna Gora prolazi trasa autoceste Delnice – Bosiljevo. Trasa od Kupjaka do Stare Sušice prolazi nepropusnim terenom izgrađenim od klastičnih naslaga paleozoika i trijasa. Oborinske vode odvode brojni jarci i potoci do ponora u krškom dijelu terena, koji imaju utjecaja na izvore vode za piće koji se koriste u vodoopskrbi.

Od Stare Sušice cesta je izvedena u dobro propusnim karbonanim sedimentima (vapnenci i dolomiti) trijaske, jurske i kredne starosti. Vodopropusnost karbonatnih stijena omogućava brzu infiltraciju oborina, a time i zagađenja s ceste. Obzirom na neznatnu ili nikakvu sposobnost samopročišćavanja voda u krškom podzemlju, nužno je spriječiti svaki nekontrolirani dotok te osigurati upuštanje pročišćene vode u podzemlje (obavezno je i za vrijeme izgradnje prometnice predvidjeti druge nužne zaštitne mjere).

GRAFIČKI PRILOG BR. 2 PREGLEDNA HIDROGEOLOŠKA KARTA


____________________________________________________________________________________


13

Drugi veliki problem je prolazak naftovoda, zbog čega se ovo područje svrstava u prvu kategoriju ugroženosti. Prva kategorija ugroženosti je zona maksimalne zaštite okoliša i sigurnosti naftovoda. Do zagađenja okoliša uz trasu naftovoda može doći uslijed nekontroliranog izlaženja nafte iz sustava i to na samom cjevovodu i instalacijama cjevovoda. Najugroženiji su vodoopskrbni objekti na području grada Delnice, jer trasa naftovoda prolazi kroz područje ponornih zona u Ravnoj Gori i Kupjaku, za koje je trasiranjem tokova podzemnih voda utvrđena veza s izvorima Kupica, Divjake, Šepci i Zeleni Vir.

Na vodocrpilištima koja su ugrožena u slučaju havarije naftovoda, potrebna je ugradnja sondi za alarm na pojavu nafte i isključivanje pumpi za opskrbu vodovodne mreže, te sustavno praćenje kvalitete vode. 1.2.1.3. Klima

Većina ljudskih aktivnosti povezana je s klimom, a osobito radovi na otvorenom, pa primjerice, građevinski radovi ili poljoprivredne, šumarske i mnoge druge djelatnosti ovise o oborinama, snježnim prilikama, vjetrovima i sl. Također se istraživanje pogodnosti za rekreacijske aktivnosti te turizam nekog kraja znatno oslanja na regionalne odnosno lokalne prilike podneblja. Često je važna i mikroklima pojedinih lokaliteta, za što, nažalost, najčešće, nedostaju egzaktni podaci mjerenja. Pojedina područja Gorskog kotara odlikuju se izrazitim posebnostima i oporošću svoga podneblja u odnosu na druge dijelove Hrvatske, a osobito na priobalna područja Primorsko-goranske županije, stoga je klimatske prilike potrebno uvažavati i u prostornom planiranju.

Klimatske prilike na području općine Ravna Gora mogu se prikazati na temelju podataka obične klimatološke postaje Zalesina koja se nalazi u sklopu Nastavno-pokusnog šumskog objekta u zaselku Zalesina nedaleko stare ceste Karlovac-Rijeka. Treba istaknuti da je ova klimatološka postaja zapravo na području susjednoga grada Delnica, ali neposredno uz istočnu granicu općine Ravna Gora. Na užem području općine Ravna Gora meteorološki podaci su prikupljani u Ravnoj Gori i Staroj Sušici, ali ti podaci se odnose na nešto starije razdoblje (Ravna Gora – razdoblje 1927-1940, Stara Sušica – razdoblje 1954-1983).

Prema osnovnim klimatskim obilježjima područje općine Ravna Gora pripada klimatskom tipu Dfsbx′′ po klasifikaciji W. K˚ppena. Radi se o snježno šumskoj klimi (borealnoj), s temperaturama najhladnijeg mjeseca ispod –20C, a najtoplijeg iznad 100C; srednja temperatura najtoplijeg mjeseca je ispod 220C, ali su barem 4 mjeseca s temperaturom >100C; oborine su prilično jednoliko raspodijeljene na cijelu godinu, a najsuša je (≥60 mm) toplija sezona godine; glavni maksimum oborina pojavljuje se u jesen (XI), a sporedni u proljeće (IV), tlo je pokriveno dugotrajnim snježnim pokrivačem. Samo u području Velike Višnjevice pojavljuje se i subarktički D-tip klime i to u najvišim dijelovima ove planine.

U prostornom planiranju od osobite su važnosti ekstremne temperature zraka tj. granične vrijednosti najviših i najnižih apsolutnih temperatura zraka. Tako je u Zalesini 28.8.1960. zabilježen apsolutni maksimum 31,30C, a 13.1.1968. izmjeren je apsolutni minimum –35,20C. U Ravnoj Gori apsolutni maksimum zabilježen je 28.7.1983. i iznosio je 33,00C. Apsolutni minimum od –33,40C izmjeren je 28.1.1958.

U meteorološkim publikacijama ponekad se posebno ističe da Zalesina pripada skupini najhladnijih mjesta u Hrvatskoj, jer se u prosječno 151 dan u godini temperatura spusti ispod ništice. To se objašnjava položajem mjesta Zalesine u udolini u koju se često s okolnih bregova spušta i skuplja hladan zrak, a mogućnost njegova otjecanja je mala.


____________________________________________________________________________________


14

Važno je istaknuti da se pojava negativnih temperatura može očekivati tijekom cijele godine.

Srednje (poprečne, prosječne) godišnje temperature zraka u Zalesini u razdoblju 30 godišnjeg mjerenja (1952.-1981.) kretale su se između 7,80C (1960.) i 5,60C (1956.), a dugogodišnji prosjek iznosio je 6,70C, dok je u razdoblju 1981-1994 iznosio 6,30C.

Za usporedbu temperaturnih podataka u Ravnoj Gori zanimljiv je i podatak iz razdoblja mjerenja 1931.-1960., kada je na meteorološkoj postaji Ravna Gora (793 m) godišnji srednjak temperature zraka iznosio 6,80C, na postaji Stara Sušica (742 m), u istom razdoblju, iznosio je 7,30C, a u Zalesini (750 m) 7,10C.

Za poljoprivredu, šumarstvo i ekologiju vrlo je zanimljiva dužina trajanja vegetacijskog perioda (koji za mezotermno bilje zahtijeva kontinuirano trajanje dana s temperaturom zraka ≥ 5.00C). Ovo razdoblje je u Zalesini s obzirom na različite datume pragova početka i svršetka u pojedinim godinama, trajalo od 116 (1955.) do 195 dana (1975.), tj. u prosjeku 146 dana.

Ravna Gora i Zalesina imaju dinamički tip godišnjeg hoda naoblake, gdje pojačanu zimsku naoblaku prati povećanje oborina. Najoblačniji su mjeseci studeni, prosinac i siječanj, a najvedrije je u srpnju i kolovozu. Srednji broj oblačnih dana (srednja dnevna naoblaka > 8.0) za razdoblje 1952-1981 iznosio je u Zalesini 136,9 dana.

Oborine zavise o ciklonama koje ovuda prolaze nejednakom čestinom i u različita godišnja doba tako da prosječne količine oborina mogu znatno varirati i po mjesecima i po godinama. Oborine u Gorskom kotaru također zavise i o položaju promatranih točki obzirom na navjetrinu i zavjetrinu prema glavnom kišonosnom strujanju. Kao što temperatura zraka pada, tako i količina oborina raste idući od mora prema planinskim vrhuncima Gorskog kotara. Upravo najviše izmjerene vrijednosti količine oborina u Hrvatskoj su u nekim mjestima Gorskog kotara (Lividraga).

Ravna Gora i Zalesina imaju vrlo visoku prosječnu količinu oborina. Za vrijeme 30-godišnjih mjerenja (1952.-1981.), u Zalesini su ukupne količine oborina bile u rasponu od 1522 mm (1975.) do 2556 mm (1965.), s apsolutnom godišnjom amplitudom od 1034 mm. Dugogodišnja prosječna količina oborina u Zalesini za razdoblje 1952-1981. iznosi 2074 mm, a za razdoblje 1981-1994. iznosi 1885 mm. Najveće dnevne količine oborina padnu u Zalesini potkraj ljeta, ujesen i zimi, a granične vrijednosti kretale su se za razdoblje 1952-1960 između 62,7 mm u ožujku 1954 i 154,0 mm dana 15.9.1955.

Predjelima Gorskog kotara gdje je smještena općina Ravna gora prolazi crta kontinentalnosti, tj. granica između kontinentskog i maritimnog oborinskog režima, na kojoj je izjednačena količina oborina u hladnijoj i toplijoj polovici godine. Količine oborina na postaji Zalesina pokazuju da se radi o prijelaznom području u kojem ipak još prevladavaju maritimne nad kontinentskim oznakama oborinskog režima.

Za prostorno planiranje mogu biti važni podaci o snježnim prilikama, ali oni se dosta razlikuju s obzirom na uži lokalitet i njegove mikroklimatske prilike. Za Ravnu Goru datumi prvog i posljednjeg padanja snijega su u 30-godišnjem prosjeku od 30.10. do 2.05. Stvarni prvi dani s padanjem snijega zabilježeni su između 17.09. (1977.) i 5.12. (1963.), a posljednji između 27.03. (1983.) i 29.05. (1978.), pa pojave snijega nema samo u tri ljetna mjeseca. Broj dana sa snježnim pokrivačem ≥ 1,0 cm u granicama je od 55 dana (1975.) i 155 dana (1962.), a u prosjeku iznosi 109 dana.

Datumi prvog i posljednjeg dana sa snježnim pokrivačem ≥ 1,0 cm su, u 30-godišnjem prosjeku, od 4. 09. Do 22.04. Stvarni datumi prvih dana sa snježnim pokrivačem ≥ 1,0 cm zabilježeni su između 18. 09. (1977.) i 6. 12. (1963.), a posljednji između 25.03. (1961.) i 20.05. (1969.).


____________________________________________________________________________________


15

Dnevne maksimalne visine snijega (u centimetrima) zabilježene su u granicama od 5 cm, dana 18.09. 1978. do 155 cm, dana 8.03.1955.

Pojava tuče je rijetka. Mraz se najviše pojavljuje u jesen i proljeće. Dosta mrazova pojavi se još i u kasno

proljeće a u Ravnoj gori jednom je zabilježen u ljetu (lipanj 1983.). Postaja Zalesina ima visoku relativnu vlagu zraka. Godišnji prosjek srednje

relativne vlage zraka iznosi 82%. U Zalesini od vjetrova najveći utjecaj imaju bura i jugo. Smjer iz kojeg najčešće

pušu vjetrovi je istok, tako je u 30-godišnjem razdoblju (1952.-1981.) zabilježeno puhanje vjetra iz smjera istoka 24.8%, sa zapada 12.1%, a tišina je trajala 12.4% godišnje. Po broju dana s jakim, a manje i olujnim vjetrom ističu se zimski mjeseci.

Magla se u Zalesini zadržava najviše u zimskim mjesecima i tada je nešto češća nego u obližnjem Skradu, koji u usporedbi sa Zalesinom ima ukupno godišnje veći broj dana s maglom i to u proljeće, ljeti i ujesen. Magla se pojavljuje u svim godišnjim dobima, a srednji broj dana s maglom u Zalesini je 79,5. 1.2.1.4. Vegetacija

Zbog izrazite reljefne raščlanjenosti terena na području općine Ravna Gora možemo razlikovati dva izrazita vegetacijska pojasa: visokogorski (altimontani) koji obuhvaća niže dijelove općine i prostorno zauzima najveći dio teritorija općine te pretplaninski (subalpinski) pojas koji zauzima najviše predjele, iznad 1200 m n.v. (grafički prilog br.3.). U njima su razvijene pripadajuće klimazonalne šumske zajednice te pripadajuća vegetacija travnjaka koja se razvila nakon potiskivanja šuma. Osim toga, razvijeno je i nekoliko azonalnih šumskih zajednica, a tereni od prirode neobrasli šumom su rijetki i obrasli su oskudnom vegetacijom stijena, cretova i močvarica, ali zauzimaju sasvim male površine. Nešumski tipovi vegetacije, od kojih najveće površine pokrivaju travnjaci, važni su s aspekta zaštite prirode i očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti. Travnjaci su pretežno danas zapušteni i prepušteni ponovnom zarastanju šumskom vegetacijom što sa stanovišta zaštite krajobrazne i biološke raznolikosti predstavlja znatan problem koji treba pokušati zaustaviti revitalizacijom poljoprivrede.

a) europsko-altimontani vegetacijski pojas

Prema novijim spoznajama zajednice europsko-altimontanog vegetacijskog pojasa (viši gorski ili visokogorski pojas), u Gorskom se kotaru, pa tako i na području općine Ravna Gora, prostiru u visinskom rasponu od 700 do 1100 m nadmorske visine. Prema geološkoj podlozi na kojoj se razvijaju diferencirane su u dvije serije – silikatnu i karbonatnu, a svaka od njih u fitogeografskom smislu pripada posebnoj vegetacijskoj zoni. Budući da su u ovom vegetacijskom pojasu na području općine Ravna Gora pretežno zastupljene karbonatne stijene, a manje silikatne, nalazimo na prvima vrlo lijepo razvijene zajednice značajne za dinarsku vegetacijsku zonu mješovitih šuma bukve i jele (karbonatna serija), dok na drugima zajednice značajne za medioeuropsku vegetacijsku zonu acidofilnih šuma jele (silikatna serija) zauzimaju znatno manje površine. Medioeuropska vegetacijska zona acidofilnih šuma

Na silikatnim stijenama razvijaju se zajednice medioeuropske vegetacijske zone acidofilnih šuma jele (silikatna serija) gdje nalazimo za Gorski kotar gospodarski važan pojas čistih jelovih šuma zastupljen uglavnom zajednicom jele s rebračom (Blechno-Abietetum).


____________________________________________________________________________________


16

• šuma jele s rebračom (as. Blechno-Abietetum)

Na području općine Ravna Gora na kiselim tlima ističe se prvenstveno acidofilna šumska zajednica jele s rebračom (Blechno-Abietetum). Njezine su lijepe sastojine u široj okolici Kupjaka, primjerice na osojnim padinama Bukove kose i u Mrzloj dragi. Predstavlja gospodarski vrlo vrijednu šumsku zajednicu, koja je, nažalost, u novije vrijeme, na većini površina djelomično ugrožena umiranjem jele. Zbog posebnih svojstava tla ovaj je tip šume prilično podložan negativnim antropogenim utjecajima na što osobito treba paziti pri gospodarenju i eventualnim zahvatima na strmim padinama Bukove kose kojima se slijevaju brojne bujice i potočići.

Razlikuje se još i poseban tip jelove šume na vlažnijim mjestima u udolinama potoka. To je šumska zajednica jele s drhtavim šašem (Carici brizoidis-Abietetum). Ona je u sastavu vegetacije općine Ravna Gora razvijena tek fragmentarno i na malim površinama (Mrzla draga kod Kupjaka), pa može imati stanovitog značenja u zaštiti biološke raznolikosti. Dinarska vegetacijska zona mješovitih šuma bukve i jele • mješovita šuma bukve i jele (as. “Abieti-Fagetum dinaricum”)

Na karbonatnoj podlozi razvijena je kao klimazonalna zajednica mješovita šuma bukve i jele (“Abieti-Fagetum dinaricum”), kojoj glavni fizionomski pečat daju mješovite sastojine bukve i jele, dok su gorski javor (Acer pseudoplatanus) i brijest (Ulmus glabra) zastupljeni u manjoj mjeri. Florno bogatstvo i bioraznolikost ove šume također je izražena u sloju niskog rašća koji se odlikuje osobitom brojnošću vrsta, a posebno endemičnim i reliktnim vrstama. To je gospodarski vrlo vrijedan tip šumske vegetacije. Prostorno zauzima najveće površine koje pokriva šumska vegetacija na području općine Ravna Gora. S obzirom na ekološke uvjete npr. stjenovitost, tip geološke podloge (vapnenci, dolomiti) i dr, razlikuje se nekoliko varijanti i facijesa koji imaju i različite mogućnosti gospodarskog korištenja. • jelova šuma s milavom (as. Calamagrostio-Abietetum)

To je azonalna šumska zajednica jele na strmim kamenim vapnenačkim blokovima. Ona se razvija u ekstremnim ekološkim prilikama, pa se razlikuje od ostalih šumskih zajednica izgledom i flornim sastavom. Na području općine Ravna Gora zauzima male površine, a razvijena je uglavnom u predjelu Javorske i Medine drage. Budući da obrastaju i oblikuju poseban tip krajolika ove šume su vrlo slikovite i predstavljaju osobitu prirodoznanstvenu i krajobraznu vrijednost. Gospodarski uglavnom nemaju veće značenje jer se radi o malim površinama i trebaju se tretirati pretežno kao zaštitne šume. • fragmenti močvarnih šuma vrba i joha (Salix sp. div. i Alnus glutinosa)

Uz povremene i stalne vodotoke, osobito u području vodotoka Sušice nalazimo fragmentarno razvijene zamočvarene šumarke. To su mjesta s florom vlažnih staništa i kao takva zaslužuju pažnju u smislu zaštite lokalne bioraznolikosti i posebnosti u krajoliku. • šumske kulture

GRAFIČKI PRILOG BR. 3 KARTA VEGETACIJE


____________________________________________________________________________________


17

Šumske kulture zastupljene su najviše sađenim sastojinama smreke (Picea abies), a nastale su u procesu pošumljivanja na staništima šuma bukve i jele na karbonatnoj podlozi ili acidofilnih šuma na silikatima. Šumske kulture četinjača nalazimo na mnogim predjelima unutar obuhvata Plana gdje zauzimaju razmjerno velike površine i pridonose izgledu krajolika. Mjestimice su osim smreke sađene i druge vrste četinjača.

b) europsko-subalpinski vegetacijski pojas

Subilirska vegetacijska zona subalpinskih šuma bukve • pretplaninska šuma bukve (as. Ranunculo platanifolii-Fagetum)

Pretplaninska šuma bukve tvori vegetacijski pojas prema granici šume u najvišim planinama Gorskog kotara, pa je tako ova zajednica razvijena i na području općine Ravna Gora, ali samo na malom prostoru oko ovdašnjega najvišega vrha – Velike Višnjevice i možda još ponekog manjeg vrha u rubnim dijelovima općine. Obrašćuje područje iznad (1100) 1200 m pa do vrha V. Višnjevice. Tu su životni uvjeti vrlo oštri uz obilje snijega, niske temperature i snažne vjetrove što uvjetuje kratko vegetacijsko razdoblje. Značajan je izgled ovih šuma sa mjestimice “razbarušenim” krošnjama, uglavnom kržljavim rastom stabala i nepravilnim savinutim deblima zbog težine snijega i ekstremnih životnih uvjeta. U sloju drveća dominira bukva, a primiješan je i gorski javor (Acer pseudoplatanus). vegetacija travnjaka i ostalih nešumskih zajednica • dolinske livade

Vegetacija travnjaka razvija se nakon potiskivanja šuma, a tipovi travnjaka razlikuju se prema ekološkim čimbenicima, osobito prema tipu tla i geološke podloge na kojima se razvijaju. Tako razlikujemo dolinske livade, od kojih najveće značenje imaju livada pahovke (as. Arrhenatheretum elatioris) te livada vlasulje i rosulje (as. Festuco-Agrostietum), kao i livada krestaca (as. Bromo-Cynosuretum cristati). One pripadaju gospodarski najvrednijim livadskim zajednicama i mogu se razviti iz gorskih livada ili iz gospodarski slabijih travnjaka pod utjecajem čovjekovih djelatnosti (npr. gnojenje), ili pak na napuštenim oraničnim površinama i površinama napuštenih vrtova, uz njihove rubove, u blizini staja i na sličnim mjestima, uvijek gdje se nalaze tla bogata hranjivima. Koriste se kao košanice, daju jedan do tri otkosa sijena i visoku produkciju krmne mase. Nažalost, dobar dio površina ovih kvalitetnih livada danas je zapušten. • brdski travnjaci

Većina brdskih travnjaka (sveze Bromion erecti) na karbonatnoj podlozi u općini Ravna Gora pripada gospodarski nešto slabijem tipu travnjaka (zapušteni travnjaci – npr. as. Koelerio-Brachypodietum pinnati) što ukazuje na procese napuštanja košnje i prijelaz k naseljavanju šumske vegetacije na nekadašnje livade i pašnjake. Mjestimice, na zapuštenim površinama travnjaka, gusto se razrasla trava Calamgrostis koja guši livadne vrste i pospješuje procese naseljavanja šumskih vrsta. Na takvim zarastajućim travnjacima dolazi do smanjenja biološke raznolikosti. Neke površine zarasle su i grmovima kleke ( • acidofilne livade, vrištine i bujadnice


____________________________________________________________________________________


18

Acidofilne livade trave tvrdače (Nardus stricta) obrašćuju isprana i ekstremno kisela tla na zaravnima ili blago nagnutim padinama na mjestima gdje je iskrčena šumska vegetacija jele i rebrače. Ovaj tip travnjaka je siromašan vrstama, niske je kakvoće i produktivnosti.

Na kiselim tlima razvijaju se također vrištine i bujadnice koje su loše gospodarske kakvoće. Meliorativnim zahvatima, slično kao i prethodna zajednica tvrdače ovi tipovi travnjaka mogu osigurati dosta kvalitetne krme košnjom i napasivanjem. Zbog napuštanja paše mnoge površine nekadašnjih travnjaka zahvaćene su procesom zarastanja šumskom vegetacijom pa se na njima razvijaju šumarci breze i trepetljike koji tvore poseban tip krajolika (primjerice visoravan Šermentovo). • fragmenti zajednica močvarica i vlažnih staništa

Uz manje potočiće razvijeni su fragmenti zajednica močvarica. Nemaju gospodarsku vrijednost, a prostorno zauzimaju vrlo ograničene površine ali znatno pridonose krajobraznoj i biološkoj raznolikosti pa im zbog tog razloga pri prostornom planiranju valja pokloniti određenu pažnju i štititi ih u najvećoj mjeri. U prostornom planu općine Ravna gora trebalo bi posebno evidentirati njihovo postojanje, iskartirati ih, te ih nastojati sačuvati. Važno su stanište određenih skupina životinja! • fragmenti cretne vegetacije

Vrlo malo prostorno rasprostranjenje imaju fragmenti zajednica cretova. Budući da u njima nalazimo neke rijetke i ugrožene vrste biljaka važni su s aspekta zaštite prirode. Manje cretne površine nalazimo npr. u šumskom predjelu Mrzle drage kod Kupjaka (Pepelarnica), gdje je svojevremeno pronađena kukcojedna biljka rosika (Drosera rotundifolia) kojoj je to bilo jedno od malobrojnih preostalih poznatih nalazišta u Hrvatskoj. Pretpostavlja se da je ova rijetka i ugrožena vrsta ovdje izumrla zbog zarastanja staništa šumskom vegetacijom. • vegetacija sječina i visokih zeleni, ruderalna i korovna vegetacija

Na sječinama i krčevinama, uz šumske vlake, na rubovima šuma i šumskim čistinama i uz putove razvija se šarolika vegetacija sječina i visokih zeleni. U sastavu vegetacije sječina na vlažnom i humoznom tlu posebno je uočljiva biljka kolotoč (Telekia speciosa) velikih žutih cvjetova, koja je uvrštena u Crvenu knjigu kao osjetljiva vrsta. Ruderalna i korovna vegetacija zauzima male površine i nije od veće važnosti za prostorno planiranje, ali može biti od značenja za zaštitu biološke raznolikosti. Ovo posljednje uočljivo je osobito za danas rijetku vegetaciju nitrofilnih staništa oko staja i torova, koja je zbog napuštanja stočarstva dovedena na sam rub izumiranja. Nasuprot tome, neke vrste korova nalaze se u širenju pa predstavljaju potencijalnu opasnost. 1.2.1.5. Fauna

Najprostranije površine Gorskog kotara, pa tako i područja općine Ravna Gora zauzimaju šumska staništa. Kao što je naprijed spomenuto u poglavlju o vegetaciji razlikuje se na ovom području nekoliko različitih tipova šuma – od kojih se kontrastima životnih prilika za pojavljivanje i opstanak životinjskog svijeta najviše razlikuju crnogorične šume (uglavnom jela i sađena smreka), čiste bukove šume u pretplaninskom te bukovo-jelove šume u visokogorskom pojasu. Veće površine zauzimaju i travnata


____________________________________________________________________________________


19

staništa, danas dijelom u procesu zarastanja šumom (zarastaju ih brezovi šumarci, lijeska i borovica), zatim poljoprivredna tla, također dijelom zapuštena, kao i okućnice u naseljima.

Sva ova staništa naseljuje određeni tip faune o čemu nažalost postoje uglavnom vrlo nepotpuna i fragmentarna saznanja.

Od vodozemaca zabilježeni su za područje općine Ravna Gora crni daždevnjak (Salamandra atra), pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra) i krastača (Bufo bufo); od gmazova živorodna gušterica (Lacerta vivipara); a od sisavaca planinska rovka (Sorex alpinus), smeđi medvjed (Ursus arctos), divlja mačka (Felis sylvestris), ris (Lynx lynx), puh (Myoxus glis), vodeni voluhar (Arvicola terrestris), livadna voluharica (Microtus agrestis), poljska voluharica (Microtus arvalis) i podzemni voluharić (Microtus subterraneus).

Ukupan broj od 3 vodozemca, 1 gmaza i 9 sisavaca ukazuje na nedovoljnu faunističku istraženost užeg područja Ravne Gore, ako se ima u vidu da je za područje Gorskog kotara navedeno 14 vrsta vodozemaca, 11 vrsta gmazova i 54 vrste sisavaca. Također nedostaju detaljniji podaci o mikrolokalitetima i staništima ovih životinja kao i o njihovoj ekologiji koji bi bili od osobite važnosti za prostorno planiranje.

Posebno je važno istaknuti da u ovom području, kao i drugdje u Gorskom kotaru na prostranim šumskim staništima žive sve europske vrste velikih grabežljivaca (medvjed, vuk, reintroducirani ris) pa je potrebno uskladiti aktivnosti i ponašanje u prostoru s tom činjenicom. Veliki sisavci zahtijevaju i prostrane površine očuvanih staništa, pa će se aktualna fragmentacija staništa uzrokovana izgradnjom nove autoceste vjerojatno nepovoljno odraziti na ove, kao i na populacije mnogih drugih životinjskih vrsta.

Za potrebe Monografije Ravne obrađene su ptice ravnogorskog područja. Uz prikaz ranijih istraživanja, autor G. Sušić daje popis od 55 vrsta ptica koje je zabilježio na području Ravne Gore i okolice, a taj popis s podacima ranijih autora obuhvaća ukupno 68 različitih vrsta ptica. Za prostorno planiranje je zanimljiv podatak da je u sastavu ptica ovog područja vrlo značajno razmjerno veliko ravnogorsko polje, koje se odlikuje nekim pticama otvorenih staništa koje inače ne nalazimo na uobičajenim šumskim prostranstvima Gorskog kotara. Također su važni podaci o nekim rijetkim i ugroženim vrstama ptica u ravnogorskom kraju kao što su: suri orao (Aquila chryseatos), sokol grlaš (Falco subbuteo), sivi sokol (Falco peregrinus), tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus), šumska sovina (Strix aluco), sovina jastrebača (Strix uralensis) i dr, koje kao osobito osjetljive vrste ukazuju na očuvana staništa, ali su zbog mogućih promjena u okolišu prve na udaru izumiranja.

Velika osjetljivost tetrijeba na uznemiravanje nameće potrebu zaštite njegovih pjevališta, koja su već dugi niz godina poznata i na području općine Ravna Gora. Oko pjevališta odvija se najveći dio života populacije tetrijeba, stoga naš poznati stručnjak za lovnu divljač A. FRKOVIĆ smatra da sva preostala aktivna pjevališta tetrijeba treba zaštititi kao zoološke rezervate. Životni prostori tetrijeba na području općine Ravna Gora nalaze se u visokogorskom i pretplaninskom pojasu uglavnom u šumi bukve i jele te pretplaninske šume bukve, podalje od naseljenih dijelova. Utvrđeno je da se u šumi jele i rebrače (Blechno-Abietetum) na području Gorskog kotara gnijezdi nešto veći broj ptica nego u šumi bukve i jele (Abieti-Fagetum), pa bi i to bio jedan od razloga zašto je ovom tipu šume potrebno posvetiti veću brigu u cilju očuvanja i zaštite. Ovo tim više, što šume jele i rebrače u Gorskom kotaru zauzimaju prostorno znatno manje površine od mješovitih šuma bukve i jele, a do danas nije zakonski zaštićena ni jedna površina ovog osebujnog tipa šume!

Na području Ravne Gore nalazimo i stanovit broj vlažnih i vodenih staništa a ona su vezana pretežno uz izvore i potoke na vodonepropusnim stijenama. Od stalnih vodotoka ističe se Sušica te manji potoci u Mrzloj dragi i u Leskovoj dragi, a nekoliko


____________________________________________________________________________________


20

drugih manjih vodotoka uglavnom ima osobine bujičnih potoka koji se dolazeći iz vodonepropusnog na krški teren gube u ponorima, a u vrijeme suše su uglavnom bez vode. Uz ove vodotoke vezana je razmjerno oskudna fauna čistih tekućih voda gorskih potoka koja je zasad na području općine Ravna Gora još nedovoljno istražena. Tako je, primjerice, prilikom terenskog rekognosciranja i uz manje, vjerojatno povremene, vodotoke opažena fauna obalčara (Plecoptera), dok je u stalnim vodotocima obitavala potočna pastrva (Salmo trutta m. fario), pijor (Phoxinus phoxinus) i potočni rak, pokazatelji čistih voda. Za uzgoj pastrve napravljena je i manja akumulacija na potoku Sušici. Nije nam poznato kako su se na populaciju potočne pastrve i vodenih beskralješnjaka odrazila znatna onečišćenja nastala pri gradnji autoceste koja se ispuštaju u sam potok Sušicu, kao i u ostale manje vodotoke uz gradilište, što sve vjerojatno dospijeva u podzemne vode putem ponora! Uz ova vodena staništa vjerojatno su zabilježeni i nalazi rijetkih ptica vezanih uz vodu, koje su se tu nakratko našle kao usputni prolaznici prilikom migracija i sezonskih lutanja.

Uz manje zamočvarene površine na kontaktnom području klastita i karbonatnih stijena vezana je vodena fauna močvarnih staništa, zasad nedovoljno istražena i poznata, na koju će također djelovati izgradnja autoceste budući da njena trasa dijelom prolazi upravo kroz takvo područje. Vodena staništa omogućuju razmnožavanje vodozemcima koje se odvija uglavnom u proljetnim mjesecima, a kasnije oni više nisu toliko vezani uz vodena staništa već su rasprostranjeni na širem području šumskih i travnjačkih staništa. Vodozemci su posebno osjetljiva i ugrožena skupina životinja, a osobito stradaju prilikom migracija pod kotačima automobilskog prometa. Prilikom rekognosciranja terena uočena je populacija velikog vodenjaka (Triturus carnifex) u šumskom području uz potok u Mrzloj dragi kod Kupjaka. Zbog ugroženosti ova je vrsta, kao i neke druge vrste vodozemaca, uvrštena u popis Bernske konvencije II, pa bi to uz rijetku floru bio još jedan od razloga da se područje Mrzle drage posebno štiti od negativnih utjecaja po biološku raznolikost. Za zaštitu je također važan i crni daždevnjak (Salamandra atra) zabilježen za Ravnu Goru, ali on uglavnom traži suha, krška staništa bez vodotoka, jer se razmnožava živorodno. O njegovim mikrolokalitetima na području Ravne Gore, koja bi vjerojatno bilo potrebno zaštititi, zasad, nažalost, nemamo podataka.

Zbog pretežno krških osobina terena na području općine Ravna Gora poznat je i veći broj speleoloških objekata – ponora, jama, spilja i ledenica, koji kao specifična staništa pružaju utočište zanimljivom svijetu podzemne faune. Speleobiološka istraživanja ravnogorskog kraja započela su 1968. godine i do sad je obrađeno nekoliko speleoloških objekata: Ponor Ponikve I i II, Kicljeve jame (Skrad), Ponor pod Kosicom, Spilja kod Stare Sušice, Puževa spilja, Jama kod šumarske kuće, Jama na Crnoj kosi i Ledena jama, od kojih su prva tri objekta izvan granica općine Ravna Gora. U svakome od ovih speleoloških objekata nađena je podzemna fauna. Pronađeno je pet vrsta podzemnih kukaca kornjaša, od kojih su neke podvrste endemi Gorskog kotara. Ostala fauna predstavljena je izopodnim rakom, dvojenogom, lažištipavcem, špiljskim pužićem te troglofilnim skakavcem i leptirom. Zanimljiv je i nalaz vodenog podzemnog račića roda Niphargus u spilji kod Stare Sušice.

Ove podzemne objekte i njihovu faunu potrebno je odgovarajuće zaštititi.

1.2.2. STANOVNIŠTVO

Denatalitet, uz sve rašireniji negativni migracijski saldo, te raširenost malog naselja (otočnog ili naselja više nadmorske visine), definirali su najrašireniju demografsku pojavu Županije i glavnine njenih naselja, a to je depopulacija. Na ozbiljnost demografske situacije na području županije ukazuju i statistički podaci da je čak u 455 naselja za


____________________________________________________________________________________


21

proteklo razdoblje utvrđen prirodni pad stanovništva, a da u 190 naselja u cjelokupnom desetljetnom razdoblju nije rođeno niti jedno dijete. Osim toga, u svakom drugom naselju Županije izmjeren je negativni migracijski saldo. Zatečeni negativni trendovi osnovnih sastavnica ukupnog kretanja pučanstva, koji su uzročnikom sve nepovoljnijih demografskih struktura u Županiji, među kojima se naročito ističe sve veće učešće starije, a sve manje mlađe generacije u ukupnoj populaciji, uvelike definiraju i budući demografski razvitak.

Naznačeni demografski procesi i negativni trendovi u Županiji još su intenzivniji na području Gorskog Kotara, osobito na prostorima nekadašnje Općine Čabar i Općine Delnice, čiji je sastavni dio bila i mjesna zajednica Ravna Gora, a na čijem je području formirana današnja Općina Ravna Gora. Na području kojeg danas obuhvaća Općina Ravna Gora prisutan je proces neprekidnog polaganog pada broja stanovnika, kako u ukupno promatranom vremenskom razdoblju 1948. – 1991. godine tako i u razdoblju 1981. – 1991. godine (tablica 1). To potvrđuju i podaci iz posljednjeg Popisa 2001. godine. Međutim, zbog promjena u metodi popisivanja stanovništva, iskazani broja stanovnika manji je nego li bi to bilo da je popis vršen prema ranije primjenjivanoj metodologiji. Zbog toga su planski pokazatelji i procesi temeljeni na usporedbi podataka iz ranijih Popisa.

U razdoblju između zadnja dva popisa stanovništva najveći pad broja stanovnika imaju naselja Kosica Skradska, Šijska Kosa i Leskova Draga, a neznatan pad broja stanovnika zabilježen je i u naselju Ravna Gora. Neznatno povećanje broja stanovnika ima jedino naselje Stara Sušica. Proces depopulacije u međupopisnom razdoblju na području Općine (odnos 91/81-95,9) nešto je sporiji nego na području bivše općine Delnice(odnos 91/81-94,5).

Tablica 1: Kretanje broja stanovnika

* naselju Ravna Gora priključeno je naselje Šijska Kosa ** naselju Stari Laz priključeno je naselja Kosica Skradska

Tablica prirodnog kretanja stanovništva (tablica 2) u periodu od 1981 do 1995.

godine pokazuje da prirodni prirast stanovništva na području cijele općine naizmjenično mijenja predznak do 1987, a onda postaje i ostaje negativan do konca promatranog perioda. To je rezultat odnosa između, do tada konstantno pozitivnog, prirodnog prirasta u najznačajnijem naselju - Ravnoj Gori i u pravilu negativnog prirodnog prirasta u ostalim naseljima Općine. Od 1988 godine i prirodni prirast Ravne Gore postaje negativan sa, nažalost sve većim apsolutnim vrijednostima. Održavanje broja stanovništva naselja Ravna Gora na razini od približno 2050 rezultat je malog, ali ipak pozitivnog prirodnog prirasta do 1987. godine i priliva stanovništva iz okolnih naselja. Istovremeno, sva ostala naselja kontinuirano gube stanovništvo.

broj stanovnika naselje 1948 1971 1981 1991 2001

1991 1981

2001 1991

Ravna Gora 1735 2057 2054 2036 1869 99,1 91,7Stari Laz 613 448 330 308 251 93,3 81,4Stara Sušica 445 375 345 351 292 102,6 83,1Kupjak 386 373 353 312 270 88,3 86,5Leskova Draga 41 58 42 31 14 73,8 45,1Šije 54 43 30 26 28 86,6 107,6Šijska Kosa* 140 99 70,7 Kosica Skradska** 6 4 66,6 Ukupno općina 3274 3354 3300 3167 2724 95,9 86,0


____________________________________________________________________________________


22

Tablica 2: Prirodno kretanje stanovništva od 1981. do 1995.

1981 1982 1983 1984 1985naselje

N M PP N M PP N M PP N M PP N M PP Ravna Gora 29 21 8 28 22 6 38 21 17 24 24 0 35 21 14Stari Laz 9 7 2 2 9 -7 1 6 -5 1 5 -4 4 -4Stara Sušica 8 6 2 4 6 -2 5 6 -1 4 5 -1 1 3 -2Kupjak 4 7 -3 5 5 0 2 5 -3 4 1 3 4 8 -4Leskova Draga 1 1 2 -2 1 1 0Šije 1 -1 Šijska Kosa Kosica Skradska

Općina 51 41 10 39 43 -4 46 38 8 33 37 -4 41 37 4

1986 1987 1988 1989 1990naselje N M PP N M PP N M PP N M PP N M PP

Ravna Gora 24 19 5 24 21 3 17 29 -12 18 20 -2 18 30 -12Stari Laz 2 2 0 5 -5 1 8 -7 1 1 3 -3Stara Sušica 5 4 1 4 4 0 5 3 2 3 6 -3 3 3 0Kupjak 2 4 -2 1 3 -2 5 2 3 1 1 1 7 -6Leskova Draga 2 -2 1 -1 1 1 1 -1Šije 1 -1 1 -1 Šijska Kosa 9 -9 Kosica Skradska

Općina 33 31 2 29 33 -4 28 43 -15 24 36 -12 22 44 -22

1991 1992 1993 1994 1995naselje N M PP N M PP N M PP N M PP N M PP

Ravna Gora 23 24 -1 17 23 -6 18 29 -11 17 40 -23 19 31 -12Stari Laz 3 3 0 9 -9 1 1 0 4 -4 5 -5Stara Sušica 1 1 0 1 7 -6 1 7 -6 2 5 -3 4 -4Kupjak 1 1 0 2 3 -1 2 6 -4 1 4 -3 2 1 1Leskova Draga 1 -1 1 -1 3 -3 1 -1 1 -1Šije 2 -2 1 -1Šijska Kosa Kosica Skradska

Općina 28 30 -2 20 45 -25 22 46 -24 20 54 -34 21 43 -22

U usporedbi sa Primorsko-goranskom županijom Općina Ravna Gora ima znatno starije stanovništvo. Čak 14 posto je manje mlađih osoba u starosti do 19 godina, oko 5 posto manje stanovništva u radnoj dobi, a istodobno čak oko 38 posto više stanovnika u dobi od 60 i više godina.

Tablica 3: Starosna struktura stanovništva

udio u ukupnom stanovništvu (%) dobna skupina

Općina ravna Gora Primorsko-goranska županija 0-19 godina 21,6 25,3 20-59 godina 54,5 57,4 60 i više godina 23,9 17,3


____________________________________________________________________________________


23

Starosna struktura stanovništva je nepovoljna, jer od ukupnog broja stanovnika prevladavaju stariji od 60 godina, kojih ima više nego mladih do 19 godina (tablica 3.). To u perspektivi znači smanjenje radnog kontigenta, odnosno radnog potencijala općine barem u razdoblju do 2015.godine. Jedino naselje na području Općine s povoljnijom starosnom strukturom je Stara Sušica.

Aktivnog stanovništva ima više od uzdržavanog, dok relativno velik broj stanovnika ima osobni prihod (penzije i sl.). Prema posljednjem Popisu stanovništva bilo je oko 39% aktivnog stanovništva, oko 30% uzdržavanog, oko 28% s osobnim prihodima i oko 3% neizjašnjenih osoba, dok je u Županiji bilo 45,3% aktivnih, 34,4% uzdržavanih i 20,3% s osobnim primanjima. Razlike u aktivnostima stanovništva uvjetovane su brojnim razlozima, ali i različitom starosnom strukturom stanovništva.

Školska obrazovna razina je nepovoljna. Oko 24% stanovnika ima srednju stručnu spremu i oko 3% višu i visoku, dok je sve ostalo s osnovnom i bez nje.

1991. godine bilo je na području Ravne Gore 1134 domaćinstava, od čega

natpolovični broj domaćinstava posjeduje poljoprivredne površine. Prosječna veličina domaćinstava bila je 2,76 osoba. U posljednjem međupopisnom razdoblju uočava se porast broja domaćinstava (od 1041/81.g. na 1115/91.g.) uz istovremeni pad prosječne veličine domaćinstva s 3,06/81.g. na 2,76 članova/91.g.

Tablica 4: Stanovi i domaćinstva na području Općine naselja stanovništvo stanovi *

(za stalno stanovanje) domaćinstva *(ukupno)

1991. 2001. 1991. 2001. 1991. 2001. Ravna Gora * 2135 1869 773 763 667 Stara Sušica 351 292 126 125 113 Stari Laz ** 312 251 114 143 94 Kupjak 312 270 118 112 99 Leskova Draga 31 14 13 13 7 Šije 26 28 14 12 10

ukupno 3167 1158 1151 1134 990 * naselju Ravna Gora priključeno je naselje Šijska Kosa ** naselju Stari Laz priključeno je naselja Kosica Skradska

Na području Općine evidentirano je 1.158 stanova za stalno stanovanje. Od toga 67 stanova nije nastanjeno. Pored stanova za stalno stanovanje, na području Starog Laza, Ravne Gore i Kupjaka, evidentirana su i 142 objekta za odmor i rekreaciju (vikendice). 1.2.3. NASELJA 1.2.3.1. Sustav naselja

Sustav naselja na razini Općine vrlo je jednostavan. Čine ga središnje naselja Ravna Gora i pet manjih naselja koja mu gravitiraju. To su Stara Sušica, Stari Laz, Kupjak, Leskova Draga i Šije.

U sustavu razvojnih središta Županije, Ravna Gora predstavlja lokalno žarište razvitka koje generira razvoj unutar područja svoje gravitacije, koje se uglavnom poklapa sa administrativnom granicom Općine. Međutim, zbog specifičnih reljefnih ograničenja i nemogućnosti povezivanja sa bližim lokalnim središtem Skradom, Ravnoj Gori gravitiraju i udaljenija naselja Buzin i Rogi koja su do stupanja na snagu Zakona o područjima


____________________________________________________________________________________


24

županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97) i bila u sastavu Općine Ravna Gora, te naselje Hlevce. U Ravnoj Gori koncentrirane su gotovo sve javne i glavnina radnih i uslužnih funkcija koje zadovoljavaju dnevne potrebe stanovništva Općine.

Ostala naselja su stambena, u pravilu bez objekata javnog interesa i sa pojedinačnim radnim kapacitetima (pilane u Kupjaku i Leskovoj Dragi te farme krava i ovaca u Starom Lazu) ili bez njih. Karakteristična su kućna gospodarstava i poljoprivredna proizvodnja za vlastite potrebe. 1.2.3.2. Veličina i tipovi naselja

Sva naselja izuzev Ravne Gore spadaju u red malih naselja. Značajnija su naselja

Stara Sušica, Stari Laz i Kupjak sa oko 300 stanovnika. Naselja Leskova Draga i Šije jedva su dosegla tridesetak stanovnika, od kojih je samo mali postotak aktivan.

Sva su naselja, bez iznimke, linearnog tipa. To je temeljna karakteristika ovih naselja. Nastala su nizanjem individualnih objekata prvenstveno kombiniranog rezidencijalno- gospodarskog karaktera, razmaknutim u manje-više pravilnim razmacima duž prometnica, na karakterističnim izduženim parcelama obradivih površina. Ovakav cestovni karakter rezultirao je jednostavnošću njihovog tlocrta. On je nerazveden i u potpunosti ovisan o prometnoj liniji. Linearnost još više naglašava blizina pojedinih naselja. Tako Stari Laz, Ravna Gora i Stara Sušica čine gotovo neprekinuti izgrađeni potez duljine 15 km. Duljinu tog izgrađenog poteza možda najbolje ilustrira podatak da (cestovna) duljina obalnog dijela Grada Rijeke od Preluke do Martinšćice iznosi manje od 13 km. Po svom izgledu naselja su ruralnoga tipa.

Ravna Gora, ima karakteristike navedene za ostala naselja, s tom razlikom da ima “urbaniji” izgled. Urbana obilježja naročito su prisutna u dijelu nasuprot radne zone, gdje je u novije vrijeme izgrađen novi dio naselja. Izgradnjom ovog dijela formirana je jezgra centralnog prostora naselja, oko koje bi se trebala konsolidirati nova izgradnja. Promjena smjera izgradnje naznaka je zaustavljanja daljnjeg linearnog širenja naselja, koje danas doseže duljinu od 5,6 km. 1.2.3.3. Opremljenost naselja sadržajima javnih funkcija

Sadržaji javnih funkcija (tablica 5.) koncentrirani su uglavnom u naselju Ravna

Gora. Objekti pojedinih funkcija nalaze se i u naseljima Stara Sušica, Stari Laz i Kupjak, dok u naseljima Leskova Draga i Šije nema sadržaja javnih funkcija.

Tablica 5: Opremljenost naselja sadržajima javnih funkcija sadržaji u naselju

naselje školstvo zdravstvo

i soc. skrb uprava i sudstvo

kultura i informacije sport vjerski

objekti uslužne

djelatnosti Ravna Gora OŠ A, DV OOS DK NI,SD,K C, ŽU P, T,B,OD

Stara Sušica POŠ - - C T

Stari Laz POŠ - - C T Kupjak POŠ - - SD C P,T Leskova Draga - - - - -

Šije - - - - -


____________________________________________________________________________________


25

školstvo zdravstvo i soc uprava i sudstvo kultura OŠ-osnovna škola A-ambulanta OOS-općinski organi samouprave dom kulture POŠ-područna osnovna škola

DV- dječji vrtić

sport vjerski objekti uslužne djelatnosti NI- nogometno igralište C-crkva P-pošta SD-sportska društva ŽU-župni ured T-trgovina K- klubovi B-banka (ispostava) OD-osiguravajuće društvo

(ispostava)

1.2.3.4. Izgrađenost naselja

Postojeća izgradnja na području Općine, odnosno pojedinih (statističkih) naselja

strukturirana je na: • izgrađene površine naselja • izgrađene površine zona izdvojenih iz naselja: • površine poslovnih zona • površine turističkih zona • površine za sport i rekreaciju • površine infrastrukturnih objekata.

Površine pod pojedinom od navedenih kategorija izračunate su primjenom odredbi članka 65. Prostornog plana Primorsko-goranske županije. Rezultati navedenog postupka prikazani su u tablici 6:

Tablica 6: Izgrađene površine naselja i zona izdvojenih iz naselja izgrađenost (ha)

zone izdvojene iz naselja Naselje broj

stanovnika 91. naselja

poslovne turističke sport i rek.

gustoća * (st/ha)

Ravna Gora 2135 104,42 17,3 20,4Stara Sušica 351 29,81 11,8Stari Laz 312 36,45 8,5Kupjak 312 37,67 8,3Leskova Draga 31 4,77 6,5Šije 26 2,12 12,3Ukupno Općina 3167 215,24 17,3 14,7

Na području Općine zonom izdvojenom iz naselja smatrana je samo “radna zona”

nekadašnjeg kombinata “Radin” u naselju Ravna Gora. Značajnijih zona turističke i sportsko rekreativne namjene izdvojenih iz naselja na području Općine nema.

Iz korelacije izgrađene površine naselja i stanovništva, proizlazi gustoća stanovanja pojedinih naselja. Ona se kreće od 7,2 st/ha u Leskovoj Dragi do 24,5 st/ha u Ravnoj Gori. Prosječna gustoća na ukupno izgrađenoj površini pod naseljima iznosi 18,3 st/ha.

Analizom važeće prostorno planske dokumentacije (PPO Delnice i GUP Ravna Gora) utvrđene su značajne rezerve za razvoj pojedinih namjena u prostoru. One su iskazane u tablici 7. Navedeni planovi prepoznali su aktualne demografske procese na predmetnom području i prilagodili im projekciju stanovništva u planskom periodu. Međutim, ona nije poslužila kao polazna osnova za planiranje i dimenzioniranje građevinskog područja (naselja i zona izdvojenih iz naselja), već obrnuto, iz definiranog građevinskog područja izračunat je njegov kapacitet.


____________________________________________________________________________________


26

Tablica 7: Planirano građevinsko područje prema važećoj dokumentaciji planirano građevinsko područje-PPO i GUP (ha)

zone izdvojene iz naselja Naselje projekcija

stanovništva GUP naselja

poslovne turističke* sport i rek.

gustoća **(st/ha)

Ravna Gora 2500 (4200)* 120,3 73,0 15,3 20 (34,9)Stara Sušica 43,1 8,3 Stari Laz 59,5 - Kupjak 65,3 - Leskova Draga 13,1 -

4,4

Šije

800

- 4,2 Ukupno Općina 3300 (5000)* 301,3 73 27,8 10,9 (16,5)

* planirani kapacitet naselja-mogućnost GP Od ukupno 301 ha planiranog građevinskog područja naselja izgrađeno je 215 ha,

dakle oko 70 %. Još je manji stupanj iskorištenosti građevinskog područja za poslovnu namjenu. Od ukupno planiranih 73 ha danas je u funkciji samo 17 ha, dakle manje od ¼. Planovima predviđene zone turističke i sportsko rekreativne namjene nisu realizirane kao izdvojene. U strukturi izgrađenosti prostora Općine posebno mjesto zauzima izgrađenost infrastrukturnim objektima od Državnog značaja. Izgrađenost ovom vrstom objekata može se smatrati temeljnim obilježjem izgrađenosti cjelokupnog prostora. Tim više što oni nisu neposredno u funkciji prostora na kojem se nalaze. Ukupna površina prostora koji zauzimaju infrastrukturni objekti (cca. 248 ha) značajno nadilazi ukupno izgrađenu površinu svih naselja (tablica 8).

Tablica 8: Zauzetost prostora infrastrukturnim objektima od državnog značaja

vrsta infrastrukture duljina (km)

koridor (m)

površina (ha)

poluautocesta 8,41 i 2,67 km ceste u tunelu

parcela autoceste 66,47

željeznička pruga 2,21 6 1,32 naftovod 10,85 40 43,40 dalekovod DV 2x400 kV 11,89 76 90,36 dalekovod DV 110 kV 24,78 19 47,08 ukupno 58,14 248,63

Duljina pojedinih infrastrukturnih objekata u pojedinim naseljima iskazana je

tablici 9:

Tablica 9: Koridori državne infrastrukture po naseljima

naselje poluautocesta* (km)

željeznička pruga (km)

naftovod (km)

dalekovod DV 2x400 kV

(km)

dalekovod DV 110 kV

(km) Ravna Gora 2,49 - 5,58 1,69 9.565 Stara Sušica 2,93 - 3,72 3,71 6.805 Stari Laz 0 - 1,02 4,74 5.535 Kupjak 1,05 2,21 0,06 0 1.321 Leskova Draga 1,37 - 0,08 1,35 266 Šije 0,57 - 0,39 0,40 490 Ukupno općina 8,41 2,21 10,85 11,89 24,78


____________________________________________________________________________________


27

1.2.4. SADRŽAJI JAVNIH FUNKCIJA 1.2.4.1. Uprava i pravosuđe

U Općini Ravna Gora nema sjedišta državnih organa uprave i pravosuđa, niti njihovih ispostava. Ispostave državnih organa uprave i organi pravosuđa nalaze se u Delnicama i Vrbovskom. Za područje Općine Ravna Gora stvarno i mjesno je nadležan Općinski sud u Vrbovskom.

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97) naselje Ravna gora općinsko je središte u kojem, u skladu s Zakonom o lokalnoj upravi i samoupravi (NN90/92), djeluju slijedeće institucije:

• Općinsko vijeće, • Općinski načelnik, • Općinsko poglavarstvo, • upravni odjeli Općine.

1.2.4.2. Prosvjeta

a) osnovno školstvo

U naselju Ravna Gora locirana je matična osnovna škola Dr. Branimir Marković. U školskoj godini 2000/2001. upisan je osnovnu školu 161 učenik u 8 razrednih odjela. Područni razredni odjeli ove škole djeluju u Staroj Sušici, Starom Lazu i Kupjaku. Kombiniranom razredni odjel u Staroj Sušici pohađaju 4 učenika, a kombinirani razredni odjel u Starom Lazu 5 učenika. U školi se realiziraju mnoge slobodne aktivnosti i inovacije koje potiču stvaralaštvo i kreativni razvoj djece. Među značajnijim su pjevački zbor i šahovski klub ali i druge kulturne, obrazovne i sportske aktivnosti.

b) predškolski odgoj i naobrazba

Ustanova za predškolski odgoj djece djeluje u sklopu osnovne škole i ima poludnevni program. U posljednje vrijeme potrebe za ovim oblikom usluga su sve veće.

1.2.4.3. Zdravstvo i socijalna skrb

Primarna zdravstvena zaštita organizirana je u privatnim jedinicama u Ravnoj Gori i to:

• opća medicina, • stomatološka ordinacija, • zubotehnički laboratorij, • jedinica za kućnu njegu i • ljekarna. Složenije usluge iz domene primarne zdravstvene zaštite stanovništvo ostvaruje u

domu zdravlja "dr.Josip Kajfeš" u Delnicama. Objekata sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite na području Općine nema, pa

specijalističke usluge i usluge bolničkog liječenja stanovništvo realizira uglavnom u zdravstvenim ustanovama Rijeke i Zagreba.

Na području općine nema izdvojenih objekata socijalne zaštite. Postoje samo socijalni programi koje sufinancira lokalna samouprava sredstvima proračuna. Oni se


____________________________________________________________________________________


28

sastoje u pružanju jednokratne pomoći, pomoći za podmirenje troškova stanovanja, pomoći i njegu u kući te potpore sufinanciranja prehrane učenika i pomoći socijalno ugroženim učenicima i studentima.

1.2.4.4. Kultura

Središte kulturnog života je Dom kulture u naselju Ravna Gora. Njegove prostore koriste pjevački zbor, limena glazba, muzička škola i različite uduge. Dom ima polivalentnu dvoranu kapaciteta 500 mjesta, namijenjenu prikazivanju kino predstava i održavanju različitih priredbi i drugih skupova. 1.2.4.5. Sport

Na području općine djeluju dva sportska društva, SD “Kupjak” u Kupjaku i SD “Goranka” u Ravnoj Gori. Pored toga u Ravnoj Gori djeluje i bridge klub. Od sportskih objekata značajnije je nogometno igralište. 1.2.4.6. Vjerske ustanove

Na području Općine Ravna Gora djeluje rimokatolička vjerska zajednica. Hijerarhijski i prostorno župa u Ravnoj Gori djeluje u sastavu je Riječko-senjske nadbiskupije. Župni stan i crkva nalaze se u naselju Ravna Gora, a ostale crkve u naseljima Kupjak, Stari Laz i Stara Sušica. 1.2.5. GOSPODARSTVO 1.2.5.1. Ocjena dostignute razine gospodarskog razvoja

Počeci razvoja sežu od 1725. tj uz početak gradnje Karolinske ceste. Stanovništvo se u početku bavilo kirijašenjem na relaciji Karlovac-Bakar, proizvodnjom potaše, zanatstvom, šumarstvom i preradom drva. Mjesta uz Karolinu i to Vrbovsko, Mrkopalj i Ravna Gora dekretom Marije Terezije od 1785. postaju privilegirani slobodni gradovi, pa tako ravnogorsko trgovišće dobiva zemlju, pravo na korištenje šuma, pravo na prodaju zemlje i kuće i druge pogodnosti. Općina Ravna Gora je manje više u cijelokupnom dosadašnjem razvoju imala status općine. /N. Acinger, str 15-17/.

Najsnažniji utjecaj na gospodarski razvoj općine Ravna Gora u 20-tom stoljeću imala je industrija prerade drva i šumarstvo. Drvo prerađivački kapaciteti započinju s radom već 1919., dakle već punih 80 godina.

Općina Ravna Gora je od 1961. do 1993. u sastavu općine Delnice, pa bi se mogli podaci o ostvarenom bruto domaćem proizvodu općine Delnice tretirati i kao podaci općine Ravna Gora. Kretanje bruto domaćeg proizvoda po stanovniku pojedinih područja Gorskog kotara je: Godina Bruto domaći proizvod po stanovniku u USD, nekih područja Gorskog kotara; cijene 1998.; 1 USD= 6,3623 kune 1961 bivša općina Delnice 3.444 1965 " 5.046 1971 " 5.660


____________________________________________________________________________________


29

1981 " 8.774 1989 " 9.014 1990 " 6.097 1998 " 2.755 1998 Grad Delnice 3.677 1998 Grad Čabar 4.443 1999 općina Mrkopalj 2.142 1999 općina Ravna Gora 4.368 Izvor: podaci službenih evidencija ZAP, Javnih poduzeća te procjena autora.

S dosta sigurnosti bi se prosjek ostvarenja bruto domaćeg proizvoda bivše općine Delnice mogao uzeti kao podatak i za općina Ravnu Gora. Iz toga proizlazi da se sve do 1989. postepeno povećavao bruto domaći proizvod po stanovniku, te da je te zadnje praktično predratne godine iznosio oko 9.000 USD.

Osnovna djelatnost općine Ravna Gora je prerađivačka djelatnost u kojoj je ostvareno oko 54 posto ukupnog bruto domaćeg proizvoda 1999. , iza toga s visokim učešćem od oko 17 posto sudjeluje djelatnost šumarstva . Te dvije djelatnosti ostvaruju preko 70 posto bruto domaćeg proizvoda. Poslovne usluge ostvaruju oko 11 posto, a trgovina oko 7 posto, dok su sve ostale djelatnosti znatno manje. Poremećaji koji se javljaju u drvo-prerađivačkoj industriji direktno utječu na cjelokupno gospodarsko stanje općine.

U stvaranju bruto domaćeg proizvoda javna poduzeća (Hrvatske šume, INA trgovina, HT i HP) sudjeluju s oko 19 posto, a obrtnici s oko 12 posto.

Drvna industrija Ravne Gore kao ključna djelatnost postepeno je smanjivala prodaju na razvijenijim tržištima zapada i postepeno usmjeravala na manje zahtjevna tržišta prostora bivše Jugoslavije, pa je time sve više zaostajala za konkurencijom tih zemalja. "Radin" d.d. transformiran je 1991. u holding poduzeće za upravljanje i financiranje s pet društava s ograničenom odgovornošću i to: pilana, dvije tvornice pokućstva, tvornica ventilacijskih i toplinskih uređaja i prometno poduzeće. Zbog mnoštva neriješenih problema nad holdingom "Radin" provodi se stečaj.

U razdoblju nakon 1990. nastale su i druge nepovoljne razvojne okolnosti, među

kojima su najznačajnije:

• prekid poslovnih odnosa s istočnim dijelom prostora bivše Jugoslavije, tiha provedba određenih gospodarskih ograničenja prema Republici Hrvatskoj od strane nekih zemalja zapada, otežane nabave reprodukcijskog materijala i u velikoj mjeri otežan plasman proizvoda;

• nespremnosti te dijelom tehnološka i tehnička inferiornost većine gospodarskih

subjekata, te proizvodnja manje kvalitetne i skuplje proizvodnje;

• smanjenje gospodarskih aktivnosti velikog broja poduzetnika Republike Hrvatske i općine Ravna Gora uslijed ratnih posljedica i izrazitih teškoća u provedbi procesa tranzicije;

• smanjenje aktivnosti i gašenje djelatnosti "Radin" d.d. imalo je izrazito velik

utjecaj ne samo na smanjenje radnih mjesta, već i na ukupno gospodarstvo i društvene djelatnosti Ravne Gore;


____________________________________________________________________________________


30

• novoformirane tvrtke zbog svoje usitnjenosti nisu u stanju ponuditi tržištu proizvode koji bi bili rezultat istraživanja proizvoda i tržišta, već se to radi prema uglavnom zadanim tržišno oblikovanim proizvodima i proizvodima jednostavnijih izvedbi a ujedno i nižih cijena;

• porast nezaposlenosti rezultat je ukupnog procesa privatizacije i u cjelini

provedbi procesa tranzicije. To stvara i određene napetosti i pogoduje daljnjem iseljavanju stanovništva na druge atraktivnije prostore županije i druga područja. Koncem studenog 2000. godine bilo je u Ravnoj Gori 138 osoba nezaposleno. Osim toga dio zaposlenih prima i nižu plaću, ili je uopće ne prima, pa to stvara dodatni pritisak na iseljavanje;

• komunalni sustav ima zastarjelu i nepotpunu mrežu kanalizacije i vodoopskrbe,

pa su i gubici vode veliki, dok se zbrinjavanje otpada ne obavlja suvremenim postupcima i drugo;

• razmještaj gospodarstva i javnih djelatnosti koncentriran je u samom mjestu

Ravna Gora i to napose u objektima i prostorima dosadašnjeg holdinga "Radin". Tu su smještena čak 22 poduzeća.

1.2.5.2. Radna snaga

U bivšoj općini Delnice u čijem je sastavu bila i sadašnja općina Ravna Gora broj zaposlenih se smanjivao od 7396 osoba 1986. na 6444 osobe u 1991. uz prosječan pad od oko 2,8 posto godišnje. Na istom području u 1999. bilo je zaposleno ukupno 5222 osobe što predstavlja daljnji pad zaposlenosti za 2,6 posto godišnje. To znači da je u posljednjih 13 godina smanjen broj zaposlenih za oko 30 posto.

U 1999. na području Ravne Gore bilo je zaposleno 589 osoba u pravnim subjektima i oko 123 osobe u obrtništvu i slobodnim zanimanjima ili sveukupno 712 osoba. Proizlazi da je prije domovinskog rata na tom području bilo više zaposleno oko 300 osoba.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje ispostave Delnice, koncem studenog 2000. na području Ravne Gore bilo je evidentirano 138 nezaposlenih osoba.

Radna snaga je tradicionalno uvježbavana i stručno osposobljavana za obavljanje poslova u preradi drva i šumarstvu kao temeljnim gospodarskim djelatnostima i značajno manje za ostale djelatnosti. Najveći dio u strukturi radne snage čine kvalificirani, srednje stručno obrazovani i nekvalificirani i značajno manje ostali (za područje bivše općine Delnice u 1988. bilo je: 35,1% kvalificiranih i visokokvalificiranih, 24% s srednjim obrazovanjem, 32,1% polukvalificiranih, nekvalificiranih i s nižim stručnim obrazovanjem, te 8,8% s višim i visokim obrazovanjem). Obrazovna razina radne snage prvenstveno zbog strukture gospodarstva je nešto nepovoljnija nego na području Primorsko-goranske županije.

U 1999. bilo je zaposleno svega 23 posto stanovništva, što je vrlo niska razina. Izrazito veće zapošljavanje stanovništva nije moguće očekivati zbog njegove visoke starosne razine. Starosna struktura a manjim dijelom gospodarska i kvalifikacijska struktura bit će ograničavajući razvojni čimbenici.


____________________________________________________________________________________


31

1.2.6. PROMET 1.2.6.1. Stanje i uloga prometne mreže

Zemljopisni položaj određuje važnost položaja Hrvatske u europskom gospodarskom, pravnom, političkom i prometnom sustavu. Smješten između mediteranskog, panonskog i dinarskog europskog prostora, hrvatski prostor postaje dio važnih transeuropskih pravaca. Riječki prometni pravac i riječko prometno čvorište, kao krajnja točka na koridoru Podunavlje - Jadran predstavlja važan čimbenik uključivanja Hrvatske u prometni i gospodarski sustav Europe. Na ovom prometnom pravcu, za Hrvatsku izuzetno značenje imaju dva važna prometna čvora: Zagreb i Rijeka. Smještaj Gorskog Kotara na najužem dijelu dinarske planinske barijere određuje izuzetnu prometnu važnost Gorskog Kotara. Središnji dio Gorskog Kotara (Vrata) omogućio je izgradnju prometnica koje povezuju u jedinstvenu cjelinu dvije glavne prirodne i gospodarske okosnice naše države jadransko-mediteransku i posavsko-podunavsku. Prometni pravac (D 3) Varaždin - Zagreb - Luka Rijeka je Paneuropskom konferencijom održanom u Helsinkiju 1997. g. definiran kao ogranak Vb europskog prometnog koridora (Budimpešta – Zagreb - Luka Rijeka).

Drugi također važan prometni koridor na razini Gorskog Kotara od granice Republike Slovenije - Prezida – Delnica - Mrkoplja - Jezerana čini cesta (D 32), na njega se u Delnicama veže i koridor Delnice - Brod na Kupi odnosno cesta (D 203). Treći je koridor ceste (D 42) koji se u Vrbovskom veže na državnu cestu (D 3), Vrbovsko – Ogulin – Plaški sa vezom na državni pravac (D 1), Zagreb-Split.

1.2.6.2. Prometna integracija prostora općine

Kroz općinu Ravna Gora prolazi državna autocesta sukladno Vb europskom prometnom koridoru. Integracija prostora organizirana na razini Gorskog Kotara, odnosno prema središtu Delnice, ostvaruje se danas putem mreže državnih i županijskih cesta.

Infrastrukturni koridor državne važnosti na prostoru općine Ravna Gora čine postojeća infrastruktura magistralne željezničke pruge, poluautocesta Zagreb-Karlovac- Rijeka i stara cesta Rijeka-Zagreb. U ovaj koridor spadaju i ostale instalacije prometa: međunarodni transportni naftovod “JANAF”, magistralni plinovod Pula-Karlovac, te optičke instalacije državnog značaja. Elektroprijenosni dalekovodi: DV 400 kV TS Meline – TS Tumbri, DV 110 kV HE Vinodol – HE Gojak i DV 110 kV TS Delnice - EVP Moravice, dio su elektroprijenosnog sustava Hrvatske.

Infrastruktura cjevovoda (naftovoda i plinovoda), dalekovoda i željezničke pruge ima tranzitnu ulogu i obzirom da zauzima 236 ha površine općine, predstavlja za istu znatno opterećenje u smislu prostornog uređenja što je uostalom značajka za prostor čitavog Gorskog Kotara. 1.2.7. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI 1.2.7.1. Prometna infrastruktura

a) Cestovna infrastruktura

Okosnicu cestovnog prometnog sustava općine čine poluautocesta D3 „GP Goričan (gr. R. M.)-čvor Čakovec-čvor Varaždin-čvor Breznički Hum-Zagreb-Karlovac-Rijeka-


____________________________________________________________________________________


32

čvor Kanfanar -Pula” sa čvorom Ravna Gora, županijske ceste Ž 5034 „Delnice (D203)-Dedin-Zalesina-Ravna Gora-Vrbovsko (D42)“, stara cesta Rijeka-Karlovac i Ž 5069 „Ž5034-Stari Laz-Mrkopalj (D32)“ i lokalna cesta L 58031 „Zalesina (Ž5034) - Ž5069“. Županijska cesta Ž 5034 ima funkciju glavne naseljske ceste u naseljima Zalesina, Ravna Gora i Stara Sušica, a županijska cesta Ž 5069 ima funkciju glavne naseljske ceste u naseljima Šijska Kosa i Stari Laz.

Sve ostale ceste su nerazvrstane ceste. Na području općine nalazi se više šumskih putova koji su u funkciji gospodarenja i zaštite šuma.

Tehnička i uslužna dimenzija cestovne mreže općine Ravna Gora nema zadovoljavajuću kvalitetu kako u osnovnim elementima na trasama (tlocrtni, visinski i poprečni) i križanjima tako i u održavanju cestovne mreže (stanje kolničke konstrukcije).

b) Željeznička infrastruktura

Glavna magistralna željeznička pruga MGI zagreb – Rijeka prolazi u duljini od 2178 m područjem općine. Nedaleko naselja Kupjak (van područja općine) postoji lokalna željeznička stanica. Željeznički promet ne može konkurirati cestovnom prometu zbog velike udaljenosti od najbližih željezničkih postaja Delnice i Vrbovsko i malog broja putničkih vlakova.

c) Naftovod Kroz prostor općine Ravna Gora prolazi međunarodni naftovod-Jadranski naftovod

„JANAF” (Omišalj - Fužine - Ravna Gora - Sisak gdje se grana prema Mađarskoj i Češkoj jednim krakom, a drugim prema Bosanskom Brodu i Pančevu). Projektirani kapacitet naftovoda iznosi 34 milijuna tona nafte godišnje, dok je instalirani kapacitet naftovoda 20 milijuna tona nafte godišnje. Naftovod ima tranzitnu ulogu i predstavlja ograničavajući faktor u prostornom razvoju naselja.

d) Magistralni plinovod Kroz prostor općine Ravna Gora, također, prolazi magistralni plinovod Pula-

Karlovac (DN 500/75 bara). Ukupni kapacitet magistralnog plinovoda je 1,5 (2,5) milijardi m3/godišnje. Dovršetkom gradnje mjerno redukcijskih stanica u Delnicama i Vrbovskom (kao mjestima priključenja distribucijskog sustava plinovoda lokalne razine) omogućiti će se aktivna plinofikacija cjelovitog područja Općine Ravna Gora i ostalih jedinica lokalne samouprave na području Gorskog kotara.

1.2.7.2. Elektroenergetska mreža Područjem obuhvata ovog plana, jednim dijelom svoje trase, prolaze tri prijenosna dalekovoda. Jedan naponskog nivoa 400 kV i dva naponskog nivoa 110 kV: - DV 400 kV TS 400/220/110 kV Meline - TS 400/220/110 kV Tumbri, u dužini od cca 12.300 m - DV 110 kV TS 110/35 kV HE Vinodol - TS 110/35 kV HE Gojak, u dužini od cca 13.000 m - DV 110 kV TS 110/35 kV Delnice - TS 110/25 kV EVP Moravice, u dužini od cca 10.000 m Sva tri dalekovoda su sastavni dio prijenosnog elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske i kao takvi su evidentirani u prostornim planovima višeg reda.


____________________________________________________________________________________


33

Područje Općine napaja se električnom energijom na 20 kV naponskom nivou iz trafostanice TS 35/20 kV Kupjak, smještene u istoimenom naselju. Trafostanica je izgrađena 1952. godine, a današnji oblik je dobila nakon rekonstrukcije za 20 kV naponski nivo 1985. godine. Maksimalni kapacitet trafostanice je 2x8 MVA, a danas su u njoj ugrađena dva transformatora snage transformatori 8+4 MVA. Vršno opterećenje trafostanice iznosilo je 5,5 MVA, što znači da svojim kapacitetom zadovoljava današnje potrebe i ima dovoljno rezervne snage za potrebe budućeg konzuma. Trafostanica se na 35 kV naponskom nivou napaja preko dva 35 kV voda iz trafostanica 110/35 kV Delnice, čime joj je osigurano kvalitetno osnovno i rezervno napajanje. Jedan 35 kV vod je izveden u cijelosti kao podzemni, a drugi kao nadzemni, na čelično rešetkastim stupovima, sa kabelskim uvodima u trafostanice Delnice i Kupjak. TS 35/20 kV Kupjak spojena je direktnim 20 kV vodom i sa hidroelektranom Zeleni vir, snage 2x1 MVA, koja je smještena ne području susjedne općine Skrad. Područjem Općine jednim dijelom trase prolaze još dva nadzemna 35 kV voda: DV 35 kV TS 35/20 kV Kupjak - TS 35/3 kV EVP Skrad i DV 35 kV TS 35/3 kV EVP Skrad - TS 35/20kV Vrbovsko. Ukupna dužina nadzemnih 35 kV vodova na području Općine je cca 10,5 km, a 35 kV podzemnih kabela cca 1,4 km. Područjem obuhvata plana prolazi, dijelom svoje trase, i 35 kV nadzemni vod TS Vrata-TS Kupjak, koji je danas izvan funkcije. Prema planovima elektrodistribucije vod bi se, u jednom dijelu interpolirao u postojeću 20 kV mrežu, a na području obuhvaćenom ovim planom napustio. Distribucija električne energije prema potrošačima vrši se iz 24 distributivne trafostanice 20/0,4 kV, smještene unutar granica ovog plana. Trafostanice su različitog tipa izvedbe (stupne, zidane, montažno betonske), a svojom lokacijom i kapacitetom zadovoljavaju potrebe današnjeg konzuma. Pored distributivnih trafostanica 20/0,4 kV u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede, na području Općine postoje i dvije trafostanice 20/0,4 kV koje su u vlasništvu potrošača - obje su smještene, u istom objektu, unutar kompleksa bivšeg DIK-a Ravna Gora. Sve trafostanice 20/0,4 kV napajaju se na 20 kV naponskom nivou iz trafostanice 35/20 kV Kupjak, preko 20 kV vodova, koji su izvedeni kao nadzemni ili podzemni. Postojeća 20 kV mreža osigurava im osnovno i rezervno napajanje iz TS 35/20 kV Kupjak ili iz susjednih TS 35/20 kV, smještenih izvan granica ovog plana. U zadnje vrijeme 20 kV vodovi se grade kao podzemni i to zbog veće sigurnosti u napajanju potrošača, te zbog izbjegavanja formiranja novih koridora kroz naselja i građevinska područja. Izvođenje podzemnih 20 kV vodova naročito je prisutno na područjima na kojima je u toku izgradnja auto ceste Rijeka - Karlovac. Niskonaponska mreža je na većem dijelu područja izvedena kao nadzemna, na betonskim ili drvenim stupovima, sa samonosivim kabelskim vodom, a samo u manjem dijelu sa neizoliranim vodičima. U centru naselja Ravna Gora niskonaponska mreža je izvedena s podzemnim kabelima. Javna rasvjeta na području Općine, osim u centru naselja Ravna Gora, izvedena je u sklopu nadzemne niskonaponske mreže. U centru Ravne Gore izvedena je na zasebnim stupovima, napajana preko podzemnih kabela. 1.2.7.3. Energetika

Studijom i idejnim projektom opskrbe plinom Županije primorsko - goranske utvrđena je struktura i vrijednost energetskih potreba u kućanstvima i industriji, kao i procjena promjene energetske potrošnje u sektoru kućanstava, industrije i usluga za cijelu županiju. Zastupljenost korištenja pojedinih energenata za grijanje, pripremu potrošne tople vode i kuhanje na području Općine Ravna Gora, prikazana je na slici 1.


____________________________________________________________________________________


34

KORIŠTENJE POJEDINOG ENERGENTA ZA PRIPREMU PTV U KUĆANSTVIMA

5% 1%

59%

35%

0%EL lož uljeUNPdrvoel. energijaugljen

KORIŠTENJE POJEDINOG ENERGENTA ZA KUHANJE U KUĆANSTVIMA

0%28%

57%

15% 0% EL lož uljeUNPdrvoel. energijaugljen

KORIŠTENJE POJEDINOG ENERGENTA ZA GRIJANJE U KUĆANSTVIMA

8% 0%

91%

1% 0% EL lož uljeUNPdrvoel. energijaugljen

Slika 1: Zastupljenost pojedinih energenata za grijanje, pripremu potrošne tople vode i kuhanje u Općini Ravna Gora

Za grijanje se u kućanstvima Općine Ravna Gora najviše koristi drvo (90,7%), a

zatim EL lož ulje (8%). Od ostalih energenata koristi se i električna energija s malim udjelom (1%). Za pripremu potrošne tople vode u kućanstvima također se najviše koristi drvo s udjelom od (59%), a zatim električna energija (34,9%) i EL lož ulje (5,4%). Od ostalih energenata koristi se UNP s neznatnim udjelom od (0,6%). Za kuhanje, najviše su zastupljeni drvo (57,9%), UNP (27,6%) i električna energija (14,5%). Ostali energenti nisu u upotrebi.


