PROSTORNI PLAN FOJNICA Prednacrt SD

žir.rač . 562-099-00000341-53 NLB Razvojna banka Banja Luka faks: ++387 51/233 298 žir.rač . 555-007000-19705-21 Nova Banka Banja Luka tel : ++387 51/211 516 žir.rač . 551-790-22202-56-739 Unicredit a.d. Banja Luka e-mail: [email protected]

B A NJ A L U K A VESELINA MASLEŠE 1/IV

akcionarsko društvo

PROJEKT

Projekt a.d., ul. Veselina Masleše 1/IV, upisan kod Okruž nog privrednog suda u Banjaluci, broj registrac ije je : 057-0-Reg-12-001604 JIB broj je : 4401555970004; IB PDV broj je : 401555970004 Šifra djelatnosti privrednog društva : 71 11; Matični broj privrednog društva : 110 18 20 1

PROSTORNI PLAN OPĆINE FOJNICA

2011 - 2031

P R E D N A C R T

Banja Luka, januar 2015. godine

Projekt a.d., ul. Veselina Masleše 1/IV, upisan kod Okružnog privrednog suda u Banjaluci, broj registrac ije je : 057-0-Reg-12-001604 JIB broj je : 4401555970004; IB PDV broj je : 401555970004 Šifra djelatnosti privrednog društva : 71 11; Matični broj privrednog društva : 110 18 20

2



PROJEKT

NOSILAC PRIPREME: OPĆINA FOJNICA

Služba za urbanizam, obnovu, graditeljstvo, katastar i imovinsko-pravne poslove

NOSILAC IZRADE : "PROJEKT", a. d. BANJA LUKA UČESNICI U IZRADI :

RADOJKA NOŽICA, dipl.inž.arh.

BILJANA DALJEVIĆ, master prostorni planer

MARIJA DEJANOVIĆ VILHELM, dipl.inž.pejz.arh.

DARJA ĐAPIĆ, dipl.prostorni planer

IVANA ĐURIĆ, dipl.prostorni planer

DARKO ANTIĆ, dipl.inž.arh.

Mr VANJA ŠATARA, dipl.inž.tehn.

LARISA KNEŽEVIĆ, dipl.inž.geol.

DARKO ČVORIĆ, dipl.inž.saobr.

NENAD NENADIĆ, dipl.inž.građ.

DARIJAN MIŠANOVIĆ, dipl.inž.građ.

MARKO SAVIĆ, dipl.inž.el.

SLAVKO CRNJAK, dipl.inž.el.

Mr RADE LUKIĆ, dipl.inž.polj.

RODOLJUB JANKOVIĆ, dipl.inž.maš.

SLOBODAN STANIĆ, geod.teh.

Mr MILIJANA DOJČINOVIĆ, dipl.pravnik G E N E R A L N I D I R E K T O R

Mr MIROSLAV VUJATOVIĆ, dipl.inž.saob.


3



PROJEKT

SADRŽAJ:

TEKSTUALNI DIO ..............................................................................................................................6

I CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ...................................................................................... 15

II PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA ............................................................................. 23

1. OPŠTA KONCEPCIJA ORGANIZACIJE, UREĐENJA I KORIŠĆENJA PROSTORA ................... 24

2. STANOVNIŠTVO ............................................................................................................................ 27

3. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA NASELJA .................................................................... 32

3.1. Struktura naselja ........................................................................................................................... 33

3.2. Prostori namijenjeni za gradnju ..................................................................................................... 37

4. POLJOPRIVREDNA ZEMLJIŠTA ................................................................................................... 42

5. ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA ....................................................................................................... 45

6. VODE I VODNE POVRŠINE ........................................................................................................... 47

6.1. Bilans vode .................................................................................................................................... 47

6.2. Potrebe za vodom stanovništva i privrede .................................................................................... 47

6.3. Obezbjeđenje tehnološkom vodom privrednih kapaciteta ............................................................ 49

6.4. Vještačke akumulacije ................................................................................................................... 49

7. VODOPRIVREDNA INFRASTRUKTURA ....................................................................................... 50

7.1. Sistem snabdijevanja vodom ........................................................................................................ 50

7.2. Sistemi odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda ........................................................................ 51

8. MINERALNA NALAZIŠTA ............................................................................................................... 52

8.1. Nemetalične mineralne sirovine .................................................................................................... 53

8.2. Metalične mineralne sirovine ......................................................................................................... 54

8.3. Podzemne vode ............................................................................................................................ 58

8.4. Termalne vode .............................................................................................................................. 58

8.5. Eksploataciona polja planirana za sanaciju i rekultivaciju............................................................. 60

9. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA .............................................................................................. 61

9.1. Elektroenergetika .......................................................................................................................... 61

9.2. Termoenergetika ........................................................................................................................... 63

10. SAOBRAĆAJ I VEZE ...................................................................................................................... 64

10.1. Saobraćaj ...................................................................................................................................... 64

10.2. Saobraćajna infrastruktura ............................................................................................................ 68

10.3. Telekomunikacije........................................................................................................................... 69

11. KORIŠĆENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE ....................................................................... 71

11.1. Korištenje vodnih snaga ................................................................................................................ 71

11.2. Geotermalna energija .................................................................................................................... 72

11.3. Energija vjetra ............................................................................................................................... 72

11.4. Energija sunca ............................................................................................................................... 72

11.5. Biomasa ........................................................................................................................................ 73

12. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ................................................................................................ 73

12.1. Upravljanje otpadom ..................................................................................................................... 73


4



PROJEKT

13. PRIVREDA ...................................................................................................................................... 76

13.1. Orijentacija i razmještaj privrede u prostoru .................................................................................. 77

13.2. Turizam, ugostiteljstvo, sport i rekreacija i njihov prostorni razmještaj ......................................... 78

13.2.1. Prostorni aspekt – turizam i ugostiteljstvo ..................................................................................... 80

13.2.2. Prostorni aspekt - sport i rekreacija............................................................................................. 83

13.3. Poljoprivreda ................................................................................................................................. 86

13.4. Šumarstvo ..................................................................................................................................... 90

13.5. Lov i ribolov ................................................................................................................................... 90

13.6. Industrija ........................................................................................................................................ 90

13.7. Rudarstvo ...................................................................................................................................... 92

13.8. Energetika i vodoprivreda ............................................................................................................. 92

13.9. Saobraćaj i telekomunikacije ......................................................................................................... 92

14. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA ................................................................................................ 93

14.1. Društvene djelatnosti naseljenih mjesta ........................................................................................ 93

14.2. Društvene djelatnosti u sklopu planiranih turističkih zona............................................................. 96

15. ZAŠTITA .......................................................................................................................................... 97

15.1. Zaštita okoliša ............................................................................................................................... 97

15.2. Kulturno - istorijsko nasljeđe ....................................................................................................... 102

15.3. Prirodno nasljeđe ........................................................................................................................ 103

15.4. Minska polja ................................................................................................................................ 107

15.5. Zaštita voda i zaštita od voda ...................................................................................................... 108

15.6. Zaštita podzemnih voda i zaštita od podzemnih voda ................................................................ 108

15.7. Zaštita izvorišta, zaštitne zone i pojasevi .................................................................................... 110

16. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA OPĆINE FOJNICA - SINTEZNA PROJEKCIJA ................. 113

16.1. Načela organizacije prostora ....................................................................................................... 113

16.2. Sintezna projekcija korištenja prostora ....................................................................................... 114

III PROJEKCIJA RAZVOJA PROSTORNIH SISTEMA ............................................................ 116

1. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA SISTEMA NASELJA ........................................................ 117

1.1. Smjernice za razvoj stanovništva ................................................................................................ 117

1.2. Smjernice za razvoj naselja ........................................................................................................ 118

1.3. Tretman postojećih objekata van definisanih zona građevinskog zemljišta ............................... 119

1.4. Privremeni objekti ........................................................................................................................ 120

1.5. Smjernice za razvoj turističkih i sportsko-rekreacionih zona ...................................................... 120

1.6. Smjernice za razvoj lokaliteta prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa ...................................... 122

2. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA PRIVREDNE JAVNE INFRASTRUKTURE ..................... 122

2.1. Smjernice za razvoj saobraćajnog sistema ................................................................................. 122

2.2. Smjernice za razvoj vodoprivrede ............................................................................................... 123

2.3. Uslovi za gradnju mHE ................................................................................................................ 124

2.4. Smjenice za razvoj kumunalne infrastrukture ............................................................................. 125

3. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA OKOLINE ......................................................................... 126

3.1. Smjernice za razvoj područja poljoprivrede ................................................................................ 126

3.2. Smjernice za razvoj šumskog područja ...................................................................................... 127

3.3. Smjernice za razvoj, korišćenje i zaštitu mineralnih sirovina ...................................................... 128

3.4. Smjernice za valorizaciju i zaštitu prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa................................ 128

3.5. Smjernice za zaštitu okoliša–zrak, voda i zemljište .................................................................... 130

GRAFIČKI PRILOZI ...................................................................................................................... 136


5



PROJEKT

SPISAK SLIKA

Slika 1 Struktura poljoprivrednog zemljišta Općina Fojnica ...................................................... 42

Slika 2 Motorizacija i prosječna kupovna moć........................................................................... 67

Slika 3 Avanturistički park u nacionalnom parku „Lovćen“, izvor Internet ................................. 85

Slika 4 Avanturistički park - Kletterwald Barenfalle, izvor Internet ............................................ 85

Slika 5 Kamp unutar šumskog kompleksa, izvor Internet ......................................................... 85

Slika 6 Prokoško jezero, izvor internet .................................................................................... 105

Slika 7 Fojnička rijeka, izvor Interet ......................................................................................... 106

Slika 8 Vodopad „Kozice“, izvor Internet ................................................................................. 107

SPISAK TABELA

Tabela 1 Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstva/kućanstava i stanova 2013. godine ...................................................................................................................... 28

Tabela 2 Projekcija broja domaćinstava općine Fojnica za 2018, 2023 i 2028. godinu ........... 30

Tabela 3 Projekcija broja domaćinstava općine Fojnica za 2018, 2023 i 2028. godinu ........... 30

Tabela 4 Projekcija stanovništva općine Fojnica po starosnim grupama i polu 2008-2028. .... 31

Tabela 5 Funkcionalni starosni kontigenti po polu 2008-2028. ................................................. 32

Tabela 6 Planirane prostorne cjeline na području općine Fojnica............................................. 35

Tabela 7 Struktura poljoprivrednog zemljišta ............................................................................ 43

Tabela 8 Kategorije šuma.......................................................................................................... 45

Tabela 9 Vrijednosti specifične potrošnje vode po stanovniku i koeficijenta dnevne neravnomjernosti u planskom periodu .................................................................... 47

Tabela 10 Projekcija broja stanovnika općine Fojnica za 2018, 2023 i 2028. godinu .............. 48

Tabela 11 Raspoložive i potrebne količine vode u periodu 2010 - 2031. godine ...................... 48

Tabela 12 Podaci o zaključenim ugovorima o koncesijama, sa lokalitetima na području općine Fojnica ..................................................................................................................... 53

Tabela 13 Podaci o rezervama dolomita ................................................................................... 54

Tabela 14 Podaci o rezervama krečnjaka ................................................................................. 54

Tabela 15 Rudne zalihe u rudištu Čemernica ........................................................................... 55

Tabela 16 Količina iskorištene rude, zlata i srebra iz ležišta Bakovići u razdoblju (1936-1939)56

Tabela 17 Srednji sadržaj osnovnih komponenti u ležištu Korito .............................................. 57

Tabela 18 Srednji sadržaj osnovnih komponenti u ležištu Kamenica ....................................... 57

Tabela 19 Srednji sadržaj osnovnih komponenti u ležištu Trošnik ........................................... 57

Tabela 20 Srednji sadržaj osnovnih komponenti-tamnoplava slojevita ruda u ležištu Šarman 57

Tabela 21 Srednji sadržaj osnovnih komponenti – svijetlo plava uslojena ruda u ležištu Šarman ................................................................................................................................. 57

Tabela 22 Pojave i objekti termalnih voda sadašnje i potencijalno korištenje .......................... 59

Tabela 23 Ukupan broj registrovanih motornih vozila ............................................................... 65

Tabela 23 Stepen motorizacije .................................................................................................. 65

Tabela 25 Stepen motorizacije u zemljama u okruženju (nivo iz 1995.godine) ........................ 66

Tabela 26 Produkcija krutog otpada na području Kantona ....................................................... 74

Tabela 26 Prikaz izvorišta priključenih u JKP „Šćona“ ............................................................ 110


6



PROJEKT

TEKSTUALNI DIO


7



PROJEKT

UVOD

Prostorni plan općine Fojnica je dugoročni planski dokument koji se donosi za vremenski horizont do 2031. godine.

Plan je urađen prema važećem Zakonu o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH (“Službene novine F BiH” broj 02/06, 72/07,32/08, 04/10, 13/10, 45/10), Zakona o prostornom uređenju Srednjobosanskog Kantona/Županije (“Službene novine KSB/SBK br.11/05) i Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja („Službene novine FBiH”, br. 63/04 i 50/07).

Priprema i proces izrade Plana

Prostorni plan općine Fojnica je temeljni i obavezujući dokument koji određuje osnovne pravce razvoja ovog područja. Ovaj dokument u osnovi sadrži sva relevantna saznanja o prostoru i generiše njihovo racionalno i održivo korišćenje. Izrađen je sa ciljem da se kroz njegovo sprovođenje omogući racionalno korišćenje resursa ovog područja, uz zadovoljenje ekonomske, socijalne i ekološke komponentne.

Podlogu za izradu Prostornog plana općine Fojnica je predstavljala Prostorna osnova plana, koja je izrađena od strane Urbanističkog zavoda BiH Sarajevo, a usvojena od strane Općinskog vijeća Fojnica 03.07.2014. godine.

Proces izrade Prostornog plana

Na temelju članka 23. Zakona o prostornom planiranju i korišćenju zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH br. 2/06), članka 32. Zakona o prostornom uređenju (Službene novine KBS/SBK br. 11/05) i članka 24. Statuta općine Fojnica, Općinsko vijeće Fojnica, na sjednici održanoj dana 28.01.2009. donijelo je Odluku pristupanju izradi Prostornog plana općine Fojnica br. 01-05-69-9/09, nakon čega se pristupilo izradi Prostornog plana općine Fojnica za Odlukom definisani period od 2011. do 2031. godine.

Nosilac pripreme Plana je Općina Fojnica, dok je nosilac izrade Plana, "PROJEKT" a.d. Banja Luka.

Za potrebe stručnog praćenja, usmjeravanja i utvrđivanja koncepta prostornog uređenja Prostornog plana, Odlukom o osnivanju Savjeta za izradu prostornog plana općine Fojnica br. 01–05-794-5/09 od 24.09.2009. godine, imenovani su sljedeći članovi Savjeta Plana:

1. Merdžanić Salkan - Općinski načelnik

2. Protuđer Vinko - predsjednik Općinskog vijeća

3. Predstavnik Ministarstva prostornog uređenja, obnove i povratka SBK/KSB


8



PROJEKT

4. Fišević Šemsudin - načelnik Službe za urbanizam, obnovu, građenje, katastar i imovinsko pravne poslove)

5. Behrić Munib – pomoćnik načelnika za privredu, stambeno komunalne poslove, finansije i budžet

6. Markota Josip – pomoćnik načelnika za opću upravu, društvene djelatnosti, civilnu zaštitu i zajedničke poslove

7. Huseinbašić Jasmina – stručni saradnik za urbanizam i građenje

8. Polutan Džamal, dipl.ing.građ

9. Kučuk Mustafa, dipl.ing.arh.

10. Knežević Siniša, inž.građ.

11. Aletić Senad, dipl.ing.šum.

12. Imamović Šejla, menadžment

13. Bagarić Ivica, predsjednik Komisije za prostorno planiranje, uređenje i ekologiju

14. Memija Emir, vijećnik

Primjenjena metodologija

Primjenjena metodologija izrade Prostornog plana općine Fojnica je u skladu sa Zakonom o prostornom planiranju i korišćenju zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH br. 2/06), Zakonom o prostornom uređenju (Službene novine KBS/SBK br. 11/05), kao i Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH br. 63/04, 50/07 i 84/10). Zakon o prostornom uređenju Srednjobosanskog kantonapod planskim prostornim uređenjem podrazumijeva gospodarenje, zaštitu i upravljanje prostorom na načelima održivog razvoja, a na osnovu cjelovitog pristupa u planiranju prostoro, definiše kao razvojne, odnosno strateške dugoročne planske dokumente kojima se utvrđuju osnovni ciljevi, pravci i instrumenti razvoja u prostoru. Metodološki pristup u izradi Plana prilagođen je zahtjevima i potrebama koji se postavljaju pred dokument ovakvog karaktera. Iz navedenog proističe potreba da Plan u okviru definisanja smjernica za razvoj područja treba da obezbijedi kontinuitet u procesu planiranja.

Na osnovu Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata (''Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine'' br.63/04 i 50/07) definisano je da se Prostorni plan priprema u dvije osnovne faze, i to:

- I FAZA: Priprema i izrada Prostorne osnove s općim i posebnim ciljevima prostornog razvoja, te osnovnom koncepcijom prostornog razvoja

- II FAZA: Izrada prednacrta, nacrta i prijedloga Prostornog plana

Prostorna osnova predstavlja osnovu za izradu Prostornog plana općine Fojnica, za period od 2011. do 2031. godine. U prostornoj osnovi su sadržane sve značajne karakteristike ovog prostora, kao i razvojni pravci koji su značajni za ovaj prostor. Od strane nosioca pripreme Plana, prikupljena je sva raspoloživa relevantna Informaciono-


9



PROJEKT

dokumentaciona osnova, i ista predata nosiocu izrade Plana. Obradom prikupljenih podataka od strane nosioca izrade Plana, sagledani su svi aspekti značajni za ovaj prostor i izvršeno je:

• snimanje postojećeg stanja, analiza prikupljenih podataka i ocjena mogućnosti daljeg razvoja,

• određivanje općih ciljeva prostornog razvoja, • određivanje posebnih ciljeva prostornog razvoja, • izrada osnovne koncepcije prostornog razvoja.

Općinsko vijeće Fojnica je na sjednici održanoj 03.07.2014. godine donijela Odluku o usvajanju Prostorne osnove prostornog plana općine Fojnica 2011-2031 (broj: 01-05-843-7/14).

Usvajanjem Prostorne osnove od strane Općinskog vijeća, završena je prva faza i započela druga faza, odnosno izrada Prednacrta Prostornog plana općine Fojnica 2011-2031.

U okviru izrade prednacrta, nacrta i prijedloga Prostornog plana, kao druge faze

procesa izrade Prostornog plana, definišu se: • opći i posebni ciljevi prostornog razvoja, • projekcija prostornog razvoja, • projekcija razvoja prostornih sistema, • odluka o provođenju Prostornog plana.

Opći i posebni ciljevi preuzimaju se iz usvojene Prostorne osnove.

Projekcija prostornog razvoja preuzima i razrađuje usvojeni koncept prostornog razvoja.

Projekcija razvoja određenog prostornog sistema konkretizira koncept prostornog razvoja za određeni prostorni sistem i daje smjernice za prostorni razvoj užeg područja.

Odlukom o provođenju Prostornog plana utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora, te na taj način obezbjeđuje realizacija plana.

Grafički dio Prostornog plana općine Fojnica čini 9 tematskih karata, rađenih u razmjeri 1 : 25000.

Metodologija izrade Plana zasnovana je na evropskoj konvenciji o predjelu, kao i savremenim urbanističkim trendovima koji definišu planiranje kao proces, a ne samo kreiranje zamrznute planirane slike prostora, što je bio slučaj u prethodnim tradicionalnim pristupima. Ovakav pristup planiranju proistekao je iz neefikasnosti tradicionalnog pristupa te iz promjenjene uloge glavnih učesnika u procesu planiranja (učešće tržišne ekonomije i smanjen nivo intervencije države na ekonomskom i društvenom polju).

Preporučene međunarodne norme su Evropska konvencija o predjelu i principi održivog razvoja, Perspektiva prostornog razvoja Evropske unije, norme kvaliteta ISO 9001, norme zaštite životne sredina ISO 14001, izvještaji i zaključci međunarodnih konferencija, Evropskih komisija koje se odnose na oblasti ključne u planiranju prostora.


10



PROJEKT

Motiv i ciljevi izrade plana

Prostorni plan općine Fojnica utvrđuje uslove za dugoročno uređenje područja općine, svrhovito korištenje, namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša te posebno zaštitu kulturne baštine i vrijednih dijelova prirode.

Svrha i opći cilj Prostornog plana općine Fojnica je osiguranje razvoja općine na načelima održivog razvoja. Ovaj cilj će se ostvarivati na način da se propiše, omogući i potiče:

• Prostorni razvoj baziran na demografskom razvoju temeljenom na prirodnom priraštaju stanovništva i ograničenom mehaničkom prilivu (uz omogućavanje poboljšavanja obrazovne strukture i zaposlenosti) te uspostava ravnoteže između takovog demografskog razvoja i prostornog razvoja grada (racionalno korištenje prostora).

• Zaštita vrijednih područja, posebno spomenika prirode "Vranica" i zaštićenih krajolika Pogorelica-Bitovnja i Fojničke rijeke, istorijskog jezgra naselja, pojedinačnih spomenika i spomeničkih lokaliteta, kvalitetnih parkovskih, šumskih i rekreacijskih površina i kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta te sanacija dijelova ugrožene ili devastirane prirodne i kulturne baštine.

• Privredni razvoj baziran na čistim tehnologijama, proizvodnim pogonima manjeg mjerila (razvoj malih i srednjih poduzeća), značajnom udjelu servisnih djelatnosti i turizma te razvoju poljoprivrede i lovstva.

• Osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale građevine i sadržaje državnog i kantonalnog značaja u skladu sa njihovim realnim potrebama.

Projektnim zadatkom za izradu Prostornog plana općine Fojnica okvirno su definisana sljedeća načela izrade plana:

• ravnomijernog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja prostora općine, uz njegovanje i razvijanje prostornih osobenosti općine;

• održivog razvoja i racionalnog korišćenja i zaštite prostora; • zaštite integralnih vrijednosti prostora i zaštite i unapređenja stanja okoliša; • zaštite graditeljskog nasljeđa i vrijednih dijelova prirode; • usaglašavanje interesa korisnika prostora i prioriteta djelovanja značajnih za općinu; • usaglašenost prostornog uređenja općina međusobno i s prostornim uređenjem

Kantona i Federacije BiH; • uspostavljanje sustava informacija o prostoru, značajnih za općinu, s ciljem

planiranja, korišćenja i zaštite prostora općine.

Vizija prostornog plana

Općina Fojnica je područje u kojem živi 13047 stanovnika1. Zahvaljujući vrijednom diverzitetu prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa sa estetskim, ekološkim i kulturnim vrijednostima i sa velikom biološkom raznolikošću ima velike pretpostavke da postane izuzetno atraktivna turistička destinacija.

1 Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013.godine - Preliminarni rezultati


11



PROJEKT

Vizija razvoja općine Fojnica u periodu do 2031. godine, je zasnovana na simultanoj zaštiti i održivom korišćenju prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti u vidu dobro osmišljenih i organizovanih turističkih proizvoda podržanih i od strane agroprivrede i agroturizma i ukupne privrede općine.

U skladu sa tim, ovo područje u budućnosti karakteriše potpuna dominacija vrijednih, stabilnih i očuvanih šumskih ekosistema, velikog diverziteta, sa potpuno očuvanim prirodnim i kulturno-istorijskim dobrima, uz ograničene i prostorno definisane građevinske zone, na kojima su precizno propisane mjere i načini gradnje.

S obzirom veliko procentualno učešće zaštićenog područja u ukupnoj površini općine, od ukupno 75%, isto postaje predmetom kantonalne i nacionalne odgovornosti, a njegov prostor iziskuje znanja, iskustva i međunarodne standarde u uspostavljanju održive zaštite, valorizacije biološke razovrsnosti, kulturno-istorijskih vrijednosti te budućeg razvoja.

Općina Fojnica treba da se razvije u atraktivnu turističku destinaciju u kojoj se ostvaruje jedinstvo očuvanog prirodnog pejzaža i kvalitetne i odmjerene turističke ponude u vidu banjsko, sportsko-rekreativog i drugog turizma. Organizacija zaštićenog prostora treba da bude održiva i da promoviše prirodne vrijednosti, ekologiju, zdrav život i kvalitet boravka. Jedinstvenost lokacije u odnosu na slična planinska područja u okruženju određuje bogato prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe i specifična mjesta hodočašća, te se posebna pažnja usmjerava na zaštitu ovih lokaliteta i ambijenta u kojem se nalaze.

U planskom periodu, prihodi od turizma uz podršku ostalih grana privrede bi trebali uveliko poboljšati ekonomsku situaciju ovog područja.

PREGLED INFORMACIONO-DOKUMENTACIONE OSNOVE

Zakoni, uredbe, odluke

• Zakon o prostornom planiranju i korišćenju zemljišta na razini Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH br. 2/06)

• Zakon o prostornom uređenju (Službene novine KBS/SBK br. 11/05)

• Odluka o proglašenju Prokoškog jezera (Službene novine Srednjobosanskog kantona br.)

• Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH br. 63/04, 50/07 i 84/10)

• Zakon o šumama SBK (Službene novine SBK br. 33/14)

• Zakon o zaštiti prirode FBiH (Službene novine FBiH br.66/13)

• Zakon o lovstvu FBiH (Službene novine FBiH br.04/06)

• Zakon o geološkim istraživanjima Federacije Bosne i Hercegovine (Službene novine FBiH br. 2/10)

• Zakon o rudarstvu FBiH (Službene novine FBiH br. 36/10)


12



PROJEKT

• Zakon o rudarstvu Srednjobosanskog kantona (Službene novine SBK broj 15/01)

• Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03 i 38/09)

• Zakonom o zaštiti zraka (Sl. novine FBiH 33/03 i 04/10)

• Zakono o vodama (Sl. novine FBiH broj 70/06)

• Zakon o zaštiti od buke (Sl. novine FBiH broj 110/12)

• Zakon o upravljanju otpadom (Sl. novine FBiH broj 72/09, 33/03)

• Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujucih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH broj 1/12)

• Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak ('Službene novine FBiH' broj 12/05)

• Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacionim sistemom za zaštitu prirode i vršenju monitoringa ('Službene novine FBiH' broj 46/06)

• Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za vode koje se nakon prečišćavanja iz sistema javne kanalizacije ispuštaju u prirodni prijemnik (Sl. novine Federacije BiH, broj 18/98)

• Pravilnik o graničnim vrijednostima opasnih i štetnih materija za tehnološke otpadne vode prije njihovog ispuštanja u sistem javne kanalizacije odnosno u drugi prijemnik (Sl. novine Federacije BiH, broj 18/98)

• Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom ('Službene novine FBiH' broj 88/11, 28/13)

• Odluka o karakterizaciji površinskih i podzemnih voda, referentnim uslovima i parametrima za ocjenu stanja voda i monitoringu voda (Sl. novine Federacije BiH, br. 1/94, 8/95, 58/02, 19/03, 2/06 i 8/06)

• Uredba o selektivnom prikupljanju, pakovanju i označavanju otpada (Sl. novine FBiH broj 38/06)

• Odluka o pristupanju izradi Prostornog plana općine Fojnica

• Odluka o osnivanju Savjeta za izradu prostornog plana općine Fojnica

• Odluka o kategorizaciji cesta u autodceste i brze ceste, magistralne cste i regionalne ceste (Službene novine FBiH br. 464/14)

• Odluka o zaštiti vrela Požarna i Tocila (br.18/86 donešena dana 02.jula 1986.god. od strane općinske Službe nadležne za izdavanje vodnih akata)

• Odluka o zaštitnim zonama izvorišta Bježanija (br.7/79 donešena dana 30.marta 1979.god. od strane Skupštine općine Fojnica)

Međunarodne konvencije

• Evropska konvencija o predjelu


13



PROJEKT

• Perspektiva prostornog razvoja Evropske unije

• Direktivu o staništima (EU HABITATS DIRECTIVE)

• Konvencije o biodiverzitetu od 2002. godine

• IUCN Kategorizacija

Korišćena litetatura i dokumentacija

• PP SBK 2005-2025.

• Strateški plan razvoja općine Fojnica 2010-2015.

• LEAP Općine Fojnica, 2004.

• Plan upravljanja otpadom za područje Srednjobosanskog kantona/Kantona središnja Bosna za period 2015-2025. godina

• Zaštita kvaliteta voda na slivnom području rijeke Fojnice, Institut za hidrotehniku, Sarajevo 2007.

• Master plan razvoja turizma za zimsko-rekreativni centar „Poljana“ Fojnica, 2009.

• Program razvoja poljoprivrede na području Srednjebosanskog kantona (2009-2015), 2009.

• Projekat hidrogeološkog istraživanja termalnih voda za potrebe lječilišta Reumal i Aquatermal Fojnica, Institut za geologiju Građevinskog fakulteta Sarajevo, 2001

• Elaborata zaštite izvorišta termalne vode Banja Fojnica, Gea doo Tuzla, 2013

• Situacija sa lokacijom postojećih i prognoziranih bušotina

• Situaciona karta prve zaštitne zone bušotine FB-1, FB-2 i B-1a

• Strategija upravljanja vodama Federacije Bosne i Hercegovine 2010 – 2022. - Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo i Zavod za vodoprivredu d.o.o. Mostar, 2012

• Nacrt vodne politike u BiH, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, 2011.

• Hidroenergetsko korišćenje vodnih tokova na teritoriji SO Fojnica – Studija, R.O. „Hidroprojekat“ – RJ „Vodoprivreda“, Beograd, 1987.

• Idejno rješenje sekundarne vodoopskrbne mreže ruralnog dijela općine Fojnica, Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, 2008.

• Međuopćinski vodovodni sistem Fojnica-Kiseljak – Glavni projekat rekonstrukcije dijela vodovodne mreže u ulici Bosanska –Fojnica, Zavod za vodoprivredu d.d. Sarajevo, 2004.

• Idejno rješenje mHE Majdan 2

• Projekat Hidrogeološka istraživanja termalnih voda za potrebe RCMR „Reumal“ i „Aquareumal“ Fojnica, Građevinski fakultet u Sarajevu, Institut za geologiju u Sarajevu, 2011.


14



PROJEKT

• Hidrogeologija odabrana poglavlja, Bašagić, M.Skopljak, F., Građevinski fakultet u Sarajevu, 2007.

• Remedijacija podzemnih voda i geosredine, N. Krešić, S. Vujasinović, I. Matić, Beograd 2006.

• Glavni rudarski projekat PK „Ugljevik – Istok“ – Opšti dio i projektna rješenja, 2010.

• Zaštićena područja, Udruženje građana za zaštitu okoline Zeleni-Neretve

Grafičke podloge korišćene za potrebe izrade prostornog plana

• Digitalne topografske karte u razmjeri 1:25 000,

• Katastarske podloge u razmjeri 1:5 000, 1:2 500, 1:1 000

• Digitalni orto-foto općine Fojnica u razmjeri 1:5 000 iz 2008,


15



PROJEKT

I CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA


16



PROJEKT

1. OPĆI CILJEVI

Opće društveno stanje sa novim društveno-političkim odnosima u državi, novim privredno- ekonomskim sistemom i karakteristikama društva u traziciji, suočava se sa teškoćama u definiranju konkretnih kratkoročnih, srednjeročnih i dugoročnih ciljeva. Zbog opće privredne recesije, nedostatka kvalitetnih kadrova, tehnološke zaostalosti, nejasne su mogućnosti uključenja u svjetske tehnološke trendove i vlastito mjesto u istim.

U kreiranju ciljeva, uz uvažavanje datih ocjena, polazi se od opće prihvaćenih smjernica budućeg globalnog razvoja kao što su :

• Prihvatanje principa održivog razvoja,

• Uvođenje novih tehnologija,

• Razvoj tržišnih odnosa i povećanje efikasnosti,

• Humanizacija življenja,

• Razvoj lokalne uprave i veće uloge pojedinca u cilju demokratizacije društva,

• Globalizacija i regionalizacija društva.

Među općim zajedničkim ciljevima izdvajaju se oni čije ostvarivanje stvara povoljnije mogućnosti za dalji razvoj i dostizanje posebnih ciljeva prostornog uređenja, koji su usaglašeni sa Strateškim planom razvoja općine Fojnica za period 2010-2015. godine:

• Razvoj ekonomije uz kontinuirano povećanje makro-ekonomske stabilnosti: ukupno povećanje poslovnih aktivnosti, povećanje investicionih ulaganja, povećanje zaposlenosti, povećanje industrijske proizvodnje, povećanje izvoza i vanjskotrgovinske stabilnosti, povećanje izvornih prihoda i ostvarenje drugih pozitivnih makro-ekonomskih efekata;

• Kreiranje povoljnog ambijenta i poslovnog okruženja za potencijalne investitore;

• Ekonomija utemeljena na znanju i novim tehnologijama;

• Razvoj institucionalne strukture za unaprijeđenje partnerstva javnog, privatnog i nevladinog sektora;

• Razvoj privredne infrastrukture kao preduvjet za razvoj ekonomije;

• Razvijen sektor malih i srednjih poduzeća (SME Sektor);

• Razvoj poslovne infrastrukture za podršku razvoja SME;

• Razvoj finansijskih instrumenata za razvoj SME;

• Razvijena poljoprivreda i prerađivačka agro-industrija;

• Razvijen turizam-općina Fojnica prestižna turistička destinacija;

• Podrška razvoju izvozno orijentiranoj privredi;

• Kreiranje i permanentno unaprijeđenje afirmativnog imidža Općine Fojnica;

• Visok stepen zaposlenosti i obrazovanje ljudskih resursa;


17



PROJEKT

• Kreiranje povoljnog okruženja za razvoj, primjenu i transfer znanja i tehnologije;

• Uspostavljen sistem podrške mladima;

• Kreiranje i unaprijeđenje povoljnog okruženja za realizaciju razvojnih poduzetničkih ideja i projekata;

• Kvalitetnija valorizacija i racionalno korištenje prirodnih resursa;

• Unaprijeđenje zaštite i promocije čovjekove okoline;

• Razvoj informacionog sektora uz korištenje savremenih informacionih tehnologija;

• Primjena savremenih modela Strateškog planiranja i upravljanja Programima i

• Projektima;

• Usklađivanje i repozicioniranje ekonomskih tokova i ciljeva shodno postojećim prilikama u okruženju;

• Afirmacija i razvoj „Ekološke privrede“.

U razradi općih ciljeva postavljaju se i ciljevi prostornog uređenja općine koji se odnose na korigovanje već uspostavljenih ili formiranje novih ciljeva upotrebe prostora :

• Racionalizacija organizacije korištenja i zaštite prostora, plansko usmjeravanje daljnjeg prostornog razvoja u skladu sa njegovom prirodnom i radom stvorenom podobnošću u cilju stvaranja onih uslova kojima će se ostvariti maksimalni doprinos privređivanju i humanizaciji uslova življenja,

• Ujednačavanje stepena, prostornog, urbanog i komunalnog razvoja urbanih područja na prostoru općine, kao uslova za ravnomjeran raspored privrednih i drugih funkcija u prostoru,

• Ravnomjerniji razvoj općinskih naseobinskih struktura kroz stvaranje lokacijskih pretpostavki za prostornu distribuciju, privrednih kapaciteta, poboljšanje saobraćajne povezanosti, a sve u cilju ravnomjernijeg rasporeda stanovništva na području Općine i ublažavanje demografskih negativnih trendova.

• Usklađivanje prostorne organizacije privrede sa prostornom organizacijom ostalnih urbanih i prostornih funkcija, a posebno stanovanja, ostvarivanjem odgovarajućeg odnosa između rada i stanovanja, kombinujući gdje god je moguće radne i stambene zone,

• Omogućavati organizaciju i razvoj takvih vidova saobraćaja koji će obezbjeđivati adekvatno funkcioniranje naseobinske strukture uz što manje gubitka vremena u transportu,

• Obezbjeđivati uslove za brži razvoj turizma i drugih pratećih djelatnosti koje doprinose unapređenju turističke ponude, a u cilju većeg korištenja prirodnih i kulturno-historijskih vrijednosti i razvoja pratećih sektora privrede,

• Razvijanje prepoznatljivih turističkih potencijala za razvoj turističke privrede,

• Očuvanje prirodnih kulturno-historijskih vrijednosti i objekata na prostoru općine, stavljajući ih u funkciju ukupnog razvoja i potreba stanovništva i privrede,


18



PROJEKT

• Zaštita izvorišta, očuvanje podzemnih i otvorenih vodnih tokova, zaštita od voda i erozija, racionalnije korištenje vode putem štednje, smanjenjem gubitka u distribuciji, reciklaža otpada i sl.,

• Maksimalna štednja i racionalno korištenje svih vidova energije.

Navedeni ciljevi su okvir za razradu posebnih ciljeva za pojedine razvojne oblasti (sektore).

2. POSEBNI CILJEVI

Poljoprivredno zemljište

• Utvrđivanje stvarnog stanja, kapaciteta obradivog poljoprivrednog zemljišta (oranice, bašte, voćnjaci, prirodne livade kao intenzivno obrađivane površine) i neobradivog (pašnjaci, trstici i bare);

• Koristiti proizvodne sposobnosti zemljišta po osnovu bonitetne vrijednosti i agrozona u cilju optimalnog korištenja. Prioritet dati poljoprivrednoj proizvodnji, a ostale potrebe zadovoljavati prema mogućnostima na zemljištu lošijeg kvaliteta;

• Povećati učešće obradivog zemljišta u ukupnoj površini poljoprivrednog zeljišta;

• Spriječiti procese erozije zemljišta odnosno odnošenja zemljišnog supstrata i hranljivih materija;

• Sprečavanje i otklanjanje štetnih posljedica koje nastaju zagađivanjem tla od strane privrednih subjekata.

Šume i šumsko zemljište

• Utvrđivanje i prostorno definisanje stvarnog stanja šumskih područja;

• Utvrđivanje prostora koji trajno ostaju šumska područja – zaštitne šume i šume posebne namjene ( zaštićene šume, šumski rezervati, sjemenske sastojine i sl. );

• Očuvanje i unaprjeđenje općekorisnih funkcija i biološke raznolikosti šume;

• Svestranije korištenje šuma i šumskog kompleksa;

• Prevođenje degradiranih šumskih područja u vrijednije sastojine (visoke degradirane šume, izdanačke, goleti sposobne za pošumljavanje i sl.).

Mineralne sirovine

• Uskladiti interese potencijalnih korisnika prostora na kojem su registrirana ležišta mineralnih sirovina, posebno s aspekta zaštite prirodnih vrijednosti;

• Zaštititi prostore i lokalitete pojava i ležišta mineralnih sirovina te termalnih voda odgovarajućeg kvaliteta za razne namjene (energetika, građevinarstvo, vodoprivreda, poljoprivreda, zdravstvo i drugo);


19



PROJEKT

• Umanjiti ili otkloniti štete nastale djelovanjem eksploatacije i prerade mineralnih sirovina;

• Rekultivisati prostore koji su devastirani aktivnostima vezanim za eksploataciju mineralnih sirovina.

Sistem naselja

• Uspostaviti policentričan sistem razvoja naseljenih mjesta, te omogućiti policentrično-sistemsko funkcionisanje naseobinskog fonda.

• Rasteretiti općinski centar inaugurisanjem sekundarnih i tercijarnih centara na prostorima van urbanog područja grada.

• Unapređivati naseobinsku strukturu i mrežu naselja kroz povećanje stepena urbanizacije i prostorne organizacije kojom će se obezbijeđivati uravnotežen razvoj cjelokupnog područja općine.