____________________________________________________________________________________


35

Na području Općine Ravna Gora nema izgrađene plinske mreže (mrežni plin), kao ni centralnih toplifikacijskih sustava (CTS) s pripadajućom cijevnom mrežom.

U industrijskom sektoru, energetska potrošnja postoji u drvno prerađivačkoj grani. Podaci o potrošnji električne energije za toplinske i netoplinske namjene u

uslužnom sektoru i industriji za 1998. godinu prikazani su na slici 2.

5% 6%

69%

9%

4%7%

DRUŠTVENEENERGETIKAINDUSTRIJAPODUZEĆATRGOVINATUR. I UGOSTITELJ

Slika 2: Potrošnja električne energije u 1998. godini

Analizom potrošnje tekućih goriva u sektoru industrije i usluga, za grijanje i pripremu potrošne tople vode, utvrđeno je da ukupna godišnja potrošnja iznosi 292 t. Podjela po sektorima prikazana je na sljedećoj slici.

30%

52%

18%

Društvene djelatnostiIndustrija (drvna)Ugostiteljstvo

Slika 3: Potrošnja tekućih goriva u Općini Ravna Gora (industrija i usluge)

Procjenom porasta energetske potrošnje u kućanstvima, uslugama i industriji, utvrđena je potencijalna potrošnja prirodnog plina (Studija i idejni projekt plinifikacije prirodnim plinom). Za Općinu Ravna Gora potencijalna potrošnja plina po kućanstvu iznosi:


____________________________________________________________________________________


36

m3 Grijanje 1.372 Priprema tople vode 203 kuhanje 129 Ukupno: 1.704

Temeljem predviđene potrošnje prirodnog plina određena je satna potrošnja plina u

kućanstvima, koja je za Općinu Ravna Gora, prikazana sljedećom tablicom i slikom 4:

156

19

1047

179

24 13 44

0

200

400

600

800

1000

1200

Kupjak LeskovaDraga

RavnaGora

StaraSušica

Stari Laz Šije ŠijskaKosa

m3/h

Slika 4: Ukupna potencijalna satna potrošnja prirodnog plina u Općini Ravna Gora Ukupna potencijalna satna potrošnja prirodnog plina u sektoru kućanstva, industrije i usluga iznosi 1.702 m3/h, odnosno godišnja potrošnja plina 2.150.000 m3.

Naselje Satna potrošnja m3/h Kupjak 156 Leskova Draga 19 Ravna Gora 1047 Stara Sušica 179 Stari Laz 24 Šije 13 Šijska Kosa 44 Ukupno: 1482


____________________________________________________________________________________


37

1.2.7.4. Vodnogospodarski sustav

a) Vodoopskrba

Zbog slabe izdašnosti raspoloživih izvora, koja se znatno smanjuje u ljetnim mjesecima, i prostornog razmještaja naselja općine Ravna Gora, za opskrbu stanovništva koristi se nekoliko kaptiranih izvora:

• izvori Paletina, Josipovac i Frankopan na području Ravne Gore, i tri kaptirana izvora kod željezničke postaje Skrad, ukupnog kapaciteta 8,0 l/s, koji se koriste za naselja Ravna Gora, Šije i Stara Sušica (za dio naselja Stara Sušica koristi se voda iz sustava Javorova kosa – Vrbovsko),

• izvor Stari Lazi (1,5 l/s) za naselje Stari Lazi, • izvor Hribške Staje (2,0 l/s) za naselje Kupjak (za Kupjak postoji mogućnost

dovoda vode iz sustava kaptaža kod željezničke stanice Skrad preko VS Šerementovo do VS Kupjak).

Opskrbljenost stanovništva je gotovo stopostotna, neopskrbljeno je jedino naselje

Leskova Draga u kojem živi nekoliko manjih, starijih domaćinstava. Prosječno se godišnje za potrebe sustava Ravna Gora zahvati oko 140.000 m3 vode,

a potrošačima isporuči 80.000 m3, iz čega je vidljivo da je stanje vodoopskrbnog sustava vrlo loše jer su gubici u mreži 43 %. U sušnim razdobljima ovakvo stanje odražava se i na osiguranje kontinuirane vodoopskrbe (redukcije vode u ljetnim mjesecima).

Od ukupno isporučene vode domaćinstva koriste 67.000 m3 ili 83 %. Najveći gospodarski potrošač je Ravnogorska pilana, koja uz 5.400 m3 vode iz javnog sustava koristi i vlastiti vodozahvat tehnološke vode (do 3.000 m3 godišnje).

Izgrađeni objekti vodoopskrbnog sustava:

• kaptirani izvori za vodoopskrbni sustav naselja Ravna Gora: Paletina, Frankopan,

Josipovac, Hribška staja i Skrad-željeznička stanica (van obuhvata Plana). Navedeni izvori u nadležnosti su Komunalca iz Delnica;

• kaptirani izvor Javorova kosa (u nadležnosti Komunalca iz Vrbovskog) za vodoopskrbni sustav Sušica – Jablan – Senjsko;

• vodospreme: Šerementovo (400 m3), Frankopan (200 m3), Stara Sušica (100 m3), Josipovac (200 m3), Kosa (50 m3), Kupjak (80 m3) i Stari Laz (100 m3);

• crpne stanice: Paletina (11,0 kW), Šije (4,0 kW), Vrh (4,0 kW), Skrad-željeznička stanica(50,0 kW) i Stari Laz (15,0 kW);

• tlačni cjevovodi: kroz naselje Ravna Gora od CS Paletina do Vrha (PVC, Ф 140 mm, alkaten Ф 50) i CS Šije – VS Kosa,

• tlačno-gravitacijski cjevovod: Stari Laz (PVC Ф 100 mm); • gravitacijski cjevovodi: VS Šerementovo – Ravna Gora (PVC, Ф 140 mm), VS

Šerementovo – VS Kupjak (PVC, Ф 90 mm), Paletina – CS Paletina, Frankopan – VS Frankopan, Josipovac – VS Josipovac, Stari Laz – VS Stari Laz, Javorova Kosa – VS Stara Sušica, Petehovac-Šerementovo (DUCTIL Ф 300 mm);

• opskrbna mreža naselja Ravna Gora, Stara Sušica, Šije, Kupjak i Stari Laz.

Zdravstvena ispravnost vode u vodovodnoj mreži vodovoda Ravna Gora nije sasvim zadovoljavajuća. Povremeno je prisutna niža pH vrijednost (utjecaj kiselih vode izvora Frankopan, Paletine i Josipovac) u mreži naselja Ravna Gora i Stara Sušica (ova naselja se


____________________________________________________________________________________


38

opskrbljuju vodom iz izvora Frankopan, Paletine, Josipovac i Javorova Kosa). Oko 5 % ispitanih uzoraka vode je bakteriološki neispravno što je unutar granica koje se mogu tolerirati.

Za potrebe izgradnje dijela trase autoceste Rijeka – Zagreb, dionica tunel Javorova kosa, izvedeno je 6 pijezometarskih bušotina radi sniženja nivoa podzemne vode i evakuiranje bočnih dotoka vode u tunel, koje je nakon provedenih istraživanja, projektiranja i izgradnje potrebnih objekata moguće uključiti u postojeći vodoopskrbni sustav izvora Frankopan.

b) Odvodnja

Nepostojanje sustavne odvodnje, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda

uzrokom su onečišćavanja površinskih i podzemnih voda na području ove općine, a posebno zbog povećane količine otpadne vode jer je u većini naselja izgrađena vodovodna mreža. Jedino naselje u kojem je izveden dio kanalizacijske mreže je Ravna Gora, ali s neodgovarajućom dispozicijom zagađenih voda. Područje naselja Ravne Gore krških je karakteristika s većim brojem ponora u koje se slijevaju sve oborinske i sanitarne otpadne vode. Kroz naselje su izgrađeni oborinski kolektori većih profila, ali se na njih priključuju i upotrebljene vode iz domaćinstva.

Izgradnjom bivšeg kompleksa Radina (tvornica namještaja) nametnula se i potreba izgradnje kanalizacije u tom dijelu naselja. Na ostalim mjestima u Ravnoj Gori izvedeni su kanali gdje je to nalagala trenutna situacija. Postoji betonski kolektor (φ800mm) mješovite kanalizacije u ulici F. Likera dužine oko 850m, nastavlja se u ulici I.G.Kovačića oko 30m, a sve otpadne vode završavaju u obližnjem potoku koji nakon kratkog toka ponire. Izgrađen je još jedan betonski kanal dužine oko 400m koji odvodi otpadne vode u ponor u novom dijelu naselju.

Dio otpadne vode skuplja se vodonepropusnim razdjelnim kolektorom (plastične cijevi) izgrađenom u novom naselju, s ispuštanjem u septičku jamu i preljevom u ponor. Dionica betonskog kolektora manjeg profila (φ500mm) izvedena je s obje strane u ulici I.G.Kovačića i spojena na ranije spomenuti kolektor odnosno s konačnom dispozicijom u ponor. Dio odgovarajuće sabirne kanalizacije od plastičnih cijevi postoji u novom naselju.

Sva ostala naselja na području općine nemaju javne kanalizacije. Poslovno-proizvodni i ugostiteljski objekti (pansion, pilane, radionice i dr.) kao i stambeni objekti građeni u novije vrijeme uglavnom imaju propisne septičke jame. Sva ostala domaćinstva imaju propusne jame (crne jame) iz kojih se otpadna voda infiltrira u tlo. 1.2.7.5. Telekomunikacijska mreža

Područje Općine Ravna Gora pokriveno je u potpunosti pristupnim telekomunikacijskim mrežama udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova) odnosno digitalnih automatskih telefonskih centrala i to:

a) UPS ''Ravna Gora'' sa instaliranim kapacitetom od 896 telefonskih priključaka od čega je do sada iskorišteno 723 telefonska priključaka i 7 ISDN priključaka.

b) UPS ''Kupjak'' sa instaliranim kapacitetom od 256 telefonskih priključaka od čega je do sada iskorišteno 169 telefonskih priključaka.

c) UPS ''Stari Laz '' sa instaliranim kapacitetom od 256 telefonskih priključaka, od čega su do sada iskorištena 99 telefonska priključka.


____________________________________________________________________________________


39

d) UPS ''Stara Sušica'' sa instaliranim kapacitetom od 256 telefonska priključka od čega je do sada iskorišteno 161 telefonski priključak.

Povezivanje svih navedenih UPS-ova na višu prometnu razinu tj. na digitalnu telefonsku centralu (AXE) ''Delnice'' realizirano je u potpunosti optičkim sistemom prijenosa, koristeći u tu svrhu položene svjetlovodne kabele na relaciji Delnice -Kupjak –Ravna Gora –Vrbovsko i Ravna Gora –Mrkopalj.

Sustavnom analizom postojećih pristupnih telekomunikacijskih mreža pojedinih UPS-ova na području Općine Ravna Gora može se utvrditi slijedeće: a) Pristupna telekomunikacijska mreža UPS-a ''RAVNA GORA''

Obzirom na postojeće potrebe lokacija i kapacitet postojećeg UPS-a ''Ravna Gora'' u potpunosti su zadovoljavajući. U koliko dođe do značajnog povećanja broja stanovnika (domaćinstava) od planiranog, odnosno u koliko postojeća rezerva od 173 telefonska priključka nije dostatna za udovoljenje zahtijeva TT korisnika, može se vrlo jednostavno izvršiti daljnje proširenje kapaciteta postojećeg UPS-a. Povezivanje UPS-a ''Ravna Gora'', na višu prometnu razinu izvršeno je kvalitetno,optičkim sistemom prijenosa, te nema ograničenja u mogućnostima daljnjeg korištenja i povećanja kapaciteta.

Postojeća pristupna telekomunikacijska mreža na području naselja Ravna Gora izgrađena tijekom 90-tih godina i to kao distributivna kanalizacija odgovarajućeg broja PEHD ili PVC cijevi i kabelskih zdenaca te direktnim polaganjem u zemlju kabela TK59GM odgovarajućeg kapaciteta, u potpunosti odgovara potrebama. Izgrađena distributivna telekomunikacijska kanalizacija pruža dobru osnovu za daljnju razradu pristupne telekomunikacijske mreže u slijedećim fazama izgradnje naselja bez dodatnih zahvata u već izgrađenom dijelu. b) Pristupna telekomunikacijska mreža UPS-a ''KUPJAK''

Lokacija i kapacitet postojećeg UPS-a ''Kupjak'' u potpunosti su zadovoljavajući s obzirom na postojeće potrebe. U koliko dođe do značajnog povećanja broja stanovnika (domaćinstava) od planiranog, odnosno u koliko postojeća rezerva od 87 telefonskih priključaka ne bude dostatna za udovoljenje zahtjeva TT korisnicima može se vrlo jednostavno izvršiti daljnje proširenje kapaciteta postojećeg UPS-a. Povezivanje UPS-a ''Kupjak'' na višu prometnu razinu izvršeno je kvalitetno, optičkim sistemom prijenosa, te nema ograničenja u mogućnostima daljnjeg korištenja povećanja kapaciteta.

Postojeća pristupna telekomunikacijska mreža na području UPS-a ''Kupjak'' samo dijelom zadovoljava tražene kriterije za pružanje usluga u telekomunikacijskom prometu kako u pogledu kvalitete tako i kvantitete. Isto se odnosi na distributivne pristupne telekomunikacijske mreže obuhvaćene primarnim kabelima PK-1, PK-4, PK-5 izgrađene tokom 1992 i 1994 godine.

Ove pristupne telekomunikacijske mreže obuhvaćene kabelima PK-2, PK-3, PK-11, treba, s obzirom da je ista izrađena kabelima tipa TK-10 još tokom 1975. godine koji nemaju mogućnost odnosno postoje ograničenja u pružanju svih danas mogućih usluga TT korisnicima, potrebno je u potpunosti rekonstruirati.

Treba predvidjeti dijelom izgradnju nove distributivne telekomunikacijske kanalizacije te polaganje odnosno uvlačenje telekomunikacijskih kabela tipa TK59GM,


____________________________________________________________________________________


40

kao supstituciju postojećih telekomunikacijskih kabela tipa TK10 (TD 22) na dionici Kupjak-Dedin i Kupjak-Šubetov Most. Koristiti u tu svrhu raspoloživu rezervu u postojećim primarnim telekomunikacijskim kabelima PK-1 i PK-4, te slobodni kapacitet (slobodne PEHD cijevi u već izgrađenom dijelu kabelske telekomunikacijske kanalizacije Delnice-Kupjak-Skrad).

c) Pristupna telekomunikacijska mreža UPS-a ''STARA SUŠICA''

Lokacija i kapacitet postojećeg UPS-a ''Stara Sušica'' u potpunosti su zadovoljavajući obzirom na postojeće potrebe. U koliko dođe do značajnog povećanja broja stanovnika (domaćinstava) od planiranog, odnosno u koliko postojeća rezerva od 95 telefonska priključka ne bude dostatna za udovoljenje zahtjeva TT korisnika, može se vrlo jednostavno izvršiti daljnje proširenje kapaciteta postojećeg UPS-a.

Povezivanje UPS-a ''Stara Sušica'' na višu prometnu razinu izvršeno je kvalitetno, odnosno, optičkim sistemom prijenosa, te nema ograničenja u mogućnostima daljnjeg korištenja i povećanja kapaciteta. Postojeća pristupna telekomunikacijska mreža na području UPS-a ''Stara Sušica''zadovoljava sadašnje potrebe za TT uslugama. Izgrađena je u potpunosti kao podzemna telekomunikacijska mreža sve kabelima tipa TK59GM tokom 1994 godine (znači novijeg je datuma). Usputno sa položenim telekomunikacijskim kabelima, a u zajednički rov položene su i PEHD cijevi promjera ø 50 mm (kao dio buduće distributivne telekomunikacijske kanalizacije) koje pružaju dobru osnovu za daljnju razradu pristupne telekomunikacijske mreže. d) Pristupna telekomunikacijska mreža UPS-a ''STARI LAZ'' Lokacija i kapacitet postojećeg UPS-a ''Stari Laz'' s obzirom na postojeće potrebe, u potpunosti je zadovoljavajuća. U koliko dođe do značajnog povećanja broja stanovnika (domaćinstava) od planiranog, odnosno u koliko postojeća rezerva od 157 telefonska priključka ne bude dostatna za udovoljenje zahtjeva TT korisnika, može se vrlo jednostavno izvršiti daljnje proširenje kapaciteta postojećeg UPS-a.

Povezivanje UPS-a ''Stari Laz'' na višu prometnu razinu izvršeno je kvalitetno, optičkim sistemom prijenosa te nema ograničenja u mogućnostima daljnjeg korištenja i povećanja kapaciteta.

Postojeća pristupna telekomunikacijska mreža na području UPS-a ''Stari Laz'' zadovoljava sadašnje potrebe za TT uslugama. Izgrađena je u potpunosti kao podzemna telekomunikacijska mreža sa kabelima tipa TK59GM tokom 1994 godine (znači novijeg je datuma). Usputno sa položenim telekomunikacijskim kabelima, a u zajednički rov, položene su i PEHD cijevi promjera ø 50 mm (kao dio buduće distributivne telekomunikacijske kanalizacije) koje pružaju dobru osnovu za daljnju razradu pristupne telekomunikacijske mreže. Mobilna telefonija

Kapacitet digitalne centrale za mobilnu telefoniju zadovoljavajući je bilo u pogledu NMT ili GSM priključaka. Zahtjevima za instaliranjem tih priključaka može se udovoljiti odmah.

Postoje još djelomično problemi u pokrivanju signalom cijelog područja Republike Hrvatske, Županije, pa tako i Općine Ravna Gora, no to će se riješiti ugradnjom novih planiranih baznih postaja za NMT i GSM prijenos.


____________________________________________________________________________________


41

1.2.8. POSTUPANJE S OTPADOM1 Postupanje s različitim vrstama otpada prema mjestu nastanka

Komunalni otpad iz domaćinstava skuplja i odlaže na odlagalištu Sović laz na području Grada Delnica komunalno društvo «Komunalac» iz Delnica, koje dva puta godišnje skuplja i krupni komunalni otpad (metalni, stara vozila, bijela tehnika).

Izvor podataka o industrijskom otpadu je katastar emisija u okoliš. Prema podacima nadležnog Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, podatke o proizvedenom neopasnom industrijskom otpadu dostavlja «Ravnogorska pilana», koja godišnje prijavi u prosjeku približno 4000 t piljevine (ključni broj 03 01 02) i «Ravna» d.o.o. iz Zagreba, Pogon Ravna Gora, koja prijavljuje oko 2000 t otpada od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja (ključni broj 03 01 00) godišnje.2 Prema podacima iz prijavnih listova dio ovoga neopasnog industrijskog otpada se koristi u energetske svrhe, a dio se izvozi. Nedostaju podaci za «Calligaris» pa je razvidno da podaci o postupanju s industrijskim otpadom nisu potpuni.

Ambalažni otpad se ne odvaja i ne prikuplja zasebno, pa o količinama te načinu postupanja s ovom vrstom otpada nema podataka.

Ukoliko na području Općine nastanu veće količine građevnog otpada, on se odvozi na odlagalište Sović laz. Otpad nastao prilikom izgradnje autoceste Zagreb-Rijeka odvožen je na privremene planirke u dogovoru s općinskim upravnim tijelima.

Otpadne gume se odvoze na Sović laz gdje se skladište na posebnom mjestu. Stara vozila skuplja «Komunalac» i privremeno skladišti na Sović lazu. Stara se

vozila povremeno prešaju i tako obrađen otpad preuzima ovlašteni obrađivač otpada, tvrtka «Jadran-metal» iz Pule. Postupanje s različitim vrstama otpada prema svojstvima

Prilikom skupljanja komunalnog otpada iz njega se ne odvaja opasni otpad. U katastar emisija u okoliš prijavljeni su podaci samo o neopasnom industrijskom otpadu. Nema podataka o vrstama, količinama i načinu postupanja s eventualnim opasnim industrijskom otpadom. Nema podataka o vrstama, količinama i načinu postupanja s otpadnim uljima. Odvojeno prikupljanje otpada

U pogledu sprječavanja nastajanja i odvojenog prikupljanja otpada, za sada se odvojeno skuplja samo metalni otpad i staklo. Staklo se odvojeno skuplja u mjestima Ravna Gora, Stara Sušica, Stari Laz i Kupjak, u kojima je postavljeno ukupno osam kontejnera. Skupljač otpadnoga stakla je tvrtka „UNIJA NOVA“ iz Zagreba. Neuređena odlagališta i otpadom onečišćeno tlo

Na temelju popisa koji je Općina Ravna Gora u kolovozu 2003. dostavila županijskome Upravnom odjelu za upravljanje imovinom i komunalne djelatnosti, na području Općine bilo je evidentirano 11 neuređenih odlagališta otpada (tablica 9a). Kao 1 Izvor podataka: K.d. «Komunalac» Delnice, Općina Ravna Gora, Upravni odjel za upravljanje imovinom i komunalne djelatnosti Primorsko-goranske županije. 2 Navedene količine otpada prijavljene su u 2003. godini.


____________________________________________________________________________________


42

vrste odloženog otpada navode se komunalni, krupni i građevni otpad u ukupnoj količini od cca 27.640 m3. Najveće neuređeno odlagalište u Ravnoj Gori, na k.č.br. 2507 i 2508, k.o. Ravna Gora, u potpunosti je sanirano tijekom 2003. godine, kada je započeta i sanacija odlagališta u Staroj Sušici i Kupjaku koja se planira završiti tijekom 2004. godine.

Tablica 9a: Popis neuređenih odlagališta otpada na području Općine Ravna Gora Red. broj Naziv i pozicija Opis Količina

(u m3) Vrste otpada

1. k. č. br. 2507 i 2508 - Travnik k.o. RAVNA GORA

Otvoreni prostor sa gotovo zapunjenom vrtačom na rubnom dijelu deponija

21.000 komunalni otpad, krupni otpad i građevni otpad

2. k. č. br. 658 - Jarak k.o. STARA SUŠICA

Otvoreni prostor sa zapunjenom manjom vrtačom 3.000

komunalni otpad, krupni otpad i građevni otpad

3. 962/1 i 963/1- Kalanski lazi k.o. STARI LAZ

Vrtača 80 komunalni otpad

4. k. č. br. 950/3 - Glavica k.o. STARI LAZ Vrtača 160


5. k. č. br. 7721 i 7722 - Srednji laz k.o. DIVJAKE

Pokos uz jarak iza Vatrogasnog doma u Kupjaku 500


6. k. č. br. 7617/2 - Lug k.o. DIVJAKE

Napušteno eksploatacijsko polje gline za potrebe bivše ciglane "Kupjak"

2.500 komunalni otpad, krupni otpad i građevni otpad

7. k. č. br. 7241/5 - Curak - Golikov laz k.o. DIVJAKE

Pokos ispod ceste na početku šume prema naselju Rogi 100 komunalni otpad

8. k. č. br. 7241/5 - Curak - Golikov laz k.o. DIVJAKE

Pokos ispod ceste u šumi kraj izvora na cesti Kupjak - Rogi 50 komunalni otpad

9. k. č. br. 8372 - Laz k.o. DIVJAKE

Jarak (vrtača) kraj bivše Ekonomije u Leskovoj Dragi 100 komunalni otpad

10. k .č. br. 8542 - Vrt k.o. DIVJAKE

Vrtača iza bistroa "Vizjak" u Šijama 50 komunalni otpad

11. k. č. br. 8523 - Šije k.o. DIVJAKE Vrtača iza kuće kbr. 18 u Šijama 100 komunalni otpad

Izvor: Upravni odjel za upravljanje imovinom i komunalne djelatnosti Primorsko-goranske županije, podaci Općine Ravna Gora Ocjena postojećeg načina postupanja s otpadom na području Općine Ravna Gora

Slijedom iznijetoga o postupanju s otpadom na području Općine Ravna Gora, može se zaključiti da se otpadom ne gospodari3 i ne postupa4 u potpunosti na način predviđen Zakonom o otpadu (NN br. 151/03). 3 Gospodarenje otpadom razumijeva sprječavanje nastajanja otpada i njegova štetnog utjecaja na okoliš te postupanje s otpadom po gospodarskim načelima. 4 Postupanje s otpadom razumijeva skupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu, zbrinjavanje otpada, uvoz, izvoz i provoz otpada, zatvaranje i saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina te nadzor.


____________________________________________________________________________________


43

1.2.9. ZAŠTITA PROSTORA 1.2.9.1. Zaštita tla Prema podacima o katastarskim kulturama (tablica 10), Područnog ureda za katastar Rijeka – Ispostave Delnice, općina Ravna Gora zauzima površinu od 8307,41 ha. Najveći dio, odnosno 6175,76 ha ili 74,3 % površine zauzimaju šume, a pod obradivim površinama – oranicama, voćnjacima, livadama i pašnjacima je 1817,58 ha ili 21,8 % od čega oranice zauzimaju 519,39 ha što je svega 6,3 % ukupne površine općine Ravna Gora.

Najkvalitetnije poljoprivredne površine na području općine Ravna Gora se nalaze

na lokalitetima: Travnik (cca 40 – 50 ha), sušičko polje u Staroj Sušici (cca 60 ha od čega polovica oranica), Kosa prema Mrkoplju (uglavnom pašnjaci i livade, a oranica cca 30 ha), polje u Starom Lazu (terasirano cca 50 ha), oko Kupjaka. Jednako vrijedne manje površine se nalaze: iza tvornice Radin Ravna Gora, na lokalitetima: Šerementovo, Leskova Draga, Šisko polje (u nastavku Leskove Drage), Mala Višnjevica, te danas uglavnom napuštene i zarasle površine oko Petehovca i u Ravnogorskim lazima. Livade i pašnjaci zauzimaju 2344,14 ha i uglavnom se nalaze uz obrađivane površine i naselja, a djelomično su to i napuštene oranice. Nalaze se i unutar šumskih područja, međutim kako se sve manje koriste za ispašu i sjenokošu, polagano ih osvaja šuma.

Tablica 10: Podaci o katastarskim kulturama Katastarska

općina Oranica

(ha) Voćnjak

(ha) Livada

(ha) Pašnjak

(ha) Šuma (ha)

Ostalo (ha)

Ukupno (ha)

Divjake 194,50 6,41 265,10 46,96 562,60 54,80 1130,37Ravna Gora 229,15 4,13 76,23 163,57 3557,91 145,21 4176,21Stara Sušica 43,86 0,63 33,21 143,87 776,13 63,56 1061,26Stari Laz 51,88 0,70 63,98 493,40 1279,12 50,50 1939,58

Ukupno 519,39 11,87 438,52 847,80 6175,76 314,07 8307,41Napomena: Površina za KO Divjake je procijenjena u odnosu na dio koji pripada općini Ravna Gora

Valorizacija zemljišta općine Ravna Gora izvršena je na temelju analize s obzirom na biljnu proizvodnju s posebnom razradom zemljišnih resursa u smislu boniteta iz čega proizlaze načela za zaštitu zemljišnih resursa viših boniteta od nenamjenskog korištenja.

Distribucija vrednovanih tala prema općem bonitetu prikazana je na grafičkom prilogu br. 4.

Za bonitiranje zemljišta korišteni su postojeći podaci i to list osnovne pedološke karte Ogulin 1, mjerila 1:50000, (Martinović, 1976). Također su korištene studije - Ekološko gospodarska osnova prostora općine Delnice (Cestar i dr. 1982), te studija Ekološko gospodarsko vrednovanje tala Županije Primorsko-goranske za potrebe razvitka poljoprivrede (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Konzultirani su i radovi Martinovića (1986), Bogunovića (1994, 1995), te Bogunovića i drugih (1996) o tom prostoru. Usuglašavanje sa susjednim područjem grada Delnica izvršeno je prema izvješću Bogunovića (2000).

Bonitiranje zemljišta je korišteno kao osnova za razvrstavanje tala u određene prostorne kategorije. Zemljišta su vrednovana na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime te drugih korelacijskih čimbenika (stjenovitost, kamenitost, poplave, zasjenjenost i dr.), te prema bonitetu razvrstana u razrede.

Bonitet tla je određen na temelju svojstava teksture, geološkog porijekla i razvojnog stupnja. Pod razvojnim stupnjem podrazumijeva se evolucijsko-genetički stadij razvoja tla koji određuje sveukupna pedološka svojstva i to: dubinu tla, reakciju, sadržaj i


____________________________________________________________________________________


44

moćnost humusno akumulativnog horizonta, prirodnu dreniranost, poziciju i prisutnost podzemne i stagnirajuće vode i dr. Na temelju ovih vrijednosti izračunava se opći bonitet tla. Korekcijom općeg boniteta s učešćem stijena i kamena, te drugih čimbenika dobije se korigirani bonitet zemljišta.

Rezultati vrednovanja kartiranih zemljišnih kombinacija su prikazani u tablici 11, a njihova rasprostranjenost u priloženoj bonitetnoj karti (grafički prilog br.4.).

Tablica 11 Rezultati vrednovanja zemljišta područja općine Ravna Gora

Bonitet Redni broj

Naziv kartirane jedinice i struktura Stjenovitost

(%) nagib (%)

poeni klasa i potklasa

Prostorna kategorija korištenja zemljišta

1 2 3 4 5 6

1 Distrični koluvij s prevagom zemljišnog materijala, ilovast - Distrično smeđe lesivirano, duboko (60:40)

0 0-3 54 42 P3

2 Distrično smeđe tipično i lesivirano, duboko, antropogenizirana tla na šljunkovitom i deluvijalnom nanosu (60:40)

0 0-3 52 51 P3

3

Distično smeđe tipično na pješčenjaku, duboko, antropogenizirano- Distrični koluvij s prevagom zemljišnog materijala- Rendzina na dolomitnom šljunku, duboka i srednje duboka (45:35:20)

0-2 0-3 45 52 P3

4 Distrično smeđe na pješčenjaku tipično i lesivirano- Koluvij distrični s prevagom zemljišnog materijala (80:20)

0 3-16 42 52 P3

5 Distrično smeđe tipično i podzolirano- Smeđe podzolasto i humozno- Podzol na kvarcnom pješćenjaku i konglomeratu (70:20:10)

0 3-16 36 61 Š1

6 Smeđe na dolomitu, koluvijalno- Lesivirano na dolomitu- Rendzina na dolomitu, srednje duboka (60:30:10)

0-10 3-30 35 61 PŠ

7 Distrično smeđe na pješćenjaku tipično i lesivirano- Koluvij distrični s prevagom zemljišnog materijala- Ranker distrični, regolitični (60:20:20)

0 8-30 33 62 PŠ

Š1

8 Smeđe na vapnencu, srednje duboko- Lesivirano tlo na vapnencu tipično- Crnica organomineralna na vapnencu (50:30:20)

10-50 3-30 29 62 Š1

9 Rendzina na dolomitu, plitka i srednje duboka- Smeđe tlo na dolomitu, tipično (50:30:20)

2-10 3-30 25 71 Š1

PŠ

10

Smeđe na vapnencu, plitko i srednje duboko- Smeđe tlo na dolomitu, tipično, plitko- Organomineralna crnica- Rendzina na dolomitnom pjesku i šljunku (40:40:10:10)

10-50 8-45 22 72 Š1

PŠ

11 Smeđe tlo na vapnencu tipično, plitko do srednje duboko- Crnica organomineralna, litična s moličnim horizontom- Lesivirano na vapnencu, tipično (70:20:10)

10-50 8-45 20 72 Š1

12 Organomineralna i posmeđena crnica- Smeđe tlo na vapnencu i dolomitu (60:40)

50-70 30-45 10 81 Š1

13 Naselja

Na području općine Ravna Gora nisu utvrđena osobito vrijedna obradiva tla P1 kategorije, a niti vrijedna obradiva tla P2 kategorije. To je iz razloga što su uvjeti geneze, a


____________________________________________________________________________________


45

u prvom redu matični supstrat, reljefne prilike i klima uvjetovale kisela (distrična) tla, koja su općenito nižeg boniteta zbog svojih nepovoljnih kemijskih svojstava.

Najbolja tla na području općine Ravna Gora su koluvij distrični koji se nalazi u zemljišnoj kombinaciji s distrično smeđim tlom (distrični kambisol) na kvartalnom nanosu na potezu Kupjaka prema Ravnoj Gori. Izdvojena su u kartiranoj jedinici broj 1, svrstana su u IV. razred, a prema namjeni kao ostala obradiva tla, P3 kategorije, koja treba sačuvati za poljoprivrednu proizvodnju.

U istu P3 kategoriju, svrstana su i tla 2. kartirane jedinice. To su tla ravnogorskog polja i nastala su na kvartarnim šljunkovitim nanosima fluvioglacijalnog i deluvijalnog porijekla. Tu su distrično smeđa tla pogodna za obradu. Ova zemljišna kombinacija je vrednovana u V. razred i također je treba zaštititi kao poljoprivredno zemljište.

Veoma slična tla su razvijena na pješčenjačkoj komponenti i prikazana su na kartiranoj jedinici broj 3. Ovu zemljišnu kombinaciju čine članovi mozaika distrično smeđe tlo, potom distrični koluvij, a na uklopinama dolomita su i rendzine. Svrstana su u V. razred i P3 kategoriju. I kod ovih tala glavno ograničavajuće svojstvo je kiselost tla, pa zbog visoke hidrolitske kiselosti i ova tla zahtijevaju visoke količine vapna (3 do 5 tona po ha). Za krumpir kako glavnu kulturu u ovom kraju količine vapna za kalcifikaciju mogu biti i nešto niže. Ova zemljišta, iako zastupljena na malim površinama također treba sačuvati za poljoprivrednu namjenu.

U istu prostornu P3 kategoriju uvrštena su tla kartirane jedinice broj 4. Ovu zemljišnu kombinaciju čine distrično smeđe tlo na pješčenjaku i deluvijalnoj trošini pješčenjaka te distrični koluvij s prevagom zemljišnog materijala. Ova tla su rasprostranjena uz rubne dijelove Kupjaka i blage obronke klastičnih naslaga. Nalaze se sjeverno od Ravne Gore. Stjenovitost kod ovih tala nije prisutna kao i kod ranije navedenih kartiranih jedinica. Ova tla nalazimo na umjereno blagim padinama pa im je i s te strane osigurana povoljnija dreniranost. Prema tim uvjetima, zatim uvjetima klime i boniteta tla ova zemljišta su V. razreda . Zbog toga su svrstana u P3 prostornu kategoriju s prijedlogom da se i ova tla zaštite od nenamjenskog izvan poljoprivrednog korištenja.

Kartiranu jedinicu broj 5 čine distrično smeđe tlo, potom smeđe podzolasto i podzol. To su izrazito šumska tla sa šumama visokog boniteta. Reljef i kiselost ovih tala su osnovni čimbenici ograničenja. Prema izračunu boniteta ova tla su VI. razreda. To su jako dobra šumska tla pa su svrstana u Š1 kategoriju, dakle kategoriju gospodarskih šuma.

Kartiranu jedinicu broj 6 čine uglavnom tla brojnih livada, pašnjaka, oranica, a djelomično i šuma. Ova zemljišna kombinacija razvila se na dolomitu i čine ih smeđa koluvijalna tla potom lesivirana i rendzine. Stjenovitost kod ovih tala iznosi do 10%. jer Budući da se sve manje koriste za ispašu i sjenokošu postupno ih osvaja šuma, pa su svrstana u VI. razred i PŠ kategoriju.

U okviru kiselih klastita, prvenstveno pješčenjaka, u kartiranoj jedinici 7, razvijena su distrično smeđa tla te distrični koluvij i distrični ranker. Tla ove kartirane jedinice rasprostranjena su između Ravne Gore i Stare Sušice i na njihovoj sjevernoj strani. To su djelomično poljoprivredna a djelom šumska tla, VI. razreda. Zato su i podijeljena u dvije podjedinice – PŠ i Š kategoriju.

U isti bonitetni razred, uvrštena su tla kartirane jedinice br. 8. Ovu kartiranu jedinicu čine smeđa tla na vapnencu, srednje duboka, lesivirano tlo i vapneno dolomitna crnica, organomineralna. Kvalitet ove kartirane jedinica je ograničen visokom stjenovitošću i umjerenim do strmim padinama. To su izrazito šumska tla pa imaju Š1 kategoriju.

Kartirana jedinica br. 9 koju čine rendzina na dolomitu, plitka i srednje duboka i smeđe tlo na dolomitu, a podijeljena je na dvije podjedinice. Zona šuma kao način korištenja prevladava u odnosu na poljoprivredni način korištenja. Obje podjedinice su


____________________________________________________________________________________


46

VII. razreda. Glavni ograničavajući čimbenici kod ovih tala su nagib terena i stjenovitost, a potom i dubina tla.

Tla gorskog područja čini kartirana jedinica broj 10 na kojoj su zastupljena smeđa tla na vapnencu, plitka i srednje duboka, zatim smeđa tla na dolomitu plitka te organomineralna crnica i rendzina. Prostor ove katrirane jedinice čini mozaik livada i šumaraka. Vrednovana je kao VII. razred i podijeljena u dvije podjedinice – PŠ i Š1 kategoriju.

Središnje planinsko i gorsko područje izrazitih šuma uokvireno je u kartiranoj jedinici broj 11. Ovu kartiranu jedinicu čine smeđa tla plitka i srednje duboka, crnica organomineralna i lesivirano tlo na vapnencu. Razvrstana su u VII. razred i Š1 kategoriju, što znači u šume koje imaju gospodarski značaj. Ograničenje ovih tala je u visokoj stjenovitosti i strmim nagibima, dakako i u dubini tla.

Najviši planinski vrhovi su izdvojeni u kartiranoj jedinici broj 12. Čine ih organomineralna i posmeđena crnica te smeđe tlo na vapnencu i dolomitu. Stjenovitost kod ovih tala je najviša i iznosi 50 do 70%, a nagib je također veliki i kreće se u rasponu od 30 do 45%. Zbog velikih ograničenja uvrštena su u VIII. razred. Ova tla će se sigurno i dalje koristiti u okviru Š1 kategorije.

1.2.9.2. Zaštita voda

Zaštita izvorišta koja se koriste za vodoopskrbu i potencijalnih izvorišta vode za piće određena je "Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog Kotara" (SN PGŽ 23/04 i Glasnik Karlovačke županije SN 38/04).

Ravna Gora dobiva vodu iz dva relativno mala sliva formirana na vodonepropusnim stijenama paleozojske starosti. Radi se o slivu potoka Frankopan i Kosica, koji preko malih kaptažnih zahvata daju oko 5 l/sec vode. Ove lokalni slivovi štite se do razine II zone zaštite. Općenito se može reći da buduća hidrogeološka istraživanja vodnih resursa Gorskog Kotara, koji pripada slivu rijeke Kupe treba voditi u dva smjera:

- zaštita rezervi vode za piće u gornjem dijelu sliva rijeke Kupe i - rješavanje zaštite izvora već uključenih u vodoopskrbu Ravne Gore i izvora

Ribnjak, uključenog u vodoopskrbu Vrbovskog.

Treba izraditi hidrogeološku kartu M 1: 25 000 za posebno interesantna područja te definirati sustav tečenja unutar slivova. Nadalje, treba provesti detaljna istraživanja I zone (M 1:1000) i II zone (M 1: 5000) sanitarne zaštite izvora kao podloga budućih sanacijskih zahvata u ugroženim zonama.

a) Kakvoća površinske i podzemne vode Kakvoća voda u prirodi varira u prostoru i vremenu. Prirodni sastav vode ovisi o nizu faktora: načinu kretanja vode kroz sliv, osobinama tla kroz koje se procjeđuje, geološkom sastavu stijena vodonosnika i zadržavanju vode u podzemlju. Svaka ljudska djelatnost može utjecati na promjenu prirodnog stanja i uzrokovati onečišćenje voda: uklanjanje šume, obrađivanje tla, uzgajanje stoke, naselja, odvijanje prometa, industrijska proizvodnja i odlaganje otpada. Poznavanje kakvoće voda u prirodi neophodno je radi ocjene mogućnosti njenog korištenja za razne namjene, utvrđivanja uzroka, opsega i mogućih posljedica onečišćavanja, određivanja potrebnih mjera i planova zaštite i kontrole poduzetih mjera zaštite.

GRAFIČKI PRILOG BR. 4 PEDOLOŠKA KARTA


____________________________________________________________________________________


47

Jedan od osnovnih principa zaštite voda u prirodi je održavanje njene kakvoće u granicama potreba njenih korisnika. Ovaj stav osniva se na racionalnom korištenju prirodnih resursa. Polazeći od ovog principa Uredbom o klasifikaciji voda (Narodne novine br. 77/98) vodotoci, prirodna jezera, akumulacije i podzemne vode raspoređene su prema namjeni i stupnju čistoće u pet vrsta: Vrsta I. Podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon

dezinfekcije mogu koristiti za piće ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode koje se mogu koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba.

Vrsta II. Vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za

sportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba ili koje se nakon odgovarajućeg pročišćavanja mogu koristiti za piće i druge namjene u industriji i sl.

Vrsta III. Vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za

kakvoćom vode, te u poljoprivredi. To su vode koje se pročišćavaju da bi se koristile za određene namjene.

Vrsta IV. Vode koje se mogu koristiti isključivo uz pročišćavanje na područjima gdje

je veliko pomanjkanje vode. Vrsta V. Vode koje se gotovo ne mogu koristiti ni za kakve namjene, jer ne

zadovoljavaju kriterije za namjene po ovoj Uredbi.

Državnim planom za zaštitu voda (Narodne novine, br.8/99) izvršena je kategorizacija voda tj. određena je planirana vrsta voda za državne vode. Ovim planom kategorizirane su vode u tkz. vrlo osjetljivim područjima, a to su: podzemne vode koje se koriste ili se planiraju koristiti za vodoopskrbu, gorski potoci do naselja i vodotoci na krškim područjima do naselja. Polazeći od navedenih odredbi Državnog plana u prvu vrstu voda kategorizirani su:

• Svi izvori uključeni u vodoopskrbni sustav Ravne Gore (izvori na području

općine Ravna Gora: Frankopan, Paletine i Josipovac), te izvori u Skradu (ne nalaze se na području općine Ravna Gora) i izvor Javorova kosa koji opskrbljuje vodom Staru Sušicu te naselja Jablan, Senjsko, Vrbovsko.

• Izvor Kupice i izvor Ribnjak, čija se slivno područje ne nalazi na području Ravne Gore, a izvorišta su vodoopskrbnih sustava Delnice –Mrkopalj (izvor Kupice) i Vrbovsko – Lukovdol (izvor Ribnjak).

Ispitivanja kakvoće voda obavljaju se samo za slijedeće izvorišta: izvori u Skradu

(1, 2 i 3), izvor Frankopan, izvor Javorova kosa, izvor Kupice i Ribnjak. Jedino se kakvoća vode izvora Kupice ispituje sustavno i kompleksno. Kakvoća vode ostalih izvora ispituje se u okviru programa praćenja zdravstvene ispravnosti vode za piće pa se ispituju pokazatelji kakvoće/zdravstvene ispravnosti voda prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Narodne novine 46/94). Izvori Javorova Kosa i Ribnjak ispituju se rijetko.


____________________________________________________________________________________


48

Izvori u Skradu

Izvori kod željezničke stanice u Skradu (1, 2 i 3) uvedeni su gravitacijski u vodovodni sustav Ravne Gore. Proces pročišćavanja obuhvaća samo dezinfekciju natrij hipokloritom.

Fizikalno-kemijske i kemijske osobine vode su vrlo povoljne. Voda ovih izvora je uglavnom bistra, bez boje i mirisa, blago alkalne pH vrijednosti. Alkalitet je nizak i sav je hidrokarbonatni. Prema tvrdoći su to mekane do slabo tvrde vode (8–10 njº) s podjednakim udjelom kalcija i magnezija i niskom koncentracijom natrija. Koncentracija klorida i sulfata je niska pa te vode nisu korozivne.

Sadržaj organskih tvari, koncentracije amonijaka, nitrita, nitrata i fosfata su vrlo niske i ne ukazuju na utjecaj otpadnih voda naselja.

Bakteriološke osobine vode su također vrlo povoljne. Uglavnom vode ne sadrže indikatore fekalnog zagađenja, a ukupan broj heterotrofnih bakterija je nizak.

Kakvoća voda izvora u Skradu je vrlo dobra. Zadovoljava uvjete za prvu vrstu voda u prirodi i mogu se koristiti za vodoopskrbu uz provođenje dezinfekcije. Izvor Frankopan

Za vodovod Ravne Gore koriste se i izvori formirani na kompleksu vodonepropusnih klastičnih stijena paleozojske starosti: Frankopan, Josipovac i Paletine. Otjecanje u slivovima ovih izvora je pretežno vezano za površinu terena, sa malim retencijama podzemne vode (plitki vodonosnici) i izvorima male izdašnosti. Sustavno se ispituje jedino kvaliteta vode izvora Frankopan.

Organoleptičke osobine vode su uglavnom povoljne. Povremeno zamućenje pojavljuje se samo nakon jačih kiša. pH vrijednost vode je slabo kisela kao posljedica slabe mineralizacije vode. Alkalitet je nizak i sav je hidrokarbonatni (14-35mg/L CaCO3),. Tvrdoća vode je vrlo niska (0.8 – 3.5 nj°) i pretežno je karbonatna. Sadržaj klorida i sulfata je također nizak.

Sadržaj organskih tvari, koncentracije amonijaka, nitrita, nitrata i fosfata su vrlo niske i ne ukazuju na utjecaj otpadnih voda naselja.

Po bakteriološkim osobinama voda izvora Frankopan je vrlo čista. Niti u jednom ispitivanju nije dokazano prisustvo bakterija indikatora fekalnog zagađenja.

Voda izvora Frankopan ne odgovara uvjetima za prvu vrstu voda u prirodi i vodu za piće zbog niske pH vrijednosti, niskog alkaliteta i tvrdoće. Ovo je njezino prirodno svojstvo koje je čini agresivnom i korozivnom. Stoga se voda ovog izvora mora kondicionirati prije njenog opuštanja u razdjelni sustav (npr. filtriranje kroz filter tucanika kalcij karbonata). Izvor Javorova kosa

Za vodoopskrbu Stare Sušice zahvaćeno je izvorište Javorova kosa. Ovo izvorište formirano je, kao i izvor Frankopan, u kompleksu vodonepropusnih klastičnih stijena paleozojske starosti. Voda ovog izvorišta je voda niskog stupnja mineralizacije, kisele pH vrijednosti, niskog alkaliteta i tvrdoće. Sadržaj organskih tvari, dušikovih i fosfornih spojeva ukazuje na čistu podzemnu vodu. Rijetko prisutne više koncentracuije organskih tvari i amonijaka potječu od produkata razgradnje prirodnog raslinja u slivu (sliv je neurbaniziran). Po bakteriološkim osobinama možemo vodu izvorišta Javorova kosa svrstati u umjereno onečišćenu.


____________________________________________________________________________________


49

Voda izvorišta Javorova kosa ne odgovara uvjetima za prvu vrstu voda u prirodi i vodu za piće zbog niske pH vrijednosti, niskog alkaliteta i tvrdoće. Ovo je njezino prirodno svojstvo koje je čini agresivnom i korozivnom. Stoga se voda ovog izvora mora kondicionirati prije njenog opuštanja u razdjelni sustav (npr. filtriranje kroz filter tucanika kalcij karbonata). Vodu treba kontinuirano dezinficirati. Izvor Kupice

Izvor Kupice je stalan krški izvor zahvaćen za vodoopskrbni sustav Delnice –Mrkopalj. Sliv izvora je vrlo velik i prostire se izvan karbonatnog masiva Kupjačkog vrha. Slivno područje proteže se i na područje općine Ravna Gora.

Proces pročišćavanja vode izvora kupice sastoji se u koagulaciji polialuminj kloridom, taloženju, filtraciji kroz brze pješčane filtre i dezinfekciji plinovitim klorom.

Izvor Kupice je krški izvor s naglim promjenama izdašnosti pa se i temperatura vode mijenja s dotokom većih količina vode u podzemlje( temperatura varira od 7.0 do 9.7° C). Voda se iza jačih kiša zamuti i oboji. pH vode je blago alkalni.Glavnu mineralnu komponentu čine hidrogenkarbonati kalcija i magnezija (slabo tvrda voda, ukupna tvrdoća se kreće od 7.7 do 11.3 nj° tvrdoće). Količina klorida i sulfata je niska.

Varijacije koncentracija organskih tvari, dušikovih i fosforinh spojeva te bakteriološka slika ukazuju na veliki utjecaj otpadnih voda naselja na kakvoću vode ovog izvora. Onečišćenja su posebno velika za jačih kiša .

Ispitivanja opasnih tvari (mineralna ulja, fenoli, poliklorirani bifenili, organoklorni pesticidi i teški metali) ukazuju na još uvijek kvalitetnu podzemnu vodu. Prema Uredbi o klasifikaciji voda izvora Kupice spada u ½ vrstu voda. Pripadnost 2.vrsti voda posljedica je povremeno veće koncentracije organskih tvari (BPK5) i stalnog jakog bakteriološkog zagađenja fekalnog porijekla. Prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće voda ovog izvora ne zadovoljava za vodu za piće zbog povremene jake zamućenosti i obojenosti te bakteriološkog zagađenja.

Izvor Kupice je vrlo značajni resurs za vodoopskrbu Gorskog kotara. Zagađenje vode izvora otpadnim vodama naselja je izraženo. Stoga je rješavanje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda naselja u slivu ovog izvora sigurno prioritetna mjera zaštite voda. Izvor Ribnjak

Izvor Ribnjak glavno je izvorište vodovoda Vrbovsko –Lukovdol s minimalnom izdašnošću od oko 10 do 30 L/s. Izvor je smješten u šumi ispod sela Gladi, na području općine Vrbovsko. Slivno područje izvora prostire se i na područje općine Ravna Gora (područje Stare Sušice i Jablana).

Temperatura vode ovog izvora znatno oscilira (8.3 – 13.4 °C). Povećanje temperature vezano je za naglo povećanje izdašnosti uslijed jakih kiša. Voda je uglavnom bistra i bez boje. Zamuti se i oboji za jačih kiša. pH vrijednost je blago alkalna. Po tvrdoći voda izvora Ribnjak spada u slabo tvrde vode (10.6 – 13.2 nj° tvrdoće). Pretežni dio čini karbonatna tvrdoća, a kalcijeve soli prevladavaju nad magnezijevim. Koncentracija klorida i sulfata je niska pa voda nije korozivna.

Koncentracije organskih tvari, dušikovih i fosfornih spojeva variraju u području niskih koncentracija. Ispitivanje opasnih tvari je vršeno jako rijetko tako da ovi rezultati ne čine osnovu za ocjenu kakvoće vode s tog aspekta.

Voda izvora Ribnjak je stalno bakteriološki zagađena. Intenzitet zagađenja varira od umjerenog do vrlo jakog . Iza jakih kiša bakteriološko zagađenje je posebno jako.


____________________________________________________________________________________


50

Voda izvora Ribnjak zbog bakteriološkog zagađenja ne zadovoljava uvjete za 1.vrstu voda i vodu za piće. Bakteriološko zagađenje je osobito za 2. vrstu voda u prirodi, a povremeno i za 3. vrstu voda.

Sanacija izvora zagađenja, u ovom slučaju otpadnih voda naselja u neposrednom slivu izvora (Stara Sušica – Jablan) je primarna i nezamjenjiva mjera osiguranja zdravstvene ispravnosti vode za piće na području općine Vrbovsko.

b) Izvori onečišćenja podzemnih i površinskih voda i postojeće stanje zaštite voda Različite ljudske aktivnosti imaju za posljedicu onečišćenje prirodnih voda zbog ispuštanja otpadnih voda u vodotoke i okoliš, nekontroliranog odlaganja otpada, nekontrolirane i neracionalne primjene umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja, pospješivanja erozijskih procesa te zbog pojave iznenadnih zagađenja. Zato je u svrhu ispravnog planiranja zahvata u prostoru nužno poznavati postojeće izvore onečišćenja i njihove negativne utjecaje na vodne resurse. Prirodna značajka područja općine Ravna Gora je pripadnost Crnomorskom slivu koje ne obiluje površinskim vodama osim bujicama koje prorade za vrijeme oborina čije vode poniru (Malnarov ponor i dr). Područje općine Ravna Gora u širem smislu pripada površinskom slivu rijeke Kupe i slivu rijeke Dobre (Sušički jarak) te ravnogorskom površinskom slivu.

Za ovo područje karakteristično je što ima više dubokih ponora kroz koje voda otječe prema izvorima Kupica, Zeleni Vir, manjim izvorima u Delnicama, Brodu na Kupi, Moravicama i izvorima u općini Vrbovsko.

Negativnog utjecaja na zagađenje podzemnih voda ima i erozijski nanos koji preko ponora dospijeva u podzemlje (zamućenje vode na izvorima), a na sebe može vezati i štetne tvari. Ovo može biti posebno negativno u koliko nanos potječe sa intenzivno gnojenih poljoprivrednih tala, gradilišta i drugih površina gdje je mogao doći u kontakt sa štetnim tvarima. Obzirom na velike šumske površine, za ovo je područje u tom smislu od osobite važnosti i način uređenja i eksploatacije šuma.

Na prostoru općine Ravna Gora postoji nekoliko manjih izvora i vodozahvata uključenih u vodoopskrbu (Frankopan, Javorova Kosa, Paletina, Josipovac, Bajt i Vrh) čije je priljevno područje iz lokalnog sliva. U općini osim općinskog središta Ravna Gora (cca 2000 stanovnika) ima svega pet naselja. Veće izgrađene zone su još Kupjak i Stara Sušica. Naseljeni dio općine smješten je na nadmorskoj visini od cca 800 m.n.m. i ima sve značajke goranske geografsko-klimatske cjeline. Naselja su uglavnom u dijelu općine koje pripada užem i širem utjecajnom vodozaštitnom području izvorišta vode (lokalna i regionalna), o čemu treba voditi računa kod planiranja njihova razvoja i zaštite voda. Karakteristična je za sva naselja izgradnja individualnih obiteljskih objekata. Uz stambene kuće postoje i prateće gospodarske djelatnosti. Dio domaćinstava u naseljima drži stoku i perad, a obrađuju se i dijelovi poljoprivrednih površina u naseljima ili na zaravnima. Prisutna je pojedinačna izgradnja korištenje vikendica u pojedinim naseljenim predjelima. Ovdje se javljaju kućanske otpadne vode i procjedne otpadne vode iz gospodarskih objekta (jame gnojnice iz seoskih gospodarstava) čija je osnovna karakteristika organsko i mikrobiološko zagađenje. Kanalizacijska mreža otpadne vode postoji u nekim ulicama Ravne Gore s ispuštanjem u ponorne zone, a na ostalom području općine otpadne vode ispuštaju se u septičke ili crne jame te u podzemlje.

Koncentrirano ispuštanje otpadnih voda u zonama poniranja (npr. ponori u Ravnoj Gori) predstavlja veliki rizik onečišćenja podzemnih voda, a posebno izvorišta s kojima je dokazana izravna veza.


____________________________________________________________________________________


51

Uz opasnost zagađenja otpadnim vodama posebno je aktualan problem nekontroliranog pražnjenja i odlaganja sadržaja iz septičkih jama (neredovito pražnjenje i neodređeno mjesto odlaganja). U jednom razdoblju pražnjenje fekalijaša se obavljalo na deponiji komunalnog otpada i na središnjem delničkom uređaju gdje je to zabranjeno zbog nepostojanja uvjeta za prihvat i obradu takvog sadržaja te posebno zbog utjecaja otpadnih voda s uređaja na izvor Kupice.

Od gospodarskih aktivnosti, na području općine postoji nekoliko eksploatacijskih polja prirodnog kamena i šljunka (Bukovica za potrebe Hrvatskih šuma, te pozajmišta uz novu autocestu). Vađenjem kamenog materijala skida se prirodni sloj, čime je stvoren rizik od zagađenja podzemnih voda. To su površine gdje postoji intenzivan transport mehanizacije s potencijalnim izlijevanjima naftnih derivata (opasnih zagađivala) i nakon prestanka eksploatacije predstavljaju potencijalna divlja odlagališta. Trenutno je velik problem poremećaj režima i kakvoće voda Sušičkog jarka zbog odlaganja iskopanog materijala s trase autoceste (posebno iz tunela), ali i zagađenog materijala zbog manipuliranja teških građevinskih strojeva (ulja, goriva, maziva). Individualne gospodarske aktivnosti na području obuhvaćaju uzgoj krava i ovaca (farma krava s cca 30 grla i farma ovaca sa stotinjak grla) u Starom Lazu te nekoliko manjih farmi veličine 5-10 grla. Ostatak stočarskog uzgoja i proizvodnje stoke vezan je uz kućna gospodarstva (držanje 2-3 grla). Postojeća zagađivanja su nešto intenzivnija, ali također organskog porijekla sastava sličnog kućanskim otpadnim vodama.

Od poljoprivredne proizvodnje organizirana je proizvodnja sjemenskog krumpira u okviru Zavoda za krumpir koji ima upravnu zgradu u Staroj Sušici. Poljoprivredne površine koje se koriste za uzgoj krumpira nalaze se izvan vodozaštitnih područja. Ostala poljoprivreda vezana je za lokalne potrebe stanovništva.

Najveći proizvodni pogon na području općine je Ravnogorska pilana u Ravnoj Gori s primarnom obradom oblovine (70000 m3/god građe). Uz pilanu nalaze se pogoni Ventopa s proizvodnjom ventilacijskih uređaja, Ekoventa s proizvodnjom ralica i Calligarisa s proizvodnjom drvenih ploča i stolica bez finalne obrade (nema lakirnice). U sklopu pilane je kotlovnica na drva iz koje se ispušta kondenzat pare dijelom u oborinsku kanalizaciju i dijelom neposredno u teren. Sanitarne otpadne vode iz pogona ispuštaju se u septičke jame s preljevom u teren. Sve otpadne vode direktno ili površinskim otjecanjem preko ponorskih zona završavaju u ponorima. Još su izgrađene tri male pilane u Kupjaku na prostoru bivše ciglane (Holzplast, Smažilj i Injić) ukupne proizvodnje 15000 m3/god piljene građe te pilana u Leskovoj Dragi. Sanitarne vode se ispuštaju u septičke jame. Od manjih servisno uslužnih pogona postoje dvije mehaničke radionice te benzinska postaja u Ravnoj Gori.

Od turističkih sadržaja nema značajnih osim dječjeg odmarališta u Staroj Sušici (100 postelja). Pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda riješeno je tipskim uređajem Biodisk 200 ES s ispuštanjem pročišćene vode u podzemlje. Za otpadne vode iz kuhinje i praonice rublja izgrađeni su tipski predtretmani. Odmarališni objekt je u drugoj zoni izvora Ribnjak u općini Vrbovsko, zahvaćenog za vodoopskrbni sustav Vrbovsko-Lukovdol.

U Ravnoj Gori razvija se obiteljski turizam. Registriran je jedan veći pansionski smještaj (pansion Bijela Ruža u Ravnoj Gori) s trideset ležaja, restoranom i parkiralištem. Odvodnja otpadnih voda je privremeno riješena septičkom taložnicom s dispozicijom u podzemlje. Sličan sadržaj planira se u Šijama.

Treba spomenuti spremnike goriva naftnih derivata za grijanje objekata (škola, ugostiteljski objekti i drugi objekti javnog karaktera (škola, ugostiteljski objekti i drugi objekti javnog karaktera) koji često znaju biti veliki zagađivači naftom zbog propuštanja i uzrokom incidentnih izlijevanja nafte.


____________________________________________________________________________________


52

Općinom Ravna Gora prolaze najznačajnije državne prometnice: ”stara” cesta Rijeka-Zagreb, poluautocesta u izgradnji Rijeka-Zagreb te željeznička pruga. Ovi prometni objekti predstavljaju potencijalne izvore onečišćenja u slučaju akcidentnih situacija, ali i trajnog zagađenja u pojasu uz trasu. Kod izgradnje nove poluautoceste primjenjuju se potrebne mjere zaštite za odvodnju površinskih voda tako da je rizik sveden na najmanju mjeru. S obzirom da je izvedba trase uvjetovana promjenom razine podzemnih voda mogući su određeni poremećaji (smanjenje izdašnosti izvorišta i pogoršanje kakvoće vode). Deponiranjem iskopanog materijala uz bujični tok (Stara Sušica) izazvani su i poremećaji u odvodnji bujičnih voda.

Područjem općine prolazi naftovod kojim se nafta transportira od Omišlja prema Sisku i dalje (Mađarska). To je čelični cjevovod profila 36” instaliranog kapaciteta 3600 m3/sat. Naftovod prolazi područjem Gorskog kotara s kojeg se prihranjuju izvorišta vodoopskrbe riječkog, krčkog, crikveničkog i delničkog područja. Cijela dionica trase koja je položena ovom općinom predstavlja najvišu kategoriju opasnosti od zagađenja. Kod izgradnje uvjetovane su vrlo stroge mjere zaštite, ali u praksi mnoge od njih nisu provedene. Ugrađene su cijevi manje debljine stjenke, loše je izvedena izolacija bez katodne zaštite i slično. Sve to upućuje na velik rizik od mogućeg nekontroliranog procjeđivanja kao i od akcidentnog izlijevanja nafte.

c) Ocjena stanja ugroženosti podzemnih i površinskih voda (naselja, gospodarski objekti, prometnice i ostalo) S aspekta ugroženosti od onečišćenja najosjetljivije je područje slivova podzemnih voda. Zbog propusne krške vodonosne sredine onečišćenja u slivu neposredno utječu na kakvoću vode izvorišta, posebno na mogućnost njenog korištenja za piće. Brzim transportom vode ostvaruje se izravan kontakt između izvora onečišćenja u slivu i izvorišta, ali i dugotrajno ispiranje zadržanih onečišćenja iz podzemlja.

Za izvorišta vode čija se slivna područja nalaze na području općine Ravna Gora određene su zone sanitarne zaštite. S područja općine utvrđeni su ili pretpostavljeni utjecaji i na izvorišta koja se nalaze izvan općine (Kupica, Zeleni Vir, manjim izvorima u Delnicama, Brodu na Kupi, Moravicama i izvorima u općini Vrbovsko. Zbog prirodno-zemljopisnih značajki (klimatski uvjeti) Gorskog kotara ni u ovom dijelu nema većih urbaniziranih područja ni razvijenih gospodarskih aktivnosti. Jedino naselje koje ima djelomično izgrađenu kanalizaciju je Ravna Gora, ali zbog stihijske izgradnje i neodgovarajućeg ispuštanja otpadne vode u ponore predstavlja još veću opasnost od individualnog zbrinjavanja otpadnih voda u septičkim taložnicama s disperznim ispuštanjem (građene uz nove ili rekonstruirane objekte). Ponori su izravna veza zagađenja s izvorištima što je nedvojbeno dokazano bojenjima tijekom hidrogeoloških istraživanja. Osjetljiva su područja Kupjaka, Leskove Drage, Šija, Stare Sušice malo većih izgrađenih prostora općine koji su također u zonama ograničenja ili šire zaštite izvorišta vode za piće. Nepravilno riješena odvodnja otpadne vode ovih naseljenih područja može imati za posljedicu bakteriološka onečišćenja izvorišta. Vrlo su rizične krške depresije u kojima se odlaže razni otpadni materijal koji doprinosi bakteriološkim onečišćenjima, ali možda i opasnijem kemijskim zagađenjima. Zbog skidanja pokrovnog zaštitnog sloja u iskopima kamena i šljunka te zone također spadaju u osjetljiva područja jer dolazi do ispiranja zagađenih oborinskih voda u podzemlje. Sličan rizik predstavlja “stara” prometnica Rijeka-Zagreb, te županijska cesta kroz Ravnu Goru. Kod autoceste takav rizik je smanjen na najmanju mjeru zbog provedene zaštite, a eventualni utjecaji ovise o sustavu održavanja. Trajna ugroženost podzemnih voda je od Jadranskog naftovoda jer nema sustava kontrole, a briga o održavanju je minimalna ili gotovo da je nema.


____________________________________________________________________________________


53

Izgradnjom autoceste izazvane su privremene posljedice na bujičnim koritima zbog nasipavanja iskopanog materijala što može imati i dugoročnije utjecaje na stanje kakvoće vode. Pilane i proizvodni pogoni ne smatraju se posebno rizičnim jer nemaju završne obrade s korištenjem kemijskih zaštitnih sredstava, a otpadne vode se zbrinjavaju slično kao i sanitarne vode od stanovništva. Kontroliranim zbrinjavanjem otpadnih voda naselja i postojećih samostalnih objekata i pogona može se kakvoća voda u prirodi očuvati i održavati u okviru propisanih uvjeta.

1.2.9.3. Zaštita zraka

Na području općine Ravna Gora ne postoji instalirano mjerno mjesta za praćenje kakvoće zraka. Najbliže mjerne postaje se nalazi na području Delnica i Lividrage. Na navedenim mjernim postajama prate se količine taložne tvari i sakupljaju dnevni uzorci oborina, a na mjernoj postaji Delnica prate se i dnevne koncentracije sumporova dioksida i dima. Prema Izvještaju o praćenju onečišćenja zraka na području Primorsko-goranske županije (Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka, svibanj 2007.), a na temelju usporedbe rezultata mjerenja provedenih tijekom 2006. godine na mjernim postajama Delnice i Lividraga sa zakonom određenim graničnim i tolerantnim vrijednostima onečišćujućih tvari zrak na promatranom području je svrstan u prvu kategoriju.

Glavni izvori onečišćenja zraka na području općine Ravna Gora je promet (državnom autocestom D3 i državnom cestom Rijeka – Zagreb), te proizvodni pogoni (Ravna – proizvodnja masivnih ploča, Kaligaris – proizvodnja stolica i Ravnogorska pilana – proizvodnja piljene građe) i kućna ložišta kao stacionarni pojedinačni izvori. Cjeloviti podaci o ukupnim emisijama onečišćujućih tvari u zrak ne postoje. U 2006. god., podatke o emisijama u zrak u katastar emisija o okoliš Primorsko-goranske županije su dostavili Ravna (emisije u zrak su iznosile: 0,86 t/god organske prašine – drvene piljevine) i Ravnogorska pilana (emisije u zrak: 0,087 t/god SO2, 0,86 t/god NO2, 0,13 t/god prašine od izgaranja).

Na temelju rezultata praćenja kakvoće zraka na mjernim postajama u Gorskom kotaru – Delnice i Lividraga, te s obzirom na činjenicu da na području općine nema većih izvora onečišćenja zraka (izuzev prometa državnim cestama kao mogućeg značajnijeg izvora onečišćenja) ocjenjuje se da je zrak na ovom području prve kategorije (čist ili neznatno onečišćen zrak; nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za jednu onečišćujuću tvar).

1.2.9.4. Zaštita od buke

Podaci iz dokumenata o zaštiti od buke

Prema raspoloživim podacima, za područje Općine Ravna Gora nije izrađena dokumentacija propisana Zakonom o zaštiti od buke (Narodne novine br. 20/03)5, pa nema pokazatelja o izvorima buke, postojećoj i predviđenoj razini imisija buke te eventualnim prekoračenjima dopuštenih razina, kao i broju ljudi i/ili stanova izloženih buci određene razine. Postojeći izvori buke

5 Radi se o karti buke, kao prikazu postojećih i predviđenih razina imisija buke na svim mjestima unutar promatranog područja, ovisno o jednom određenom ili svim izvorima buke. Na karti se prikazuju i prekoračenja dopuštenih razina buke te broj ljudi i/ili stanova izloženih buci određene razine.


____________________________________________________________________________________


54

Postojeći izvori buke na području Općine su radni procesi u postojećim

industrijskim pogonima te promet i to osobito tranzitni promet autocestom Zagreb-Rijeka. Utjecaj buke s autoceste, kao i mjere zaštite propisane su dokumentacijom za gradnju autoceste, osobito studijom utjecaja na okoliš. Područja ugrožena bukom evidentirana su u kartografskom prikazu br. 3. Planirani sadržaji kao izvori buke

Planom se ne predviđaju novi sadržaji kao što su industrijski pogoni, nove radne zone, prostori za šport, igru, ples, predstave, koncerte, slušanje glazbe i sl. koji bi mogli u značajnoj mjeri djelovati na povećanje postojećih razina buke. Primjena mjera propisanih Zakonom o zaštiti od buke

Prema raspoloživim podacima, na području Općine ne provode se mjere propisane

Zakonom o zaštiti od buke. Izvedena je jedino zaštita od buke autoceste na mjestima određenim studijom utjecaja na okoliš. Primjena mjera propisanih Prostornim planom Primorsko-goranske županije Prostornim planom Primorsko-goranske županije propisano je da prostornim planom uređenja općine/grada treba propisati mjere zaštite od buke za građevinska područja i pojedine građevine. 1.2.10. ZAŠTITA PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE 1.2.10.1. Zaštita prirodne baštine

Na području obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05).

Prirodna baština Ravne Gore odlikuje se s nekoliko izrazitih vrijednosti lokalnog

značenja:

• Ponor pod Kosicom - Impresivan je krški fenomen s bujičnim potokom koji se strmo ruši u kamenito grotlo ponora u dnu šumovite ponikve strmih strana. Predstavlja jedan od najdubljih istraženih ponora u Gorskom kotaru, a nalazi se nedaleko Ravne Gore pod brdom Kosica. Ponor je kao prirodna atrakcija uvršten među vrlo zanimljive i planinarski privlačne kontrolne točke pri obilasku Ravnogorskog planinarskog puta.

• Mrzla draga kod Kupjaka - Fragmenti cretne vegetacije s mahom tresetarom uz

potok – zbog nalaza rijetke i ugrožene biljke mesožderke rosike (Drosera rotundifolia), kao i drugih predstavnika cretne vegetacije6, zaslužuju pozornost u smislu zaštite prirodne baštine. Budući da je rosika u novije vrijeme na ovom

6 cretovi su vlažna područja uglavnom obrasla mahovinama od kojih je najvažniji mah tresetar (Sphagnum sp. div.). Mahovine i ostalo bilje na površini creta stalno rastu, a u donjim slojevima creta se gomila treset zbog usporenih procesa razgradnje tresetne podloge. Budući da su cretovi kao borealni tipovi vegetacije u Gorskom kotaru na južnoj granici svoga rasprostranjenja oni predstavljaju najrjeđe i najugroženije biocenoze u Hrvatskoj.)


____________________________________________________________________________________


55

staništu po svoj prilici izumrla zbog zarastanja creta šumskom vegetacijom ovo vlažno područje ima lokalnu važnost za očuvanje bioraznolikosti stoga što je još uvijek preostao stanovit broj rijetkih vrsta flore i faune vezanih uz vlažna i vodena staništa.

• Vrh Velike Višnjevice - Sa svojih 1366 m najviši je vrh na području općine

Ravna Gora i predstavlja izolirani otok pretplaninske bukove šume okružen širokim prostranstvom visokogorskih bukovo-jelovih šuma. Uvršten je kao jedna od najzanimljivijih planinarskih kontrolnih točaka u Ravnogorski planinarski put. Zbog prirodnih obilježja zaslužuje vrednovanje u sklopu prirodne baštine lokalnog značenja.

• Ravna Gora – park šuma “Suhi vrh” - Na području vikend naselja “Suhi vrh” u

Ravnoj Gori nalazi se šuma s vidikovcem čija bi namjena trebala biti odmor i rekreacija. Šuma obuhvaća površinu od 3,3 ha, a već sada je djelomično uređena za potrebe odmora i rekreacije, za što se i koristi.

• Stara tisa u šumi Tablica - Prostorni plan općine Delnice (1989:106) dao je

prijedlog zaštite za staru tisu u šumi Tablica kraj Ravne Gore – botanički spomenik prirode: potrebno je utvrditi da li tisa još postoji, njezin lokalitet ucrtati u Prostorni plan općine Ravna Gora, te prema potrebi zaštititi stablo tise. U Prostornom planu općine Delnice navodi se da je tisa stara oko 500 godina, a prsnog promjera 61 cm, te da predstavlja jednu od najstarijih tisa u Gorskom kotaru.

1.2.10.2. Zaštita kulturne baštine

Od najstarijih vremena staze, putovi i ceste ostaju čvrste koordinate gorskokotarsko prostora i ujedinjuju njegovu opću, ljudsku, prostornu, gospodarsku i etnografsku situaciju. Za razliku od ceste, željeznica nije bitno utjecala na prostorne odnose Gorskog kotara, a nije dala ni poticaja za nove koncentracije stanovnika i nove gradnje. Karolinska cesta, prva hrvatska značajna prometnica, izgrađena početkom XIII. stoljeća, ma koliko danas izgledala skromna, bila je bitan poticaj i uzrok mnogih etnografski značajnih promjena i novih sadržaja u Gorskom kotaru. Uz veze i puteve kultura, i uže povijesne te seobene i migracijske okolnosti utjecale su na etnografske sadržaje. Nadalje osim kulturno-povijesnih sadržaja etnografskih sfera i slojeva i zakonitosti razvoja društvenih odnosa, sama priroda je temelj etnografskih odrednica i predstavlja prvi i neposredan uvjet za oblikovanje života i kraja.

Temeljnu tipološku cjelinu naselja općinskog prostora predstavljaju sela takozvanog neposrednog cestovnog obilježja. Njihov razvoj potaknut je neposredno izgradnjom jakih cestovnih prometnica, Karoline i Lujzijane u XVIII. i XIX. stoljeću, kada su poprimila izduženi cestovni izgled. Ravna Gora, Stara Sušica i Stari Laz nakon izgradnje Karoline, a Kupjak nakon izgradnje Lujzijane. Godine 1785. njemačko-rimski car i hrvatsko-ugarski kralj Josip II, posebnom poveljom svrstava Ravnu Goru u povlaštene gradove svoje carevine.

Prema podacima i evidenciji Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine-Konzervatorski odjel Rijeka (stanje potkraj 1995.), u Registar nepokretnih spomenika kulture na području Općine upisano je 5 spomenika kulture, od toga 2 povijesne cjeline i 3 povijesne građevine . Etno zone i spomenici, arheološke zone i lokaliteti i memorijalne zone na području općine nisu registrirane.


____________________________________________________________________________________


56

Povijesne cjeline čine naselja Ravna Gora i Stari Laz koja su uvrštena u kategoriju ruralnih cjelina, a povijesne građevine crkva Sv. Terezije Avilske u ravnoj Gori, te ladanjski dvorac i crkva Sv. Antona Padovanskog u Staroj Sušici.

Crkva Sv. Terezije Avilske - osim arhitektonske vrijednosti građevine koja je obnovljena 1905. godine po nacrtu Hermana Bollea, crkva Sv. Terezije Avilske , iznimno je vrijedna bogata riznica crkve.

Zgrada dvorca u Staroj Sušici, nekadašnjeg frankopanskog grada, smještena je

na gorskoj kosi, danas na rubu crnogorične šume. U XIX. st. dvorac je bio je vlasništvo grofa Lavala Nugenta, a 1890. god. su ga kupili riječki trgovci Feliks i Josip Neuberger. I Nugent i Neubergeri izveli su na dvorcu "temeljitu" restauraciju u romantičnom duhu svoga vremena. Postojeći izgled dobio je upravo tom posljednjom restauracijom, izvedenom u stilu historicizma. Danas je dvorac odmaralište Grada Rijeke.

Dvorcu pripada najstariji sakralni spomenik na ovom području - crkvica Sv. Antuna Padovanskog, koja se nalazi nasuprot njemu. Današnja je građevina podignuta 1874. godine, jer su stariju crkvu spalili Turci. To je jednostavna građevina višestranog svetišta, sa zvonikom iznad pročelja. 1.3. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE 1.3.1. RAZVOJNE ZNAČAJKE PROSTORA 1.3.1.1. Položajne i prometne značajke

Područje Općine sastoji se od dva dijela bitno različita po svojim prirodnim, ali i društvenim i gospodarskim obilježjima. Prostorno manji, sjeverni dio pripada Delničkom koridoru, a veći, južni, višem Velikokapelskom prostoru.

a) Sjeverni dio područja Općine

Zbog prirodnih pogodnosti ovaj je dio prostora Općine kroz povijest, a nastavno i danas, dominantno prostor djelovanja čovjeka. Njegova prirodna otvorenost omogućila je osnivanje naselja i gradnju prometnica, koje su imale presudnu ulogu u razvoju naselja i cjelokupnog života na ovom prostoru. Poglavito se to odnosi na Karolinsku cestu, koja je otvorila nove mogućnosti razvoja (pilane, proizvodnja stakla, proizvodnja pepeljike i sl.) većine naselja, a potom i na Lujzinsku cestu koja ponajprije doprinosi razvoju Kupjaka , a kasnije, nakon neposrednog vezivanja na nju, i preostalog dijela prostora. Položajne prednosti ovog prostora iskorištene su u novije vrijeme u prvom redu sa državne razine, za gradnju (planiranje) prometnih i velikih infrastrukturnih koridora (autocesta, naftovod, svjetlovod, plinovod).

b) Južni dio područja Općine

Južni dio područja Općine je zbog svojih prirodnih karakteristika dominantno prostor sačuvanog prirodnog okoliša, znatno manje izložen čovjekovom utjecaju. On se manifestira prvenstveno kroz tradicionalno iskorištavanje šumskog bogatstva. Sa razvojnog aspekta ovaj prostor ima potencijala i za drugačiju gospodarsku valorizaciju.


____________________________________________________________________________________


57

Gospodarske značajke (naselja)

Razvojna snaga dosadašnjih razvojnih, naročito prometnih, utjecaja ograničenih je dometa, jer se naselja na području Općine, prvenstveno Ravna Gora, nisu uspjela razviti u snažnije razvojne centre većeg gravitacijskog područja. Značajnu ulogu u razvoju, te u transformaciji (urbanizaciji) naselja i života stanovništva ovog područja imao je razvoj industrije. Proces industrijalizacije na ovom području očituje se prvenstveno kroz razvoj industrije razvijene na bazi lokalne sirovine (drva) i formiranje “Radina”, koji je u lokalnim mjerilima predstavljao snažan generator razvoja ovog područja. No u posljednjem periodu drvna industrija kao ključna djelatnost postepeno je smanjivala prodaju na razvijenijim tržištima zapada i usmjeravala je na manje zahtjevna tržišta prostora bivše Jugoslavije, pa je time sve više zaostajala za konkurencijom tih zemalja, što je u konačnici 1991. godine rezultiralo transformacijom "Radina" d.d. u holding poduzeće za upravljanje i financiranje, nad kojim se danas, nažalost, provodi stečaj. Zalog za budući razvoj u svakom slučaju predstavlja poslovna zona “Radina”, koja je prostorno i infrastrukturno dobro opremljena i dozvoljava poslovanje po različitim modelima. Da li će model korištenja zone od strane niza manjih poduzeća, čija je realizacija započela, polučiti one razvojne efekte koje je imao cjeloviti “Radin”, ovisit će dobrim dijelom o strukturi tih poduzeća, njihovom potrebom za lokalnom radnom snagom (prilično loše obrazovne strukture) i nizu drugih faktora. Resursni i razvojni potencijali prostora u dosadašnjem razvoju iskazuju se kroz pokušaje afirmacije poduzetništva i turizma te pokušaje prelaska sa ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje isključivo za vlastite potrebe, na intenzivniju proizvodnju za tržište. 1.3.1.2. Značajke infrastrukture

Infrastrukturni zahvati od državnog interesa reflektiraju se na prostor lokalne zajednice zauzimanjem velikih i često “pogrešnih” površina, u prvom redu zbog loše koordinacije u planiranju i realizaciji infrastrukturnih objekata i podređivanja načina odabira trasa (tehničkoj) logici infrastrukture, a ne logici prostora. Iako bi ovakvi zahvati, pod određenim kondicijama, mogli biti svojevrsna razvojna značajka i resurs , u današnjim uvjetima lokalna zajednica od ovakvih zahvata u pravilu ima probleme u usklađivanju načina korištenja prostora i svojevrsnu “umanjenu vrijednost” prostora, obzirom da se radi o tranzitnim koridorima koji samo prolaze ovim prostorom. U ovom kontekstu pogodnost za dalji razvoj ovog prostora predstavlja samo neposredan priključak na (buduću) autocestu. 1.3.2. RESURSNE ZNAČAJKE PROSTORA Resursne značajke prostora s razvojnog aspekta mogu imati stimulativni i ograničavajući karakter.

U resurse koji su bili ili tek trebaju biti predmet valorizacije u smislu pronalaženja mogućnosti daljnjeg razvoja na području Općine ubrajaju se u prvom redu šume i očuvan prirodni okoliš značajnih krajobraznih vrijednosti, potom kvaliteta tla i vodnih resursa i na koncu, kao resurs sa najmanjim potencijalom, mineralne sirovine.

Ograničavajući karakter imaju reljef i klimatske značajke, ali i oni u sagledavanju nekih razvojnih mogućnosti, mogu imati stimulativni karakter. Resurs koji je temeljan za planiranje bilo kakvog daljeg razvoja, a koji danas predstavlja najveće ograničenje, svakako je demografski potencijal područja.


____________________________________________________________________________________


58

1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

1.4.1. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG

UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA 1.4.1.1. Prostorni plan Primorsko-goranske županije a) ciljevi razvoja 1. Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i

kakvoće življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 15 000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39 %.

2. Poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprječavajući depopulaciju i izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba optimalno iznositi 0.5 % prosječno godišnje.

3. Uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji. 4. Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za

nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske. 5. Izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima. 6. Razvitak i uređenje prostora, postaviti na načelima održivog razvitka. 7. Postaviti zaštitu okoliša, na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa

zaštite i razvitka, te sprječavanja onečišćenja okoliša. 8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom i

očuvanjem kakvoće susjednih područja. b) načela organizacije prostora

1. Policentrizam. Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentričnom načelu 2. Prostor kao resurs. Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja. 3. Otvorenost prostora. Regionalni prostor Županije mora sadržavati organizacijski

prostorni elementarij kojim će se uspostaviti odnos prema regionalnim prostorima i bližem i daljem okruženju.

4. Integracija prostora. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora.

5. Održivi razvitak. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi.

1. UVJETI RAZGRANIČENJA PROSTORA 1.2. Uvjeti razgraničenja prostora prema korištenju a) zaštićena prirodna baština: • nacionalni park, • park prirode, • strogi rezervat, • posebni rezervat, • park šumu i • zaštićeni krajolik b) zaštićeno kulturno-povijesno naslijeđe:


____________________________________________________________________________________


59

• urbane cjeline, • ruralne cjeline, • etno zone i • pojedinačne građevine (kompleksi) c) zaštićeno poljoprivredno i šumsko zemljište: • zemljište I. kategorije, • zemljište II. kategorije, • zemljište III. kategorije i • zemljište IV. kategorije. d) geotehničke značajke tla: • tlo I. grupe, • tlo II. grupe, • tlo III. grupe, • tlo IV. grupe, e) zaštita izvorišta voda za piće: • vodoopskrbni rezervat za vodne resurse od strateškog značenja • četiri zone sanitarne zaštite:

∗ prva – zona strogog režima, ∗ druga – zona strogog ograničenja, ∗ treća – zona ograničenja i ∗ četvrta – zona šire zaštite

• dvije zone zaštite za izvorišta drugog reda: ∗ zona zahvata vode i ∗ zona djelomičnog ograničenja

f) područja i dijelovi ugroženog okoliša: • područja ugroženog okoliša:

∗ vodotoka, ∗ zraka.

• Prema osjetljivosti ∗ I. kategorija zaštite ∗ II. kategorija zaštite, ∗ III. kategorija zaštite i ∗ IV. kategorija zaštite.

1.3. Uvjeti razgraničenja prostora prema namjeni a) površine naselja • izgrađeni dio građevinskog područja naselja • neizgrađeni dio građevinskog područja naselja b) površina izvan naselja za izdvojene namjene • gospodarsku namjenu:

∗ proizvodne i ∗ poslovne

• ugostiteljsko-turističku namjenu: ∗ turistička naselja, ∗ apartmanska naselja, ∗ vikend naselja, ∗ kampovi,


____________________________________________________________________________________


60

∗ smještajni kapaciteti (hoteli, izletišta, domovi) • športsko-rekreacijsku namjenu na:

∗ športski centri i ∗ rekreacijska područja

• površine izvan naselja za infrastrukturne građevine ∗ površine predviđene za infrastrukturne koridore i ∗ površine predviđene za infrastrukturne građevine:

- prometnog sustava - vodnogospodarskog sustava - elektroenergetskog sustava

• ostala namjena c) poljoprivredne i šumske površine • poljoprivredno tlo

∗ vrijedno obradivo tlo, - oranice i vrtovi, - voćnjaci, - vinogradi, - livade i sl

∗ ostala obradiva tla - pretežito krški pašnjaci, i - ostatak (ribnjaci, bare i tršćaci, i sl.).

• šumsko tlo ∗ gospodarske šume, ∗ zaštitne šume za zaštitu:

- zemljišta, - vodnih tokova, - erozivnih područja, - naselja, - gospodarskih i - drugih građevina

∗ šume posebne namjene: - šume za proizvodnju šumskog sjemena, - šume unutar područja zaštite prirodne baštine, - šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, i drugim potrebama, - šume namijenjene za odmor i rekreaciju.

• ostalo poljoprivredno i šumsko tlo ∗ poljoprivredno tlo ∗ šumsko tlo ∗ ostalo poljoprivredno i šumsko tlo

d) vodne površine • vodotoci

∗ vodu za piće, ∗ uzgoj riba ∗ turizam i rekreaciju


____________________________________________________________________________________


61

2. UVJETI ODREĐIVANJA PROSTORA GRAĐEVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU Prostor onih građevina koje su od interesa za državu i Županiju određuje se građevinskim područjima, trasom, lokacijom i ostalim kriterijima iz Plana. 2.1. Građevine od važnosti za državu Planom se na području Općine određuju sljedeće građevine od važnosti za državu: 3. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Željezničke građevine: • magistralne pruge:

∗ Rijeka – Delnice – Karlovac – Zagreb / Split (I. reda),

b) Cestovne građevine: • Autoceste i brze ceste:

∗ Goričan - Zagreb – Rijeka sa prometnim čvorom Rijeka

c) Poštanske i telekomunikacijske građevine: • Telekomunikacijske građevine međunarodne razine:

∗ međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka – Delnice – Karlovac – Zagreb; 4. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Građevine sustava vodoopskrbe : regionalni vodoopskrbni sustav. 5. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Elektroenergetske građevine: • Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće:

∗ Prijenosni dalekovod 380 kV : - Meline – Tumbri.

b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina: • Naftovodi i produktovodi :

∗ magistralni naftovod za međunarodni transport: Omišalj – Sisak,

• Plinovodi (planirani) : ∗ magistralni plinovod za međunarodni transport DN 700 radnog tlaka 75 bara

kopnom Pula – Viškovo – Kamenjak – Delnice – Vrbovsko – Karlovac, 2.2. Građevine od važnosti za Županiju 3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Ostale državne ceste: • Rijeka – Zagreb “Lujziana” (Orehovica – G. Jelenje – Delnice – Skrad – Vrbovsko –

Karlovac), • (granica Republike Slovenije) - Brod na Kupi - Delnice - čvor Lučice – Mrkopalj – Begovo

Razdolje – (Bjelolasica – Jasenak), b) Osnovne županijske ceste:


____________________________________________________________________________________


62

• (“Karolina”) Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine - Hreljin – Meja, • (“Lujzijana”) – čvor Ravna Gora – (“Karolina”) – (Vrelo, Bjelolasica – Jasenak), • Begovo Razdolje – Begova cisterna (veza na Ravnu Goru – Jasenak), 5. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Telekomunikacijske građevine: • magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka – Delnice – Ogulin / Karlovac; b) Poštanske građevine: • postojeći poštanski uredi koji pripadaju Središtu pošta Rijeka, njih 108, raspoređeni po

operativnim jedinicama u Crikvenici, Delnicama, Krku, Malom Lošinju, Rabu, Opatiji, kao i dvije operativne jedinice u Rijeci od kojih jedna pokriva područje Grada, a druga prsten oko Grada Rijeke.

6. Građevine za vodoopskrbu pripadajućeg podsustava: a) “Podsustav Lokve”. 8. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Distribucijski dalekovod 110 kV:

• HE Vinodol - HE Gojak, • Delnice - EVP Moravice,

9. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

a) MRS (mjerno redukcijske stanice):

• Delnice, b) županijska plinska mreža. 10. Građevine za postupanje s otpadom:

a) Centralna zona za gospodarenje otpadom, b) Reciklažna dvorišta s transfer stanicom u gradovima: Delnice, Rijeka, Novi Vinodolski

(Crikvenica) i Rab, i c) Transfer stanice u gradovima: Čabar, Vrbovsko, Vrbnik, Cres i Mali Lošinj.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH SADRŽAJA U PROSTORU 3.1. Šumarstvo 3.2. Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo • osnovne djelatnosti: stočarstvo, pčelarstvo, uzgoj divljači, slatkovodno ribarstvo, ratarstvo,

povrćarstvo, kontinentalno voćarstvo, gljivarstvo i uzgoj planinskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja,

• U korištenju poljoprivrednog zemljišta postupno treba odbaciti razvitak konvencionalne, a predvidjeti i promovirati razvitak ekološke poljoprivrede.

3.3. Ugostiteljstvo i turizam • Ugostiteljsko-turistička područja su:

∗ prostor između Ravne gore – Mrkoplja – Lokava – Fužina, i područje Bribirskih šuma (Lukovo, Breza),


____________________________________________________________________________________


63

3.4. Ostale gospodarske djelatnosti • proizvodne zone • poslovne zone 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U PROSTORU a) školstvo • osnovne škole • srednje škole • visoke škole b) zdravstvo • objekti primarne zdravstvene zaštite • objekti sekundarne zdravstvene zaštite. • objekti tercijarne zdravstvene zaštite. c) šport i rekreacija • športski centar, • rekreacijska područja. d) kultura • otvorena ili pučka učilišta, • muzeje, galerije, zbirke, • knjižnice i čitaonice, • kina, i • manja kazališta. e) druge građevine društvenih djelatnosti: • predškolske ustanove, • učeničke domove, • socijalne ustanove i druge objekte specifičnih djelatnosti. 5. UVJETI ODREĐIVANJA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA I KORIŠTENJA IZGRAĐENA I NEIZGRAĐENA DIJELA PODRUČJA Planom se određuju uvjeti za određivanje građevinskih područja i planiranje izvan građevinskog područja prema kategorijama zaštite prostora:

∗ I, II, III, IV kategorija zaštite 5.1. Kriteriji za utvrđivanje građevinskih područja a) građevinska područja naselja b - određeni broj stanovnika u općini (3507 st)

c – određeni minimalna gustoća st./ha u općini/gradu (17 st/ha) Pmax – maksimalna površina građevinskog područja naselja u općini/gradu I – izgrađeni dio građevinskog područja N – neizgrađeni dio građevinskog područja

Pmax = b/c (ha) Pmax = I + N

ili:

ako je Pmax < I tada je Pmax = 1,2 x I

b) građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene • gospodarsku (95 ha) i • ugostiteljsko-turističku namjenu (40ha)


____________________________________________________________________________________


64

5.2. Kriteriji za korištenje izgrađena i neizgrađena dijela područja Razgraničenje izgrađenog dijela obavlja se rubom izgrađenih i uređenih građevinskih parcela. Izgrađeni dio građevinskog područja određuje se na način da se izuzima: - svaka neizgrađena površina veća od 2 000 m2,

- svi neizgrađeni rubni prostori koji imaju širinu veću od 30 metara. U slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba planirati građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukturu. 5.3. Uređenje građevinskog područja a) Minimalno uređeno građevinsko zemljište, b) Optimalno uređeno građevinsko zemljište, c) Visoko uređeno građevinsko zemljište. 5.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja a) građevina infrastrukture • prometne • energetske • komunalne (zbrinjavanje otpada, groblja, isl.) b) zdravstvene i rekreacijske građevine • zdravstvene (zdravstvene ustanove specifične namjene) • rekreacija (aktivnosti u prirodnom okruženju) c) građevine obrane d) građevine za iskorištavanje mineralnih sirovina e) stambene i gospodarske građevine. • stambene u sklopu poljoprivredne, šumarske, i sl. • gospodarske u sklopu poljoprivredne, šumarske, i sl. 6. UVJETI UTVRĐIVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU 6.1. Prometni sustav a) Koridori (vezni pravci) i čvorišta državnog i međunarodnog značenja su: • državna autocesta:

∗ Zagreb – Rijeka – s čvorištima Vrbovsko, Ravna Gora, Delnice, Vrata, Oštrovica i cjelovitim čvorištem Rijeka,

b) Prometni koridori županijskog značenja: • Skupina goranskih koridora 6.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošta • Prostornim planom uređenja općina i gradova detaljnije odrediti mrežu poštanskih građevina. 6.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje • povezati lokalne sustave na županijskoj razini u regionalni vodoopskrbni sustav. U prvoj etapi

na tri podsustava “Rijeka”, “Lokve” i “Novi Vinodolski”, a kasnije u jedan jedinstveni sustav. • Odvodnja na prostoru Županije određena je modelom razdjelne kanalizacije 6.4. Energetska infrastruktura 6.4.3. Plinoopskrba Trasu plinovoda kroz Gorski kotar smjestiti u postojećim koridorima (naftovod, prometnice, isl.). 6.4.4. Potencijalni lokalni izvori energije • Prilikom razmatranja energetskog sustava u prostornom planu uređenja općine ili grada

potrebno je razmotriti mogućnost korištenja dopunskih izvora energije.


____________________________________________________________________________________


65

8. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA a) Zaštita prirodne baštine • odrediti lokalitete od lokalnog značenja i uvjete njihovog korištenja b) Zaštita prostora kulturno-povijesnog naslijeđa uvjeti korištenja kulturno-povijesnog naslijeđa od značenja za Općinu. 9. POSTUPANJE S OTPADOM • U sustavu zbrinjavanja otpada predviđena je transfer stanica na području Grada Vrbovsko. 10. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJ. UTJECAJA NA OKOLIŠ a) Zaštita tla

• Šumsko tlo • Poljoprivredno tlo • Tlo za građenje

b) Zaštita zraka c) Zaštita voda d) Zaštita od buke e) Mjere posebne zaštite

• osnovnih i • specifičnih mjera i zahtjeva:

∗ Sklanjanje ljudi - skloništa osnovne zaštite i - skloništa dopunske zaštite. ∗ Zaštita od rušenja ∗ Zaštita od požara ∗ Zaštita od potresa

11. MJERE PROVEDBE 11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja a) Urbanistički plan uređenja • obavezan za naselje Ravna Gora, • obavezan za površine izvan naselja:

∗ gospodarska namjena, ∗ ugostiteljsko-turistička namjena, ∗ športsko-rekreacijska namjena.

11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera a) posebne razvojne mjere za područje Gorskog Kotara b) ostale mjere razvoja • posebne mjere razvoja • programe mjera za unapređenje stanja u prostoru


____________________________________________________________________________________


66

1.4.2. OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA

Područje Općine Ravna Gora pokriveno je s nekoliko razina važeće dokumentacije uređenja prostora:

Prostorni plan dosadašnje Općine Delnice iz 1989. godine (izmijenjen i

dopunjen 1995. godine – vezano za izmjenu trase autoceste kod Ravne Gore) temeljni je dokument i za područje Općine Ravna Gora.

Generalni urbanistički plan Ravna Gora izrađen je 1985. godine za područje

užeg i šireg prostora naselja Ravna Gora (neznatno izmijenjen i dopunjen 1992. godine). Obzirom da je izrađen prije Prostornog plana Općine Delnice, kao zadovoljavajuće prostorno-plansko rješenje, “uklopljen” je u Prostorni plan Općine Delnice. Prostornim planom Općine Delnice na širem području naselja Ravna Gora propisuje se primjena odredbi GUP-a.

Planovi niže – detaljne razine razrade (a koji su na snazi) obuhvatili su samo

mali dio prostora naselja Ravna Gora i to dio centra (PUP “Centar” iz 1989. godine) i dio naselja (PUP “Suhi vrh”).

1.4.2.1. Prostorni plan Općine Delnice

Od izrade Prostornog plan Općine Delnice proteklo je gotovo 12 godina. U tom periodu formirana je Država Hrvatska sa novim administrativnim ustrojem, u skladu s kojim je ustrojen i novi sustav prostornog uređenja. Pored toga, došlo je i do značajnih promjena u ustroju gospodarstva, koje se nisu mogle sagledati 89. godine. Pojedini trendovi i procesi koji su valorizirani i bili polazna osnova za dimenzioniranje pojedinih namjena i sadržaja pri izradi ovog plana, nisu se odvijali predviđenom dinamikom. Stoga se s današnje distance može vidjeti da su neke od planskih veličina podcijenjene, a neki precijenjene što ima utjecaj na svrhovito gospodarenje prostorom, kao i sveukupnu zaštitu prostora i prirodnog okoliša.

Prostornim planom Općine Delnice građevinska područja na širem području naselja Ravna Gora određena su na, u najmanju ruku neobičan način, preuzimanjem rješenja iz plana užeg područja – GUP-a Ravna Gora. Definiranje granica građevinskog područja unutar, na karti građevinskih područja, označenih granica zahvata GUP-a izvršeno je jednostavnim prebacivanjem nadležnosti na GUP. Istovremeno nije do kraja provedeno usuglašavanje mjera provedbe ova dva plana.

Na navedeni način određena veličina građevinskih područja naselja, naročito na području naselja Ravna Gora, jedna je od ranije spomenutih precijenjenih veličina, jer se ne bazira na realnoj projekciji stanovništva. To pokazuje i činjenica da je od ukupnog građevinskog područja naselja danas izgrađeno 56 %. Stupanj iskorištenosti bio bi znatno manji kada bi se uspostavila relacija između planom predviđenog neizgrađenog dijela građevinskog područja i površine izgradnje realizirane u proteklih 12 godina. Građevinsko područje za namjene izvan naselja višestruko je predimenzionirano, naročito za poslovnu namjenu. Od planiranih 72 ha danas se koristi samo 10, koliko se koristilo i prije izrade plana.

Nadalje, obzirom na instrumente provođenja zemljišne politike (društveno vlasništvo) kojima se baratalo u doba izrade plana, pri formiranju građevinskih područja nije se vodilo računa o vlasništvu, što danas predstavlja ograničenje pri provođenju planskih opredjeljenja, naročito pri ostvarenju javnog interesa.


____________________________________________________________________________________


67

Stupanj opremanja naselja sadržajima javnog interesa kao i planom zacrtano infrastrukturno opremanje također nisu dostignuti, obzirom da su te veličine neposredno vezane uz mogućnosti gospodarstva.

U proteklom periodu došlo je i do promjena planova (pa i realizacije) u segmentu državne cestovne infrastrukture, vodoopskrbnog sustava i sustava veza, pa Planom predviđeni način infrastrukturnog opremanja više ne zadovoljava. Utvrđene mjere i načini zaštite prostora, posebno zaštita voda i vrijednih dijelova prirode, nisu primjereni današnjoj regulativi i spoznajama.

Izmjenom i dopunom PPO Delnice izmijenjena je trasa autoceste. Pomicanjem trase sjevernije od naselja umanjen je mogući negativni utjecaj na okoliš i omogućeno svrsishodnije korištenje prostora bivše trase autoceste.

Pored toga što nije usklađen sa razvojnim opredjeljenjima države i županije, te u pojedinim segmentima predstavlja ograničenje u provedbi tih opredjeljenja, Prostorni plan Općine Delnice i formalno ne može biti temelj dugoročnog razvoja, izgradnje i uređenja prostora Općine Ravna Gora, jer mu je shodno zakonskim odrednicama rok važnosti ograničen. 1.4.2.2. Generalni urbanistički plan Ravne Gore

Planom zacrtani koncept razvoja (pre)ambiciozno je koncipiran, na pretpostavkama koje nisu respektirale prvenstveno demografske pa i gospodarske trendove koji su uočeni u procesu izrade plana. Zacrtani koncept rezultirao je predimenzioniranjem prostora za razvoj pojedinih namjena, što pokazuje činjenica da su u proteklom razdoblju samo dijelom iskorištene “rezervirane” površine, i to uglavnom za stambenu izgradnju. Planom predviđene površine za razvoj ostalih namjena, naročito gospodarske nisu ni djelomično konzumirane. Planirani visoki standard opremanja naselja, obzirom na ostvarenu dinamiku gospodarskog razvitka, također nije ostvaren. Sve navedeno ukazuje na drugačiju dinamiku razvoja od one predviđene planom.

Obzirom da je GUP izrađen prije Prostornog plana Općine Delnice i njegova rješenja infrastrukturnog opremanja također nisu usklađena sa promjenama planova u segmentu državne cestovne infrastrukture, vodoopskrbnog sustava i sustava veza. To se također odnosi na utvrđene mjere i načine zaštite prostora, posebno zaštita voda i vrijednih dijelova prirode, koji nisu primjereni današnjoj regulativi i spoznajama.

1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U

ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE POKAZATELJE

1.5.1 OCJENA STANJA 1.5.1.1. Prirodni sustavi a) geotehničke značajke, seizmičnost i mineralne sirovine geotehničke značajke

Na području Općine izdvojeni su litogenetski kompleksi odnosno područja, koja se bitno razlikuju po svojim fizičko-mehaničkim značajkama. Za potrebe izrade plana navedena područja svrstana su u četiri, odnosno pet kategorija geotehničke prikladnosti za građenje.


____________________________________________________________________________________


68

Prostorno najveći dio područja Općine nalazi se u I kategoriji geotehničke prikladnosti, koja predstavlja terene pogodne za temeljenje građevina i izvođenje većih inženjersko-geoloških zahvata zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasijecanja. Nešto manji dio zauzimaju tereni I-II i II kategorije, koji su vrlo, odnosno relativno, povoljni za temeljenje, ali veći inženjersko-geološki zahvati kao što su zasijecanje i nasipavanje mogu izazvati nestabilnosti, pa je pri izvođenju ovih radova potreban poseban oprez.

Najmanji dio područja zauzimaju tereni IV a i IV b kategorije (naplavine) međutim, upravo su na njima ili uz njih smještena najveća naselja i većina obradivih površina. Ti su tereni u cijelosti, znatno slabijih geotehničkih značajki, u odnosu na terene I, I-II i II geotehničke kategorije. Na terenima, IVa kategorije moguće je građenje, odnosno planiranje građevinskih područja unutar cijele površine, ali uz uvažavanje slabijih geotehničkih značajki pri izvođenju građevina. Tereni IV b kategorije u cijelosti su manje pogodni za građenje, naročito u zamočvarenim zonama koje pri planiranju građevinskih područja treba izbjegavati. seizmičnost

Na području Općine očekuju se intenziteti seizmičnosti od 60 MSK-64 do 70 MSK-

64.

mineralne sirovine Stalno aktivni kamenolom građevinsko-tehničkog kamena, za koji postoji

odgovarajuća tehička dokumentacija u skladu s Zakonom o rudarstvu, nalazi se na lokaciji Mala Bukovica u istočnom dijelu teritorija. Lokacije gdje se povremeno eksploatira građevinsko-tehnički kamen za potrebe održavanja šumskih cesta nalaze na lokacijama Stari Laz, Strika, Bajta i Bunker. Za te lokacije nije izrađena odgovarajuća tehnička dokumentacija.

b) vode Svi vodotoci područja Općine bujičnog su karaktera, malih slivova, kratke dužine toka, sa velikim oscilacijama protoka i presušivanjem u najsušnijim dijelovima godine, pa je time korištenje njihovih voda bitno ograničeno. Smještaj bujičnih tokova u zoni naselja i najvažnijih infrastrukturnih koridora utječe na te sadržaje i uvjetuje uređenje tokova kroz naselja i na mjestima sučeljavanja sa infrastrukturnim građevinama.

Kakvoća vode na području Općine je dobra. Svi izvori uključeni u vodoopskrbni sustav kategorizirani su u prvu vrstu voda. To su podzemne i površinske vode koje se u svom prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode koje se mogu koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba. Za izvorišta vode koja se nalaze na području općine preliminarno su određene zone utjecaja na izvorišne vode i predložene zone sanitarne zaštite. S područja općine utvrđeni su ili pretpostavljeni utjecaji i na izvorišta koja se nalaze izvan općine. Pojedine dijelove općine koji još nisu dovoljno istraženi treba smatrati osjetljivim područjem gdje je najbolja preventivna zaštita ograničenje izgradnje i nekih aktivnosti. Rizik u smislu ugrožavanja voda predstavljaju otpadne vode naselja, jer jedino naselje Ravna Gora ima djelomično izgrađenu kanalizaciju, ali zbog neodgovarajućeg ispuštanja otpadne vode u ponore predstavlja još veću opasnost od individualnog zbrinjavanja otpadnih voda u ostalim naseljima, koja se, kao i Ravna Gora, nalaze u


____________________________________________________________________________________


69

zonama ograničenja ili šire zaštite izvorišta vode za piće. Pilane i proizvodni pogoni ne smatraju se posebno rizičnim jer nemaju završne obrade s korištenjem kemijskih zaštitnih sredstava, a otpadne vode se zbrinjavaju slično kao i sanitarne vode od stanovništva. Nadalje, vrlo su rizične krške depresije u kojima se odlaže razni otpadni materijal (bakteriološko i kemijsko onečišćenje) iskopi kamena i šljunka (zbog skidanja pokrovnog zaštitnog sloja), državna cesta Rijeka-Zagreb, te županijska cesta kroz Ravnu Goru. Kod autoceste takav rizik je smanjen na najmanju mjeru zbog provedene zaštite, a eventualni utjecaji ovisit će o sustavu održavanja. Privremene posljedice na bujičnim koritima zbog nasipavanja iskopanog materijala izazvane su izgradnjom autoceste što može imati i dugoročnije utjecaje na stanje kakvoće vode. Trajnu opasnost ugrožavanja podzemnih voda predstavlja Jadranskog naftovod. 1.5.1.2. Stanovništvo

Demografski procesi i negativni trendovi u Županiji još su intenzivniji na prostoru bivše Općine Delnice, na kojem je formirana današnja Općina Ravna Gora. Na razini Općine u vremenskom razdoblju od 1948. do1991. godine evidentan je proces neprekidnog polaganog pada broja stanovnika, što je rezultat iseljavanja s jedne i negativnog prirodnog prirasta (naročito u posljednje vrijeme) s druge strane.

Na razini naselja, jedino Ravna Gora uspijeva zadržati stanovništvo (kontinuirano oko 2050 stanovnika) dok ga istovremeno sva ostala naselja gube. Starosna struktura stanovništva je nepovoljna, što u perspektivi znači smanjenje radnog potencijala općine, barem u razdoblju do 2015.godine. Također je nepovoljna i školska obrazovna razina. 1.5.1.3. Naselja

Sustav naselja na razini Općine je jednostavan. Čine ga središnje naselja Ravna Gora i pet manjih naselja koja mu gravitiraju. Gotovo sve javne i glavnina radnih i uslužnih funkcija, koje zadovoljavaju dnevne potrebe stanovništva Općine koncentrirane su u Ravnoj Gori. Ostala naselja su stambena, sa karakterističnim kućnim gospodarstvima i poljoprivrednom proizvodnjom za vlastite potrebe, u pravilu bez objekata javnog interesa i sa pojedinačnim radnim kapacitetima ili bez njih. Sva su naselja linearnog tipa i sva, izuzev Ravne Gore, spadaju u red malih naselja. U strukturi izgrađenosti prostora Općine posebno mjesto zauzima izgrađenost infrastrukturnim objektima od Državnog značaja. Izgrađenost ovom vrstom objekata može se smatrati temeljnim obilježjem izgrađenosti cjelokupnog prostora, jer je površina zauzeta tim objektima (≈235 ha) veća nego ukupna površina pod naseljima (≈183 ha). U cjelini gledano, prostor Općine je relativno slabo izgrađen. Naselja zauzimaju oko 2%, a državna infrastruktura oko 3%, što ukopno čini oko 5% područja Općine. 1.5.1.4. Sadržaji javnih funkcija

Razina stupnja razvoja društvenih djelatnosti na području općine uglavnom je u suglasju s gospodarskim stanjem i brojem stanovnika. 1.5.1.5. Gospodarstvo

Koncentracija gospodarstva u drvo prerađivačkoj industriji i šumarstvu, s nedovoljnom i sporom diversifikacijom u ostalim djelatnostima temeljno je obilježje


____________________________________________________________________________________


70

gospodarstva Općine. Šumarstvo zbog sadašnje centraliziranosti funkcija i upravljanja dobiti ne omogućuje korištenje prednosti i pogodnosti koje pruža tako značajni razvojni resurs. Općine. Ta se ograničenja moraju ublažiti i uskladiti i s potrebama lokalne samouprave.

U domeni drvne industrije, poduzeće "Radin" kao nosilac razvojnih koncepcija, novih proizvoda i tehnološko-tehnoloških poboljšanja, pokleknulo je zbog mnoštva nepovoljnih okolnosti. Sadašnji usitnjeni kapaciteti prerade drva nisu u stanju samostalno ponuditi tržištu cjelovitiji proizvodni program, već samo dijelove tih programa. Takav razvoj upućuje na proizvodno i tehnološko vezivanje s proizvođačima koji mogu povezati cjelinu proizvodnog programa ili na veće trgovačke lance koji mogu nuditi paletu proizvoda. Bez šire suradnje na preradi drva u Gorskom kotaru ne mogu se očekivati veći razvojni pomaci u preradi drva.

Poljoprivreda u cjelini je gotovo zanemariva i služi samo manjim djelom za vlastite potrebe. Zbog mnoštva razloga (usitnjenost parcela, pomanjkanje poljoprivrednog zemljišta, oštrih zima, kraćeg vegetacijskog razdoblja, malih prihoda od poljoprivredne proizvodnje na sadašnjoj tehnološkoj razini uz mogućnost većih zarada u drugim djelatnostima i drugo) ova djelatnost će i nadalje biti u funkciji podmirenja samo dijela vlastitih potreba.

Pomanjkanje kapitala, nedorastao i nedovoljno snalažljivi menadžerski kadar, zastarjeli odgojno obrazovni sustav, državni centralizam s malim utjecajem lokalne samouprave dodatno će otežati gospodarski i društveni razvoj. 1.5.1.6. Promet

Smještaj Gorskog Kotara na najužem dijelu dinarske planinske barijere određuje izuzetnu prometnu važnost Gorskog Kotara. Središnji dio Gorskog Kotara (Vrata) omogućio je izgradnju prometnica koje povezuju u jedinstvenu cjelinu dvije glavne prirodne i gospodarske okosnice naše države jadransko-mediteransku i posavsko-podunavsku.

Ta je veza ostvarena prometnim pravcem (D 3) Varaždin - Zagreb - Luka Rijeka koji je ogranak Vb europskog prometnog koridora (Budimpešta – Zagreb - Luka Rijeka). Drugi također važan prometni koridor na razini Gorskog Kotara od granice Republike Slovenije - Prezida - Delnica - Mrkoplja - Jezerana čini cesta (D 32). Na njega se u Delnicama veže i koridor Delnice - Brod na Kupi, odnosno cesta (D 203). Treći je koridor ceste (D 42) koji se u Vrbovskom veže na državnu cestu (D 3), Vrbovsko – Ogulin – Plaški sa vezom na državni pravac (D 1), Zagreb-Split. Integracija prostora na razini Gorskog Kotara, ostvaruje se danas putem mreže državnih (D 3) i županijskih cesta (5034, 5069).

Prometnim koridorom na prostoru općine Ravna Gora prolazi infrastruktura

državne važnosti: • magistralna željeznička pruga i • državna cesta (Rijeka-Zagreb), • autocesta (u izgradnji), • međudržavni naftovod “JANAF”, te • instalacije Hrvatskog Telekoma, • elektroprijenosni dalekovodi (DV 400 kV TS Meline – TS Tumbri, DV 110 kV HE

Vinodol – HE Gojak i DV 110 kV TS Delnice - EVP Moravice) a istim koridorom planirana je i trasa međudržavnog magistralnog plinovoda.


____________________________________________________________________________________


71

1.5.1.7. Infrastrukturni sustavi a) Prometna infrastruktura

Državna cesta D 3 Rijeka – Zagreb područjem općine prolazi rubno. U izgradnji je dionica Kupjak – Bosiljevo poluautoceste Rijeka – Zagreb. Okosnicu cestovnog prometnog sustava općine čine županijska cesta Ž 5034 koja ima funkciju glavne naseljske ceste u naseljima Zalesina, Ravna Gora i Stara Sušica i županijska cesta Ž 5069 koja povezuje Ravnu Goru i Mrkopalj i glavna je naseljska cesta u naseljima Šijska Kosa i Stari Laz. Od razvrstanih prometnica na području općine nalazi se još samo lokalna cesta L 58031 koja kod naselja Zalesina povezuje županijske ceste Ž 5034 i Ž 5069. Sve ostale ceste su nerazvrstane ceste. Na području općine nalazi se više šumskih putova koji su u funkciji gospodarenja i zaštite šuma. Tehnička i uslužna dimenzija osnovne cestovne mreže općine Ravna Gora nema zadovoljavajuću kvalitetu kako u osnovnim elementima na trasama (tlocrtni, visinski i poprečni) i križanjima tako i u održavanju cestovne mreže (stanje kolničke konstrukcije).

Glavna magistralna željeznička pruga MGI Zagreb – Rijeka tangira sjeverozapadni dio općine. Na području općine ne postoji željeznička stanica. Željeznički promet ne može konkurirati cestovnom prometu zbog velike udaljenosti od najbližih željezničkih postaja i malog broja putničkih vlakova.

Kroz prostor općine prolazi međunarodni Jadranski naftovod JANAF (Omišalj - Fužine - Ravna Gora – Sisak. Kapacitet naftovoda je 20.000.000 tona godišnje. Naftovod predstavlja ograničavajući faktor u prostoru naselja Ravna Gora i Stara Sušica obzirom da prolazi kroz naselje.

b) Elektroenergetska mreža Prostorom Općine prolaze tri prijenosna dalekovoda koji su sastavni dio prijenosnog elektroenergetskog sustava Hrvatske. Jedan naponskog nivoa 400 kV ( Meline – Tumbri) i dva naponskog nivoa 110 kV (HE Vinodol-HE Gojak i TS Delnice-TS EVP Moravice). Pored njih prolaze još i tri nadzemna 35 kV voda (TS Kupjak - TS EVP Skrad, TS EVP Skrad - TS Vrbovsko i TS Vrata-TS Kupjak,) od kojih je posljednji danas izvan funkcije. Područje Općine napaja se električnom energijom na 20 kV naponskom nivou iz trafostanice TS 35/20 kV Kupjak, koja svojim kapacitetom zadovoljava današnje potrebe i ima dovoljno rezervne snage za potrebe budućeg konzuma. Distribucija električne energije prema potrošačima vrši se iz 24 distributivne trafostanice 20/0,4 kV u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede i dvije trafostanice 20/0,4 kV koje su u vlasništvu potrošača (bivši DIK). Trafostanice svojom lokacijom i kapacitetom zadovoljavaju potrebe današnjeg konzuma. Niskonaponska mreža je na većem dijelu područja izvedena kao nadzemna, na betonskim ili drvenim stupovima, sa samonosivim kabelskim vodom, a samo u manjem dijelu sa neizoliranim vodičima. Samo je u centru naselja Ravna Gora niskonaponska mreža izvedena podzemnim kabelima. Javna rasvjeta na području Općine, osim u centru naselja Ravna Gora, izvedena je u sklopu nadzemne niskonaponske mreže. U centru Ravne Gore izvedena je na zasebnim stupovima, napajana preko podzemnih kabela.


____________________________________________________________________________________


72

c) Energetika

Na području Općine, nema izgrađenih centralnih toplifikacijskih sustava s pripadajućom cijevnom mrežom, niti plinske mreže. U industrijskom sektoru od energenata su najviše zastupljeni električna energija i tekuća goriva, a najveća energetska potrošnja postoji u drvno prerađivačkoj grani.

U kućanstvima, za potrebe grijanja, potrošne tople vode i kuhanje najviše se koristi drvo, dok su ostali energenti (električna energija, EL lož ulje) zastupljeni u manjoj mjeri. Od ostalih energentata koristi se UNP s neznatnim udjelom od (0,6%). Izgradnjom magistralnog plinovoda Pula-Karlovac, te mjerno redukcijske stanice u Delnicama stvorene su pretpostavke za svekoliku plinofikaciju čitavog administarativnog prostora Općine. Međunarodni naftovod „JANAF“ u funkciji je transporta (tranzita) nafte te nema značajniju energetsku ulogu na lokalnoj razini. d) Vodoopskrba i odvodnja

Opskrbljenost stanovništva vodom gotovo je stopostotna. Neopskrbljeno je jedino naselje Leskova Draga. Stanje vodoopskrbnog sustava je vrlo loše jer su gubici u mreži 43%. U sušnim razdobljima ovakvo stanje odražava se i na osiguranje kontinuirane vodoopskrbe (redukcije vode u ljetnim mjesecima). Od ukupno isporučene vode domaćinstva koriste 83%, a ostatak se isporučuje gospodarskim subjektima, od kojih je najveći potrošač Ravnogorska pilana. Ona iz javnog sustava koristi gotovo polovicu vode namijenjene gospodarstvu, ali i tehnološku vodu iz vlastitog vodozahvata (do 3.000 m3 godišnje). Zdravstvena ispravnost vode u vodovodnoj mreži vodovoda Ravna Gora nije sasvim zadovoljavajuća. Povremeno je prisutna niža pH vrijednost i bakteriološka neispravnost (oko 5% ispitanih uzoraka) vode.

Za razliku od vodoopskrbnog, sustav odvodnje gotovo i ne postoji. Nepostojanje sustavne odvodnje, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda uzrokom je onečišćavanja površinskih i podzemnih voda na području Općine. Jedino naselje u kojem je izveden dio kanalizacijske mreže je Ravna Gora, ali s neodgovarajućom dispozicijom zagađenih voda, što je naročito opasno zbog krških karakteristika terena. Samo poslovno-proizvodni, ugostiteljski i stambeni objekti građeni u novije vrijeme uglavnom imaju propisne septičke jame, dok sva ostala domaćinstva imaju propusne jame (crne jame) iz kojih se otpadna voda infiltrira u tlo.

e) Telekomunikacijska mreža

Područje Općine Ravna Gora pokriveno je u potpunosti pristupnim telekomunikacijskim mrežama udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova) odnosno digitalnih automatskih telefonskih centrala (“Ravna Gora”, “Kupjak”, “Stari Laz”, “Stara Sušica”).

Povezivanje navedenih UPS-ova na višu prometnu razinu tj. na digitalnu telefonsku centralu (AXE) ''Delnice'' realizirano je u potpunosti optičkim sistemom prijenosa, koristeći u tu svrhu položene svjetlovodne kabele na relaciji Delnice -Kupjak –Ravna Gora –Vrbovsko i Ravna Gora –Mrkopalj. Lokacije i kapaciteti postojećih UPS-a u potpunosti zadovoljavaju postojeće potrebe i imaju dovoljne rezerve. U slučaju većeg povećanja broja stanovnika od planiranog, može se vrlo jednostavno izvršiti daljnje proširenje kapaciteta postojećih UPS-a.


____________________________________________________________________________________


73

Kapacitet digitalne centrale za mobilnu telefoniju zadovoljavajući je bilo u pogledu NMT ili GSM priključaka. Postoje još djelomično problemi u pokrivanju signalom cijelog područja Republike Hrvatske, Županije, pa tako i Općine Ravna Gora, no to će se riješiti ugradnjom novih planiranih baznih postaja za NMT i GSM prijenos. 1.5.1.8. Zaštita prostora a) Zaštita tla

Na području Općine nisu utvrđena osobito vrijedna obradiva tla P1 kategorije (osobito vrijedno obradivo poljoprivredno tlo), a niti tla P2 kategorije (vrijedno obradivo poljoprivredno tlo). To je iz razloga što su uvjeti geneze, a u prvom redu matični supstrat, reljefne prilike i klima uvjetovale kisela (distrična) tla, koja su općenito nižeg boniteta zbog svojih nepovoljnih kemijskih svojstava. Sva obradiva tla spadaju u P3 kategoriju (ostalo obradivo poljoprivredno tlo).

Najkvalitetnije poljoprivredne površine na području Općine nalaze se na lokalitetima: Travnik (cca 40 – 50 ha), sušičko polje u Staroj Sušici (cca 60 ha od čega polovica oranica), Kosa prema Mrkoplju (uglavnom pašnjaci i livade, a oranica cca 30 ha), polje u Starom Lazu (terasirano cca 50 ha), oko Kupjaka. Jednako vrijedne manje površine se nalaze: iza tvornice Radin Ravna Gora, na lokalitetima: Šerementovo, Leskova Draga, Šisko polje (u nastavku Leskove Drage), Mala Višnjevica, te danas uglavnom napuštene i zarasle površine oko Petehovca i u Ravnogorskim lazima. Livade i pašnjaci zauzimaju 2344,14 ha i uglavnom se nalaze uz obrađivane površine i naselja, a djelomično su to i napuštene oranice. Ima ih i unutar šumskih područja, međutim kako se sve manje koriste za ispašu i sjenokošu, polagano ih osvaja šuma. b) zaštita voda

S aspekta ugroženosti od onečišćenja najosjetljivije je područje slivova podzemnih voda, zbog propusne krške vodonosne sredine. Za izvorišta vode na području općine preliminarno su određene zone utjecaja na izvorišne vode i predložene zone sanitarne zaštite. Također su utvrđeni ili pretpostavljeni utjecaji s područja općine na izvorišta izvan nje (Kupica, Zeleni Vir, manji izvorim u Delnicama, Brodu na Kupi, Moravicama i izvori u Općini Vrbovsko). Pojedine dijelove općine koji još nisu dovoljno istraženi treba smatrati osjetljivim područjem gdje je najbolja preventivna zaštita ograničenje izgradnje i nekih aktivnosti.

Djelomično izgrađena kanalizacija u naselju Ravna Gora, zbog stihijske izgradnje i neodgovarajućeg ispuštanja otpadne vode u ponore predstavlja veću opasnost od individualnog zbrinjavanja otpadnih voda u septičkim taložnicama s disperznim ispuštanjem. Osjetljiva su i područja naselja Kupjak, Leskova Draga, Šije, Stara Sušica koja su također u zonama ograničenja ili šire zaštite izvorišta vode za piće. Nepravilno riješena odvodnja otpadne vode ovih naseljenih područja može imati za posljedicu bakteriološka onečišćenja izvorišta.

Vrlo su rizične i krške depresije u kojima se odlaže razni otpadni materijal koji doprinosi bakteriološkim onečišćenjima, ali možda i opasnijim kemijskim zagađenjima. Iskopi kamena i šljunka također predstavljaju osjetljiva područja, jer se kroz njih u podzemlje ispiru zagađene oborinske vode. Sličan rizik predstavljaju prometnice, izuzev poluautoceste kod koje je rizik smanjen na najmanju mjeru zbog provedene zaštite. Izgradnjom autoceste izazvane su privremene posljedice na bujičnim koritima zbog nasipavanja iskopanog materijala što može imati i dugoročnije utjecaje na stanje kakvoće vode. Pilane i proizvodni pogoni ne smatraju se posebno rizičnim jer nemaju završne


____________________________________________________________________________________


74

obrade s korištenjem kemijskih zaštitnih sredstava, a otpadne vode se zbrinjavaju slično kao i sanitarne vode od stanovništva. Trajna je ugroženost podzemnih voda od Jadranskog naftovoda jer nema sustava kontrole, a briga o održavanju je minimalna ili gotovo da je nema.

Kontroliranim zbrinjavanjem otpadnih voda naselja i postojećih samostalnih objekata i pogona može se kakvoća voda u prirodi očuvati i održavati u okviru propisanih uvjeta. c) zaštita zraka

Sa velikom sigurnošću može se procijeniti da je zrak na području Općine prve kategorije tj. čist. Glavni izvori emisija onečišćujućih tvari u zrak su cestovni promet, industrija (prvenstveno drvna), te domaćinstva i uslužna poduzeća (ustanove, ugostiteljstvo, trgovina). Količine emitiranih onečišćujućih tvari iz svih izvora onečišćenja zraka ne doprinose značajno pogoršanju kvalitete zraka.

d) zaštita prirodne baštine

Na području Općine nema zaštićenih lokaliteta prirodne baštine od Državnog i županijskog značaja, no postoji nekoliko područja izrazitih prirodnih vrijednosti, čija bi zaštita trebala biti izvršena na lokalnom nivou:

• Ponor pod Kosicom, • Mrzla draga kod Kupjaka, • Vrh Velike Višnjevice, • park šuma “Suhi vrh”, • Stara tisa u šumi Tablica.

e) zaštita kulturne baštine

Na području Općine registrirane su povijesne cjeline naselja Ravna Gora i Stari Laz (ruralne cjeline) i povijesne građevine; crkva Sv. Terezije Avilske u ravnoj Gori, te ladanjski dvorac i crkva Sv. Antona Padovanskog u Staroj Sušici. Zbog svrstavanja središnjeg naselja i naselja Stari Laz u kategoriju ruralnih cjelina biti će potrebna povećanu pažnja pri određivanju mogućnosti širenja naselja i definiranju tipa izgradnje novih i mogućnosti rekonstrukcije postojećih objekata, kako stambenih tako i ostalih, sa ciljem očuvanja ruralnih obilježja zbog kojih je registracija i izvršena. Obzirom na očekivani razvoj stanovništva i još uvijek prisutan tradicionalni način života (dopunsko bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom za vlastite potrebe na proširenim okućnicama) očuvanje tradicionalnih ruralnih vrijednosti ne bi smjelo predstavljati ograničenje daljeg razvoja. 1.5.2 MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA

DEMOGRAFSKE PODATKE

Kvantitativne i kvalitativne značajke stanovništva određuju odnos prema prostoru, njegovim potencijalima i resursima. Opredjeljenja o načinu korištenja prostora, odabir djelatnosti koje će se u prostoru odvijati i način njegove transformacije u prvom redu ovisi upravo o značajkama stanovništva koje naseljava taj prostor. Razvoj područja rezultat je interakcije stanovništva i prostora, pri čemu su važne karakteristike obaju komponenata.


____________________________________________________________________________________


75

Loše karakteristike jedne od komponenti, ili obje, svakako predstavljaju ograničenje u planiranju razvoja. Analiza demografskog stanja ukazala je na kontinuirani (ali usporen) proces smanjivanja stanovništva u periodu 71. – 91.godina. U apsolutnom iznosu taj je pad malen. Međutim, u posljednje vrijeme, unatoč negativnom prirodnom kretanju po službenoj statistici, uočavaju se (prema neslužbenim podacima) pozitivni pomaci u ukupnom kretanju broja stanovništva, što daje nade u ostvarenje projekcije dane Županijskim planom (3507 stanovnika 2015. godine). Oko 3500 stanovnika Općine je resurs na kojem može počivati razvoj ovog područja, ali ograničenje će predstavljati nepovoljna struktura stanovništva, prvenstveno starosna (smanjenje radnoaktivnog kontigenta), pa zatim i obrazovna. 1.5.3 MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA

GOSPODARSKE PODATKE Okosnicu gospodarstva Općine čine drvo prerađivačka industrija i šumarstvo.

Ograničavajući faktor za dalji razvoja šumarstva predstavlja današnja organizacija upravljanja (centraliziranost funkcija i upravljanja dobiti). Ta se ograničenja moraju ublažiti i uskladiti s potrebama lokalne samouprave. U domeni drvne industrije, današnji usitnjeni kapaciteti prerade drva nisu u stanju samostalno ponuditi tržištu cjelovitiji proizvodni program, već samo dijelove tih programa. Napredak drvne industrije iziskuje proizvodno i tehnološko vezivanje s proizvođačima koji mogu povezati cjelinu proizvodnog programa ili na veće trgovačke lance koji mogu nuditi paletu proizvoda. Bez šire suradnje na preradi drva u Gorskom kotaru ne mogu se očekivati veći razvojni pomaci u preradi drva.

Poljoprivreda u cjelini je danas gotovo zanemariva (za vlastite potrebe). Zbog mnoštva razloga ova djelatnost će i nadalje biti u funkciji podmirenja samo dijela vlastitih potreba. Mogućnosti razvoja uslužnih djelatnosti za potrebe stalnog stanovništva imaju limitirane razvojne mogućnosti ( trgovina, uslužni obrt), ali se otvaraju mogućnosti razvoja uslužnih djelatnosti koje se ne baziraju na stalnom stanovništvu kao korisniku (turizam), a danas su u začetku. Daljnji gospodarski i društveni razvoj Općine dodatno mogu otežati pomanjkanje kapitala i menadžerskog kadra, zastarjeli odgojno obrazovni sustav, te državni centralizam koji onemogućava lokalnu samoupravu da bitnije utječe na razvoj pojedinih gospodarskih djelatnosti.

1.5.4 MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU NA

PROSTORNE POKAZATELJE

Prostornim pokazateljima u užem smislu možemo smatrati pokazatelje stupnja iskorištenosti prostora u smislu njegove zauzetosti građevinama, odnosno njegove izgrađenosti. Međutim, prostorne pokazatelje čine i sva ostala saznanja o procesima i transformaciji prostora koja mogu otvarati mogućnost ili predstavljati ograničenje u daljnjem razvoju područja. Pored izgrađenih i prirodna obilježja područja, odnosno režimi korištenja i mjere zaštite, koje su uspostavljane i kojih se treba pridržavati kako bi se ona očuvala, imaju značajni utjecaj na daljnji razvoj predmetnog područja. Stoga su mogućnosti i ograničenja razvoja obrađena po slijedećim temama:


____________________________________________________________________________________


76

1.5.4.1. Prirodni sustavi

Mogućnost prostornog razvoja u manjoj je mjeri ograničena geotehničkihm značajkama područja, o kojima ovisi prikladnost pojedinih terena za građenje. Analizom stanja utvrđeno je da se najveća naselja i većina obradivih površina nalazi upravo na terenima slabijih geotehničkih značajki (IV a i IV b kategorije) pa će se pri definiranju prostora za njihovo širenje ova ograničenja morati uzeti u obzir.

Nadalje, zbog geološke građe mogućnost akumuliranja podzemne vode je mala, što rezultira pojavom velikog broja izvora i pištalina neznatnih kapaciteta. Međutim, unatoč malom kapacitetu za vodoopskrbu područja kaptirano je više izvora od kojih su značajniji sustav izvora Frankopan, izvori Josipovac i Bajt te nekoliko malih izvora. Kakvoća vode na području Općine je dobra. Svi izvori uključeni u vodoopskrbni sustav kategorizirani su u prvu vrstu voda. Ove se vode u prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za piće ili u prehrambenoj industriji. Površinske vode dovoljne su kakvoće da se mogu koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba. Mogućnost vodoopskrbe sa vlastitog područja pretpostavka je razvoja u periodu do uključivanja u širi vodoopskrbni sustav, a nakon toga predstavlja sigurnost u opskrbi područja. Stoga je zaštita vodnih resursa nužna unatoč činjenici da prioritet očuvanja vodnih resursa predstavlja ograničavajući faktor u daljnjem prostornom razvoju područja.

Većina ljudskih aktivnosti povezana je s klimom, a osobito radovi na otvorenom, pa primjerice, građevinski radovi ili poljoprivredne, šumarske i mnoge druge djelatnosti ovise o oborinama, snježnim prilikama, vjetrovima i sl. Stoga klimatske značajke ovog područja imaju ograničavajući karakter u odvijanju temeljnih gospodarskih aktivnosti i svakodnevnom životu stanovništva ovog područja. No s druge strane klimatske značajke u korelaciji sa značajkama reljefa i vegetacije te očuvanim prirodnim okolišem značajnih krajobraznih vrijednosti imaju stimulativni karakter za razvoj dopunskih djelatnosti, prvenstveno turizma. 1.5.4.2. Naselja

Naselje Ravna Gora je lokalno žarište razvitka koje generira razvoj unutar područja svoje gravitacije. Gotovo konstantan broj od 2500 stanovnika i današnja opremljenost naselja dobra je osnova daljeg razvoja. Sa aspekta izgrađenosti prostor Općine je relativno slabo iskorišten. Naselja zauzimaju ≈2%, a državna infrastruktura ≈3%, što ukopno čini oko 5% područja Općine. Iz navedenog podatka može se zaključiti da su mogućnosti daljnjeg razvoja u odnosu na raspoloživi prostor velike. Međutim, ograničenje predstavlja dosadašnji način izgradnje i korištenja, kako naselja tako i infrastrukturnih objekata, naročito onih od Državnog značaja. U strukturi izgrađenosti prostora Općine upravo je izgrađenost ovom vrstom objekata specifičnost izgrađenosti cjelokupnog prostora, jer je površina zauzeta tim objektima (≈235 ha) veća nego ukupna površina pod naseljima (≈183 ha). Prostorni raspored ovih objekata u pravilu je rezultat (financijski) optimalnih tehničkih rješenja, a ne logike prostora i usklađivanja pojedinih namjena u prostoru. Rezultat su konflikti na dodiru sa ostalim namjenama, naročito stambenom, što predstavlja ograničavajući faktor u planiranju daljnjeg razvoja na ovom prostoru, odnosno iziskuje napore u rješavanju zatečenih problema. Način gradnje, odnosno formiranja naselja specifičan je. Sva su naselja linearnog tipa i odavno su dosegla, odnosno prešla duljinu koja bi se mogla smatrati optimalnom i racionalnom, naročito u smislu rješavanja komunalnih potreba.


____________________________________________________________________________________


77

1.5.4.3. Promet

Područje Općine nalazi se na prometnom pravcu državne važnosti koji je ujedno sastavni dio europskog prometnog koridora. Mogućnost razvoja leži upravo u ostvarivanju neposredne veze ovog područja na prometnu infrastrukturu ovog pravca, prvenstveno cestovnu, pa potom, eventualno i na energetsku. 1.5.4.4. Infrastrukturni sustavi

Mogućnosti odnosno ograničenja razvoja koja proizlaze iz stanja infrastrukturnih sustava različita su ovisno o vrsti, a potom i rangu infrastrukturnih objekata. Prometna infrastruktura

Cestovna infrastruktura pruža veće razvojne mogućnosti od željezničke. Iako nedaleko naselja Kupjak postoji lokalna željeznička stanica. Magistralna pruga Zagreb - Rijeka ne može konkurirati cestovnom prometu zbog velike udaljenosti do najbližih željezničkih postaja Delnice i Vrbovsko i malog broja putničkih vlakova. Tim više što je na području Općine planiran prometni čvor, putem kojeg će se ostvariti neposredna veza lokalne prometne mreže na poluautocestu Rijeka – Zagreb. Ograničenja mogu predstavljati elementi lokalne cestovne mreže, prvenstveno iz razloga što glavne naseljske ceste čine prometnice županijskog ranga. To može stvoriti određene poteškoće u rješavanju prometa na nivou naselja, no kroz analizu stanja ocijenjeno je da obzirom na veličinu i način funkcioniranja naselja i intenzitet prometa ovim prometnicama nisu sazreli uvjeti za izgradnju obilaznih prometnica oko naselja. Stoga bi prioritet trebao biti podizanje tehničkog i uslužnog standarda osnovne cestovne mreže. Željeznička infrastruktura praktički samo tangira krajnji sjeverozapadni dio općine i obzirom na stanje ne otvara nove razvojne mogućnosti, ali ne predstavlja ni ograničenje prostornom razvitku. Za razliku od nje naftovod, koji ima isključivo tranzitnu ulogu, predstavlja ograničavajući faktor prostornog razvoja naselja Ravna Gora i Stara Sušica, te potencijalnu opasnost zbog izostanka provođenja mjere zaštite. Elektroenergetska infrastruktura

Elektroenergetska mreža na području Općine dvojake je funkcije i značaja. Prostorom prolaze prijenosni 400 kV dalekovod od značaja za elektroenergetski sustav Republike Hrvatske te dva 110 kV distribucijska dalekovoda od značaja za elektoroenrgetkski sustav Primorsko-goranske županije te dalekovodi nižeg naponskog nivoa u funkciji napajanja samog područja. Sa aspekta prostornog razvoja i jedni i drugi predstavljaju ograničenje u prostoru, kako zbog njihovog prostornog rasporeda (blizina naselja) tako i zbog specifičnog režima korištenja njima pripadajućeg zemljišta (zaštitni koridori). Naročito se to odnosi na prijenosne i distribucijske dalekovode koji nisu u neposrednoj funkciji ovog prostora (imaju isključivo tranzitnu ulogu), a zauzimaju značajne površine. Sa aspekta razine opskrbe električnom energijom, kao bitnim preduvjetom razvoja, napajanje na 20 kV naponskom nivou kapacitetom zadovoljava današnje potrebe, a postoje i dovoljne rezerve snage za potrebe budućeg razvoja.


____________________________________________________________________________________


78

Energetska infrastruktura

Novi element u razvoju energetske infrastrukture i ukupnom razvoju područja predstavlja novoizgrađeni magistralni plinovod Pula-Karlovac Njegovom izgradnjom su stvorene pretpostavke za izgradnju distribucijskog sustava plinovoda i na području Općine. Koridor naftovoda, za koji je već ranije konstatirano da prolazi područjem na neprimjeren način i stvara konfliktne situacije na područjima kontakta sa naseljima, potrebno je korigirati i smjestiti u zajednički koridor sa magistralnim plinovodom.

Vodoopskrba i odvodnja

Unatoč gotovo stopostotnoj opskrbljenosti područja vodom, stanje vodoopskrbe nije zadovoljavajuće. Ograničenja proizlaze iz lošeg stanja vodoopskrbnog sustava koje rezultira velikim gubicima u sustavu što utječe na osiguranje kontinuirane vodoopskrbe. Sustav odvodnje u začetku je (naselje Ravna Gora) ali dispozicija otpadnih voda nije odgovarajuće riješena. Uspostava sustavne odvodnje, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda temeljni je preduvjet daljeg razvoja, jer su zbog propusnosti krške vodonosne sredine ugroženi slivovi podzemnih voda, a time i vodoopskrba znatno šireg područja. Infrastruktura telekomunikacija

Kapaciteti postojeće infrastrukture u potpunosti zadovoljavaju postojeće potrebe i imaju dovoljne rezerve za razvoj, kako u fiksnoj tako i u mobilnoj mreži. 1.5.4.5. Zaštita prostora Zaštita tla

Na prostoru Općine nisu evidentirana značajnija područja osobito vrijednog pa čak ni vrijednog poljoprivrednog zemljišta. Kakvoća tla, uz klimatske i neke druge (vlasništvo) uvjete svakako predstavlja ograničava mogućnosti razvoja poljoprivredne proizvodnje. S druge strane, veća je mogućnost planiranja drugih sadržaja u prostoru, obzirom da ne postoje značajnija ograničenja koja proizlaze iz potrebe zaštite kvalitetnog tla. Zaštita voda

Gotovo sav prostor Općine pripada utjecajnom području izvorišta vode za piće, za koje se prema stupnju utjecaja na podzemne vode utvrđuje i provodi poseban režim korištenja i zaštite prostora. Zaštita vodnih resursa bitno će utjecati na organizaciju prostora odnosno površina za razvoj naselja i djelatnosti izdvojenih iz naselja, te saniranje stanja i razvoj infrastrukture, naročito energetske i infrastrukture odvodnje. Ograničenje razvoja predstavlja upravo činjenica da se veća naselja koja moraju generirati razvoj područja nalaze unutar druge zaštitne zone, što podrazumijeva isključivanje određenih djelatnosti pa i zabranu gradnje na nekim površinama. Pored toga pojedini dijelovi Općine nisu dovoljno istraženi i njih bi iz ovog aspekta trebalo izbjegavati pri planiranju novih sadržaja, naročito onih koji mogu značajnije utjecati na vodne resurse.


____________________________________________________________________________________


79

Zaštita zraka

Dosegnuti stupanj razvoja i uspostavljena gospodarska strukturu nisu ugrozile kakvoću zraka. Stoga mjere koje treba uspostaviti sa ciljem očuvanja kakvoće zraka neće predstavljati posebna ograničenja ukupnom razvoju. Prije je za očekivati ograničenja u smislu zaštite od zagađenja bukom. Zaštita prirodne i kulturne baštine

Državna i županija nisu iskazale svoj interes u smislu zaštite pojedinih lokaliteta na području Općine, stoga iz aspekta zaštite prirodne baštine sa ove razine ne proizlaze posebna ograničenja. Isto vrijedi i za ograničenja koja bi mogla proizići iz potrebe zaštite kulturne baštine. 1.5.4.6. Dokumentacija o prostoru

Generalna je ocjena da su Prostorni plan Općine Delnice i Generalni urbanistički plan Ravne Gore ispunili svoju zadaću u proteklom razdoblju, te da su, unatoč međusobnoj neusklađenosti u pojedinim dijelovima provedbenih odredbi, bili relativno dobra osnova za razvoj i gospodarenje prostorom na području Općine Ravna Gora. Vremenski odmak pokazuje da su neka planska opredjeljenja ovih planova, naročito planirani prostorni razvoj postavljena previše ambiciozno, pa su ostvarena samo manjim dijelom.

Obzirom da je u proteklom periodu došlo do značajnih promjena u svim segmentima života, od državnog ustrojstva i ukupne strategije razvitka pa do promjene sustava prostornog uređenja, potrebno je preispitati planska rješenja ovih planova u odnosu na današnje uvjete i razvojna opredjeljenja Države, Županije i Općine. Razvojna opredjeljenja Države utvrđena su Strategijom i Programom prostornog uređenja republike Hrvatske i zajedno sa županijskim sadržana su u Prostornom planu primorsko goranske županije. Obzirom da se ostvarenje zacrtane strategije oslanja prvenstveno na gradske i općinske planove, prostornim planom Županije jasno su utvrđeni uvjeti i mjere kojih se je potrebno pridržavati pri njihovoj izradi. Time se osigurava ostvarenje postavljenih ciljeva razvoja i ustanovljenog državnog i županijskog interesa. Odredbe za provođenje ovog plana temeljene su na usvojenim načelima organizacije prostora i prepoznatim realnim procesima, pa iz aspekta dosadašnjeg načina planiranja mogu izgledati rigorozno i ograničavajuće. Naročito je to naglašeno u dijelu Odredbi kojima se određuju uvjeti određivanja građevinskih područja, mjere zaštite prirodnih vrijednosti i mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. Međutim, poštivanje uvjeta koje postavlja županijski plan ne predstavlja ograničenje, već naprotiv preduvjet za rješavanje konflikata u prostoru i ostvarenje održivog razvoja.


____________________________________________________________________________________


80

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE RAVNA GORA CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA

________________________________________________________________________________ IZRADA: JU Zavod za prostorno uređenje

81

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA 2.1.1. RAZVOJ GRADOVA I NASELJA POSEBNIH FUNKCIJA I

INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija

Županijskim planom formirana je osnova sustava razvojnih središta do nivoa središta prostorne cjeline (središte VI. kategorije) koja je temelj realizacije postavljenih ciljeva i zacrtanog koncepta razvoja. Lokalna razvojna središta (središta VII. kategorije) predstavljaju naselja koja su ujedno i središta općina/gradova i neka druga predložena naselja. Ova su središta određena načelno i imaju upućujući karakter. Rangiranje ima svrhu da se Županijskim planom, a nastavno i ovim planom, pozicioniraju osnovne poticajne razvojne aktivnosti i osigura ravnomjerniji razvoj i uravnotežen(iji) standard života stanovništva Županije. Sustav je potrebno razraditi na lokalnom nivou, vezujući na njega lokalnu mrežu naselja. (grafički prilog br. 5.).

Grafički prilog br. 5: Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije - Sustav razvojnih središta



82

U hijerarhijskoj mreži razvojnih središta županije naselje Ravna Gora kategorizirano je kao središte VII. kategorije, odnosno lokalno središte – samostalno naselje ili inicijalno razvojno središte. Iz dodijeljene kategorije proizlazi da se područje njenog razvojnog utjecaja i područje gravitacije u smislu servisiranja javnim funkcijama uglavnom poklapa sa područjem Općine. Sa ciljem ostvarenja uloge središnjeg naselja, županijskim je planom određen minimum sadržaja pojedinih funkcija koje središnje naselje ove kategorije mora imati kako bi se osigurao standard života stanovništva gravitacionog područja (tablica 12).

Tablica 12: Planirane funkcije lokalnih središta RANG SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE

VII. SREDIŠNJE NASELJE SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJI

Lokalno središte Uprava i sudstvo - općinski organi samouprave - policijska stanica

Školstvo - područna osnovna škola ili osnovna škola Kultura - knjižnica i čitaonica Zdravstvo - primarna zdravstvena zaštita Financijske i slične usluge - mjenjačnica

Trgovina obrt i usluge - trgovine mješovitom robom - obrtničke i uslužne radionice

Središte općine

Baška Bribir Dobrinj Kostrena Lovran Malinska Mošćenička Draga Punat Ravna Gora Vrbnik

Šport

Uprava i sudstvo Školstvo - područna osnovna škola Kultura - knjižnica i čitaonica Zdravstvo - primarna zdravstvena zaštita Financijske i slične usluge - mjenjačnica

Trgovina obrt i usluge - trgovine mješovitom robom - obrtničke i uslužne radionice

Ostala lokalna središta

Veli Lošinj Lopar Nerezine Osor

Šport

2.1.1.2. Razvoj infrastrukturnih sustava a) Sustav prometa Županijskim prostornim planom definirana je osnovna prometna mreža Općine državnog i županijskog značaja (grafički prilog br. 6.). Cestovnu prometnu mrežu čine:

• državna autocesta Goričan – Zagreb – Rijeka; • osnovna državna cesta Rijeka – Zagreb ("Lujzijana"); • županijska cesta (“Karolina”) Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj –

Fužine – Meja i • županijska cesta (“Lujzijana”) – čvor Ravna Gora – (“Karolina”) –

(Vrelo, Bjelolasica – Jasenak).



83

Grafički prilog br. 6.: Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije - Sustav prometa

Mreža županijskih prometnica dopunjava se novom županijskom prometnicom od čvora na autocesti prema rekreacijsko-sportskim i turističkim destinacijama Begovo Razdolje i Bjelolasica i obilaznicom naselja Ravna Gora (nova dionica postojeće županijske ceste Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj).

Željezničku prometnu mrežu čini dionica postojeće željezničke magistralne glavne pruge (MG 1), proteže se od državne granice (Botovo) – Zagreb – Rijeka i predstavlja nastavak magistralnog željezničkog pravca koji povezuje Budimpeštu s Jadranskim morem.

Cijevni promet čini infrastruktura postojećeg magistralnog naftovoda za međunarodni transport Omišalj – Sisak i magistralni plinovod Pula – Delnice – Vrbovsko – Karlovac.



84

b) Sustav veza Telekomunikacijske građevine (grafički prilog br. 7.) čine međunarodni TK kabel I. razine Rijeka – Karlovac – Zagreb (državnog značaja) i magistralni TK kabel II. razine Rijeka – Delnice – Ogulin / Karlovac (županijskog značaja).

Osnovni ciljani koncept pristupne mreže na rezidencijalnim područjima je FTTC (optička nit do blizine pretplatnika). Inicijalne hibridne optičko-bakrene pristupne mreže gradit će se koliko god je to moguće u telekomunikacijskim kanalizacijama, čime će se omogućiti etapna i ekonomski racionalna nadogradnja, sukladno komercijalno raspoloživim resursima pristupnih mreža na svjetskome, a time i na hrvatskom tržištu ka strukturama koje će podržavati širokopojasnost, dvosmjernost i multifunkcionalnost te uz klasične telefonske usluge omogućavati prijenos podataka, internet, video zapis na zahtjev, televiziju visoke rezolucije i drugo. c) Sustav energetike Od strateških ciljeva Republike Hrvatske na području Općine treba ostvariti:

• poticanje korištenja obnovljivih izvora energije, • aktivno promoviranje i poticanjem energetske efikasnosti (osobito u

zgradarstvu), • ublažiti rast potrošnje električne energije upotrebom alternativnih

(obnovljivih) izvora energije (biomasa, sunce, vjetar, i dr.) te plina uz poticanje primjene novih, energetski efikasnijih tehnoloških rješenja.

Elektroopskrbni sustav Elektroenergetska mreža državnog i županijskog značaja (grafički prilog br. 7.) temeljena je na razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede. Na području Općine nije predviđena izgradnja novih elektroenergetskih objekata naponskog nivoa 110 – 400 kV. Postojeći 400 kV i dva 110 kV dalekovoda, koji jednim dijelom trase prolaze područjem Općine, u sustavu prijenosne mreže Republike Hrvatske zadržavaju funkciju koju imaju i danas. U zaštićenom koridoru ovih dalekovoda i dalje je potrebno ograničavati mogućnost građenja zbog opasnosti od približavanja dijelovima voda koji su pod naponom, odnosno ugrožavanja sigurnosti pogona dalekovoda. Transport plina (sustav plinifikacije)

Tijekom 2006.g. izgrađen je magistralni plinovod Pula – Karlovac, što je i bilo predviđeno Prostornim planom Županije Primorsko-goranske (grafički prilog br. 7.) Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka županijske plinske mreže. Transport nafte Područjem Općine prolazi magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj – Sisak kapaciteta 3200 m3/h (grafički prilog br. 7.). On je građevina od važnosti za državu, za čiji daljnji razvoj nisu potrebni zahvati izvan prostora namijenjenog za tu



85

namjenu (koridor naftovoda). Unutar koridora otvorena je mogućnost zahvata sa ciljem povećanja kapaciteta i instaliranja drugih kompatibilnih sadržaja.

Grafički prilog br. 7.: Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije - Energetski sustav Dopunski i obnovljivi izvori energije Potrebno je ispitati mogućnosti korištenja dopunskih i obnovljivih izvora energije koji, osim energetskih i ekoloških efekata značajnih za cjelokupni energetski sustav, mogu imati utjecaja na razvitak lokalne zajednice. Obzirom na postojeće pogone drvne industrije, to se naročito odnosi na korištenje drvnih ostataka iz procesa proizvodnje – biomase, ali i na ostale obnovljive izvore energije. d) Vodnogospodarski sustav Vodoopskrba

Županijski je cilj da se u planskom razdoblju od dvadeset godina osiguraju potrebne količine vode na području cijele Županije.



86

Dugoročno rješenje vodoopskrbe gorskog dijela Županije osigurat će se konačnom izgradnjom regionalnog vodoopskrbnog sustava Gorskog kotara (grafički prilog br. 8.).

Grafički prilog br. 8.: Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije – Vodoopskrbni sustav

Okosnica transportnog dijela toga sustava bit će magistralni cjevovod položen uz trup autoceste Rijeka – Zagreb s objektima: VS Šerementovo, VS Stara Sušica i CS Ravna Gora prema Vodoopskrbnom planu Primorsko-goranske županije i Idejnom projektu regionalnog vodoopskrbnog sustava Gorskog kotara (Teh-projekt hidro, Rijeka, 1993. g.). Odvodnja Odvodnja na prostoru Županije određena je modelom razdjelne kanalizacije. Mješovita rješenja moguće je primijeniti samo u iznimnim situacijama.

Temeljni je cilj da se sustav odvodnje dovede u ravnomjeran odnos sa sustavom vodoopskrbe. Razvitak sustava odvodnje treba prilagoditi zaštićenim područjima i utvrđenim kriterijima zaštite u područjima zaštite vode za piće. Industrijski pogoni obvezni su za svoje otpadne vode izgraditi vlastite sustave ili uređaje ili ih putem pred tretmana dovesti u stanje mogućeg prihvata na sustav javne odvodnje.



87

Komunalni mulj, kao ostatak nakon primarnog pročišćavanja, treba prikupljati i organizirati njegovu obradu i doradu na jednom mjestu. 2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA

Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Županije

načelo racionalnog korištenja prostora utvrđeno je kao jedno od temeljnih načela planiranja i usklađivanja prostornog razvitka. Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovita funkcionalna organizacija uz štednju prirodnih resursa. S gledišta temeljnih odrednica prostornog planiranja to se prioritetno odnosi na zaustavljanje nepotrebnog i nepromišljenog zauzimanja prostora za izgradnju naselja i izdvojenih namjena (formiranje građevinskih područja) te prostora za izgradnju infrastrukturnih objekata.

Građevinska područja treba formirati na realnim potrebama uz uvažavanje osjetljivosti prostora utvrđene temeljem ograničenja u prostoru .

U vođenju trasa državne infrastrukture treba koristiti postojeće koridore i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih prirodnih resursa, osobito prosijecanje vrijednih poljodjelskih i šumskih površina. Strateški cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor.

Osim putem određivanja namjene, racionalno korištenje prirodnih izvora osigurava se i putem određivanje režima njihove zaštite. 2.1.2.1. Racionalno korištenje šuma

Šume i šumska zemljišta pokrivaju oko 67 % ukupne kopnene i otočne površine Županije. Zato šume imaju iznimno ekološko, a u Gorskom kotaru i veliko ekonomsko značenje.