Saobraćaj

• Izgradnjom sistema regionalnih i lokalnih cesta postići potpunu povezanost naseobinske strukture općine Fojnica u cilju ravnomjernog razvoja općine.

Telekomunikacije

• Razvoj telekomunikacijskog sistema za prenos podataka na području općine Fojnica neposredno će se odraziti na organizaciju života i rada njenih građana, te je potrebno razvoj ove oblasti usmjeriti na uspostavljanje i razvoj mreže javnih mobilnih veza i mreža za prijenos podataka povećanjem mjesnih telefonskih mreža te proširenja komutacionog i prenosnog sistema;

• Osnovu prenosnog sistema treba da čine povezani kablovski sistemi odgovarajućeg kapaciteta kako bi se obezbjedila što veća raspoloživost.

Vode, vodne površine i vodna infrastruktura

• Sanirati i nadograditi drenažni sistem za evakuaciju površinskih voda te snižavanje nivoa podzemnih, čime se poboljšava bonitet i vrijednost zemljišta;

• Nadgradnjom i objedinjavanjem postojećih kapaciteta sistema za vodosnabdijevanje formirati centralizovani sistem na nivou općine;

• Izgradnjom sistema za dispoziciju i tretman otpadnih voda podržavati strateško opredjeljenje očuvanja kvaliteta vodnih resursa. Prioritetno rješavati ovaj problem u većim naseobinskim aglomeracijama.

• Valorizirati, unaprijediti i dovesti do optimalnog nivoa proizvodnju i korištenje kako postojećih, tako i potencijalnih termalnih voda jer imaju multiplikativno djelovanje na razvoj cjelokupnog gospodarstva općine.

Energetika

• Rezervisati prostor podesan za izgradnju vjetroelektrana;


20



PROJEKT

• Analizirati mogućnost izgradnje manjih hidroenergetskih kapaciteta čija izgradnja ne bi smjela ni u kom slučaju uticati na prirodne vrijednosti vodotoka i krajolika;

• Izgradnjom sistema za gasifikaciju rješavati energetske potrebe stanovništva i privrede kao alternativno rješenje postojeće situacije;

• Dogradnjom elektrodistributivnih kapaciteta unutar općine podržavati policentričan razvoj općine.

Upravljanje otpadom

• Zbrinjavanje komunalnog čvrstog otpada riješiti potpisivanjem međuopćinskog sporazuma ze odlaganje otpada na Regionalnoj deponiji Mošćanica (četiri općine iz SBK, Travnik, N. Travnik, Vitez i Busovača već imaju potpisan sporazum).

Društvene djelatnosti

• Razvitak što potpunijim zadovoljenjem potreba stanovništva u pogledu obima, kvalitete i dostupnosti usluga i sadržaja društvenih djelatnosti (obrazovanje, nauka, kultura, sport, zdravstvo, socijalna zaštita), uz racionalno iskorištenje prostora.

Posebno zaštićeni prostori

• Inicirati izradu PPPPO od značaja za F BiH (Vranica) u kome će se definisati obuhvat i prostorna organizacija zaštićenog područja.

Ugrožena područja

• Spriječiti trend devastacije područja Spomenika prirode „Prokoško jezero“. Privreda

Dinamika i ostvareni nivo privredne razvijenosti prestavlja materijalni temelj iz kojeg će se izravno alimentirati svi planski zahvati i zadaci koji su opredjeljeni koncepcijom razvoja, iz domena korištenja prirodnih uvjeta i resursa te planski usmjerene izgradnje kako bi se ostvarili sljedeći zadaci:

• Pravilnim lociranjem privrednih kapaciteta postići uravnotežen razvoj općine. Posebnu pažnju posvetiti lociranju radnih zona na urbanom području grada Fojnice uz težnju da se dijelovi postojeće radne zone prestruktuiraju i koriste za gradski profiliran razvoj urbanog područja.

Prirodno nasljeđe

• Osigurati pravo svakog građanina na zdrav okoliš, odmor i razonodu u prirodi, u skladu sa Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima (Universal Declaration of Human Rights - UDHR) koju je usvojila Generalna skuštin UN 1948 godine;

• Osigurati održivo korištenje prirodnih dobara na dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja;

• Očuvanje postojećeg biodiverziteta na prostoru općine kako u integralno zaštićenim područjima tako i izvan njih. Ovaj cilj podrazumijeva primjenu različitih metodologija


21



PROJEKT

kako bi se izvršila (ili dovršila) florističko-faunistička istraživanja i uradila njihova inventarizacija;

• Spriječiti trend devastacije Prokoškog jezera i ponuditi rješenje za sprečavanje eutrofikacije.

Kulturno-historijsko nasljeđe

Zaštita i očuvanje kulturno-povijesnog naslijeđa kroz:

• Identifikaciju i dokumentaciju;

• Pravnu zaštitu graditeljske baštine;

• Prostorno-plansku zaštitu;

• Održavanje kulturno-povijesnog naslijeđa i integralnu brigu za njegovo očuvanje;

• Konzerviranje ili učvršćivanje povijesnih građevina ili sklopova;

• Obnovu i rekonstrukciju;

• Revitalizaciju;

• Stavljanje kulturno-historijskog naslijeđa u funkciju turizma;

• Opće i specijalističko obrazovanje i podizanje svijesti o potrebi zaštite i vrijednosti kulturno- historijskog naslijeđa.

Stanovništvo

• Ubrzati demografski i socijalni razvoj stanovništva općine Fojnica u odnosu na prosjek Kantona i Federacije BiH;

• Ostvariti sve neophodne uslove da u što kraćem roku broj stanovnika na prostoru općine dostigne broj stanovnika iz popisne 1991 godine;

• Aktivnom demografskom politikom podsticati: rast i zadržavanje stanovništva, kao i vitalne karakteristike stanovništva na području općine;

• Zdravo i obrazovano stanovništvo može se postići redovnim i kontinuiranim ulaganjem u zdravlje i obrazovanje, na taj način stanovništvo-čovjek postaje temeljni faktor i akter razvoja općine;

• Obnovom ruralnih područja stvoriti uslove za njihovu demografsku revitalizaciju. Turizam na bazi prirodnog i kulturno-historijskog naslijeđa

• Locirati područja namjenjena turizmu i rekreaciji unutar zaštićenih područja i na kontaktu sa ovim područjima;

• Ostvarivanje dobrobiti lokalnog stanovništva;

• Naučni monitoring prirodnih procesa i edukacija na bilo kojem obrazovnom nivou, odnosno obrazovanje u prirodi;

• Odgovorno djelovanje od strane turista i turističke privrede;

• Postizanje najmanje moguće potrošnje neobnovljivih prirodnih resursa;


22



PROJEKT

• Naglašeno lokalno učešće, vlasništvo i poduzetničke mogućnosti od strane lokalnog seoskog stanovništva;

• Sagledavanje prostora u širem kontekstu, od lokalnog do europskog, kako bi se izbjegle međusobne neusklađenosti, nepovoljni utjecaji, ali i očuvale specifične vrijednosti;

• Izgradnja informacijskog sistema o sadržajima, lokacijama, kalendaru događaja i glavnim ponuđačima turističkih usluga;

• Primjena koncesije za korištenje turistički pogodnih lokacija. Kontaminiranost minama i eksplozivnim sredstvima

• Očistiti prostor općine Fojnica od mina do 2019. g (prema Strategiji protuminskog djelovanja BiH 2009-2019 g.).


23



PROJEKT

II PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA


24



PROJEKT

1. OPŠTA KONCEPCIJA ORGANIZACIJE, UREĐENJA I KORIŠĆENJA PROSTORA

Opšta koncepcija organizacije, uređenja i korišćenja teritorije općine Fojnica u periodu do 2031. god. zasniva se na ravnomjernijem teritorijalnom razvoju, aktiviranju privrednih potencijala, razvoju turizma, zaštiti i aktiviranju prirodnih vrijednosti i potencijala, uz poštovanje principa održivog razvoja i naročito zaštite životne sredine u skladu sa aktuelnim trendovima.

U planskom periodu očekuje se razvoj općine kao privrednog i kulturnog centra od kantonalnog, federalnog i međunarodnog značaja, sa urbanizovanim i tehnološki razvijenim urbanim nukleusom i razvijenim ruralnim prostorom, organizovanim u policentričnoj mreži naselja.

U cilju ostvarivanja ovog planskog koncepta predviđa se unapređenje saobraćajne i infrastrukturne opremljenosti, multifunkcionalno povezivanje urbanih i ruralnih dijelova, planskog uređenja i kontrolisane izgradnje prostora, unapređenje javnih službi i urbanog standarda i održivo korišćenje prirodnih dobara.

Praćenjem kretanja broja stanovnika, kapaciteta i strukture poslovnih preduzeća i javnih službi uočava se, u prethodnom periodu, kontinuiran pad u naseljima ruralnog prostora i razvoj gradskog centra.

Uslijed ovih trendova jedan od osnovnih ciljeva prostornog razvoja je ravnomjerniji teritorijalni razvoj i oživljavanje ruralnih prostora. Planiranom mrežom naselja predviđa se formiranje više centara koji će biti nosioci razvoja i poboljšanja uslova života na selu.

Da bi se aktiviralo vanurbano područje planira se: razvoj turizma; usmjeravanje investicija i realizacija podsticaja za život i rad u vangradskoj teritoriji; unapređenje infrastrukturne opremljenosti.

Urbano jezgro općine predstavlja posebnu cjelinu. U planskom periodu očekuje se dalji razvoj i unapređenje urbanih funkcija i unapređenje urbanog standarda u ovoj cjelini. Kompleksna problematika urbanog uređenja gradske strukture ovog tipa zahtijeva razradu kroz urbanistički plan, kojim će se planirati razmještaj poslovnih, stambenih i javnih funkcija, saobraćajnih i infrastrukturnih sistema, sistema zelenih površina i svih pratećih urbanih funkcija.

Uže urbano područje treba razvijati kao atraktivan gradski prostor sa razvijenom mrežom javnih gradskih površina, i inkorporiranim prirodnim i kulturnim nasljeđem. U skladu sa tradicijom posebno se ističe obaveza ozelenjavanja i razvoja mreže gradskih parkova, prostranih aleja i bulevara sa šetnicama i drvoredima.

Privredni razvoj bi se u vremenskom horizontu plana trebao zasnivati naročito na razvoju djelatnosti koje su sposobne za konkurentski nastup na domaćem i inostranom tržištu kao što su industrija, poljoprivreda i turizam.

Industrija koja se zasniva na prirodnim resursima mora imati prioritet u razvoju. Posebno treba izdvojiti prerađivačku industriju, na bazi razvoja poljoprivrede, šumarstva i rudarstva.


25



PROJEKT

Turizam i ugostiteljstvo bi u planskom periodu trebali imati mnogo veći značaj nego u dosadašnjem periodu, jer bi trebalo da se aktiviraju turistički potencijali sa cjelokupnog prostora općine. Naima, planom su evidentirani brojni turistički potencijali te se otvara mogućnost razvoja policentrične mreže turističkih zona, naročito u vanurbanim područjima. Razvojni potencijali su najviše vezani za izuzetne prirodne i kulturne vrijednosti te se naglašava važnost njihove zaštite i integralnog pristupa u odlukama vezanim za uređenje i korišćenje na način da se ne ugrozi njihov značaj.

Značaj i uloga poljoprivrede i šumarstva proizilazi iz značajnih prirodnih uslova za njihov razvoj (vrijedno poljoprivredno zemljište i šumski kompleksi) te se ističu kao važni činioci u strategiji organizacije, uređenja i korišćenja prostora.

Poljoprivreda je jedna od ključnih djelatnosti za razvoj vanurbanog prostora općine, a predstavlja i veoma važan faktor za održanje ravnoteže i zaštite životne sredine. Poljoprivredna politika zasniva se na iskorišćenju prirodnih i ljudskih resursa, primjenjivanju mjera za smanjenje siromaštva ruralnog stanovništva i na jačanju konkurentnosti unutar sektora. Neophodno je poboljšati trgovinski bilans u poljoprivredi i ukupnu produktivnost sektora povećati dodatnu vrijednost i poboljšati logistiku i preradu. Poboljšanje efikasnosti i produktivnosti primarnog sektora moraju biti praćeni naporom u razvoju profesionalnih i tehničkih vještina radne snage kroz edukaciju i stručnu preobuku i stvaranje i jačanje specijalizovanih berzi, osiguravajućih zavoda, ruralnih banaka i kreditnih institucija i garancijskog fonda. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti i kontroli kvaliteta poljoprivrednog zemljišta. Planom se stoga maksimalno sprječava pretvaranje poljoprivrednog zemljišta u druga zemljišta, naročito kvalitetnih bonitetnih klasa.

Planske aktivnosti koji se odnose na gazdovanje šumama definisani su šumsko - privrednim osnovama, osnovnim planskim dokumentom u šumarstvu koji mora biti usaglašen sa ovim planom. Aktivnosti su planirane kroz prostu i proširenu reprodukciju a zatim i veću zastupljenost ostalih vidova korišćenja šuma (sekundarni šumski proizvodi, rekreacija, turizam i dr). Proširena reprodukcija obuhvata šumsko uzgojne radove na rekonstrukciji i direktnoj konverziji degradiranih visokih i izdanačkih šuma. Plan proširene reprodukcije šuma uglavnom je zasnovan na pošumljavanju goleti i drugih degradiranih neobraslih zemljišnih površina koje su pogodne za pošumljavanje i gazdovanje. Potrebno je obezbijediti sredstva i za uređivanje šuma u kontekstu uređenja park šuma i sličnih aktivnosti u kontekstu socijalne i zaštitne funkcije šuma.

Takođe, u planskom periodu posebnu pažnju potrebno je posebnu pažnju posvetiti zaštiti šuma u kontekstu zaštićenih objekata prirode. U tom smislu, kroz postupak certifikacije identifikovani su lokaliteti koji se predlažu za zaštitu i koji se ovim planom i potvrđuju. U planskom periodu, kroz odgovarajuću dokumentaciju definisanu zakonima koji tretiraju oblast zaštite prirode, potrebno je sprovesti formalnu zaštitu i definisati izvore finansiranja za adekvatno gazdovanje ovim resursima.

Ukupan prostorni razvoj neophodno je prilagoditi evidentiranim klimatskim promjenama, naročito sprovođenjem mjera u oblasti poljoprivrede, šumarstva, hidrotehnike, načinu planiranja građevinskog zemljišta i drugim pratećim oblastima. U skladu sa aktuelnim trendovima i potrebama ističe se potreba unapređenja javnih službi i institucija. Ovaj aspekt, uz ukupan privredni i infrastrukturni razvoj doprinosi unapređenju funkcionalnog urbanog područja općine u pravcu postizanja većeg značaja.


26



PROJEKT

Ravnomjeran teritorijalni razvoj

Jedan od osnovnih ciljeva prostornog razvoja je ravnomjeran razvoj teritorije što podrazumijeva aktiviranje vanurbanog područja, policentričan model razvoja naselja vanurbane teritorije, privrednih, turističkih i kapaciteta javnih službi.

Koncept policentričnog modela razvoja vanurbanog područja podrazumijeva razvoj naselja sa upravnim, privrednim, turističkim i drugim funkcijama iz kojih će se širiti razvojni impulsi. Neophodno je da se smanje teritorijalne razlike po pitanju prosperiteta i ostvari jednakost u pristupu infrastrukturi i znanju.

Funkcionalno povezivanje unutar planskog područja obezbjediće željeni stepen koherentnosti planskog područja i intenzivirati njegove lokalne funkcije. Povezivanje i umrežavanje polifunkcionalnih veza unutar planskog područja predstavlja veoma važan faktor ublažavanja i eliminisanja prostorno-funkcijskih razlika između dijelova teritorije i povećanje stepena unutrašnje teritorijalne kohezije. Funkcionalno povezivanje i jačanje unutarnje kohezije područja općine podrazumjeva: policentričnost (formiranjem više centara koji će biti nosioci razvoja u okviru zajednice naselja kao osnovne prostorno-funkcionalne jedinice); socijalnu, ekonomsku i ekološku održivost sistema naselja (poboljšanjem uslova života na selu).

Planom se predviđa razvijena mreža sistema naselja sa multifunkcionalnim međusobnim vezama. Održivost internih funkcionalnih veza planskog područja i eksternih sa okruženjem doprinijeće oživljavanju ukupnog planskog područja. Da bi se aktiviralo vanurbano područje neophodno je provesti sledeće:

• Alokaciju i disperziju javnih funkcija u vanurbano područje, naročito onih koje su vezane za poljoprivredu, šumarstvo, eksploataciju mineralnih sirovina, ali i svih drugih koje vrstom posla nisu vezane za gradsku teritoriju

• Razvoj turizma

• Usmjeravanje investicija i realizaciju podsticaja za život i rad u vangradskoj teritoriji

• Unapređenje infrastrukturne opremljenosti

• Unapređenje sistema javnih službi u okviru mjesnih zajednica, naročito onih orijentisanih ka mladim porodicama, djeci i omladini, kao jedan od preduslova demografskog oporavka vanurbanog područja

Posebna pažnja u ovom smislu trebala bi se posvetiti unapređenju nerazvijenih područja kako bi se barem sadašnje stanovništvo zadržalo na tom području. To podrazumijeva dodatno investiranje u tehničku i društvenu infrastrukturu, prerađivačke pogone zasnovane na prirodnim resursima, turističke objekte i alternativne energetske izvore, te razvoj šumarstva i poljoprivrede.

Transgranična saradnja

Veza preko magistralnog puta M5 sa autoputom E661 Banja Luka – Sarajevo i autoputom koridora Vc, povezuju ovo područje sa evropskim koridorima i otvaraju brojne mogućnosti za različite vidove međuregionalnih i transgraničnih udruživanja te privlačenje domaćeg i


27



PROJEKT

stranog kapitala. U okviru ovog domena politika ističe se dalje neophodnost jačanja veza između ruralnih i urbanih područja.

U okviru različitih programa i inicijativa Evropske Unije koje su pokrenute da bi se pospiješio regionalni prostorni razvoj i olakšao pristup Uniji kroz usklađivanje prostornih struktura, treba se osvrnuti na one u koje je Bosna i Hercegovina već uključene, a koje mogu dati rezultate u domenu socio-ekonomskog razvoja općine Fojnica usklađenog sa ekološkim principima.

2. STANOVNIŠTVO

Plan porasta broja stanovnika vezan je kako za planske razvojne intervencije u prostoru, tako i za konkretne mjere demografske politike. Simultanim djelovanjem istih trebali bi se obezbijediti uslovi za nesmetano odvijanje života i rada stanovnika, a time i poboljšati demografska slika. Mjere populacione politike sprovode se na nivou države uz saradnju sa jedinicama lokalne samouprave.

Intenziviranjem planiranih privrednih aktivnosti Općine, a propratno i poboljšavanje društvene i tehničke infrastrukture stekli bi se uslovi za eliminaciju negativnih demografskih kretanja, odnosno, za demografski oporavak. Osnova za postizanje ravnomijernog razvoja i razmještaja stanovništva cjelokupne Općine jeste stavaranje uslova koji će mladim i obrazovanim ljudima omogućiti zapošljavanje u blizini mjesta prebivališta.

Uz pretpostavku daljeg pozitivnog demografskog trenda, radi se projekcija broja stanovnika. Ona predstavlja veoma važan polazni element u procesu prostornog i urbanističkog planiranja. Na osnovu projektovanog broja stanovnika dimenzionišu se i ostale komponente prostora kao što su građevinske zone, tehnička i društvena infrastruktura, privredni kapaciteti i drugo.

Na projekciju broja stanovnika utiču dvije osnovne komponente: prirodno i mehaničko kretanje stanovništva.

Popis stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova 2013. godine je prvi popis koji se u Bosni i Hercegovini provodi nakon 22 godine (posljednji Popis je proveden 1991. godine). U roku od 90 dana nakon završetka popisivanja, u skladu sa članom 37. Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava/kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. ("Službeni glasnik BiH" br.10/12 i 18/13), Federalni zavod za statistiku objavio je preliminarne rezultate Popisa. Prema preliminarnim rezultatima broj popisanih lica je prikazan u sljedećoj tabeli.