Temelj kvalitetnog gospodarenja šumama čine Osnove gospodarenja kojima se analizira gospodarenje u proteklom razdoblju za koji su Osnove donijete i propisuje buduće. U periodu od 40 godina donesene su četiri Osnove gospodarenja kojima se planira gospodarenje šumama na području Općine.

Temeljni ciljevi gospodarenja šumama, utvrđeni na županijskoj razini (PPŽ), podudarni su sa onima koji su ustanovljeni dosadašnjim Osnovama gospodarenja, a mogu se sažeti u nekoliko točaka:

• osiguranje trajnosti ekosustava, • održavanje i poboljšanje višestrukih općekorisnih funkcija šuma, • napredno i trajno gospodarenje te uporaba šuma i šumskih zemljišta, tako i

toliko, da se održavaju njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal i da se ispune bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini na način da to ne šteti drugim ekosustavima,

• budući da preborno gospodarenje najbolje čuva prirodnu strukturu i funkcije šumskih sastojina, u odabiru načina gospodarenja preferirati takav tip gospodarenja uz stvaranje povoljne preborne strukture te očuvanje i ozdravljenje šumskih vrsta i genofonda Gorskog kotara i postupan porast drvne mase,

• prvenstveno treba poticati prirodnu obnovu šuma u cilju postizanja stabilnih, raznolikih i trajnih šuma,



88

• obzirom da se šume na ovom području same zašumljuju, u pravilu nije potrebno planirati nova pošumljavanja,

• treba inzistirati na korištenju poljoprivrednog zemljišta radi sprečavanja prirodnog zašumljivanja na poljoprivrednom zemljištu,

• uzgojne mjere, planiranje pošumljavanja ogoljenih površina podložnih eroziji te prirodna i umjetna obnova trebaju biti prvenstveno podređene zaštiti šuma i očuvanju šumskog tla.

Očuvanje šuma i šumskog zemljišta od utjecaja gradnje infrastrukturnih i

gospodarskih objekata, čija se gradnja na tom zemljištu ne može izbjeći, treba osigurati usmjeravanjem takovih zahvata u manje vrijedne zone. Ukoliko ne postoji mogućnost gradnje na manje vrijednom zemljištu pri zauzimanju šumskih zemljišta treba se pridržavati slijedećeg redoslijeda:

• neobrasla šumska zemljišta i kamenjari, • djelomično obrasla šumska zemljišta, • šikare i lošije šume panjače.

Pri izvođenju građevinskih zahvata na šumskom zemljištu ne smije se pojačati erozija tla. 2.1.2.2. Racionalno korištenje tla

Prostornim planom Županije tlo za poljoprivrednu proizvodnju razgraničeno je u četiri kategorije zaštite. Prostorni raspored poljoprivrednih površina I. kategorije prikazan je na grafičkom prilogu br. 9.

Člankom 12. Odluke o donošenju prostornog plana Primorsko-goranske županije propisana je obveza detaljnog razgraničenja površina poljoprivrednog zemljišta u prostornim planovima jedinice lokalne samouprave, temeljem pedološke karte MJ 1 : 25 000, sa ciljem određivanja površina poljoprivrednog zemljišta pojedine kategorije zaštite i određivanja njegove namjene u skladu s utvrđenom kategorijom zaštite.

Pri određivanju namjene u Županijskom planu usvojen je princip da se zemljište I. kategorije zaštite kartira kao “vrijedno obradivo poljoprivredno tlo”, zemljište II. kategorije kao “ostalo obradivo poljoprivredno tlo”, a zemljišta III. i IV. kategorije kao “ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište”. Pri tome I. kategorija zaštite obuhvaća zemljišta IV. i djelomično V. bonitetne klase, II. kategorija zemljišta V. i VI. bonitetne klase, a III. i IV. kategorija preostale bonitetne klase.

Temeljem detaljnijih istraživanja, a prema utvrđenim bonitetnim klasama uz uvažavanje osobitosti pojedinih sistemskih jedinica i postojećeg načina korištenja, način određivanja kategorija zaštite poljoprivrednog zemljišta na području Općine potrebno je modificirati u odnosu na onaj primijenjen u Županijskom planu. Tako će se kao zemljište I. kategorije štititi ono IV. bonitetne klase, kao zemljište II. kategorije zaštite ono V. bonitetne klase, dok će se zemljišta III. i IV. kategorije zaštite činiti ona VI., VII. i VIII. bonitetne klase.

Kategoriziranje poljoprivrednog zemljišta u kategorije zaštite izvršit će se u prvom redu upravo radi zaštite zemljišta visokog boniteta, ali i ostalog zemljišta koje se može iskoristi za poljoprivrednu proizvodnju uključujući i stočarstvo.



89

Grafički prilog br. 9.: Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije – Zaštita poljoprivrednog zemljišta

Namjena poljoprivrednog zemljišta odredit će se na način da se zemljište I. kategorije zaštite kartira kao vrijedno obradivo poljoprivredno tlo, zemljište II. kategorije zaštite kao ostalo obradivo poljoprivredno tlo, a zemljišta ostalih kategorija zaštite kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, što je sukladno odredbama županijskog plana.

Pored zaštite poljoprivrednog zemljišta, putem njegove kategorizacije u Planu, sa ciljem privođenja poljoprivrednog zemljišta svrsi potrebno je stvoriti uvjete koji će poticati vlasnike i ovlaštenike poljoprivrednog zemljišta na njegovo korištenje sukladno njegovoj osnovnoj namjeni. Odgovarajućim mjerama treba poticati oživljavanje poljoprivredne proizvodnje jer je to jedini način zaustavljanja trenda prenamjene i gubitka poljoprivrednog zemljišta. Osobito treba poticati ekološki prihvatljivu proizvodnju zdravstveno ispravne hrane.



90

2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA OKOLIŠA

Ekološka stabilnost okoliša ovisi o prihvatnom kapacitetu njegovih sastavnih

dijelova, odnosno njihovim mogućnostima da zadrže svoja prirodna svojstva uslijed djelovanja različitih, u pravilu antropogenih, utjecaja. Od tih utjecaja, kao najizraženiji na području Općine, registriran je negativan utjecaj na vode (grafički prilog br. 10.).

Grafički prilog br. 10.: Izvadak iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije – Područja, cjeline i dijelovi ugroženog okoliša

Županijskim planom zaštita voda određena je kao prioritet. Mjerama zaštite treba sačuvati vode koje nisu onečišćene, zaustaviti trend pogoršanja kakvoće vode saniranjem ili uklanjanjem izvora onečišćenja te osigurati racionalno korištenje voda.

U planiranju treba polaziti prvenstveno od načela prevencije što podrazumijeva poduzimanje potrebnih mjera da se spriječi nastajanje i ograniči ispuštanje otpadnih voda te posebno opasnih i drugih tvari koje mogu uzrokovati onečišćenje ili zagađenje voda za piće.



91

Osnovni ciljevi zaštite voda od onečišćenja na području Općine Ravna Gora su:

- zaštita od onečišćenja podzemnih voda u slivu sadašnjeg izvorišta vodoopskrbe izvora Kupice (jedan od glavnih izvorišta na području Gorskog kotara) i potencijalnog izvorišta Zeleni vir,

- zaštita od onečišćenja podzemnih voda u slivu sadašnjeg izvorišta vodoopskrbe regionalnog vodovoda Općine Vrbovsko – izvora Ribnjak,

- zaštita od posljedica erozije nastale izgradnjom plinovoda lokalnog izvorišta vodoopskrbe Ravne Gore – izvorišta Frankopan i

- postizanje zadovoljavajućeg higijensko-sanitarnog standarda u naselju Ravna Gora, općinskog središta i naselja s najvećim brojem stanovnika u općini (po veličini treće naselje u Gorskom kotaru).

Bez obzira na dugoročna rješenja vodoopskrbe goranskog područja (izgradnja

regionalnog vodovoda iz akumulacije Križ očekuje se tek koncem planskog razdoblja), zaštita izvorišta Kupice i Ribnjaka, zbog njihova značaja za vodoopskrbu Gorskog kotara, prioritetan je cilj od županijskog značaja. U tom smislu i ovaj Prostorni plan ima veliku ulogu.

Utjecaj izgrađenih struktura na ostale sastavnice okoliša (tlo, zrak), obzirom na izgrađenost i način gradnje, je mali. Značajniji proizvodni kapaciteti locirani unutar poslovne zone nekadašnjeg “Radina” zbog kapaciteta i korištene tehnologije nemaju značajnijeg utjecaja. Od ostalih gospodarskih aktivnosti, o kojima treba voditi računa pri donošenju mjera za očuvanje ekološke stabilnosti na području Općine, treba izdvojiti eksploatacijska polja prirodnog kamena i šljunka te divlje deponije (smetlišta) u Ravnoj Gori, Staroj Sušici i Kupjaku. Potencijalnu opasnost predstavljaju objekti prometne infrastrukture koji i pri redovitoj eksploataciji, a posebno u slučaju akcidentnih situacija mogu imati značajnijeg utjecaja na okoliš. To su u prvom redu državna cesta Rijeka – Zagreb, državna poluautocesta (u izgradnji) Rijeka – Zagreb, željeznička pruga, a posebno naftovod i budući plinovod.



92

2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA OPĆINSKOG ZNAČAJA 2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ

Jedan od temeljnih ciljeva demografskog razvoja postavljen Županijskim planom odnosi se na poticanje progresivnog demografskog razvitka uz sprečavanje depopulacije i izumiranja emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Pri tome bi optimalna prosječna godišnja stopa rasta županijske populacije trebala iznositi 0.5% godišnje.

Na tragu zacrtanog cilja, (temeljem studije “Demografski razvitak Primorsko-goranske županije”) projiciran je i demografski razvitak na području Općine do 2015. godine. Rast općinskog stanovništva, prema iskazanoj projekciji, trebao bi se odvijati po stopi od 0.44 % godišnje što je neznatno sporije od optimalnog prosjeka rasta sveukupne županijske populacije, ali znatno dinamičnije od projiciranog razvitka populacije većine goranskih općina. To predstavlja dobru polaznu osnovu za podizanje razine razvijenosti, rast zaposlenosti, standarda i kakvoće življenja stanovništva na ovom prostoru. Mogućnost ostvarenja ove projekcije, unatoč negativnom prirodnom kretanju koje evidentira službena statistika u periodu od 1971. do 1991. godine, potvrđuju pozitivni predznaci ukupnog kretanja stanovništva nakon 1991. godine, istina, evidentirani neslužbenim podacima.

Popisom stanovništva iz 1991. godine na području Općine registrirano je 3167

stanovnika, a projekcijom Županijskog plana projicirano je da će na istom prostoru 2015. godine biti stalno nastanjeno 3504 stanovnika. Projekcija stanovništva pojedinih naselja, bazirana na utvrđenim demografskim procesima, projicira intenzivniji rast središnjeg naselja i naselja koja su sačuvala biološku masu (Stari Laz, Stara Sušica) i negativan predznak daljeg demografskog razvitka ostalih naselja. Među njima je i naselje Kupjak koje, unatoč relativno velikom broju stanovnika (za lokalne prilike), ima lošu demografsku perspektivu. Napore u revitalizaciji ovog naselja, osim slabije demografske perspektive, otežat će i nova prometna rješenja jer će Kupjak dovršenjem autoceste izgubiti položajne prednosti smještaja uz (do danas) najznačajniju prometnicu. Projicirana distribucija stanovništva po naseljima 2015. godine iskazana je u tablici 13. Tablica 13: Projekcija stanovništva 2015. godine iskazana po naseljima

naselja stanovništvo 1991 projekcija 2015 2015 1991

Ravna Gora 2135 2536 118,8Stara Sušica 351 358 102,0Stari Laz 312 329 105,4Kupjak 312 229 73,4Leskova Draga 31 26 83,9Šije 26 26 100,0ukupno Općina 3167 3504 110,6

Unatoč povoljnoj stopi rasta stanovništva, kočnicu daljem demografskom, ali i

sveukupnom razvoju i nadalje će predstavljati njegova nepovoljna struktura, u prvom redu starosna (smanjen radni kontigent) i obrazovna. Stoga je, sa ciljem poboljšavanja navedenih struktura stanovništva potrebno, pored mjera na državnom i županijskom, poduzimati i mjere na lokalnom nivou kojima će se u prvom redu zaustaviti odliv mlađeg, obrazovanog, a potom i stimulirati povratak iseljenog stanovništva. Istina, postavlja se pitanje u kojoj mjeri lokalna samouprava u okvirima svojih mogućnosti može stimulativnim mjerama utjecati na poboljšanje demografske situacije



93

kada Država i Županija u ovom (gospodarskom) trenutku teško iznalaze načine i sredstva za ostvarenje zacrtanih demografskih ciljeva i verificiranih programa (npr. Nacionalni program demografske obnove koji se neposredno odnosi na brdsko planinska područja). No, bez obzira na trenutne mogućnosti ostvarenja, temeljni ciljevi demografske politike na čijem ostvarenju treba kontinuirano raditi su:

• ustanovljenje mjera pronatalitetne politike kojima će se rehabilitirati izuzetno niski nivo rađanja,

• ustanovljenje mjera za podizanje nivoa obrazovne strukture, • vođenje imigracijske politike koja se bazira na imigrantu – povratniku, dakle,

onom pojedincu i njegovoj obitelji koji vuku neposredne zavičajne korijene iz mjesta ponovnog doseljenja.

Prema rezultatima demografske studije idealan je povratnik onaj koji je, svojevremeno, zbog školovanja, potrage za novim zaposlenjem i slično napustio svoj kraj, a sada ima namjeru povratka. U tom slučaju stimulativnim mjerama u kojima dominantno mjesto zauzima mogućnost kvalitetnog zapošljavanja, on se vraća u zavičaj i inicira svojim iskustvom i znanjima novu ili pak modernizira tradicionalnu proizvodnju. Time se ujedno izbjegavaju problemi koji nastaju zbog potrebe savladavanja čitave palete sadržaja adaptacije, koji postanu nepremostivi čimbenici ostanka stranog stanovništva. Lokalna zajednica u poticaju povratnih migracijskih tokova treba biti maksimalno fleksibilna jer i male (fiskalne, infrastrukturne, bankarske itd.) pogodnosti mogu polučiti dalekosežne gospodarske, a naročito demografske učinke. 2.2.2. ODABIR PROSTORNO-RAZVOJNE STRUKTURE

Promjene postojeće prostorne strukture i pravci daljeg prostornog razvoja ovise, u prvom redu, o usvojenom konceptu gospodarskog razvoja. Stoga je logično da se, najprije na nivou koncepcije, definiraju osnovni pravci gospodarskog razvoja, a potom mogućnosti stvaranja prostornih preduvjeta za njegovo ostvarenje. 2.2.2.1. Koncepcija gospodarskog razvoja

Daljnji razvoj područja Općine moći će se realizirati na međusobnom povezivanju gospodarskog, prostornog, ekološkog pa i društvenog razvoja. Iz toga proizlazi potreba utvrđivanja realnih globalnih ciljeva radi ostvarenja dugoročnih koncepcija razvoja. Precizna razrada ovih ciljeva bit će iskazana u točki 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti kroz planirani razvoj pojedinih djelatnosti.

Globalni razvojni ciljevi su:

• pokretanje razvojnog ciklusa zasnivanog na višim fazama obrade drva, koristeći prvenstveno vlastite prirodne resurse i radnu snagu, modernu tehnologiju, organizaciju i u orijentaciji na međunarodnu razmjenu,

• povećanje volumena proizvodnje roba i usluga uz dizanje proizvodnosti rada i povećanje profitabilnosti,

• diverzificiranosti gospodarskih aktivnosti, uvođenjem šire palete



94

proizvoda i usluga koje mogu izdržati tržišnu konkurenciju te osigurati veću zaposlenost, nove investicije i izvoz,

• osiguranje boljeg životnog standarda i kvalitete življenja ljudi porastom plaća i sredstvima za podmirenje sve većih socijalnih i komunalnih potreba kao osnovnog preduvjeta i za postepeno pomlađivanje stanovništva.

Temeljni pravci razvoja Općine, kao i do sada, bit će prerada drva i šumarstvo.

Poljoprivreda, zbog mnoštva ograničenja, nema ni približan razvojni potencijal, ali otvara mogućnosti specifične ekološke, poljoprivredne proizvodnje kao dopune temeljnim djelatnostima. Osim ovih djelatnosti sve se više razvija i obrada metala. Nova djelatnost koja može utjecati na promjenu gospodarske strukture je turizam. Ostale gospodarske djelatnosti pokrivat će i nadalje uglavnom vlastite potrebe gospodarstva i stanovništva Općine. Njihov će razvoj bez obzira na potrebe diversifikacije gospodarske strukture i nadalje ovisiti prvenstveno o razvoju drvoprerađivačke industrije.

Prerada drva u suštini ima propulzivnu ulogu u uvođenju tehničko-tehnoloških inovacija, omogućava veće zapošljavanje, može ostvariti bruto proizvod većih vrijednosti, veću profitabilnost, veći izvoz i veće poreze i doprinose. Za taj razvoj su potrebne tehnološke rekonstrukcije, inovacije i moderne tehnologije kojima će se štititi okoliš i kojima će se proizvoditi proizvodi visokih tehnologija s konkurentnim cijenama, niskim troškovima i visokom proizvodnošću.

Sadašnji usitnjeni kapaciteti prerade drva nisu u stanju samostalno ponuditi tržištu cjelovitiji proizvodni program, već samo dijelove tih programa. Takav razvoj upućuje na proizvodno i tehnološko vezivanje s proizvođačima koji mogu povezati cjelinu proizvodnog programa ili na veće trgovačke lance koji mogu nuditi paletu proizvoda. Stvaranje novog proizvoda ili njegovih komponenti koji će moći konkurirati na svjetskom tržištu cijenom, kvalitetom i dizajnom zahtjeva izrazito velike napore pa bi prerađivači drva iz Ravne Gore i ostalih područja Gorskog kotara trebali zajednički surađivati. Bez te šire suradnje ne mogu se očekivati veći razvojni pomaci u preradi drva.

Nova komunikacijska i informacijska tehnologija bitno su povećale mogućnost geografske specijalizacije u proizvodnji roba i usluga tako da i najrazvijenije privrede ne proizvode kompletne proizvode. Prerada drva u Ravnoj Gori i Gorskom kotaru, pored suradnje na izradi pojedinih elemenata (npr. stolica) s inozemnim partnerima, trebala bi ponuditi i vlastiti tržišno prihvatljiv proizvod.

Šumarstvo zbog sadašnje centraliziranosti funkcija i upravljanja dobiti ne

omogućuje korištenje prednosti i pogodnosti koje pruža tako značajan razvojni resurs kojeg ima Općina Ravna Gora. Ta se ograničenja moraju ublažiti i uskladiti i s potrebama lokalne samouprave. Potrebne su izmjene zakonske regulative kojima bi se adekvatno uvažile potrebe lokalne zajednice, a one su u osnovi i njihov temeljni resurs. Očekivani prirast drvne zalihe je 1,86% godišnje, a moguća sječa je nešto manja od toga. Ova će djelatnost i nadalje biti značajna za Općinu Ravna Gora.

Obrada metala - u novije vrijeme u Općini jačaju proizvodni i kadrovski

potencijali u metaloprerađivačkoj industriji i obrtu koji predstavljaju obogaćenje tradicionalne gospodarske strukture.

Poljoprivreda zbog mnoštva razloga (usitnjenost parcela, pomanjkanje

poljoprivrednog zemljišta, oštrih zima, kraćeg vegetacijskog razdoblja, malih prihoda od



95

poljoprivredne proizvodnje na sadašnjoj tehnološkoj razini uz mogućnost većih zarada u drugim djelatnostima i drugo) će i nadalje biti u funkciji podmirenja samo dijela vlastitih potreba. Ipak, uza sva ova ograničenja može se očekivati proizvodnja ratarskih, povrtlarskih i krmnih kultura, uzgoj i sakupljanje ljekovitog aromatskog i začinskog bilja i gljiva te voćarska proizvodnja. S obzirom na promjene prehrane u razvijenom svijetu i blizinu turističke potrošnje u primorskom dijelu Županije, poljoprivredna će proizvodnja biti prvenstveno usmjerena na ekološku proizvodnju u kojoj su prinosi nešto manji i cijene više. Kvalitetne poljoprivredne površine moraju se obrađivati kako se ne bi pretvarale u šumu.

Na livadama i pašnjacima (oko 30% ukupnih površina) moguć je uzgoj stoke i to u obiteljskim gospodarstvima kao osnovna djelatnost uz vlastitu preradu mlijeka, ali u većini kao dopunska djelatnost obitelji.

Turizam je djelatnost koja je na ovom prostoru u začecima, ali bi se izgradnjom kapaciteta u obiteljskim gospodarstvima i stvaranjem ukupne poticajne klime mogao potaknuti njen jači razvoj. Uz primjenu stimulativnih mjera turizam bi mogao zauzeti značajniji udio u gospodarskoj strukturi Općine.

Društvene djelatnosti su i do sada bile značajan razvojni čimbenik kojim je ostvarena zadovoljavajuća razina ovih usluga. Ipak, usluge državne uprave i sudbene vlasti, zatim nedostatak raznolikosti obrazovnih programa srednjih škola u bližim centrima izvan Ravne Gore kao i izostanak administrativnih, obrazovnih i kulturnih ustanova utječu na kvalitetu zadovoljenja potreba stanovništva i gospodarstva. Razvoj ovih djelatnosti bit će nužno obogatiti raznim oblicima usluga, osuvremeniti i modernizirati službe, poboljšati njihovu efikasnost. Osim toga, razvoj raznovrsnijih oblika srednjeg stručnog obrazovanja, obogaćivanje kulturnih i sportskih sadržaja pomoći će u podizanju ukupne razine življenja na prostorima Ravne Gore.

Planirani gospodarski razvoj ne traži angažiranje novih velikih površina za gospodarske namjene. Uz postojeće infrastrukturno opremljene prostore prerađivačke industrije, eventualno se može razmišljati o formiranju manjih prostora namijenjenih proizvodnim i poslovnim djelatnostima. Nove lokacije potrebno je odrediti uz uvažavanje zaštite voda i poljoprivrednog zemljišta.

Za razvoj turizma i društvenih djelatnosti, kao i do sada, koristiti će se prostori unutar pojedinih naselja. 2.2.2.2. Prostorna struktura

Temeljni pravci gospodarskog razvoja iskazani u prethodnom poglavlju rezultirat će uglavnom kvantitativnim promjenama već formirane prostorne strukture.

Šume i šumske površine kao temeljni resurs osnovnih djelatnosti (drvna industrija i šumarstvo) površinom se neće smanjivati, izuzev za potrebe formiranja infrastrukturnih koridora te će i dalje prioritetno biti namijenjene gospodarskom korištenju. Promjene u strukturi šuma i šumskih površina, odnosno režimu njihovog korištenja, vezane su isključivo za definiranje zaštitnih šuma (u funkciji zaštite zemljišta, područja pojačane erozije, naselja i izdvojenih zona) i šuma posebne namjene u skladu sa njihovom definicijom i opredjeljenjima u zaštiti krajobraznih i prirodnih vrijednosti iskazanim u točki 2.2.4.



96

Poljoprivredne površine kategoriziraju se prema utvrđenim bonitetnim klasama na način utvrđen u točki 2.1.2.2. Racionalno korištenje tla sa prioritetnim ciljem zaštite vrijednog poljoprivrednog tla od prenamjene. Ukupno ustanovljena površina poljoprivrednog tla neznatno će se smanjiti u korist građevinskih površina uz nastojanje da se prenamjena vrši na poljoprivrednom zemljištu nižih bonitetnih klasa.

Površine namijenjene proširenju naselja proširit će se u skladu sa odredbama Prostornog plana županije. Distribucija ovih površina po naseljima temeljit će se, u prvom redu, na projekciji stanovništva pojedinog naselja iskazanoj u točki 2.2.1. Demografski razvoj.

Površine namijenjene izgradnji izvan naselja obuhvaćaju površine za gospodarsku, ugostiteljsko-turističku, sportsko-rekreacijsku i ostale namjene. Mogućnosti formiranja izdvojenih zona gospodarske i ugostiteljsko-turističke namjene ograničene su Prostornim planom Primorsko-goranske županije na način da je za svaku od navedenih namjena utvrđena površina (iskazana u ha) koja predstavlja maksimalnu površinu svih zona predmetne namjene na području Općine. Za poslovne gospodarske zone maksimalno je dozvoljeno 95 ha, a za ugostiteljsko turističke 40 ha. Obzirom na već izgrađene kapacitete (prvenstveno gospodarske), aktualno stanje i prognozu demografskog razvoja (točka 2.2.1) te iskazani koncept gospodarskog razvoja (točka 2.2.2.1.) površine koje kao maksimum određuje županijski plan neće predstavljati ograničenje i biti će konzumirane samo manjim dijelom.

Površine infrastrukturnih sustava, zbog obveze stvaranja preduvjeta za realizaciju planirane državne infrastrukture, rastu. Obzirom na saznanja o planovima državnih poduzeća u pogledu lociranja trasa pojedinih magistralnih infrastrukturnih objekata, moguće su promjene prostorne strukture u odnosu na dosadašnji način korištenja prostora. Zahtjevi za realizacijom novih cijevi naftovoda otvaraju mogućnost za formiranje (dovršenje) sjevernog koridora u kojem bi se objedinila sva prometna i energetska infrastruktura od značaja za Republiku Hrvatsku. Time bi se omogućio nesmetan razvoj središnjeg naselja koje se praktički naslanja na postojeći infrastrukturni objekt naftovoda. No, obzirom da to podrazumijeva prelaganje (napuštanje) postojeće cijevi naftovoda, potrebno je ispitati realne mogućnosti za ostvarenje ove zamisli, obzirom da se radi o skupom zahvatu. 2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE 2.2.3.1.Razvoj naselja

Mreža naselja je minijaturna, a uz središnje naselje čini je svega pet naselja (grafički prilog br. 11.). Obzirom na prostorni razmještaj okolnih središta višeg ranga i ostalih lokalnih središta, gravitacijsko područje središnjeg naselja Ravne Gore podudara se sa područjem unutar administrativnih granica Općine.

U skladu sa projiciranim demografskim razvojem središnje će naselje, kao lokalno razvojno središte, do 2015. godine svojim sadržajima morati zadovoljiti osnovne potrebe oko 3500 stanovnika gravitacijskog područja. Ono već i danas ima veći dio sadržaja javnih funkcija koje su Županijskim planom propisane kao minimalne za ovu kategoriju središta



97

(nedostaje jedino policijska stanica), što osigurava zadovoljavanje osnovnih potreba stanovništva općinskog područja.

Grafički prilog br. 11.: Mreža naselja Općine Ravna Gora

Dopunom postojeće strukture i podizanjem kvalitete pojedinih sadržaja javnih (središnjih) funkcija propisani je minimum potrebno podići na viši nivo, bilo rekonstrukcijom postojećih ili gradnjom novih građevina i uređenjem potrebnih površina. Pri dimenzioniranju sadržaja javnih funkcija treba računati sa cca. 10%-nim povećanjem broja stanovnika gravitacijskog područja u planskom razdoblju.

Ostala naselja koja čine lokalnu mrežu i dalje će ostati u rangu malih naselja bez posebne funkcionalne usmjerenosti. Ona će i dalje biti stambena naselja, sa objektima javnog interesa lokalnog značenja koji osiguravaju zadovoljenje dnevnih potreba stanovništva. Značajnija naselja Stara Sušica i Stari Laz, unatoč pozitivnoj demografskoj prognozi i novim mogućnostima razvoja, u planskom razdoblju neće preći veličinu od 400 stanovnika.

Naselje Kupjak, obzirom na planirani razvoj državnog prometnog sustava, izgubit će prednost povoljnog prometnog položaja te je zbog toga, a i zbog loše demografske perspektive potrebno zaustaviti proces gubitka stanovništva u prvom redu osiguravanjem zadovoljavajućeg standarda stanovanja.

Razvitak naselja Leskova Draga i Šije ugrožen je lošom demografskom situacijom i lociranjem trase poluautoceste koja u Leskovoj Dragi praktički prolazi naseljem.



98

Temeljno obilježje tipa svih naselja na području Općine je njihova linearnost, a sa izuzetkom centralnog naselja i njihov ruralni izgled.

Stanovništvo ovih naselja još se uvijek bavi poljoprivrednom proizvodnjom za vlastite potrebe na karakterističnim kućnim gospodarstvima. Ova obilježja rezultat su povijesnog razvoja naselja i treba ih očuvati i o njima voditi računa pri određivanju njihovog prostornog razvoja i definiranju tipologije objekata.

Za razliku od ostalih naselja, središnje naselje ima urbana obilježja koja su naročito

prisutna u dijelu nasuprot radne zone gdje se polagano formira jezgra centralnog prostora naselja oko koje bi se trebala konsolidirati nova izgradnja. Linearni razvoj Ravne Gore dosegao je svoje limite, obzirom da ona danas doseže duljinu od 5,6 km što otežava organizaciju naselja. Stoga je započetu promjenu smjera širenja naselja potrebno nastaviti.

Prostorni razvoj naselja ovisan je u prvom redu o rastu stanovništva. Planiranje velikih površina predviđenih za širenje naselja, bez uspostavljanja relacije sa (realnim) porastom stanovništva na način kako je to do sada bila praksa pri izradi prostorno-planske dokumentacije, rezultiralo bi "planom želja", a ne realnom osnovom za dalji razvoj. Stoga će, obzirom na očekivani rast općinske populacije, promjene u veličini naselja biti relativno male. Tim više što postojeća prostorna struktura može zadovoljiti potrebe daljeg razvoja bez većih kvantitativnih promjena. 2.2.3.2. Razvoj društvene infrastrukture

Središnje naselje Općine kategorizirano je kao lokalno središte VII. ranga

centraliteta čiji radijus gravitacije obuhvaća uglavnom administrativno područje Općine. Analizom stanja utvrđeno je da opremljenost središnjeg naselja funkcijama javnog

interesa zadovoljava, a u nekim funkcijama i nadilazi minimalni standard propisan Prostornim planom Primorsko-goranske županije.

Obzirom na današnju razinu opremljenosti središnjim funkcijama i skromno očekivano povećanje broja korisnika usluga unutar gravitacijskog područja (10% povećanje 2015. godine) nema potrebe za izgradnjom novih objekata javnih funkcija. Treba težiti povećanju standarda tih usluga i osiguranju prostora u već postojećim građevinama.

a) Uprava i pravosuđe

Obzirom na utvrđeni rang središnjeg naselja, Država i Županija, kroz svoje

razvojne dokumente, nisu iskazale poseban interes za smještaj sjedišta državnih organa uprave i pravosuđa niti njihovih ispostava. Međutim, na lokalnom nivou osjeća se potreba ponovnog otvaranja Matičnog ureda u općinskom središtu u kojem će i dalje djelovati općinski organi samouprave. b) Prosvjeta Osnovno školstvo

Matična osnovna škola dovoljnog je kapaciteta da zadovolji potrebe osnovnog školovanja u planskom periodu. Sa ciljem osiguranja standarda života u ostalim naseljima Općine cilj je održati u funkciji i područne razredne odjele ove škole u Staroj Sušici, Starom Lazu i Kupjaku, bez obzira na relativno mali broj učenika koji će pohađati ove razredne odjele.



99

I nadalje treba poticati kulturne, obrazovne i sportske aktivnosti i inovacije koje su se i do sada odvijale u školi izvan redovitih školskih programa. Predškolski odgoj i naobrazba

Ustanova za predškolski odgoj djece djeluje u sklopu matične osnovne škole i ima

poludnevni program. Obzirom da su u posljednje vrijeme potrebe za ovim oblikom usluga sve veće, planira se uspostava cjelodnevnog boravka. c) Zdravstvo i socijalna skrb

Primarna zdravstvena zaštita i dalje će se organizirati u privatnim jedinicama u središnjem, ali i ostalim naseljima Općine. Složenije usluge iz domene primarne zdravstvene zaštite te sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite i usluge bolničkog liječenja stanovništvo će i dalje realizirati u zdravstvenim ustanovama Delnica, odnosno Rijeke i Zagreba. Rješavanje potreba socijalno ugroženih kategorija i dalje će se provoditi putem provedbe socijalnih programa koje sufinancira lokalna samouprava sredstvima proračuna. d) Kultura Postojeći Dom kulture i ostali manji prostori u funkciji kulturnih djelatnosti u naselju Ravna Gora, koji danas predstavljaju središte kulturnog života, zadovoljit će i buduće potrebe stanovništva sa područja Općine. U ostalim naseljima ne planira se izgradnja novih građevina kulturne namjene. Odvijanje kulturnih aktivnosti moguće je organizirati u prostorima postojećih građevina druge osnovne namjene. e) Sport

Na području Općine potrebno je ostvariti preduvjete za zadovoljenje potreba: • športa djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja, • natjecateljskog sporta, • športske rekreacije građana i osoba oštećenog zdravlja.

Veći dio ovih potreba, naročito one vezane uz natjecateljski sport, stanovništvo će

zadovoljavati u središnjem naselju, u postojećim sportskim objektima i prostorima koji se koriste za tu svrhu. Pored toga, djelatnost sporta i rekreacije treba razvijati i u ostalim naseljima Općine. Za tu svrhu ne planira se izgradnja sportskih građevina, već samo uređenje sportskih terena i dječjih igrališta.

Van naselja planira se izgradnja manjeg skijališta i uređenje staza za skijaško trčanje na području Turmina.

f) Vjerske ustanove

Broj i kvaliteta postojećih vjerskih objekata koji su izgrađeni naseljima na području Općine zadovoljavaju potrebe djelovanja vjerskih ustanova rimokatoličke vjerske zajednice koja djeluje na području Općine.

Sukladno ustavnom pravu mogu se osnivati i nove vjerske zajednice koje mogu slobodno i javno obavljati vjerske obrede te osnivati škole, učilišta, socijalne, dobrotvorne i slične ustanove u skladu sa važećim propisima.



100

2.2.3.3. Razvoj prometne i komunalne infrastrukture

Temeljni cilj prostornog razvoja općinskog značaja, vezan uz razvoj prometne i komunalne infrastrukture, odnosi se na onu državnog i županijskog značaja, a podrazumijeva objedinjavanje koridora magistralne infrastrukture koja prolazi područjem Općine.

a) Razvoj prometne infrastrukture

Prometni sustav na području Općine čine podsustavi cestovnog, željezničkog, cijevnog i telekomunikacijskog prometa. Infrastruktura cestovnog prometa

Stara državna cesta Rijeka – Zagreb (“Lujzijana”) i poluautocesta Rijeka – Zagreb čine temeljnu mrežu cesta u integraciji prostora na nivou države i županije.

Postojeća županijska cesta (“Karolina”) Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj i planirana županijska cesta od čvora Ravna Gora prema Bjelolasici tvore dopunu mreže državnih cesta te formiraju mrežu značajnu za razvoj Županije. Na mrežu županijskih cesta vežu se lokalne i nerazvrstane ceste.

Razvoj prometne infrastrukture koja je u funkciji integracije unutar općinskog prostora neposredno je vezan uz ostvarenje ciljeva prostornog razvoja županijskog (odnosno državnog) značaja. Stara državna cesta Rijeka – Zagreb ("Lujzijana"), postojeća županijska cesta Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj te planirana županijska cesta od čvora Ravna Gora prema Bjelolasici osim značaja za prometni sustav županije ujedno su i u funkciji glavnih naseljskih prometnica.

Ideja o obilaženju naselja Ravna Gora, koja je promovirana dosadašnjim prostorno-planskim dokumentima (GUP) kao rezultat razvojnog koncepta bitno drugačijeg od današnjeg, napušta se. Postojeća prometna mreža može primiti lokalni promet i promet prema Vrbovskom, a promet prema turističkoj destinaciji Bjelolasica neće opterećivati naselje, već će se odvijati ispitanom trasom planirane županijske ceste od čvora na autocesti prema Bjelolasici.

Dionice ovih cesta, koje prolaze kroz naselja, treba opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom. Značajnu pažnju treba posvetiti unapređenju stanja na mreži postojećih županijskih, lokalnih cesta i ostalih nerazvrstanih prometnica kako bi udovoljile prometnim zahtjevima i standardima.

Sistem javnog prometa treba unapređivati i razvijati u funkciji ukupnog razvitka svakog naselja, a u cilju pružanja višeg standarda prijevoza i zaustavljanja migracije stanovništva u veće gradove. Infrastruktura željezničkog prometa

Kako bi se maksimalno iskoristila postojeća pruga i zadovoljile potrebe u prijevozu, do izgradnje nove pruge velikih učinkovitosti Trst - Rijeka - Josipdol - Zagreb treba izmijeniti sustav elektrovuče od Rijeke do Moravica i ugraditi automatske pružne blokove (APB).



101

Cijevni transport Područjem Općine prolaze građevine od važnosti za državu, magistralni plinovod Pula – Karlovac te magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj – Sisak. Magistralni plinovod Pula – Karlovac (DN 500/75 bar) izgrađen je tijekom 2006. god. i svojim prostornim smještajem ne remeti razvojne planove Općine. Postojeća trasa Jadranskog naftovoda u jednom svom dijelu prolazi samim rubnim područjem središnjeg naselja. Izvjesno je da će se u narednom planskom periodu pojaviti potreba za povećanjem kapaciteta transporta nafte što zahtijeva ugradnju nove cijevi. Županijskim planom dozvoljeni su zahvati unutar koridora postojećeg naftovoda sa ciljem povećanja kapaciteta i instaliranja drugih kompatibilnih sadržaja čime je otvorena mogućnost izgradnje druge cijevi naftovoda. Ovim Planom je potrebno razmotriti mogućnost za ostvarenje tog projekta u postojećem koridoru, obzirom na već danas prisutne konflikte u prostoru. U skladu sa opredjeljenjem za objedinjavanjem koridora magistralne infrastrukture u cilju osiguranja prostornih mogućnosti za razvoj lokalne zajednice, planira se ugradnja druge cijevi naftovoda u zajedničkom koridoru sa plinovodom. Postojeća cijev naftovoda u dijelu koji ne prati trasu magistralnog plinovoda (od Starog Laza do Izvora Frankopan u dužini od cca. 6500 m) preložit će se u isti zajednički koridor. b) Razvoj telekomunikacijske infrastrukture

Analizom stanja telekomunikacijske infrastrukture utvrđeno je da je područje Općine u potpunosti pokriveno pristupnim telekomunikacijskim mrežama udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova) odnosno digitalnih automatskih telefonskih centrala (“Ravna Gora”, “Kupjak”, “Stari Laz”, “Stara Sušica”).

Povezivanje navedenih UPS-ova na višu prometnu razinu tj. na digitalnu telefonsku centralu (AXE) ''Delnice'' realizirano je u potpunosti optičkim sistemom prijenosa, koristeći u tu svrhu položene svjetlovodne kabele na relaciji Delnice – Kupjak – Ravna Gora – Vrbovsko i Ravna Gora – Mrkopalj. Lokacije i kapaciteti postojećih UPS-a u potpunosti zadovoljavaju postojeće potrebe i imaju dovoljne rezerve za potrebe planiranog stanovništva. U slučaju većeg povećanja broja stanovnika od planiranog, može se vrlo jednostavno izvršiti daljnje proširenje kapaciteta postojećih UPS-a.

Sa ciljem podizanja standarda i zadovoljavanja kriterija u pružanju usluga u telekomunikacijskom prometu potrebno je rekonstruirati postojeću pristupnu telekomunikacijsku mrežu na području UPS-a ''Kupjak''. Isto se odnosi na distributivne pristupne telekomunikacijske mreže obuhvaćene primarnim kabelima PK-1, PK-4, PK-5 izgrađene tokom 1992. i 1994. godine.

Ove pristupne telekomunikacijske mreže obuhvaćene kabelima PK-2, PK-3, PK-11 treba, s obzirom da je ista izrađena kabelima tipa TK-10 još tokom 1975. godine koji nemaju mogućnost, odnosno postoje ograničenja u pružanju svih danas mogućih usluga TT korisnicima, u potpunosti rekonstruirati.

Treba predvidjeti dijelom izgradnju nove distributivne telekomunikacijske kanalizacije te polaganje, odnosno uvlačenje telekomunikacijskih kabela tipa TK59GM kao supstituciju postojećih telekomunikacijskih kabela tipa TK10 (TD 22) na dionici Kupjak – Dedin i Kupjak – Šubetov Most. Koristiti u tu svrhu raspoloživu rezervu u postojećim primarnim telekomunikacijskim kabelima PK-1 i PK-4 te slobodni kapacitet (slobodne PEHD cijevi u već izgrađenom dijelu kabelske telekomunikacijske kanalizacije Delnice – Kupjak – Skrad).

Kapacitet digitalne centrale za mobilnu telefoniju zadovoljavajući je bilo u pogledu NMT ili GSM priključaka. Postoje još djelomično problemi u pokrivanju



102

signalom cijelog područja Republike Hrvatske, Županije pa tako i Općine Ravna Gora no, to će se sa ugradnjom novih planiranih baznih postaja za NMT i GSM prijenos riješiti tijekom narednih godina.

c) Razvoj energetske infrastrukture Elektroenergetska infrastruktura

Napajanje postojećih i budućih potrošača osiguravat će se iz postojeće TS 35/20 kV Kupjak koja svojom lokacijom i kapacitetom u potpunosti zadovoljava potrebe područja ove i susjednih općina. Obzirom na planirani razvoj, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju, neophodno će biti dograditi postojeću 20 kV mrežu u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno, izgraditi novu za zone koje do danas nisu elektrificirane.

Trase 20 kV vodova i lokacije trafostanica 20/0,4 kV biti će osigurane kroz planove nižeg reda. Budući 20 kV vodovi unutar građevinskih područja izvoditi će se u najvećem dijelu podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja. 20 kV vodovi će se, gdje god je to moguće, izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda ..). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju, buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja.

Niskonaponska mreža će se, kao i do sada, razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima. Postojeća niskonaponska mreža, koja je danas izvedena na drvenim stupovima s neizoliranim vodičima, zamijeniti će se, zbog veće sigurnosti u pogonu i lakšeg održavanja u teškim klimatskim uvjetima koji su prisutni na području Općine, mrežom na betonskim stupovima s izoliranim kabelskim snopom.

Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena sa zasebnim stupovima. Infrastruktura plina

Trasa magistralnog plinovoda Pula – Karlovac na dijelu od Kupjaka do Stare Sušice prolazi sjevernim dijelom Općine i većim dijelom koristi koridor postojećeg 400 kV dalekovoda. To je u svakom slučaju na tragu temeljnog cilja objedinjavanja magistralne infrastrukture čime se stvaraju bolji prostorni uvjeti za dalji razvoj područja.

Sa aspekta plinoopskrbe mogućnost opskrbe svih potrošača na području Općine prirodnim plinom postoji. Priključak visokotlačnog plinovoda predviđen je u MRS "Delnice". Trasa visokotlačnog plinovoda, maksimalnog radnog tlaka 12 bara, prolazi Općinom Delnice do Općine Ravna Gora. Studijom i Idejnim projektom opskrbe plinom Primorsko-goranske županije (izrađene od Energetskog instituta „Hrvoje Požar“ i Termo plin projekta d.o.o. 2001.g. i verificirane od strane Županijske skupštine 2006.g.), na području Općine planira se plinska redukcijska stanica (RS) koja će služiti za potrebe cijele Općine. Kapacitet redukcijske stanice mora biti dostatan za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, hlađenjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u kućanstvima, kao i potrošnju plina u većim objektima ostalih djelatnosti.



103

Dopunski i obnovljivi izvori energije Područje Ravne Gore karakterizira bogatstvo i kvaliteta šuma koje su godinama bile temelj opstanka ljudi na ovom području. Stoga postoji mogućnost korištenja dopunskih izvora energije, baziranih na temeljnoj sirovini ovog područja – drvu kao dopuna konvencionalnim izvorima energije. Drvo, odnosno drvne ostatke iz pogona drvne industrije, moguće je koristiti za proizvodnju energije (toplinske i električne) u bioenerganama. Izgradnjom bioenergana omogućila bi se toplifikacija pojedinih naselja, čime se uz povećanje zaposlenosti, osiguravaju i kvalitetniji uvjeti življenja te poboljšava socijalni standard koji bi trebao biti dodatni poticaj za ostanak mladih ljudi na ovom prostoru. Kao sirovina za pogon bioenergana koristi se biomasa, odnosno drvni ostatak iz pogona drvne industrije kao što su piljevina, kora, komadni ostaci iz većih pogona u blizini lokacije bioenergane te iz manjih pilana iz okolice. Također se, kao sirovina, može koristiti granje koje nastaje u okviru komercijalne sječe, kao i u okviru radova na održavanju i njezi šuma te sitniji sortimenti ogrjevnog drva koje je sve teže plasirati zbog smanjene potražnje. Proizvod bioenergane je toplinska energija (tehnološka para, vrela i topla voda) za industriju i toplifikaciju i električna energija za vlastite potrebe industrije ili za prodaju u sustav HEP. Isto tako, potrebno je poticati korištenje solarnih i fotonaponskih kolektora (osobito u kućanstvima), korištenje energije vjetra (ispitati potencijalne lokacije za smještaj vejtroelektrana) kao i sve ostale obnovljive izvore energije. d) Razvoj vodnogospodarskog sustava Vodoopskrba

Javni vodoopskrbni sustav potrebno je izgraditi u svim naseljima Općine Ravna Gora, osigurati mogućnost priključka na vodovodnu mrežu svakom domaćinstvu i poslovnom objektu, odnosno, postići stopostotnu opskrbljenost stalnog stanovništva i gospodarstva.

• u sklopu izgradnje regionalnog vodovoda Gorskog kotara treba izgraditi vodospreme Šeremetovo i Stara Sušica,

• povezati sustav vodoopskrbe Stara Sušica na sustav vodoopskrbe Ravna Gora,

• izgraditi cjevovod do novih građevinskih područja koja će se odrediti Planom,

• izvršiti rekonstrukciju cjevovoda do vikend naselja Suhi vrh, • sanirati i trajno održavati postojeće kaptaže izvorišta vode za piće, • kondicionirati vodu postojećih i po potrebi budućih izvorišta radi

osiguravanja njezine zdravstvene ispravnosti (uklanjanje svojstava vode koja djeluju agresivno i korozivno, dezinfekcija vode),

• provesti istraživanja radi utvrđivanja količine i kakvoće vode pijezometarskih bušotina uz trasu tunela i mogućnosti njihovoga uključivanja u postojeći vodoopskrbni sustav izvora Frankopan,

• izvršiti sanaciju svih postojećih ogranaka s ciljem maksimalnog smanjenja gubitaka vode u sustavu.



104

Odvodnja

Izgradnja sustava javne odvodnje otpadnih voda prioritetan je cilj županijskog značaja za čije je ostvarenje ovim Planom nužno stvoriti planske pretpostavke.

Zbog ugroženosti izvora Kupice i lokalnih izvora javne vodoopskrbe nužno je na području Općine planirati izgradnju sustava javne odvodnje. Komunalni sustav odvodnje i obrade otpadnih voda ekonomičniji je u izgradnji i održavanju od individualnog zbrinjavanja, a ujedno se postiže zadovoljavajući higijensko-sanitarni standard u naseljima.

Sustavno rješavanje odvodnje je i najbolja mjera kojom se osigurava zaštita od onečišćenja podzemnih voda u slivu izvorišta. Ranije postavljenim koncepcijama odvodnje otpadnih voda na području Općine obuhvaćena su samo naselja Ravna Gora i Stara Sušica (Hidroinženiring iz 1983. g. i INA AGI iz 1990. g.), dok za područje naselja Kupjak, Leskova Draga i Stari Laz, koja se u smislu zaštite voda nalaze u manje osjetljivoj zoni, do sada nisu razmatrane mogućnosti odvodnje. Postojeća rješenja odvodnje otpadnih voda naselja mogu poslužiti kao osnova na koju će se sustav dograđivati, međutim, ta rješenja, prvenstveno u smislu smještaja uređaja za pročišćavanje, treba prilagoditi današnjim spoznajama o osjetljivosti područja i utjecajima na podzemne vode. Za naselje Ravna Gora važno je i zajedničko rješavanje otpadnih voda naselja i drvnog industrijskog kompleksa te pravilan odabir tehnologije i postupka pročišćavanja za što treba predvidjeti odgovarajući prostor i lokaciju uređaja. U skladu sa navedenim, predloženo rješenje odvodnje otpadnih voda temelji se na rješenju iz 1983. godine, ali je dopunjeno i prijedlogom rješenja odvodnje za ostala naselja Općine. Rješenjem se predlaže da se otpadne vode naselja odvode putem četiri zasebna "sustava":

• Ravna gora – Šije, • Stara Sušica, • Kupjak – Leskova Draga, • Stari Laz.

Odvodnja putem zajedničkih sustava za naselja Ravna Gora i Šije te Kupjak i Leskova Draga i zasebnom odvodnjom naselja Stari Laz i Stara Sušica prihvatljivo je rješenje jedino uz uvjet da se lokacije uređaja nalaze izvan druge zone sanitarne zaštite sa minimalno drugim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda. Zato su ovim rješenjem predloženi novi prostori za smještaj središnjih uređaja izvan druge zone sanitarne zaštite.

Obzirom da je izgradnja javnog sustava odvodnje tek u začetku, realizacija planiranih sustava u cjelini predstavlja dugoročan cilj koji će se ostvarivati etapno. Prioritet realizacije je izgradnja sustava Ravna Gora – Šije, a potom sustava Stara Sušica, obzirom da se ta naselja nalaze unutar druge vodozaštitne zone. Prioritetno rješavanje odvodnje naselja Ravna Gora još više potencira postojeća kanalizacija koja ne ostvaruje funkciju zaštite podzemnih voda, obzirom da se nepročišćene otpadne vode koncentrirano ispuštanju u ponore što predstavlja izuzetnu opasnost u smislu zagađenja izvorišta.

Za naselja Kupjak i Leskova Draga koja se nalaze u trećoj vodozaštitnoj zoni te naselje Stari Laz u četvrtoj vodozaštitnoj zoni, u ovom planskom razdoblju treba razraditi koncepciju odvodnje na razini idejnog projekta te započeti s realizacijom u skladu s mogućnostima.

Izgradnja kolektorske mreže treba se usmjeravati na građevinska područja gdje se planira širenje naselja s time da se obvezno osiguraju uvjeti za priključivanje na kanalizacijsku mrežu. Za individualne objekte, čija će izgradnja uslijediti prije izgradnje



105

javnog odvodnog sustava, kao i tamo gdje izgradnja javnog sustava nema tehničke ni ekonomske opravdanosti, odvodnju treba riješiti sukladno odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Gorskog kotara.

Uređenje vodotoka i zaštita od štetnog djelovanja voda

Infrastrukturni sustav uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda nije

uređen u dovoljnoj mjeri. Cilj uređenja tog sustava je osigurati neškodljiv protok slivnih voda, zaštititi građevinska područja, infrastrukturne građevine, poljoprivredne površine i druge vrjednije sadržaje od bujičnih voda te držati vodnu eroziju u prihvatljivim granicama.

e) Groblja Postojeća groblja dovoljnog su kapaciteta za plansko razdoblje pa se ne planira uređenje novih. 2.2.3.4. Postupanje s otpadom

Iz ocjene postojećeg načina postupanja s otpadom, da se na području Općine Ravna Gora otpadom ne gospodari i ne postupa u potpunosti na način predviđen Zakonom o otpadu (N.N. br. 151/03), proizlaze osnovni ciljevi u postupanju s otpadom:

- uskladiti postupanje s otpadom na području predmetne Općine s

odredbama Zakona o otpadu i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga zakona,

- uskladiti postupanje s otpadom na području predmetne Općine s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije.

Usklađenje postupanja s otpadom s odredbama Zakona o otpadu podrazumijeva:

- Uspostavu sustava gospodarenja otpadom; - Sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom; - Saniranje otpadom onečišćenog tla koje obuhvaća:

∗ Izradu popisa neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla; ∗ Donošenje i provedbu plana sanacije neuređenih odlagališta i

otpadom onečišćenog tla; - Razvijanje i utvrđivanje programa edukacije o otpadu.

Pri postupanju s otpadom svi sudionici su dužni pridržavati se odredbi Zakona o otpadu.

Usklađenje postupanja s otpadom s odredbama Prostornog plana Primorsko-

goranske županije podrazumijeva: - Postupno usklađenje s usvojenim županijskim sustavom gospodarenja i

postupanja s otpadom i odredbama čl. 115. Prostornog plana Primorsko-goranske županije.



106

2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA

2.2.4.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti

U Polazištima Plana utvrđeno je da na području obuhvata Plana nema zaštićenih prirodnih vrijednosti u smislu Zakona o zaštiti prirode (N.N. br. 70/05).

Prirodna baština Ravne Gore odlikuje se s nekoliko vrijednih lokaliteta lokalnog značenja, čiju bi vrijednost trebalo potvrditi kroz izradu ovog plana, kako bi se putem mjera propisanih ovim Planom zaštitili kao vrijedni dijelovi prirode lokalnog značaja. To su:

• Ponor pod Kosicom – impresivan krški fenomen s bujičnim potokom koji se strmo ruši u kamenito grotlo ponora u dnu šumovite ponikve strmih strana. Predstavlja jedan od najdubljih istraženih ponora u Gorskom kotaru, a nalazi se nedaleko Ravne Gore pod brdom Kosica. Ponor je kao prirodna atrakcija uvršten među vrlo zanimljive i planinarski privlačne kontrolne točke pri obilasku Ravnogorskog planinarskog puta.

• Mrzla draga kod Kupjaka – Fragmenti cretne vegetacije s mahom tresetarom uz potok – zbog nalaza rijetke i ugrožene biljke mesožderke rosike (Drosera rotundifolia), kao i drugih predstavnika cretne vegetacije, zaslužuju pozornost u smislu zaštite prirodne baštine. Budući da je rosika u novije vrijeme na ovom staništu po svoj prilici izumrla zbog zarastanja creta šumskom vegetacijom, ovo vlažno područje ima lokalnu važnost za očuvanje bioraznolikosti stoga što je još uvijek preostao stanovit broj rijetkih vrsta flore i faune vezanih uz vlažna i vodena staništa.

• Lipa u Šijama. 2.2.4.2. Zaštita posebnosti kulturno-povijesnih cjelina

Kulturno-povijesna baština na području Ravne Gore je skromnih razmjera, što ne znači da je ne treba zaštititi i revitalizirati. S aspekta zaštite potrebno je intenzivnije istraživanje kulturno-povijesne baštine koje je na cijelom području Gorskog kotara zanemarena. Posebno treba voditi računa da se zahvatima u prostoru ne devastira skladan odnos između graditeljske baštine i prirodnih vrijednosti.

Ciljevi zaštite i revitalizacije kulturno-povijesne baštine su:

- očuvanje integriteta građevina i povijesnih cjelina i okoline, - očuvanje izvorne tehnologije gradnje i obrade, - očuvanje karaktera upotrebe kulturnog dobra, - revitalizacijom kulturnog dobra unošenjem primjerenih novih sadržaja

uklopiti ga u suvremen život, - provesti potrebna arheološka ispitivanja, osigurati njihovo istraživanje i

prezentaciju.



107

Ciljevi zaštite neposrednog okoliša u kontekstu zaštite kulturno-povijesnog nasljeđa su:

- očuvanje konfiguracije terena, - zaštita izvornih vizura, - oplemenjivanje zapuštenog krajolika.

2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NA PODRUČJU OPĆINE 2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA

U Polazištima (točka1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke) su kao temeljni prirodni resursi općinskog područja prepoznate šume i u cjelini očuvan vrijedni prirodni krajolik. Ti resursi osnova su dosadašnjeg i budućeg gospodarskog razvoja ovog prostora. Šumarstvo i drvna industrija, kao temeljne gospodarske djelatnosti, baziraju se upravo na bogatstvu šuma, a dopunske djelatnosti čiji se (snažniji) razvoj planira (turizam, sport i rekreacija…) neposredno su vezane uz vrijednost ukupnog prostora.

Vode se ne ubrajaju u temeljne razvojne resurse područja sa aspekta planiranja djelatnosti vezanih uz površinske vode zbog nepostojanja značajnijih površinskih tokova i vodnih površina. Međutim, od izuzetog su značaja za razvoj područja podzemne vode namijenjene vodoopskrbi područja do izgradnje (ali i nakon toga) regionalnog vodovoda iz akumulacije Križ.

Racionalno korištenje općinskog prostora postiže se u prvom redu korištenjem temeljnih prirodnih resursa u one svrhe za koje su prirodno predisponirani, odnosno izbjegavanjem njihove prenamjene u površine namijenjene gradnji.

Isto tako i zaštita prostora (u cjelini ne pojedinačnih lokaliteta) ostvaruje se ponajprije pažljivim odabirom dijelova područja koji će se namijeniti gradnji, a tek potom propisivanjem režima ponašanja i mjera zaštite unutar odabranih područja.

Drugim riječima, temeljna je pretpostavka racionalnog korištenja prostora i njegove zaštite da je namjena prostora određena uz uvažavanje vrijednosti prirodnih i izgrađenih resursa i poštivanje ograničenja koja su preduvjet njihove zaštite (iskazanih u točkama 2.1.2.1. Racionalno korištenje šuma i 2.1.2.2. Racionalno korištenje tla).

To znači da se, u pravilu, vrijedno šumsko i poljoprivredno zemljište namjenjuje osnovnim djelatnostima – šumarstvu i poljoprivrednoj proizvodnji.

Preostalo, po prirodnim obilježjima manje vrijedno zemljište moguće je namijeniti gradnji. Međutim, da bi ono bilo korišteno racionalno i u skladu sa načelima održivog razvitka, prethodno je potrebno izvršiti (racionalno) dimenzioniranje prostora namijenjenih gradnji, a potom izvršiti njihovo prostorno smještanje u skladu sa spoznajama o osobitostima i ograničenjima u prostoru, odnosno režimima zaštite pojedinih prirodnih vrijednosti (voda za piće, poljoprivredno tlo).

Racionalno dimenzioniranje površina za gradnju ostvareno je poštivanjem propisanih normi za određivanje i dimenzioniranje građevinskih područja koje je postavio županijski plan. Time je izbjegnuto stvaranje nepotrebnih "rezervi" građevinskog područja, koje u konačnici rezultiraju problemima u uređenju i opremanju, a nerijetko imaju značajan (negativan) utjecaj na fizionomiju naselja i prostor u cjelini. Ujedno je



108

izbjegnuta prenamjena vrijednih prirodnih resursa i ostvarena mogućnost njihova korištenja unutar osnovne namjene.

Doprinos racionalnijem korištenju prostora svakako je i predloženo objedinjavanje trasa državne infrastrukture u zajednički koridor.

Zaštita prostora, naročito u segmentu zaštite izvorišta vode za piće, predstavljat će značajno ograničenje pri prostornom razmještanju novih površina za gradnju. Naime, prema odredbama županijskog plana (članak 17.) zaštita izvorišta (uz zaštitu tla) predstavlja temeljni parametar za definiranje osjetljivosti prostora o kojoj pak ovisi mogućnost razmještaja novih površina za gradnju.

Posebno osjetljiv prostor predstavlja zona I. kategorije osjetljivosti (obuhvaća I. i II. vodozaštitnu zonu i poljoprivredno zemljište I. kategorije) unutar koje nije dopušteno formirati nova građevinska područja niti širiti postojeća izgrađena područja (grafički prilog br. 12.).

Grafički prilog br. 12.: Kategorije osjetljivosti prostora

Prva kategorija osjetljivosti na području Općine određena je temeljem zona zaštite

izvorišta vode za piće kao i vrednovanja zemljišta. Razvoj izgrađenih područja unutar područja prve kategorije osjetljivosti uskladit će

se sa uvjetima zaštite koji su propisani za II. zonu sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Pod tim se prvenstveno podrazumijeva zabrana izgradnje objekata koji imaju tehnološke otpadne vode ili manipuliraju opasnim tvarima, uređenje i ozelenjavanje slobodnih devastiranih površina te izgradnja javne kanalizacije sa središnjim uređajem za pročišćavanje i eventualnim etapnim postizanjem potrebnog stupnja pročišćavanja.



109

Zaštita zraka Ciljevi zaštite zraka su:

- mjerama zaštite treba očuvati prvu kakvoću zraka, - gradnju i instaliranje novih izvora onečišćenja zraka planirati i realizirati na

način da se ne naruši postojeća kakvoća zraka, - osigurati prikupljanje podataka o emisijama u zrak iz postojećih i novih

stacionarnih izvora na način propisan Zakonom o zaštiti zraka, pratećim uredbama i Pravilnikom o katastru emisija u okoliš.

Zaštita od buke Iz konstatacija glede zaštite od buke na području Općine Ravna Gora, iznijetih u Polazištima ovoga plana, proizlaze sljedeći osnovni ciljevi u provedbi zaštite od buke:

• Izraditi kartu buke. • Prema potrebi, a ovisno o podacima iz karte buke, izraditi akcijski plan s prikazom

mjera za provođenje smanjenja buke na dopuštene razine. • Donijeti i na području obuhvata Plana primijeniti odluke i druge odredbe propisane

Zakonom o zaštiti od buke i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga zakona.

• Planirane sadržaje tako smjestiti u prostoru da utjecaj emitenata (izvora buke ili objekata s izvorima buke) na imitente (područja ili objekte sa sadržajima koje treba štititi od buke) bude što manji.

• Primijeniti takva prostorno-planerska rješenja koja će smanjiti utjecaj buke od prometa.

2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Pod građevinskim područjima podrazumijevaju se površine naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene.

Izračun ukupne površine građevinskih površina naselja na području Općine izvršen je temeljem projiciranog broja stanovnika Općine 2015. godine i minimalne gustoće propisane Prostornim planom Županije, odnosno, utvrđene površine izgrađenog dijela građevinskih područja svih naselja.

Dimenzioniranje građevinskog područja pojedinog naselja izvršeno je temeljem projiciranog broja stanovnika za predmetno naselje i ocjene mogućnosti njegovog daljeg razvoja u odnosu na gospodarska opredjeljenja i prostorne mogućnosti razvoja.

Prostorni raspored, odnosno položaj i oblik svih površina za dalji razvoj (neizgrađeni dio građevinskih područja), određen je u skladu sa prostornim razmještajem postojećih izgrađenih struktura i kategorijama osjetljivosti prostora utvrđenim u točki 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora.



110

2.3.2.1. Utvrđivanje građevinskih područja naselja

Maksimalna površina građevinskog područja svih naselja na području Općine (P) rezultat je omjera projiciranog broja stanovnika (b) i određene minimalne gustoće stanovanja (c):

Pmax.1 = b/c

Projicirani broj stanovnika 2015. godine na području Općine je 3504, a propisana minimalna gustoća stanovanja iznosi 17 stanovnika/hektaru.

Primjenom propisanog izraza maksimalna površina građevinskog područja svih naselja na području Općine iznosi:

Pmax.1 = 3507/17 = 206,3 ≈ 206 ha

U Polazištima je utvrđena površina izgrađenog dijela građevinskih područja svih naselja (I) u veličini od 215,24 ha. Obzirom da je I > Pmax.1 , prema odredbama članka 62. Odluke o donošenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije, nacrtom prijedloga Plana određena je maksimalna površina građevinskog područja svih naselja na način da je površina izgrađenog dijela građevinskog područja svih naselja uveća za 20%:

Pmax.2 = I x 1,2 =215,44 x 1,2 = 258,52 ≈ 259 ha. Temeljem primjedbi prihvaćenih u postupku javne rasprave, površina izgrađenog

dijela građevinskog područja naselja uvećana je za površinu građevinskih čestica izgrađenih u tijeku izrade plana (I = 221,3 ha) pa je sukladno tome izvršena korekcija maksimalne površine građevinskog područja naselja:

Pmax.2 = I x 1,2 =221,3 x 1,2 = 269,9 ≈ 270 ha.

Dimenzioniranje građevinskog područja pojedinih naselja Općine, odnosno distribucija

kumulativno određenog građevinskog područja po naseljima izvršena je uz uvažavanje:

• projiciranog broja stanovnika za predmetno naselje, • ocjene mogućnosti njegovog daljeg razvoja u odnosu na gospodarska

opredjeljenja, • ocjene prostornih mogućnosti razvoja.

Raspodjela građevinskog područja po naseljima prikazana je u tablici 14. Građevinska područja naselja namijenjena su smještaju osnovne, stambene funkcije

i njoj kompatibilnih funkcija, sukladno namjeni, rangu odnosno značaju naselja kao što su: - javna i društvena namjena, - gospodarska namjena, - ugostiteljsko-turistička namjena, - sportsko-rekreacijska namjena, - površine infrastrukturnih sustava, - površine groblja, - površine posebne namjene, - javne zelene površine itd.



111

Tablica 14: Raspodjela građevinskog područja po naseljima

statističko naselje

oznaka GP

izgrađeni dio GP

(ha)

neizgrađeni dio GP

(ha)

ΣGP (ha)

uvećanje izgrađe-

nog (%)

stanov-ništvo 2001.

gustoća 2001. (st/ha)

stanov-ništvo 2015.


Ravna Gora N11-3 108,02 21,42 129,44 19,8 1968 18,22 2555 19,8 Kupjak N2 37,58 8,64 46,22 22,9 270 7,18 229 4,95 Leskova Draga N31-2 4,94 1,85 6,79 37,4 14 2,8 26 3,8

Šije N4 2,12 2,20 4,32 103,7 28 13,2 10 2,3

Stari Laz N51-2 38,32 10,18 48,50 26,5 255 6,6 329 6,7 Stara Sušica N61-4 30,34 4,26 34,60 14,0 292 9,6 358 10,3 Ukupno općina

221,3 48,5 269,9 21,9 2827 12,7 3507 12,9

2.3.2.2. Utvrđivanje građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene

Građevinska područja izvan naselja namijenjena su smještanju onih sadržaja koji, zbog svoje veličine, strukture i tehnologije, odnosno načina korištenja, nisu spojivi sa naseljem ili ih u naselje nije moguće smjestiti zbog određenih prostornih ograničenja. Dimenzioniranje građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene izvršit će se temeljem postavljene koncepcije gospodarskog i društvenog razvoja i kriterija iz članka 63. Odluke o donošenju prostornog plana Primorsko-goranske županije. 2.3.2.3. Građenje izvan građevinskih područja Građenje, u pravilu, treba provoditi unutar građevinskog područja, a samo iznimno izvan njega.

Mogućnost gradnje ili uređenja izvan građevinskog područja određene su u točki 3.4.2.4. Građevine izvan građevnog područja Plana prostornog uređenja, u skladu sa osnovnim uvjetima gradnje i uređenja određenim za pojedine kategorije osjetljivosti prostora:

• I. kategorija – područje zabrane gradnje i zahvata u prostoru, • II. kategorija – područje ograničene gradnje i zahvata u prostoru, • III. kategorija – područje regulacije u kojem je nužna pojačana pažnja pri

gradnji ili drugi zahvati u prostoru i • IV. kategorija – područje u kojem je dozvoljena svaka aktivnost.

2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE

INFRASTRUKTURE

Prostor za razvoj naselja i namjena izdvojenih iz naselja osigurava se određivanjem građevinskog područja. Ono se sastoji iz izgrađenog i neizgrađenog dijela. Razgraničenje izgrađenog dijela obavljeno je rubom izgrađenih i uređenih građevinskih parcela na način da su iz izgrađenog dijela izuzete površine veće od 2000 m2 i rubni prostori širine veće od 30 m.

Izgrađeno područje predstavlja uređeno građevinsko zemljište na kojem su izgrađene građevinske parcele, infrastrukturne građevine i površine te privedene namjeni ostale (javne) površine. Zbog specifičnog načina izgradnje naselja (linearno, cestovno naselje), primjenom propisanih kriterija za definiranje izgrađenog dijela građevinskog područja naselja, unutar njega malo je slobodnog prostora za novu izgradnju.



112

Neizgrađeni dio građevinskog područja je prostor predviđen za proširenje izgrađenog dijela, odnosno formiranje novog građevinskog područja. Obzirom da su naselja Općine Ravna Gora dosegla maksimum svog linearnog širenja, površine za novu izgradnju u pravilu će se osigurati na slobodnim prostorima između već izgrađenih dijelova naselja, a samo iznimno formiranjem u potpunosti novog (izdvojenog) građevinskog područja. Zbog toga će neizgrađeni dijelovi građevinskih područja naselja u pravilu već imati određeni (veći ili manji) stupanj uređenosti. Pod uređenjem građevinskog područja podrazumijeva se priprema zemljišta i njegovo opremanje komunalnim objektima i uređajima. U građevinskim područjima svih naselja preduvjet za gradnju je minimalno uređeno građevinsko zemljište. Pod minimalno uređenim građevinskim zemljištem podrazumijeva se ono na kojem je izvršena priprema i osiguran je pristupni put.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE RAVNA GORA PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

________________________________________________________________________________


113

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU OPĆINE U ODNOSU

NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE

Principi i pravila za definiranje pojedinih elemenata prostorne strukture Županije utvrđeni Prostornim planom županije temelje se na rezultatima primjene funkcionalno-nodalne metode koja obuhvaća funkcionalnu selekciju (diferencijaciju) prostora, strukturaciju polova i veza i strukturaciju osjetljivosti prostora.

Usvajanjem utvrđenih principa i poštivanjem pravila županijskog plana navedeni se prostorni elementi razrađuju i određuju ovim Planom.

Pri tome je, sa ciljem definiranja prostorne strukture Općine, ponovo proveden sličan postupak funkcionalne selekcije i definiranja osjetljivosti prostora (prilagođen rangu plana) koji za rezultat ima detaljno razgraničenje prostora u smislu njegove funkcionalne homogenosti i osjetljivosti.

Postupak strukturacije polova i veza primjeren je analizi velikih i složenih prostornih jedinica kakva je Županija, ali je bespredmetna njegova uporaba na malim prostorima na kojima je tu strukturu lako prepoznati i bez posebnih analiza. Struktura polova i veza na razini ovog Plana prezentirana je mrežom naselja koja predstavlja dopunu županijskog sustava središnjih naselja u dijelu na koji ovaj plan može utjecati (kategorija "lokalnih središta" VII. ranga centraliteta). Sukladno rangu naselja u mreži, određen je raspored središnjih funkcija.

Veća je pažnja posvećena analizi utjecaja županijskim planom prepoznatih okosnica razvitka i razvojnih centara te njihovih međusobnih veza na područje Općine. 3.1.1. FUNKCIONALNA PODJELA PROSTORA OPĆINE

Na razini Županije homogene prostorne cjeline prepoznate su temeljem kriterija (osnovni: naselja, stanovništvo, gospodarstvo; korektivni: promet, infrastruktura, prirodne značajke, zaštita prostora, posebnosti) koji određuju osobitost pojedinog područja, kao područja istih ili sličnih funkcionalnih značajki. Prostor Općine nalazi se unutar dvije, na navedeni način određene prostorne cjeline (G1-Delnice) i G5-Bjelolasica), značajnih suprotnosti i funkcionalnih osobitosti te stoga ima i njihova temeljna obilježja:

• Prostorno manji, sjeverni dio je dominantno prostor djelovanja čovjeka u kojem su formirana naselja i infrastrukturni koridor. S tim u vezi, to je prostor konflikata među pojedinim namjenama i područje izvora nepovoljnih utjecaja na pojedine sastavnice okoliša.

• Veći, južni dio je prostor očuvane prirodne sredine, znatno manje izložen čovjekovom utjecaju koji se ovdje manifestira uglavnom kroz iskorištavanje šumskog bogatstva.

Kao i do sada, površine za razvoj naselja i djelatnosti koje traže prostor izdvojen iz

naselja te površine za infrastrukturu smještaju se u sjevernom dijelu putem formiranja građevinskog područja i/ili koridora.

U južnom dijelu takve se površine ne planiraju. Ovaj prostor i nadalje će biti dominantno prirodna sredina koju čine u prvom redu šumske, a dijelom i poljoprivredne površine. Gradnja specifičnih objekata u funkciji gospodarskog korištenja južnog dijela područja moguća je jedino u formi gradnje izvan građevinskog područja.


________________________________________________________________________________


114

3.1.2. STRUKTURACIJA POLOVA I VEZA

Na prostorni razvoj općinskog područja, osobito njegova sjeverna dijela, osobit upliv ima smještaj na veznom pravcu koji se na nacionalnoj razini prepoznaje kao veza Podunavlje – Jadran – Sredozemlje.

Ovaj vezni pravac, u prvom redu od osobitog međunarodnog i nacionalnog značenja, prostorno se manifestira kao snažan prometni koridor koji prolazi sjevernim dijelom Općine, a objedinjava izgrađene (naftovod, svjetlovod), djelomično izgrađene (autocesta Goričan – Zagreb – Rijeka) i planirane objekte (plinovod) prometne infrastrukture.

Impuls gospodarskom, a time i prostornom razvoju predstavlja realizacija planiranog čvora na autocesti kojim Općina ostvaruje neposredni kontakt s ovim razvojnim pravcem. Ostvarenjem ove veze smanjit će se dosadašnje isključivo "tranzitno" obilježje prometnog koridora koji je angažirao velike površine lokalne zajednice, a bez većih razvojnih efekata. Ograničenja koja proizlaze ili, bolje rečeno, su proizlazila iz perifernosti položaja Općine u odnosu na jače razvijena priobalna i kontinentalna područja veće koncentracije stanovništva i gospodarskih sadržaja, ovime će u znatnoj mjeri biti smanjena.

Mrežu naselja, pored središnjeg naselja Ravna Gora koje prema sustavu središnjih naselja županije ima VII. rang centraliteta, čini još pet malih naselja:

• Kupjak, • Leskova Draga, • Šije, • Stari Laz i • Stara Sušica.

U skladu sa obveznim minimalnim sadržajem javnih funkcija i projiciranim

demografskim razvojem, u središnjem naselju planirane su javne funkcije za zadovoljenje osnovne potrebe oko 3500 stanovnika gravitacijskog područja koje se podudara sa administrativnim područjem Općine. 3.1.3. STRUKTURACIJA OSJETLJIVOSTI PROSTORA

Osjetljivost prostora analizirana je ovim Planom sa ciljem preciznog razgraničenja područja pojedinih kategorija osjetljivosti prostora utvrđenih županijskim planom.

Rezultati analize provedene u točki 2.3.1. Ciljeva prostornog razvoja i uređenja od izuzetnog su značaja, obzirom da su temeljem njih određena područja za razvoj naselja i ostalih izdvojenih namjena te propisani uvjeti za sve ostale zahvate u prostoru. Osjetljivost je ujedno i podloga za određivanje minimalnog nivoa opremljenosti pojedinog građevinskog područja. Treba naglasiti da je osjetljivost prostora iz točke 2.3.1. Ciljeva utvrđena u ranijoj fazi izrade Plana temeljem tadašnjih saznanja o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Nova saznanja, koja su verificirana kroz Odluku o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara, rezultirala su izmjenom karte osjetljivosti na način da je površina I. kategorije osjetljivosti drastično smanjena. Ova je činjenica omogućila formiranje prostora za dalji razvoj i u onim naseljima u kojima to, u početnim fazama izrade Plana, nije bilo moguće (Stara Sušica i dio Ravne Gore).


________________________________________________________________________________


115

3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA

Organizacija prostora izvršena je temeljem verificiranih ciljeva prostornog razvoja i

uređenja iz točke 2. ovoga Plana. Pri njenom osmišljavanju respektirana su sva temeljna načela organizacije

definirana člankom 5. Prostornog plana Primorsko-goranske županije, a naročito načelo Prostor kao resurs i načelo Održivog razvitka.

To znači da su opseg i dinamika planiranih aktivnosti dugoročno usklađeni sa opsegom i dinamikom prirodnih procesa, a da pri tome nije isključen dalji ekonomski i sveukupni razvoj, već je on dimenzioniran na način da ne ugrožava čovjeka, biljne i životinjske vrste, prirodna dobra i procese.

U prostoru Općine to se manifestira: a) racionalno određenim građevinskim područjem, b) izbjegavanjem zauzimanja novih prirodnih površina i njihova prosijecanja pri

vođenju trasa novih infrastrukturnih objekata, odnosno c) objedinjavanjem trasa magistralne infrastrukture.

Time je ostvaren cilj da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora, osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego se poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor.

Sukladno planiranim aktivnostima koje su određene namjenom, cjelokupno područje obuhvata Planom je podijeljeno na:

Površine građevinskih područja:

• površine naselja, • površine izvan naselja za izdvojene namjene.