28



PROJEKT

Tabela 1 Preliminarni rezultati Popisa stanovništva, domaćinstva/kućanstava i stanova 2013. godine

Red. broj Naselje Broj

stanovnika Broj

domaćinstava

Općina 13.047 3.945

Gradsko naselje 3.874 1.299

Ostala naselja 9.173 2.646

1. Bakovići 810 156

2. Bakovićka Citonja 38 13

3. Banja 34 12

4. Bistrica 16 6

5. Botun 108 38

6. Božići 14 6

7. Carev Do ≤10 ≤3

8. Čemernica 161 49

9. Djedov Do 36 11

10. Dragačići 11 5

11. Dusina 554 156

12. Fojnica 3.874 1.299

13. Gojevići 567 182

14. Grabovik 67 21

15. Gradina 33 11

16. Klisura ≤10 ≤3

17. Kozica 12 6

18. Kujušići 72 21

19. Lopar 125 43

20. Lučice 134 45

21. Lužine 203 69

22. Majdan ≤10 ≤3

23. Marinići 63 18

24. Merdžanići 138 41

25. Mujakovići - -

26. Nadbare 358 117

27. Obojak 130 39

28. Oglavak 89 30


29



PROJEKT

29. Ormanov potok 170 50

30. Ostruška Citonja ≤10 4

31. Otigošće 165 56

32. Paljike - -

33. Pločari 41 11

34. Pločari Polje 383 115

35. Podcitonja 115 40

36. Podgora 22 10

37. Polje Ostružnica 998 304

38. Polje Šćitovo 259 82

39. Ponjušina 31 16

40. Poraće 15 6

41. Ragale 334 114

42. Rajetići - -

43. Rizvići 84 24

44. Selakovići 49 15

45. Selište - -

46. Sitišće 57 17

47. Smajlovići 113 32

48. Šavnik 1.072 187

49. Tješilo 453 155

50. Tovarište 280 81

51. Turkovići 366 104

52. Vladići ≤10 ≤3

53. Voljevac 182 57

54. Vukeljići 45 14

55. Živčići 153 52

Preliminarni rezultati Popisa 2013. godine sadrže podatke o ukupnom broju popisanih lica. Međutim, treba naglasiti da ukupan broj popisanih lica nije isto što i ukupan broj stalno naseljenih stanovnika u Bosni i Hercegovini. Broj stalno nastanjenih stanovnika će biti objavljen u konačnim rezultatima Popisa koji će biti publikovani nakon završetka obrade podataka i to od 1. 7. 2014. do 1. 7. 2016. godine.

Da bismo ustanovili približno kretanje i promjene u broju domaćinstava, urađena je procjena za 2018, 2023 i 2028. godinu. Ova procjena je urađena na osnovu projekcije broja stanovnika po popisnim godinama iz tabele Projekcija broja stanovnika za period do 2028. i


30



PROJEKT

projektovane prosječne veličine domaćinstava koja iznosi 3,17. Projekcija se odnosi na cjelokupnu općinu, a diferencijacija na gradsko i seoska područja nije izvršena, kao ni projekcija po naseljenim mjestima, jer od 1991. godine dešavali su se brojni procesi koje su uticali na promjene u strukturi naselja. Dobijeni podaci su sljedeći: Tabela 2 Projekcija broja domaćinstava općine Fojnica za 2018, 2023 i 2028. godinu

2013.godina 2018.godina 2023.godina 2028.godina

Općina Fojnica

3.880 3.899 3.914 3.916

Analiziranjem dobijenih podataka možemo zaključiti da će broj domaćinstava u 2028. godini iznositi 3.916, odnosno da će se u odnosu na 2013. godinu povećati za 36 domaćinstava.

Postoji veći broj teorijskih pristupa planiranja broja stanovnika. U ovom slučaju korišćen je matematički metod, koji je najjednostavniji metod ocjene budućeg stanovništva. Glavna karakteristika ovog metoda je to što se matematički metod primjenjuje za dobijanje budućeg broja ukupnog stanovništva, a ne njegovih struktura, pošto se bazira na pretpostavkama o ritmu porasta ukupnog stanovništva tokom vremena. Tabela 3 Projekcija broja domaćinstava općine Fojnica za 2018, 2023 i 2028. godinu

Godina 2013 2015 2020 2025 2031

Broj stanovnika općine Fojnica

13.047 13.248 13.765 14.302 14.975

Prema projekcijama stanovništva na području općine Fojnica bi 2031. godine živjelo 14.975 stanovnika. Analizirajući kretanje broja stanovnika u periodu od 2013 do 2020. godine, uočava se porast od 718 stanovnika. U narednom planskom periodu do 2031. godine broj stanovnika bi se povećao za 1.928 stanovnika u odnosu na broj stanovnika 2013. godine.

Strukture stanovništva

Strukture stanovništva su značajan segment svake demografske analize. Ovdje su takođe prisutne teškoće, jer su posljednji zvanični publikovani statistički podaci o polnoj, starosnoj, nacionalnoj, obrazovnoj strukturi po naseljima iz Popisa stanovništva 1981. godine. Od struktura stanovništva u Popisu 1991. godine publikovane su samo starosno – polna struktura po općinama i nacionalna struktura po naseljima. Međutim, i ovi podaci su zanimljivi i imaju vrijednost ako se uporede sa prosječnim podacima na nivou BiH.


31



PROJEKT

Starosna i pola struktura stanovništva

Pojam struktura stanovništva prema nekom obilježju označava frekvenciju prema vrijednostima ili modalitetima tog obilježja. Vrlo je promjenljiva kategorija i u zavisnosti je od faktora koji je određuju. On je funkcija prirodnog kretanja i prostorne pokretljivosti stanovništva, a istovremeno je i njihov faktor.

Analiza starosne i polne strukture stanovništva je bitna iz razloga što iz nje proizilaze ključni kontigenti stanovništva kako za biološku reprodukciju, tako i za formiranje radne snage. Na njoj se zasnivaju razne druge vrste planiranja. Direktno su uslovljeni prirodnim kretanjem stanovništva.

Temeljnim analiziranjem ove strukture mogu se dobiti starosno-polni funkcionalni kontigenti koji nas obezbjeđuju produktivnim podacima, kao što su: podaci o starosti stanovništva, za istraživanje bioreprodukcije, za ocjenjivanje radnog potencijala stanovništva, za planiranje školstva, i drugo.

Upravo zbog toga urađena je projekcija stanovništva po polu i starosnim grupama: 0-14, 15-64 i 65 i više godina.

Tabela 4 Projekcija stanovništva općine Fojnica po starosnim grupama i polu 2008-2028.

2008 2013 2018 2023 2028

Ukupno Muški Ženski Ukupno Muški Ženski Ukupno Muški Ženski Ukupno Muški Ženski Ukupno Muški Ženski

Ukupno 12222 5958 6264 12300 6001 6299 12359 6041 6322 12408 6071 6336 12414 6081 6331

0-14 2414 1254 1160 2092 1082 1010 1995 1031 964 2011 1038 973 2033 1049 984

15-64 8209 3985 4224 8410 4123 4287 8419 4159 4260 8318 4137 4181 8166 4082 4084

65 ili više 1599 719 880 1798 797 1001 1945 849 1096 2079 897 1182 2215 950 1265

Starosna grupa stanovništva 0-14 godina od 2008. do 2018. godine bilježi stalno i ubrzano apsolutno i relativno smanjenje, što je posljedica intenzivnog smanjivanja nataliteta na području općine, dok u periodu od 2018. do 2028. godine bilježi apsolutno i relativno povećanje.

Kategorija radno sposobnog stanovništva, u dobi 15-64 godine započinje svoj apsolutni i relativni porast do 2018. godine, a potom pad.

Najstarija kategorija stanovništva općine (65 i više godina) 2008. godine bilježi stalno apsolutno i relativno povećanje do 2028. godine. Prirodni proces starenja stanovništva i produžavanjem prosječnog trajanja života, ova starosna grupa će stalno povećavati svoje učešće u ukupnom stanovništvu Općine.

Polna struktura stanovništva Općine izmenjena je u posmatranom periodu. Brojčana nadmoć ženskog stanovništva iz 2008. godine (51,3%) se zadržala i do 2028. godine (50,9%).

U radnoj aktivnoj dobi žensko stanovništvo je 2008. godine imalo brojčanu nadmoć nad muškim stanovništvom što se i zadržalo do 2028. godine.

Brojnije žensko stanovništvo najstarije dobne grupe najvećim delom je rezultat dužeg prosečnog života žena, nego muškaraca.


32



PROJEKT

Tabela 5 Funkcionalni starosni kontigenti po polu 2008-2028.

2008 2013 2018 2023 2028

∑ M Ž ∑ M Ž ∑ M Ž ∑ M Ž ∑ M Ž

Ukupno 12222 5958 6264 12300 6001 6299 12359 6041 6322 12408 6071 6336 12414 6081 6331

Predškolski kontingent

969 502 467 899 465 434 938 484 454 968 500 468 936 483 453

Školoobavezni kontingent

1445 752 693 1193 617 576 1057 547 510 1043 538 505 1097 566 531

Radno sposobno stanovništvo

7233 3488 3745 7451 3623 3828 7643 3758 3885 7644 3787 3857 7528 3753 3775

Žensko fertilno stanovništvo

3103 3103 3147 3147 3064 3064 2943 2943 2853 2853

Kontingent ostarjelih lica

230 90 140 395 163 232 495 216 279 507 222 285 559 231 328

Za planiranje razvoja i prostorne organizacije općine Fojnica, u pogledu dimenzionisanja i prostornog razmeštaja osnovnih funkcija ukazuje se potreba za utvrđivanjem određenih kontingenata stanovništva. U tome su posebno značajna djeca ispod 5 godina, djeca od 5 do 14 godina i radni kontingent stanovništva (15-64).

Intenzivni pad nataliteta uslovio je smanjenje učešća djece ispod 5 godina u ukupnom stanovništvu općine sa 969 stanovnika (7,9%) u 2008. godini na 899 stanovnika (7,3%) u 2013. godini, dok u periodu od 2013. do 2023. godine bilježi blagi porast, a potom mali pad do 2028. godine.

Školskoobrazovni kontingent djece od 6 do 14 godina takođe je apsolutno i relativno smanjen, sa 1.445 stanovnika (11,8%) u 2008. godini na 1.043 stanovnika (8,4%) u 2023. godini, a potom mali porast do 2028. godine.

Radni kontingent stanovništva povećan je sa 7.233 stanovnika (59,2%) u 2008. godini na 7.528 stanovnika (60,6%) u 2028. godini, pri čemu je žensko stanovništvo imalo brojčanu nadmoć nad muškim stanovništvo do kraja perioda.

Najstarija kategorija stanovništva općine (65 i više godina) sa učešćem od 230 stanovnika u ukupnom stanovništvu 2008. godine belježi stalno apsolutno i relativno povećanje. Prirodni proces starenja stanovništva i produžavanjem prosečnog trajanja života, ova starosna grupa će stalno povećavati svoje učešće u ukupnom stanovništvu općine. U 2028. godini ova kategorija će učestvovati sa 559 stanovnika u ukupnom stanovništvu općine Fojnica.

3. PROJEKCIJA PROSTORNOG RAZVOJA NASELJA

Proračunom prostorne distribucije centara 55 naselja za općinu Fojnica, utvrđena je njihova karakteristika razmještaja sporadičnog-neodređenog tipa sa tendencijom prema blagoj koncentraciji, kroz vrijednost indeksa najbližeg susjedstva NNI =0,867. U odnosu na teoretski idealni indeks čija vrijednost iznosi 2,149, a što znači da su sva naselja razmještena


33



PROJEKT

na jednakim udaljenostima u trougaonoj – heksagonalnoj šemi, NNI Općine Fojnica sa vrijednošću 0,867 predstavlja 40,34 % idealne distribucije naselja. Zbog postojeće matrice sa NNI indeksom od 0,867 nema opasnosti da se dogodi transformacija nepoželjnog stepena jake koncentracije.

Dakle, za daljnje plansko djelovanje u prostoru, postoje relativno povoljni uslovi u smislu formiranja novih angažiranih površina na prostorima postojećih centara koji su podobni za specifične namjene, pogotovo za okrupnjavanje nastambi u neposrednom susjedstvu postojećih stambenih formacija.

U svakom slučaju primjenjiva je policentričnost kao savremeno opredjeljenje u prostornoj organizaciji.

Planom se zadržava osnovna matrica distribucije i razmještaja naselja, odnosno, na postojećoj prostornoj distribuciji naselja zasnivaju se prostorno organizcijski odnosi bez formiranja novih rezidencijalnih naselja za smještaj domicilnog stanovništava.

Mijenjaju se veličine prostornih formata urbanih područja i građevinskih zemljišta, a u skladu sa relevantnim projektovanim brojem stanovnika, geomorfologijom terena i drugim uslovima koji utiču na razvoj naselja.

Nove promjene, do kraja planskog perioda, najvećim dijelom će se odnositi na strukturalno funkcionalne karakteristike, odnosno na evoluiranje i transormaciju u stvarno sistemsko funkcioniranje naselja putem međusobnih interakcijskih sprega.

Novi lokaliteti, predviđeni za izgradnju specifičnih smještajnih ili razvojnih sadržaja kao što su radne zone i vikend naselja, predstavljaju poseban prostorno konzumacijski fond, komplementaran osnovnom naseobinskom fondu.

3.1. Struktura naselja

Na području općine Fojnica do kraja planskog perioda, odnosno do 2031. godine, ne

predviđa se smanjenje broja naselja. Morfološko – fizionomska struktura naselja se u planskom periodu neće bitnije menjati na

području obuhvata Plana. Promjene će se sastojati u pogušćavanju građevinskih rejona naselja, u okviru planom definisanih granica, kao i povećanju broja višespratnih objekata (apsolutno i relativno).

Prostorna organizacija treba da bude u funkciji integralnog razvoja općine, odnosno neophodno je uspostavljanje sistemskog fukcioniranja.

Administrativna i upravna organizovanosti teritorije na mjesne zajednice i njihove centre, predstavlja osnovu za policentričan sistem naselja koji predstavlja maksimalno korišćenje karakteristične prostorne distribucije naseobina.

Prostornim planom Općine Fojnica predviđen je sistem centara koji omogućavaju policentričan sistem naselja i ravnomjeran teritorijalni razvoj Općine.

Sistem naselja je predviđen na osnovu analize postojećeg stanja i utvrđenih kriterija. Kriteriji na osnovu kojih su utvrđeni nivoa centara su slijedeći: • da naselje ima stalni rast broja stanovnika za duži vremenski period • da naselje ima odgovarajuće sadržaje društvene infrastrukture


34



PROJEKT

• da naselje ima dobru saobraćajnu povezanost sa okruženjem i širim područjem

Takođe, za definisanje planirane mreže naselja, odnosno, sistema centara koristi se više indikatora i to:

• Planirana opremljenost naselja tehničkom i društvenom infrastrukturom (javne službe),

• Planirana saobraćajna mreža, • Projektovani broj stanovnika u naselju i gravitacionom području, • Buduća morfologija naselja i gustina izgrađenosti naselja, • Potencijali u privrednoj oblasti, • Smjernice i vizije razvoja lokalne samouprave.

Na osnovu analize postojećih karakteristika: veličine, položaja i značaja tj. uticaja naselja,

strukture i broja stanovnika, stepena razvijenosti pojedinih urbanih funkcija i opremljenosti komunalnom infrastrukturom, naselja na teritoriji općine Fojnica možemo izdvojiti u nekoliko centara:

� Kao centar I nivoa, općinski centar, utvrđeno je naseljeno mjesto Fojnica � Kao centri II nivoa, sekundarni centri, utvrđuju se naseljena mjesta: Tovarište, Rizvići,

Polje Pločari i Gojevići koja svojim položajem na saobraćajnim i razvojnim pravcima, značajem a ne samo veličinom, razvojem lokalnih i područnih centralnih funkcija, opreme i programa imaju širi značaj na svom području i ukupnom području teritorije općine

� Kao centri III nivoa, lokalni centri, utvrđena su naseljena mjesta: Polje Šćitovo, Polje Ostružnica, Bakovići, Dusina.

� Ostala naseljena mjesta ne zadovoljavaju kriterije kojima se utvrđuju centri prethodnih nivoa i to su uglavnom naseljena mjesta seoskog tipa koja imaju samo osnovne sadržaje neophodne za funkcionisanje samog naselja, a fukcionalno gravitiraju odgovarajućim centrima. Ovoj grupi pripadaju sljedeća naseljena mjesta: Bakovićka Citonja, Banja, Bistrica, Botun, Božići, Carev Do, Čemernica, Djedov Do, Dragačići, Grabovik, Gradina, Klisura, Kozica, Kujušići, Lopar, Lučice, Lužine, Majdan, Marinići, Merdžanići, Mujakovići, Nadbare, Obojak, Oglavak, Ormanov Potok, Ostruška Citonja, Otigošće, Paljike, Pločari, Podcitonja, Podgora, Ponjušina, Porače, Ragale, Rajetići, Šavnik, Selakovići, Selište, Sitišće, Smajlovići, Tješilo, Turkovići, Vladići, Voljevac, Vukeljići i Živčići.




PROJEKT


Tabela 6 Planirane prostorne cjeline na području općine Fojnica

NIVO CENTARA

ZONA CENTRA

ZONA GRAVITACIJE POVRŠINA ZONE (km2)

PROCJENA BROJA

STANOVNIKA 2031.

GODINE

PROCJENA GUSTINE

NASELJENOSTI 2031. GODINE

(st/km2) Centar I

nivoa Fojnica

Lučice, Šavnik, Selakovići, Tješilo, Gradina, Čemernica, Banja

301,27 14.975

50

Centar II nivoa

Polje Pločari

Oglavak, Pločari

Rizvići Živčići, Vukeljići, Kozica, Majdan, Dragačići, Vladići, Botun

Tovarište Mujakovići, Paljike, Turkovići, Klisura, Carev Do, Obojak, Merdžanići, Ragale

Gojevići Podgora, Ponjušina, Djedov Do, Otigošće, Božići, Lužine

Centar III nivoa

Polje Ostužnica

Podcitonja, Voljevac, Grabovik, Marinići, Selište, Ormanov Potok, Nadbare, Ostruška Citonja

Polje Šćitovo

Sitišće, Lopari, Porače, Rajetići, Kujušići, Smajlovići

Bakovići Bakovićka Citonja, Bistrica Dusina Dusina




PROJEKT


Općinski centar - naseljeno mjesto Fojnica obuhvata područje administrativne teritorije

naseljenih mjesta. Tu je koncentrisan najveći kapacitet stanovništva (3.874 stanovnika po Popisu iz 2013, što je 30% od ukupnog broja stanovnika općine Fojnica), građevinskog fonda, privrednih potencijala, društvene opreme i širih funkcija, infrastrukture i komunalne opreme.

Sekundarni centri, odnosno grupacije naselja formirane su na osnovu već aktiviranih prostornih, funkcijskih, fizionomskih, socioekonomskih, kulturnih i tradicionalnih veza i odnosa. U okviru ovih zajednica naselja, ulogu centra dobijaju ona naselja koja se ističu saobraćajno-geografskim položajem, brojem stanovnika, nivoom opremljenosti objekata javnih službi i komunalne infrastrukture, funkcijskim značajem, privrednim i vanprivrednim kapacitetima, procentom deagrarizovanog stanovništva, i dr. U planskom periodu, naselja Tovarište, Rizvići, Polje Pločari i Gojevići će imati ulogu sekundarnih centara, koja treba, prije svega, da obezbijede neposredniju vezu građana sa lokalnom upravom, sistemom organizacije poljoprivredne proizvodnje i poslovanja, usluga, javnih funkcija, postajući tako kvalitetna ispostava upravnih, privrednih, uslužnih i društvenih funkcija općine na svom području, i uz podršku lokalnih centara glavni prostorni i funkcionalni oslonac podizanja opšteg kvaliteta i razvojnog kapaciteta zajednice naselja.

Naselja Polje Šćitovo, Polje Ostružnica, Bakovići, Dusina su veća seoska naselja koja će se funkcionalno umrežiti sa odgovarajućim sekundarnim centrom. U planskom periodu naselja će imati ulogu lokalnih centara. Razvoj ovih naselja zavisiće od demografske projekcije naselja i njihovog gravitacionog područja, izgradnje nedostajućih objekata javnih službi, stanja saobraćajne i komunalne infrastrukture u naseljima, odnosno poboljšanja ukupnog kvaliteta življenja u ovim naseljima. Naselja ove grupe se mogu razvijati kao naselja sa specijalizovanim funkcijama (kao perspektivni manji centri privredno-uslužnog karaktera), ili kao ostala ruralna naselja, pri čemu se za ona naselja sa povoljnijom demografskom situacijom može očekivati dalja funkcijska specijalizacija čiji će gravitacioni uticaj ostati u granicama postojećih atara naselja.

Kategoriju naselja sa specifičnom funkcijom čine naselja u kojima postoje određeni prirodni resursi na bazi kojih je moguć dalji razvoj naselja. To su naselja Mujakovići, Selakovići i Kozica. Prirodno očuvani predjeli ovih naselja omogućavaju razvoj turizma pri čemu je preduslov njegovog ostvarenja zadržavanje mlađeg stanovništva i podizanje postojeće komunalne opreme na viši nivo. Razvoj ovih naselja stimulisati formiranjem osavremenjavanjem postojeće saobraćajne mreže i izgradnjom nedostajućih dionica.

Bitno je napomenuti da plan razvoja naselja predstavlja dugoročnu razvojnu strategiju za

čiju realizaciju je potrebno dosta vremena. Neki od sekundarnih i lokalnih centara će u periodu realizacije plana samo započeti svoj razvoj. Bitno je da budući razvoj bude usmjeren na razvojne centre, a ne raspršen na sva mala sela u području.


37



PROJEKT

3.2. Prostori namijenjeni za gradnju

U skladu sa planiranim policentričnim modelom razvoja općine predviđeno je formiranje

građevinskih područja u kojima treba usmjeravati izgradnju i opremanje građevinskog zemljišta. Građevinska područja naselja podrazumijevaju izgrađena i neizgrađena područja. Izgrađena područja podrazumijevaju izgrađene cjeline i kompletne dijelove naselja kao i druge površine privredne namjene a koje su u funkciji naselja kao što su poljoprivredne površine, površine park-šume, zaštitne zelene površine i dr. Neizgrađene površine su prostori koji su rezervisani za potrebe širenja i razvoja naselja, kao i izgrađeni kompletni dijelovi unutar kojih je predviđeno popunjavanje i dopunjavanje izgrađene strukture. Planiranu građevinsku površinu stoga treba tretirati kao rezervisani prostor za proširenje zone građevinskog zemljišta.

Daljim planiranjem kroz niže planske dokumente treba težiti takvim rješenjima kojima će se zadržati vrijedno poljoprivredno i šumsko zemljište i maksimalno štititi kao vrijedan i neobnovljiv resurs.

Prema stepenu izgrađenosti, načinu organizacije, korišćenja i uređenja prostora u opštoj namjeni prostora izdvajaju se sledeće prostorne cjeline:

• Urbano područje Fojnice sa gušće izgrađenim užim urbanim područjem i pojasom prigradskih naselja koja se intenzivno grade, uglavnom individualnim stambenim objektima;

• Urbana i građevinska područja ostalih naselja u vanurbanom prostoru – uglavnom manje cjeline. Urbane funkcije i veći potencijal za razvoj imaju centri naselja Tovarište, Rizvići, Polje Pločari i Gojevići;

• Prostorne cjeline ruralne teritorije – grupacije zaseoka i izdvojenih objekata koji su rasuti u velikim prostornim cjelinama šumskog i poljoprivrednog zemljišta.

• Šumski i poljoprivredni kompleksi

• Linijski koridori većih linijskih infrastrukturnih objekata (magistralnih puteva, visokonaponskih dalekovoda i dr)

Navedene cjeline zahtijevaju poseban način korišćenja, odgovarajuću plansku dokumentaciju i infrastrukturno opremanje, a u pojedinim slučajevima i odgovarajuće pravne subjekte koji će njima upravljati.

Građevinska područja

U skladu sa sistemom mreže naselja i opštom koncepcijom uređenja i korišćenja prostora prostornim planom definisana su:

• Urbano područje općine Fojnica kao centra šire aglomeracije

• Urbana i građevinska područja naselja u ostatku teritorije općine i to:

o Građevinska područja sekundarnih centara (Tovarište, Rizvići, Polje Pločari i Gojevići)


38



PROJEKT

o Ruralna građevinska područja lokalnih centara (Polje Šćitovo, Polje Ostružnica, Bakovići, Dusina) i ostalih naselja

o Građevinska područja površina koje su predmet pojedinačnih građevinskih aktivnosti

Prilikom određivanja urbanog područja općine uzete su u obzir pojas prigradskih naselja u širokoj površini oko gušće izgrađenog urbanog jezgra. Ova naselja neposredno i svakodnevno gravitiraju gradskom centru.

U skladu za odredbama Zakona o uređenju prostora SBK urbano područje obuhvata izgrađene i neizgrađene površine namijenjene za stanovanje, rad, odmor, urbanu opremu, infrastrukturu, te površine za posebnu namjenu i zelene površine.

U urbanom području zastupljena su, pored građevinskog, i druga zemljišta (poljoprivredno, šumsko, vodno). Stoga se u planskom periodu treba posvetiti pažnja da se planiraju kompaktne građevinske cjeline, u skladu sa demografskim i statističkim pokazateljima i realnim planskim procjenama. Planskim mjerama izbjegava se nepotrebno širenje građevinskih cjelina i uopšte urbanog područja. Komunalnu infrastrukturu i javne službe nije moguće efikasno finansirati, ni održavati u zonama razuđene izgradnje i malih gustina izgrađenosti. U ovom smislu aktuelna je i zaštite prirodnih predjela, poljoprivrednih i šumskih zemljišta, a naročito zemljišta visokog boniteta, kao vrijednog prirodnog i razvojnog resursa.

Urbano područje općine Fojnica kao centra šire aglomeracije

Građevinske cjeline unutar definisanog urbanog područja naselja Fojnica treba maksimalno iskoristiti za stambenu i ostalu izgradnju, što podrazumijeva njihovo racionalnije iskorišćenje i pogušćavanje.

U okviru obaveznog Urbanističkog plana za ukupno urbano područje Fojnice definisaće se uže i šire urbano područje.

U užem urbanom području planira se intenzivnija izgradnja, unapređenje urbanog standarda, veća zastupljenost višeporodičnog stanovanja, administrativnih, javnih i uopšte poslovnih sadržaja. Smjernice za uređenje užeg urbanog područja definisaće se urbanističkim planom.

Urbanističkim planom unutar užeg urbanog područja definisaće se zone građevinskog zemljišta, vodno zemljište, šumske površine i šuma-parkovi, cjeline vrijednog poljoprivrednog zemljišta koje se štiti od dalje izgradnje i adekvatne rezervisane površine za budući razvoj.

Svi programi i planovi uređenja moraju biti usmjereni ka unapređenju funkcionalnog urbanog područja što prevashodno znači unapređenje nivoa urbaniteta, sadržaja kulture, nauke, efikasnijeg saobraćaja i uopšte urbanih komunikacija, raznovrsne ponude radnih mjesta, mogućnosti za realizaciju većih poslovnih investicija, raznovrsne ponude stanova i stambenih objekata i unapređenja opšteg urbanog standarda.

U kontekstu savremenih trendova treba razvijati gradski marketing (promovisanje i pozicioniranje u regionalnoj mreži gradova) uključujući i oblast prostornog uređenja i komunalnog opremanja (ponuda lokacija izgradnju, promovisanje stambenih i poslovnih zona, infrastrukturnih projekata i dr.)


39



PROJEKT

U okviru šireg urbanog područje Urbanističkim planom treba izdvojiti prigradska građevinska područja za intenzivniji razvoj i izgradnju, kao i namjene po zonama.

Pojas šireg urbanog područja se razlikuje od klasičnog urbanog područja po tome što ima odlike mješovitih naselja, odnosno i urbanih i ruralnih karakteristika, a prije svega ga odlikuje:

• Zastupljenost poljoprivrednog zemljišta i stanovništva koje se bavi poljoprivredom

• Zastupljenost šumkog zemljišta i stanovništva koje se bavi šumarstvom

• Farme i uopšte držanje stoke

• Zastupljenost „perifernih“ urbanih i vanurbanih sadržaja

U okviru Urbanog područja Fojnice donošenje urbanističke saglasnosti vrši se na osnovu urbanističkog projekta i regulacionog plana.

Građevinska područja sekundarnih centara

Ovim planom definisana su građevinska područja za centralne prostore sekundarnih centara: Tovarište, Rizvići, Polje Pločari i Gojevići.

Kao što je već navedeno u prethodnim poglavljima u ova područja treba usmjeravati izgradnju i naročito razvoj privrednih i javnih funkcija. Centri navedenih naseljenih mjesta odlikuju se potencijalima za razvoj urbane matrice i razvoja urbanih funkcija.

Dalja izgradnja planira se uz postojeću povećanjem gustine naseljenosti prema odgovarajućim zakonima o šumskom i poljoprivrednom zemljištu i prema smjernicama za provođenje plana.

U skladu sa preporukama za energetski efikasnu izgradnju, održivom razvoju i prostornom planiranju koje je orijentisano ka zaštiti prirodnih resursa treba težiti koncentraciji izgrađenih cjelina čime se ostvaruju uštede u komunalnom opremanju i razvoju društvenih sadržaja u naseljima.

Građenje unutar izgrađenog dijela područja radi se na osnovu urbanističke saglasnosti na osnovu urbanističkog plana i uslova iz odluke o provođenju.

Ruralna građevinska područja lokalnih centara

U građevinska seoska (ruralna) područja spadaju Polje Šćitovo, Polje Ostružnica, Bakovići, Dusina kao lokalni centri, te ostala naselja u sastavu.

U ovim naseljima se planira infrastrukturno opremanje, saobraćajno povezivanje i razvoj adekvatnih javnih sadržaja radi ostvarenja što boljeg standarda stanovanja.

U skladu sa tradicionalnom izgradnjom na ovim prostorima, zaseoci su mali, a česta je i pojava izdvojenih pojedinačnih objekata.

U ovim područjima prioritetna je poljoprivredna proizvodnja te se kao takvi zadržavaju i adekvatno opremaju u cilju praćenja tradicije i trendova stanovanja i rada na zemljištu u sopstvenom vlasništvu.


40



PROJEKT

Građenje će se vršiti samo zgušnjavanjem zatečenih prostora naselja. Unutar ovih naselja eventualne buduće intervencije se vrše u skladu sa Prostornim planom i Odlukom o njegovom provođenju.

Urbani standard

U smislu povećanja urbanog standarda naročito je značajno obezbijediti visok standard stanovanja, infrastrukturnu i komunalnu opremljenost, adekvatnu zastupljenost trgovačkih, uslužnih i kulturnih sadržaja te zastupljenost javnih djelatnosti i servisa, javnih površina (trgovi, parkovi, aleje, šetališta), sportskih i rekreativnih površina. Zbog nedostatka finansijskih resursa u sistemu javnih usluga pomoć bi trebala da bude usmjerena na najugroženije sisteme (zdravstvo i obrazovanje) ali takođe i na one sisteme koji osiguravaju maksimalan efekat u kratkom periodu.

Osnovne mjere koje treba sprovesti u cilju unapređenja nivoa urbaniteta su:

• Pružanje pomoći aktivnostima urbanog ali i ruralnog planiranja.

• Permanentno održavanje i rekonstrukcija naselja a naročito njihovih centralnih područja.

• Razvoj naselja mora biti svjesno usmjeravan i kontrolisan što podrazumijeva usmjeravanje izgradnje na odabranim zemljištima poslije kompleksnih analiza prirodnih i antropogenih faktora, a ne stihijski razvoj po tepih sistemu ili duž saobraćajnica.

• Stihijsku disperziranu izgradnju malih gustina treba zamijeniti decentralizovanom urbanizacijom uz povećanje gustine naseljenosti.

• Urbanističko uređenje i opremanje dijelova prigradskih naselja.

• Poboljšanje infrastrukturne opremljenosti. Sva naselja moraju dobiti minimalnu, ali kompletnu infrastrukturu koja podrazumijeva saobraćajnice standardnih profila, struju, vodovod i kanalizaciju sa odgovarajućim uređajima za kondicioniranje vode za piće i uređajima za tretman upotrijebljenih voda.

• Pri izgradnji stambenih i poslovnih objekata obezbijediti adekvatnu ozelenjenost parcele.

• Režimi izgradnje moraju definisati prihvatljive indekse zauzetosti i koeficijente izgrađenosti parcela koji se ne smiju prekoračivati bez saglasnosti nadležnih urbanističkih službi.

• Neophodno je sprovoditi sve mjere zaštite okoliša, od svih oblika zagađenja vazduha, vode i zemljišta.

• Teritorije naselja štite se i od drugih štetnih uticaja – vibracija, buke, štetnih zračenja i drugog.

• Ambijent naselja se mora unapređivati kao dio vizuelnog i kulturnog identiteta. U ovom smislu kroz planiranje treba tražiti kvalitetna i atraktivna urbanistička rješenja, putem konkursa, javnih nabavki ili drugim angažovanjem.


41



PROJEKT

• Unapređivanje kulture stanovanja i kulture građenja.

Uređenje i regulisanje površina izvan naselja

Ove površine podrazumijevaju površine koje su predmet pojedinačnih građevinskih aktivnosti, a koje su smještene izvan građevinskog područja naselja, kao što su:

• Građevinska područja turističkih zona – na području općine definisane su dvije turističke zone Poljane i Pridolci. Građenje unutar ovih zona reguliše se na osnovu regulacionog plana.

• Građevinsko područje sportsko-rekreacionih zona – u okviru ovih zona može se graditi samo infrastruktura i objekti predviđeni za sport i rekreaciju i to u strogo definisanim zonama, čija će prostorna dimenzija biti određena dokumentacijom nižeg reda. Gradska sportsko-rekreaciona zona je unutar užeg urbanog područja te će biti predmet regulacionog plana ili urbanističkog projekata.

• Građevinske privredne zone – planom su predviđene u okviru postojećih brownfield-a u urbanom području, a građenje unutar ovih zona reguliše se na osnovu regulacionog plana i urbanističkog projekta. U slučaju potrebe za novim prostorima, planirati ih u okviru definisanih građevinskih zona naselja, a u skladu sa načelima zaštite okoliša.

• Građevinska područja površina za iskorišćavanje mineralnih sirovina – planom su definisani lokaliteti sa mineralnim sirovinama. Na ovim lokalitetima moguća je gradnja pogona za eksploataciju mineralnih sirovina u skladu sa definisanim odredbama iz Zakona. Iskorišćavanje mineralnih sirovina, kao i vađenje pijeska, šljunka, gline, kamena i slična zabranjeno je na području naselja gradskog karaktera, u zaštitnom pojasu magistralnog puta, u zaštitnim zonama, kao i u rekreativnim, turističkim i sličnim područjima.

• Građevinska područja groblja – površine groblja ne predstavljaju zasebnu građevinsku kategoriju, već ulaze u sastav osnovnog građevinskog područja.

• Građevinska područja deponija – na području općine evidentirana je privremena deponija u naseljenom mjestu Tješilo.

• Građenje na poljoprivrednom zemljištu - na poljoprivrednom zemljištu 1. i 2. bonitetne klase ne može se planirati građenje objekata osim onih u funkciji poljoprivrede, dok na poljoprivrednom zemljištu 3. bonitetne klase može se planirati građenje stambenih i privrednih građevina u funkciji poljoprivrednih djelatnosti, infrastrukturnih građevina te građevina za potrebe istraživanja i iskorišćavanja mineralnih sirovina ali na tačno definisanim lokacijama.

• Građenje na šumskom zemljištu - na šumskom zemljištu mogu se planirati građevine koje su u funkciji upravljanja šumama, turizma, sporta i rekreacije, te infrastrukturne građevine i građevine za potrebe istraživanja i iskorišćavanja mineralnih sirovina ali na tačno definisanim lokacijama.


42



PROJEKT

4. POLJOPRIVREDNA ZEMLJIŠTA

Općina raspolaže relativno malim površinama poljoprivrednog zemljišta, odnosno svega 7834 ha. Kategorizacija ovih površina izvršena je na osnovu kombinacije njihove dominantne prirodne vegetacijske funkcije i stepena agrarne osvojenosti. S tim u vezi navedena kategorizacija izvršena je u tri osnovne kategorije, koje izražavaju samo njihove najosnovnije funkcije, a istovremeno dosta solidno zadovoljavaju glavne kriterije za funkcionalnu organizaciju prostora, za koncepciju održivog razvoja i za zaštitu životne sredine.

Osnovna struktura poljoprivrednog zemljišta je:

- oranice 734 ha

- voćnjaci, bašte i obrađene livade 4986 ha

- pašnjaci 2114 ha

Na osnovi iznesenih podataka se može zaključiti da je struktura nešumskog zemljišta sa aspekta njegove iskoristivosti za potrebe poljoprivredne proizvodnje dosta nepovoljna. Ona je odraz prije svega dosta nepovoljnih morfoloških predispozicija u smislu nepostojanja većih kompleksa uravnjenog tla. Riječ je uglavnom o oraničnim površinama koje se nalaze duž većih uglavnom jednostranih (lijevih) aluvijalnih proširenja uz Fojničku rijeku na nizvodnom profilu od grada Fojnice do općinske granice i manjim dijelom u prostoru ušća Željeznice. S tim u vezi u održivu i intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju je za sada uključeno svega 734 ha. Dominantne kulture koje se ovdje zasijavaju su krmne kulture (prije svih krompir) i žitarice.

Slika 1 Struktura poljoprivrednog zemljišta Općina Fojnica


43



PROJEKT

Najveće površine poljoprivrednog zemljišta su pod voćnjacima, baštama i obrađenim livadama – 4986 ha. Ova dosta nejedinstvena kategorija nešumskog tla je izdvojena na osnovu njihove preovlađujuće agrarne funkcije. Iz ove kategorije najveći procenat otpada svakako na livade koje se obrađuju za potrebe prehrane stoke, i djelimično su prekrivene voćnjacima. Intencije u njihovom daljnjem razvoju jesu da im se ova funkcija transformiše u oranične za potrebe uzgoja krompira i žitarica. Konkretnije Prostornim planom općine potrebno je predvidjeti da se oko 2 000 ha livada konvertuje u oranice i bašte.

Tabela 7 Struktura poljoprivrednog zemljišta

Površina općine 32.142 ha

Oranice 734 ha

Voćnjaci bašte i obradive livade 4986 ha

Pašnjaci 2114 ha

Veliki procenat od ukupne površine poljoprivrednog zemljišta – 2114 ha otpada na kategoriju pašnjaka. Osnovni kriterij za njihovo izdvajanje je prirodna vegetacija trava subalpskog i alpskog planinskog pojasa na nadmorskim visinama iznad 1400 m. Njihova osnovna poljoprivredna funkcija se odnosi na nomadsko stočarenje i sezonsku ispašu. U najnovije vrijeme se razvija tendencija zaštite vrlo karakterističnih i donekle endemskih ekosistema ovih područja i njihova reorganizacija u određeni stepen zaštićenih područja.

Kategorije zemljišta poljoprivrednih površina

Prema urađenoj karti bonitetnih kategorija na području općine nisu zastupljene I,II, i III kategorija. Poljoprivredne površine su uglavnom zastupljene IV, V, VI i VII kategorijom.