Ostale površine: • poljoprivredne površine, • šumske površine, • ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, • vodne površine.

Namjena prostora prikazana je na kartografskom prikazu br 1. "Korištenje i

namjena površina" u mjerilu 1:25000. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina prikazan je u tablici 16: Iskaz površina (tablica 3. Pravilnika).

Naselje je urbana ili ruralna struktura koju čine stanovanje i njemu prateće funkcije u planiranom ili zatečenom (izgrađenom) opsegu.

Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i/ili načinom korištenja odudaraju od naselja. Osnovne grupe izdvojenih namjena na prostoru Općine su zone gospodarske, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske i infrastrukturne namjene.

Mogućnost značajnog povećanja površine izdvojenih zona gospodarske namjene predviđena Prostornim planom Primorsko-goranske županije iskorištena je na način da su proširene postojeće izdvojene zone i planirane nove. Time je stvorena osnova za ostvarenje usvojene koncepcije gospodarskog razvoja Općine (točka 2.2.2.1.).


________________________________________________________________________________


116

Obzirom na do sada razvijanu specifičnu turističku ponudu koja se temelji na malim obiteljskim pansionima i dalje se planira izgradnja građevina ugostiteljsko- turističke djelatnosti u okviru građevinskih područja naselja. Pored toga planirane su i zone ugostiteljsko- turističke namjene izdvojene iz naselja.

Šumske, poljoprivredne i vodne površine su prirodni prostori primarno namijenjeni osnovnim djelatnostima (šumarstvo, ratarstvo, stočarstvo, akvakultura…) putem kojih se prirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja.

Šume i šumske površine, kao temeljni resurs osnovnih djelatnosti (drvna industrija i šumarstvo), površinom nisu smanjene. One su i dalje prioritetno namijenjene gospodarskom korištenju. Promjene u strukturi šuma i šumskih površina, odnosno režimu njihovog korištenja, vezane su isključivo uz definiranje zaštitnih šuma (u funkciji zaštite zemljišta, područja pojačane erozije, naselja i izdvojenih zona) i šuma posebne namjene te uz formiranje infrastrukturnih koridora.

Poljoprivredne površine kategorizirane su prema utvrđenim bonitetnim klasama na način utvrđen u točki 2.1.2.2. Racionalno korištenje tla sa prioritetnim ciljem zaštite vrijednog poljoprivrednog tla od prenamjene. Ukupno ustanovljena površina poljoprivrednog tla neznatno je smanjena u korist građevinskih površina koje su formirane na poljoprivrednom zemljištu nižih bonitetnih klasa.

Vodne površine su male i samo se dijelom mogu koristiti u gospodarske svrhe.

Izrazi i pojmovi koji se koriste u ovom Planu imaju slijedeće značenje: 1. Općina Ravna Gora je jedinica lokalne uprave i samouprave u sastavu Primorsko-

goranske županije utvrđena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. br. 10/97).

2. Statističko (administrativno) naselje je manja administrativna jedinica unutar Općine, određena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. br. 10/97).

3. Naselje je izgrađena ili planirana struktura stambene i pratećih funkcija. 4. Građevinsko područje, utvrđeno ovim Planom, je izgrađeni i uređeni dio naselja i

neizgrađeni dio područja planiran za njegov razvoj i proširenje. 5. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je

izgrađena ili koju je u skladu sa uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.

6. Površina za gradnju je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevine i pomoćnih građevina.

7. Građevna linija određuje položaj građevine unutar površine za gradnju, u odnosu na granicu građevne čestice.

8. Regulacijska linija je zajednička linija građevne čestice javne prometne površine i građevne čestice druge planirane namjene.

9. Koeficijent izgrađenosti čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevina na građevnu česticu. Pri izračunu izgrađene površine ne uzimaju se u obzir građevine ukopane u zemlju, površine u razini terena (terase, parkirališne površine i sl.) te nadstrešnice i sjenice otvorene minimalno s tri strane.

10. Koeficijent iskorištenosti čestice (kis) je odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevina i površine građevne čestice.


________________________________________________________________________________


117

11. Građevina je zatvoreni prostor izgrađen u svrhu odvijanja propisane namjene. 12. Pomoćna građevina je fizički odvojen dio građevine u funkciji propisane namjene. 13. Teren je nivo konačno uređenog zemljišta oko građevina. 14. Etaža je svaki funkcionalni nivo građevine. 15. Podrum je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja,

odnosno suterena. 16. Suteren je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50%

svog volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

17. Prizemlje je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

18. Potkrovlje je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

19. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

20. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).

3.2.1. NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Površine naselja i namjena izdvojenih iz naselja razgraničene su od prirodnih područja granicom građevinskog područja.

Građevinsko područje je prostor namijenjen gradnji i uređenju. Iznimno, graditi se može i izvan građevinskog područja prema uvjetima određenim ovim Planom. Građevinsko područje sastoji se, u pravilu, od izgrađenog i neizgrađenog dijela. 3.2.1.1. Građevinska područja naselja

Građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno proširenje postojećeg naselja. U njega se, osim stanovanja, smještaju i sadržaji pratećih funkcija sukladni vrsti i rangu naselja, kao što su:

• sadržaji javne i društvene namjene, (upravni, pravosudni, obrazovni,

zdravstveni, zabavni, kulturni, vjerski i drugi slični sadržaji i građevine), • sadržaji gospodarske namjene (tihe djelatnosti bez opasnosti za okoliš,

skladišta, komunalni servisi i uređaji i sl.) i poslovni sadržaji, • sadržaji ugostiteljsko-turističke namjene, • sadržaji sportsko-rekreacijske namjene i • ostali sadržaji i namjene sukladne stanovanju.

Građevinsko područje naselja definirano je granicom građevinskog područja

naselja. Ono se sastoji od izgrađenog i neizgrađenog dijela. Izgrađeno područje predstavlja uređeno građevinsko zemljište na kojem su

izgrađene građevine i privedene namjeni ostale površine (javne zelene površine, igrališta, komunalni sadržaji i sl.). Izgrađeni dio određen je u skladu sa odredbama PPŽ na način da su izuzete veće neizgrađene i neuređene površine i neizgrađeni rubni prostori širine veće od 30 m.


________________________________________________________________________________


118

Obzirom da su sva naselja na području Općine linearnog tipa pa su gotovo sve građevne parcele ujedno i rubne parcele građevinskog područja, primjena propisanog načina definiranja izgrađenog dijela naselja, naročito odredbe o izuzimanju neizgrađenih rubnih prostora, rezultirala je neobičnom, "nazubljenom" formom izgrađenog dijela naselja.

Neizgrađeni dio građevinskog područja je prostor predviđen za proširenje izgrađenog dijela naselja i predstavlja novo građevinsko područje.

Obzirom da je površina izgrađenog dijela naselja određena prema odredbama članka 65. Odluke o donošenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije veća od ukupne površina građevinskog područja svih naselja određene temeljem projiciranog broja stanovnika Općine 2015. godine i minimalne gustoće (17 st/ha) propisane člankom 62. iste Odluke, ukupna površina građevinskog područja svih naselja određena je na način da je površina izgrađenog dijela naselja uvećana za 20%. Tako određena površina građevinskog područja svih naselja iznosi 269,9 ha.

Površina građevinskog područja pojedinog naselja određena je temeljem projiciranog broja stanovnika za predmetno naselje i ocjene mogućnosti njegovog daljeg razvoja u odnosu na gospodarska opredjeljenja i prostorne mogućnosti razvoja. Raspodjela ukupnog građevinskog područja namijenjenog razvoju naselja po naseljima prikazana je u tablici 3. točke 2.3.2.1.

Prostorni raspored, odnosno položaj i oblik površina za razvoj naselja (neizgrađeni dio građevinskih područja), određen je u skladu sa prostornim razmještajem postojećih izgrađenih struktura i kategorija osjetljivosti prostora utvrđenim u točki 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora.

Razgraničenje građevinskih područja naselja prikazano je na kartografskom prikazu

br. 1. “Korištenje i namjena površina” u mjerilu 1:25000 i na kartografskom prikazu br. 4. “Građevinska područja” u mjerilu 1:5000.

Građevinska područja naselja označena su oznakama od N1 do N6 na slijedeći način:

• N11-N13, oznake su građevinskih područja naselja Ravna Gora. Oznakom N11 označeno je građevinsko područje središnjeg naselja,

• N2, oznaka je građevinskog područja naselja Kupjak, • N31-N32, oznaka je građevinskog područja naselja Leskova Draga, • N4, oznaka je građevinskog područja naselja Šije, • N51-N52, oznake su građevinskih područja naselja Stari Laz, • N61-N64, oznake su građevinskih područja naselja Stara Sušica.

Dimenzioniranje građevinskog područja pojedinih naselja Općine, odnosno distribucija

kumulativno određenog građevinskog područja po naseljima izvršena je uz uvažavanje: • projiciranog broja stanovnika za predmetno naselje, • ocjene mogućnosti njegovog daljeg razvoja u odnosu na gospodarska

opredjeljenja, • ocjene prostornih mogućnosti razvoja. Načelna raspodjela ukupnog građevinskog područja po naseljima prikazana je u

tablici 15.

Građevinsko područje naselja namijenjeno je gradnji stambenih i javnih građevina te građevina pratećih djelatnosti sukladnih stanovanju.

U naselju se mogu odvijati različite gospodarske, proizvodno-zanatske, trgovačke, turističko-ugostiteljske, servisne, uslužne i ostale djelatnosti koje ne iziskuju velike


________________________________________________________________________________


119

izdvojene površine i u kojima se pri redovitoj uporabi odvijaju aktivnosti koje ne narušavaju standard stanovanja i kvalitetu života stanovništva te ne zagađuju okoliš.

U skladu sa pozicijom u mreži naselja, u građevinskom području naselja mogu se graditi sadržaji društvene namjene (javne ustanove, kulturne, obrazovne, zdravstvene, socijalne i sl. građevine) te sadržaji sportsko-rekreacijskih i ostalih funkcija. Naseljske površine također uključuju sve površine namijenjene razvoju ulične i komunalne infrastrukturne mreže u naselju, uređenju ulica, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih zelenih površina. U slobodni prostor izgrađenog dijela i neizgrađeni dio građevinskog područja središnjeg naselja N11 prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti. Tablica 15: Raspodjela građevinskog područja po naseljima

statističko naselje

oznaka građevins

kog područja

izgrađeni dio GP

(ha)

neizgrađeni dio GP

(ha)

ΣGP (ha)

uvećanje izgrađen

og (%)

stanov-ništvo 2001

gustoća

01. (st/ha)

stanov-ništvo 2015


N11 53,75 15,34 69,09 N12 24,57 5,12 29,69 N13 29,70 0,96 30,66 Ravna Gora

∑N11-3 108,02 21,42 129,44 19,8 1968 18,22 2555 19,8 Kupjak N2 37,58 8,64 46,22 22,9 270 7,18 229 4,95

N31 2,08 0 2,08

N32 2,86 1,85 4,71 Leskova Draga

∑N31-2 4,94 1,85 6,79 37,4 14 2,8 26 3,8

Šije N4 2,12 2,20 4,32 103,7 28 13,2 10 2,3

N51 4,52 5,29 9,81

N52 33,80 4,89 38,69 Stari Laz

∑N51-2 38,32 10,18 48,50 26,5 255 6,6 329 6,7

N61 22,96 3,44 26,40 N62 2,20 0 2,20 N63 4,33 0,82 5,15 N64 0,85 0 0,85

Stara Sušica

∑N61-4 30,34 4,26 34,60 14,0 292 9,6 358 10,3

Ukupno općina

221,3 48,5 269,9 21,9 2827 12,7 3507 12,9

U građevinskom području naselja mogu se graditi građevine sljedećih namjena: - građevine stambene namjene, - građevine društvene namjene (javnog interesa), - građevine gospodarske namjene (poslovne, ugostiteljsko-turističke i

poljoprivredne), - infrastrukturne i komunalne građevine, - ostale građevine (kiosci, reklamni panoi, privremene građevine). Građenje i uređenje površina navedenih namjena provodi se posredno, temeljem

prostornih planova užeg područja ili neposredno temeljem odredbi ovog Plana.

Neposrednim provođenjem ovog Plana mogu se graditi građevine svih navedenih namjena u građevinskim područjima svih naselja, izuzev u građevinskom području središnjeg naselja N11. Uvjeti za gradnju objekata navedenih namjena neposrednom provedbom određeni su u točki 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora i točki 2.2. Odredbi za provođenje.


________________________________________________________________________________


120

Posredno provođenje ovog plana određeno je za građevinsko područje središnjeg naselja N11.

Graditi se može samo na uređenom građevinskom području. Pod uređenjem građevinskog područja podrazumijeva se priprema zemljišta i njegovo opremanje komunalnim objektima i uređajima.

Priprema zemljišta obuhvaća: • uređenje imovinsko-pravnih odnosa, • izradu prostornih planova, • izradu parcelacijskih elaborata, • rušenje postojećih zgrada, • premještanje infrastrukture, • sanaciju tla, • zaštitne mjere spomenika kulture itd.

Izgradnja prometnih i komunalnih građevina i uređaja obuhvaća: • kolne i pješačke prometnice, • trgove, javna parkirališta, • javnu rasvjetu, • parkove, dječja igrališta, • javne higijenske objekte, • groblja, • odvodnju i vodovod, • distribuciju električne energije, plina, • poštanske i tt djelatnosti, • javna odlagališta za otpad itd.

Sva građevinska područja naselja na području Općine Ravna Gora moraju imati

najmanje I. kategoriju uređenosti. I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća pristupni put tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici.

U izgrađenim dijelovima naselja koja se nalaze unutar II. zone zaštite voda propisuje se II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta koja, osim pripreme, obuhvaća i osnovnu infrastrukturu: pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju. Viša razina uređenosti građevinskog područja naselja može se odrediti Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru, odnosno četverogodišnjim programima investiranja u građevine i uređenje komunalne infrastrukture.

3.2.1.2. Građevinska područja izvan naselja

Građevinska područja izvan naselja namijenjena su smještanju onih sadržaja koji zbog svoje veličine, strukture i tehnologije, odnosno načina korištenja nisu spojivi sa naseljem ili ih u naselje nije moguće smjestiti zbog određenih prostornih ograničenja. Prostorni raspored i veličina tih građevinskih područja prikazan je u kartografskom prikazu broj 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25000 i kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja" u mjerilu 1:5000.


________________________________________________________________________________


121

U građevinskim područjima izvan naselja nije dopuštena gradnja i uređenje prostora neposrednom provedbom odredbi ovog Plana, već isključivo posrednom provedbom, putem prostornih planova užeg područja. Unutar predmetnih građevinskih područja nije dopušteno planirati gradnju stambenih građevina, ali se mogu uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora. Izuzetak je samo građevinsko područje infrastrukturne namjene namijenjeno smještaju građevina cestovne infrastrukture i pratećih građevina u njihovoj funkciji.

Postojeće građevine stambene namjene, koje se nalaze izdvojenim zonama ugostiteljsko-turističke namjene, tretiraju se kao građevine suprotne namjeni i rekonstruiraju se sukladno odredbama ovog Plana.

U građevinska područja izvan naselja smješteni su sadržaji:

- gospodarske namjene, - ugostiteljsko-turističke namjene, - sportsko-rekreacijske namjene i - infrastrukturne namjene.

Sva izdvojena građevinska područja moraju imati II. kategoriju uređenosti što podrazumijeva pripremu, pristupni put i priključke na osnovnu infrastrukturu (vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba). a) gospodarska namjena

Površine za gospodarsku namjenu su građevinska područja predviđena za

obavljanje poslovnih djelatnosti koje obuhvaćaju proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke i komunalno-servisne sadržaje. Uz osnovne djelatnosti, moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti. Ukupna površina građevinskih područja, namijenjenih obavljanju poslovnih djelatnosti, iznosi 52,5 ha što je približno 55 % od maksimalno dopuštene površine poslovne namjene određene Prostornim planom Primorsko-goranske županije (PG max = 95 ha).

Na području Općine Ravna Gora planirane su sljedeće zone poslovne namjene (K):

• K1 – proizvodna namjena, postojeća zona prerađivačke proizvodnje uz središnje naselje. Ukupna površina 26,8 ha, od toga izgrađeno 13,6 ha.

• K2 – proizvodna, uslužna i trgovačka namjena, postojeća zona uz središnji dio naselja Kupjak , površine 9,5 ha, od toga izgrađeno 3,7 ha.

• K3 – trgovačka i uslužno–servisna namjena, planirana zona uz čvor Ravna Gora , površine 6,9 ha.

• K4 - trgovačka, uslužno–servisna i komunalna namjena, planirana zona uz autocestu , površine 9,3 ha.

b) ugostiteljsko-turistička namjena

Površine (zone) ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja su građevinska područja u kojima se planira izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina i uređenje površina koje su namijenjene smještaju, rekreaciji, zabavi i pružanju različitih vrsta usluga turistima, odnosno izgradnji građevina za odmor. To podrazumijeva izgradnju građevina stacionarnog tipa (hotela, većih pansiona, vila i sl.) i turističkih struktura (turističkih i


________________________________________________________________________________


122

vikend naselja), u kombinaciji s poslovnim, ugostiteljskim, trgovačko-uslužnim, kulturno-zabavnim, sportsko-rekreacijskim i ostalim pratećim sadržajima.

Sukladno namjeni određena su sljedeća građevinska područja ugostiteljsko-

turističke namjene:

- turistička naselja (T) Turistička naselja namijenjena su izgradnji građevina u kojima se turistima pružaju

usluge smještaja i druge ugostiteljske usluge te osigurava mogućnost bavljenja športom i/ili drugim oblicima rekreacije na otvorenom prostoru, prilagođenima specifičnim uvjetima destinacije.

U građevinskim područjima turističkih naselja dopuštena je izgradnja svih vrsta smještajnih objekata, osim kampova.

Na području Općine planirana su turistička naselja:

• T1 "Novi lazi", površine 4,9 ha

- vikend naselja (VN) Građevinska područja vikend naselja namijenjena su izgradnji građevina za

povremeni boravak, odmor i rekreaciju. Planirana su vikend naselja:

• VN1 "Suhi vrh", površine 12,9 ha, od toga izgrađeno 3,2 ha, • VN2 "Pod kosu", površine 4,4 ha, od toga izgrađeno 0,7 ha, • VN3 "Javorova kosa", površine 3,6 ha.

Sveukupna površina zona namijenjenih ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti iznosi

25,8 ha, što je približno 66% od maksimalno dopuštene površine poslovne namjene određene Prostornim planom Primorsko-goranske županije (PT max = 40 ha). c) sportsko-rekreacijska namjena Površine (zone) sportsko-rekreacijske namjene izvan naselja su građevinska područja sportsko-rekreacijskih centara u kojima se planira izgradnja sportskih građevina i uređenje površina koje su namijenjene odvijanju sportskih aktivnosti natjecateljskog sporta, sportskim aktivnostima djece i mladeži te sportskoj rekreaciji građana. Planirani su sportsko-rekreacijski centri:

• R1 Sportsko-rekreacijski centar "Goranka", površine 2,9 ha, od toga izgrađeno 1,2 ha. Centar je namijenjen izgradnji otvorenih i zatvorenih sportskih građevina (igrališta, sportske dvorane, pomoćne građevine i sl.) i uređenju sportskih terena za različite vrste sportova, te smještaju djelatnosti u funkciji osnovne namjene (trgovački, uslužni, ugostiteljski i slični sadržaji).

• R2 Sportsko-rekreacijski centar "Suhi vrh", površine 77,2 ha,

namijenjen je izgradnji i uređenju skijaških staza sa potrebnim sustavom


________________________________________________________________________________


123

žičara, uređenju staza za skijaško trčanje, uređenju sanjkališta, rekonstrukciji postojeće 30 metarske skakaonice, izgradnji nove skakaonice te uređenju memorijalnog parka "Suhi vrh".

d) infrastrukturna namjena Površina infrastrukturne namjene (IS) je građevinsko područje namijenjeno izgradnji građevine cestovne infrastrukture (autoceste) i pratećih građevina u njenoj funkciji (prateći uslužni objekti). 3.2.2. NAMJENA I KORIŠTENJE OSTALIH POVRŠINA

Ostalim površinama smatraju se sve površine izvan građevinskog područja. One su razgraničene na:

• poljoprivredne površine, • šumske površine, • ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište, • vodne površine.

Gradnja na ovim površinama moguća je u skladu sa uvjetima za gradnju izvan

građevinskog područja određenim u točki 3.4.2.4. Građevine izvan građevnog područja ovog Plana. 3.2.2.1. Poljoprivredne površine

Poljoprivredne površine razgraničene su temeljem podataka o bonitetu tala na:

- Vrijedno obradivo poljoprivredno tlo (P2) obuhvaća zemljišta IV. bonitetne klase. To su najvrednija tla koja se štite i namjenjuju isključivo primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (uzgoj ratarskih, povrtlarskih i krmnih kultura, voćarska proizvodnja specifičnih voćnih vrsta i sl.) i zaštićena su od prenamjene u druge svrhe.

- Ostalo obradivo poljoprivredno tlo (P3) obuhvaća zemljišta V. bonitetne klase. Ovu kategoriju čine ostala tla koja je moguće koristiti na isti način kao i prethodnu kategoriju u najmanje 50 % površine. Obzirom da ova kategorija čini značajniji dio ukupnog poljoprivrednog tla Općine, sa ciljem privođenja ovog poljoprivrednog zemljišta svrsi, potrebno je stvoriti uvjete koji će poticati vlasnike i ovlaštenike poljoprivrednog zemljišta na njegovo korištenje sukladno njegovoj osnovnoj namjeni. Odgovarajućim mjerama treba poticati oživljavanje poljoprivredne proizvodnje na kvalitetnim dijelovima ovih površina kao najbolji način sprečavanja prenamjene i gubitka poljoprivrednog zemljišta. Osobito treba poticati ekološki prihvatljivu proizvodnju zdravstveno ispravne hrane te proizvodnju povrtlarskih i ratarskih kultura i voćnih vrsta koje su specifične i dobro uspijevaju u ovom kraju, ne samo u cilju razvoja poljoprivredne proizvodnje, već i u cilju obogaćivanja turističke ponude kraja i stvaranja prepoznatljivosti.


________________________________________________________________________________


124

3.2.2.2. Šumske površine

Šumske površine razgraničene su prema namjeni na: - gospodarske šume (Š1) - namijenjene su prvenstveno za proizvodnju drva,

drvnih i drugih šumskih proizvoda. Gospodarskim šumama smatraju se sve šume navedene namjene, bez obzira na vlasništvo.

- zaštitne šume (Š2) - namijenjene su prvenstveno zaštiti naselja Ravna Gora (N11,-N3) i Stara Sušica (N61- N64) od štetnih utjecaja autoceste (zaštita od buke, prašine, ispušnih plinova).

- šume posebne namjene (Š3) - namijenjene su proizvodnji šumskog sjemena (predio "Jarak") i znanstvenim istraživanjima, nastavi i drugim edukativnim potrebama te za uređenje površina namijenjenih odmoru i rekreaciji stanovništva i posjetitelja određenih u točki 3.4.2.3. Građevine izvan građevinskog područja [rekreacijsko područje "Sušički jarak" (RP1), rekreacijsko područje "Kupjak 1" (RP3) i rekreacijsko područje "Kupjak 2" (RP4)].

3.2.2.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Preostali dio ostalih površina čine površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ). Ove površine čine zemljišta VI., VII. i VIII. bonitetne klase. To su, u pravilu, neobrasla šumska zemljišta, šikare, kamenjari i poljoprivredno zemljište lošije kvalitete koje nije pogodno za ratarsku proizvodnju. Obzirom da se radi o zemljištima nižih bonitetnih klasa, u pravilu na višim predjelima, ova su zemljišta pogodna za stočarsku proizvodnju. Ove se površine mogu koristiti na način određen za poljoprivredno i za šumsko zemljište. 3.2.2.4. Vodne površine

Vodne površine razgraničene su na: - izvore (točkaste vodene površine), - vodotoke (linijske vodene površine), - male akumulacije (jezera).

Izvori su točkaste vodene pojave koje se nalaze u širem području između Kupjaka i

Stare Sušice. Iako dobar dio izvora u sušnom dijelu godine nema vode ili postoji samo vlaženje, a preostali dio ima mali kapacitet, izvori su namijenjeni vodoopskrbi. Vodotoci, kao linijske vodne pojave, prikazani su u odgovarajućim kartografskim podlogama, posebno u prikazu vodnogospodarskog sustava kao važniji vodotoci i ostali vodotoci. Važniji vodotoci su: 1. Jasle potok sa većim pritokama; 2. Sušica sa pritokama Ovčji potok, Sušički jarak i Čiće; 3. Leskova Draga sa pritokama Žagarov jarak, Mrzla draga i Logi; 4. Vidmarov jarak; 5. Lončarićev stan; 6. Paletina; 7. Johančkov jarak; 8. Frankopan i 9. Laušinov jarak. Širina prostora vodotoka, prema Zakonu o vodama, obuhvaća prirodno ili umjetno korito sa obostranim inundacijskim pojasom, odnosno pojasom potrebnim za održavanje vodotoka. Prostor korita vodotoka u pravilu je prikazan posebnom česticom u katastru zemljišta i taj prostor ima status javnog vodnog dobra, dok se za inundacijski pojas, odnosno prostor potreban za održavanje vodotoka, predviđa utvrđivanje vodnog dobra.


________________________________________________________________________________


125

Predviđa se daljnje uređenje vodnih tokova u skladu sa potreba izgradnje naselja, infrastrukturnih i drugih sadržaja. Male akumulacije (jezera) - osim stajaće vode u iskopima ciglane na prostoru Općine od ranije postoje male akumulacije Kupjak na vodotoku Mrzla draga, mala akumulacija Juretić i mala akumulacija Mance na vodotoku Logi, kao i mala akumulacija Sušica na Sušičkom jarku. Prve tri su izgrađene za potrebe osiguranja vode za ciglanu, odnosno pilanu i mlin, a treća sa svrhom poribljavanja. Sve su zamuljene i građevinski u lošem stanju pa se predviđa izmuljivanje zaplava i popravci da se osigura njihovo normalno funkcioniranje i spriječi rušenje brana i odnašanje velikih količina istaloženog nanosa u ponor Leskove Drage, odnosno vodotok Sušicu. Predviđa se i izgradnja višenamjenske male akumulacije na Laušinovom jarku.


________________________________________________________________________________


126

Tablica 16: Iskaz površina (tablica 3. Pravilnika) Redni broj

Naziv županije/općine/grada Općina Ravna Gora

Oznaka

Ukupno ha % od površine grada

stan/ha ha/stan*

1.0.

ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinska područja naselja ukupno izgrađeni dio GP naselja ukupno

GP

269,87 221,32

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja naselja

I E H K T R

52,48 25,75 80,17

1.3. Poljoprivredne površine ukupno - obradive

P P1 P2 P3

134,75 614,11

1.4. Šumske površine ukupno - gospodarske - zaštitne - posebne namjene

Š Š1 Š2 Š3

6087,91 162,76 108,76

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno

PŠ

746,61

1.6. Vodne površine ukupno - vodotoci - jezera - akumulacije - retencije - ribnjaci

V

1.7. Ostale površine ukupno N IS G

66,45

Općina Ravna Gora ukupno

8337,41

Redni broj

Naziv županije/općine/grada Općina Ravna Gora

Oznaka

Ukupno ha % od površine grada

stan/ha ha/stan*

2.0.

ZAŠTIĆENE CJELINE

2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno - nacionalni park - park prirode - ostali zaštićeni dijelovi prirode

NP PP

2.2. Zaštićena graditeljska baština - arheološka područja - povijesne graditeljske - etno zona

Općina Ravna Gora ukupno 3.0.

KORIŠTENJE RESURSA

3.1. More i morska obala obalno područje otočno

ha, km ha, km

3.2. Energija proizvodnja potrošnja

MW MWh

3.3 Voda vodozahvat potrošnja

1.002,00 445,80

u 1000 m3 u 1000 m3

ne iskazuje se

3.4. Mineralne sirovine jed.mjere za sirovinu

Županija/općina/grad ukupno


________________________________________________________________________________


127

3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 3.3.1. RAZVOJ GOSPODARSTVA PO DJELATNOSTIMA 3.3.1.1. Poljoprivreda Prema katastarskim podacima na području Općine ima oko 955 ha oranica i vrtova i 1644 ha livada. Realno, poljoprivredne su površine znatno manje jer su prostori pod šumama, prema podacima Hrvatskih šuma, znatno veći (6139 ha) negoli je to evidentirano u Katastru (svega 4813 ha). Ova neujednačenost podataka rezultat je procesa zarastanja poljoprivrednih površina (zbog nedovoljne obrade poljoprivrednog zemljišta) i nedovoljno ažurnih podataka Katastra. Reljef i zastarjeli Zakon o nasljednom pravu uvjetovali su usitnjenost površina i taj se proces uslijed primjene tog zakona i dalje nastavlja. U biljnoj proizvodnji dominira proizvodnja krumpira, zatim u znatno manjem volumenu i druge kulture kao što su razne žitarice te sijeno. Proizvodnja je uglavnom ekstenzivna jer je nemoguće primijeniti suvremenu mehanizaciju u obradi. Anketa provedena 1998. godine pokazala je da se na području Općine iskorištava samo 38% oranica i vrtova, 8% livada i svega 1% pašnjaka. Prema istoj anketi u 1998. bilo je svega 71 govedo, dok je samo sedam godina ranije bilo oko 237 goveda i 24 konja u 657 štala koje su imale 3.280 smještajnih jedinica, zatim 119 ovaca, 13 svinja i oko 5000 komada peradi. Na tom je području do 1965. držano oko 2.800 goveda. Na području Općine u 2000. svega 8 domaćinstava imalo je po 3 krave i jedno domaćinstvo 23 krave. Većina obiteljskih gospodarstava koja su još 1991. imali stoku praktično je nestala jer su to u osnovi bila staračka domaćinstva. Prirodni i drugi uvjeti su znatno nepovoljniji nego u ravničarskim područjima. Tako je npr. mehanička obrada tla skuplja barem za 30%. Usitnjena zemljišta, nepovoljan reljef, plitka i slabo profilirana tla s nepovoljnim rasporedom oborina tijekom godine, duge i oštre zime, starosna struktura stanovništva razvojna su ograničenja ove djelatnosti.

Temeljni cilj je očuvanje i korištenje poljoprivrednog zemljišta pogodnog za ratarstvo i stočarstvo te proizvodnja autohtonih poljoprivrednih kultura i kultura kojima je moguće osigurati isplativost proizvodnje.

Razvoj poljoprivredne proizvodnje moći će se ostvariti samo u okviru obiteljskih gazdinstava specijaliziranih za pojedine segmente proizvodnje, prvenstveno "zdrave hrane". U ratarskoj proizvodnji proizvodit će se sjemenski i merkantilni krumpir, a u povrtlarskoj proizvodnji, koristeći pogodnosti svježih ljeta i dovoljno oborina, mogu se uzgajati kupusnjače, salata, cikla i mrkva koje postižu veće prinose. Uzgojno i samoniklo ljekovito bilje i gljive uz stroge mjere zaštite prirode mogu biti dodatni prihod ili pak specijalizirana proizvodnja tih kultura. Iako su na razvoju voćarske proizvodnje činjeni značajni napori, ona je u cjelini dosta zapuštena. Mogućnosti razvoja ogledaju se prvenstveno u obnovi i proširenju kućnih voćnjaka, proizvodnje određenih voćarskih kultura, u svježem stanju i prerađenih. S obzirom na klimatske i zemljišne uvjete malina, kupina, ribizla, josta, ogrozda, jagoda, jabuka i šljiva mogu dati dobre prinose i vrhunsku kvalitetu pa bi mogle biti tržišno interesantne kao proizvodi zdrave hrane. Uzgojem krušaka, trešanja, višanja i oraha moglo bi se pokriti vlastite potrebe jer ovi proizvodi tržišno nisu dovoljno interesantni.

Za razvoj stočarstva postoje povoljni uvjeti. U 1998. izrađen je projekt "Obiteljska gospodarstva i iskorištavanje poljoprivrednih površina na primjeru Ravne Gore" (I. Jurić i drugi, str. 147.) u kojem su iskazane mogućnosti uzgoja stoke i to prvenstveno korištenjem


________________________________________________________________________________


128

visokovrijedne ispaše i sijena. Na tom području prema sadašnjim saznanjima bilo bi moguće držati čak i do 6.000 krava.

U cjelini, razvoj poljoprivrede odvijat će se dijelom u okviru specijalizirane proizvodnje obiteljskih gazdinstava kao osnovne djelatnosti, a dijelom kao dopuna djelatnosti ljudi koji će raditi i na drugim poslovima.

S ciljem daljnjeg razvoja poljoprivredne proizvodnje i stočarstva, Primorsko-goranska županija osnovala je Centar za brdsko-planinsku poljoprivredu sa sjedištem u Staroj Sušici. Centar ima značajne projektne zadatke na unapređenju ratarstva, voćarstva, stočarstva prikladnih za uzgoj u brdsko-planinskim uvjetima. Očekuje se da će djelovanje tog Centra u značajnoj mjeri unaprijediti razvoj poljoprivrede na području Gorskog kotara pa i Ravne Gore. U Staroj Sušici djeluje i Zavod za krumpir kao istraživačko-razvojna institucija s ciljem razvoja i stvaranja sjemena krumpira prikladnih za uzgoj u brdsko- planinskim područjima. Osim toga, Zavod i sam proizvodi sjemenski krumpir.

3.3.1.2. Lov

Lov na području Općine Ravna Gora predstavlja element proširenja turističke ponude kraja. Područje Općine obuhvaćeno je s dva županijska lovišta i to: lovištem broj 15 "Višnjevica" i dijelom lovišta broj 19 "Rudač II" koji pokriva područje Kupjaka.

Lovište "Višnjevica" ima površinu lovišta od 3.688 ha, od čega je lovna površina od 3.008 ha. Na tom lovištu ima jelena, srna, divljih svinja i prepelica. Lovište ima godišnji plan odstrela, a opremljeno je lovno-tehničkim i lovno-gospodarskim objektima kao što su čeke, mečilišta, hranilišta, lovačkim stazama i drugo. Ugostiteljski objekti upotpunjuju ponudu.

Lovište "Rudač II" obuhvaća prostore Leskove Drage i Kupjaka koji su u okviru Općine Ravna Gora i obuhvaćaju samo manji dio lovišta. 3.3.1.3. Šumarstvo

Prema podacima Katastra pod šumama je 4813 ha. Od toga je 4221 ha u državnom, a 1918 ha u privatnom vlasništvu. Kao i podatke o površini poljoprivrednog zemljišta i ove podatke treba uzeti sa rezervom jer je stvarna površina pod šumama znatno veća (prema podacima JP Hrvatske šume čak 6139 ha). Ukupne zalihe drva su oko 1,7 milijun m3, od čega na državne šume otpada oko 1,5 milijun i oko 200 tisuća na privatne šume. Omjer drvne zalihe crnogorice i bjelogorice je 74:26 (1998.).

Osnovni ciljevi razvoja šumarstva su: očuvanje i racionalno gospodarenje i obnavljanje šuma, zaštita vrijednih šuma i zaštita od požara, nametnika i bolesti.

Razvoj šumarstva određuju Osnove gospodarenja državnim šumama i Program gospodarenja privatnim šumama, kojima su propisane smjernice gospodarenja, šumsko uzgojni radovi, etati i potrebna ulaganja u državne i privatne šume s ciljem održavanja šumskog fonda, podizanja kvalitete i racionalne eksploatacije šuma.

Procjenjuje se godišnji porast zaliha drva od 0,63%, godišnji prirast od 0,31%, godišnji etat od 0,76% te porast sječe od 0,49% u odnosu na ostvarenu sječu iz razdoblja 1986. – 1999. Osim toga, očekuje se promjena strukture prodaje kvalitetnijih sortimenata što bi omogućilo prosječni godišnji porast vrijednosti prodaje između 2,0 i 3,5%. To bi omogućilo porast bruto domaćeg proizvoda od 14,9 milijuna kuna u 1999. na 21,6 do 27,0 milijuna kuna u 2015., uz prosječan godišnji rast između 2,5 i 4,0%. Broj zaposlenih treba se zadržati na sadašnjoj razini od 55 osoba ili pak neznatno smanjiti. To bi omogućilo povećanja proizvodnosti rada između 2,5 i 4% prosječno


________________________________________________________________________________


129

godišnje. Pri tome je potrebno reorganizirati način upravljanja šumama, uvesti racionalniju organizaciju koja će uvažavati regionalne karakteristike šumarstva Republike Hrvatske i otkloniti navedene nedostatke. 3.3.1.4. Prerađivačka industrija

Prerađivačka industrija temeljna je razvojna djelatnost Općine. U njoj djeluju tri poduzeća srednje veličine i to: Ravna, Calligaris i Ravnogorska pilana, četrnaest manjih tvrtki i oko 27 obrtnika, a glavninu čini prerada drva. U njoj je ostvareno oko 54% bruto domaćeg proizvoda i 65 % zaposlenih Općine u 1999. godini.

“Ravna” d. o. o. je tvrtka koja radi lijepljene bukove ploče u količinama između

3600 i 4200 m3 godišnje. To je poluproizvod koji se koristi u izradi namještaja i stubišta. Da bi to proizvela, kupuje na hrvatskom tržištu oko 12000 m3 trupaca i oko 3000 m3 bukovih elemenata. Cjelokupna proizvodnja u vrijednosti od oko 9 milijuna DEM izvozi se. Imovinski odnosi nisu u potpunosti riješeni s Fondom za privatizaciju, a koriste energetiku koja je u cjelini prodana tvrtki Calligaris. Zajedno s Radin Stil d. o. o. zapošljavaju oko 160 radnika. Za tu proizvodnju imaju iznajmljenu halu i 11 sušara. S obzirom da sve više jača konkurencija, naročito iz Bosne i Hercegovine i Srbije, budući proizvodni program bit će usmjeren na razvoj finalizacije i izradu masivnog namještaja od bukve, hrasta, javora i drugog drva. Za takav razvoj potrebno je investirati oko 2 milijuna DEM u opremu za proizvodnju ploča i oko 5 milijuna DEM u opremu za proizvodnju namještaja. U razdoblju do 2015. očekuju povećanje zaposlenosti između 20 i 30 osoba.

"Calligaris" d. o. o. je talijanska tvrtka iz Manzana (Udine). Proizvodi oko 30.000 stolica mjesečno iz bukovine i to sve do finog brušenja. Fino brušenje, bojanje i slaganje stolica obavlja se u Italiji. U tvornici rade i masivne dijelove stolova osim samih ravnih ploča. U proizvodni program tvrtka uključuje stalno nove proizvode u skladu s zahtjevima i tehnologijom matične tvrtke. Tvrtki u Ravnoj Gori ostaje samo gola proizvodnja bez ikakvog razvojnog, istraživačkog ili drugog intelektualnog oblika doprinosa. Za tu proizvodnju troši oko 16.000 m3 bukovih trupaca godišnje, a zapošljava 240 ljudi. Tvornica ima 12.000 m2 zatvorenog i oko 30.000 m2 otvorenog prostora s cjelokupnom energetikom. Imaju oko 30 milijuna kuna godišnjeg prihoda u čijoj strukturi materijal čini 25 i rad 43%. Razvoj će u prvoj fazi biti usmjeren na proizvodnju 40.000 stolica mjesečno uz korištenje 20.000 m3 bukovih trupaca godišnje. U drugoj fazi do 2015. proizvodit će oko 50.000 stolica bukovih mjesečno. Osim širenja programa stolica, uvest će se i program masivnog namještaja za kojim drvoprerađivačka industrija Ravne Gore ima dugogodišnje radno i izvozno iskustvo. Za potrebe širenja djelatnosti bit će potrebno širiti i poslovne prostore te zaposliti 50 – 60 novih ljudi. S obzirom na tehnološka i tehnika znanja ljudi Ravne Gore u obradi i preradi drva, očekuje se da će tvrtka Calligaris iz Ravne Gore postati u određenom smislu matica i da će se oko nje formirati manje jedinice kao njihovi kooperanti. Potrebna ulaganja u modernizaciju opreme i infrastrukturu procijenjena su na 1 milijun u 2001. i između 500 i 600 tisuća u svakoj narednoj godini.

"Ravnogorska pilana" d. o. o. proizvodi piljenu građu od jele i bukve te izrađuje pojedine elemente. Godišnje ispili oko 30.000 m3, a ranije je pilila oko 50.000 m3. Problem piljenja drvne građe je izrazit u cijelom Gorskom kotaru pa tako i u Ravnoj Gori jer su u vrijeme Domovinskog rata izgrađeni mnogi kapaciteti u okolici Zagreba, koji na neki način rade izvan sistema. U cjelini, u Hrvatskoj je bilo uvijek više pilanskih kapaciteta od potreba, a današnji višak iznosi oko 1 milijun m3. Volumen piljenja će se zadržati na sadašnjoj razini, a zadržat će i sadašnji broj zaposlenih između 65 i 70 ljudi.


________________________________________________________________________________


130

Osim Ravnogorske pilane, na području Kupjaka djeluju tri male pilane i u Leskovoj Dragi jedna. Od manjih poduzeća u preradi drva je i Radin promet d. o. o. Ono se bavi proizvodnjom namještaja po narudžbi i dijelom trgovinom. Poduzeće zapošljava 12 ljudi u proizvodnji i 4 u trgovini. Razvoj će se usmjeriti u proizvodnju namještaja po narudžbi i za inozemstvo.

Blizina tržišta, postojeći šumski fond, visokostručni kadrovi s dugogodišnjom tradicijom u preradi drva i izradi namještaja za svjetsko tržište, postojeći pogoni s izgrađenom infrastrukturom povoljne su okolnosti za intenzivniji razvoj ove djelatnosti. Međutim, zastarjela tehnologija, usitnjena ponuda ove proizvodnje u Gorskom kotaru, nedostatak veće poduzetničke inicijative, pomanjkanje sredstava za investicije neki su od otežavajućih čimbenika. Ipak, u cjelini ova će djelatnost i nadalje biti temeljni razvojni čimbenik. Ona ne zahtjeva posebno velika ulaganja, ali za uspješniji razvoj potrebno je uključenje u svjetsko tržište, a know-how rješavati u suradnji s ostalom industrijom prerade drva Gorskog kotara i s inozemnim partnerima, a nedostatak kapitala s bankama i inozemnim partnerima te osigurati poticajne mjere države. Za plasman na svjetsko tržište, osim kvalitetnog proizvoda i prihvatljivih cijena, potrebne su i odgovarajuće količine roba koje barem djelomično može osigurati prerada drva na razini cijelog Gorskog kotara. Brojne inicijative za proizvodnju namještaja iz masivnog drva nameću potrebu koordiniranih aktivnosti na usklađivanju međusobnih interesa u stvaranju prepoznatljivog proizvoda.

Unutar prerađivačke industrije djeluju i poduzeća koja se bave obradom metala, a značajniji su Ventop d. o. o. i Ekovent d. o. o.

Tvrtka Ventop d. o. o. izrađuje ventilaciju za industriju drva tj. elemente za sušare te lakše konstrukcije od metala. Radi na području Hrvatske i to od projektiranja do montaže i zapošljava 15 radnika. Proizvodna paleta bi i u budućnosti mogla biti približno ista. Planira se povećanje proizvodnje između 2 i 5% prosječno godišnje i broj povećanje broja zaposlenih na 20.

Ekovent d. o. o. proizvodi zvučno izolirane elemente (kućice za naplatu cestarine, program za suzbijanje buke i drugo), razvodnike centralnog grijanja za stambene objekte, nadgradnje za kamione, lagane metalne konstrukcije i drugo. Tvrtka zapošljava oko 15 ljudi i to su manje-više obrtnici raznih zanimanja. Program razvoja omogućuje izradu raznih manjih metalnih konstrukcija i izvedbi po narudžbi. Broj zaposlenih bit će približan sadašnjoj razini.

Osim ovih, u prerađivačkoj industriji djeluju i druge manje tvrtke i obrtnici koji su uglavnom vezani uz djelatnost prerade i korištenja drva. Tako npr. tvrtka “Doma”, koja se sada bavi uglavnom trgovinom, namjerava također izrađivati proizvode iz masiva i raditi na montaži namještaja za ugostiteljstvo i druge djelatnosti.

3.3.1.5. Građevinarstvo

Građevinarstvom se bave 4 manja poduzetnika i dvoje obrtnika. Svoju djelatnost

obavljaju na području Općine uglavnom na popravcima i održavanju. Ovu djelatnost obavlja svega 11 radnika i to ne kao jedino zanimanje. Ono ostvaruje svega 1,7% bruto domaćeg proizvoda Općine. U razdoblju do 2015. može doći do određenih pozitivnih pomaka, no ne velikih. Očekuje se da će poslovi unutar ove djelatnosti i dalje biti vezani uz popravke i održavanje stanova i poslovnih objekata.


________________________________________________________________________________


131

3.3.1.6. Trgovina Ova djelatnost obuhvaća trgovinu na veliko i malo, popravke motornih vozila i

predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo. Na području Općine djeluje uglavnom usitnjena trgovina koja podmiruje domaće potrebe, ali i jedan njen dio (“Doma”) koji se širi na druga područja. Ponuda trgovačkih roba zbog malog prometa i mnoštva drugih razloga ne zadovoljava u potpunosti potrebe stanovništva. Trgovinom i raznim popravcima se bavi 11 manjih poduzetnika i 11 obrtnika. U toj je djelatnosti zaposleno 44 osobe, od čega 16 u trgovačkim poduzećima i 28 u trgovačkom obrtu. U trgovini je ostvareno 6,7% bruto domaćeg proizvoda Općine u 1999. pa je to čini po važnosti trećom djelatnosti.

Tvrtka “Doma” obavlja opremanje poslovnih objekata standardnim namještajem i drugim robama (vrata, zidne obloge, podovi, keramika i uredski namještaj). Ta djelatnost obuhvaća širi program i to od izrade projekta do ugradnje namještaja i elemenata. U ponudi su zastupljene sve vrste namještaja koji se dobavlja iz Hrvatske i drugih zemalja, a tvrtka obavlja i izvozne poslove. U Ravnoj Gori ima izložbeni prostor veličine 1980 m2. Tvrtka namjerava povećati promet od 2,5 na 5 milijuna DEM i povećati zaposlenost s 9 na 15 osoba. Osim toga, namjerava razvijati proizvodnju namještaja od masivnog drva od malih do većih serija. Za taj projekt mogla bi angažirati novih 100 ljudi koji bi trebali ostvariti promet od 200.000 DEM po osobi, uz ulaganja od 10 milijuna DEM. Ova bi tvrtka mogla postati nositelj proizvodnje i plasmana masivnog namještaja Ravne Gore i širih prostora Hrvatske.

Razvoj ostalih dijelova trgovine bit će i nadalje u funkciji zadovoljavanja potreba stanovništva i potreba pravnih subjekata, ali i potreba turista.

3.3.1.7. Turizam

Turizam Ravne Gore i u cjelini Gorskog kotara je gotovo zanemarena djelatnost.

Tome je pridonijelo mnoštvo razloga. Među njima su bitni: iseljavanje stanovništva prema većim centrima s većom mogućnošću izbora poslova i povoljnijih životnih uvjeta, nedostatak stimulativnih mjera ekonomske politike za razvoj turizma u brdsko planinskim područjima, nedovoljno razvijena industrija (osim drvne), obrtništvo i razne usluge, nepovoljan javni prijevoz, nedovoljna briga javnih vlasti, nedovoljna inicijativa stanovništva i nepostojanje turističke i ugostiteljske tradicije. Moglo bi se reći da je turizam zapravo u povojima i na početku razvoja.

Općina Ravna Gora ima sljedeće kapacitete: - Dvorac Frankopana – Dom mladih Rijeke s 122 postelje, - Pansion Bijela ruža s 34 postelje i restoranskim kapacitetima za 100 ljudi, - Tri apartmana s ukupno 14 postelja, - Dvije sobe s ukupno 4 postelje i - Bistro “Vizjak” s restoranom za 50 osoba, - Restoran ”Bjelolasica” i - Planinarska kućica s 10 postelja na Javorovoj kosi. Smještajni kapaciteti iznose ukupno 174 postelje, što je skromno za jači razvoj

turizma. U 1999. ostvareno je oko 10500 noćenja. Relativno velik broj noćenja ostvarili su

zapravo radnici koji su angažirani na izgradnji poluautoceste Rijeka – Zagreb pa će njenim završetkom nestati i ta noćenja. Ipak će obavljene dogradnje, adaptacije i uređenje stanova za prijem tih radnika koristiti razvoju turizma jer će ti kapaciteti u osnovi postati turistička ponuda. U turizmu i ugostiteljstvu je zaposleno oko 30 osoba i to u obrtu i jedna osoba u turističkom uredu.


________________________________________________________________________________


132

Bez obzira na postojeća ograničenja, područje Ravne Gore ima i određenih prednosti koje mogu biti osnova turističkog razvoja, a među njima su značajniji:

- raznolika i velika šumska prostranstva, - bogatstvo i raznolikost kraških pojava koja se očituju u blažoj “zelenoj” formi, - široki vidici s topografskim i kulturnim pejzažom i položajem komunikacija i

naselja, - bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta uvjetovano utjecajima kontinentalne i

sredozemne klime, - relativno povoljnije snježne prilike na visinama iznad 800 m nadmorske visine. Dodatne mogućnosti razvoja otvara blizina Bjelolasice kao skijaškog centra

Hrvatske, blizina turističkih središta Primorja i Istre, neposredna povezanost s prometnicama prema Rijeci i Zagrebu, bogatstvo raznovrsne divljači, sačuvana priroda, očuvani sakralni predmeti iz XVIII. stoljeća, frankopanski dvorac u Stroj Sušici i drugo.

Osnovni ciljevi razvoja turizma Ravne Gore su: - stvaranje i razvoj turističke klime, - povećanje turističkog prometa, - proširenje ponude raznovrsnih kvalitetnih oblika turističkih usluga i - proširenje komunalnih i osobnih usluga, sportsko-rekreacijskih, kulturnih i

drugih sadržaja.

Obzirom na trend u razvoju turizma da se turistička ponuda usmjeri na određeni tip klijentele, na području Ravne Gore planira se razvoj sljedećih oblika turizma:

- turizam mladih, - sporta i rekreacije, - izletnički i vikend, - odmorišni i tzv. zeleni, posebno za ljude starije dobi, - agroturizam odnosno obiteljski te - drugi alternativni oblici kao što su: istraživači prirode, studijsko-istraživački,

zdravstveni, hobi i drugi.

Aktivnosti na kojima treba temeljiti turističku ponudu su: - organiziranje tura koje obuhvaćaju: pješačenje (ravnogorski planinarski put,

prirodni parkovi, fitness staze), jahanje te obilazak prostora terenskim kolima i biciklima,

- sportsko–terenske aktivnosti koje obuhvaćaju penjanje i spuštanje uz stijene i planinarenje,

- aktivnosti otkrivanja prirodnih i drugih znamenitosti, - kulturne aktivnosti s tečajevima ručnog rada, umjetničke radionice, folklorne

grupe, kulturni sadržaji, gastronomski sadržaji i drugo te - aktivnosti zdravstvenog karaktera kao što su fitness i drugi programi.

Da bi se stvorilo pozitivno turističko okruženje i razvio smisao za ovu djelatnost

potrebno je organizirati, u okviru školskog sustava ili privatne inicijative, educiranje polaznika za rad u turizmu i za lokalno stanovništvo koje je neizravno vezano uz stvaranje turističke usluge i turističkog imidža. Ta edukacija ima šire značenje i trebala bi se financirati sredstvima turističko-ugostiteljskih tvrtki, lokalne samouprave i vlastitim. Turistički ured Ravne Gore, uz pomoć lokalne samouprave, radi na turističkoj promidžbi


________________________________________________________________________________


133

Općine, a u tijeku su i određene razvojne aktivnosti (nove postelje u turističkim objektima i domaćinstvima).

Do 2015. godine očekuje se povećanje ukupnog broj postelja na 550 do 600. Od toga bi broj postelja u privatnom smještaju trebao porasti za 250, a u turističkim objektima za 150. Obzirom da su unutar raznih oblika turizmu planirane aktivnosti kroz cijelu godinu, zauzetost kapaciteta procijenjena je na 20 - 25%. Iz toga proizlazi da bi se 2015. na području Ravne Gore moglo ostvariti između 40 i 54 tisuća noćenja.

Ove ambiciozne razvojne projekcije mogu se ostvariti jedino uz promjenu ukupnih odnosa poduzetnika, državne i lokalne samouprave i pozitivnog okruženja stanovništva. To pretpostavlja rekonstrukciju i adaptaciju postojećih ugostiteljskih, komunalnih i drugih objekata, obogaćivanje sadržaja turističke ponude, pružanje raznovrsne zdrave i prirodne domaće hrane, širenje raznih vrsta turističkih usluga, proširenje kulturno-sportskih i drugih sadržaja i sl.

Ovaj prognozirani razvoj poduprijet će i uređenje županijske ceste Ravna Gora – (Begovo Razdolje) – Bjelolasica kojom će se ravnogorsko-mrkopaljsko područje uključiti s dodatnim sadržajima u projekt razvoja turizma šireg područja Bjelolasice.

3.3.1.8. Prijevoz, skladištenje i veze

Prijevozništvom se bave četiri manje tvrtke i 13 obrtnika, a vezama HT - Hrvatske

telekomunikacije d. d. i Hrvatska pošta. U ovoj je djelatnosti zaposleno u pravnim subjektima 20 osoba i u obrtu 14 ili ukupno 34 osobe, što čini svega 4,8% svih zaposlenih koji ostvaruju oko 2,9% bruto domaćeg proizvoda Općine.

Prijevoznička djelatnost je vezana na cestovni promet. Prijevoz robe bit će u osnovi i nadalje u skladu s potrebama gospodarstva i stanovništva Općine, s time da je potrebno istražiti mogućnosti uvođenja lokalnih putničkih linija s manjim kapacitetima prema Delnicama, Mrkoplju i Moravicama.

Skladištenje robe bit će vezano uz razvoj proizvodnje masivnog namještaja i mogućnosti stvaranja distributivnog centra za te proizvode. Ovaj bi centar plasirao namještaj na tržište Hrvatske i inozemstva, ali i nabavljao određene proizvode s tih tržišta. Nosilac ove djelatnost mogla bi biti tvrtka “Doma”.

Razvoj telekomunikacijskih usluga pratit će razvojne potrebe gospodarstva, stanovništva i turista, a razvoj mreže financirat će tvrtke (koncesionari) u djelatnosti pružanja telekomunikacijskih usluga.

3.3.1.9. Financijsko posredovanje, te poslovanje nekretninama i poslovne usluge

Financijsko posredovanje na području Ravne Gore obavlja Riadria banka d. d.

Rijeka. Očekuje se da će ta i druge banke naći interes na poticanju poduzetničkih inicijativa i time pripomoći razvoju gospodarstva, ali i osigurati veću masu svojih prihoda.

Poslovanje nekretninama i poslovne usluge obavlja devet manjih tvrtki i dva obrtnika.

Obje ove djelatnosti ostvaruju preko 11% bruto domaćeg proizvoda Općine i zapošljavaju 26 ljudi, što čini 3,9% ukupne zaposlenosti. Razvoj ovih usluga će u cjelini pratiti razvoj gospodarstva i društvenih djelatnosti.


________________________________________________________________________________


134

3.3.2. RAZVOJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI U Polazištima ovog Plana utvrđeno je da je gravitacijsko područje središnjeg

naselja uglavnom istovjetno administrativnom području Općine te da njegova funkcionalna opremljenost zadovoljava, a u nekim funkcijama i nadilazi minimalni standard propisan Prostornim planom Primorsko-goranske županije.

Kako razvoj javnih službi ovisi, u prvom redu, o dinamici rasta i prostornom razmještaju stanovništva, obzirom na današnju razinu opremljenosti središnjim funkcijama i skromno očekivano povećanje broja korisnika usluga unutar gravitacijskog područja (10% povećanje 2015. godine), nema potrebe za gradnjom novih objekata javnih funkcija. Cilj je povećanje standarda usluga tih djelatnosti, uređenje postojećeg i osiguranje novog prostora u već postojećim građevinama.

Građevine društvenih djelatnosti određene ovim Planom prikazane su u kartografskom prilogu br.1. "Korištenje i namjena površina".

3.3.2.1. Uprava i pravosuđe

Država i Županija, kroz svoje razvojne dokumente, nisu iskazale poseban interes za

smještaj sjedišta državnih organa uprave i pravosuđa niti njihovih ispostava. Izuzetak je obveza planiranja ispostave policijske stanice iskazana PPŽ-e. Međutim, na lokalnom nivou osjeća se potreba ponovnog otvaranja Matičnog ureda u općinskom središtu u kojem će i dalje djelovati općinski organi samouprave: općinsko vijeće kao predstavničko tijelo, općinsko poglavarstvo s načelnikom kao predsjednikom poglavarstva i upravni odjeli općine za tekuće poslove upravnog, stručnog i administrativnog karaktera iz djelokruga lokalne samouprave. 3.3.2.2. Prosvjeta a) osnovno školstvo

Obzirom na demografske prognoze i projekciju školoobvezatne populacije do 2015. godine matična osnovna škola locirana u središnjem naselju N1 dovoljnog je kapaciteta da zadovolji potrebe osnovnog školovanja u planskom periodu. Sa ciljem osiguranja standarda života u ostalim naseljima Općine planira se održati u funkciji i područne razredne odjele ove škole u Staroj Sušici, Starom Lazu i Kupjaku, bez obzira na smanjeni broj učenika koji će pohađati ove razredne odjele.

I nadalje treba poticati kulturne, obrazovne i sportske aktivnosti i inovacije koje su se i do sada odvijale u školi izvan redovitih školskih programa.

U slučaju promjene demografskih trendova i potrebe za zadovoljenjem školovanja većeg broja djece, planom užeg područja moguće je planirati novu školu uzimajući u obzir slijedeće kriterije:

- bruto površina građevine je oko 4,8 m2/učeniku - na građevinskoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu,

površine za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr. - na građevinskoj čestici osigurati 30-50 m2/učeniku za rad škole u 2

smjene.


________________________________________________________________________________


135

b) predškolski odgoj i naobrazba

Ustanova za predškolski odgoj djece djeluje u sklopu matične osnovne škole i ima poludnevni program. Obzirom da su u posljednje vrijeme potrebe za ovim oblikom usluga sve veće, planira se uspostava cjelodnevnog boravka i uređenje adekvatnog prostora na postojećoj lokaciji.

Zasebne građevine ustanove za predškolski odgoj djece (dječji vrtići i jaslice) može se planirati prema sljedećim kriterijima:

- površina građevinske čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m2 po djetetu, za dvoetažnu 25 m2 po djetetu,

- minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m2.

3.3.2.3. Zdravstvo i socijalna skrb

Primarna zdravstvena zaštita i dalje će se organizirati u privatnim jedinicama u središnjem, ali i ostalim naseljima Općine. Složenije usluge iz domene primarne zdravstvene zaštite te sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite i usluge bolničkog liječenja stanovništvo će i dalje realizirati u zdravstvenim ustanovama Delnica, odnosno Rijeke i Zagreba.

Organizacija zdravstvene zaštite, bez obzira na oblike vlasništva, trebala bi osigurati zdravstvenu zaštitu stanovništva u skladu s prihvaćenim standardima na razini države i osigurati specifičnu zaštitu stanovništva koji živi na brdsko-planinskom području. To podrazumijeva poboljšanje zdravstvene zaštite osoba treće pa i četvrte dobi, zaustavljanje procesa degradacije primarne zdravstvene zaštite i provođenje primarnih zdravstvenih aktivnosti.

Rješavanje potreba socijalno ugroženih kategorija i dalje će se provoditi putem provedbe socijalnih programa koje sufinancira lokalna samouprava sredstvima proračuna. 3.3.2.4. Kultura Postojeći Dom kulture u središnjem naselju N1 i ostali manji prostori u funkciji kulturnih djelatnosti, koji danas predstavljaju središte kulturnog života, dostatni su i za zadovoljenje budućih potrebe stanovništva sa područja cijele Općine. Stoga se ne planira izgradnja novih građevina isključivo kulturne namjene. Odvijanje novih kulturnih aktivnosti moguće je organizirati u prostorima postojećih građevina druge osnovne namjene.

Temeljni razvojni zadaci prvenstveno su održavanje postojećih kulturnih objekata i poticanje daljnjeg kulturnog stvaralaštva. 3.3.2.5. Sport i rekreacija

Na području Općine potrebno je ostvariti preduvjete za zadovoljenje potreba: • športa djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja, • natjecateljskog sporta, • športske rekreacije građana i osoba oštećenog zdravlja.

Veći dio ovih potreba, naročito one vezane uz natjecateljski sport, stanovništvo će

zadovoljavati korištenjem postojećih sportskih građevina i prostora koji se koriste za tu svrhu. Djelatnost sporta i rekreacije planira se i u ostalim naseljima Općine putem uređenja sportskih terena i dječjih igrališta.


________________________________________________________________________________


136

Izvan naselja planira se izgradnja manjeg skijališta i uređenje staza za skijaško trčanje na području Turmina.

3.3.2.6. Vjerske ustanove

Broj i kvaliteta postojećih vjerskih građevina koje su izgrađene u naseljima na području Općine zadovoljavaju potrebe djelovanja vjerskih ustanova rimokatoličke vjerske zajednice koja djeluje na području Općine.

Sukladno ustavnom pravu na području Općine mogu se osnivati i nove vjerske zajednice koje mogu slobodno i javno obavljati vjerske obrede te osnivati škole, učilišta, socijalne, dobrotvorne i slične ustanove, u skladu sa važećim propisima.


________________________________________________________________________________


137

3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA 3.4.1. UVJETI KORIŠTENJA PROSTORA

Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora pojedine namjene određene u točki 3.2. ovog Prostornog plana. Radi lakšeg praćenja Uvjeti korištenja prostora za pojedine namjene obrađeni su u točki 3.2. 3.4.2. UVJETI UREĐENJA PROSTORA Građevine se mogu graditi na uređenom građevinskom zemljištu u građevinskim područjima naselja i građevinskim područjima za izdvojene namjene te izvan građevinskog područja. 3.4.2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju određene su Prostornim planom Primorsko-goranske županije. Prostor tih građevina i način njihova korištenja određuju se neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana.

Prostor građevina od interesa za državu i Županiju određuje se građevinskim područjem, trasom ili lokacijom. Planom se na području Općine određuju sljedeće građevine od važnosti za državu: 1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Željezničke građevine: • Magistralne pruga:


b) Cestovne građevine: • Autoceste i brze ceste:

∗ Goričan - Zagreb – Rijeka sa prometnim čvorom Rijeka, c) Poštanske i telekomunikacijske građevine: • Telekomunikacijske građevine međunarodne razine:

∗ međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka – Delnice – Karlovac – Zagreb. 2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Građevine sustava vodoopskrbe: • regionalni vodoopskrbni sustav. 3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Elektroenergetske građevine: • Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće:


b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina:


________________________________________________________________________________


138

• Naftovodi i produktovodi : ∗ magistralni naftovod za međunarodni transport: Omišalj – Sisak,

• Plinovod: ∗ magistralni plinovod za međunarodni transport DN 500 radnog tlaka 75

bara kopnom Pula – Viškovo – Kamenjak – Delnice – Vrbovsko – Karlovac,

Planom se na području Općine određuju slijedeće građevine od važnosti za Županiju 1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Ostale državne ceste: • Rijeka – Zagreb “Lujzijana” (Orehovica – G. Jelenje – Delnice – Skrad – Vrbovsko –

Karlovac),

b) Osnovne županijske ceste: • (“Karolina”) Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine - Hreljin – Meja, • (“Lujzijana”) – čvor Ravna Gora – (“Karolina”) – (Vrelo, Bjelolasica – Jasenak). 2. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Telekomunikacijske građevine: • magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka – Delnice – Ogulin /

Karlovac. 3. Građevine za vodoopskrbu pripadajućeg podsustava: a) “Podsustav Lokve”. 4. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Distribucijski dalekovod 110 kV:

• HE Vinodol - HE Gojak, • Delnice - EVP Moravice.

5. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) županijska plinska mreža. 3.4.2.2. Građevinska područja naselja

Unutar građevinskih područja naselja određenih u točki 3.2. i kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina” i br. 4. “Građevinska područja" grade se građevine stambene namjene, društvene namjene, gospodarske namjene, infrastrukturne namjene i ostale građevine. Građenje i uređenje površina u građevinskim područjima svih naselja provodi se neposredno temeljem odredbi ovog Plana. Izuzetak je jedino građevinsko područje središnjeg naselja Ravna Gora koje nosi oznaku N11, a za koje je ovim Planom utvrđena obveza izrade urbanističkog plana uređenja (UPU središnjeg naselja Ravna Gora N11).


________________________________________________________________________________


139

a) Građevine stambene namjene

Građevina stambene namjene je građevina namijenjena stanovanju (stambena građevina) smještena na jednoj građevnoj parceli.

Stambena građevina u pravilu sadržava samo stambeni prostor. Iznimno, unutar stambene građevine može se nalaziti i poslovni prostor. U tom slučaju površina poslovnog prostora ne smije prelaziti 50% ukupne površine prostora. Poslovnim prostorom smatra se prostor namijenjen odvijanju djelatnosti društvene, gospodarske i ostalih namjena, koje ne narušavaju standard stanovanja odnosno ne zahtijevaju veće površine, ne privlače jači promet, ne proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš te ne povećavaju opasnost od požara i eksplozije i sl.

Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici dozvoljen je smještaj jedne ili više pomoćnih građevina.

Stambene građevina dijele se prema broju stanova i tipu gradnje.

Prema broju stanova ovim Planom građevine stambene namjene dijele se na: - obiteljske stambene građevine, - višeobiteljske stambene građevine.

Obiteljske stambene građevine mogu se graditi u građevinskim područjima svih

naselja, a višeobiteljske stambene građevine samo u građevinskom području naselja N11.

Građevine stambene namjene mogu se graditi kao: - slobodnostojeće stambene građevine, - dvojne stambene građevine.

Slobodnostojeće stambene građevine su građevine koje su sa svih strana udaljene od granica građevne čestice.

Dvojne građevine su građevine koje se jednom stranom prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale tri slobodne strane građevine udaljene su od granice građevne čestice.

Udaljenost slobodnostojećih građevina stambene namjene od granice građevne čestice mora biti najmanje pola visine građevine (h/2), ali ne manje od 4 metra. Isto vrijedi i za poluotvorene stambene građevine na njihovim slobodnim stranama.

Udaljenost građevine od regulacijske linije ovisi o vrsti i kategoriji javne prometne površine uz koju je smještena građevinska čestica, a određena je u točki 3.5.1.1. Cestovni promet pod poglavljem Minimalni prometni uvjeti za planiranje u građevinskim područjima naselja.

Manju udaljenost stambene građevine od regulacijske linije dozvoljena je samo u izgrađenim dijelovima naselja kada položaj nove građevine ne smije remetiti uličnu liniju koju određuje položaj postojećih građevina.

Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od ruba kolnika, odnosno cestovnog ivičnjaka, ovisi o kategoriji ceste i iznosi minimalno: - 4 m kod državnih cesta, - 3 m kod županijskih cesta, - 2,5 m kod lokalnih i nerazvrstanih cesta i - 2 m (iznimno 1,5 m) na strani bez nogostupa slijepih ulica dužine do 100 m.


________________________________________________________________________________


140

Oblikovanje građevina stambene namjene te građevinski materijali koji se koriste u gradnji moraju biti usklađeni s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti oblikovanju građevina koje se grade u građevinskim područjima naselja N12 i N52.

Građevine moraju imati kosi krov, u pravilu dvostrešan, s nagibom krovnih ploha od min. 35o. Dijelovi krovišta mansardnog tipa (zidovi koji su sastavni dio krovišta i oblažu se pokrovom) mogu biti i većeg nagiba. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu mora biti usporedno sa slojnicama, odnosno cestom.

Preporuča se pokrov crijepom, ali je dopušteno koristiti i druge suvremene materijale (pokrov od bitumenskih elemenata malog formata, azbestcementni pokrovi i sl.) i tradicionalne materijale upotrebljavane u autohtonoj arhitekturi naselja . Pokrov ne smije biti blještav (nebojeni čelični i pocinčani lim i sl.).

Građevinska čestica građevine stambene namjene mora biti uređena na način da ne narušava izgled naselja. Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode i klizanju snijega sa krovnih površina. Otjecanje vode i klizanje snijega sa parcele ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina. Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala (jela, smreka) i voćaka ( jabuka, šljiva, kruška, orah i sl.). Građevna parcela može se ograditi ogradom. Za izradu ograda u dijelovima naselja sa vrijednom ruralnom arhitekturom (N12 i N52) preporuča se uporaba drva. Visina ograde ne smije prelaziti 1,5 m.

Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup građevnoj čestici i građevini. Iznimno, u izgrađenom dijelu građevnog područja, građevnoj parceli obiteljske stambene građevine može se pristupiti i samo putem pješačkog pristupa. U tom slučaju pristup ne smije biti uži od 2 m i duži od 30 m.

Građevinsku česticu potrebno je priključiti na vodove komunalne infrastrukture (vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe). U građevinskim područjima naselja u kojima nije izgrađen sustav odvodnje uvjetuje se gradnja septičkih jama.

Priključak građevinske čestice na prometnu i komunalnu infrastrukturu te gradnja septičkih jama utvrđuje se na osnovi posebnih uvjeta komunalnih i javnih poduzeća. Zaštitu okoliša provesti mjerama sprečavanja zagađenja tla, zraka, vode, zaštite od buke te opasnosti od požara, eksplozije i ostalih pojava.

Na građevinskoj čestici građevine stambene namjene potrebno je osigurati potreban broj parkirnih/garažnih mjesta određen u točki 3.5.1.1. Cestovni promet pod poglavljem Minimalni prometni uvjeti za planiranje u građevinskim područjima naselja. Na građevinskoj čestici mogu se, osim osnovne građevine, graditi i pomoćne građevine. Pomoćne građevine su građevine u funkciji planirane namjene (stanovanja). Pomoćne građevine po namjeni se dijele na:

- pomoćne stambene građevine, - pomoćne poslovne građevine i - pomoćne poljoprivredne građevine.

Ukupna izgrađena površina svih pomoćnih građevina ne smije prelaziti 60% tlocrtne površine građevine stambene građevine.


________________________________________________________________________________


141

Na građevnoj čestici višeobiteljske građevine pomoćne građevine ne mogu se graditi kao samostojeće. Pomoćni prostori moraju biti u sklopu višeobiteljske stambene građevine ili u pomoćnoj građevini koja je sa njom fizički povezana. Pomoćne stambene građevine su građevine koje neposredno služe funkciji stanovanja (drvarnice, garaže, radionice, spremišta, itd.). Visina ovih pomoćnih građevina iznosi maksimalno 3 m, odnosno jedna etaža.

Pomoćne poslovne građevine su građevine u kojima se mogu odvijati djelatnosti društvene, gospodarske i ostale namjene koje ne onečišćuju prostor, ne uzrokuju veće povećanje prometa, opasnosti od požara i eksplozije itd. Visina ovih pomoćnih građevina iznosi maksimalno 6 m, odnosno jedna etaža. Iznimno su dozvoljene dvije etaže, ako nagib terena omogućava da je kota poda druge etaže u nivou kote višeg, konačno uređenog terena. U tom slučaju, jedna od etaža može biti za pomoćne stambene građevine.

Pomoćne poljoprivredne građevine su građevine namijenjene smještaju životinja,

čuvanju poljoprivrednih proizvoda, mehanizacije i opreme (štale, sjenici, građevine za smještaj strojeva i opreme, i sl.). Ova vrsta pomoćnih građevina ne smije se graditi na građevinskoj čestici višeobiteljske građevine.

Namjena poljoprivredne građevine ne smije umanjiti kvalitetu rada i stanovanja korisnika okolnih prostora.

Visina ovih pomoćnih građevina iznosi maksimalno 7 m, odnosno jedna etaža. Iznimno su dozvoljene dvije etaže, ako je druga etaža potkrovna.

Udaljenost pomoćne poljoprivredne građevine iznosi:

• od ruba građevne čestice najmanje 4 metra, • građevna linija u pravilu je iza građevne linije građevine osnovne

namjene, • građevine moraju biti udaljene najmanje 10 metara od građevine

osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

• građevine s izvorima zagađenja moraju biti udaljene najmanje: 12 metara od građevine osnovne namjene i pomoćne poslovne građevine na istoj građevnoj čestici i 17 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

• gnojišta moraju biti udaljena najmanje 17 m od građevine osnovne namjene na vlastitoj i susjednoj građevnoj čestici.

Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton, opeka). Pod mora biti nepropustan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu. Jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti jama za osoku od ostalih građevina jednake su kao i za gnojišta.


________________________________________________________________________________


142

Obiteljske stambene građevine Obiteljske stambene građevine su građevine na jednoj građevinskoj parceli sa najviše dva stana.

Površina građevne čestice obiteljske građevine ne može biti manja od: - za slobodnostojeće stambene građevine: 500 m2, uz uvjet da širina

građevne čestice, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 16 metara,

- za dvojne stambene građevine: 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 12 metara

Minimalni tlocrt nove stambene građevine je 80 m2 za sve veličine građevnih čestica.

Najveća dopuštena tlocrtna površina obiteljske stambene građevine je 200 m2. Maksimalna bruto razvijena površina građevine ne smije prelaziti 300 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig)građevne čestice određuje se:

- za slobodnostojeće stambene građevine: 0,3, - za poluotvorene stambene građevine: 0,4.

Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja sa izgradnjom na regulacijskoj liniji, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,6 za sve vrste građevina. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice jest:

- za slobodnostojeće stambene građevine: 0,8, - dvojne stambene građevine: 0,8.

Građevina može imati najviše tri etaže. Najveća dopuštena visina osnovne građevine (h) iznosi 7,0 metara. mjereno od najniže točke terena pod građevinom do nivelete donjeg ruba podrožnice kosog krova. Višeobiteljske stambene građevine

Višeobiteljske stambene građevine su građevine sa tri i više stanova. Mogu se graditi samo u građevinskom području naselja N11.

Uvjeti gradnje za višeobiteljske stambene građevine moraju se formirati prema slijedećim kriterijima:

- minimalna veličina građevne čestice iznosi: o za građevine sa tri stana 500 m2, o za građevine sa više od tri stana 800 m2.

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig)iznosi 0,4. - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti(kis) iznosi 1,2. - maksimalna bruto razvijena površina građevine ne smije prelaziti 800

m2. - građevine može imati najviše 4 etaže. - najveća dopuštena visina građevine je 12 m. - udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje 4 metra,

uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od pola visine (h/2) građevine.

- krovišta građevine moraju biti kosa.


________________________________________________________________________________


143

U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, građevna linija utvrđuje se prema postojećim građevinama. Pojedinačne intervencije na pročeljima nisu dozvoljene.

U višeobiteljskim stambenim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji. Ukupna površina poslovnog ne smije biti veća od ukupne površinu stambenog prostora. Svi poslovni sadržaji i pomoćni sadržaji moraju biti u sklopu višeobiteljske stambene građevine ili sa njom fizički povezani.

Na parceli višeobiteljske građevne nužno je osigurati jedno parkirno mjesto po stanu, odnosno potreban broj parkirnih mjesta za poslovne sadržaje određen u točki 3.5.1.1. Cestovni promet pod poglavljem Minimalni prometni uvjeti za planiranje u građevinskim područjima naselja b) Građevine društvene namjene Građevine društvene namjene namijenjene su odvijanju djelatnosti uprave i pravosuđa, prosvjete, zdravstva i socijalne skrbi, kulture, sporta i rekreacije te vjerskih i drugih društvenih djelatnosti. Osim u samostalnim građevinama, društvene djelatnosti mogu se odvijati i u stambenim i gospodarskim građevinama sukladne namjene. Građevine društvenih djelatnosti u pravilu se smještaju unutar građevinskog područja središnjeg naselja N11. Građevine društvenih djelatnosti služe zadovoljenju javnog interesa te ih stoga treba graditi na istaknutim lokacijama. Planirane građevine društvenih djelatnosti određene su u grafičkom prilogu br. 1. Neposrednim provođenjem Odredbi ovog Plana u građevinskim područjima naselja mogu se graditi građevine društvene namjene čija tlocrtna površina ne prelazi 400 m2 i imaju najviše 3 etaže. Građevine veće tlocrtne površine i/ili većeg broja etaža mogu se graditi samo u građevinskom području središnjeg naselja N11, temeljem urbanističkog plana uređenja.