Zemljišta prikladna za kultiviranje

IV kategorija površina

Ova kategorija je zastupljena IVa i IVb podkategorijom.

IVa podkategorija zahvata površinu od 248,22 ha ili 0,8 % od ukupne površine općine. Zastupljena je u istočnom dijelu općine oko Fojničke rijeke i kod naselja Polje Pločari, Jehovina i Majdan, na dubokom aluvijalnom beskarbonatnom zemljištu. Ova podkategorija zahtijeva hidromeliorativne mjere odvodnjavanja da bi se prevela u bolju kategoriju.

IVb podkategorija zahvata površinu od 522,72 ha ili 1,6 % ukupe polvršine općine. Nalazi se uglavnom na blažim nagibima do 120 i manjim nadmorskim visinama. Zemljišta koja su zastupljena u ovoj kategoriji su uglavnom srednje duboka mada ima i dubokih zemljišta nastalih na pješčarima sa primjesama krečnjačke komponente. Koriste se kao oranice za proizvodnju jarih žitarica, povrća (kupus, krompir), vještačkih livada, a na južnim i jugozapadnim ekspozicijama koriste se i kao voćnjaci. Najviše je zastupljena u jugoistočnom dijelu općine u području oko grada Fojnice. Otigošća, Gojevića, te Oglavka i polja Šćitova uz


44



PROJEKT

Fojničku rijeku. Ova podkategorija je dosta napadnuta individualnom izgradnjom, pa bi je trebalo, kao najbolju kategoriju poljoprivrednog zemljišta općine sačuvati.

Zemljišta ograničena u upotrebi – uglavnom neprikladna za kultiviranje

V kategorija površina

Ova kategorija zahvata površine sa nešto većim nagibom koji ne prelaze 200, srednje su duboka do 40 cm i nalaze se na nešto većoj nadmorskoj visini od IV kategorije. Zahvataju površinu od 1.504,40 ha ili 4,7 % ukupne polvršine općine. Zbog svojih nedostataka, zemljišta ove kategorije se manje koriste kao oranice, a većim dijelom kao prirodne livade. Manje se koriste i za ekstenzivni uzgoj voćarskih kultura. Najviše je ova kategorija zastupljena u području oko Bakovića, zatim područja oko Bistrice i Gojevića, te Tješilo, Selakovići i Banja kod Fojnice. Zastupljena je i u zapadnom dijelu općine oko Prokoškog jezera i Panje. Zbog slabije mogućnosti mašinske obrade i dosta velikog rizika od erozije zemljišta ovu kategoriju je potrebno uglavnom koristiti kao prirodne i eventualno vještačke livade. U svakom slučaju ograničavajući faktori šireg korišćenja u poljoprivredi ove kategorije su dubina soluma, stepen inklinacije i podložnost djelovanju erozionih procesa.

VI kategorija površina

Ova kategorija zahvata 3.075,80 ha ili 9,6% ukupne površine općine. Ima izrazite nedostatke koji je čine neprikladnom za korišćenje u intenzivnoj poljoprivredi, a to su: nagib terena do 300, mala dubina soluma do 25 cm, kamenitost istjenovitost do 60% i izražena podložnost erozionim procesima. Iz navedenih razloga se uglavnom koriste kao prirodne livade i pašnjaci. Može se reći da je ova kategorija daleko prikladnija za uzgoj šumskih nego poljoprivrednih kultura. Površine ove kategorije locirane su uglavnom u južnom dijelu općine oko mjesta Dusina, Suhodo, na jugoistočnom dijelu općine Božići kod Bakovića, te u centralnom dijelu Bašići,Gudići, Obojak i Alibegovo brdo kod grada Fojnice. Tipološki zemljišta ove kategorije pripadaju rendzinama, rankerima i plitkim smeđim zemljištima na krečnjaku i filitima.

VII kategorija površina

Ova kategorija zahvata 1.376.34 ha ili 4.3% od ukupne površine općine. Ima vrlo izražene nedostatke sa aspekta upotrebe u poljoprivredi kao što su: nagib ( 30 – 400 ), vrlo malu dubinu do 15 cm, kamenitost istjenovitost do 80% i vrlo izraženu eroziju vodom i vjetrom, te slab kapacitet za vodu i td. Uglavnom se koriste kao slabiji pašnjaci. Zemljišta ove kategorije bi trebalo pošumiti radi njihove zaštite i sprečavanja djelovanja erozije. Nalaze se uglavnom u jugozapadnom i zapadnom dijelu općine Konjuh, Smiljeva kosa, Debelo brdo, Krstac, Smiljevačka kosa, Mujakovići i Paljike, te a sjeveru općine kod mjesta Botun, Vukelići i Dragačići. Tipološki ova kategorija pripada vrlo plitkim zemljištima na filitima i krečnjacima, te rankerima i kalkomelanosolima.

Neplodno zemljište

VIII kategorija površina

U ovu kategoriju je izdvojeno 219,43 ha ili 0,7 % od ukupnog zemljišta općine. Površine ove kategorije su u takvom stanju da se ne mogu koristiti za bioprodukciju ali bi se mogla


45



PROJEKT

koristiti za izgradnju objekata infrastructure i dr. To su područja gdje matična stijena izbija na površinu. Zauzimaju centralni dio općine u području Dugog brda kod Bistrice, Oferska kosa, Crvene stijene na sjeveru općine i područja oko Ljuteškog potoka na istočnom dilelu općine kao i Prokoško jezero. Tipološki su ovo vrlo plitka zemljišta ranker na riolitima, filitima škriljcima i pijescima kao i plitki kalkomelanosol na jedrim krečnacima.

5. ŠUME I ŠUMSKA ZEMLJIŠTA

Oblasti pod šumama predstavljaju značajan resurs i potencijal održivog razvoja s obzirom na povoljne uslove za razvoj autohtonih vrsta i zajednica sa prioritetno proizvodno-zaštitnom funkcijom. Posebno je važno očuvanje i aktiviranje ovih potencijala kroz: održivu eksploataciju šumskih proizvoda kao osnove razvoja drvno-prerađivačke industrije, korišćenje šuma za obrazovno-vaspitne, naučno-istraživačke, sportsko-rekreativne, lovne i druge svrhe, turističku valorizaciju šuma koje pripadaju kategoriji zaštićenih prirodnih dobara.

Sam prostor ovog obuhvata obiluje šumama, što predstavlja veliki potencijal sa ekonomske strane, u smislu eksploatacije šuma i ostvarivanja prihoda. Šume i šumska zemljišta na području općine Fojnica zauzimaju 22.645,78 ha ili 75,16 % ukupne površine općine, od toga na državne otpada 20.788,7 ha ili 91,8%, a u privatnom vlasništvu je 1857,08 ha ili 8,2%. Tabela 8 Kategorije šuma

Kategorija ha %

1000 Visoke šume sa prirodnom obnovom 14.098,0 67,8

2000 Degradirane visoke šume 474,0 2,3

3000 Šumski zasadi-kulture 1.911,4 9,2

4000 Izdanačke šume 1.733,7 8,3

5000 Goleti ispod gornje granice privredne šume 177,2 0,9

6000 Neproduktivne površine u šumarskom pogledu 2.229,1 10,7

7000 Sporne površine - Uzurpacije 165,3 0,8

Ukupno 20.788,7 100,0

Izvor: BH Šume

Osnovna koncepcija korišćenja šuma i šumskog zemljišta na području opštine Fojnica je zasnovana na planskom gazdovanju, a u skladu sa odredbama šumsko privredne osnove, kao i u povećanju ostalih neproizvodnih funkcija šuma. Drugim riječima planom je previđen nastavak korišćenja šuma i šumskog zemljišta u skladu sa šumsko privrednom osnovom. Neophodno je imati u vidu da rok aktuelnog dokumenta šumsko privredne osnove ističe krajem sljedeće godine (2016.), neophodno je na vrijeme preduzeti pripremne radove na


46



PROJEKT

sakupljanju relevantnih podataka, izvršiti adekvatne analize na osnovu desetogodišnjeg iskustva kako bi budući dokument bio od što veće koristi općini i kantonu.

Novi dokument ŠPO treba da sadrži prijedlog sistema sječa najoptimalnijih za ovo područje u zavisnosti od kategorije.

Ovim planom predviđa se melioracija, pošumljavanje, uređenje i dalje praćenje degradiranih staništa, goleti, klizišta i erodiranih zona. Usljed konstantnih klimatskih promjena neophodno je konstantno praćenje svih pojava koje negativno utiču na sve šumske zajednice, šumsko zemljište, vode i infrastrukturu u okviru nadležnosti fojničkog gazdinstva.

Prevođenje nižiih uzgojnih tipova šuma i ostale šumske vegetacije u više uzgojne oblike predviđeno je u skladu sa razvojem predmetnog prostora na osnovu planske dokumentacije i ostalih planova razvoja.

Planski razvoj prikazan je na grafičkom prilogu br. 2.

Prilikom eksploatacije, strogo voditi računa o održavanju šumskog reda, na osnovu čega će se sprečiti djelovanje štetnika, na prvom mjestu potkornjaka.

Prijedlog plana predviđa inteziviranje i uređenje promjene pristupa korišćenja šuma i šumskog zemljišta sa monofunkcionalnog na polifunkcionalni tip. U skladu sa tim korišćenje sekundarnih šumskih proizvoda se mora podići na viši novo izgradnjom otkupne stanice sa sušarom i hladnjačom za ljekovito i aromatično bilje, šumske plodove, gljive i drugo.

Prilikom izrade ŠPO neophodno je usaglasiti dokument sa svim dokumentima prostornog uređenja, novom koncepcijom i stepenima zaštite predviđenim ovim planom kao i sa drugim dokumentima (vodoprivredne osnove, lovne osnove). Voditi računa o usaglašenosti dokumentacije sa ŠPO.

Prema predstavljenim i zadatim ciljevima u prostornoj osnovi, rješenja za realizaciju zasnivaju se na:

• Gazdovanje šumama i šumskim zemljištem vršiti na temelju Zakona o šumama i Šumsko privredne osnove.

• Šumsko privredne osnove, lovne osnove, prostorni planovi, vodoprivredni planovi moraju se međusobno usklađivati.

• Domen korišćenja šume treba proširiti sa monofunkcionalnog na polifunkcionalni. • U domenu polifunkcionalnosti šuma dati akcenat na turističku, rekreacionu,

kulturno –istorijsku, naučno – obrazovnu i obrazovno – istraživačku funkciju. • Povećanje prihoda iz sektora lovstva i ribolova. • Uklanjanje divljih deponija iz šuma. • Stalni monitoring zdravstvenog stanja šuma. • Krčenje šuma je dozvoljeno samo ako je u skladu sa Zakonom o šumama na

svim nivioima vlasti i ako je unapred dostavljena neophodna investiciona –tehnička dokumentacija.

• Privatni sektor urediti i inicirati formiranje udruženja privatnih šumovlasnika. • U skladu sa predviđenim uređenjem prostora opštine i razvojem privrednih

aktivnosti, potrebno je napraviti atraktivnu marketinšku ponudu koja se zasniva na jedinstvenosti šuma i predela Fojnice kroz turističku, kulturnu, rekreativnu, zdravstvenu, obrazovnu, naučnu i istraživačku funkciju.


47



PROJEKT

6. VODE I VODNE POVRŠINE

6.1. Bilans vode

Bilans voda podrazumijeva odnos između raspoloživih količina voda, sa jedne strane, i potrebnih količina voda određenog kvaliteta, sa druge strane, u određenom vremenskom periodu u odnosu na posmatrano područje. U konkretnom slučaju, radi se o bilansu voda kvaliteta pitke vode, namijenjene za potrebe stanovništva i privrede, na području općine u toku planskog perioda.

Na teritoriji općine registrovano je 38 značajnijih izvorišta (prema Projektu „Zaštita kvaliteta voda na slivnom području rijeke Fojnice”), od čega su tri u sklopu centralizovanog sistema vodosnabdijevanja, kojim gazduje JKP “Šćona” Fojnica:

• izvorište „Šćona“, kapaciteta 23 l/s; • izvorište „Bježanija“, kapaciteta 30 l/s; • izvorište „Požarna“, kapaciteta 110 l/s;

Detaljnim istraživanjima, sprovedenim u cilju zadovoljenja rastućih potreba za vodom stanovništva i privrede, locirano je i izvorište „Tocila“, kapaciteta 200 l/s.

6.2. Potrebe za vodom stanovništva i privrede

Za proračun sadašnjih i planskih potreba za vodom korišteni su, pored demografskih podloga, i sljedeći parametri: specifična potrošnja vode, koeficijent dnevne neravnomjernosti, planirani procenti obuhvata stanovništva vodovodnim sistemima. Na osnovu ovih planskih elemenata, izvršen je proračun maksimalne dnevne potrošnje u općini.

Statistički podaci o potrošnji vode na teritoriji općine ne postoje, pa su za potrebe izrade Prostornog plana općine Fojnica vrijednosti specifične potrošnje i koeficijenta dnevne neravnomjernosti (Kd) preuzete iz "Dugoročnog programa snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede na vodnom području slivova rijeke Save Federacije Bosne i Hercegovine" (Tabela 9). Tabela 9 Vrijednosti specifične potrošnje vode po stanovniku i koeficijenta dnevne neravnomjernosti u planskom periodu

Godina 2010. 2020. 2031.

Specifična potrošnja* (l/stan/dan)

Grad Fojnica 300 320 330

Ostala naselja 260 280 300

Koeficijent dnevne neravnomjernosti - kd

Grad Fojnica 1,50 1,40 1,40


48



PROJEKT

Ostala naselja 1,60 1,50 1,50

*Specifičnom potrošnjom obuhvaćeni su i gubici u distribucionoj mreži, javna potrošnja (škole, domovi zdravlja, uslužne djelatnosti i sl.), kao i potrošnja male privrede koja ne troši vodu iz vodovodnog sistema u procesu proizvodnje.

Za potrebe izrade Prostornog plana izrađena je projekcija broja stanovnika u toku planskog perioda, primenom odgovarajućeg matematičkog modela, a na osnovu preliminarnih podataka popisa stanovništva iz 2013.godine. Rezultati su prikazani u Tabeli 10. Projekcija se odnosi na cjelokupnu općinu, a diferencijacija na gradsko i seoska područja nije izvršena, kao ni projekcija po naseljenim mjestima.

Tabela 10 Projekcija broja stanovnika općine Fojnica za 2018, 2023 i 2028. godinu

Godina 2013 2015 2020 2025 2031

Broj stanovnika općine Fojnica

13.047 13.248 13.765 14.302 14.975

U tabeli 11 uporedo su prikazane raspoložive i potrebne količine pitke vode na teritoriji općine u karakterističnim vremenskim presjecima. Kako se u analizama za procjenu promjene broja stanovnika nije razgraničio broj stanovnika u gradskim i seoskim sredinama, potrošnja je sračunata u odnosu na nepovoljniji slučaj – za cjelokupno stanovništvo usvojene su vrijednosti specifične potrošnje i koeficijenta dnevne neravnomjernosti karakteristične za urbanu zonu općine. Podatak o broju stanovnika u 2010. godini dobijen je na osnovu procjene stručnih službi Općine, izvedene na osnovu podataka o broju glasača na izborima 2010. godine, broju učenika Osnovnih i srednjih škola, podataka o migracijama te konsultacija sa povjerenicima mjesnih zajednica. Tabela 11 Raspoložive i potrebne količine vode u periodu 2010 - 2031. godine

Godina Broj

stasnovnika Raspoložive

količine Potrebne količine

Suficit

- l/s l/s l/s

2010. 12.666 163 68 95

2020. 13.765 163 74 89

2031. 14.975 163 80 83

Na osnovu podataka prezentiranih u prethodnoj tabeli može se konstatovati da u bilansu pitke vode u toku planskog perioda iskazan značajan suficit, što znači da postojeća izvorišta zadovoljavaju i perspektivne potrebe za vodom, uz optimalno korištenje istih, a pri uslovima da je cjelokupna općina priključena na centralni sistem vodosnabdijevanja. Pri tom, u kategoriju „raspoložive količine vode“ nisu uračunate vode sa planirane kaptaže „Tocila“, čija


49



PROJEKT

izdašnost od 200 l/s predstavlja znatan potencijal za razvoj projekata vodosnabdijevanja od regionalnog značaja.

Da bi se ostvario optimalan odnos između korištenja vodnih kapaciteta i održavanja istih, neophodno je postaviti i poštovati odgovarajuće uslove:

• Zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće se mora posvetiti daleko veća pažnja, te stalno provoditi propisane mjere.

• Održavanje odgovarajućeg kvaliteta vode na izvorištima. • Efikasno uspostavljanje upravljanja i nadzora nad svim sistemima snabdijevanja

vodom. • Blagovremeno i kvalitetno održavanje sistema i objekata sistema.

6.3. Obezbjeđenje tehnološkom vodom privrednih kapaciteta

Potrebe za vodom svih privrednih kapaciteta na području općine obezbijediće se iz istih izvora kao i ranije i vodovoda vode za piće. Ovaj problem rješavati će se uporedo sa rješavanjem vodosnabdijevanja stanovništva na predmetnom prostoru.

6.4. Vještačke akumulacije

Na području obuhvata trenutno nema izgrađenih vještačkih akumulacija. U gornjem toku rijeke Kozice planirana je višenamjenska akumulacija, sa prvenstvenom namjenom izravnanja protoka u toku godine, a za potrebe proizvodnje električne energije na postrojenju mHE „Majdan“ (prema Studiji hidroenergetskog korišćenja vodnih tokova na teritoriji SO Fojnica iz 1986. godine). Lokacija akumulacije prikazana je u grafičkom prilogu Vode, vodne površine i vodna infrastruktura. Planirana zapremina akumulacije, pri koti normalnog uspora od 1.150 m n.n, iznosila je 5.75 miliona m3.

U međuvrijemenu, mHE „Majdan“ izgrađena je primjenom drugačijeg rješenja, sa tirolskim vodozahvatom, na lokaciji cca. 900 m nizvodno od prvobitno planirane akumulacije.

Obzirom na višestruke koristi koje se mogu ostvariti izgradnjom višenamjenske akumulacije, ovim Prostornim planom zadržava se mogućnost izgradnje na ovoj lokaciji.

Izravnanje godišnjih proticaja na vodotoku predstavlja najefikasniju aktivnu mjeru zaštite od poplava, a omogućava i povećanje nizvodnog proticaja tokom malovodnog perioda. Izgradnjom ove akumulacije, može se dalje osnažiti turistička ponuda općine, a potencijalni benfiti su mogući i u sektoru vodosnabdijevanja i proizvodnje električne energije.

Druga planirana akumulacija u navedenoj Studiji (1986.) nalazi se u srednjem dijelu toka rijeke Bistrice, kao dio planirane akumulaciono derivacione mHE „Bistrica“. Akumulacija, sa kotom normalnog uspora na 910 m n.m. i zapreminom od 1,15 miliona m3, imala bi funkcijju mjesečnog izravnanja proticaja.


50



PROJEKT

7. VODOPRIVREDNA INFRASTRUKTURA

7.1. Sistem snabdijevanja vodom

Javno komunalno preduzeće „Šćona“ Fojnica upravlja radom vodovodnog sistema sa koga se pitkom vodom snabdijeva stanovništvo i privreda u gotovo svim naseljima na teritoriji MZ Fojnica, osim naselja Trošnik, kao i manjeg broja naselja na teritorijama mjesnih zajednica Prokos i Ostružnica.

Sistem je baziran na zahvatima i gravitacionom dovodu vode do konzumnog područja u koje se preko distributivnih rezervoara, a zatim preko razvodne mreže dovodi do potrošača. Sistem se razvijao tokom dužeg vremenskog perioda, što je uslovilo korišćenje različitih cijevnih materijala, često nedovoljne profile cijevi i neadekvatno razvijenu mrežu. Najzastupljeniji cijevni materijal u mreži je azbest-cement, a jedan dio mreže čine i cijevi od PEHD-a i livenog željeza.