Uvjeti za planiranje i gradnju (neposredno provođenje) građevina društvenih djelatnosti jesu:

- oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih sadržaja (osnovna građevina, pomoćne građevine u njenoj funkciji, parkiralište i ostali uređeni javni prostor), ovisno o vrsti građevine društvene namjene,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice građevine društvene namjene iznosi 0,4,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,2, - građevine mogu imati maksimalno tri etaže, - maksimalna visina objekta je 14 m, - min. 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno.

Planom užeg područja dopušteno je odrediti veću maksimalnu visinu samo za vjerske građevine (crkve i njihovi zvonici i sl.).

c) Građevine gospodarske namjene

U građevinskim područjima naselja smještaju se građevine gospodarske namjene. Građevine gospodarske namjene mogu biti poslovne, ugostiteljsko-turističke i poljoprivredne namjene. Odvijanje djelatnosti u građevinama gospodarske namjene ne smije narušavati standard stanovanja u naselju i štetno utjecati na okoliš. Oblik i veličina građevne čestice


________________________________________________________________________________


144

mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehnološki proces ili tehničke karakteristike. U maksimalnu izgrađenost građevne čestice računa se površina svih na njoj smještenih građevina.

Neposrednim provođenjem ovog plana mogu se graditi građevine tlocrtne površine do 250 m2.

Arhitektonsko oblikovanje građevina gospodarske namjene i uporabljeni građevinski materijali ne smiju narušavati postojeće oblikovne i ambijentalne vrijednosti naselja stvorene tradicionalnim načinom izgradnje građevina u naselju. Naročitu pažnju potrebno je posvetiti oblikovanju ove vrste građevina u izgrađenim dijelovima naselja sa vrijednom ruralnom arhitekturom (N12, N52).

Prostor građevne čestice građevine gospodarske namjene mora biti uređen i ne

smije narušavati izgled naselja. Slobodni prostor građevne čestice ne smije se koristiti kao odlagalište nusprodukata i otpada koji nastaje u tehnološkom procesu.

Na građevnoj čestici građevine poslovne namjene moraju se urediti površine za parkiranje zaposlenika i korisnika. Parkiranje može biti riješeno i kao garažni prostor u podrumskoj etaži građevine. U tom slučaju površina garaže ne uzima se u izračun koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice. Garaža može zauzimati podzemni prostor cijele čestice, ali u tom slučaju podrumska etaža mora biti u cijelosti ukopana.

Najmanje 20% građevinske čestice mora biti ozelenjeno. Pri uređenju građevinske čestice preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala (jela, smreka i sl.). Građevinska čestica može se ograditi ogradom maksimalne visine 2 m. Iznimno, ograda može biti i viša ako je to potrebno zbog zaštite i načina korištenja građevine, odnosno građevinske čestice. Građevinska čestica mora se priključiti na javnu prometnu površinu izravno ili kolnim pristupom čija minimalna širina kolnika iznosi 5,5 m. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup građevinskoj čestici i građevini.

Građevinska čestica mora se priključiti na vodove vodoopskrbe, odvodnje, elektroopskrbe. U građevinskim područjima naselja u kojima nije izgrađen sustav odvodnje, do njegove izgradnje, uvjetuje se gradnja septičkih jama, a prema posebnim uvjetima nadležnih službi. Pri lociranju, projektiranju i odabiru pojedinih sadržaja gospodarske namjene i tehnologija nužno je osigurati mjere zaštite okoliša propisane ovim Planom, primjenom mjera zaštite tla, zraka, vode i zaštite od buke te posebnih mjera zaštite. Građevine poslovne namjene Građevine poslovne namjene namijenjene su obavljanju svih vrsta uslužnih, zanatskih, trgovačkih, komunalno servisnih i sličnih djelatnosti.

U građevine poslovne namjene smještaju se sve vrste uslužnih i zanatskih radionica (frizerske, urarske, postolarske, krojačke, zlatarske, fotografske, optičke i sl.), trgovački poslovni prostori (prodavaonice hrane i pića, mješovite ili specijalizirane robe i sl.), poslovni prostori za pružanje intelektualnih usluga (različite vrste uredskih prostora), male proizvodne radionice i skladišta (stolarije, limarije, bravarije, automehaničarske radionice i slične servisne radionice te manji skladišni prostori) i druge sukladne djelatnosti koje se mogu odvijati u naselju.

U građevine poslovne namjene, koje se grade u građevinskom području naselja, nije dopušteno smještanje poslovnih namjena koje narušavaju standard stanovanja odnosno koje zahtijevaju veće površine, privlače jači promet, proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš.


________________________________________________________________________________


145

Građevine poslovne namjene u građevinskom području naselja N11, N12 i N13 mogu imati najviše 4 etaže, a u ostalim građevinskim područjima naselja najviše 3 etaže. Izuzetak su proizvodne i skladišne građevine koje mogu imati samo jednu etažu unutar koje se odvija osnovna djelatnost. Proizvodne i skladišne građevine mogu imati dvije etaže samo u dijelu u kojem se smještaju prateći sadržaji (uredski prostor, garderobe, sanitarije i sl.) U tom slučaju, visina tih etaža ne smije prelaziti visinu etaže proizvodno-skladišnog dijela.

Najveća dopuštena visina građevina poslovne namjene u građevinskom području naselja N11, N12 i N13 iznosi 12 metara, a u ostalim građevinskim područjima naselja 7 metara. Izuzetak su građevine proizvodnih radionica i skladišta čija visina u svim građevinskim područjima ne smije prijeći 6 metara. Za definiranje tipa krovišta i vrste pokrova poslovnih građevina vrijede ista pravila kao i za stambene građevine, izuzev za proizvodne i skladišne građevine kod kojih krovna konstrukcija, broj i nagib streha te vrsta pokrova ovisi o tehnologiji građenja građevine.

Za izgradnju građevina poslovne namjene utvrđene su slijedeći kriteriji:

- Minimalna površina građevne čestice za građevine poslovne namjene je 400 m2.

- Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. - Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.

Unutar građevina poslovne namjene dopušteno je urediti stambeni prostor. Površina stambenog prostora ne smije biti veća od površine poslovnog.

Minimalna udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi 4 metra. Minimalna udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi pola visine (h/2) građevine.

Udaljenost građevine od regulacijske linije ovisi o vrsti i kategoriji javne prometne površine uz koju je smještena građevinska čestica, a određena je u točki 3.5.1.1. Cestovni promet pod poglavljem Minimalni prometni uvjeti za planiranje u građevinskim područjima naselja. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi u građevinskim područjima svih naselja.

Ugostiteljsko-turistička djelatnost može se odvijati u građevinama isključivo namijenjenim obavljanju ugostiteljsko-turističke djelatnosti ili u prostorima koji su sastavni dio građevina stambene i poslovne namjene. U naselju se mogu graditi sve vrste građevina ugostiteljsko-turističke namjene za smještaj gostiju i pružanje ugostiteljskih usluga (hoteli, pansioni, različite vrste restorana, caffe i snack-barovi, pizzerije i sl.), osim kampa. Minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke namjene je 400 m2. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 1,6. Najveći broj etaža građevine su četiri etaže. Najveća dopuštena visina građevine je 12 metara.


________________________________________________________________________________


146

U sklopu građevne čestice mogu se urediti sportski tereni, terase, dječja igrališta i slični sadržaji. Pri izračunu izgrađenosti građevne čestice ne uzima se u obzir površina navedenih sadržaja, u koliko nisu natkriveni. Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6 metara. Udaljenost pomoćnih građevina od granice građevne čestice ne smije biti manja od 3 m. Pomoćne građevine mogu se graditi i na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice, ali u tom slučaju ne smiju imati otvore prema granici građevne čestice.

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine. U građevinskom području naselja Kupjak (N2) planirana je površina ugostiteljsko-turističke namjene (UT) površine 1 ha, namijenjena izgradnji građevina za smještaj gostiju. Razgraničenje planirane površine izvršeno je u kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja naselja".

Planira se izgradnja građevina tipa hotel ili pansion. Maksimalni kapacitet

smještajne građevine ne smije prelaziti 100 ležaja. Minimalna kategorija smješajne građevine je ***.

Građevina planirane namjene smješta se na građevnoj čestici čija veličina i oblik moraju biti određeni na način da omogućavaju optimalno funkcioniranje (opskrba, servisni prostori i sl.) smještajne građevine, smještaj vozila te izgradnju pomoćnih građevina i uređenje površina u funkciji osnovne namjene, koje su nužne za osiguranje propisanog standarda smještajne građevine (min ***). Minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine za smještaj gostiju je 2000 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2. Građevina može imati najviše 6 etaža, od čega najviše 4 nadzemne (P+3). Najveća dopuštena visina građevine je 14 metara.

U sklopu građevinske čestice građevine namijenjene smještaju mogu se graditi

pomoćne građevine i uređivati tereni namijenjeni odvijanju sportskih aktivnosti vezanih uz zimske i ljetne sportove (mini skijalište, sanjkalište, tenis i sl.) i rekreacijskih aktivnosti (trim staze, dječja igrališta i sl.). Pri izračunu izgrađenosti građevne čestice ne uzima se u obzir površina sadržaja dobivenih uređenjem, ukoliko nisu natkriveni.

Udaljenost građevine za smještaj od granice građevne čestice ne može biti manja od 6 metara, odnosno pola visine građevina (h/2). Pomoćne građevine ne smiju biti udaljene manje od 3 m od granice građevne čestice.

Parkiranje i/ili garažiranje vozila rješava se na građevnoj čestici smještajne

građevine. Ukoliko se planira izgradnja garaže, ona mora biti smještena unutar gabarita osnovne građevine. Iznimno, garaža se može smjestiti i izvan gabarita smještajne građevine ukoliko se gradi kao ukopana građevina. Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj (podrumskoj) etaži ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Na 1000 m2 bruto razvijene površine smještajnih građevina potrebno je osigurati minimalno 20 parkirališnih ili garažnih mjesta. Optimalno je pri dimenzioniranju broja mjesta koristiti potrebnih mjesta koristiti standard od 40 parkirališnih ili garažnih mjesta na 1000 m2 bruto razvijene površine.


________________________________________________________________________________


147

Obzirom da je površina ugostiteljsko turističke namjene smještena na terenu značajnog nagiba, posebnu pažnju potrebno je posvetiti odabiru tipa i oblikovanju građevine. Sugerira se da se građevine grade kao terasaste, sa većim brojem suterenskih, eventualno i podrumskih etaža (garažiranje). U koliko se građevina smješta na južnom dijelu zone, neposredno uz državnu cestu, posebnu pažnju potrebno je posvetiti dimenzioniranju i oblikovanju volumena nadzemnog dijela građevine koji će biti sastavni dio ulične fasade, obzirom da je državna cesta ujedno i glavna ulica naselja Kupjak. Na tom dijelu građevine sugerira se kosi krov, većeg nagiba, unutar kojeg je moguće realizirati smještajne etaže. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti uređenju vanjskih prostora građevinske čestice. Građevine poljoprivredne namjene Poljoprivredna gospodarska građevina služi za poljoprivrednu proizvodnju i uzgoj stoke u seoskom domaćinstvu. Poljoprivredne gospodarske građevine moraju se graditi na način da ne ugrožavaju zdravlje ljudi i standard stanovanja i rada na susjednim građevnim česticama. Poljoprivredne gospodarske građevine ne mogu se graditi u građevinskom području središnjeg naselja N11 i naselja N12 i N13 U ostalim građevinskim područjima naselja mogu se graditi poljoprivredne gospodarske građevine u kojima je dozvoljeno uzgajati maksimalni broj određene vrste stoke prema sljedećim kriterijima:

• odraslih goveda do 4 komada, • teladi ili junadi do 6 komada, • svinja do 10 komada • konja do 4 komada, • peradi do 150 komada, • kunića do 50 komada, • ovaca i koza do 20 komada.

Površina građevne čestice za poljoprivredne gospodarske građevine ne može biti manja od 300 m2.

Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0. Građevina može imati najviše dvije etaže, prizemnu i potkrovlje (tavan) za skladištenje silaže.

Maksimalna visina građevine je 5 m.

d) Građevine infrastrukturne namjene

U građevinskom području naselja mogu se graditi građevine infrastrukturne namjene.

Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometa, elektroopskrbe, vodoopskrbe, odvodnje, veza te energetske građevine i vodovi.

Uvjeti za gradnju infrastrukturnih građevina utvrđeni su u točki 3.5 Razvoj infrastrukturnih sustava ovoga Plana.


________________________________________________________________________________


148

e) Ostale građevine

Pored građevina stambene, društvene, gospodarske i infrastrukturne namjene u naselju se mogu graditi, odnosno postavljati i druge građevine specifične po namjeni ili načinu gradnje kao što su komunalne građevine i različite vrste privremenih građevina kao što su, kiosci, montažne infrastrukturne građevine, reklamni panoi i sl.

Komunalne građevine su javne zelene i slične površine (parkovi, uređena dječja igrališta i sl.), tržnice, trgovi, javna rasvjeta, javna parkirališta, javni higijenski objekti, groblja i građevine namijenjene postupanju sa otpadom (eko-otoci) i slične građevine. Grade se i uređuju prema kriterijima ovog plana.

Kiosci su manje privremene montažne građevine za pružanje trgovačkih, ugostiteljskih i obrtničkih usluga. Postavljaju se na uređenom građevinskom zemljištu u pravilu na javnim površinama.

Montažnim infrastrukturnim građevinama smatraju se manje tipizirane infrastrukturne građevine (montažne trafostanice, ATC-centrale i sl.), građevine za mjerenja i praćenje pojava i procesa (meteorološke stanice, mjerne stanice za monitoring i sl.) i slične građevine.

U građevinskom području naselja ove se građevine mogu postavljati neposrednom provedbom ovog Plana na mjestima na kojima neće narušiti standard stanovanja i ambijentalne vrijednosti naselja. Nije dopuštena njihova postava u zonama zaštićene prirodne i kulturne baštine niti u sklopu evidentiranih i registriranih spomenika kulture.

Montažne građevine sustava veza namijenjene bežičnoj komunikaciji (GSM stanice, relejni stupovi i odašiljači) nije dopušteno postavljati u GP naselja.

U građevinskom području svih naselja mogu se postavljati posebni kontejneri za papir, staklo, metal, PVC i sl. na za to uređenim prostorima (eko-otoci).

Mjesta i uvjeti uređenja eko-otoka određuju se posebnom općinskom odlukom kojom se utvrđuje prostorni raspored, površina i način korištenja eko-otoka.

U građevinskom području naselja mogu se postavljati i reklamni panoi. Mjesta i uvjeti postavljanja kioska i reklamnih panoa određuju se posebnom

općinskom odlukom kojom se utvrđuje mjesto postave kioska, odnosno reklamnog panoa, namjena kioska, površina i način korištenja pripadajućeg zemljišta, uvjeti oblikovanja (veličina, tip i vrsta) te predviđeni rok za uklanjanje. 3.4.2.3. Građevinska područja za izdvojene namjene Površine za izdvojene namjene utvrđene ovim Planom određene su u točki 3.2.1.2. i na kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina” i br. 4. “Građevinska područja”, a čine ih građevinska područja za:

a) gospodarsku namjenu (K), b) ugostiteljsko-turističku namjenu (T), (VN), c) sportsko-rekreacijsku namjenu (R) i d) infrastrukturnu namjenu (IS).

U građevinskim područjima za namjene izdvojene iz naselja graditi se može samo temeljem prethodno izrađenih prostornih planova užeg područja, određenih ovim Planom (urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja). Osim građevina planirane namjene, u ovim građevinskim područjima može se planirati gradnja građevina i sadržaja koji su sukladni namjeni prostora, a upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora (površine za parkove, sport i rekreaciju,


________________________________________________________________________________


149

parkirališne površine i građevine te druge građevine i sadržaji). Međutim, u građevinskim područjima za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena izgradnja. Izdvojena građevinska područja moraju imati II. kategoriju uređenosti što podrazumijeva pripremu, pristupni put i priključke na osnovnu infrastrukturu (vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba). Prilikom izrade prostornih planova užih područja, čija je izrada određena ovim Planom, za građevinska područja izdvojenih gospodarskih, ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih namjena treba uvažiti slijedeće smjernice :

- ukupna izgrađenost građevinskog područja građevinama visokogradnje

ne smije prelaziti 60%. Na preostalom dijelu površine izgrađenosti mogu se planirati interne prometnice, parkirališni prostor zaštitne i ostale zelene površine i sl.,

- u okviru građevne čestice moraju se smjestiti svi sadržaji koje iziskuje tehnološki proces, odnosno funkcija planirane namjene (osnovna i pomoćne građevine, interne prometnice, parkirališni prostor, građevine komunalne infrastrukture i sl.),

- udaljenost građevne linije pojedinačne građevine (građevnog sklopa) od regulacijske linije interne prometnice ne bi smjela biti manja od 6,0 m uvećano + ½ visine građevine,

- građevine svojim oblikovanjem moraju biti odraz osnovne namjene i funkcionalnog rješenja, a u kontekstu cjelokupnog građevinskog područja činiti skladnu cjelinu, uklopljenu u okolno okruženje,

- javne dijelove građevne čestice potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme (klupe, rasvjeta, koševi za otpatke i sl.),

- dijelove građevinske čestice okrenutim naselju potrebno je urediti kao zaštitne zelene površine,

- građevinske čestice građevina poslovne namjene moraju se ograditi iz sigurnosnih razloga. Neograđeni mogu biti samo javni dijelovi građevinskih čestica, namijenjeni javnoj uporabi,

- parkirališni prostor dimenzionirati prema uvjetima iz točke 3.5.1.1. Cestovni promet ovog Plana,

- zaštitu okoliša u svim segmentima te zbrinjavanje otpada provesti prema važećim zakonskim propisima i odrednicama ovog Plana.

a) Gospodarska namjena

Građevinska područja za gradnju sadržaja gospodarske namjene određene su u

točki 3.2.1.2. ovog Plana kao površine (zone) poslovne namjene. Površine poslovne namjene su:

• K1 – proizvodna namjena, postojeća zona prerađivačke proizvodnje uz

središnje naselje. Ukupna površina 26,8 ha, od toga izgrađeno 13,6 ha. • K2 – proizvodna, uslužna i trgovačka namjena, postojeća zona uz

središnji dio naselja Kupjak , površine 9,5 ha, od toga izgrađeno 3,7 ha. • K3 – trgovačka i uslužno–servisna namjena, planirana zona uz čvor

Ravna Gora , površine 6,9 ha. • K4 - trgovačka, uslužno–servisna i komunalna namjena, planirana

zona uz autocestu , površine 9,3 ha.


________________________________________________________________________________


150

Gradnja građevina u zoni poslovne namjene vrši se temeljem prostornog plana užeg područja (UPU).

Do donošenja UPU-a, neposrednim provođenjem odredbi ovoga Plana, dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina u građevinskim područjima K1 i K2 (u cilju unapređenja tehnološkog procesa proizvodnje i poboljšanja uvjeta rada) i njihova prenamjena.

Na površinama poslovne namjene mogu se, uz građevine osnovne namjene, graditi i ostale građevine i uređivati površine kao što su nadstrešnice, prometne i komunalne građevine i uređaji, površine za manipulaciju, površine i građevine za šport i rekreaciju i druge društvene namjene.

b) Ugostiteljsko-turistička namjena

Površine (zone) ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja su građevinska područja u kojima se planira izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina i uređenje površina koje su namijenjene smještaju, rekreaciji, zabavi i pružanju različitih vrsta usluga turistima, odnosno izgradnji građevina za odmor.

Građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene, obzirom na vrstu građevina koja se u njima planira graditi, podijeljena su u dvije osnovne skupine.

Prvu skupinu čine turistička naselja (T) namijenjena izgradnji građevina za smještaj turista i pružanje različitih vrsta usluga. Planirano je turističko naselje:

- T 1 "Novi lazi", površine 4,9 ha

U turističkom naselju mogu se graditi sve vrste smještajnih građevina, osim

kampova te građevine za smještanje ugostiteljskih, trgovačkih, kulturnih, zabavnih, sportskih, rekreacijskih i sličnih sadržaja.

Uvjeti za gradnju odredit će se Detaljnim planom uređenja ugostiteljsko-turističke zone "Novi lazi"(T1), čija je izrada propisana ovim Planom.

Drugu skupinu čine vikend naselja (VN) namijenjena izgradnji građevina za

povremeni boravak, odmor i rekreaciju. Gradnja u ovim zonama vrši se temeljem plana užeg područja (urbanistički plan

uređenja). Planirana su vikend naselja:

• VN1 "Suhi vrh", površine 12,9 ha, od toga izgrađeno 3,2 ha, • VN2 "Pod kosu", površine 4,4 ha, od toga izgrađeno 0,7 ha, • VN3 "Javorova kosa", površine 3,6 ha.

Za izradu plana užeg područja određene su sljedeće smjernice :

- planirati izgradnju vikend građevina samo na slobodnostojeći način, - uvjete za oblikovanje građevina odrediti uvažavajući predloške

tradicionalnog goranskog graditeljstva, - broj etaža i maksimalnu visinu građevina u zoni prilagoditi izgradnji u

susjednom naselju uz koje se zona nalazi.


________________________________________________________________________________


151

c) sportsko-rekreacijska namjena Površine (zone) sportsko-rekreacijske namjene izvan naselja su građevinska područja sportskih centara u kojima se planira izgradnja sportskih građevina i uređenje površina koje su namijenjene odvijanju sportskih aktivnosti natjecateljskog sporta, sportskim aktivnostima djece i mladeži te sportskoj rekreaciji građana.

- Sportsko-rekreacijski centar "Goranka" (R1), površine 2,9 ha namijenjen je izgradnji otvorenih i zatvorenih sportskih građevina (igrališta, sportske dvorane, pomoćne građevine i sl.) i uređenju sportskih površina za različite vrste sportova te smještaju rekreacijskih, zabavnih, uslužnih, ugostiteljsko-trgovačkih i sl. djelatnosti. Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sportskog centra vrši se temeljem prostornog plana užeg područja [UPU sportsko-rekreacijskog centra "Goranka" (R1)]. Pored površina namijenjenih izgradnji sportskih građevina i uređenju sportskih površina UPU-om je, u okviru površine obuhvata, potrebno razgraničiti parkirališne površine u funkciji planiranih sadržaja. Pri određivanju programa izgradnje i uređenja ovog sportskog centra, potrebno je uzeti u obzir da se u neposrednoj blizini planira skijalište "Suhi vrh". S tim u vezi prateće sadržaje uskladiti sa onima koji se planiraju u sklopu skijališta i odrediti ih na način da se ne dupliraju već dopunjuju.

- Sportsko-rekreacijski centar "Suhi vrh" (R2), površine 77,2 ha namijenjen je izgradnji i uređenju skijaških staza sa potrebnim sustavom žičara, uređenju staza za skijaško trčanje, uređenju sanjkališta, rekonstrukciji postojeće 30-metarske skakaonice, izgradnji nove 15-metarske skakaonice te uređenju memorijalnog parka (spomen kosturnice) "Suhi vrh". U sklopu centra, pored građevina osnovne namjene, mogu se graditi građevine i uređivati površine u koje se smještaju prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene. Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se razni uslužni sadržaji za:

- provođenje različitih sportskih i rekreacijskih programa (rekreacija na

trim stazama, stazama za nordic walking, programi u adrenalin centru i sl.),

- iznajmljivanje i servisiranje opreme, - pružanje ugostiteljskih i ostalih osobnih usluga posjetiteljima, - ostali slični sadržaji u funkciji osnovne namjene.

Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sportskog centra vrši se

temeljem prostornog plana užeg područja [UPU sportsko-rekreacijskog centra "Suhi vrh" (R2)]. Pri izradi plana užeg područja posebnu pozornost posvetiti uspostavi odnosa između sportskog i memorijalnog dijela centra. Pored površina namijenjenih izgradnji sportskih građevina i uređenju sportskih površina UPU-om je, u okviru površine obuhvata, potrebno razgraničiti parkirališne površine u funkciji planiranih sadržaja i površine infrastrukturnih građevina nužnih za funkcioniranje centra. d) infrastrukturna namjena Površina infrastrukturne namjene (IS) je građevinsko područje namijenjeno izgradnji građevine cestovne infrastrukture (autoceste) i pratećih građevina u njenoj funkciji (prateći uslužni objekti).


________________________________________________________________________________


152

3.4.2.4. Građevine izvan građevnog područja

Građevine izvan građevnog područja grade se na poljoprivrednim, šumskim, ostalim poljoprivrednim i šumskim površinama te vodnim površinama.

Izvan građevnog područja dozvoljava se građenje:

- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - zdravstvenih i rekreacijskih građevina, - gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, - planinarskih domova, građevina u funkciji lova, lugarnica i sl., - građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - građevina namijenjenih akvakulturi.

Kriteriji za planiranje izgradnje izvan građevnog područja, utvrđeni ovim Planom, odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine određene su jednom građevnom česticom na kojoj se ne može odvijati mješovita namjena. Građevine moraju biti u funkciji korištenja prostora i moraju se graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

U slučaju da ne postoji mogućnost priključenja građevine na vodove infrastrukture, građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (sabirna jama) i energetski sustav (električni agregat i sl.) i pristupni put.

Na površinama I. kategorije zaštite poljoprivrednog zemljišta i II. zone zaštite izvorišta vode za piće, razgraničenim u kartografskom prikazu 3.a, dozvoljena je samo izgradnja građevina infrastrukture i građevina u funkciji zaštite prostora. Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. 02. 1968. godine tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

Postojeće stambene građevine izvan građevinskog područja mogu se rekonstruirati prema uvjetima određenim za obiteljske stambene građevine u građevinskim područjima naselja. Stambene građevine mogu se prenamijeniti samo u namjene koje su ovim Planom dopuštene izvan građevinskog područja.

a) Građevine infrastrukture

Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike smještene u infrastrukturne koridore. Grade se neposrednom provedbom odredbi ovog Plana. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u točki 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava i poglavlju 5. Odredbi za provođenje.

Planom je određena višenamjenska akumulacija (A), namijenjena navodnjavanju poljoprivrednih površina i osiguranju vode potrebne za zasnježenje skijaških staza sportsko-rekreacijskog centra "Suhi vrh" (R2) i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (IS). Položaj planiranih građevina određen je načelno u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25000.

b) Zdravstvene i rekreacijske građevine


________________________________________________________________________________


153

Zdravstvene i rekreacijske građevine su građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja i njihova obilježja (povoljni klimatski uvjeti, konfiguracija terena, ljepota krajolika i sl.). One su namijenjene pružanju specifičnih zdravstvenih usluga (lječilišta) te aktivnoj i pasivnoj rekreaciji građana. Ova vrsta građevina može se gaditi na površinama gospodarskih šuma (Š1) i na površinama ostalog poljoprivrednog i šumskog zemljišta (PŠ). Uvjet za izgradnju ovih građevina je kolni prilaz širine najmanje 3,5 metra. Najveći dopušteni broj etaža građevine su 3 etaže (podrum i 2 nadzemne etaže), a najveća dopuštena visina iznosi 8,5 metara. Tlocrtna površina ovih građevina ne smije biti veća od 300 m2. U sklopu građevinske čestice mogu se uređivati pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze i slične rekreacijske površine, sukladne obilježjima prostora. Pri gradnji građevina i uređenju površina treba voditi računa o očuvanju prirodnog izgleda prostora u kojem se gradnja, odnosno uređenje, vrši. Na području Općine dopušteno je izgraditi najviše dvije ovakve građevine na međusobnoj udaljenosti ne manjoj od 3 km.

Rekreacijske površine mogu se uređivati i kao veće samostalne cjeline, a bez

izgradnje građevina. Takve cjeline ovim se Planom nazivaju rekreacijskim područjima, a prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25000. Označene su simbolom (RP) i površinom posebnog režima korištenja u okviru koje se planira uređenje.

Rekreacijska područja izvan građevinskog područja su površine čija je osnovna namjena šuma (Š1, Š2, Š3), ostalo obradivo poljoprivredno tlo (P3) ili ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ), a koriste se i uređuju u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru i izletničkog "turizma".

U tim se područjima, sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti, dozvoljava uređenje raznih vrsta rekreacijskih površina u funkciji pasivne i aktivne rekreacije građana, a bez izgradnje kao što su pješačke, biciklističke, jahaće, trim i slične staze, uređenje igrališta za rekreaciju odraslih i djece različitih uzrasta, uređenje površina za piknik te uređenje parkirališnih površina.

U sklopu ovih površina mogu se graditi ili postavljati samo prizemne građevine za prehranu i piće, sanitarije i spremišta za sportske rekvizite, skloništa i slično, koje su u funkciji dnevnog izletničkog turizma. Tlocrtna površina takvih građevina ne smije biti veća od 60 m2. Građevina može imati i natkrivenu terasu čija površina ne smije prelaziti 60 m2.

Građevine moraju biti primjereno oblikovane i uklopljene u prostor u kojem se grade, odnosno postavljaju te izgrađene od autohtonog materijala (drva).

U slučaju da ne postoji mogućnost priključenja građevine ne vodove infrastrukture, građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (sabirna jama) i energetski sustav (električni agregat i sl.).

Predviđeno je uređenje površina za odmor i rekreaciju u okviru sljedećih

rekreacijskih područja: - rekreacijsko područje "Sušički jarak" (RP1) planirano je na površini

šume posebne namjene. Namijenjeno je uređenju šetnice uz potok Sušicu, uređenju raznih vrsta rekreacijskih površina u funkciji pasivne i aktivne rekreacije građana.

- rekreacijsko područje "Bara i pilana" (RP2) namijenjeno je rekreaciji izletnika. Dopušteno je uređenje rekreacijskih površina.


________________________________________________________________________________


154

- rekreacijsko područje "Kupjak 1" (RP3) namijenjeno je rekreaciji odraslih i djece. Planira se uređenje površina za različite rekreacijske aktivnosti (boćalište, piknik i sl.).

- rekreacijsko područje "Kupjak 2" (RP4) namijenjeno je izletničkoj rekreaciji. Planira se uređenje površina za piknik i rekreacijske aktivnosti.

Navedena rekreacijska područja označena su simbolom (RP1 – RP4) u

kartografskom prikazu br. 1. „Korištenje i namjena površina“. Površine unutar kojih se planira uređenje prikazane su na kartografskom prikazu 3.b Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora-uvjeti za korištenje i uređenje.

U dijelovima navedenih područja koja se nalaze u II. vodozaštitnoj zoni, uređenje se vrši prema uvjetima određenim Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (S.N. PGŽ br. 23/04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04).

c) gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti

Izvan građevinskog područja naselja, na ostalom poljoprivrednom zemljištu (P3,) i ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu (PŠ), mogu se graditi gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Prostor gospodarske građevine u pravilu je namijenjen isključivo obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Iznimno, unutar gospodarske građevine može se nalaziti i stambeni prostor. Površina stambenog prostora ne smije iznositi više od 30 % površine građevine. U tom slučaju, pored poljoprivredne djelatnosti, na građevnoj čestici gospodarske građevine može se obavljati i turistička djelatnost (agro-turizam). Gradnja građevina za uzgoj stoke i peradi (farme) može se planirati na gospodarstvu koje ima minimalno 5 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom sljedećih koeficijenata:

Vrsta stoke Koeficijent Broj grla 1. krava, steona junica 1,00 5 2. junad 1-2 god. 0,7 7 3. junad 6-12 mjeseci 0,5 10 4. telad 0,25 20 5. svinje 0,2 25 6. ovce, koze 0,1 50 7. janjad i jarci 0,05 100 8. tovna perad 0,00055 9000 9. konzumne nesilice 0,002 2500 10. rasplodne nesilice 0,0033 1500

Ova vrsta građevina ne može se graditi na građevinskoj čestici manjoj od 4000 m2.

Izgrađenost čestice ne smije prelaziti 20% (kig = 0,2). Građevina može imati podzemnu i najviše dvije nadzemne etaže. U cilju osiguranja standarda stanovanja u naselju, građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju moraju se planirati na odgovarajućoj udaljenosti od građevinskog područja naselja. Udaljenosti građevina od građevinskog područja naselja ne mogu biti manje od:

- 200 m od građevinskog područja naselja N11, - 100 m od građevinskog područja naselja N12 i N13, - 50 m od građevinskih područja ostalih naselja.


________________________________________________________________________________


155

Gospodarske zgrade namijenjene stočarskoj i peradarskoj proizvodnju moraju biti

udaljene od javnih cesta. Minimalna udaljenost građevina iznosi 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta.

Međusobna udaljenost građevina gospodarskih namjena ne smije biti manja od 3 km.

Planom je predviđena izgradnja poljoprivrednog gospodarstva (farme) na području statističkog naselja Stara Sušica. Poljoprivredno gospodarstvo označeno je oznakom (PG) na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25000.

Arhitektonski sklop farme namijenjen je uzgoju stoke i konja te agroturizmu kao pratećoj djelatnosti. Gradnja građevina i uređenje površina vrši se neposrednom provedbom ovog plana.

Kapacitet farme 50 uvjetnih grla stoke i 20 konja. Najveći dopušteni smještajni kapacitet u agro-turističkoj djelatnosti je 20 ležaja. U sklopu građevinske čestice mogu se uređivati pješačke, biciklističke, jahaće i

trim staze i slične rekreacijske površine, sukladne obilježjima prostora. Uvjeti za gradnju građevina:

- površina čestice min. 10 000 m2, - kolni prilaz širine najmanje 3,5 metra, - koeficijent izgrađenosti max. 10%, - najveći dopušteni broj etaža gospodarskog dijela: podrum i jedna

nadzemna etaža, - najveći dopušteni broj etaža smještajnog dijela: podrum i najviše 2

nadzemne etaže, - najveća dopuštena visina gospodarskog dijela: 6 m, - najveća dopuštena visina smještajnog dijela: 7 m.

Na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja namijenjenim ratarskoj proizvodnji dopuštena je gradnja, odnosno postavljanje privremenih građevina staklenika i plastenika. Uvjet za postavljanje ovih građevina je postojeći kolni prilaz širine najmanje 3,5 metra. Najmanja dozvoljena udaljenost građevina od ruba građevne čestice iznosi 3,5 metra. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 metara.

d) građevine u funkciji šumarske djelatnosti, planinarenja, lova i slične građevine

Na šumskim i ostalim poljoprivrednim i šumskim površinama mogu se graditi građevine u funkciji obavljanja šumarske djelatnosti, sporta i rekreacije, koje se odvijaju na šumskim površinama (lov, planinarenje i sl.) kao što su lugarnice, planinarski domovi, građevine u funkciji lova, skloništa za izletnike i planinare i sl. građevine.

Građevina mora imati osiguranu vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (sabirna jama) i energetski sustav (električni agregat i sl.).

Tlocrtna površina građevine u funkciji šumarske djelatnosti, planinarenja, lova i sličnih aktivnosti ne smije biti veća od 200 m2.

Građevina može imati najviše 3 etaže, a visina građevine ne smije prelaziti 7 metara.


________________________________________________________________________________


156

e) Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina

Izvan građevinskog područja mogu se planirati površine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina.

Lokacije za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina određuju se prema sljedećim kriterijima:

- istraživanje mineralnih sirovina ne može se obavljati na površinama pod režimom zaštite (Kartografski prikaz br. 3),

- lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina mora biti na sigurnoj udaljenosti od naselja, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i zaštićenih područja, ne manjoj od 2 km,

- istraživanjem i iskorištavanjem ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti,

- transport sirovine mora se odvijati izvan građevinskog područja naselja.

Ovim Planom određena je površina postojećeg kamenoloma Mala Bukovica (E). Kamenolom je namijenjen eksploataciji građevno-tehničkog kamena za potrebe održavanja šumskih cesta. Nakon završetka eksploatacije tehničkog kamena potrebno je izvršiti biološku sanaciju kamenoloma.

f) građevine za akvakulturu

Na vodnim površinama, koje kakvoćom odgovaraju zahtjevima uzgoja, mogu se planirati građevine akvakulture.

Ovom Planom predviđeno je uzgajalište na potoku Sušica u sklopu rekreacijskog područja (RP1). Uzgajalište je označeno oznakom (H) na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25000. Dopuštena je samo rekonstrukcija postojećih građevina i uređaja u cilju poboljšanja postojećih uvjeta rada, a vrši se neposrednom provedbom ovog Plana. 3.4.3. UVJETI ZAŠTITE PROSTORA 3.4.3.1. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti Opći uvjeti zaštite bioloških i krajobraznih vrijednosti:

- Pri prostornom planiranju i izvođenu zahvata u prostoru, kao i gospodarskim aktivnostima, uvažavati vrijednosti žive i nežive komponente ekosustava ne samo u dijelovima koji imaju primarno "prirodnu" funkciju (područja predložena za zaštitu, šume i travnjaci, slobodne vode i dr.), već na čitavom području Općine, a pogotovo u urbaniziranim dijelovima i uz infrastrukturne koridore.

- Očuvati svekoliku geomorfološku, geološku i speleološku baštinu kao što su brojni ponori, ponikve, spilje, izdvojene stijene i drugi krški fenomeni koji predstavljaju vrlo osjetljive i ranjive prirodne objekte.

- Onemogućiti uništavanje i onečišćavanje prirodnih vrijednosti. - Očuvati ugrožena staništa poput malih cretova, vodotoka, izvora i močvarnih

zajednica uz vodotoke kojima prijeti potpuni nestanak i izumiranje specifičnog živog svijeta.


________________________________________________________________________________


157

- Poticati oživljavanje poljoprivrede radi očuvanja otvorenih travnatih i obrađenih površina koje su zbog zapuštanja podložne zarastanju šumom i nestanku brojnih bioloških i krajobraznih posebnosti.

- Očuvati posebne tipove šumskih staništa, šumske vegetacije i pojedinačne vrijedne primjerke stabala.

Planom su određeni lokaliteti vrijednih dijelova prirode koji se štite kao "vrijedni

dijelovi prirode lokalnog značaja":

• Ponor pod Kosicom Potrebno je spriječiti sve aktivnosti koje mogu ugroziti ili uništiti:

- specifične, posebno geomorfološke i biospeleološke vrijednosti ponora, - prirodne vrijednosti ponikve u kojoj se nalazi ponor, - kakvoću vode i vodotoka koji poniru u ponoru, - šumski svijet u okolici ponora.

Predlaže se uključivanje ponora, kao prirodne atrakcije, u turističku ponudu Ravne Gore. Pri tome treba voditi računa o održavanju pristupnog puta i zaštitne ograde na strmim i opasnim mjestima.

• Mrzla draga kod Kupjaka

Mjerama zaštite potrebno je postići: - očuvanje prirodnosti vlažnih i vodenih staništa, - istraživanje lokaliteta radi donošenja moguće odluke o zaštiti i propisivanja

mjera zaštite, - očuvanje rijetkih tipova vegetacije te rijetkih i ugroženih biljnih i

životinjskih vrsta.

• Lipa u Šijama Mjerama zaštite potrebno je omogućiti prirodni razvitak starog stabla. Lokaliteti koji se štite nose oznaku (VP) i prikazani su na kartografskom prikazu br.

3. "UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA – 3.a Uvjeti za korištenje i zaštitu". 3.4.3.2. Zaštita posebnosti kulturno-povijesnih cjelina

U cilju očuvanja izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine područja Općine brigu treba usmjeriti na evidentirana kulturna dobra budući da registriranih kulturnih dobara na tom području nema (Tablica 17.):


________________________________________________________________________________


158

Tablica 17: Pregled evidentiranog nepokretnog kulturnog dobra

Naselje/ lokalitet

Funkcionalni oblik kulturnog dobra

Vrsta cjeline / građevine Oblik zaštite

POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE Ravna Gora ruralna cjelina povijesna cjelina evidentirana Stari Laz ruralna cjelina povijesna cjelina evidentirana

POJEDINAČNA POVIJESNE GRAĐEVINE crkva Sv. Terezije Avilske sakralna građevina evidentirana Ravna Gora crkvica Sv. Florijana sakralna građevina evidentirana

Stari Laz crkva Sv. Stjepana sakralna građevina evidentirana dvorac civilna građevina evidentirana Stara Sušica crkvica Sv. Antuna Padovanskog sakralna građevina evidentirana

Šije crkvica Sv. Roka sakralna građevina evidentirana

Prema konzervatorskim kategorijama uobičajena je podjela kulturnih dobara na 3, odnosno 4 kategorije režima zaštite:

- I. kategorija, kulturna dobra nacionalne ili više regionalne vrijednosti. - II. kategorija, kulturna dobra regionalne vrijednosti. - III. kategorija, kulturna dobra lokalne vrijednosti. - IV. kategorija, prostor bez posebnih vrijednosti ili potpuno devastiran

prostor gdje se ne mogu prepoznati izvorne osobitosti.

Na području Općine, analizom postojećeg stanja, utvrđen je mali broj sačuvanih nepokretnih kulturnih dobara regionalnog i lokalnog značaja. Registriranih nepokretnih kulturnih dobara nema.

Planom je utvrđena sljedeća valorizacija i režim zaštite kulturnih dobara:

• II. kategorija zaštite - evidentirana kulturna dobra lokalnog značaja

Kriterij se temelji na znatnoj vrijednosti kulturnih dobara u regionalnim okvirima i očuvanosti izvornih oblika. To su kulturna dobra ambijentalne vrijednosti za koje se predviđa usmjerena zaštita, odnosno poštivanje tradicijskog načina gradnje:

Povijesne ruralne cjeline: - Ravna Gora, - Stari Laz.

Pojedinačne građevine: - crkva Sv. Terezije Avilske u Ravnoj Gori, - dvorac u Staroj Sušici, - crkvica Sv. Antun Padovanski u neposrednoj blizini dvorca.

• III. kategorija zaštite – kulturnih dobara od lokalnog značaja

To su kulturna dobra koja imaju nizak stupanj očuvanosti izvornih karakteristika, ali su uklopljena u ambijent. Predviđena zaštita odnosi se na oblikovne karakteristike tradicijskog građenja radi zaštite identitet prostora:


________________________________________________________________________________


159

Pojedinačne građevine: - crkva Sv. Vida u Kupjaku, - crkva Sv. Stjepana u Starom Lazu, - crkvica Sv. Roka u Šijama, - crkvica Sv. Florijana u Ravnoj Gori.

Pored evidentiranog nepokretnog kulturnog dobra, Planom su utvrđena kulturna

dobra koja se predlažu za evidenciju (Tablica 18.): Tablica 18: Pregled nepokretnog kulturnog dobra predloženog za evidenciju

Naselje/ lokalitet



ETNOLOŠKA BAŠTINA Leskova Draga etnološko područje seosko gospodarsko/mlin planska

MEMORIJALNA BAŠTINA Ravna Gora memorijalno i povijesno područje spomen kosturnica planska

Do uvrštenja navedenog kulturnog dobra u evidenciju nadležne konzervatorske

službe utvrđuju se sljedeće planske mjere zaštite:

- za etnološko područje, koje čini sklop tradicionalnih stambenih i gospodarskih i građevina u naselju Leskova Draga, primjenjuju se mjere predviđene za II. stupanj zaštite evidentiranih kulturnih dobara. U sklopu područja, dopušteno je obnavljati i rekonstruirati postojeće građevine i graditi nove potrebne za funkcioniranje samog kompleksa, uz obvezu očuvanja autohtone arhitekture i posebnosti ambijenta, a prema uvjetima nadležnog konzervatorskog zavoda.

- na području memorijalnog i povijesno područje Park Suhi vrh dopušteno je samo uređenje memorijalne površine bez izgradnje građevina.


________________________________________________________________________________


160

3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica površina predviđenih za infrastrukturne koridore (trase) i površina predviđenih za infrastrukturne građevine.

Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnog sustava unutar građevinskog područja naselja i ostalih površina za izdvojene namjene te izvan građevinskog područja kroz ostala područja šumskih, poljoprivrednih i vodnih površina. U planskom koridoru ne mogu se utvrđivati uvjeti uređenja prostora za gradnju nove građevine druge namjene, osim u Planom navedenim slučajevima.

Razgraničenje infrastrukturnih koridora za građevine pojedinog infrastrukturnog sustava vrši se prema kriterijima iskazanim u tablici: Tablica 19: Kriteriji razgraničenja zaštitnih i planskih infrastrukturnih koridora (u metrima)

SUSTAV PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE

vrsta kategorija vrsta postojeća planirana

željeznica državna magistralna želj. pruga 6/11 -

državna autoceste 105 200 županijska županijske ceste 40 70

lokalne ceste 12 20-40 ceste

lokalna ostale nerazvrstane ceste 9-12 20*

naftovod državni međunarodni magistralni 40 100

državni međunarodni magistralni 40 100

PROMETNI

plinovod županijski magistralni 20 60

kablovska kanalizacija državni međunarodni 1 1 uz javne površine i

građevine TELEKOMUNIKACIJE županijski magistralni 1 1

vodovodi državni magistralni 6 10 županijski ostali 6 10

VODOOPSKRBA I ODVODNJA

kolektori županijski kolektor 6 -

dalekovodi državni dalekovod 380 kV 38 200 (60) projektirani županijski dalekovodi 110 kV 19 70 (25) projektirani naftovod državni međunarodni magistralni 40 100 plinovod državni međunarodni magistralni 40 100

ENERGETIKA

županijski magistralni 20 60 * U kartografskom prikazu br. 4. Građevinska područja ucrtani su širi zaštitni koridori za dvije planirane nerazvrstane cestu: koridor od 70 m za nerazvrstanu cestu od županijske ceste (“Karolina”) Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine – Meja do zone poslovne namjene K1 i koridor 30 m za nerazvrstanu cestu do zone ugostiteljsko-turističke namjene T1

Trase građevina cestovne i željezničke infrastrukture prikazane su u kartografskom

prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA". Trase građevina ostalih infrastrukturnih sustava prikazane su u kartografskom

prikazu br. 2. "INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE".


________________________________________________________________________________


161

3.5.1. SUSTAV PROMETA Planom je definirana osnovna prometna mreža državnog, županijskog i općinskog značaja. Prometni sustav čine podsustavi cestovnog, željezničkog, cjevovodnog i telekomunikacijskog prometa. 3.5.1.1. Cestovni promet

Cestovni promet odvija se na mreži državnih, županijskih, lokalnih i ostalih nerazvrstanih prometnica.

a) Državne ceste

Planom su određene dvije ceste državnog značaja:

• Autocesta Rijeka – Zagreb – Goričan koja prolazi sjevernim dijelom općinskog prostora. U planskom razdoblju autocesta treba biti izgrađena u punom profilu. Veza na autocestu omogućena je preko čvorišta Ravna Gora. U parceli državne autoceste izgrađen je prateći uslužni objekt u funkciji osnovne namjene.

• Ostala državna cesta «Rijeka – Zagreb "Lujzijana" (Orehovica – G. Jelenje – Delnice – Skrad – Vrbovsko – Karlovac). Postojeća prometnica Rijeka – Zagreb ("Lujzijana") dobiva kategoriju državne ceste kao alternativni pravac Rijeka – Zagreb izvan sustava naplate cestarine.

b) Županijske ceste

Županijske ceste tvore cestovni prometni sustav koji integrira mikroregionalni i

regionalni prostor i povezuje ga, samostalno ili preko mreže državnih cesta, sa širim nacionalnim i prekograničnim područjima. Županijske ceste ujedno su i glavne naseljske prometnice. Dionice cesta koje prolaze kroz naselja treba opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom, kako bi udovoljile prometnim zahtjevima.

Planom su određene sljedeće ceste županijskog značaja:

• Županijska cesta (“Karolina”) Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine – Meja. Planirana je rekonstrukcija postojeće prometnice - opremanje pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom.

• Županijska cesta (“Lujzijana”) – čvor Ravna Gora – (“Karolina”) – (Vrelo, Bjelolasica – Jasenak). Planirana je izgradnja nove prometnice od postojeće županijske ceste prema sportsko-rekreacijskim i turističkim destinacijama Begovo Razdolje i Bjelolasica.

c) Lokalne ceste

Planom su određene lokalne ceste:

• Lokalna cesta [državna cesta Rijeka – Zagreb (“Lujzijana)] – [županijska cesta Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine – Meja (“Karolina”)]


________________________________________________________________________________


162

Zadržana je kategorija postojeće lokalne ceste. • Lokalna cesta kroz naselja N13 i N63. Postojeća nerazvrstana cesta predložena je u kategoriji lokalnih cesta jer povezuje više građevinskih područja naselja na županijsku cestu. Planirano je rekonstrukcija postojeće ceste.

• Planirana lokalna cesta kroz naselje N11 koja povezuje dvije županijske

ceste • Planirana lokalna cesta kroz zonu vikend naselja VN1 koja povezuje

lokalnu cestu u naselju N11, sa županijskom cestom Ravna Gora –Bjelolasica

d) Ostale nerazvrstane ceste

Podsustavi ostalih cesta (nerazvrstane ceste), kao niži prometni rang, obrađuju se u dokumentima prostornog uređenja užih područja. Planirana je izgradnja nerazvrstane ceste od županijske ceste (“Karolina”) Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine – Meja do zona poslovne namjene K1, nerazvrstane ceste u zoni vikend naselja VN1 i nerazvrstana cesta do zone ugostiteljsko-turističke namjene T1. U grafičkom prilogu 1. ucrtane su samo važnije nerazvrstane ceste. U skladu s potrebama za izgradnjom novih sadržaja, proširivati će se i sustav gradskih ulica. Mjerama rekonstrukcije i izgradnje prometne infrastrukture treba postići sigurnost, ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava polazeći od postojeće mreže kao osnovice razvoja. Postojeće prometnice rekonstruirat će se u skladu s traženom prometnom uslugom i sigurnosti. Uredit će se priključci lokalnih i nerazvrstanih cesta na prometnice županijskog značaja i poboljšat prometna horizontalne i vertikalna signalizacija. Javni promet Obzirom na činjenicu da su sva naselja linearnog, cestovnog tipa, udaljenosti između pojedinih naselja pa i dijelova istog naselja su velike. Zbog toga je, za početak, potrebno uspostaviti sustav javnog prometa, a potom ga treba unapređivati i razvijati u funkciji ukupnog razvitka svakog naselja i pružanja višeg standarda prijevoza te zaustavljanja migracije stanovništva u veće gradove. Javni promet organizirat će se na županijskim cestama. Gradnja i rekonstrukcija u koridorima prometnica

Postojeća građevina koja se nalazi u zaštitnom koridoru planirane prometnice može se rekonstruirati na način da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od javne ceste. Širina zaštitnog pojasa postojećih cesta u kojem se ne smije graditi nova građevina iznosi min. 6,0 m. Zaštitni pojas mjeri se od ruba građevne čestice ceste do osnovne građevine. Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost građevnog pravca nove građevine od nerazvrstane ceste mora biti takva da osigurava prostor za proširenje ceste na navedene profile.

U izgrađenom dijelu naselja moguća je gradnja nove građevine i bliže od Planom propisane min. udaljenosti u odnosu na izgrađenu cestu u punoj širini ili cestu za koju su


________________________________________________________________________________


163

utvrđeni uvjeti uređenja prostora, ako se građevni pravac susjednih građevina nalazi na manjoj udaljenosti od tih cesta ili ako se ista poklapa s regulacijskim pravcem.

Ukoliko je prometnica izgrađena ili je utvrđena njena građevna čestica, izgradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora razvrstane ceste uz suglasnost i posebne tehničke uvjete nadležne uprave za ceste, odnosno uz uvjete Općine, ako se radi o nerazvrstanoj cesti. Minimalni prometni uvjeti za planiranje u građevinskim područjima naselja

Minimalna širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 5,5 metara za dvosmjernu cestu, odnosno 6,5 metara ako je na prometnici organiziran javni prijevoz, a 4,5 metra za jednosmjernu cestu.

Svakoj građevinskoj parceli mora se osigurati kolno-pješački prilaz minimalne širine kolnika 3,5 metra koji je maksimalno udaljen 50,0 metara od javne ceste.

Minimalna širina nogostupa koji se izvodi neposredno uz prometni trak ceste iznosi 1,6 metara (širina za dva pješaka), a iznimno za jednog pješaka 0,8 metara.

Javne pješačke komunikacije za svladavanje visina (javna stepeništa) moraju imati širinu 3,00 metra, iznimno 2,50 metara.

Vatrogasna vozila moraju imati pristup svim stambenim i javnim objektima s time da zadovoljavaju osnovne uvjete iz Zakona o požaru.

Visine slobodnog profila prometnice iznose min.: - za kolnik 4,80 m, - za pješački pločnik 3,0 m.

Zelene površine uz prometnice: min. širina pojasa niskog zelenila iznosi 2,0 m, a za visoko zelenilo 3,0 m, drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5 m od ruba

kolnika. Zaštitne širine prometnica:

udaljenost od ruba kolnika do fiksnih objekata (zgrada, stup javne rasvjete, vertikalna signalizacija sl.) iznosi min. 0,75 m, udaljenost od ruba kolnika do objekata za sprječavanje parkiranja vozila na pješačkom hodniku (stupići, vaze, panoi i sl.) iznosi 0,20 m.

Odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica: površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini, pješački pločnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m, kod pješačkih prijelaza obvezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

Parkirališne površine: minimalan broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema slijedećim normativima:

Namjena prostora u građevinama stambene namjene

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta

obiteljska stambena građevina (po jednom stanu) 1*

stanovanje višeobiteljska građevina (po jednom stanu) 1

* Ako su u građevini stambene namjene planirani i poslovni sadržaji, broj parkirnih mjesta treba uvećati sukladno potrebnim parkirnim mjestima za građevine gospodarske namjene


________________________________________________________________________________


164

Namjena prostora u građevinama gospodarske namjene

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1000 m2 bruto-razvijene površine

proizvodna namjena, poslovna namjena – servisni i skladišni sadržaji 4-8

trgovački sadržaji 20-40 uredi 10-20 drugi poslovni sadržaji 15 hotel, pansion, motel 20-40

Namjena prostora u građevinama

sportske namjene Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta

na broj osoba sportske dvorane i igrališta s gledalištima na 10 sjedala po 3 mjesta škole i predškolske ustanove na jednu učionicu po 1 mjesto

3.5.1.2. Željeznički promet

Trasa magistralne željezničke pruge MG1 Rijeka – Zagreb prolazi područjem Općine u duljini od 2.178 metara. Planirana je izmjena sustava elektrovuče od Rijeke do Moravica i ugradnja automatskih pružnih blokova.

3.5.1.3. Cijevni transport

Ovim Planom utvrđeno je opredjeljenje za objedinjavanjem koridora magistralne infrastrukture koji prolaze područjem Općine u cilju osiguranja zaštite područja ugroženog okoliša utvrđenog Prostornim planom Primorsko-goranske županije te stvaranja prostornih mogućnosti za razvoj lokalne zajednice. Magistralni naftovod za međunarodni transport Omišalj – Sisak je postojeća građevina državnog značaja za koju je u tijeku izrade Plana iskazan interes za povećanjem kapaciteta. Izvjesno je da će se u planskom periodu pojaviti potreba za rekonstrukcijom građevine naftovoda, odnosno ugradnjom nove cijevi. Rekonstrukcija građevine naftovoda moguća je na način da se trasa naftovoda korigira u dijelu od Starog Laza do Izvora Frankopan (u dužini od cca. 6500 m) na način da se cijevi naftovoda polože u zajednički koridor sa plinovodom. Do realizacije druge cijevi, odnosno "prelaganja" postojeće cijevi naftovoda u momentu izgradnje druge cijevi, građevina naftovoda koristit će se prema odredbama za građevine koje su suprotne namjeni određenoj ovim planom. 3.5.1.4. Sustav telekomunikacija

Planom je određena trasa: - međunarodnog TK kabela I. razine Rijeka – Delnice – Karlovac –

Zagreb i - magistralnog TK kabela II. razine – Rijeka – Delnice – Ogulin/Karlovac - magistralnog TK kabela - korisnički spojni vodovi i kanali.

Područje Općine u potpunosti je pokriveno pristupnim telekomunikacijskim mrežama udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova) odnosno digitalnih automatskih telefonskih centrala:

- UPS “Ravna Gora”, - UPS “Kupjak”, - UPS “Stari Laz” i


________________________________________________________________________________


165

- UPS “Stara Sušica”.

Navedeni UPS-i u potpunosti zadovoljavaju postojeće potrebe i imaju dovoljne rezerve za planirane potrebe. U slučaju većeg povećanja broja stanovnika od planiranog, može se vrlo jednostavno izvršiti daljnje proširenje njihovih kapaciteta.

Sa ciljem podizanja standarda i zadovoljavanja kriterija u pružanju usluga u telekomunikacijskom prometu potrebno je rekonstruirati samo postojeću pristupnu telekomunikacijsku mrežu na području UPS-a ''Kupjak'':

- pristupne telekomunikacijske mreže obuhvaćene kabelima PK-2, PK-3, PK-11 (izrađena kabelima tipa TK-10 još tokom 1975. godine), koji nemaju mogućnost odnosno postoje ograničenja u pružanju svih danas mogućih usluga TT korisnicima, potrebno je u potpunosti rekonstruirati,

- distributivne pristupne telekomunikacijske mreže obuhvaćene primarnim kabelima PK-1, PK-4, PK-5 (izgrađene tokom 1992. i 1994. godine) potrebno je rekonstruirati,

- predvidjeti izgradnju dijela nove distributivne telekomunikacijske kanalizacije te polaganje, odnosno uvlačenje telekomunikacijskih kabela tipa TK59GM kao supstituciju postojećih telekomunikacijskih kabela tipa TK10 (TD 22) na dionici Kupjak – Dedin i Kupjak – Šubetov Most. Koristiti u tu svrhu raspoloživu rezervu u postojećim primarnim telekomunikacijskim kabelima PK-1 i PK-4 te slobodni kapacitet (slobodne PEHD cijevi u već izgrađenom dijelu kabelske telekomunikacijske kanalizacije Delnice – Kupjak – Skrad).

Kapacitet digitalne centrale za mobilnu telefoniju zadovoljavajući je bilo u pogledu

NMT ili GSM priključaka. Problemi u pokrivanju signalom cijelog područja Općine riješit će se ugradnjom novih planiranih baznih postaja za NMT i GSM prijenos. Ovim planom predviđene su dvije radio-relejne postaje, na području Stare Sušice i Leskove Drage. 3.5.2. ENERGETSKI SUSTAV 3.5.2.1. Elektroenergetska infrastruktura Prijenosni elektroenergetski dalekovodi naponskog nivoa 380 i 110 kV prolaze sjevernim dijelom Općine dok se distribucijskim elektroenergetskim dalekovodima planira povezati elektroenergetski sustav Općine.

U plan su ucrtane trase postojećih dalekovoda: - prijenosni dalekovod 380 kV Meline – Tumbri, - distribucijski dalekovod 110 kV HE Vinodol - HE Gojak, - distribucijski dalekovod 110 kv Delnice - EVP Moravice, - distribucijski 35 kV dalekovodi.

Napajanje postojećih i budućih potrošača na području Općine osiguravat će se iz postojeće TS 35/20 kV Kupjak, koja svojom lokacijom i kapacitetom u potpunosti zadovoljava potrebe područja ove i susjednih općina. Obzirom na planirani razvoj, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju, neophodno će biti dograditi postojeću 20 kV mrežu, odnosno izgraditi novu u zonama koje do danas nisu elektrificirane.

Budući 20 kV vodovi, unutar građevinskih područja, izvoditi će se u najvećem dijelu podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se (obavezno prilikom


________________________________________________________________________________


166

rekonstrukcije) podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja. 20 kV vodovi će se, gdje god je to moguće, izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda…). Podzemni 20 kV kabelski vodovi koriste se iz razloga veće sigurnosti u pogonu (eksploataciji) te zbog izbjegavanja formiranja novih koridora nadzemnih vodova kroz naselja, potencijalna građevna područja i zaštićene predjele i krajobraze. Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja. Postojeća 20 kV mreža proširiti će se izgradnjom novih trafostanica 20/0,4 kV sa pripadajućom 20 kV mrežom i niskonaponskom mrežom. Unutar zaštićenog koridora ovih vodova izgradnja građevina ograničena je posebnim tehničkim propisima.

Niskonaponska mreža će se, kao i do sada, razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima. Postojeća niskonaponska mreža, koja je danas izvedena na drvenim stupovima s neizoliranim vodičima, zamijeniti će se zbog veće sigurnosti u pogonu i lakšeg održavanja u teškim klimatskim uvjetima koji su prisutni na području Općine, mrežom na betonskim stupovima s izoliranim kabelskim snopom.

Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena sa zasebnim stupovima.

Točne lokacije, tip i kapacitet budućih trafostanica i trase visokonaponskih vodova, kao i trase kabela javne rasvjete i lokacije rasvjetnih mjesta, odredit će se projektnom dokumentacijom verificiranom od strane Općine. 3.5.2.2. Infrastruktura plina

Koncepcija plinofikacije Općine Ravna Gora se temelji na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko-goranske županije. Trasa magistralnog plinovoda Pula – Karlovac dijelom prolazi područjem Općine i Planom mu je određen koridor u širini od 40 m.

Distribucijski sustav plinovoda Općine sastavni je dio distribucijskog sustava Županije. Na području Općine planirana je redukcijska stanica (RS) čiji kapacitet mora zadovoljiti ukupne potrebe za grijanjem (hlađenjem), pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u kućanstvima, kao i opskrbu plinom građevina gospodarske namjene (industrija i uslužni sektor). Opskrba će se vršiti srednjetlačnim plinovodom položenim u javnim površinama. Prvi korak prema realizaciji lokalne distributivne plinske mreže je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namijenjene ciljanom konceptu plinofikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja, a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji. Ako se distributivna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina, potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda. Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost djelovanja. Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno. Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima, ovisno u uvjetima distributera plina. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može


________________________________________________________________________________


167

biti unutar ili izvan građevina. Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina. Rješenje plinoopskrbnog sustava u urbanističkim i detaljnim planovima uređenja mora sadržavati trase i kapacitete (protoke), vrstu materijala plinske mreže te određena primopredajna mjesta s nivoa višeg tlaka i načina preuzimanja plina kod potrošača.

Točan broj, lokacije, tip i kapacitet budućih redukcijskih stanica, mješališta i drugih objekata u funkciji plinofikacije Općine, kao i trase distribucijskog sustava plinovoda, biti će određene kroz planove nižeg reda (UPU i DPU) za svaku zonu, odnosno posebnom projektnom dokumentacijom uz suglasnost Općine. Prilikom projektiranja, izgradnje i održavanja plinske mreže obavezno je pridržavati se važećih zakona, propisa i normi koji određuju bitne zahtjeve za građevinu. 3.5.2.3. Dopunski i obnovljivi izvori energije

Planom se podržava i potiče racionalno korištenje svih obnovljivih izvora energije ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja Općine Ravna Gora. Dopunski (obnovljivi) izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije (kao što su biomasa, energija sunca, vjetra, vodotoka, geotermalna energija i sl.).

Planom je, u sklopu površina gospodarske namjene, predviđena gradnja bioenergana koje za pogon koriste biomasu, odnosno drvni ostatak iz pogona drvne industrije kao što su piljevina, kora, komadni ostaci iz pogona i manjih pilana iz okolice. Također se kao sirovina može koristiti granje koje nastaje u okviru komercijalne sječe kao i u okviru radova na održavanju i njezi šuma te sitniji sortimenti ogrjevnog drva koje je sve teže plasirati zbog smanjene potražnje. Proizvod bioenergane je toplinska energija (tehnološka para, vrela i topla voda) za industriju i toplifikaciju naselja i električna energija za vlastite potrebe industrije ili za prodaju u sustav HEP – a. Moguće je predvidjeti i ugradnju manjih energetskih jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (eventualno i rashladne energije) na lokacijama gdje se ukaže potreba za toplinskom energijom. Na taj način proizvedena električna energija može se prodati u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi za zagrijavanje i hlađenje. 3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 3.5.3.1. Vodoopskrba

Dugoročni plan razvoja vodoopskrbe Gorskog kotara temelji se na izgradnji regionalnog vodovoda prema Vodoopskrbnom planu PGŽ i Idejnom projektu regionalnog vodoopskrbnog sustava Općine Delnice, Općine Vrbovsko i MZ Zlobin (Teh-projekt hidro, Rijeka, 1993. g.). Okosnicu transportnog dijela tog sustava čini magistralni cjevovod s pripadajućim objektima položen uz trup autoceste Rijeka – Zagreb.

Idejnim rješenjem za vodoopskrbno područje Općina Ravna Gora – Skrad – Brod Moravice predviđena je ukupna srednja dnevna potrošnja vode Qsr.dn. = 47,44 l/s, od čega je za naselja na području Općine Ravna Gora planirano 28,45 l/s.

Javni vodoopskrbni sustav potrebno je izgraditi do svih građevinskih područja te omogućiti priključak na vodoopskrbnu mrežu svim domaćinstvima i poslovnim subjektima. Gubitak vode je vrlo visok i kreće se oko 43% pa su potrebna ulaganja u rekonstrukciju i sanaciju postojeće mreže. Potrebno je, u sklopu regionalnog vodovoda Gorski kotar, izgraditi vodospremu Šerementovo i Stara Sušica te povezati sustave


________________________________________________________________________________


168

vodoopskrbe Stara Sušica i Ravna Gora. Također je potrebno izvršiti rekonstrukciju cjevovoda do vikend naselja i sportskog centra „Suhi vrh“.

Do konačne izgradnje i stavljanja u funkciju regionalnog vodovoda za vodoopskrbu područja Općine, koristit će se postojeći izvori koje je potrebno sanirati i zaštititi. Početkom korištenja regionalnog vodovoda tehničko i sanitarno stanje kaptaža ne smije se zapustiti već ih je potrebno trajno štititi i čuvati kao rezervni kapacitet.

Prilikom izgradnje dijela trase autoceste Rijeka – Zagreb, dionica tunel Javorova kosa, izvedeno je 6 bušotina radi sniženja nivoa podzemne vode i evakuiranje bočnih dotoka vode u tunel. Na 3 bušotine od 6 izvedenih radi sniženja nivoa podzemne vode i evakuiranje bočnih dotoka vode u tunel. Planira se provođenje dodatnih istražnih radova (probno crpljenje, ispitivanje kakvoće vode) i utvrđivanje mogućnosti korištenja vode u sadašnjem vodoopskrbnom sustavu izvora Frankopan. Te objekte potrebno je također zaštititi, a u slučaju pozitivnih rezultata ispitivanja na lokaciji uz postojeću vodospremu Frankopan planirati proširenje rezervoarskog prostora. 3.5.3.2. Odvodnja

Analizom ranijih koncepcijskih rješenja i novih saznanja vezanih uz definiranja zona zaštite izvorišta vode za piće, utvrđena je koncepcija odvodnje kojom se predviđa:

- zajednički sustav odvodnje za građevinska područja naselja N11 - N13 (Ravna Gora) i N4 (Šije),

- zajednički sustav odvodnje za građevinska područja naselja N2 (Kupjak) i N31 - N32 (Leskova Draga),

- zaseban sustav odvodnje za građevinska područja naselja N51 - N52, (Stari Laz) i

- zaseban sustav odvodnje za građevinska područja naselja N61 - N64, (Stara Sušica).

Rješenje odvodnja otpadnih voda predložena ovim Planom zasniva se na rješenju Hidroinženiringa iz 1983. godine. Lokacije uređaja za pročišćavanje moraju se locirati izvan druge zone zaštite. Za smještaj uređaja za pročišćavanje potrebno je osigurati površinu zemljišta od približno 1500 – 2000 m2. Uz to treba predvidjeti i zonu zaštite oko uređaja od oko 150 m da bi se izbjegla buka ili pojava neugodnog mirisa tijekom rada uređaja. Uređajima se mora postići minimalno drugi stupanj pročišćavanja otpadne vode.

Planom su predviđeni sljedeći prioriteti izgradnje sustava, a obzirom na potrebu zaštite izvorišta vode za piće:

- I. – izgradnja zajedničkog sustava odvodnje za građevinska područja naselja Ravna Gora (N11 – N13) i Šije (N4). Realizacija javnog sustava središnjeg naselja prioritetna je zbog toga što je odvodnja već sporadično izvedena, s koncentriranim ispuštanjem nepročišćene vode u ponore što predstavlja izuzetnu opasnost za zagađenje izvorišta vode. Sustav javne odvodnje Ravne Gore obrađen je Glavnim projektom br. 55311-U-6508/05 „Sustav javne odvodnje Ravna Gora“ (IGH d.d. PC Rijeka, 2005.g.). Lokacija uređaja za pročišćavanje (IS), određena ovim projektom, prikazana je na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena površina.

- II. - izgradnja zasebnog sustava odvodnje za naselje Stara Sušica (N61- N64), koje se dijelom nalazi u drugoj zoni vodozaštite.

- III. - izgradnja zajedničkog sustava odvodnje za naselja Kupjak (N2) i Leskova Draga (N31-N32), koja se nalaze u trećoj zoni vodozaštite. U


________________________________________________________________________________


169

planskom razdoblju planira se razraditi koncepciju odvodnje na razini idejnog projekta te, prema mogućnostima, početi s realizacijom.

- IV. - izgradnja zasebnog sustava odvodnje za naselje Stari Laz (N51-N52,). Izgradnja ovog sustava posljednja je na listi prioriteta iz razloga što se naselja nalazi u četvrtoj zoni vodozaštite.

Lokacije uređaja za pročišćavanje naselja Stara Sušica, Kupjak – Leskova Draga i

Stari Laz odredit će se temeljem Idejnog projekta. Pri izgradnji kolektorske mreže treba obvezno osigurati uvjete za priključivanje na

nju. Za individualne objekte, čija će izgradnja uslijediti prije izgradnje javnog odvodnog sustava, kao i tamo gdje izgradnja javnog sustava nema tehničke ni ekonomske opravdanosti, odvodnju treba riješiti sukladno odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće (Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Gorskog kotara S.N. PGŽ br. 23/04). 3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda Detaljan opis sustava uređenja vodotoka sa opisom važnijih vodnih tokova, njihovim stanjem, stupnjem uređenosti i potrebama uređenja te raščlanjen prema slivnoj pripadnosti prikazan je u sljedećoj tablici: Tablica 20: Sustav uređenja vodotoka

Dužina

km

Sliv

km2

Objekti

Opis

A. Sliv Curak – Kupica - Kupa

1. Jasle potok

10,40

2,53

Prop

usti

na ž

. pru

zi i

man

je k

inet

e, r

adov

i

uređ

enja

kliz

išta

Tok izrazitih bujičnih karakteristika, sa velikim brojem pritoka.

Dominira jaružna erozija uz stalno produbljavanje korita i pojavu klizišta.

Bujica neposredno ugrožava željezničku prugu Zagreb – Rijeka, a nanosnim

materijalom Curak, Kupicu i Kupu. Uređivana je samo sa svrhom zaštite

željezničke pruge izgradnjom propusta manjih kineta i pregrada. Potrebno je

održavanje sustava zaštite želj. pruge i njegova dogradnja.

B. Sliv Gornje Dobre

2. Sušica

0,05

6,47

Nem

a u

podr

učju

obuh

vata

Pritoka Gornje Dobre bujičnih karakteristika. Sam tok je gotovo u

cijelosti van prostora obuhvata Plana. Potrebni radovi na glavnom toku

Sušice izvan su obuhvata ovog plana.

2.1. Ovčji potok

3,20

Prop

ust

na

cest

i

Bujični pritok Sušice, sa dominacijom erozije korita. Potencijalno

ugrožava lokalnu prometnicu i druge nerazvrstane i šumske ceste. Osim

izgradnje propusta na prometnicama nije uređivan. Potrebno je održavanje

propusta i manji zahvati zaštite ceste.


________________________________________________________________________________


170

2.2.Sušički

jarak

3,70

Mal

a ak

, pro

pust

i kan

al

Bujični tok, pritok Sušice, sa izraženom erozijom korita. Potencijalno

ugrožava prometnice naftovod-plinovod i malo ribogojilište. Uz propuste na

prometnicama, bujični tok uređen je u dužini od oko 1,00 km izgradnjom

djelom otvorenog i dijelom zatvorenog kanala nad kojim je formirana

deponija materijala iz iskopa tunela Pod Vugleš. Na bujičnom toku izgrađena

je i mala akumulacija Sušica. Potrebno je održavanje izgrađenog sustava,

njegova dogradnja i saniranje male akumulacije.

2..2.1. Čiće

1,00

Prop

usti

Bujični pritok Sušičkog jarka, sa dominacijom erozije korita. Potencijalno

ugrožava lokalne prometnice. Osim izgradnje propusta na prometnicama, nije

uređivana. Potrebno je održavanje propusta i manji zahvati zaštite

prometnica.

C. Sliv ponornica Kupice - Kupe

3.Leskova

draga

0,85

4,29

Prop

usti

Bujični tok – ponornica sa više pritoka. Evidentna je erozija korita.

Potencijalno ugrožava prometnice. Osim izgradnje propusta na

prometnicama, nije uređivana. Potrebno je uređenje i održavanje ponora

izgradnja pregrada za zadržavanje nanosa i redovno održavanje.

3.1.Žagarov

jarak

0,85

Prop

usti

Bujični tok, pritok Leskove Drage. Potencijalno ugrožava prometnice i

manje poljoprivredne površine. Osim izgradnje propusta na prometnicama,

nije uređivana. Potrebno je održavanje propusta i manji zahvati zaštite

lokalnih prometnica.

3.2.Mrzla

draga

2,00

Mal

a ak

, pro

pust

i

Bujični tok, pritok Leskove Drage. Potencijalno ugrožava prometnice

i manje poljoprivredne površine. U gornjem dijelu sliva je izgrađena mala

akumulacija za potrebe ciglane, koja je zamuljena i građevinski u lošem

stanju. Osim izgradnje propusta na prometnicama, sam vodotok nije posebno

uređivan. Potrebno je uređenje toka kroz naselje, saniranje male akumulacije

Kupjak i redovno održavanje.

3.3. Logi

3,40

Mal

ea a

kum

ulac

ije, p

ropu

sti

Bujični tok, pritok Leskove Drage sa evidentnom erozijom korita.

Potencijalno ugrožava lokalne prometnice i manje poljoprivredne površine. U

srednjem dijelu toka izgrađene su dvije male akumulacija za potrebe pilana i

mlina (M.a. Juretić i M.a. Mance). Akumulacije su zamuljene, brane

građevinski u lošem stanju i nužna je žurna sanacija. Osim izgradnje propusta

na lokalnim prometnicama, sam vodotok nije posebno uređivan. Potrebno je

uređenje korita nizvodno od malih akumulacija, izmuljivanje i sanacija malih

akumulacija te redovno održavanje.

4.Vidmarov

jarak

1,00

0,35

Prop

usti

Bujični tok – ponornica sa evidentnom je erozijom korita. Potencijalno

ugrožava prometnice. Osim izgradnje propusta na autocesti, nije uređivana.

Potrebno je uređenje ponora, radovi njegove zaštite od nanos te redovno

održavanje.

5.Lončarićev

stan

0,90

0,49

Prop

usti

Bujični tok – ponornica sa evidentnom je erozijom korita. Potencijalno

ugrožava prometnice. Osim izgradnje propusta na autocesti, nije uređivana.

Potrebno je uređenje ponora, radovi njegove zaštite od nanos te redovno

održavanje.

6. Paletina

3,10

1,77

Prop

usti

Bujični tok – ponornica sa više pritoka. Evidentna je erozija korita.

Potencijalno ugrožava prometnice. Osim izgradnje propusta i manje kinete uz

autocestu, nije posebno uređivana. Potrebno je uređenje ponora, radovi

njegove zaštite od nanos te redovno održavanje.


________________________________________________________________________________


171

7.Johančkov

jarak

1,20

0,47

Prop

usti

Kan

al Kraći bujični tok – ponornica sa izraženom erozijom korita.

Potencijalno ugrožava prometnice i druge sadržaje u samom centru Ravne

Gore. Tok je uređen kroz naselje izgradnjom propusta i kinete. Potrebna

dogradnja uređenog sustava i redovno održavanje uređenog i neuređenog

dijela toka.

8. Frankopan

1,80

0,71

Zatv

oren

i

kana

l

Bujični tok – ponornica sa izraženom erozijom korita. Potencijalno

ugrožava prometnicu i druge sadržaje u naselju. Tok je uređen kroz naselje

izgradnjom zatvorenog kanala. Potrebno je uređenje ponora, radovi njegove

zaštite od nanosa, uređenje kanala kroz naselje te redovno održavanje.

9.Laušinov

jarak

1,40

1,28

Prop

usti

Bujični tok – ponornica sa izraženom erozijom korita. Potencijalno

ugrožava prometnicu i druge sadržaje uz nju. Osim izgradnje propusta tok nije

uređivan. Potrebno je uređenje ponora, radovi njegove zaštite od nanosa,

uređenje kanala kroz naselje te redovno održavanje. U donjem dijelu toka,

neposredno prije ponorne zone, predviđa se izgradnja male višenamjenske

akumulacije.

Ukupno

34,85

18,36

* Dužine vodotoka odnose se na prostor Općine i uključuju

važnije pritoke.


________________________________________________________________________________


172

3.6. POSTUPANJE S OTPADOM

Postupanje s otpadom na području Općine Ravna Gora uskladit će se s odredbama Zakona o otpadu (N.N. br. 178/04) i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga zakona te s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije te Strategije zaštite okoliša Primorsko-goranske županije (S.N. br. 31/05), Programa zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji (S.N. br. 31/05) i Plana gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije (S.N. br. 17/07).

Općina Ravna Gora dužna je izraditi općinski plan gospodarenja otpadom.

Radi uspostave sustava gospodarenja otpadom na području Općine Ravna Gora potrebno je:

• Izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada; • Smanjivati opasna svojstava otpada čiji se nastanak ne može spriječiti; • Iskorištavati vrijedna svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe; • Skupljati otpad odvojeno prema vrstama (po mjestu nastanka i svojstvima); • Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se oporabiti ili zbrinuti u

skladu sa Zakonom. Radi sprječavanja nenadziranog postupanja s otpadom na području Općine Ravna

Gora potrebno je:

• Uspostaviti propisanu evidenciju o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu; • Redovito dostavljati podatke o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu u

katastar emisija u okoliš; • Otpad odlagati kontrolirano na odlagalištu otpada, koje je PP PGŽ određeno na

području Grada Delnica.

Divlja odlagališta na području Općine, označena na kartografskom prikazu 3.b Uvjeti za korištenje uređenje i zaštitu prostora – uvjeti za korištenje i uređenje, moraju se sanirati.

Kako bi se osigurala uspješna provedba propisanog načina postupanja s otpadom na području Općine Ravna Gora, potrebno je utvrditi i razviti program edukacije o otpadu.

Svi sudionici u postupanju s otpadom na području Općine Ravna Gora dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu.

U Ravnoj Gori, Staroj Sušici, Starom Lazu i Kupjaku potrebno je predvidjeti «eko-otoke» s posebnim kontejnerima za papir, staklo, metal, PVC i sl. Tako odvojeni otpad skupljat će se putem ovlaštenog skupljača otpada. Prostorni razmještaj i uvjeti za postavu „eko-otoka“ odredit će se posebnom općinskom odlukom.


________________________________________________________________________________


173

3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom ili neznatno promijenjenom stanju. Ovim se Planom određuju mjere zaštite tla, voda, zraka i zaštita od buke.

Sukladno s lokalnim posebnostima i obilježjima te stvarnim i potencijalnim rizicima i opasnostima za djelovanje u slučaju ekološke nesreće ili izvanrednog događaja koji može ugroziti okoliš te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi, a temeljem Plana intervencija u zaštiti okoliša (N.N. br. 82/99 i 12/01) treba donijeti plan intervencija zaštite okoliša Općine Ravna Gora. 3.7.1. ZAŠTITA TLA 3.7.1.1. Šumsko tlo

Šume i šumska zemljišta pokrivaju veliki dio ukupne površine Općine. Zato šume imaju iznimno ekonomsko, ali i ekološko značenje.

Sa ciljem zaštite šuma i šumskog tla Planom su ustanovljene sljedeće mjere i smjernice:

- šume i šumsko zemljište treba koristiti tako i toliko da se održavaju njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal i da se ispune bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini na način da to ne šteti drugim ekosustavima,

- u odabiru načina gospodarenja treba preferirati preborni tip, uz stvaranje povoljne preborne strukture te očuvanje i ozdravljenje šumskih vrsta i genofonda i postupan porast drvne mase,

- prvenstveno treba poticati prirodnu obnovu šuma u cilju postizanja stabilnih, raznolikih i trajnih šuma,

- u pravilu nije potrebno planirati nova pošumljavanja, - treba sprečavati prirodno zašumljivanje poljoprivrednog zemljišta njegovim

korištenjem u poljoprivredne svrhe, - uzgojne mjere, planiranje pošumljavanja ogoljenih površina podložnih

eroziji te prirodna i umjetna obnova trebaju biti prvenstveno podređene zaštiti šuma i očuvanju šumskog tla,

- očuvanje šuma i šumskog zemljišta od utjecaja gradnje infrastrukturnih i gospodarskih objekata, čija se gradnja na tom zemljištu ne može izbjeći, treba osigurati usmjeravanjem takvih zahvata u manje vrijedne zone. Ukoliko ne postoji mogućnost gradnje na manje vrijednom zemljištu, pri zauzimanju šumskih zemljišta treba se pridržavati sljedećeg redoslijeda:

∗ neobrasla šumska zemljišta i kamenjari, ∗ djelomično obrasla šumska zemljišta, ∗ šikare i lošije šume panjače,

- kod eksploatacije šuma i izvođenja građevinskih i drugih zahvata na šumskim površinama ne smije se pojačati vodna erozija niti se smiju stvarati uvjeti dodatne koncentracije površinskih voda.

3.7.1.2. Poljoprivredno tlo


________________________________________________________________________________


174

Radi očuvanja zemljišta visokog boniteta za poljoprivrednu proizvodnju ovim Planom poljoprivredno tlo osnovne namjene razgraničeno je u dvije kategorije zaštite. Površine poljoprivrednog zemljišta, pod određenom kategorijom (režimom) zaštite, označene su u kartografskom prilogu br. 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora.

Prvom kategorijom zaštite obuhvaćeno je poljoprivredno zemljište IV., a drugom kategorijom zaštite poljoprivredno zemljište V. bonitetne klase.

Zemljišta u I. kategoriji zaštite u cijelosti su namijenjena primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Na ovim zemljištima zabranjena je svaka gradnja, izuzev gradnje, odnosno postavljanja privremenih građevina, kao što su staklenici i plastenici, sustavi za navodnjavanje, spremišta za alat, oruđe i poljoprivrednu mehanizaciju, spremišta za poljoprivredne proizvode i slične građevine koje su isključivo u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje.

Zemljišta II. kategorije zaštite također treba sačuvati za poljoprivrednu proizvodnju, obzirom da se u pravilu radi o distrično-smeđim tlima pogodnim za obradu. Pored građevina koje se mogu postavljati na zemljištima I. kategorije zaštite, na zemljištima II. kategorije dopuštena je gradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Postavljanje i gradnja navedenih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti vrši se pod uvjetima određenim u točki 3.4.2.4. Građevine izvan građevnog područja ovoga Plana.

Obradom tla te izvođenjem građevinskih i drugih zahvata na poljoprivrednim površinama ne smije se pojačati vodna erozija niti se smiju stvarati uvjeti dodatne koncentracije površinskih voda. 3.7.2. ZAŠTITA VODA

Radi zaštite podzemnih i površinskih voda određuju se dvije osnovne skupine mjera zaštite: - ograničenja u korištenju prostora obuhvaćenog zonama sanitarne zaštite izvorišta vode

za piće i - mjere za sprječavanje i smanjivanje onečišćenja.

Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (S.N. PGŽ br. 23/04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04) prema stupnju opasnosti od zagađivanja određena su ograničenja u korištenju prostora obuhvaćenog zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (zabrana izgradnje objekata koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari ili otpadne vode koje sadrže opasne tvari, uskladištenje radioaktivnih i drugih opasnih tvari, zabrana odlaganja otpada itd.). Istom Odlukom određeni su i uvjeti izgradnje objekta i obavljanja pojedinih djelatnosti te način rješavanja odvodnje, pročišćavanja i ispuštanja otpadnih voda. Najosjetljiviji prostor je druga zona zaštite izvora Kupice i izvora Ribnjak. To su slivovi bujičnih potoka koji završavaju u ponornim zonama s direktnim utjecajem na izvorišta u naseljima Ravna Gora i Stara Sušica. Preostalo područje Ravne Gore i Stare Sušice i područje sjeverno od ovih naselja pripada trećoj zoni zaštite, a južni dio Općine četvrtoj zoni zaštite. U skladu s odredbama Odluke o zonama sanitarne zaštite izrađen je Program sanacijskih zahvata na postojećim objektima i djelatnostima u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (RiEKO-LAB, veljača 2007.). Nakon


________________________________________________________________________________


175

usvajanja ovog Programa na skupštini PGŽ stvorit će se zakonska osnova za sustavno provođenje mjera sanacije. Osnovna mjera zaštite voda na području Općine Ravna Gora je izgradnja sustava javne odvodnje naselja. U prvom planu je rješavanje sustava odvodnje u naseljima Ravna Gora i Stara Sušica te rješavanje odvodnje u Kupjaku. S izgradnjom sustava javne odvodnje treba osigurati priključenje svih otpadnih voda stambenih građevina, drvoprerađivačkih pogona i drugih industrijskih pogona.

Radi zaštite površinskih i podzemnih voda, treba sa svim površinama, a naročito šumskim i poljoprivrednim gospodariti na način da se smanji, odnosno ne poveća vodna erozija. Kod izgradnje posebno krupnih infrastrukturnih građevina (naftovod, plinovod, autocesta) građenje treba izvoditi na način da se ne poveća erozija, odnosno da se oštećene površine promptno saniraju. Uređenjem vodotoka i drugim antierozijskim mjerama smanjiti eroziju korita vodotoka te zaštititi ponore i ponorne zone od nanosa. 3.7.3. ZAŠTITA ZRAKA

U skladu sa Zakonom o zaštiti zraka mjerama treba djelovati preventivno kako se zbog gradnje i razvoja ne bi narušila postojeća, prva kategorija kakvoća zraka (čist ili neznatno onečišćen zrak; nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za jednu onečišćujuću tvar.

Izgradnjom i instaliranjem novih izvora onečišćenja zraka ne bi se smjele doseći propisane granične vrijednosti za prvu kategoriju kakvoće zraka.

U slučaju da se pojavi osnovana sumnja da je došlo do onečišćenosti zraka čija je kakvoća takva da može narušiti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša treba organizirati mjerenja kakvoće zraka (mjerenja posebne namjene).

U skladu sa Zakonom o zaštiti zraka, pratećim uredbama i Pravilnikom o katastru

emisija u okoliš pravne i fizičke osobe vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćenja zraka dužni su: - prijaviti izvor onečišćenja zraka i svaku njegovu rekonstrukciju uredu državne uprave

nadležnom za poslove zaštite okoliša, - osigurati redovito praćenje emisija iz izvora onečišćenja zraka te o tome voditi

očevidnike, - redovito dostavljati podatke o emisijama u zrak za katastar emisija u okoliš.

Održavanjem i sadnjom visokog zelenila uz glavne prometnice treba spriječiti širenje onečišćujućih tvari zraka u širi okoliš.

3.7.4. ZAŠTITA OD BUKE

Kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi u pogledu zaštite od buke postavljene su sljedeće planske odrednice: - Općina Ravna Gora te pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti i građani dužni

su provoditi zaštitu od buke u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (N. N. br. 20/03). - Općina Ravna Gora dužna je izraditi kartu buke i akcijski plan za smanjenje buke na

dopuštenu razinu.


________________________________________________________________________________


176

- Općinsko vijeće Općine Ravna Gora mora donijeti odluku o ulicama, dijelovima ulica i naselja, trgovima i drugim lokacijama namijenjenim održavanju javnih skupova i organizaciji razonode, zabavnih i sportskih priredbi na otvorenom ili u zatvorenom prostoru za stanovništvo i goste gdje postoji mogućnost prekoračenja dopuštenih razina buke. Buka pri takvim događajima ne smije u drugim dijelovima naselja prelaziti dopuštene granice.

- Zabranjeno je obavljati radove, djelatnosti i druge aktivnosti na način da se bukom ometa mir i odmor ljudi u zatvorenim ili otvorenim boravišnim prostorima.

- U naseljenim mjestima dopušta se zvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičnim uređajima od 7 do 19 sati, osim za vjerske obrede u dane vjerskih blagdana.

- Izvori buke koji se privremeno koriste ili se trajno postavljaju u otvorenom prostoru na razini zemlje, na zidove i krovove zgrada, nepokretne i pokretne objekte ili se koriste na vodi ili u zraku moraju imati podatke o zvučnoj snazi.

- Zbog očekivanog povećanja razine buke od cestovnih vozila u dijelovima naselja koji se nalaze u neposrednoj blizini autoceste, planirano je formiranje zaštitnih šuma (Š3), na područjima koja su u kartografskom prikazu br. 3 evidentirana kao područja ugrožena bukom.

- Buka u vanjskom prostoru, ovisno o njegovoj namjeni, mora odgovarati vrijednostima propisanima Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (N.N. br. 145/04).

- Građevine moraju biti projektirane i izgrađene na način da zvuk što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili njezinoj blizini bude na takvoj razini da ne ugrožava zdravlje ljudi te da osigurava mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad.

- Građevine u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori moraju imati izvedenu odgovarajuću zvučnu izolaciju.

3.7.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

Da bi se posljedice ugrožavanja ljudi i prostora Općine svele na najmanju moguću mjeru sa stanovišta planiranja, uređenja, organizacije, razvoja i izgradnje prostornog sustava, neophodno je postaviti i primjenjivati neke opće i specifične smjernice – zahtjeve obrane, civilne obrane i civilne zaštite (zaštite i spašavanja) te zaštite od požara u sklopu toga.

Osnovne planske smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora u najvećoj se mjeri poklapaju s modernim pristupom prostornom planiranju i uređivanju prostora.

Specifične smjernice i zahtjevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora poradi omogućavanja što više i što boljih uvjeta za preživljavanje ljudi, odnosno omogućavanja smanjenja ljudskih žrtava u što je moguće većoj mjeri, općenito obuhvaćaju:

- mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih

građevina, smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veće udaljenosti između građevina i slično),

- mjere koje omogućavaju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanja ljudi,

- mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi vid prometa i kretanja ( iz optimalnih u izvanredne uvjete),

- mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja,


________________________________________________________________________________


177

- mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protupotresno i protupožarno projektiranje i slično).

3.7.5.1. Sklanjanje ljudi

Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (N.N. br. 2/91 ), na području Općine nije obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima. Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Ravna Gora, odnosno posebnim planovima privremenog izmještanja, prilagođavanja i prenamjene koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje. Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način. Eventualna izgradnja skloništa osnovne ili dopunske zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Općine je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje. 3.7.5.2. Zaštita od rušenja Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Općine određen je osnovni stupanj seizmičnosti 7 0 MCS ). Za stare, gušće izgrađene jezgre naselja, koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje, mora se u planovima užeg područja analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. 3.7.5.3. Zaštita od potresa Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima. Prema “Privremenoj seizmološkoj karti“ osnovni intenzitet seizmičnosti na teritoriju Općine Ravna Gora je 70 MCS, dok je prema “Seizmološkoj karti SFRJ “ iz 1987.


________________________________________________________________________________


178

godine intenzitet 60 MSK-64 za povratni period od 50 godina i 70 MSK-64 za period od 100 i 200 godina. Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. 3.7.5.4. Zaštita od požara

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine, a provodi se prema usvojenom Planu zaštite od požara na području Općine. Kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva prikazan je u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti. Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima. Kod projektiranja građevina na području Općine radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara u prikazu mjera zaštite od požara, kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim

prostorima (ugostiteljskog sadržaja i manjim radionicama) u svom sastavu i bez etaža ispod zemlje, ako nisu odijeljene vatrootpornom konstrukcijom,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine. Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u

naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim

završetkom moraju se projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju. 3.7.5.5. Zaštita od bujičnih voda Kako su svi vodotoci područja Općine bujičnog karaktera, nema poplava klasičnog

karaktera, već se isključivo javljaju nagli nadolasci bujični voda sa vodnim valovima relativno velike protoke i kratkog vremena trajanja. Ugroženi su kod takvih pojava ponori i ponorne zone u kojima zbog ograničenog kapaciteta poniranja dolazi do plavljenja, zatim


________________________________________________________________________________


179

propusti na infrastrukturnim i drugim građevinama, male akumulacije te pojedine građevine i poljoprivredne površine uz bujične tokove. Obrana od bujičnih voda bazira se na preventivnim mjerama uređenja bujičnih tokova i zaštite ugroženih sadržaja uz redovno i dostatno održavanje zaštitnog sustava. Konkretne mjere, koje se provode kod samog nadolaska bujičnih voda, sadržane su u Planu obrane od poplava na vodama 2. reda (Lokalne vode) Primorsko-goranske županije za slivno područje Gorski kotar.


________________________________________________________________________________


180

II ODREDBE ZA PROVOĐENJE

PPU Općine Ravna Gora ODREDBE ZA PROVOĐENJE


181

I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Ravna Gora (u daljnjem tekstu: Plan). Članak 2. Plan iz članka 1. sadržan je u elaboratu Prostorni plan uređenja Općine Ravna Gora, koji se sastoji od: A) TEKSTUALNI DIO

I. Obrazloženje 1. POLAZIŠTA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine u odnosu na prostor i sustave Države i

Županije 1.1.1. Značajke šireg prostora 1.1.2. Značajke užeg prostora 1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.2.1. Prirodni sustavi 1.2.2. Stanovništvo 1.2.3. Naselja 1.2.4. Sadržaji javnih funkcija 1.2.5. Gospodarstvo 1.2.6. Promet 1.2.7. Infrastrukturni sustavi 1.2.8. Postupanje s otpadom 1.2.9. Zaštita prostora 1.2.10. Zaštita prirodne i kulturne baštine 1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke 1.3.1. Razvojne značajke prostora 1.3.2. Resursne značajke prostora 1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i

ocjena postojećih prostornih planova 1.4.1. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja 1.4.2. Ocjena postojećih prostornih planova 1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i

gospodarske podatke te prostorne pokazatelje 1.5.1. Ocjena stanja 1.5.2. Mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske podatke 1.5.3. Mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na gospodarske podatke 1.5.4. Mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na prostorne pokazatelje 2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 2.2.1. Demografski razvoj



182

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih

cjelina 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja 2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1.Prikaz prostornog razvoja na području Općine u odnosu na prostornu i gospodarsku

strukturu Županije 3.1.1. Funkcionalna podjela prostora Općine 3.1.2. Strukturacija polova i veza 3.1.3. Strukturacija osjetljivosti prostora 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 3.2.1. Namjena i korištenje površina građevinskih područja 3.2.1.1. Građevinska područja naselja 3.2.1.2. Građevinska područja izvan naselja 3.2.2. Namjena i korištenje ostalih površina 3.2.2.1. Poljoprivredne površine 3.2.2.2. Šumske površine 3.2.2.3. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište 3.2.2.4. Vodne površine 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 3.3.1. Razvoj gospodarstva po djelatnostima 3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora 3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 3.5.1. Sustav prometa 3.5.2. Energetski sustav 3.5.3. Vodnogospodarski sustav 3.6. Postupanje s otpadom 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 3.7.1. Zaštita tla 3.7.2. Zaštita voda 3.7.3. Zaštita zraka 3.7.4. Zaštita od buke 3.7.5. Mjere posebne zaštite

II. Odredbe za provođenje I. TEMELJNE ODREDBE II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE 1.1. POVRŠINE NASELJA 1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE



183

1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE 1.4. ŠUMSKE POVRŠINE 1.5. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE 1.6. VODNE POVRŠINE 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 2.2.1. Građevine stambene namjene 2.2.1.1. Obiteljske stambene građevine 2.2.1.2. Višeobiteljske stambene građevine do 3 stana 2.2.2. Građevine društvene namjene 2.2.3. Građevine gospodarske namjene 2.2.3.1. Građevine poslovne namjene 2.2.3.2. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene 2.2.3.3. Poljoprivredne gospodarske građevine 2.2.4. Građevine infrastrukturne namjene 2.2.5. Ostale građevine 2.2.6. Način provođenja 2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA 2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene 2.3.1.1. Gospodarska namjena 2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena 2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena 2.3.1.4. Infrastrukturna namjena 2.3.2. Građevine izvan građevnog područja 2.3.2.1. Građevine infrastrukture 2.3.2.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine 2.3.2.3. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti 2.3.2.4. Građevine u funkciji šumarske djelatnosti, planinarenja, lova i slične građevine 2.3.2.5. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina 2.3.2.6. Građevine za akvakulturu 3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 3.1. ŠUMARSTVO 3.2.POLJOPRIVREDA 3.3. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA 3.4. TURIZAM 3.5. OSTALE GOSPODARSKE DJELATNOSTI 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 4.1. UPRAVA 4.2. PROSVJETA 4.2.1. Osnovno školstvo 4.2.2 . Predškolski odgoj i naobrazba 4.3. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB 4.4. KULTURA 4.5. SPORT I REKREACIJA 4.6. VJERSKE USTANOVE



184

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. SUSTAV PROMETA 5.1.1. Cestovni promet 5.1.2. Željeznički promet 5.1.3. Cijevni transport 5.2. SUSTAV POŠTE I TELEKOMUNIKACIJA 5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 5.3.1. Vodoopskrba 5.3.2. Odvodnja 5.3.3. Uređenje vodotoka i voda 5.4. ENERGETSKI SUSTAV 5.4.1. Elektroenergetska infrastruktura 5.4.2. Infrastruktura plina 5.4.3. Dopunski i obnovljivi izvori energije 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO POVIJESNIH CJELINA 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA 7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. ZAŠTITA TLA 8.1.1. Šumsko tlo 8.1.2. Poljoprivredno tlo 8.2. ZAŠTITA VODA 8.2.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda 8.2.2. Zaštita od štetnog djelovanja voda 8.3. ZAŠTITA ZRAKA 8.4. ZAŠTITA OD BUKE 8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 8.5.1. Sklanjanje ljudi 8.5.2. Zaštita od potresa 8.5.3 Zaštita od rušenja 8.5.4. Zaštita od požara 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 9.1.1. Urbanistički planovi uređenja 9.1.2. Detaljni planovi uređenja 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 9.3.REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE B) GRAFIČKI DIO Kartografski prikazi broj:



185

1. Korištenje i namjena površina – mjerilo 1:25000 2. Infrastrukturni sustavi i mreže – mjerilo 1:25000

2a. Infrastrukturni sustavi i mreže – energetski sustav 2b. Infrastrukturni sustavi i mreže – vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – mjerilo 1:25000

3a. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – uvjeti za korištenje i zaštitu 3b.Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – uvjeti za korištenje i

uređenje 4. Građevinska područja – mjerilo 1:5000 (sekcije 4/1 do 4/6) Kartografski prikazi i tekst ovih Odredbi za provođenje (u daljnjem tekstu: Odredbe) temeljni su dokumenti za primjenu Prostornog plana.



186

Članak 3.

U smislu ovog Prostornog plana, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće značenje: 1. Općina Ravna Gora je jedinica lokalne uprave i samouprave u sastavu Primorsko-

goranske županije utvrđena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. br. 10/97).

2. Statističko (administrativno) naselje je manja administrativna jedinica unutar Općine, određena Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. br. 10/97).

3. Naselje je izgrađena ili planirana struktura stambene i pratećih funkcija. 4. Građevinsko područje, utvrđeno ovim Planom, je izgrađeni i uređeni dio naselja i

neizgrađeni dio područja planiran za njegov razvoj i proširenje. 5. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu, koja je

izgrađena ili koju je u skladu sa uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti.

6. Površina za gradnju je dio građevne čestice na kojem je dozvoljena gradnja građevine i pomoćnih građevina.

7. Građevna linija određuje položaj građevine unutar površine za gradnju, u odnosu na granicu građevne čestice.

8. Regulacijska linija je zajednička linija građevne čestice javne prometne površine i građevne čestice druge planirane namjene.

9. Koeficijent izgrađenosti čestice (kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevina na građevnu česticu. Pri izračunu izgrađene površine ne uzimaju se u obzir građevine ukopane u zemlju, površine u razini terena (terase, parkirališne površine i sl.) te nadstrešnice i sjenice otvorene minimalno s tri strane.

10. Koeficijent iskorištenosti čestice (kis) je odnos ukupne (bruto) izgrađene površine građevina i površine građevne čestice.

11. Građevina je zatvoreni prostor izgrađen u svrhu odvijanja propisane namjene. 12. Pomoćna građevina je fizički odvojen dio građevine u funkciji propisane namjene. 13. Teren je nivo konačno uređenog zemljišta oko građevina. 14. Etaža je svaki funkcionalni nivo građevine. 15. Podrum je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja,

odnosno suterena. 16. Suteren je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50%

svog volumena u konačno uređeni i zaravnati teren uz pročelje građevine, odnosno je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena.

17. Prizemlje je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjereno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).

18. Potkrovlje je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.

19. Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja čija visina ne može biti viša od 1,2 m.

20. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena).



187

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE Članak 4. Ovim Planom određena je namjena i način korištenja površine Općine Ravna Gora.

Prema namjeni prostor Općine dijeli se na: • građevinska područja, • poljoprivredne površine, • šumske površine, • ostale poljoprivredne i šumske površine i • vodne površine.

Planom su određena građevinska područja naselja i izdvojenih namjena. Ostale površine izvan granica građevinskih područja namijenjene su razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti. Građevine se u pravilu grade unutar građevinskih područja. Iznimno se mogu graditi i izvan građevinskih područja, prema odredbama Zakona o prostornom uređenju, Prostornog plana Primorsko-goranske županije i ovog Plana.

Razgraničenje prostora u površine namjena iz stavka 2. ovog članka izvršeno je u kartografskom prikazu br. 1. “KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA”. 1.1. POVRŠINE NASELJA Članak 5.

Naselja su određena građevinskim područjem. Građevinsko područje naselja je područje na kojem se predviđa gradnja, odnosno

proširenje postojećeg naselja. U njega se, osim stanovanja, smještaju i sadržaji pratećih funkcija sukladni vrsti i rangu naselja i ostali sadržaji kao što su:

• sadržaji javne i društvene namjene (upravni, pravosudni, obrazovni, zdravstveni, zabavni, kulturni, vjerski i drugi slični sadržaji i građevine),

• sadržaji gospodarske namjene (tihe djelatnosti bez opasnosti za okoliš, skladišta, komunalni servisi i uređaji i sl.) i poslovni sadržaji,

• sadržaji ugostiteljsko turističke namjene, • sadržaji sportsko rekreacijske namjene i • ostali sadržaji i namjene sukladne stanovanju.

Članak 6.

Planom su utvrđene granice građevinskih područja svih naselja na području Općine. Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka određena su u kartografskom prikazu broj 1. “KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA” i kartografskom prikazu broj 4. "GRAĐEVINSKA PODRUČJA".



188

1.2. POVRŠINE ZA IZDVOJENE NAMJENE Članak 7. Ovim Planom određena su građevinska područja izdvojene namjene za:

- gospodarsku namjenu, - ugostiteljsko-turističku namjenu, - sportsko-rekreacijsku namjenu i - infrastrukturnu namjenu.

Građevinska područja određena u stavku 1. ovog članka određena su u kartografskom prikazu broj 1. “KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA” i kartografskom prikazu broj 4. "GRAĐEVINSKA PODRUČJA". 1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE Članak 8. Ovim Planom određeno je područje poljoprivredne namjene.

Poljoprivredno tlo dijeli se na: vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3). Poljoprivredno tlo štiti se od svake izgradnje i korištenja koja nije u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti. Površine poljoprivredne namjene razgraničene su u kartografskom prikazu broj 1. “KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA”. 1.4. ŠUMSKE POVRŠINE Članak 9. Ovim Planom određeno je područje šuma.

Šume su, prema namjeni, razgraničene na gospodarske šume (Š1), zaštitne šume (Š2) i šume posebne namjene (Š3). Šume i šumsko tlo štiti se od svake izgradnje i korištenja koje nije u funkciji obavljanja djelatnosti šumarstva. Razgraničenje šuma, prema namjeni, izvršeno je u kartografskom prikazu broj 1. “KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA”. 1.5. OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I ŠUMSKO ZEMLJIŠTE Članak 10.

Ovim Planom određeno je područje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta.

Područje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta može imati obilježja poljoprivrednog tla, ali i šuma, odnosno šumskog zemljišta pa se, u skladu s tim, može koristiti na način predviđen za šumsko i za poljoprivredno tlo. Razgraničenje Ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta izvršeno je u kartografskom prikazu broj 1. “KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA”.



189

1.6. VODNE POVRŠINE Članak 11.

Ovim Planom određeni su izvori, površinski vodotoci i male akumulacije (jezera). Razgraničenje vodenih površina izvršeno je u kartografskom prikazu broj 1. “KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA”.



190

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU Članak 12.

Prostor građevina od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju i način njihova korištenja određuju se neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana. Prostor građevina od interesa za Državu i Županiju određuje se građevinskim područjem, trasom ili lokacijom, a prema kriterijima iz Plana. Članak 13.

Planom se na području Općine određuju sljedeće građevine od važnosti za državu: 1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Željezničke građevine: • Magistralna pruga:


b) Cestovna građevina: • Autoceste i brze ceste:

∗ Goričan - Zagreb – Rijeka sa prometnim čvorom Rijeka,

c) Poštanske i telekomunikacijske građevine: • Telekomunikacijske građevine međunarodne razine:

∗ međunarodni TK kabeli I. razine: Rijeka – Delnice – Karlovac – Zagreb. 2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Građevine sustava vodoopskrbe : • regionalni vodoopskrbni sustav. 3. Energetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Elektroenergetske građevine: • Dalekovod, transformatorsko i rasklopno postrojenje - postojeće:


b) Građevine za proizvodnju i transport nafte i plina: • Naftovodi i produktovodi :

∗ magistralni naftovod za međunarodni transport: Omišalj – Sisak,

• Plinovod: ∗ magistralni plinovod za međunarodni transport DN 500 radnog tlaka 75

bara kopnom Pula – Viškovo – Kamenjak – Delnice – Vrbovsko – Karlovac.



191

Članak 14.

Planom se na području Općine određuju sljedeće građevine od važnosti za Županiju: 1. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Ostale državne ceste: • Rijeka – Zagreb “Lujzijana” (Orehovica – G. Jelenje – Delnice – Skrad – Vrbovsko –

Karlovac),

b) Osnovne županijske ceste: • (“Karolina”) Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine - Hreljin – Meja, • (“Lujzijana”) – čvor Ravna Gora – (“Karolina”) – (Vrelo, Bjelolasica – Jasenak), • Begovo Razdolje – Begova cisterna (veza na Ravnu Goru – Jasenak). 2. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Telekomunikacijske građevine: • magistralni TK kabeli II. razine (državni i županijski): Rijeka – Delnice – Ogulin/

Karlovac. 3. Građevine za vodoopskrbu pripadajućeg podsustava:

a) “Podsustav Lokve”. 4. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) Distribucijski dalekovod 110 kV: • HE Vinodol - HE Gojak, • Delnice - EVP Moravice. 5. Građevine plinoopskrbe s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: a) županijska plinska mreža.



192

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Članak 15.

Planom su određena građevinska područja naselja. Razgraničenje građevinskih područja naselja prikazano je na kartografskom prikazu

br. 1. “KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA” u mjerilu 1:25000 i na kartografskom prikazu br. 4. “GRAĐEVINSKA PODRUČJA” u mjerilu 1:5000.

Građevinska područja naselja označena su oznakama od N1 do N6, na sljedeći

način: • N11 - N13, oznake su građevinskih područja naselja Ravna Gora. Oznakom N11

označeno je građevinsko područje središnjeg naselja, • N2, oznaka je građevinskog područja naselja Kupjak, • N31 - N32, oznaka je građevinskog područja naselja Leskova Draga, • N4, oznaka je građevinskog područja naselja Šije, • N51-N52, oznake su građevinskih područja naselja Stari Laz, • N61- N64, oznake su građevinskih područja naselja Stara Sušica.

Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. Izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskog područja naselja uređuju se i koriste na način propisan ovim Planom.

U slobodni prostor izgrađenog dijela i neizgrađeni dio građevinskog područja središnjeg naselja N11 prioritetno treba smjestiti građevine ili površine društvenih djelatnosti. Članak 16. Sva građevinska područja naselja na području Općine moraju imati najmanje I. kategoriju uređenosti. I. kategorija uređenosti podrazumijeva minimalno uređeno građevinsko zemljište koje obuhvaća pristupni put, tj. direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici. Članak 17.

Građevinsko područje naselja namijenjeno je gradnji stambenih i javnih građevina koje služe odvijanju javnih funkcija (upravne, obrazovne, zdravstvene, socijalne, kulturne, sportske, rekreacijske i ostalih) te gradnji građevina ostalih djelatnosti sukladnih stanovanju.

U naselju se mogu odvijati različite gospodarske, proizvodno-zanatske, trgovačke, turističko-ugostiteljske, servisne, uslužne i ostale djelatnosti, koje ne iziskuju velike izdvojene površine i u kojima se, pri redovitoj uporabi, odvijaju aktivnosti koje ne narušavaju standard stanovanja i kvalitetu života stanovništva te ne zagađuju okoliš.

Naseljske površine uključuju i površine namijenjene razvoju prometne i komunalne infrastrukturne mreže u naselju, uređenju ulica, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih zelenih površina.

Članak 18.

U građevinskom području naselja mogu se graditi građevine sljedećih namjena:

- građevine stambene namjene, - građevine društvene namjene (javnog interesa),



193

- građevine gospodarske namjene (poslovne, ugostiteljsko-turističke i poljoprivredne),

- infrastrukturne i komunalne građevine, - ostale građevine (kiosci, reklamni panoi, privremene građevine).

Građenje i uređenje površina navedenih namjena provodi se posredno, temeljem

prostornog plana užeg područja ili neposredno temeljem odredbi ovog Plana. 2.2.1. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE Članak 19.

Građevina stambene namjene je građevina namijenjena stanovanju (stambena građevina) smještena na jednoj građevnoj parceli. Unutar stambene građevine može se nalaziti i poslovni prostor. Površina poslovnog prostora ne smije prelaziti 50% ukupne površine prostora. Poslovnim prostorom smatra se prostor namijenjen odvijanju djelatnosti društvene, gospodarske i ostalih namjena, koje ne narušavaju standard stanovanja, odnosno ne zahtijevaju veće površine, ne privlače jači promet, ne proizvode veću buku i štetne emisije u okoliš te ne povećavaju opasnost od požara i eksplozije i sl.

Uz osnovnu građevinu na građevnoj čestici dozvoljen je smještaj jedne ili više pomoćnih građevina. Članak 20. Prema broju stanova građevine stambene namjene ovim Planom podijeljene su na:

- obiteljske stambene građevine, - višeobiteljske stambene građevine.

Obiteljske stambene građevine mogu se graditi u građevinskim područjima svih

naselja, a višeobiteljske stambene građevine samo u građevinskom području naselja N11.

Građevine stambene namjene mogu se graditi kao: - slobodnostojeće stambene građevine, - dvojne stambene građevine.

Slobodnostojeće stambene građevine su građevine koje su sa svih strana udaljene od granica građevne čestice.

Dvojne građevine su građevine koje se jednom stranom prislanjaju uz susjednu građevinu, a sa preostale tri slobodne strane građevine udaljene su od granice građevne čestice. Članak 21.

Udaljenost slobodnostojećih građevina stambene namjene od granice građevne

čestice mora biti najmanje pola visine građevine (h/2), ali ne manje od 4 metra. Isto vrijedi i za poluotvorene stambene građevine na njihovim slobodnim stranama.

Udaljenost građevine od regulacijske linije ovisi o vrsti i kategoriji javne prometne površine uz koju je smještena građevinska čestica, a utvrđena je u članku 121. ove Odluke.

Manja udaljenost stambene građevine od regulacijske linije dozvoljena je samo u izgrađenim dijelovima naselja kada položaj nove građevine ne smije remetiti uličnu liniju koju određuje položaj postojećih građevina.



194

Članak 22. Način gradnje i korištenja građevine na građevinskoj čestici ne smije umanjiti vrijednosti obodnih prostora i ometati korištenje susjednih građevina. Članak 23.

Građevina stambene namjene oblikovanjem mora biti usklađena s načinom izgradnje postojećih građevina u naselju, naročito u onim dijelovima u kojima prevladava tradicionalna gradnja. To se naročito odnosi na gradnju u naseljima N12 i N52.

Građevine moraju imati kosi krov, u pravilu dvostrešan, s nagibom krovnih ploha ne manjim od 35o. Na kosom terenu sljeme krova u pravilu mora biti usporedno sa slojnicama, odnosno cestom.

Preporuča se pokrov crijepom, ali je dopušteno koristiti i suvremene materijale (pokrov od bitumenskih elemenata malog formata i sl.) i tradicionalne materijale upotrebljavane u autohtonoj arhitekturi naselja. Pokrov ne smije biti blještav (nebojeni čelični i pocinčani lim i sl.). Preporuča se pokrov u tamnim tonovima crvene ili smeđe boje. Članak 24.

Građevinska čestica građevine stambene namjene mora biti uređena na način da ne narušava izgled naselja.

Pri uređenju čestice potrebno je voditi računa o prirodnom otjecanju vode. Otjecanje vode sa parcele ne smije biti riješeno na štetu susjednih građevina i javnih površina.

Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta stabala i voćaka. Građevna parcela može se ograditi ogradom. Za izradu ograda u dijelovima naselja sa vrijednom ruralnom arhitekturom (N12 i N52) preporuča se uporaba drva. Visina ograde ne smije prelaziti 1,5 m. Udaljenost ulične ograde od ruba kolnika određena je u članku 121. Članak 25. Građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup čestici i građevini. Iznimno, u izgrađenom dijelu građevnog područja, građevnoj parceli obiteljske stambene građevine može se pristupiti i samo putem pješačkog pristupa. U tom slučaju pristup ne smije biti uži od 2 m i duži od 30 m.

Građevnu česticu potrebno je priključiti na vodove komunalne infrastrukture (vodoopskrbe, odvodnje i elektroopskrbe).

U slučaju da se stambene građevine grade prije dovršenja javnog sustava odvodnje, kao i tamo gdje izgradnja javnog sustava nema tehničke ni ekonomske opravdanosti, odvodnju treba riješiti sukladno važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće (S.N. PGŽ br. 23/04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04).

Članak 26. Na građevnoj parceli mogu se uz osnovnu građevinu, a iznimno odvojeno, graditi i pomoćne građevine. Pomoćne građevine su građevine u funkciji osnovne planirane namjene (stanovanja). Pomoćne građevine po namjeni se dijele na:



195

- pomoćne stambene građevine, - pomoćne poslovne građevine i - pomoćne poljoprivredne građevine.

Ukupna izgrađena površina svih pomoćnih građevina ne smije prelaziti 60% tlocrtne površine građevine stambene građevine. Članak 27.

Udaljenost pomoćnih stambenih i pomoćnih poslovnih građevina od ruba građevne čestice ista je kao i za osnovnu građevinu.

Iznimno, pomoćne stambene građevine mogu se graditi i na rubu građevne parcele, uz uvjet da:

- prema susjednoj građevinskoj čestici nemaju otvora, - nagib krovne plohe ne smije biti usmjeren ka susjednim građevinskim

česticama, - udaljenost od izgrađene građevine stambene namjene na susjednoj čestici

ne bude manja od 4 m, - se na bilo koji način ne narušava standard stanovanja i rada na susjednim

građevinskim česticama. Članak 28.

Na građevnoj čestici višeobiteljske građevine pomoćne građevine ne mogu se graditi kao samostojeće. Pomoćni prostori moraju biti u sklopu višeobiteljske stambene građevine ili u pomoćnoj građevini koja je sa njom fizički povezana. Članak 29.

Pomoćne stambene građevine su građevine koje neposredno služe funkciji stanovanja (drvarnice, garaže, radionice, spremišta itd.). Visina ovih pomoćnih građevina iznosi maksimalno 3 m, odnosno jedna etaža. Članak 30.

Pomoćne poslovne građevine su građevine u kojima se mogu odvijati djelatnosti društvene, gospodarske i ostale namjene koje ne onečišćuju prostor, ne uzrokuju veće povećanje prometa, opasnosti od požara i eksplozije itd.

Visina ovih pomoćnih građevina iznosi maksimalno 6 m, odnosno jedna etaža. Iznimno su dozvoljene dvije etaže, ako nagib terena omogućava da je kota poda druge etaže u nivou kote višeg, konačno uređenog terena. U tom slučaju jedna od etaža može biti za pomoćne stambene građevine.

Članak 31.

Pomoćne poljoprivredne građevine su građevine namijenjene smještaju životinja, čuvanju poljoprivrednih proizvoda, mehanizacije i opreme (štale, sjenici, građevine za smještaj strojeva i opreme i sl.). Ova vrsta pomoćnih građevina ne smije se graditi na građevinskoj čestici višeobiteljske građevine.

Namjena poljoprivredne građevine ne smije umanjiti kvalitetu rada i stanovanja korisnika okolnih prostora. Visina ovih pomoćnih građevina iznosi maksimalno 7 m, odnosno jedna etaža. Iznimno su dozvoljene dvije etaže, ako je druga etaža potkrovna.



196

Udaljenost građevina iz stavka 1. ovog članka iznosi:

• od ruba građevne čestice najmanje 4 metra, • građevna linija u pravilu je iza građevne linije građevine osnovne

namjene, • građevine moraju biti udaljene najmanje 10 metara od građevine

osnovne namjene na istoj građevnoj čestici, odnosno 15 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

• građevine s izvorima zagađenja moraju biti udaljene najmanje: 12 metara od građevine osnovne namjene i pomoćne poslovne građevine na istoj građevnoj čestici, i 17 metara od građevine osnovne namjene na susjednoj građevnoj čestici,

• gnojišta moraju biti udaljena najmanje 17 metara od građevine osnovne namjene na vlastitoj i susjednoj građevnoj čestici.

Zidovi se moraju graditi od negorivog materijala (kamen, beton, opeka). Pod mora biti nepropustan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu. Dno i stijene gnojišta do visine 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sve tekućine iz staja i gnojišta moraju se odvoditi u jame za osoku i ne smiju se razlijevati po okolnom terenu. Jame za osoku moraju biti izvedene od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. Dopuštene udaljenosti jama za osoku od ostalih građevina jednake su kao i za gnojišta. 2.2.1.1. Obiteljske stambene građevine Članak 32.

Obiteljske stambene građevine su građevine na jednoj građevinskoj parceli sa najviše dva stana. Članak 33.

Površina građevne čestice ne može biti manja od: - za slobodnostojeće stambene građevine: 500 m2, uz uvjet da širina

građevne čestice, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 16 metara,

- za dvojne stambene građevine: 250 m2, uz uvjet da širina građevne čestice, mjerena na mjestu građevne linije građevine, ne može biti manja od 12 metara.

Urbanističkim planom uređenja može se predvidjeti manja širina i površina građevne čestice. Članak 34. Minimalni tlocrt nove stambene građevine je 80 m2 za sve veličine građevnih čestica.

Najveća dopuštena tlocrtna površina obiteljske stambene građevine je 200 m2. Maksimalna bruto razvijena površina građevine ne smije prelaziti 300 m2.



197

Članak 35. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice određuje se:

- za slobodnostojeće stambene građevine: 0,3 - za poluotvorene stambene građevine: 0,4.

Iznimno, u izgrađenim dijelovima naselja, sa izgradnjom na regulacijskoj liniji, najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti može biti i 0,6 za sve vrste građevina. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice jest:

- za slobodnostojeće stambene građevine: 0,8 - dvojne stambene građevine: 0,8.

Članak 36. Građevina može imati najviše tri etaže. Najveća dopuštena visina osnovne građevine (h) iznosi 7,0 metara. 2.2.1.2. Višeobiteljske stambene građevine Članak 37.

Višeobiteljske stambene građevine su građevine sa tri i više stanova. Članak 38.

Višeobiteljske stambene građevine mogu se graditi samo u građevinskom području središnjeg naselja N11.

Članak 39.

Uvjeti gradnje za višeobiteljske stambene građevine moraju se formirati prema slijedećim kriterijima:

- minimalna veličina građevne čestice iznosi: o za građevine sa tri stana 500 m2, o za građevine sa više od tri stana 800 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,4, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,2, - maksimalna bruto razvijena površina građevine ne smije prelaziti 800

m2, - građevine može imati najviše 4 etaže, - najveća dopuštena visina građevine je 12 m, - udaljenost građevine od ruba građevne čestice iznosi najmanje 4 metra,

uz uvjet da udaljenost do susjedne građevine ne iznosi manje od pola visine (h/2) građevine.

Udaljenost građevine od regulacijske linije ovisi o vrsti i kategoriji javne površine

uz koju je smještena građevinska čestica, a određena je člankom 121. ove Odluke. U izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja, građevna linija utvrđuje se

prema postojećim građevinama.

U višeobiteljskim stambenim građevinama mogu se planirati poslovni sadržaji. Ukupna površina poslovnog ne smije biti veća od ukupne površinu stambenog prostora.



198

Svi poslovni sadržaji i pomoćni sadržaji moraju biti u sklopu višeobiteljske stambene građevine ili sa njom fizički povezani.

Na parceli višeobiteljske građevne nužno je osigurati parkiranje prema odredbama članka 124. ove Odluke.

2.2.2. GRAĐEVINE DRUŠTVENE NAMJENE Članak 40. Građevine društvene namjene namijenjene su odvijanju djelatnosti:

- uprave i pravosuđa, - prosvjete, - zdravstva i socijalne skrbi, - kulture, - sporta i rekreacije, - vjerskih i - drugih društvenih djelatnosti.

Članak 41.

Građevine društvenih djelatnosti prioritetno se smještaju u građevinskom području središnjeg naselja N11.

Planirane građevine društvenih djelatnosti određene su u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina".

Građevine društvenih djelatnosti treba graditi na istaknutim, lako dostupnim i uočljivim lokacijama. Članak 42.

Osim u samostalnim građevinama, društvene djelatnosti mogu se odvijati i u

stambenim i gospodarskim građevinama sukladne namjene. Članak 43.

Neposrednim provođenjem Odredbi ovog Plana u građevinskim područjima naselja mogu se graditi građevine društvene namjene čija tlocrtna površina ne prelazi 400 m2 i imaju najviše 3 etaže. Građevine veće tlocrtne površine i/ili većeg broja etaža mogu se graditi samo u građevinskom području središnjeg naselja N11, temeljem urbanističkog plana uređenja. Članak 44.

Uvjeti za planiranje i gradnju (neposredno provođenje) građevina društvenih djelatnosti jesu:

- oblik i veličina građevne čestice moraju omogućiti smještaj svih

sadržaja (osnovna građevina, pomoćne građevine u njenoj funkciji, parkiralište i ostali uređeni javni prostor), ovisno o vrsti građevine društvene namjene,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice građevine društvene namjene iznosi 0,4,

- najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,2 , - građevine mogu imati maksimalno tri etaže, - maksimalna visina objekta je 14 m,



199

- min. 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno. Planom užeg područja dopušteno je odrediti veću maksimalnu visinu samo za

vjerske građevine (crkve i njihovi zvonici i sl.). 2.2.3. GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE Članak 45.

Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi građevine gospodarske namjene. Građevine gospodarske namjene mogu biti:

- poslovne namjene, - poljoprivredne namjene i - ugostiteljsko-turističke namjene.

Odvijanje djelatnosti u građevinama gospodarske namjene ne smije narušavati standard stanovanja u naselju i štetno utjecati na okoliš. Članak 46.

Oblik i veličina građevne čestice mora omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehnološki proces ili tehničke karakteristike.

U maksimalnu izgrađenost građevne čestice računa se površina svih građevina. Neposrednim provođenjem ovog plana mogu se graditi građevine tlocrtne površine

do 250 m2. Članak 47.

Arhitektonsko oblikovanje građevina gospodarske namjene i uporabljeni građevinski materijali ne smiju narušavati postojeće oblikovne i ambijentalne vrijednosti naselja stvorene tradicionalnim načinom izgradnje građevina u naselju. Naročitu pažnju potrebno je posvetiti oblikovanju ove vrste građevina u izgrađenim dijelovima naselja sa vrijednom ruralnom arhitekturom (N12 i N52). Članak 48.

Prostor građevinske čestice građevine gospodarske namjene mora biti uređen i ne smije narušavati izgled naselja.

Slobodni prostor građevne čestice ne smije se koristiti kao odlagalište nusprodukata i otpada koji nastaje u tehnološkom procesu.

Na građevinskoj čestici građevine poslovne namjene moraju se urediti površine za parkiranje zaposlenika i korisnika. Parkiranje može biti riješeno i kao garažni prostor u podrumskoj etaži građevine. U tom slučaju površina garaže ne uzima se u izračun koeficijenata izgrađenosti i iskorištenosti građevne čestice. Garaža može zauzimati podzemni prostor cijele čestice, ali u tom slučaju podrumska etaža mora biti u cijelosti ukopana.

Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno. Pri uređenju građevne parcele preporuča se sadnja autohtonih vrsta. Građevinska čestica može se ograditi ogradom maksimalne visine 2 m. Iznimno, ograda može biti i viša ako je to potrebno zbog zaštite i načina korištenja građevine, odnosno građevne čestice.



200

Članak 49. Građevinska čestica mora se priključiti na javnu prometnu površinu izravno ili kolnim pristupom minimalne širine 5,5 m. Priključak mora osigurati pješački i kolni pristup građevinskoj čestici i građevini.

Građevinska čestica mora se priključiti na vodove vodoopskrbe, odvodnje, i elektroopskrbe. U građevinskim područja naselja u kojima nije izgrađen sustav odvodnje, do njegove izgradnje, odvodnju treba riješiti sukladno važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće (Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Gorskog kotara – S.N. PGŽ br. 23/04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04).

Članak 50. Način gradnje i korištenja građevine na građevinskoj čestici ne smije umanjiti vrijednosti obodnih prostora i ometati korištenje susjednih građevina. Zaštitu okoliša provesti mjerama sprečavanja zagađenja tla, zraka, vode, zaštite od buke te opasnosti od požara, eksplozije i ostalih pojava. 2.2.3.1. Građevine poslovne namjene Članak 51. Građevine poslovne namjene namijenjene su obavljanju svih vrsta uslužnih, zanatskih, trgovačkih, komunalno servisnih i sličnih djelatnosti.

U građevine poslovne namjene smještaju se sve vrste uslužnih i zanatskih radionica (frizerske, urarske, postolarske, krojačke, zlatarske, fotografske, optičke i sl.), trgovački poslovni prostori (prodavaonice hrane i pića, mješovite ili specijalizirane robe i sl.), poslovni prostori za pružanje intelektualnih usluga (različite vrste uredskih prostora), male proizvodne radionice i skladišta (stolarije, limarije, bravarije, automehaničarske radionice i slične servisne radionice te manji skladišni prostori) i druge sukladne djelatnosti koje se mogu odvijati u naselju.

Unutar građevina poslovne namjene dopušteno je urediti stambeni prostor. Površina stambenog ne smije biti veća od površine poslovnog prostora.

Članak 52.

U građevine poslovne namjene, koje se grade u građevinskom području naselja,

nije dopušteno smještanje poslovnih namjena koje narušavaju standard stanovanja jer:

- povećavaju promet u naselju, - proizvode buku veću od dopuštene, - proizvode štetne emisije u okoliš, - zahtijevaju veće površine.

Unutar građevina poslovne namjene dopušteno je urediti stambeni prostor. Površina stambenog prostora ne smije biti veća od površine poslovnog. Članak 53. Broj etaža građevina poslovne namjene iznosi:

- u građevinskom području naselja N11, N12 i N13 najviše 4 etaže,



201

- u ostalim građevinskim područjima naselja najviše 3 etaže.

Iznimno od odredbi prethodnog stavka, proizvodne i skladišne poslovne građevine mogu, u dijelu u kojem se obavlja osnovna djelatnost, imati samo jednu etažu, a u uredskom dijelu, u kojem se smještaju prateći sadržaji (uredski prostor, garderobe, sanitarije i sl.), najviše dvije etaže.

Visina uredskog dijela ne smije prelaziti visinu proizvodno-skladišnog dijela građevine. Članak 54.

Najveća dopuštena visina građevina poslovne namjene iznosi:

- u građevinskom području naselja N11, N12 i N13, 12 metara, - u ostalim građevinskim područjima naselja, 7 metara.

Iznimno od odredbi prethodnog stavka, visina proizvodnih i skladišnih poslovnih građevina, u svim građevinskim područjima, ne smije preći 6 metara.

Oblikovanje građevina, određivanje tipa krovišta i vrste pokrova poslovnih

građevina vrši se, kao i za stambene građevine, sukladno odredbama članka 23. ove Odluke.

Iznimno od odredbi prethodnog stavka, oblikovanje, krovnu konstrukciju, broj i nagib streha te vrstu pokrova proizvodnih i skladišnih poslovnih građevina treba prilagoditi tehnologiji građenja građevine.

Članak 55.

Gradnja građevina poslovne namjene vrši se prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice za građevine poslovne namjene je 400 m2,

- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4, - najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0.

Najmanja udaljenost građevine od susjednih građevina iznosi ½ visine građevine (h/2), ali ne manje od 4 metra od ruba građevne čestice.

Udaljenost građevine od regulacijske linije ovisi o vrsti i kategoriji javne prometne površine uz koju je smještena građevinska čestica, a određena je člankom 121. ove Odluke. 2.2.3.2. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene Članak 56.

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se graditi u građevinskim područjima svih naselja.

Ugostiteljsko-turistička djelatnost može se odvijati u građevinama isključivo namijenjenim obavljanju ugostiteljsko-turističke djelatnosti ili u prostorima koji su sastavni dio građevina stambene i poslovne namjene. U naselju se mogu graditi sve vrste građevina ugostiteljsko-turističke namjene za smještaj gostiju i pružanje ugostiteljskih usluga (hoteli, pansioni, različite vrste restorana, caffe i snack-barovi, pizzerije i sl.), osim kampa.



202

Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine. Članak 57.

Minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine ugostiteljsko-turističke

namjene je 400 m2. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,6. Građevine može imati najviše 4 etaže. Najveća dopuštena visina građevine je 12 metara.

U sklopu građevinske čestice građevine ugostiteljsko-turističke namjene mogu se

graditi pomoćne građevine i uređivati sportski tereni, terase, dječja igrališta i slični sadržaji.

Pri izračunu izgrađenosti građevne čestice ne uzima se u obzir površina sadržaja dobivenih uređenjem, u koliko nisu natkriveni. Članak 58. Udaljenost građevine ugostiteljsko-turističke namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje 6 metara.

Pomoćne građevina ne smiju biti udaljene manje od 3 m od granice građevne čestice.

Iznimno od odredbe prethodnog stavka, pomoćne građevine mogu se graditi i na manjoj udaljenosti od granice građevne čestice, uz uvjet da:

- susjedna građevinska čestica nije namijenjena stanovanju, - prema susjednoj građevinskoj čestici nemaju otvora, - nagib krovne plohe ne smije biti usmjeren ka susjednim građevinskim

česticama. Članak 59. U građevinskom području naselja Kupjak (N2) planirana je površina ugostiteljsko-turističke namjene (UT) površine 1 ha. Razgraničenje planirane površine izvršeno je u kartografskom prikazu br. 4. "Građevinska područja". U okviru planirane površine mogu se graditi građevine ugostiteljsko-turističke namjene za smještaj gostiju, pod slijedećim uvjetima:

Građevina za smještaj gostiju može biti tipa hotel ili pansion. Maksimalni kapacitet smještajne građevine je 100 ležaja. Minimalna kategorija smještajne građevine je ***.

Minimalna veličina građevne čestice za izgradnju građevine za smještaj gostiju je

2000 m2. Oblik građevne čestice mora biti određen na način da omogućava optimalno

funkcioniranje (opskrba, servisni prostori i sl.) smještajne građevine, smještaj vozila te izgradnju pomoćnih građevina i uređenje površina u funkciji osnovne namjene, koje su nužne za osiguranje propisanog standarda smještajne građevine (min. ***). Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,4.



203

Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,2. Građevina može imati najviše 6 etaža, od čega najviše 4 nadzemne (P+3). Najveća dopuštena visina građevine je 14 metara.

U sklopu građevinske čestice građevine namijenjene smještaju mogu se graditi pomoćne građevine i uređivati tereni namijenjeni odvijanju sportskih aktivnosti vezanih uz zimske i ljetne sportove (mini skijalište, sanjkalište, tenis i sl.) i rekreacijskih aktivnosti (trim staze, dječja igrališta i sl.). Pri izračunu izgrađenosti građevne čestice ne uzima se u obzir površina sadržaja dobivenih uređenjem, ukoliko nisu natkriveni.

Udaljenost građevine za smještaj od granice građevne čestice ne može biti manja od 6 metara, odnosno pola visine građevina (h/2).

Pomoćne građevine ne smiju biti udaljene manje od 3 m od granice građevne čestice.

Parkiranje i/ili garažiranje vozila rješava se na građevnoj čestici smještajne građevine.

Ukoliko se planira izgradnja garaže, ona mora biti smještena unutar gabarita osnovne građevine. Iznimno, garaža se može smjestiti i izvan gabarita smještajne građevine u koliko se gradi kao ukopana građevina.

Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj (podrumskoj) etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice. Na 1000 m2 bruto razvijene površine smještajnih građevina potrebno je osigurati minimalno 20 parkirališnih ili garažnih mjesta. Optimalno je pri dimenzioniranju broja mjesta koristiti potrebnih mjesta koristiti standard od 40 parkirališnih ili garažnih mjesta na 1000 m2 bruto razvijene površine. Obzirom da je površina ugostiteljsko turističke namjene smještena na terenu značajnog nagiba, posebnu pažnju potrebno je posvetiti odabiru tipa i oblikovanju građevine.

Sugerira se da se građevine grade kao terasaste sa većim brojem suterenskih, eventualno i podrumskih etaža (garažiranje). U koliko se građevina smješta na južnom dijelu zone, neposredno uz državnu cestu, posebnu pažnju potrebno je posvetiti dimenzioniranju i oblikovanju volumena nadzemnog dijela građevine koji će biti sastavni dio ulične fasade, obzirom da je državna cesta ujedno i glavna ulica naselja Kupjak. Na tom dijelu građevine sugerira se kosi krov, većeg nagiba, unutar kojeg je moguće realizirati smještajne etaže.

Posebnu pažnju potrebno je posvetiti uređenju vanjskih prostora građevinske

čestice. 2.2.3.3. Poljoprivredne gospodarske građevine Članak 60. Poljoprivredna gospodarska građevina je građevina na zasebnoj građevinskoj čestici namijenjena poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju stoke.

Poljoprivredne gospodarske građevine moraju se graditi na način da ne ugrožavaju zdravlje ljudi i standard stanovanja i rada na susjednim građevinskim česticama.

Poljoprivredne gospodarske građevine ne mogu se graditi u građevinskim području središnjeg naselja N11 i naselja N12 i N13.



204

U ostalim građevinskim područjima naselja mogu se graditi poljoprivredne gospodarske građevine u kojima je dozvoljeno uzgajati maksimalni broj određene vrste stoke prema slijedećim kriterijima:

• odraslih goveda do 4 komada, • teladi ili junadi do 6 komada, • svinja do 10 komada, • konja do 4 komada, • peradi do 150 komada, • kunića do 50 komada, • ovce i koze do 20 komada.

Članak 61. Površina građevne čestice za poljoprivredne gospodarske građevine ne može biti manja od 300 m2. Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5. Najveći dopušteni koeficijent iskorištenosti iznosi 1,0. Članak 62. Građevina može imati najviše dvije etaže, prizemnu i potkrovlje (tavan) za skladištenje silaže. Građevina ne smije biti viša od 5 metara. 2.2.4. GRAĐEVINE INFRASTRUKTURNE NAMJENE Članak 63.

U građevinskom području naselja mogu se graditi građevine infrastrukturne namjene.

Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometa, elektroopskrbe, vodoopskrbe, odvodnje, veza te energetske građevine i vodovi.

Uvjeti za gradnju infrastrukturnih građevina utvrđeni su u točki 5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava ove Odluke. 2.2.5. OSTALE GRAĐEVINE Članak 64.

U naselju se, neposrednim provođenjem odredbi ovog Plana, mogu graditi, odnosno postavljati građevine i uređivati površine specifične po namjeni ili načinu gradnje, kao što su komunalne i različite vrste privremenih građevina (kiosci, montažne infrastrukturne građevine, reklamni panoi i slične građevine).

Komunalne građevine su javne zelene i slične površine (parkovi, uređena dječja

igrališta i sl.), tržnice, trgovi, javna rasvjeta, javna parkirališta, javni higijenski objekti, groblja i građevine namijenjene postupanju sa otpadom (eko-otoci) i slične građevine.

Kiosci su manje privremene montažne građevine za pružanje trgovačkih,

ugostiteljskih i obrtničkih usluga. Postavljaju se na uređenom građevinskom zemljištu u pravilu na javnim površinama.



205

Reklamni panoi su površine namijenjene postavi različitih vrsta reklamnog materijala.

Montažnim infrastrukturnim građevinama smatraju se manje tipizirane

infrastrukturne građevine (montažne trafostanice, ATC-centrale i sl.), građevine za mjerenja i praćenje pojava i procesa (meteorološke stanice, mjerne stanice za monitoring i sl.) i slične građevine. U naselju se mogu postavljati na mjestima na kojima neće narušiti standard stanovanja i ambijentalne vrijednosti naselja. Nije dopušteno njihovo postavljanje u zonama zaštićene prirodne i kulturne baštine niti u sklopu evidentiranih i registriranih spomenika kulture.

Iznimno od odredbi prethodnog stavka, u građevinskim područjima naselja nije dopušteno postavljati montažne građevine sustava veza, namijenjene bežičnoj komunikaciji (GSM stanice, relejni stupovi i odašiljači).

Mjesta i uvjeti postavljanja kioska i reklamnih panoa određuju se posebnom

općinskom odlukom kojom se utvrđuje mjesto postave kioska, odnosno reklamnog panoa, namjena kioska, površina i način korištenja pripadajućeg zemljišta, uvjeti oblikovanja (veličina, tip i vrsta) te predviđeni rok za uklanjanje.

Odluka iz prethodnog stavka mora sadržavati i grafički prikaz svih lokacija, granicu pripadajućeg zemljišta za postavu i korištenje kioska i elemente oblikovanja.

Posebnom općinskom odlukom određuju se i mjesta i uvjeti uređenja eko-otoka

Njome je potrebno utvrditi prostorni raspored, površine i način korištenja eko-otoka. 2.2.6. NAČIN PROVOĐENJA Članak 65.

Građenje i uređenje površina u građevinskim područjima svih naselja provodi se neposredno temeljem odredbi ovog Plana. Izuzetak je jedino građevinsko područje središnjeg naselja Ravna Gora koje nosi oznaku N11, za koje je ovim Planom utvrđena obveza izrade urbanističkog plana uređenja [UPU središnjeg naselja Ravna Gora (N11)].



206

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA Članak 66. Izvan naselja, građevine se mogu graditi:

- u građevinskim područjima izdvojenih namjena i - izvan građevinskih područja.

2.3.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZA IZDVOJENE NAMJENE Članak 67.

Građevinska područja za izdvojene namjene su površine izdvojene od naselja. Razgraničenje građevinskih područja za izdvojene namjene izvršeno je na kartografskom prikazu br. 1. “KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA”, mj. 1:25000 i kartografskom prikazu br. 4. “GRAĐEVINSKA PODRUČJA”, mj. 1:5000.

U građevinskim područjima za namjene izdvojene iz naselja graditi se može samo temeljem prethodno izrađenih prostornih planova užeg područja, određenih ovim Planom (urbanističkog plana uređenja ili detaljnog plana uređenja).

Ovim Planom utvrđena su građevinska područja za slijedeće izdvojene namjene:

a) gospodarsku namjenu (K), b) ugostiteljsko-turističku namjenu (T), (VN), c) sportsko-rekreacijsku namjenu (R) i d) infrastrukturnu namjenu (IS).

U građevinskim područjima za izdvojene namjene može se planirati gradnja

građevina i uređenje površina koje su sukladne namjeni iz prethodnog stavka, a upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora (površine za parkove, sport i rekreaciju, parkirališne površine i građevine te druge građevine i sadržaji).

U građevinskim područjima za izdvojene namjene ne može se planirati nova stambena izgradnja. Članak 68.

Izdvojena građevinska područja moraju imati II. kategoriju uređenosti, što podrazumijeva pripremu, pristupni put i priključke na osnovnu infrastrukturu (vodoopskrba, odvodnja i elektroopskrba). Članak 69.

Prilikom izrade prostornih planova užih područja, čija je izrada određena ovim Planom, za građevinska područja izdvojenih gospodarskih, ugostiteljsko-turističkih i sportsko-rekreacijskih namjena treba uvažiti slijedeće smjernice:

- ukupna izgrađenost građevinskog područja građevinama visokogradnje

ne smije prelaziti 60%. Na preostalom dijelu površine izgrađenosti mogu se planirati interne prometnice, parkirališni prostor zaštitne i ostale zelene površine i sl.,



207

- u okviru građevne čestice moraju se smjestiti svi sadržaji koje iziskuje tehnološki proces odnosno funkcija planirane namjene (osnovna i pomoćne građevine, interne prometnice, parkirališni prostor, građevine komunalne infrastrukture i sl.),

- udaljenost građevne linije pojedinačne građevine (građevnog sklopa) od regulacijske linije interne prometnice ne bi smjela biti manja od 6,0 m uvećano + ½ visine građevine,

- građevine svojim oblikovanjem moraju biti odraz osnovne namjene i funkcionalnog rješenja, a u kontekstu cjelokupnog građevinskog područja činiti skladnu cjelinu, uklopljenu u okolno okruženje,

- javne dijelove građevne čestice potrebno je opremiti odgovarajućim elementima urbane opreme (klupe, rasvjeta, koševi za otpatke i sl.),

- dijelove građevinske čestice okrenutim naselju potrebno je urediti kao zaštitne zelene površine,

- građevne čestice građevina poslovne namjene moraju se ograditi iz sigurnosnih razloga. Neograđeni mogu biti samo javni dijelovi građevinskih čestica, namijenjeni javnoj uporabi,

- parkirališni prostor dimenzionirati prema članku 124. ovih Odredbi, - zaštitu okoliša u svim segmentima te zbrinjavanje otpada provesti prema

važećim zakonskim propisima i odrednicama ovog Plana.

2.3.1.1. Gospodarska namjena Članak 70.

Površine za gospodarsku namjenu su građevinska područja predviđena za obavljanje poslovne djelatnosti.

Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju proizvodne, skladišne, uslužne, trgovačke ili komunalno servisne sadržaje.

Uz osnovne djelatnosti moguće je na površinama gospodarske namjene razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa proces osnovne djelatnosti.

Na površinama poslovne namjene mogu se, uz građevine osnovne namjene, graditi i ostale građevine i uređivati površine kao što su:

- prometne i komunalne građevine i uređaji, - otvorene i natkrivene površine za skladištenje i manipulaciju, - površine i građevine za šport i rekreaciju, - građevine drugih društvenih namjena i - ostale građevine u funkciji tehnološkog procesa.

Članak 71. Planom su određena slijedeća građevinska područja za gradnju gospodarskih sadržaja poslovne namjene:

• K1 – proizvodna namjena, postojeća zona prerađivačke proizvodnje uz središnje naselje. Ukupna površina 26,8 ha, od toga izgrađeno 13,6 ha,

• K2 – proizvodna, uslužna i trgovačka namjena, postojeća zona uz središnji dio naselja Kupjak , površine 9,5 ha, od toga izgrađeno 3,7 ha,

• K3 – trgovačka i uslužno–servisna namjena, planirana zona uz čvor Ravna Gora , površine 6,9 ha,

• K4 - trgovačka, uslužno–servisna i komunalna namjena, planirana zona uz autocestu , površine 9,3 ha.



208

Članak 72.

Gradnja građevina u zoni poslovne namjene vrši se temeljem prostornog plana užeg područja (UPU).

Do donošenja UPU-a, neposrednim provođenjem odredbi ovoga Plana, dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina u građevinskim područjima K1 i K2 (u cilju unapređenja tehnološkog procesa proizvodnje i poboljšanja uvjeta rada) i njihova prenamjena. 2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena Članak 73.

Površine (zone) ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja su građevinska područja u kojima se planira izgradnja ugostiteljsko-turističkih građevina i uređenje površina koje su namijenjene smještaju, rekreaciji, zabavi i pružanju različitih vrsta usluga turistima, odnosno izgradnji građevina za odmor.

Građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene, obzirom na vrstu građevina koja se u njima planira graditi, podijeljena su u dvije osnovne skupine: turistička naselja i vikend naselja. Članak 74.

Planom je razgraničeno građevinsko područje turističkog naselja: - T1 "Novi lazi", površine 4,9 ha

namijenjeno izgradnji građevina za smještaj turista i pružanje različitih vrsta usluga.

Mogu se graditi sve vrste smještajnih građevina, osim kampova te građevine za smještanje ugostiteljskih, trgovačkih, kulturnih, zabavnih, sportskih, rekreacijskih i sličnih sadržaja.

Uvjeti za gradnju odredit će se Detaljnim planom uređenja ugostiteljsko turističke zone "Novi lazi"(T1), čija je izrada propisana ovim Planom.

Planom su razgraničena građevinska područja vikend naselja:

- VN1 "Suhi vrh", površine 12,9 ha, od toga izgrađeno 3,2 ha, - VN2 "Pod kosu", površine 4,4 ha, od toga izgrađeno 0,7 ha, - VN3 "Javorova kosa", površine 3,6 ha

namijenjena izgradnji građevina za povremeni boravak, odmor i rekreaciju. Gradnja u ovim zonama vrši se temeljem plana užeg područja (urbanistički plan

uređenja). Za izradu plana užeg područja određene su slijedeće smjernice:

- planirati izgradnju vikend građevina samo na slobodnostojeći način, - uvjete za oblikovanje građevina odrediti uvažavajući predloške

tradicionalnog goranskog graditeljstva,



209

- broj etaža i maksimalnu visinu građevina u zoni prilagoditi izgradnji u susjednom naselju uz koje se zona nalazi.

2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena Članak 76. Zone sportsko-rekreacijske namjene izvan naselja su građevinska područja sportsko-rekreacijskih centara u kojima se planira izgradnja sportskih građevina i uređenje površina koje su namijenjene odvijanju sportskih aktivnosti natjecateljskog sporta, sportskim aktivnostima djece i mladeži te sportskoj rekreaciji građana. Članak 77. Planom su razgraničena građevinska područja dva sportska centra, R1 Goranka i R2 Suhi Vrh:

- Sportsko-rekreacijski centar "Goranka", (R1), površine 2,9 ha, namijenjen je izgradnji otvorenih i zatvorenih sportskih građevina (igrališta, sportske dvorane, pomoćne građevine i sl.) i uređenju sportskih površina za različite vrste sportova te smještaju rekreacijskih, zabavnih, uslužnih, ugostiteljsko-trgovačkih i sl. djelatnosti. Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sportskog centra vrši se temeljem prostornog plana užeg područja (UPU). Pored površina namijenjenih izgradnji sportskih građevina i uređenju sportskih površina, UPU-om je, u okviru površine obuhvata, potrebno razgraničiti parkirališne površine u funkciji planiranih sadržaja. Pri određivanju programa izgradnje i uređenja ovog sportskog centra, potrebno je uzeti u obzir da se u neposrednoj blizini planira skijalište "Suhi vrh". S tim u vezi prateće sadržaje uskladiti s onima koji se planiraju u sklopu skijališta i odrediti ih na način da se ne udvostručuju već dopunjuju. U obuhvatu centra nalazi se i postojeći naftovod čije je prelaganje planirano ovim Planom. Dok se postojeća cijev ne preloži, odnosno prestane biti u funkciji, nužno je poštivati ograničenja koja vrijede unutar površine koridora propisanog u članku 113. ovih Odredbi.

- Sportsko-rekreacijski centar "Suhi vrh" (R2), površine 77,2 ha, namijenjen je:

- izgradnji i uređenju skijaških staza za alpsko skijanje s potrebnim sustavom žičara,

- uređenju staza za skijaško trčanje, - uređenju sanjkališta, - rekonstrukciji postojeće skakaonice, - izgradnji nove skakaonice, - uređenju memorijalnog parka (spomen kosturnice) "Suhi vrh" te - izgradnji i uređenju drugih sličnih sportsko-rekreacijskih sadržaja.

U sklopu centra, pored građevina osnovne namjene, mogu se graditi građevine i uređivati površine u koje se smještaju prateći sadržaji u funkciji osnovne namjene. Pod pratećim sadržajima podrazumijevaju se razni uslužni sadržaji za:

- smještaj i pružanje različitih vrsta ugostiteljskih usluga posjetiteljima

centra,



210

- provođenje različitih sportskih i rekreacijskih programa (rekreacija na trim stazama, stazama za nordic walking, programi u adrenalin centru i sl.),

- iznajmljivanje i servisiranje opreme, - pružanje ugostiteljskih i ostalih osobnih usluga posjetiteljima, - ostali slični sadržaji u funkciji osnovne namjene.

Članak 78.

Gradnja novih i rekonstrukcija postojećih građevina sportskog centra "Suhi Vrh" (R2) vrši se temeljem urbanističkog plana uređenja, koji je potrebno izraditi u mjerilu 1:5000.

Pri izradi plana užeg područja posebnu pozornost treba posvetiti uspostavi odnosa između sportskog, smještajnog i memorijalnog dijela centra. Za navedena tri funkcionalna dijela potrebno je razgraničiti zasebne građevinske parcele i odrediti uvjete gradnje i uređenja.

U smještajnom dijelu centra mogu se graditi sve vrste smještajnih građevina, osim kampova te građevine za smještanje ugostiteljskih, trgovačkih, kulturnih, zabavnih, sportskih, rekreacijskih i sličnih sadržaja. Smještajni dio ne smije zauzimati površinu veću od 2 ha.

Parkirališne površine u funkciji planiranih sadržaja, površine infrastrukturnih građevina nužnih za funkcioniranje centra i sl. mogu se rješavati u okviru građevinskih čestica gore navedenih namjena i/ili na zasebnim građevinskim česticama.

2.3.1.4. Infrastrukturna namjena

Površina infrastrukturne namjene (IS) je građevinsko područje namijenjeno izgradnji građevine cestovne infrastrukture (autoceste) i pratećih građevina u njenoj funkciji (prateći uslužni objekti). 2.3.2. GRAĐEVINE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA Članak 79.

Izvan građevinskog područja, na poljoprivrednim, šumskim, ostalim poljoprivrednim i šumskim površinama te vodnim površinama, dopušteno je građenje:

- građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.), - zdravstvenih i rekreacijskih građevina, - gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, - planinarskih domova, građevina u funkciji lova, lugarnica i sl., - građevina za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina, - građevina namijenjenih akvakulturi.

Uvjeti građenja i korištenja građevina izvan građevnog područja određuju se ovim

Planom.

Članak 80.

Kriteriji za planiranje izgradnje izvan građevnog područja utvrđeni ovim Planom odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata.



211

Pojedinačne građevine određene su jednom građevnom česticom na kojoj se ne može odvijati mješovita namjena.

Građevine moraju biti u funkciji korištenja prostora i moraju se graditi sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

U slučaju da ne postoji mogućnost priključenja građevine na vodove infrastrukture, građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (sabirna jama), energetski sustav (električni agregat i sl.) i pristupni put.

Na površinama I. kategorije zaštite poljoprivrednog zemljišta i II. zone zaštite izvorišta vode za piće, razgraničenim u kartografskom prikazu 3.a, dozvoljena je samo izgradnja građevina infrastrukture i građevina u funkciji zaštite prostora.

Članak 81. Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15. 02. 1968. godine, tretiraju se kao postojeća izgradnja izvan građevinskog područja.

Postojeće stambene građevine izvan građevinskog područja mogu se rekonstruirati prema uvjetima određenim za obiteljske stambene građevine u građevinskim područjima naselja. Ostale građevine mogu se rekonstruirati pod uvjetima za gradnju građevina izvan građevinskih područja određenih u ovoj točki.

Stambene građevine mogu se prenamijeniti samo u namjene koje su dopuštene izvan građevinskog područja, a određene su člankom 79. ovih Odredbi.