Pored ovog vodovodnih sistema, na prostoru općine, izgrađen je i veliki broj lokalnih, naseljskih vodovoda za više domačinstava, izgrađenih uglavnom bez odgovarajuće projektne dokumentacije. Većina ovih sistema vodu obezbijeđuje iz kaptiranih izvora, a karakterišu ih manji rezervoari, izgrađeni uglavnom bez odgovarajuće projektne dokumentacije, nedovoljan kapacitet, pogotovo tokom ljetnjih mjeseci uslijed neracionalnog korišćenja, odnosno intenzivnog navodnjavanja, kao i časta pojava zamućenosti vode, uzrokovane neadekvatnom zaštitom vodozahvata.

Obezbjeđivanje kvalitetnog snabdijevanja pitkom vodom stanovništva i privrede na teritoriji općine podrazumijeva dijelovanje nadležnih općinskih institucija u slijedećim pravcima:

- izgradnja rezervoara i kaptaža gravitirajućih potoka na vrelu „Tocila“ čija procijenjena izdašnost prelazi 150 l/s uz uspostavljanje zona sanitarne zaštite;

- rekonstrukcija i dogradnja vodovodne mreže; - izgradnja novih rezervoara pitke vode, kojima bi se zadovoljila povećana potražnja za

čistom i pitkom vodom i omogućilo priključivanje gravitirajućih naselja na centralizovani sistem vodosnabdijevanja;

- izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih lokalnih vodovoda u naseljima za koja ne postoji opravdanost priključenja na centralizovani sistem vodosnabdijevanja uz uspostavljanje adekvatnih mjera zaštite izvorišta

- za svaki naseljski vodovod treba uvesti monitoring– konstantno praćenje kvaliteta vode kroz kontrolu higijenske ispravnosti vode kao i konstantno hlorisanje vode;

Međuopćinski vodovodni sistem Fojnica-Kiseljak-Visoko

Izgradnjom međuopćinskog vodovodnog sistema Fojnica-Kiseljak riješio bi se problem vodosnabdijevanja u značajanom broju naselja lociranih na teritoriju općine Fojnica. Ovim sistemom bi u općini Fojnica bila obuhvaćena slijedeća naselja: Trošnik, Šavnik, Podcitonja, Polje Ostružnica, Ormanov Potok, Nadbare, Polje Šćitovo, Pločari i Pločari Polje.


51



PROJEKT

Idejnim rješenjem sekundarne vodoopskrbne mreže ruralnog dijela općine Fojnica iz 2008. godine, koje se oslanja na Idejni projekat međuopćinskog vodovodnog sistema Fojnica – Kiseljak (2006.) usvojen je koncept vodopskrbe sa dvije osnovne zone snabdijevanja i to:

• Zona rezervoara „Alupovka“, koja treba da pokrije potrebe naselja Šavnik, Podcitonja i Polje Ostružnica i dijelove naselja Trošnik;

• Zona rezervoara „Orman“, koja obuhvata naselja Nadbare, Polje Šćitovo, Pločari i Pločari Polje;

Projektom je predviđeno da je za manja naselja koja ne pripadaju zoni vodosnabdjevanja Međuopćinskog vodovodnog sitema potrebno na osnovu postojećeg stanja vodoopskrbe razmotriti mogućnost i opravdanost uvezivanja u centralni gradski vodovodni sistem, te u skladu sa rezultatima i prirotetima predvidjeti faznu realizaciju.

Međuopćinski vodovodni sistem ima niz prednosti, a kao najbitniji se mogu izdvojiti: • kvalitetni vodni resursi • relativno jednostavan način transporta vode do potrošača obje općine • široko područje gravitacionog transporta vode • fleksibilnost rada vodovodnog sistema korištenjem tri, a zatim četiri izvorišta • otvaranje mogućnosti za širu i blisku saradnju dvije općine • dugoročno rješavanje pitanja vodosnabdijevanja kao limitirajućeg faktora daljeg

razvoja, itd.

7.2. Sistemi odvođenja i prečišćavanja otpadnih voda

Na teritoriji općine organizovani sistem javne kanalizacije ima samo općinski centar Fojnica i naselja Gornja mahala i Bježanija. Otpadne vode iz ovog sistema se bez ikakvog tretmana ispuštaju u recipijent, rijeku Dragaču. Sistem je mješovitog tipa i pokriva skoro cijelo urbano područje Fojnice, dok oko 20% ove oblasti nema riješenu odvodnju otpadnih i atmosferskih voda.

Evakuacija otpadnih voda u seoskim naseljima posebno je problematična. Upotrebljene vode izlivaju se u neadekvatno izgrađene upijajuće septičke jame, zemljište i potoke, čime se direktno zagađuju izvori, zemljište i vodotoci.

Prostornim planom Srednjebosanskog kantona kao dugoročni plan za riješenje problema prikupljanja otpadnih i oborinskih voda na teritoriji Kantona predviđa se postepeni prelazak na separatni sistem kanalizacije, odnosno razdvojenu odvodnju otpadnih i oborinskih voda. Primjena ovih smjernica u planskom periodu u urbanom području Fojnice nije prioritetna, s obzirom na relativno dobru razvijenost mreže mješovitog sistema. Potrebno je, međutim, prije nastanka većih radova na daljem razvoju općinske kanalizacije, izvršiti provjeru ranije usvojenih koncepata i nakon toga eventualno izvršiti i temeljitu promjenu projektne dokumentacije.

Najvažniju aktivnost nadležnih općinskih službi u planskom periodu predstavlja riješavanje problema prikupljanja otpadnih voda u naseljima koja trenutno nisu povezana na općinsku kanalizacionu mrežu kao i adekvatni tretman svih otpadnih voda prije upuštanja u recipijente.


52



PROJEKT

Projektom - Glavni fekalni kolektor kanalizacije u Fojnici iz 2005. god. predviđena je izgradnja kolektora ukupne dužine 11,23 km, kojim bi se otpadne vode prikupljale sa područja sljedećih naselja:

• MZ „Ostružnica“ – Podcitonja, Voljevac, Grabovik, Marinići, Zapoda, Majdan, Ormanov potok, Jehovina i Nadbare.

• MZ „Fojnica“ – Luke, Gradina, Zarastin, Banja, Brdo, Tješilo, Baljevac, Fojnica (uže gradsko jezgro), Selakovići, Šavnik i Drin.

• MZ „Prokos“ – Bare, Turkovići, Barakovići, Kazijevići, Mujakovići, Kehići, Merdžanići i Tovarište. Bočno sakupljanje otpadnih voda odvijaće se sa područja slijedećih naselja: Obojak, Majdanska ćuprija, Bašići, Ragalska ćuprija, Varke, Omerčevići, Kutleše i Gudići.

Projektovanim kolektorom, trasiranim uz korito rijeke Dragače i Fojničke rijeke, prikupljene otpadne vode iz navedenih naselja bi se gravitacionim putem dovodile do planiranog centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na lokalitetu Nadbare.

Prostornim planom predviđena je i dispozicija otpadnih voda u slivnom području rijeke Željeznice, na istom principu kao u navedenom Projektu (2005.), planiranim kolektorom dužine 8,25 km (potez Drin-Bakovići-Gojevići).

Kao prelazno rešenje, do izgradnje glavnih kanalizacionih kolektora, za područja sa gustinom naseljenosti većom od 20 stanovnika po hektaru, umesto pojedinačnih septičkih jama, za tretman otpadnih voda predlaže se izgradnja dijelova sekundarne kanalizacione mreže i zajedničke sabirne jame sa hlorinatorom za dezinfekciju ili nekih drugih sistema sa primarnim i sekundarnim procesom u tretmanu otpadnih voda.

Izgradnjom javnih kanalizacionih kolektora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, sabirne jame bi se izbacile iz upotrebe.

Do izgradnje kanalizacionih sistema u naseljima, dispozicija upotrebljenih voda vršiće se u vodonepropusne septičke jame sa organizovanim pražnjenjem. Industrijske otpadne vode, koje sadrže opasne materije, podvrgavaće se predtretmanu pre upuštanja u javne kanalizacione sisteme.

8. MINERALNA NALAZIŠTA

Teritorija općine Fojnica obiluje mineralnim sirovinama i iste predstavljaju veliki privredni potencijal općine.

Analizom rudonosnih formacija, kao i analizom istraženosti rudnih ležišta i pojava definisana su rudna polja i ležišta po količini i kvalitetu, njihova perspektivnost i značaj. S obzirom da su rezerve o kvalitetu i količinama određenih mineralnih sirovina uslovljene vremenskim faktorom, onda se kao takve i razmatraju. Izvršena je podjela na slijedeće kategorije:

1. Nemetalične mineralne sirovine 2. Metalične mineralne sirovine 3. Podzemne vode


53



PROJEKT

Prostorni raspored osnovnih mineralnih sirovina je dat u grafičkom prilogu br. 06. Mineralne sirovine.

Na osnovu dopisa Ministarstva privrede, Srednjobosanskog kantona broj 02-18-802/14 od 02.12.2014.g. izdvojeni su podaci o zaključenim ugovorima o koncesijama, sa lokalitetima na području općine Fojnica. Privredna društva koja imaju zaključene koncesione ugovore sa Ministarstvom privrede su navedena u tabeli 12. Sva potencijalna eksploatacijska područja potrebno je detaljno istražiti i analizirati kroz odgovarajuću dokumentaciju, a potom u skladu sa zakonskom regulativom poduzeti odgovarajuće aktivnosti. Tabela 12 Podaci o zaključenim ugovorima o koncesijama, sa lokalitetima na području općine Fojnica

Naziv

koncesionara Predmet koncesije

Lokalitet

koncesije

Datum početka

korištenja

koncesije

Datum

isteka

koncesije

“Miličević” DOO

Kreševo

Istraživanje i eksploatacija antimona

“Čemernica” Općina Fojnica

14.3.2014.g. 14.3.2044.g.

“BBM” DOO

Sarajevo Istraživanje zlata

“Bakovići” Općina Fojnica

21.10.2013.g. 21.5.2016.g.

“Karadrvo” DOO

Fojnica Eksploatacija krečnjaka

“Pogledala” Općina Fojnica

1.8.2006.g. 1.8.2031.g.

“Barit” DOO Kreševo

Istraživanje mramoriziranog

krečnjaka

“Kameni brijeg - Pogorelica”

Općina Fojnica 31.7.2003.g.

31.7.2006.g.

Ugovor istekao

“Rudnik Bakovići” DOO

Fojnica

Istraživanje i eksploatacija krečnjaka

“Ripulje”

Općina Fojnica 27.9.2002.g. 27.9.2022.g.

“Rudnik Bakovići” DOO

Fojnica

Istraživanje i eksploatacija dolomita

“Kaursko groblje”

Općina Fojnica

27.9.2002.g. 27.9.2027.g.

8.1. Nemetalične mineralne sirovine

Na području općine Fojnica registrovano je više ležišta različitih vrsta nemetaličnih mineralnih sirovina i ležišta građevinskog materijala. U većini slučajeva se radi o slabo istraženim mineralnim sirovinama. Na pomenutoj teritoriji utvrđene su, ali nedovoljno istražene pojave slijedećih mineralnih sirovina: žični kvarc (Pijukovac, značajnija lokacija), kristalni kvarc (šire područje Fojnice, lokaliteti: Vodovoje, Ščitovo i Pločari), abrazivi (Grudica). Značajnije rezerve se vezuju za slijedeće mineralne sirovine:


54



PROJEKT

Dolomiti

Dolomiti se eksploatišu na dva lokaliteta – Pogledala (Pržin gaj) i Kaursko groblje (Gojevići), (rezerve prikazane u tabeli 13). Ležište je samo djelimice istraženo (oko 4 milijuna tona), ali postoje realni izgledi za postojanjem značajnih rezervi dolomita. Tabela 13 Podaci o rezervama dolomita

Red. broj

Ležište Lokalitet (Općina) Kategorije rezervi (m3)

Bilansne VB +

Potencijalne Σ

1. Pogledala Pogledala - Prokos (Fojnica)

321758 - 321758

2. Kaursko groblje

Gojevići (Fojnica) - - -

Građevinski kamen

Stupanj istraženosti je nizak, ali obzirom na geološku građu sa sigurnošću se mogu očekivati velike zalihe od budućih istraživačkih radova. Krečnjak

Krečnjak se eksploatiše sa lokaliteta Ripulja (Đedov Do), dok na lokalitetu Kameni brijeg (Pogorelica) nije više aktivna eksploatacija jer je koncesioni ugovor istekao 2006. – e. Ležište krečnjaka „Ripulja“

Debljina krečnjaka je su 150m. Mjestimično su slojeviti sa debljinom slojeva 10 - 15 cm. Geološke bilansne rezerve A+B+C1 = 10.282.050 m³ Ležište krečnjaka „Grablje Ležišta krečnjaka Tabela 14 Podaci o rezervama krečnjaka

Red. broj

Ležište Lokalitet (Općina) Kategorije rezervi (m3)

Bilansne VB +

Potencijalne Σ

1. Ripulja Đedov Do (Fojnica) 2961230 - 2961230

2. Kameni brijeg (Pogorelica)

Kameni brijeg (Fojnica)

- - -

8.2. Metalične mineralne sirovine

Metalične sirovine su pretežno utvrđene, slabo istražene mineralne sirovine. Na području općine Fojnica, trenutno ne postoji aktivna eksploatacija metaličnih mineralnih sirovina, dok


55



PROJEKT

za istraživanjem istih vlada interesovanje, posebno kada se radi o zlatu i antimonu. Registrovane metalične mineralne sirovine na pomenutom području su: Cink, olovo i srebro

Lokaliteti na kojima su istraživana nalazišta olova, cinka i srebra u Srednjobosanskom rudogorju su:

1. Čemernica kod Fojnice, 2. Vrtlašce, 3. Klisac (između Gromiljaka i Fojnice), 4. Lučica, 5. Putljevac, 6. Zahor, 7. Selišće (oko 3 km sjeveroistočno od Fojnice), 8. Donje Selo (Ormanov potok), 9. Staro Selo, 10. Kovačica, korito rijeke Fojnice, 11. Osoje (3 km sjeverozapadno od Fojnice)

Ekonomski najinteresantnije ležište cinka i srebra je rudište Čemernica kod Fojnice.

Tabela 15 Rudne zalihe u rudištu Čemernica

Rude kategorije

Ruda (t) Cink (t) Srebro (kg) Antimon (t)

B 35.600 1.800 1.900 440 C1 106.000 7.600 13.000 6.000

Pretpostavlja se da bi geološke rezerve mogle biti između 1.5 - 2 milijuna tona rude, na temelju parageneze. Bakar

Javlja se na lokalitetu planine Vranica, zatim u okolini Dusine, Bakovića i Fojnice. Rađeno je reaktiviranje eksploatacije bakra na pojedinim lokalitetima Srednjobosanskog rudogorja, u periodu poslije II svjetskog rata, ali nije dalo rezultate Živa

Poznati lokalitet je Čemernica kod Fojnice. Sadržaj žive kreće se oko 1%. U području Smiljeve kose registrovani su sadržaji je od 2 ≥ 15% Hg. Značajno je nalazište i na planini Pogorelici, lokalitet Plešlje, gdje je zabilježen sadržaj 0,4 do preko 1% Hg.

Antimon

Najbolje je istraženo područje sela Čemernica sjeverozapadno od Fojnice. Registrovane su pojave slijedećih minerala: pirhotin, pirit, arsenopirit, kvarc, sfalerit, halkopirit, tetraedrit, enargit, bertierit, antimonit, bulanžerit, džemsonit, galenit, cinabarit, metacinabarit, realgar,


56



PROJEKT

kalcedon, barit i siderit kao i sekundarne minerale getit, lepidokrokit, bindhajmit, valentinit, volframit u salbandama i druge.

Novijim istražnim radovima ustanovljeno je da rudište Čemernica, prema stupnju istraženosti do konca 1963. godine, kada su radovi obustavljeni, sadrži preko 200 000 tona rude od čega nekoliko desetina tisuća tona rude sa sadržajem antimona između 3 i 4 %.

Investitor „MILIĆEVIĆ" d.o.o. Kreševo je potpisao koncesioni ugovor sa Ministarstvom privrede, Srednjobosanskog kantona o istraživanju i eksploataciji antimona. Istraživanje nije još započeto, jer je u toku izdavanje urbanisticke suglasnosti za izvodenje detaljnih geoloških istraživanja antimona na istražnom koncesionom području Čemernica u općini Fojnica. Zlato Ležište Bakovići kod Fojnice

Vrlo značajna lokacija za istraživanje i eksploataciju. Količina iskorištene rude, zlata i srebra iz ležišta Bakovići u razdoblju (1936 - 1939) prikazana u tabeli 16 (na osnovu istraživanja i prema procjenama I.Jurkovića).

Tabela 16 Količina iskorištene rude, zlata i srebra iz ležišta Bakovići u razdoblju (1936-1939)

Vrsta rude i količina Zlato (kg) Srebro (kg)

Oko 30.000 t. limonitne rude 440 1.475

Oko 115.000 t. piritne rude 1.800 6.000

UKUPNO 2.240 7.475

Investitor „BBM" d.o.o. Sarajevo je potpisao koncesioni ugovor sa Ministarstvom privrede, Srednjobosanskog kantona o istraživanju zlata na ovom lokalitetu, za period od 21.10.2013.g. – 21.5.2016. Rasuta ležišta zlata

Registrovano je prisustvo zlata u nanosima na širem području, u aluvijalnim nanosima brojnih vodotoka. Pojave se vezuju za slijedeće lokalitete: Zlatan potok, planina Vranica, pijesak Fojničke rijeke kod Mašin Hana, Nadkrstač planina Vranica, Bijela gromila, Tješilo kod Fojnice, Majdan gornji tok Fojničke rijeke, pijesak iz rijeke Željeznice kod ušća potoka Nevra, materijali iz vapnenačkih kaverni sa Zec planine.

Željezo

Na teritoriji općine Fojnica postoji više ležišta: Ležište limonita Korito


57



PROJEKT

Tabela 17 Srednji sadržaj osnovnih komponenti u ležištu Korito

Fe SiO2 Mn P

37,28 24,85 1,31 0,02

Ukupne rezerve limonitne rude (B+C1) kategorije iznose 1 447 335 tona. Ležište limonita Kamenica

Radi se o orudnjenoj izduženoj zoni pružanja zapad - istok, od brda Križ preko Samostanskog potoka, južno od Franjevačkog samostana na istok prema selu Selakovići. Tabela 18 Srednji sadržaj osnovnih komponenti u ležištu Kamenica

Fe SiO2 Mn 47,50 6,50 3,80

Stupanj istraženosti ležišta je visok. Ukupno je utvrđeno 210 813 tona rezervi. Ležište Trošnik

Ležište Trošnik nalazi se u na strmim padinama Kozovgrada. U primarnom dijelu su zastupljeni minerali: pirit, kvarc, rutil, cirkon, apatit, halkopirit, zlato, tetraedrit, barit, siderit, ankerit i kalcit. Tabela 19 Srednji sadržaj osnovnih komponenti u ležištu Trošnik

Fe SiO2 Mn P Au

41,00 11,20 1,20 0,09 5,61 g/toni

Rudne rezerve nisu izračunate zbog niskog stupnja istraženosti. Potencijalne rezerve su oko 250 000 t željezne rude i oko 1 400 kg zlata. Ležište Šarman

Južno od Dusine na oko 1 km, locirano je ležište željezne rude, hematitskog sastava u užem području brda Šarman. Minerološki sastav rude je slijedeći: hematit, limonit, oksidi mangana, pirit, kvarc, kalcit i sericit. Ispitivanja su pokazala da postoje dva tipa rude: Tabela 20 Srednji sadržaj osnovnih komponenti-tamnoplava slojevita ruda u ležištu Šarman

Fe SiO2 Mn 49,50 12,20 0,16

Tabela 21 Srednji sadržaj osnovnih komponenti – svijetlo plava uslojena ruda u ležištu

Šarman

Fe SiO2 Mn 27,30 25,40 0,15


58



PROJEKT

Na bazi istražnih radova utvrđene su rezerve od 20 000 tona viših kategorija, ali se pretpostavlja da postoje veće rezerve. Pirit

Pojave pirita su zabilježene na više lokaliteta: Jasenik, Kozov grad, Kamenica Križ, Osoje i lokalitet Bakovići. Na teritoriji Bakovići prema nepouzdanim zapisima ukupna proizvodnja rudnika Bakovići do 1939. godine iznosila je 144 669 tona pirita ili limonita. Od toga je 29 500 tona limonita i 115 169 tona pirita. Pretpostavka je da je još oko trećina rude ostala neiskorištena.