2.3.2.1. Građevine infrastrukture Članak 83. Građevine infrastrukture su vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smještene u infrastrukturne koridore. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava određeni su u poglavlju 5. ovih Odredbi. Planom je određena višenamjenska akumulacija (A), namijenjena navodnjavanju poljoprivrednih površina i osiguranju vode potrebne za zasnježenje skijaških staza sportsko-rekreacijskog centra "Suhi vrh" (R2) i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (IS). Položaj planiranih građevina određen je načelno u kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25000. 2.3.2.2. Zdravstvene i rekreacijske građevine Članak 84.

Izvan građevinskog područja mogu se graditi zdravstvene i rekreacijske građevine i uređivati rekreacijske površine. Članak 85.

Zdravstvene i rekreacijske građevine su građevine u kojima se odvijaju djelatnosti funkcionalno vezane za specifična prirodna područja i njihova obilježja (povoljni klimatski uvjeti, konfiguracija terena, ljepota krajolika i sl.). One su namijenjene pružanju specifičnih zdravstvenih usluga (lječilišta) te aktivnoj i pasivnoj rekreaciji



212

građana. Pri gradnji građevina i uređenju površina treba voditi računa o očuvanju prirodnog izgleda prostora u kojem se gradnja, odnosno uređenje vrši. Ova vrsta građevina može se gaditi na površinama gospodarskih šuma (Š1) i na površinama ostalog poljoprivrednog i šumskog zemljišta (PŠ). Na području Općine dopušteno je izgraditi najviše dvije ovakve građevine, na međusobnoj udaljenosti ne manjoj od 3 km.

Uvjeti gradnje za ove građevine formiraju se prema slijedećim kriterijima: - građevina mora imati kolni prilaz minimalne širine 3,0 metra, - tlocrtna površina ovih građevina ne smije biti veća od 300 m2, - građevina ne smije imati više od 3 etaže, - najveća dopuštena visina iznosi 8,5 metara.

U sklopu građevinske čestice ovih građevina mogu se uređivati pješačke,

biciklističke, jahaće i trim staze i slične rekreacijske površine sukladne obilježjima prostora. Pri gradnji građevina i uređenju površina treba voditi računa o očuvanju prirodnog izgleda prostora u kojem se gradnja, odnosno uređenje vrši. Članak 86.

Rekreacijske površine su veće samostalne cjeline namijenjene uređenju, a bez izgradnje građevina. Uređuju se na površinama čija je osnovna namjena šuma (Š1, Š2, Š3), ostalo obradivo poljoprivredno tlo (P3) ili ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ), a koriste se i uređuju u funkciji rekreacije u slobodnom prostoru i izletničkog "turizma". Ovim se Planom takve cjeline nazivaju rekreacijskim područjima.

Predviđeno je uređenje površina za odmor i rekreaciju u okviru sljedećih

rekreacijskih područja: - rekreacijsko područje "Sušički jarak" (RP1) planirano je na površini

šume posebne namjene. Namijenjeno je uređenju šetnice uz potok Sušicu, uređenju raznih vrsta rekreacijskih površina u funkciji pasivne i aktivne rekreacije građana.

- rekreacijsko područje "Bara i pilana" (RP2) namijenjeno je rekreaciji izletnika. Dopušteno je uređenje rekreacijskih površina.

- rekreacijsko područje "Kupjak 1" (RP3) namijenjeno je rekreaciji odraslih i djece. Planira se uređenje površina za različite rekreacijske aktivnosti (boćalište, "picnic" i sl.).

- rekreacijsko područje "Kupjak 2" (RP4) namijenjeno je izletničkoj rekreaciji. Planira se uređenje površina za "picnic" i rekreacijske aktivnosti.

Rekreacijska područja označena su simbolom (RP1 – RP4) u kartografskom

prikazu br.1. "Korištenje i namjena površina", te simbolom (RP1 – RP4) i površinom posebnog režima korištenja u okviru koje se dopušta uređenje, na kartografskom prikazu br. 3.b "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – uvjeti za korištenje i uređenje". Članak 87.

U rekreacijskim područjima iz prethodnog članka, sukladno obilježjima prostora i uz posebno vrednovanje krajobraznih vrijednosti, dozvoljava se uređenje raznih vrsta



213

rekreacijskih površina u funkciji pasivne i aktivne rekreacije građana, a bez izgradnje kao što su:

- pješačke, biciklističke, jahaće, trim i slične staze, - igrališta za rekreaciju odraslih i djece različitih uzrasta, - površina za "picnic", - parkirališnih površina i - ostale slične površine namijenjene rekreaciji.

U sklopu ovih površina mogu se graditi ili postavljati samo prizemne građevine za prehranu i piće, sanitarije i spremišta za sportske rekvizite, skloništa i slično, koje su u funkciji dnevnog izletničkog turizma. Tlocrtna površina takvih građevina ne smije biti veća od 60 m2. Građevina može imati i natkrivenu terasu čija površina ne smije prelaziti 60 m2.

Građevine moraju biti primjereno oblikovane i uklopljene u prostor u kojem se grade odnosno postavljaju te izgrađene od autohtonog materijala (drva).

U slučaju da ne postoji mogućnost priključenja građevine ne vodove infrastrukture, građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu, odvodnju i elektroopskrbu. U dijelovima navedenih područja, koja se nalaze u zoni zaštite izvorišta vode za piće, odvodnja se rješava sukladno uvjetima određenim Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (S.N. PGŽ br. 23/04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04). 2.3.2.3. Gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti Članak 88.

Izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi gospodarske građevine u

funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Članak 89.

Prostor gospodarske građevine namijenjen je obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Iznimno, unutar gospodarske građevine može se nalaziti i stambeni prostor. Površina stambenog prostora ne smije iznositi više od 30 % površine građevine. U tom slučaju, pored poljoprivredne djelatnosti, na građevnoj čestici gospodarske građevine može se obavljati i turistička djelatnost (agro-turizam).

Članak 90.

Gradnja građevina za uzgoj stoke i peradi (farme) može se planirati na gospodarstvu koje ima minimalno 5 uvjetnih grla. Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:

Vrsta stoke Koeficijent Broj grla 1. krava, steona junica 1,00 5 2. junad 1-2 god. 0,7 7 3. junad 6-12 mjeseci 0,5 10 4. telad 0,25 20 5. svinje 0,2 25 6. ovce, koze 0,1 50 7. janjad i jarci 0,05 100 8. tovna perad 0,00055 9000 9. konzumne nesilice 0,002 2500 10. rasplodne nesilice 0,0033 1500



214

Ova vrsta građevina ne može se graditi na građevinskoj čestici manjoj od 4000 m2. Izgrađenost čestice ne smije prelaziti 20% (kig = 0,2). Građevina može imati podzemnu i najviše dvije nadzemne etaže.

Građevine (farme) za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnji moraju se

planirati na odgovarajućoj udaljenosti od građevinskog područja naselja. Udaljenosti građevina od građevinskog područja naselja ne mogu biti manje od:

- 200 m od građevinskog područja naselja N11, - 100 m od građevinskog područja naselja N12 i N13, - 50 m od građevinskih područja ostalih naselja.

Gospodarske zgrade namijenjene stočarskoj i peradarskoj proizvodnju moraju biti udaljene od javnih cesta. Minimalna udaljenost građevina iznosi 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta.

Međusobna udaljenost građevina gospodarskih namjena ne smije biti manja od 3 km. Članak 91.

Planom je predviđena izgradnja poljoprivrednog gospodarstva (farme) na području statističkog naselja Stara Sušica. Poljoprivredno gospodarstvo označeno je oznakom (PG) na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25000.

Arhitektonski sklop farme namijenjen je uzgoju stoke i konja te agroturizmu kao pratećoj djelatnosti. Članak 92.

Gradnja građevina i uređenje površina vrši se neposrednom provedbom ovog plana prema sljedećim uvjetima:

- kapacitet farme ne smije prelaziti 50 uvjetnih grla stoke i 20 konja, - najveći dopušteni smještajni kapacitet u agro-turističkoj djelatnosti je 20

ležaja, - površina čestice min. 5 000 m2, - kolni prilaz širine najmanje 3,5 metra, - koeficijent izgrađenosti max. 10%, - najveći dopušteni broj etaža gospodarskog dijela: podrum i jedna

nadzemna etaža, - najveći dopušteni broj etaža smještajnog dijela: podrum i najviše 2

nadzemne etaže, - najveća dopuštena visina gospodarskog dijela: 6 m, - najveća dopuštena visina smještajnog dijela: 7 m, - u sklopu građevinske čestice mogu se uređivati pješačke, biciklističke,

jahaće i trim staze i slične rekreacijske površine, sukladne obilježjima prostora.

Članak 93. Na poljoprivrednim površinama izvan građevinskih područja naselja, namijenjenim ratarskoj proizvodnji, dopuštena je gradnja, odnosno postavljanje privremenih građevina staklenika i plastenika. Uvjet za postavljanje ovih građevina je postojeći kolni prilaz širine



215

najmanje 3,0 metra. Najmanja dozvoljena udaljenost građevina od ruba građevne čestice iznosi 3,0 metra. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 5,0 metara. 2.3.2.4. Građevine u funkciji šumarske djelatnosti, planinarenja, lova i slične

građevine Članak 94.

Na šumskim i ostalim poljoprivrednim i šumskim površinama mogu se graditi građevine u funkciji obavljanja šumarske djelatnosti i građevine u funkciji sporta i rekreacije vezane uz šumske površine (lov, planinarenje i sl.), kao što su lugarnice, planinarski domovi, građevine u funkciji lova, skloništa za izletnike i planinare i sl. građevine.

Građevina mora imati osiguranu vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (sabirna jama) i energetski sustav (električni agregat i sl.).

Tlocrtna površina građevine u funkciji šumarske djelatnosti, planinarenja, lova i sličnih aktivnosti ne smije biti veća od 200 m2.

Građevina može imati najviše 3 etaže, a njena visina građevine ne smije prelaziti 7 metara.

2.3.2.5. Građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina Članak 95.

Izvan građevinskog područja mogu se planirati površine za istraživanje i

iskorištavanje mineralnih sirovina. Lokacije za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina određuju se prema

sljedećim kriterijima: - istraživanje mineralnih sirovina ne može se obavljati na svim

površinama pod režimom zaštite (kartografski prikaz br. 3. “UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA“),

- lokacija za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina mora biti na sigurnoj udaljenosti od naselja, ugostiteljsko-turističkih, sportsko-rekreacijskih i zaštićenih područja, ne manjoj od 2 km,

- istraživanjem i iskorištavanjem ne smiju se ugrožavati krajobrazne vrijednosti,

- transport sirovine mora se odvijati izvan građevinskog područja naselja. Članak 96.

Planom određena lokacija postojećeg kamenoloma Mala Bukovica (E) prikazana je na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25000. Kamenolom je namijenjen eksploataciji građevno-tehničkog kamena za potrebe održavanja šumskih cesta. Nakon završetka eksploatacije tehničkog kamena potrebno je izvršiti biološku sanaciju kamenoloma.



216

2.3.2.6. Građevine za akvakulturu Članak 97.

Na vodnim površinama, koje kakvoćom odgovaraju zahtjevima uzgoja, mogu se planirati građevine akvakulture.

Ovim Planom predviđeno je uzgajalište na potoku Sušica u sklopu rekreacijskog područja (RP). Uzgajalište je označeno oznakom (H) na kartografskom prikazu br. 1. "Korištenje i namjena površina" u mjerilu 1:25000. Dopuštena je samo rekonstrukcija postojećih građevina i uređaja u cilju poboljšanja postojećih uvjeta rada, a vrši se neposrednom provedbom ovog Plana.



217

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Članak 98.

Gospodarski sadržaji mogu se na području Općine smještati u prostore:

- unutar građevinskih područja naselja, - unutar površina za izdvojene namjene i - izvan građevinskih područja.

Gospodarske djelatnosti smještaju se u prostore iz prethodnog stavka ovog članka uz uvjet da racionalno koriste prostor i ne ugrožavaju okoliš.

Planom su određeni gospodarski sadržaji sljedećih djelatnosti: - šumarstvo, - poljoprivreda, - prerađivačka industrija, - turizam, - ostale gospodarske djelatnosti.

3.1. ŠUMARSTVO Članak 99.

Temeljni resurs ove djelatnosti čine šume i šumske površine. Šume i šumske površine, koje su Planom određene kao gospodarske šume,

prioritetno su namijenjene djelatnosti šumarstva. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem na području Općine mora, pored gospodarskih učinaka, osigurati održavanje i poboljšanje višestrukih opće korisnih funkcija šuma putem naprednog i trajnog gospodarenja. To podrazumijeva uporabu šuma i šumskih zemljišta na način da se osigura trajnost ekosustava, očuvanje biološke raznolikosti, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal šuma, kako bi se pored gospodarske, ispunile ekološke i društvene funkcije šuma. Građevine u funkciji gospodarenja šumama (lugarnice i sl.), građevine u funkciji lova i ostale građevine, koje se prema odredbama ovog Plana mogu graditi u šumi ili na šumskom zemljištu, grade se u skladu s posebnim uvjetima koje utvrđuje nadležno tijelo za gospodarenje šumama. Područja lovišta i uzgajališta divljači prikazana su u kartografskom prikazu br. 3b „Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora – uvjeti za korištenje i uređenje“. 3.2. POLJOPRIVREDA Članak 100.

Poljoprivredna djelatnost na području Općine odvija se na poljoprivrednim površinama koje su ovim Planom razgraničene na vrijedno obradivo tlo (P2) i ostalo obradivo tlo (P3), na površinama koje čine ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) te u građevinskim područjima naselja (N) u sklopu okućnica.

Poljoprivredne površine prioritetno su namijenjene ratarskoj i voćarskoj proizvodnji, dok su površine ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta pogodne za razvitak stočarske proizvodnje te uzgoj ljekovitog bilja i gljiva.



218

Planom je predviđeno da se poljoprivredna proizvodnja odvija u okviru specijalizirane proizvodnje obiteljskih gospodarstava kao osnovna djelatnost te kao dopunska djelatnost ljudi zaposlenih na drugim poslovima. U korištenju poljoprivrednog zemljišta preferira se očuvanje tradicionalne, tzv. "ekološke poljoprivrede", što podrazumijeva poljoprivrednu proizvodnju bez primjene mineralnih gnojiva, pesticida i drugih kemikalija. 3.3. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA Članak 101.

Prerađivačka industrija temeljna je razvojna djelatnost Općine, koja se temelji prvenstveno na šumskom bogatstvu, a manjim dijelom i na obradi metala.

Ova se djelatnost, zbog svoje specifičnosti, u pravilu, smješta unutar postojećih površina za izdvojene namjene.

Postojeće zone prerađivačke industrije moraju se racionalno koristiti i popunjavati onim sadržajima koji zadovoljavaju uvjete korištenja, uređenja i zaštite prostora postavljene ovim Planom. 3.4. TURIZAM Članak 102.

Cijeli teritorij Općine zbog svojih prirodnih obilježja u funkciji je turizma te se smatra turističkim područjem. Kapaciteti za smještaj turista u pravilu se smještaju u građevinsko područje naselja, a samo iznimno u zone izdvojene iz naselja i izvan građevinskog područja. Izvan građevinskih područja mogu se odvijati aktivnosti na kojim se temelji turistička ponuda, kao što su:

- planinarenje, - lov, - organizirano pješačenje (ravnogorski planinarski put i druge slične staze), - jahanje, - obilazak prostora terenskim kolima i biciklima, - sportsko–terenske aktivnosti koje obuhvaćaju penjanje i spuštanje uz stijene, - aktivnosti otkrivanja prirodnih i drugih znamenitosti, - kulturne aktivnosti s tečajevima ručnog rada, umjetničke radionice i sl., - aktivnosti zdravstvenog karaktera kao što su fitnes i drugi programi.

Uređenje i izgradnju odgovarajućih sadržaja, potrebnih za provođenje aktivnosti iz prethodnog stavka, potrebno je planirati i provoditi tako da se u najvećoj mogućoj mjeri očuva izvorna vrijednost prirodnog i kulturno-povijesnog okruženja. 3.5. OSTALE GOSPODARSKE DJELATNOSTI Članak 103.

Ostale gospodarske djelatnosti obuhvaćaju djelatnosti građevinarstva, trgovine, prijevoza, skladištenja i veza, financijskog posredovanja, poslovnih usluga i druge djelatnosti.

Djelatnosti iz prethodnog stavka mogu se odvijati unutar građevinskog područja naselja i na površinama za izdvojene namjene.



219

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Članak 104.

Ovim Planom osigurani su prostorni uvjeti za smještaj i razvoj sustava društvenih djelatnosti:

- uprave, - prosvjete, - zdravstva i socijalne skrbi, - kulture, - sporta i rekreacije te - vjerskih i drugih društvenih djelatnosti.

Planom su definirane potrebe za društvenim djelatnostima iz prethodnog stavka

ovog članka, sukladno projiciranom broju stanovnika i planiranom društvenom i gospodarskom razvoju.

Društvene djelatnosti mogu se odvijati u građevinama smještenim u naselju, unutar površina za izdvojene namjene i izvan građevinskih područja.

Građevine društvenih djelatnosti koje se smještaju u naselja grade se u skladu sa odredbama točke 2.2.2. GRAĐEVINE DRUŠTVENE NAMJENE ovih Odredbi.

U površine izdvojene namjene smještaju se sadržaji i građevine društvenih djelatnosti određeni u točki 2.3.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZA IZDVOJENE NAMJENE ovih Odredbi.

Izvan građevinskih područja smještaju se sadržaji društvenih djelatnosti određeni člankom 84. ovih Odredbi

Osim u samostalnim građevinama, namijenjenim isključivo za obavljanje društvene djelatnosti, društvene djelatnosti mogu se odvijati i u stambenim i gospodarskim građevinama sukladne namjene.

Građevine društvenih djelatnosti određene ovim Planom prikazane su u kartografskom prilogu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA". 4.1. UPRAVA članak 105.

Upravne funkcije dopunjavati će se novim sadržajima u skladu sa potrebama Države, Županije i lokalne samouprave.

Planom je ustanovljena potreba uspostave matičnog ureda i ispostave policijske stanice.

Djelatnosti iz prethodnog stavka ovog članka moraju se smjestiti unutar građevinskog područja N11.

4.2. PROSVJETA 4.2.1. OSNOVNO ŠKOLSTVO Članak 106.

Matična osnovna škola locirana u središnjem naselju N11 dovoljnog je kapaciteta da zadovolji potrebe osnovnog školovanja djece sa područja Općine u planskom periodu.



220

Planom je predviđeno da se u funkciji održe i područni razredni odjeli matične osnovne škole iz prethodnog stavka ovog članka, u Staroj Sušici, Starom Lazu i Kupjaku, bez obzira na smanjeni broj učenika koji će pohađati ove razredne odjele.

U slučaju promjene demografskih trendova i potrebe za zadovoljenjem školovanja većeg broja djece, planom užeg područja moguće je planirati novu školu, uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

- bruto površina građevine je oko 4,8 m2/učeniku, - na građevinskoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku zgradu,

površine za odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr., - na građevinskoj čestici osigurati 30-50 m2/učeniku za rad škole u 2

smjene. 4.2.2. PREDŠKOLSKI ODGOJ I NAOBRAZBA Članak 107.

Planom je predviđeno da se djelatnost predškolskog odgoj djece odvija u postojećoj ustanovi koja djeluje u sklopu matične osnovne škole. Članak 108. Izgradnju novih građevina u koje se smještaju ustanove za predškolski odgoj djece (dječji vrtići i jaslice) moguće je planirati prema sljedećim uvjetima:

- površina građevinske čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m2 po djetetu, za dvoetažnu 25 m2 po djetetu,

- minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m2.

4.3. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB Članak 109. U građevinskim područjima naselja Planom je predviđena samo organizacija djelatnosti primarne zdravstvene zaštite.

Izgradnja građevina sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite te posebnih građevina socijalne skrbi nije predviđena Planom. Postojeće građevine unutar kojih se obavlja djelatnost primarne zdravstvene zaštite mogu se rekonstruirati prema odredbama ovog Plana. Izvan građevinskog područja mogu se graditi građevine sekundarne zdravstvene zaštite (specijalne bolnice) za čiju su djelatnost važna obilježja specifičnih prirodnih područja (povoljni klimatski uvjeti, ljepota krajolika i sl.), namijenjene liječenju i zdravstvenom turizmu, a prema odredbama iz točke 2.3.2. GRAĐEVINE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA ovih Odredbi. 4.4. KULTURA Članak 110.

Planom nije predviđena izgradnja novih građevina isključivo kulturne namjene jer kapaciteti postojećih građevina kulturnih djelatnosti u središnjem naselju N11 i ostalih manjih prostora u funkciji kulturnih djelatnosti u ostalim naseljima zadovoljavaju i buduće potrebe stanovništva Općine.



221

Odvijanje novih kulturnih aktivnosti moguće je organizirati u prostorima postojećih građevina druge osnovne namjene te na svim primjerenim otvorenim i zatvorenim prostorima, uz uvjet da ne ometaju standard rada i stanovanja obodnih korisnika prostora. 4.5. SPORT I REKREACIJA Članak 111. Građevine i površine namijenjene sportsko-rekreacijskim sadržajima moraju zadovoljiti potrebe:

• športa djece i mladeži u procesu odgoja i obrazovanja, • natjecateljskog sporta, • športske rekreacije građana i osoba oštećenog zdravlja.

Planom je predviđeno odvijanje sportskih i rekreacijskih aktivnosti u postojećim

sportskim građevinama, prostorima i površinama koje se koriste za tu svrhu. Nove građevine i površine namijenjene odvijanju sportskih i rekreacijskih

aktivnosti smještaju se unutar građevinskih područja svih naselja, unutar površina za izdvojene namjene i izvan građevinskih područja. 4.6. VJERSKE USTANOVE Članak 112. Vjerske aktivnosti odvijaju se u vjerskim ustanovama kao sto su crkve, samostani, škole, učilišta, socijalne, dobrotvorne i slične ustanove.

Građevine u koje se smještaju vjerske ustanove grade se u pravilu u građevinskim područjima naselja.



222

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Članak 113.

Planom su određeni infrastrukturni koridori namijenjeni smještaju građevina i instalacija infrastrukturnih sustava:

• prometa, • pošte i telekomunikacija, • vodoopskrbe i odvodnje i • energetike.

Infrastrukturni koridor je prostor rezerviran za smještaj građevina i instalacija

pojedinog infrastrukturnog sustava, utvrđen unutar građevinskog područja i/ili izvan građevinskog područja na šumskim, poljoprivrednim i vodnim površinama.

Razgraničenje infrastrukturnih koridora za građevine pojedinog infrastrukturnog sustava vrši se prema kriterijima iskazanim u tablici 20: Tablica 20: Kriteriji razgraničenja zaštitnih i planskih infrastrukturnih koridora (u metrima)

SUSTAV PODSUSTAV GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE

vrsta kategorija vrsta postojeća planirana

željeznica državna magistralna želj. pruga 6/11 -

državna autoceste 105 200 županijska županijske ceste 40 70

lokalne ceste 12 20-40 ceste

lokalna ostale nerazvrstane ceste 9-12 20*

naftovod državni međunarodni magistralni 40 100

državni međunarodni magistralni 40 100

PROMETNI

plinovod županijski magistralni 20 60

kablovska kanalizacija državni međunarodni 1 1 uz javne površine i

građevine TELEKOMUNIKACIJE županijski magistralni 1 1

vodovodi državni magistralni 6 10 županijski ostali 6 10

VODOOPSKRBA I ODVODNJA

kolektori županijski kolektor 6 -

dalekovodi državni dalekovod 380 kV 38 200 (60) projektirani županijski dalekovodi 110 kV 19 70 (25) projektirani naftovod državni međunarodni magistralni 40 100 plinovod državni međunarodni magistralni 40 100

ENERGETIKA

županijski magistralni 20 60 * U kartografskom prikazu br. 4. Građevinska područja ucrtani su širi zaštitni koridori za dvije planirane nerazvrstane cestu: koridor od 70 m za nerazvrstanu cestu od županijske ceste (“Karolina”) Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine – Meja do zone poslovne namjene K1 i koridor 30m za nerazvrstanu cestu do zone ugostiteljsko-turističke namjene T1.

Trase građevina infrastrukturnih sustava navedenih u prethodnom stavku ovog članka, osim trasa građevina cestovne i željezničke infrastrukture, prikazane su u kartografskom prikazu br. 2. "INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE".



223

Trase građevina cestovne i željezničke infrastrukture prikazane su u kartografskom prikazu br. 1. "KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA". Članak 114. Unutar površina koridora planiranih infrastrukturnih građevina nije dopuštena gradnja novih građevina druge namjene, osim u Planom navedenim slučajevima. 5.1. SUSTAV PROMETA Članak 115.

Planom se određuju osnove cestovnog i željezničkog prometa. Navedeni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i

namjena površina” mj. 1:25000. 5.1.1. CESTOVNI PROMET Članak 116.

Planom je određena osnovna mreža razvrstanih cesta koju na području Općine čine: - državne ceste, - županijske ceste, - lokalne ceste.

Sve su ostale ceste nerazvrstane. Mrežu državnih cesta na području Općine čine:

- državna autocesta Goričan – Zagreb - Rijeka sa čvorom Ravna Gora, - ostala državna cesta Rijeka – Zagreb „Lujzijana“ (Orehovica – G. Jelenje –

Delnice – Skrad – Vrbovsko – Karlovac). Mrežu županijskih cesta čine:

- županijska cesta („Karolina“) Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine – Hreljin – Meja,

- županijska cesta („Lujzijana“) – čvor Ravna Gora – «Karolina» - (Vrelo, Bjelolasica – Jasenak).

Mrežu lokalnih cesta čine:

- lokalna cesta [državna cesta Rijeka – Zagreb (“Lujzijana“) – županijska cesta (“Karolina”) - Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine – Meja],

- Lokalna cesta kroz naselja N13, i N63, - Planirana lokalna cesta kroz naselje N11, - Planirana lokalna cesta kroz zonu vikend naselja VN1.

Državne ceste Članak 117.

Predviđena je izgradnja punog profila autoceste Goričan – Zagreb - Karlovac – Luka Rijeka.



224

Dionice ostalih državnih cesta Rijeka – Zagreb „Lujzijana“ (Orehovica – G. Jelenje – Delnice – Skrad – Vrbovsko – Karlovac), koje prolaze kroz naselja, treba opremiti pločnicima, autobusnim stajalištima i kvalitetnom signalizacijom. Postojeća građevine koja se nalazi u zaštitnom koridoru prometnice mogu se rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života, na način da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od ceste i uz suglasnost nadležnih institucija. Županijske ceste Članak 118. Predviđena je rekonstrukcija i proširenje županijske ceste („Karolina“) Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine – Hreljin – Meja, a u zoni naselja opremanje pločnicima i autobusnim stajalištima.

Predviđena je rekonstrukcije i proširenje županijske ceste ("Lujzijana") – čvor Ravna Gora i izgradnja nove dionice "Karolina" - (Vrelo, Bjelolasica – Jasenak).

Do definiranja građevinske čestice ceste, u koridoru ceste nije dopuštena gradnja novih građevina druge namjene.

Postojeća građevina koja se nalazi u zaštitnom koridoru planirane prometnice može se rekonstruirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života, na način da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od javne i uz suglasnost nadležnih institucija. Lokalne ceste Članak 119.

Lokalne ceste rekonstruirat će se prema standardima za ovu vrstu prometnice. Ostale nerazvrstane ceste

Predviđena je izgradnja nerazvrstane ceste od županijske ceste (“Karolina”) Vrbovsko – Ravna Gora – Mrkopalj – Fužine – Meja do zona poslovne namjene K1, nerazvrstane ceste u zoni vikend naselja VN1 i nerazvrstana cesta do zone ugostiteljsko-turističke namjene T1. U kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25000 ucrtane su samo važnije nerazvrstane ceste.

Nerazvrstane prometnice na području općine privesti funkciji sistematskim planom rekonstrukcija prema prioritetima utvrđenim planovima općine.

Širina zaštitnog pojasa postojećih cesta u kojem se ne smije graditi nova građevina iznosi min. 6,0 m. Zaštitni pojas mjeri se od ruba građevne čestice ceste do osnovne građevine.

Ako postojeća nerazvrstana cesta ima širinu kolnika manju od 4,5 m za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 m za dvosmjerni promet, udaljenost građevnog pravca nove građevine od nerazvrstane ceste mora biti takva da osigurava prostor za proširenje ceste na navedene profile.

U izgrađenom naselju moguća je gradnja nove građevine i bliže od Planom propisane min. udaljenosti u odnosu na izgrađenu cestu u punoj širini ili cestu za koju su utvrđeni uvjeti uređenja prostora, ako se građevni pravac susjednih građevina nalazi na manjoj udaljenosti od tih cesta ili ako se ista poklapa s regulacijskim pravcem.

Na regulacijskom pravcu mogu se graditi samo prizemne građevine, a veća visina od prizemlja dozvoljena je iznimno u slučaju interpolacije između susjednih građevina



225

veće visine. Minimalni prometni uvjeti: Članak 120.

Gradnja unutar građevnog područja razvija se uz postojeće ili planirane ceste. Širina zaštitnog pojasa cesta određena je u tablici 20. Iznimno se u izgrađenom

dijelu naselja dozvoljava interpolacija građevina na regulacijskoj liniji susjednih građevina. Cesta se sastoji od kolnika i nogostupa. Minimalna širina kolnika za planirane nerazvrstane ceste iznosi 5,5 metara za

dvosmjernu cestu, odnosno 6,5 metara ako je na prometnici organiziran javni prijevoz, a 4,5 metra za jednosmjernu cestu.

Iznimno, kod rekonstrukcije već postojećih cesta, širina kolnika može iznositi i manje od 4,5 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju obavezne širine propisane stavkom (2) ovog članka.

Ako je postojeća nerazvrstana cesta širine manje od 4,5 metara za jednosmjerni promet, odnosno 5,5 metara za dvosmjerni promet, udaljenost regulacijske linije od osi nerazvrstane ceste treba biti takva da osigurava prostor za širenje nerazvrstane ceste na 4,5 ili 5,5 metara. Članak 121.

Svakoj građevinskoj parceli mora se osigurati kolno-pješački prilaz minimalne širine kolnika 3,5 metra koji je maksimalno udaljen 50,0 metara od javne ceste.

Udaljenost građevine od regulacijske linije za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara, udaljenost poljoprivrednih gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ne može biti manja od 15 metara. Udaljenost građevine od regulacijske linije za razvrstane ceste ne može biti manja od 6 metara, osim ako to nije određeno posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba za upravljanje lokalnim, županijskim, odnosno državnim cestama. Postojeće građevine u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka 1 i 2 ovog članka, mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se ne smanjuje postojeća udaljenost građevina od regulacijske linije.

Kod interpolacija novih građevina u izgrađenom dijelu naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od onih iz stavka 1 i 2 ovog članka, udaljenost može biti i manja od one iz stavka 1 i 2, ali uz uvjet da se građevna linija uskladi s postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o lokalnim uvjetima.

Ulična ograda podiže se iza regulacijske linije u odnosu na javnu prometnu površinu. Udaljenost vanjskog ruba ulične ograde od ruba kolnika, odnosno cestovnog ivičnjaka ovisi o kategoriji ceste i iznosi minimalno: - 4 m kod državnih cesta, - 3 m kod županijskih cesta, - 2,5 m kod lokalnih i nerazvrstanih cesta i - 2 m (iznimno 1,5 m) na strani bez nogostupa slijepih ulica dužine do 100 m. Članak 122.

Javne pješačke komunikacije za svladavanje visina (javna stepeništa) moraju imati širinu 3,00 metra, iznimno 2,50 metara.



226

Pristup javnim građevinama i površinama potrebno je izvesti u skladu s urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje stvaranja arhitektonsko-urbanističkih barijera.

Vatrogasna vozila moraju imati pristup svim stambenim i javnim objektima s time da zadovoljavaju osnovne uvjete iz Zakona o požaru. Parkirališna i garažna mjesta Članak 123.

Parkiranje i/ili garažiranje vozila za sve građevine rješava se na građevnoj čestici te građevine. Za višeobiteljske građevine, građevine društvenih djelatnosti, poslovne, ugostiteljsko-turističke i sl. građevine garažiranje je u pravilu potrebno riješiti unutar gabarita osnovne građevine.

Ako se garažni prostori nalaze u podzemnoj etaži, ne računaju se u izgrađenost građevne čestice.

Iznimno od stavka (1) ovog članka, ukoliko nije moguće osigurati prostor za parkiranje i garažiranje vozila na građevnoj čestici, parkirališta se mogu uređivati i graditi i na drugoj građevnoj čestici u neposrednoj blizini (udaljenoj max. 200 m), ali istovremeno s gradnjom građevina kojima služe. Članak 124.

Obavezan broj parkirališnih i garažnih mjesta ovisno o vrsti i namjeni prostora u građevinama, a određuje se prema slijedećim normativima:

Namjena prostora u građevinama stambene namjene

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta (po jednom stanu)

obiteljska stambena građevina 1 stanovanje višeobiteljska građevina 1 +* * broj parkirnih mjesta za planirane poslovne sadržaje u sklopu građevina stambene namjene određuje se prema kriteriju za građevine gospodarske namjene

Namjena prostora u građevinama gospodarske namjene

Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta na 1000 m2 bruto razvijene površine

proizvodna namjena, poslovna namjena – servisni i skladišni sadržaji 4-8

trgovački sadržaji 20-40 uredi 10-20 drugi poslovni sadržaji 15 hotel, pansion, motel 20-40

Namjena prostora u građevinama

sportske namjene Potreban broj parkirališnih ili garažnih mjesta

na broj osoba sportske dvorane i igrališta s gledalištima na 10 sjedala po 3 mjesta škole i predškolske ustanove na jednu učionicu po 1 mjesto

Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim

sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u različito vrijeme.

Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima te vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.



227

Postojeće garaže i garažno-parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje, ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini građevne čestice. Članak 125.

Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5%

parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od 20 mjesta. Članak 126.

Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se prema normativu 35 m2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m2 prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta 2,5 x 5,0 m, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m te priključenje na javnu površinu za osobe, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste te priključenje na javnu površinu za autobuse.). Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine

građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše: - za uređenje u jednoj razini 0,8, - za uređenje u dvije ili više razine 0,6.

5.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET Članak 127.

Željezničku infrastrukturu čini magistralna pruga Rijeka – Delnice – Karlovac – Zagreb.

Planirana je rekonstrukcija postojeće pruge tj. izmjena sistema elektro-vuče i ugradnja automatskih pružnih blokova (APB), što će povećati sigurnost i propusnu moć željezničke pruge. 5.1.3. CIJEVNI TRANSPORT Članak 128.

Trasa naftovoda prikazana je na kartografskom prikazu 2.a „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – energetski sustav“, u mjerilu 1:25000. Planom je predviđena rekonstrukcija građevine naftovoda na način da se cijevi naftovoda polože u zajednički koridor sa magistralnim plinovodom i to u dijelu od Starog Laza do Izvora Frankopan (u dužini od cca. 6500 m). Do realizacije druge cijevi naftovoda, odnosno "prelaganja" postojeće cijevi naftovoda u momentu izgradnje druge cijevi, građevina naftovoda koristit će se prema odredbama za građevine koje su suprotne namjeni iz točke 9.3. "Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni" ovog Plana. 5.2. SUSTAV POŠTE I TELEKOMUNIKACIJA Članak 129. Jedinica poštanske mreže određena je u središnjem naselju Ravna Gora.



228

Sustav telekomunikacija prikazan je na kartografskom prikazu 2a. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – energetski sustav“, u mjerilu 1:25000.

Planom je određena trasa:

- međunarodnog TK kabela I. razine Rijeka - Delnice - Karlovac – Zagreb,

- magistralnog TK kabela II. razine Rijeka – Delnice – Ogulin/Karlovac. - magistralnog TK kabela i - korisničkih spojnih vodova i kanala.

Područje Općine u potpunosti je pokriveno pristupnim telekomunikacijskim

mrežama udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva (UPS-ova), odnosno digitalnih automatskih telefonskih centrala:

- UPS “Ravna Gora”, - UPS “Kupjak”, - UPS “Stari Laz” i - UPS “Stara Sušica”.

Predviđena rekonstrukcija postojeće pristupne telekomunikacijske mrežu na području UPS-a ''Kupjak''.

Planom su predviđene i dvije radio-relejne postaje, na području Stare Sušice i Leskove Drage. 5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV 5.3.1. VODOOPSKRBA Članak 130.

Sustav vodoopskrbe prikazan je na kartografskom prikazu 2b. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – vodnogospodarski sustav“, u mjerilu 1:25000. Planom predviđena vodoopskrba područja Općine temeljena je na izgradnji goranskog regionalnog vodovoda, prema Idejnom projektu regionalnog vodoopskrbnog sustava Općine Delnice, Općine Vrbovsko i MZ Zlobin (Teh-projekt hidro, Rijeka, 1993. g.). Na području Općine planirana je: - izgradnja transportnog cjevovoda uz trup autoceste, - izgradnja vodosprema Šermentovo (1400 m3) i Stara Sušica (200 m3), - izgradnja crpne stanice Ravna Gora (71 kW), - povezivanje sustava vodoopskrbe Stara Sušica na sustav Ravna Gora, - povezivanja svih građevinskih područja na vodoopskrbnu mrežu, - rekonstrukcija cjevovoda do vikend naselja i sportskog centra „Suhi vrh“. Članak 131.

Do konačne izgradnje i stavljanja u funkciju regionalnog vodovoda za vodoopskrbu područja Općine koristit će se postojeći izvori, koje je potrebno sanirati i zaštititi. Početkom korištenja regionalnog vodovoda tehničko i sanitarno stanje kaptaža ne smije se zapustiti, već ih je potrebno trajno štititi i čuvati kao rezervni kapacitet.



229

5.3.2. ODVODNJA Članak 132.

Sustav odvodnje prikazan je na kartografskom prikazu 2b. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – vodnogospodarski sustav“, u mjerilu 1:25000. Planom je predviđen razdjelni sustav odvodnje sanitarne otpadne i oborinske vode i to:

- zajednički sustav odvodnje za građevinska područja naselja N11-N13 (Ravna Gora) i N4 (Šije),

- zajednički sustav odvodnje za građevinska područja naselja N2 (Kupjak) i N31-N32 (Leskova Draga),

- zaseban sustav odvodnje za građevinska područja naselja N51-N52, (Stari Laz) i

- zaseban sustav odvodnje za građevinska područja naselja N61-N64, (Stara Sušica).

Članak 133.

Prikupljene komunalne otpadne vode moraju se odvoditi do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Lokacija uređaja za pročišćavanje (IS) sustava odvodnje naselja Ravna Gora – Šije prikazana je na kartografskom prikazu broj 1. „Korištenje i namjena površina“, dok će se lokacije uređaja za pročišćavanje sustava odvodnje naselja Stara Sušica, Kupjak – Leskova Draga i Stari Laz odrediti Idejnim projektom.

Uređaji za pročišćavanje moraju se locirati izvan druge zone zaštite izvorišta vode za piće. Za smještaj uređaja za pročišćavanje potrebno je osigurati površinu zemljišta od približno 1500-2000 m2. Uz to treba predvidjeti i zonu zaštite oko uređaja od oko 150 m da bi se izbjegla buka ili pojava neugodnog mirisa tijekom rada uređaja. Uređajima se mora postići minimalno drugi stupanj pročišćavanja otpadne vode. Članak 134.

Planom su predviđeni sljedeći prioriteti izgradnje sustava, a obzirom na potrebu zaštite izvorišta vode za piće:

- I. – izgradnja zajedničkog sustava za građevinska područja naselja N11-N13 (Ravna Gora) i N4 (Šije), prema Glavnom projektu br. 55311-U-6508/05 „Sustav javne odvodnje Ravna Gora“ (IGH d. d. PC Rijeka, 2005. g.),

- II. – izgradnja zasebnog sustava odvodnje za građevinska područja naselja N61- N64, (Stara Sušica), koje se dijelom nalazi u drugoj zoni vodozaštite,

- III. – izgradnja zajedničkog sustava odvodnje za građevinska područja naselja N2 (Kupjak) i N31-N32 (Leskova Draga) koja se nalaze u trećoj zoni vodozaštite,

- IV. – izgradnja zasebnog sustava odvodnje za građevinska područja naselja N51-N52, (Stari Laz).

Članak 135.

Pri izgradnji kolektorske mreže moraju se osigurati uvjeti za priključivanje na kanalizacijsku mrežu. Za građevine čija će izgradnja započeti prije izgradnje javnog odvodnog sustava, kao i tamo gdje izgradnja javnog sustava nema tehničke ni ekonomske opravdanosti, odvodnju treba riješiti sukladno važećoj odluci o zonama sanitarne zaštite.



230

(Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta voda za piće na području Gorskog kotara – S.N. PGŽ br. 23/04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04).

5.3.3. UREĐENJE VODOTOKA I VODA Članak 136.

Sustav uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda Općine Ravna Gora dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i obrane od poplava na vodama slivnog područje "Gorski kotar".

Sustav vodotoka linijski obuhvaća registrirane vodotoke - bujice u dijelu kojim su smještene u području općine Ravna Gora i to 1. Jasle potok s pritokama; 2. Sušicu s pritokama Ovčji potok, Sušički jarak i Čiće; 3. Leskovu Dragu s pritokama Žagarov jarak, Mrzla draga i Logi; 4. Vidmarov jarak; 5. Lončarićev stan; 6. Paletinu; 7. Johančkov jarak; 8. Frankopan; 9. Laušinov jarak; druge manje vodotoke.

Širina koridora vodotoka – bujica obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,0 m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno izgrađeno korito s obostranim pojasom širine 6,0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine.

Unutar navedenog koridora planira se dogradnja sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegova mjestimična rekonstrukcija, sanacija i redovno održavanje korita i vodnih građevina.

Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda planira se za sve vodotoke – bujice utvrditi inundacijski pojas te javno vodno dobro i vodno dobro.

Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni prikazani na kartografskom prikazu 2b. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – vodnogospodarski sustav“, u mjerilu 1:25000 iz karte ovog Plana: 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora; 3a. Uvjeti za korištenje i zaštitu, na kojoj su uz druge sadržaje prikazani i vodotoci - bujice. 5.4. ENERGETSKI SUSTAV 5.4.1. ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA Članak 137.

Energetski sustav Općine Ravna Gora shematski je prikazan u kartografskom prikazu 2a. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – energetski sustav“, u mjerilu 1:25000. Članak 138.

U plan su ucrtane trase postojećih elektroprijenosnih uređaja:

- prijenosni dalekovod 380 kV Meline – Tumbri, - distribucijski dalekovod 110 kV HE Vinodol - HE Gojak, - distribucijski dalekovod 110 kV Delnice - EVP Moravice, - distribucijski 35 kV dalekovodi.



231

Članak 139.

Napajanje postojećih i budućih potrošača na području Općine električnom energijom osiguravat će se iz postojeće TS 35/20 kV Kupjak.

Planom je predviđena dogradnja postojeće 20 kV mreže, odnosno izgradnja nove u zonama koje do danas nisu elektrificirane te izgradnja pripadajućih trafostanica 20/04 kV.

20 kV vodovi unutar građevinskih područja moraju se izvoditi podzemnim kabelskim vodovima.

Postojeći nadzemni 20 kV vodovi koji prolaze kroz građevinska područja postupno se (obavezno prilikom rekonstrukcije) moraju zamijeniti podzemnim kabelima.

Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 20 kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja. Članak 140.

Niskonaponsku mrežu će se razvijati kao nadzemnu sa samonosivim kabelskim

sklopom razvijenim na betonskim stupovima ili podzemnim kabelima. Postojeću niskonaponsku mrežu na drvenim stupovima s neizoliranim vodičima,

postupno zamijeniti (obavezno prilikom rekonstrukcije) mrežom na betonskim stupovima s izoliranim kabelskim snopom.

Javnu rasvjetu će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalnu izvedenu sa zasebnim stupovima.

5.4.2. INFRASTRUKTURA PLINA Članak 141.

Infrastruktura plina prikazana je na kartografskom prikazu 2a. „INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE – energetski sustav“, u mjerilu 1:25000. Trasa magistralnog plinovoda Pula – Karlovac prolazi dijelom područja Općine i Planom mu je određen koridor u širini od 40 m. Distribucijski sustav plinovoda Općine sastavni je dio distribucijskog plinskog sustava Županije. Koncepcija plinofikacije Općine Ravna Gora se temelji na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Primorsko-goranske županije. Članak 142.

Priključak magistralnog plinovoda Pula – Karlovac na distribucijski sustav plinovoda Gorskog kotara predviđen je u MRS “Delnice”. Od MRS Delnice se planira izgradnja visokotlačnog distribucijskog sustava plinovoda do redukcijskih stanica (RS). Na području Općine planirana je redukcijska stanica (RS), čiji kapacitet mora zadovoljiti ukupne potrebe za grijanjem (hlađenjem), pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u kućanstvima, kao i opskrbu plinom građevina gospodarske namjene (industrija i uslužni sektor).

Opskrba će se vršiti srednjetlačnim plinovodom položenim u javnim površinama. Članak 143. Ako se distributivna plinska mreža postavlja izvan javnih prometnih površina, potrebno ju je zaštititi od vanjskih utjecaja zaštitnim pojasom. U zaštitnom pojasu zabranjena je gradnja i drugi zahvati, koji bi mogli ugroziti ili otežavati djelovanje plinovoda. Širinu zaštitnog pojasa određuje investitor, odnosno distributer, ovisno o



232

promjeru cijevi i načinu rada, nadzora i održavanja plinovoda. Razmaci od podzemnih instalacija određuju se obzirom na promjer cijevi i važnost djelovanja. Članak 144. Priključke do građevina budućih korisnika treba graditi podzemno. Sklop spoja kućnog priključka i unutarnje plinske instalacije može biti u samostojećim ili fasadnim ormarićima, ovisno u uvjetima distributera plina. Ovisno o radnom tlaku plina, sklop može biti unutar ili izvan građevina. Ormarići sa sklopom moraju biti ugrađeni na mjestu pogodnom za pristup ovlaštenim djelatnicima distributera plina. Članak 145. Distributivnu plinsku mrežu, namijenjenu ciljanom konceptu plinofikacije prirodnim plinom, potrebno je graditi na način da podržava prijelaznu mogućnost upotrebe zamjenskog plina do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja, a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji. Članak 146.

Točan broj, lokacije, tip i kapacitet budućih redukcijskih stanica, mješališta i drugih

objekata u funkciji plinofikacije Općine, kao i trase distribucijskog sustava plinovoda, biti će određene posebnom projektnom dokumentacijom, verificiranom od strane Općine. Dokumentacija mora sadržavati trase i kapacitete (protoke) distributivnog plinskog sustava, vrstu materijala plinske mreže te određena primopredajna mjesta s nivoa višeg tlaka, kao i načina preuzimanja plina kod potrošača. Prilikom projektiranja, izgradnje i održavanja plinske mreže obavezno je pridržavati se važećih zakona, propisa i normi koji određuju bitne zahtjeve za građevinu. 5.4.3. DOPUNSKI I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE Članak 147. Podržava se i potiče racionalno korištenje svih obnovljivih izvora energije ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima područja Općine Ravna Gora.

Dopunski (obnovljivi) izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije (kao što su biomasa, energija sunca, vjetra, vodotoka, geotermalna energija i sl.). Članak 148. Planom je predviđena gradnja bioenergana koje za pogon koriste biomasu, odnosno drvni ostatak iz pogona drvne industrije. Kao sirovina se može koristiti granje koje nastaje u okviru komercijalne sječe, kao i u okviru radova na održavanju i njezi šuma te sitniji sortimenti ogrjevnog drva. Prilikom korištenja resursa za biogorivo obavezno je pridržavati se uvjeta uz članka 152. ovih Odredbi.

Bioenergane se mogu graditi u sklopu površina gospodarske namjene.

Članak 149. Podržava se ugradnja kogeneracijskih postrojenja (energetskih jedinica za

proizvodnju električne i toplinske energije) te tirgeneracijskih postrojenja (energetskih jedinica za proizvodnju električne, toplinske i rashladne energije).



233

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA 6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI Opći uvjeti zaštite bioloških i krajobraznih vrijednosti Članak 150.

Pri prostornom planiranju i izvođenju zahvata u prostoru, kao i gospodarskim aktivnostima potrebno je:

- uvažavati vrijednosti žive i nežive komponente ekosustava, ne samo u

dijelovima koji imaju primarno "prirodnu" funkciju (područja predložena za zaštitu, šume i travnjaci, slobodne vode i dr.), već na čitavom području Općine, a pogotovo u urbaniziranim dijelovima i uz infrastrukturne koridore;

- očuvati svekoliku geomorfološku, geološku i speleološku baštinu kao što su brojni ponori, ponikve, spilje, izdvojene stijene i drugi krški fenomeni koji predstavljaju vrlo osjetljive i ranjive prirodne objekte;

- onemogućiti uništavanje i onečišćavanje prirodnih vrijednosti; - očuvati ugrožena staništa poput malih cretova, vodotoka, izvora i močvarnih

zajednica uz vodotoke kojima prijeti potpuni nestanak i izumiranje specifičnog živog svijeta;

- poticati oživljavanje poljoprivrede radi očuvanja otvorenih travnatih i obrađenih površina koje su zbog zapuštanja podložne zarastanju šumom i nestanku brojnih bioloških i krajobraznih posebnosti;

- očuvati posebne tipove šumskih staništa, šumske vegetacije i pojedinačne vrijedne primjerke stabala.

Članak 151.

Planom su određeni lokaliteti vrijednih dijelova prirode koji se štite kao "vrijedni

dijelovi prirode lokalnog značaja":

- Ponor pod Kosicom - Mrzla draga kod Kupjaka, - Lipa u Šijama.

Lokaliteti koji se štite nose oznaku (VP) i prikazani su na kartografskom prikazu

br. 3. "UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA – 3.a Uvjeti za korištenje i zaštitu". Članak 152.

Za vrijedne dijelove prirode iz prethodnog članka utvrđene su sljedeće planske mjere zaštite:

• Ponor pod Kosicom Potrebno je spriječiti sve aktivnosti koje mogu ugroziti ili uništiti: - specifične, posebno geomorfološke i biospeleološke vrijednosti ponora, - prirodne vrijednosti ponikve u kojoj se nalazi ponor,



234

- kakvoću vode i vodotoka koji poniru u ponoru, - šumski svijet u okolici ponora.

• Mrzla draga kod Kupjaka

Mjerama zaštite potrebno je postići: - očuvanje prirodnosti vlažnih i vodenih staništa, - istraživanje lokaliteta radi donošenja moguće odluke o zaštiti i

propisivanja mjera zaštite, - očuvanje rijetkih tipova vegetacije te rijetkih i ugroženih biljnih i

životinjskih vrsta.

• Lipa u Šijama Spriječiti aktivnosti koje mogu ugroziti prirodni razvitak starog stabla.

6.2. MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA Članak 153.

Nepokretna kulturna dobra, koja su predložena za zaštitu štite se mjerama zaštite propisanim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara (N.N. br. 69/99, 37/01, 70/01 i 151/03.), Zakonom o prostornom planiranju (N.N. br. 30/94, 68/98 i 61/00), drugim propisima i ovim Planom, a označena su simbolima na kartografskom prilogu br. 3.a “UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA ” – uvjeti za korištenje i zaštitu, u mj. 1:25000.

Planom se štite slijedeća evidentirana nepokretna kulturna dobra:

Naselje/ lokalitet



POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINE Ravna Gora ruralna cjelina povijesna cjelina evidentirana Stari Laz ruralna cjelina povijesna cjelina evidentirana

POJEDINAČNA GRAĐEVINA crkva Sv. Terezije Avilske sakralna građevina evidentirana Ravna Gora crkvica Sv. Florijana sakralna građevina evidentirana

Stari Laz crkva Sv. Stjepana sakralna građevina evidentirana dvorac civilna građevina evidentirana Stara Sušica crkvica Sv. Antuna Padovanskog sakralna građevina evidentirana

Šije crkvica Sv. Roka sakralna građevina evidentirana Članak 154.

U cilju očuvanja izvornog povijesnog oblika propisuju se dva stupnja zaštite nepokretnog kulturnog dobra:

- II. stupanj – ambijentalna vrijednost - usmjerena zaštita - III. stupanj – uklopljeno u ambijent - zaštita identiteta prostora

II. stupanj - ambijentalna vrijednost - usmjerena zaštita odnosi se na evidentirana vrijedna nepokretna kulturna dobra:

Povijesne ruralne cjeline: - Ravna Gora (građevinsko područje N12), - Stari Laz (građevinska područja N51, N52).



235

Pojedinačne građevine: - crkva Sv. Terezije Avilske u Ravnoj Gori, - dvorac u Staroj Sušici, - crkvica Sv. Antun Padovanski u neposrednoj blizini dvorca.

Zaštita podrazumijeva očuvanje povijesnih graditeljskih cjelina, prostornih

gabarita, arhitekture i mjerila te karakterističnih elemenata u prostoru, građevinskih materijala, ostataka povijesne urbane opreme te etnoloških lokaliteta i područja, koristeći metodu rekonstrukcije. Interpolacije su moguće, ali gabaritom prilagođene povijesnoj strukturi i okolnom ambijentu. Za te cjeline nužna su dodatna istraživanja. Svi zahvati u prostoru moraju se vršiti pod kontrolom i prema smjernicama nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara. III. stupanj - uklopljeno u ambijent – zaštita identiteta prostora odnosi se na evidentirana nepokretna kulturna dobra s detaljima povijesne ili arhitektonske potencijalne vrijednosti, koje su nedovoljno istražene:

Pojedinačne građevine: - crkva Sv. Vida u Kupjaku, - crkva Sv. Stjepana u Starom Lazu, - crkvica Sv. Roka u Šijama, - crkvica Sv. Florijana u Ravnoj Gori.

III. stupanj zaštite podrazumijeva očuvanje identiteta prostora i valorizaciju

nepokretnih kulturnih dobara koji imaju nizak stupanj očuvanosti izvornih karakteristika. Režim zaštite dopušta slobodnije zahvate većih korekcija te manje dogradnje i nadogradnje prema smjernicama nadležnih službi za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara. Članak 155.

Za povijesne građevine (sakralne, civilne i dr.), koje se nalaze unutar povijesnih cjelina (II. i III. stupanj zaštite), vrijede uvjeti zaštite propisani za pojedini stupanj zaštite.

Zaštita evidentiranih povijesnih građevina, koje se nalaze u sklopu cjelina koje nisu zaštićene, ovisi o njihovom povijesnom i kulturnom značaju te lokalnoj vrijednosti. Zahvati na tim građevinama mogući su samo uz uvjete i suglasnost nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara. Članak 156.

Pored evidentiranog nepokretnog kulturnog dobra, Planom su utvrđena kulturna dobra koja se ovim Planom predlažu za evidenciju (tablica 21). Tablica 21: Pregled nepokretnog kulturnog dobra predloženog za evidenciju

Naselje/ lokalitet



ETNOLOŠKA BAŠTINA Leskova Draga etnološko područje seosko gospodarsko/mlin planska

MEMORIJALNA BAŠTINA Ravna Gora memorijalno i povijesno područje spomen kosturnica planska



236

Do uvrštenja navedenog kulturnog dobra u evidenciju nadležne konzervatorske službe utvrđuju se sljedeće planske mjere zaštite:

- za etnološko područje, koje čini sklop tradicionalnih stambenih i

gospodarskih i građevina u naselju Leskova Draga, primjenjuju se mjere predviđene za II. stupanj zaštite evidentiranih kulturnih dobara. U sklopu područja dopušteno je obnavljati i rekonstruirati postojeće građevine i graditi nove potrebne za funkcioniranje samog kompleksa, uz obvezu očuvanja autohtone arhitekture i posebnosti ambijenta, a prema uvjetima nadležnog konzervatorskog zavoda,

- na području memorijalnog i povijesno područje Park Suhi vrh dopušteno je

samo uređenje memorijalne površine bez izgradnje građevina.



237

7. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 157.

Postupanje s otpadom na području Općine Ravna Gora uskladit će se s odredbama Zakona o otpadu (N.N. br. 178/04) i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije te Strategije zaštite okoliša Primorsko-goranske županije (S.N. br. 31/05), Programa zaštite okoliša u Primorsko-goranskoj županiji (S.N. br. 31/05) i Plana gospodarenja otpadom Primorsko-goranske županije (S.N. br. 17/07). Članak 158.

Radi uspostave sustava gospodarenja otpadom na području Općine Ravna Gora potrebno je:

- izbjegavati i smanjivati nastajanje otpada, - smanjivati opasna svojstva otpada čiji se nastanak ne može spriječiti, - iskorištavati vrijedna svojstva otpada u materijalne i energetske svrhe, - skupljati otpad odvojeno prema vrstama (po mjestu nastanka i svojstvima), - otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se oporabiti ili zbrinuti u

skladu sa Zakonom. Članak 159.

Radi sprječavanja nenadziranog postupanja s otpadom na području Općine Ravna Gora potrebno je:

- uspostaviti propisanu evidenciju o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu,

- redovito dostavljati podatke o proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu u katastar emisija u okoliš,

- otpad odlagati kontrolirano na odlagalištu otpada, koje je PP PGŽ određeno na području Grada Delnica.

Članak 160.

Divlja odlagališta na području Općine, označena na kartografskom prikazu 3b. "Uvjeti za korištenje uređenje i zaštitu prostora-uvjeti za korištenje i uređenje", moraju se sanirati. Članak 161.

Kako bi se osigurala uspješna provedba propisanog načina postupanja s otpadom na području Općine Ravna Gora, potrebno je utvrditi i razviti program edukacije o otpadu. Članak 162.

Svi sudionici u postupanju s otpadom na području Općine Ravna Gora dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu.



238

Članak 163. U Ravnoj Gori, Staroj Sušici, Starom Lazu i Kupjaku potrebno je predvidjeti „eko-

otoke“ s posebnim kontejnerima za papir, staklo, metal, PVC i sl. Tako odvojeni otpad skupljat će se putem ovlaštenog skupljača otpada. Prostorni razmještaj i uvjeti za postavu „eko-otoka“ odredit će se posebnom općinskom odlukom.



239

8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ I MJERE POSEBNE ZAŠTITE Članak 164.

Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na očuvanje okoliša u naslijeđenom ili neznatno promijenjenom stanju. Ovim se Planom određuju mjere zaštite tla, voda, zraka i zaštita od buke.

Sukladno s lokalnim posebnostima i obilježjima te stvarnim i potencijalnim rizicima i opasnostima za djelovanje u slučaju ekološke nesreće ili izvanrednog događaja, koji može ugroziti okoliš te izazvati opasnost za život i zdravlje ljudi, a temeljem Plana intervencija u zaštiti okoliša (N.N. br. 82/99 i 12/01), treba donijeti plan intervencija zaštite okoliša Općine Ravna Gora. 8.1. ZAŠTITA TLA 8.1.1. ŠUMSKO TLO Članak 165.

Planom su ustanovljene sljedeće mjere i smjernice za zaštitu šuma i šumskog tla:

- šume i šumsko zemljište treba koristiti tako i toliko da se održavaju njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal i da se ispune bitne gospodarske, ekološke i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, na način da to ne šteti drugim ekosustavima,

- u odabiru načina gospodarenja treba preferirati preborni tip, uz stvaranje povoljne preborne strukture te očuvanje i ozdravljenje šumskih vrsta i genofonda i postupan porast drvne mase,

- prvenstveno treba poticati prirodnu obnovu šuma u cilju postizanja stabilnih, raznolikih i trajnih šuma,

- u pravilu nije potrebno planirati nova pošumljavanja, - treba sprječavati prirodno zašumljivanje poljoprivrednog zemljišta njegovim

korištenjem u poljoprivredne svrhe, - uzgojne mjere, planiranje pošumljavanja ogoljenih površina podložnih

eroziji te prirodna i umjetna obnova trebaju biti prvenstveno podređene zaštiti šuma i očuvanju šumskog tla,

- očuvanje šuma i šumskog zemljišta od utjecaja gradnje infrastrukturnih i gospodarskih objekata čija se gradnja na tom zemljištu ne može izbjeći treba osigurati usmjeravanjem takovih zahvata u manje vrijedne zone. Ukoliko ne postoji mogućnost gradnje na manje vrijednom zemljištu, pri zauzimanju šumskih zemljišta treba se pridržavati sljedećeg redoslijeda:

∗ neobrasla šumska zemljišta i kamenjari, ∗ djelomično obrasla šumska zemljišta, ∗ šikare i lošije šume panjače.

- kod eksploatacije šuma i izvođenja građevinskih i drugih zahvata na

šumskom zemljištu ne smije se pojačati vodna erozija niti se smiju stvarati uvjeti dodatne koncentracije površinskih voda.



240

8.1.2. POLJOPRIVREDNO TLO Članak 166.

Poljoprivredno tlo osnovne namjene Planom je razgraničeno u dvije kategorije zaštite (I. i II. kategorija). Površine poljoprivrednog zemljišta pod određenom kategorijom (režimom) zaštite označene su u kartografskom prilogu br. 3. „UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA“.

Zemljišta u I. kategoriji zaštite u cijelosti su namijenjena primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Na ovim zemljištima zabranjena je svaka gradnja izuzev gradnje, odnosno postavljanja privremenih građevina, kao što su staklenici i plastenici, sustavi za navodnjavanje, spremišta za alat, oruđe i poljoprivrednu mehanizaciju, spremišta za poljoprivredne proizvode i slične građevine koje su isključivo u funkciji primarne poljoprivredne proizvodnje.

Zemljišta u II. kategoriji zaštite također treba sačuvati za poljoprivrednu

proizvodnju. Pored građevina koje se mogu postavljati na zemljištima I. kategorije zaštite, na zemljištima II. kategorije dopuštena je gradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti.

Postavljanje i gradnja građevina u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti iz

prethodnog stavka vrši se pod uvjetima određenim u točki 3.4.2.4. Građevine izvan građevnog područja ovoga Plana.

Obradom tla te izvođenjem građevinskih i drugih zahvata na poljoprivrednom

zemljištu ne smije se pojačati vodna erozija niti se smiju stvarati uvjeti dodatne koncentracije površinskih voda. 8.2. ZAŠTITA VODA 8.2.1. ZAŠTITA PODZEMNIH I POVRŠINSKIH VODA Članak 167. Zaštita izvorišta vode za piće je prioritetna.

Radi sprječavanje i smanjivanja nepovoljnih utjecaja na vode potrebno je: - pridržavati se uspostavljenog režima zaštite u zonama zaštite izvorišta vode

za piće, - izgraditi sustav odvodnje sa uređajima za pročišćavanje otpadnih voda te - sakupljati i transportirati otpad (komunalni i tehnološki) na propisani način.

Članak 168.

U obuhvatu Plana mogu se obavljati sve njime planirane djelatnosti, u kolikonisu u suprotnosti sa odredbama važeće odluke o zonama sanitarne zaštite. Zone i mjere sanitarne zaštite izvorišta u području obuhvata određene su Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (S.N. PGŽ br. 23/04 i Glasnik Karlovačke županije br. 38/04). Prema stupnju opasnosti od zagađivanja određena su ograničenja u korištenju prostora obuhvaćenog zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće (zabrana izgradnje objekata koji koriste, proizvode ili ispuštaju opasne tvari ili otpadne vode koje sadrže opasne tvari, uskladištenje radioaktivnih



241

i drugih opasnih tvari, zabrana odlaganja otpada itd.). Istom Odlukom određeni su i uvjeti izgradnje objekta i obavljanja pojedinih djelatnosti te način rješavanja odvodnje, pročišćavanja i ispuštanja otpadnih voda.

Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće ucrtane su na kartografskom prikazu br. 3a. “UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA – uvjeti za korištenje i zaštitu”. Članak 169.

U cilju zaštite voda na području Općine Ravna Gora nužno je izgraditi, odnosno dovršiti izgradnju sustava javne odvodnje naselja. Prioritetno je rješavanje zajedničkog sustav odvodnje za građevinska područja naselja N11-N13 (Ravna Gora) i N4 (Šije) te rješavanje odvodnje u Kupjaku (N2). S izgradnjom sustava javne odvodnje treba osigurati priključenje svih otpadnih voda stambenih građevina, drvoprerađivačkih pogona i drugih industrijskih pogona.

Treba osigurati uređenje devastiranih i erozijom zahvaćenih područja. Svim

površinama, naročito šumskim i poljoprivrednim, gospodariti na način da se smanji, odnosno ne poveća vodna erozija. Građenje posebno krupnih infrastrukturnih građevina (naftovod, plinovod, autocesta) izvoditi na način da se ne poveća erozija, odnosno da se oštećene površine odmah saniraju. Uređenjem vodotoka i drugim antierozijskim mjerama smanjiti eroziju korita vodotoka te zaštititi ponore i ponorne zone od nanosa.

Članak 170.

U skladu s odredbama Odluke o zonama sanitarne zaštite izrađen je Program sanacijskih zahvata na postojećim objektima i djelatnostima u zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na području Gorskog kotara (RiEKO-LAB, veljača 2007.). Po usvajanju ovog Programa na skupštini PGŽ stvorit će se zakonska osnova za sustavno provođenje mjera sanacije.

8.2.2. ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA VODA Članak 171. Obrana od bujičnih voda provodi se preventivno izgradnjom sustava uređenja vodotoka, dogradnjom, rekonstrukcijom, sanacijom i održavanjem vodotoka – bujica i uređajnih građevina te njihovim nadzorom. Planom obrane od poplava na vodama 2. reda (Lokalne vode) Primorsko-goranske županije utvrđeni su elementi za proglašenje odgovarajućih stupnjeva obrane, kao i postupci i djelovanja kod same pojave bujičnih voda. 8.3. ZAŠTITA ZRAKA Članak 172.

U skladu sa Zakonom o zaštiti zraka mjerama treba djelovati preventivno kako se zbog gradnje i razvoja ne bi narušila postojeća prva kategorija kakvoće zraka (čist ili neznatno onečišćen zrak – nisu prekoračene granične vrijednosti (GV) niti za jednu onečišćujuću tvar).



242

Članak 173.

Prvu kategoriju kakvoće zraka na području Općine treba očuvati. Temeljna mjera za očuvanje postojeće kakvoće zraka jest sprečavanje prekomjerne

emisije onečišćujućih tvari u zrak. U slučaju da se pojavi osnovana sumnja da je došlo do onečišćenosti zraka, čija je

kakvoća takva da može narušiti zdravlje ljudi, kakvoću življenja i/ili štetno utjecati na bilo koju sastavnicu okoliša, treba organizirati mjerenja kakvoće zraka (mjerenja posebne namjene).

U skladu sa Zakonom o zaštiti zraka, pratećim uredbama i Pravilnikom o katastru emisija u okoliš, pravne i fizičke osobe vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćenja zraka dužni su: - prijaviti izvor onečišćenja zraka i svaku njegovu rekonstrukciju uredu državne uprave

nadležnom za poslove zaštite okoliša, - osigurati redovito praćenje emisija iz izvora onečišćenja zraka te o tome voditi

očevidnike, - redovito dostavljati podatke o emisijama u zrak za katastar emisija u okoliš.

Održavanjem i sadnjom visokog zelenila uz glavne prometnice treba spriječiti širenje onečišćujućih tvari zraka u širi okoliš.

8.4. ZAŠTITA OD BUKE Članak 174.

Općina te pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti i građani dužni su provoditi zaštitu od buke u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (Narodne novine br. 20/03). Članak 175.

Općina je dužna izraditi kartu buke i akcijski plan za smanjenje buke na dopuštenu razinu. Članak 176.

Općinsko vijeće Općine Ravna Gora mora donijeti odluku o ulicama, dijelovima ulica i naselja, trgovima i drugim lokacijama namijenjenim održavanju javnih skupova i organizaciji razonode, zabavnih i sportskih priredbi na otvorenom ili u zatvorenom prostoru za stanovništvo i goste gdje postoji mogućnost prekoračenja dopuštenih razina buke. Buka pri takvim događajima ne smije u drugim dijelovima naselja prelaziti dopuštene granice. Članak 177.

Zabranjeno je obavljati radove, djelatnosti i druge aktivnosti na način da se bukom ometa mir i odmor ljudi u zatvorenim ili otvorenim boravišnim prostorima.



243

Članak 178.

U naseljenim mjestima dopušta se zvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičnim uređajima od 7 do 19 sati, osim za vjerske obrede u dane vjerskih blagdana. Članak 179.

Izvori buke koji se privremeno koriste ili se trajno postavljaju u otvorenom prostoru na razini zemlje, na zidove i krovove zgrada, nepokretne i pokretne objekte ili se koriste na vodi ili u zraku moraju imati podatke o zvučnoj snazi.

Članak 180.

Zbog očekivanog povećanja razine buke od cestovnih vozila u dijelovima naselja koji se nalaze u neposrednoj blizini autoceste, planirano je formiranje zaštitnih šuma (Š3), na područjima koja su u kartografskom prikazu br. 3. evidentirana kao područja ugrožena bukom. Članak 181.

Buka u vanjskom prostoru, ovisno o njegovoj namjeni, mora odgovarati vrijednostima propisanima Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (N.N. br. 145/04). Članak 182.

Građevine moraju biti projektirane i izgrađene na način da zvuk, što ga zamjećuju osobe koje borave u građevini ili njezinoj blizini, bude na takvoj razini da ne ugrožava zdravlje ljudi te da osigurava mir i zadovoljavajuće uvjete za odmor i rad.

Građevine u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori moraju imati izvedenu odgovarajuću zvučnu izolaciju.

8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 8.5.1. SKLANJANJE LJUDI Članak 183.

Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu (N.N. br. 2/91), na području Općine nije obvezna izgradnja skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima. Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Ravna Gora, odnosno posebnim planovima privremenog izmještanja, prilagođavanja i prenamjene koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.



244

Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način. Eventualna izgradnja skloništa osnovne ili dopunske zaštite u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku na području Općine Ravna Gora je uvjetna jer je ograničena trenutnim nepostojanjem zakonske obveze njihove izgradnje. 8.5.2. ZAŠTITA OD POTRESA Članak 184.

Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima. Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100000, koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje treba provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima. Prema “Privremenoj seizmološkoj karti“ osnovni intenzitet seizmičnosti na teritoriju Općine Ravna Gora je 70 MCS, dok je prema "Seizmološkoj karti SFRJ – a" iz 1987. godine intenzitet 60 MSK-64 za povratni period od 50 godina i 70 MSK-64 za period od 100 i 200 godina. Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. 8.5.3. ZAŠTITA OD RUŠENJA Članak 185.

Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (ili protupotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije (za područje Općine Ravna Gora određen je osnovni stupanj seizmičnosti koji iznosi 7 0 MCS ). Detaljnim planovima uređenja za pojedina područja Općine Ravna Gora, a posebno za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. Članak 186. Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu poradi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama, projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.



245

8.5.4. ZAŠTITA OD POŽARA Članak 187.

Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Ravna Gora, a provodi se prema usvojenom Planu zaštite od požara na području Općine Ravna Gora. Kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva prikazan je u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti. Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti kod planiranja ili projektiranja rekonstrukcija građevina, građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima. Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine Ravna Gora radi veće unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu projektne dokumentacije, potrebno je primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme:

- TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim

prostorima (ugostiteljskog sadržaja i manjim radionicama) u svom sastavu i bez etaža ispod zemlje, ako nisu odijeljene vatrootpornom konstrukcijom,

- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi,

- DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u

naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim

završetkom moraju se projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju. Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dva vozna traka (dvosmjerne) treba

projektirati minimalne širine kolnika od 5 metara.



246

9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA 9.1.1. Urbanistički planovi uređenja Članak 188. Izrada Urbanističkog plana uređenja obavezna je za:

a) Građevinsko područje naselja:

1. UPU središnjeg naselja Ravna Gora (N11)

b) Građevinska područja izdvojenih namjena:

• gospodarske namjene (K): 2. UPU poslovne zone K1 3. UPU poslovne zone K2 4. UPU poslovne zone K3 5. UPU poslovne zone K4

• ugostiteljsko-turističke namjene (VN): 6. UPU ugostiteljsko-turističke zone "Suhi vrh" (VN1) 7. UPU ugostiteljsko-turističke zone "Pod kosu" (VN2) 8. UPU ugostiteljsko-turističke zone "Javorova kosa" (VN3) • sportsko-rekreacijske namjene (R): 9. UPU Sportsko-rekreacijskog centra "Goranka" (R1) 10. UPU Sportsko-rekreacijskog centra "Suhi vrh" (R2).

Granice obuhvata urbanističkih planova uređenja prikazane su na kartografskom

prikazu br. 3b. “UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA – uvjeti za korištenje i uređenje". Članak 189.

Urbanističkim planom uređenja utvrđuju se uvjeti uređenja prostora za građevine i zahvate u prostoru u skladu sa odredbama ove Odluke.

Urbanistički plan uređenja izrađuje se u pravilu u mjerilu 1:5000. 9.1.2. Detaljni planovi uređenja Članak 190.

Izrada Detaljnog plana uređenja obavezna je za: • izdvojeno građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene: - DPU ugostiteljsko-turističke zone T "Novi lazi"

Granica obuhvata detaljnog plana uređenja iz stavka 1. ovog članka prikazana je na kartografskom prikazu br. 3. “UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA".



247

Obavezu izrade detaljnog plana uređenja u području obuhvata urbanističkog plana uređenja može se odrediti samo putem urbanističkog plana uređenja. 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA Članak 191.

Provedba i razrada postavki i mjera ovog Prostornog plana provoditi će se putem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Program mjera, pored zakonom određenog sadržaja, mora i : • utvrditi nositelje pojedinih obaveza, rokove i troškove planiranih mjera, • odrediti mjere za provedbu politike prostornog uređenja (komunalni

doprinos, razina uređenosti građevinskog zemljišta za pojedina uža područja i dr.).

Program mjera treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Županije. 9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI Članak 192. Za građevine što su sagrađene u skladu s propisima, a namjena je protivna namjeni utvrđenoj ovim Prostornim planom, dozvoljena je rekonstrukcija, adaptacija i dogradnja u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada, ovisno o vrsti građevine, smatra se:

a) za stambene građevine: • obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih

dijelova građevina u postojećim gabaritima, • priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture te

rekonstrukcija svih vrsta instalacija, • dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) i • uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u

stambeni prostor.

b) za građevine ostalih namjena (gospodarske, infrastrukturne i druge građevine): • obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih

dijelova građevina, • proširenje i usavršavanje tehnološkog procesa ili procesa rada, • priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture te

rekonstrukcija svih vrsta instalacija.

Iznimno od odredbi prvog stavka ovog članka, postojeće stambene građevine u zoni ugostiteljsko-turističke namjene VN2 "Pod kosu", mogu se rekonstruirati pod uvjetima određenim za stambene građevine u građevinskom području naselja.

Iznimno od odredbi točke b), pri eventualnoj rekonstrukciji naftovoda na dijelu koji je protivan namjeni, pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada, podrazumijeva se samo obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine.



248

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 193. U izgrađenom dijelu građevinskih područja za koja je propisana obveza izrade urbanističkog plana uređenja, do njegovog donošenja, dopuštena je samo rekonstrukcija postojećih građevina prema odredbama ovog Plana. Članak 194.

Plan iz članka 1. ove Odluke izrađen je u 4 (četiri) izvornika ovjerena pečatom Općinskog vijeća Općine Ravna Gora.

Članak 195. Izvornici Plana čuvaju se u Općini Ravna Gora (1), Upravnom odjelu za graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije – ispostava Delnice (1), Javnoj ustanovi Zavod za prostorno uređenje Primorsko – goranske županije u Rijeci (1) i Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (1).

Članak 196. Stupanjem na snagu ove Odluke na području Općine Ravna Gora prestaje vrijediti Prostorni plan Općine Delnice (S.N. br. 15/89), Odluka o dopuni Odluke o donošenju Prostornog plana Općine Delnice (S.N. br. 19/92), Provedbene odredbe Prostornog plana Općine Delnice (S.N. br. 30/94), i GUP Ravna Gora (S.N. br. 20/85, 19/92, 08/99). Članak 197. Ova odluka stupa na snagu osmog dana po objavi u Službenim novinama Primorsko-goranske županije.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE RAVNA GORA plan uredenja Opcine Ravna Gora...Općina Ravna gora...

Documents

Transcript of PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE RAVNA GORA plan uredenja Opcine Ravna Gora...Općina Ravna gora...