8.3. Podzemne vode

Podzemne vode su jedna od najznačajnijih i specifičnih prirodnih vrijednosti kojim općina Fojnica raspolaže. Ovaj resurs uključuje podzemne vode koje se koriste za vodosnabdijevanje kao vode za piće, vode posebnih vrijednosti (za flaširanje), termalne vode i geotermalne vode kao prirodne izvore energije.

Imajući u vidu značaj podzemnih voda i mogućnosti koje one pružaju u pogledu iskorišćavanja, daje se pregled zastupljenih tipova izdani. Na osnovu strukturnog tipa poroznosti stijena izdvajaju se slijedeći tipovi izdani: Zbijeni tip idani formiran u aluvijalnim naslagama, kvartarne starosti. Aluvijalni sedimenti su izgrađeni od pijeska, šljunka, drobine i glina. Radi se o vodonosnicima ograničenih razmjera i male izdašnosti. Karstno – pukotinski tip izdani se javlja u okviru karbonantnih stijena (krečnjaci i dolomiti) trijaske i devonske starosti. Ima dominantno rasprostranjenje i predstavlja osnovni tip na ovoj teritoriji.

Registrovana su slijedeća velika tijela podzemnih voda: Vranica (P = 134,30 km2), Tocila (P = 2,63 km2) i Požarna (P = 3,82 km2).

8.4. Termalne vode

Prvu zvaničnu analizu fojničke termalne vode uradio je 1888. godine Ludvig Kacer,

geolog iz Austrije koji je potvrdio njen termomineralni sastav i ljekovitost. Prva banja stacionarnog tipa nastala nakon Prvog svjetskog rata gdje je najprije bila Huzbašića banja, pa kasnije Memijina banja, a daleke 1948. godine je započeo razvoj banjskog turizma u Fojnici.

Na više lokaliteta registrovane su pojave termalnih voda (tabela br 22.). Istraživanjima je ustanovljeno postojanje više ležišta različite temperature (21 – 30.5º C) i hemizma. Radi se o vodama hidrokarbonantno – kalcijsko – magnezijskog tipa. Isticanje termalnih voda vezano je za rasjedne zone.


59



PROJEKT

Tabela 22 Pojave i objekti termalnih voda sadašnje i potencijalno korištenje

R.br. Naziv Lokalitet Sadašnje korištenje

Potencijalno korištenje

1. FB-1 Selo Banja Fojnica Banja Termoenergetika

2. FB-2 Fojnica Vodoopskrba Flaširanje

3. Kaptaža Banjski potok

Selo Banja Fojnica Pojava bez korištenja

-

4. Kaptaža u selu Banja

Selo Banja Fojnica Pojava bez korištenja

-

5. Memino vrelo Fojnica Pojava bez korištenja

-

6. B-Ia Selo Banja Fojnica Pojava bez korištenja

-

7. B-III Selo Banja Fojnica Pojava bez korištenja

-

Postoji realna potreba za dodatnim zahvatanjem termalnih voda, u svrhu proširenja nivoa

zdravstvenih usluga i termoenergetskog korištenja termalnih voda u objektima RCMR „Reumal“ i „Aquareumal“ Fojnica. Iz tih razloga je rađen „Projekat hidrogeoloških istraživanja termalnih voda za potrebe RCMR „Reumal“ i „Aquareumal“ Fojnica“, od strane Građevinskog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu, Instituta za geologiju (oktobar 2011.god.). U navedenom Projektu su predložene smjernice za dalja istraživanja u cilju utvrđivanja mogućnosti dodatnog zahvatanja termalnih voda.

Iskorišćavanje ljekovitog faktora termalnih izvora Fojnice predstavlja okosnicu razvoja turizma na ovom prostoru. Poznavanje i korišćenje ljekovitih voda na prostoru ove kotline ima dugu tradiciju. Balneološka svojstva termalne vode, kao prirodnog ljekovitog faktora pokazala su se naročito u liječenju reumatizma. Zbog toga je neophodno zaštititi prirodne resurse termalne vode, obezbijediti dugovječnost i sigurno snabdijevanje banjskog kompleksa termalnom vodom i stvoriti uslove za racionalnije korišćenje i ekonomičnije poslovanje kompleksa. Zaštita izvorišta termalnih voda

Zone sanitarne zaštite izvorišta „Banja“ - Fojnica utvrđene su u skladu sa članom 5. tačka 5. Pravilnika o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdijevanje stanovništva (Sl. novine Federacije BiH, br.88/12), koja se odnose na izvorišta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda. Važeći zakonski propis jeste navedeni Pravilnik, sve dok općinski organ uprave nadležne za vode, na čijem području se nalazi izvorište, ne utvrdi zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere. (Član 68. Stav 1 Federalni zakon – Odluka o zaštiti izvorišta).

U skladu sa navedenim članovima Pravilnika, za izvorište termalne vode „Banja“ – Fojnica uspostavlja se samo:


60



PROJEKT

Prva zaštitna zona, i to za eksploatacione bušotine FB – 1, B – Ia i FB – 2.

Granica prve zaštitne zone izvorišta „Banja“ – Fojnica određena je u skladu sa članom 6. tačka 2. Pravilnika u kojem je propisano da granica prve zone zaštite bude udaljena ne manje od 10 m od vanjskih kontura vodozahvatnog objekta (bušotine), odnosno ne manje od 3 m od vanjskih kontura vodozahvatnog objekta (bušotine), ukoliko se utvrdi da ne postoji mogućnost direktnog površinskog zagađenja izvorišta na lokaciji vodozahvata (bušotine). Obuhvata prostor oko vodozahvata (bušotine) koji treba biti ograđen čvrstom ogradom dimenzija 5 x 5 m (površina I zaštitne zone iznosi 25 m2).

Mjere zaštite u granicama prve zaštitne zone izvorišta „Banja“ – Fojnica su određene u skladu sa članom 10 Pravilnika i identične su za bušotine FB – 1, B – Ia i FB – 2. Na području prve zaštitne zone, zabranjuju se sve aktivnosti koje nisu u direktnoj vezi sa normalnim radom i održavanjem vodozahvata, bušotina, bunara i pijezometara ne smiju štetno djelovati na izvorište.

U skladu sa pravno reguliranim sistemom zaštite izvorišta „Banja“ – Fojnica, u utvrđenim zonama sanitarne zaštite i zaštitnim mjerama, neophodno je poduzeti aktivnosti za njihovo neposredno sprovođenje.

Program mjera zaštite izvorišta „Banja“ – Fojnica uključuje slijedeće aktivnosti: • donošenje Odluke o zaštiti izvorišta; • provođenje tehničkih mjera zaštite i • vršenje nadzora nad sprovođenjem mjera i aktivnosti.

8.5. Eksploataciona polja planirana za sanaciju i rekultivaciju

Površinska eksploatacija ugrožava životnu okolinu. Radovima na površinskom kopu

mijenja se postojeći ekosistem, jer dolazi do zagađenja vazduha, podzemnih i površinskih voda, dolazi do promjene kvaliteta zemljišta, reljefa, flore i faune, buke, vibracija, prašine, i infrastrukturnih, saobraćajnih i niza drugih negativnih promjena.

Da bi se smanjili ovi štetni uticaji treba uraditi program mjera za sprečavanje i smanjenje negativnih uticaja na životnu sredinu kao što je zaštita i očuvanje kvaliteta podzemnih i površinskih voda, zaštita vazduha, zaštita od buke i vibracija, prašine, zaštita od požara i na kraju treba se izvršiti rekultivacija oštećenih površina i bar donekle sanirati ugroženi i poremećeni ekosistem.

Kao direktna posljedica površinske eksploatacije različitih sirovina jeste stvaranje velikih količina krovinskog materijala – jalovine. Ovaj materijal se može odlagati najčešće na dva načina:

1. Kada se krovina – jalovina odlaže po površini tla, a time se i ove površine isključuju iz dalje proizvodnje,

2. Kada se krovina – jalovina odlaže u već postojeće kratere, iz ranijih površinskih kopova. Ovaj drugi postupak znatno smanjuje poslijedice oštećenja zemljišta.

Prvi način odlaganja jalovine podrazumijeva često odlaganje van granica eksploatacionog

polja, dok drugi način podrazumijeva odlaganje jalovine unutar eksploatacionog polja.


61



PROJEKT

Da bi se mogle pratiti promjene životne sredine potrebno je izvesti monitoring sistem za redovno praćenje i mjerenje ekoloških faktora u životnoj sredini. Potrebno je snimiti stanje životne sredine prije početka radova na površinskom kopu, pratiti i snimati stanje životne sredine u toku eksploatacije i na kraju snimiti stanje posle zatvaranja površinskog kopa, odnosno izvršiti rekultivaciju.

Kao jedna od najznačajnijih posljedica površinske i podzemne eksploatacije događaju se velike deformacije površine terena u vidu slijeganja i obrušavanja terena. Površinska eksploatacija ostavlja iza sebe ekološku pustoš, te se zbog toga posle završene eksploatacije mora izvršiti rekultivacija oštećenog prostora i time bar donekle sanirati narušeni ekosistem.

U cilju dovođenja degradiranih površina prvobitnoj namjeni, predviđena je biološka rekultivacija čiji je osnovni cilj formiranje plodnog zemljišta i biljnog pokrivača koji po svojim reproduktivnim sposobnostima neće mnogo zaostajati za autohtonim zemljištima i biljnim vrstama. Ravne površine zemljišta biće prekrivene humusnim zemljištem i namjenjene su za poljoprivrednu rekultivaciju, a kosine za sadnju šumskih vrsta i grmova.

Tehničkim projektom rekultivacije i prostornog uređenja površina zahvaćenih eksploatacionim radovima na površinskom kopu treba izvršiti izbor dijelova površinskog kopa i zemljišta koje će se privesti kulturi, izvršiti ispitivanje degradiranog zemljišta i napraviti u zavisnosti od tih ispitivanja plan namjene površina, način pripreme zemljište za rekultivaciju, tehnički opis tehnološkog procesa rekultivacije izbor kultura i načina rekultivacije kao i normative utroška potrebnog materijala i radne snage.

Potpuna rekultivacija terena podrazumjeva primjenu i biološke i tehničke rekultivacije. Pod tehničkom rekultivacijom podrazumjeva se niz inženjersko - tehničkih mjera koje

imaju zadatak da odlagalištima daju takav oblik kojim se omogućava sprovođenje svih mjera biološke rekultivacije i da se omogući da se devastirani prostor uklopi u postojeću okolinu sa florom i faunom približno onoj koja je bila prije početka rudarskih radova.

9. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA

U datom obuhvatu, osnovni koncept snabdijevanja energijom i energentima treba da se

odvija preko elektroenergetskog sistema, preko postojećeg transportnog sistema, kao i preko pojedinačnih isporuka tečnih naftnih derivata i drveta putem drumskog saobraćaja, poštujući osnovnu namjenu prostora i prirodno-ekološki ambijent.

9.1. Elektroenergetika

Potražnja za električnom energijem svake destinacije zavisi od faktora kao što su

industrijski kapaciteti, odnosno potencijalne korisnike (što uključuje zaposlene, posjetioce i stanovnike posmatranog područja), klima, te alternativni izvori energije (prirodno gorivo, bio masa, energija vjetra, energija sunca itd.). Pozicije distributivnih trafostanica treba definisati u skladu sa centrima potrošnje električne energije pri čemu treba voditi računa da bude omogućen lak pristup za održavanje i priključak potrošača. U urbanom dijelu općine,


62



PROJEKT

naročito se mora voditi računa o tome da trafostanice moraju biti uklopljenje u urbani ambijent, kroz svoju arhitektonsku formu i primjenu konstruktivnih i oblikovnih elemenata, kao i uređenje vanjskog prostora oko njih.

Na dijelovima obuhvata gdje je planirana gradnja predviđa se izgradnja novih elektroenergetskih visokonaponskih vodova, kablova i dalekovoda, takođe je potrebno zamijeniti postojeće 10kV dalekovode sa 10kV kablovima koji će se uključiti u zatvorenu 10kV mrežu.

Koncepcija elektroenergetske infrastrukture, polazeći od planskih pokazatelja i postojećeg stanja, svojim tehničkim rješenjima treba da uvaži slijedeće:

• kvalitet isporučene električne energije;

• pouzdanost (sigurnost) i raspoloživost;

• ekonomičnost.

Pored toga, mora da ispuni i slijedeće zahtijeve:

1) zaštita životne sredine;

2) jednostavnost;

3) fleksibilnost, prilagodljivost;

4) upravljivost;

5) kompatibilnost sa postojećom elektrodistributivnom mrežom.

Razvoj elektroenergetske infrastrukture definiše se kroz razvojne planove nadležne

Elektrodistribucije i razvojne planove nadležnog Elektroprijenosa. Kratkoročni razvoj prenosne mreže u toku 2014. godine i 2015. godine predviđa

završetak izgradnje započete trafostanice TS 11035/10 kV Fojnica i 110 kV-nog dalekovoda DV Visoko-Fojnica.

Srednjoročni razvoj prenosne mreže do 2020. godine predviđa izgradnju novog

dalekovoda 110 kV DV Kiseljak-Fojnica. Zbog potreba zaštite ljudi, imovine te objekata i opreme elektroprenosnog sistema

Pravilnikom o zonama sigurnosti nadzemnih elektroenergetskih vodova, za elektroenergetske vodove nazivnog napona 110 kV zona sigurnosti iznosi 20 metara.

Postojećim i planiranim dalekovodima 10kV opredijeliti zaštitni pojas širine 9m (po 4,5m sa obje strane trase).

U zaštitnim pojasevima dalekovoda nisu dozvoljeni: izgradnja objekata za stalni boravak ljudi, postavljanje građevinskih skela i sadnja visokog drveća (preko 5m). Pri projektovanju i realizaciji sva rješenja treba da su u skladu sa propisima iz oblasti elektrotehnike.

Sve stubne trafo-stanice koje su preopterećene potrebno je zamijeniti novim trafo-stanicama većeg kapaciteta, a sve u cilju približavanja napojnih tačaka potrošačima tj. skraćivanja NN mreža i smanjenje gubitaka.


63



PROJEKT

Obzirom da su postojeće mreže jako duge, rađene sa vrlo malim presjecima na drvenim stubovima, potrebno je iste rekonstruisati, zamijeniti sa većim presjecima samonosivih kablova i smanjiti dužine a drvene stubove odgovarajućim AB stubovima.

Niskonaponsku 0,4 kV mrežu planirati kao kablovsku, gdje za to postoje uslovi, a gdje se ne može realizovati kablovska 0,4 kV mreža, koristiti nadzemnu izolovanu mrežu, pri čemu se moraju ispoštovati uslovi i preporuke J.P. EPBiH.

Ovim planskim dokumentom predviđa se i izgradnja javne rasvjete saobraćajnica predmetnog obuhvata. Rasvjetu treba izvesti prema fotometrijskim proračunima u skladu sa standardima i preporukama. Primarne saobraćajnice osvijetliti svjetiljkama sa Na-Vp sijalicama snage 150-250W, koje će se montirati na toplocinčane kandelabere visine 6-9 m. Osvjetljenje sekundarnih saobraćajnica izvesti svjetiljkama sa Na-Vp sijalicama snage 70-150W, koje će se montirati na toplocinčane kandelabere visine 4-5 m.

Posebnu pažnju treba posvetiti osvjetljenju staza i prostora unutar zaštićenih područja. Izbor rasvjete mora biti u funkciji arhitektonskog rješenja. Rasvjetna tijela kombinovati: niskim stubićima za osvjetljenje pješačkih staza sa metal – halogenim izvorima svjetlosti, LED rasvjetom i lokalnom indirektnom rasvjetom. Za osvjetljavanje pojedinih objekata unutar zaštićenog pejzaža koristiti podnu reflektorsku rasvjetu koja dodatno naglašava plastičnost oblika.

9.2. Termoenergetika

Toplotna energija za zagrijavanje prostora u objektima može se obezbijediti iz različitih energenatskih izvora (bio masa, fosilna goriva, sunčeva energija, elektro energija, te energija zemlje, vode i vazduha pomoću toplotnih pumpi, prirodni i tečni naftni ga i slično) i na različite načine (izvori energije po prostoirjama, kotlovi za etažno i centralno grijanje i toplane za sistem daljinskog grijanja u urbanim sredinama).

Područje općine Fojnica raspolaže relativno velikim količinama bio mase u obliku šume iskoristive za izvor toplotne energije. Ne samo zbog relativno velike količine biomase iskoristive kao izvor toplotne energije ova vrsta goriva ima veoma mali uticaj na okolinu. Zbog toga je preporuka da se ovaj energent korisit kao čisto, obnovljivo i domaće gorivo, dok se ostale vrste goriva mogu koristiti kao dopuna. Drvo, kao gorivo za proizvodnju toplotne energije, može se koristiti u klasičnom smislu kao komadno drvo za pojedinačno loženje u pećima i kotlovima za etažno i centralno grijanje ili kao proizvod otpadnog drveta u obliku briketa, peleta i sječke za automatizovano liženje u kotlovima za centralno grijanje. Procijenjena koičina drvne mase, koja bi se mogla koristiti kao izvor toplotne energije, pri jednogodišnjoj sječi je oko 42941 m3/god. Ova količina drvne mase može proizvesti toplotnu energiju od oko 85800 MWh/god. Ova toplotna energija može zadovoljiti većinu potreba toplotne energije za zagrijavanje prostora i za zagrijavanje potrošne tople vode u postojećim i planiranim objektima. Također će se moći od ove drvne mase proizvesti značajna količina goriva u obliku peleta za tržište izvan ovog prostora.

Također bi lokalna uprava trebala potencirati i pomagati korištenje sunčeve energije i energiju vazduha, zemlje i vode pomoću toplotnih pumpi.


64



PROJEKT

Ukoliko se za ovo područje pokaže studijom izvodljivosti opravdano korištenje prirodnog gasa isti je također povoljan energent. Ovaj energent se može dovesti cjevovodom ili se skladišti kao tečni prirodni gas i raspodjeljuje potrošačima rasopdjelnim cjevovodima od skladišta do potrošača. Koji je način povoljniji treba da pokaže odgovarajuća studija izvodljivosti.

U slučaju korištenja fosilnih goriva (ugalj i derivati nafte) u kotlovima za centralno grijanje, odnosno u većim termoenergetskim objektima obavezno obezbijediti prečišćavanje dimnih gasova izdvajanjem letećeg pepela i sumpornih oksida na ekološki dozvoljen, Zakonom propisan, nivo.

Sunčevu energiju propagirati za zagrijavanje potrošne tople vode čime se štede drugi izvori hemijski vezane energije. Sunčeva energija se može koristiti i za centralno grijanje u kombinaciji sa kotlovima za centralno grijanje.

10. SAOBRAĆAJ I VEZE

10.1. Saobraćaj

Prognoza rasta transporta

Prognoze transporta baziraju se na: • dosadašnjem razvoju transporta • razvoju ekonomije • azvoju transporta u Evropi.

Do sada rađene studije za BiH u pogledu ekonomskog razvoja ukazuju da bi se društveni proizvod do 2015. godine mogao kretati na nivou od oko 3000-3500 dolara po stanovniku, međutim ekonomska recesija je ostavile dugotrajne posljedice u BiH te je nezahvalno, sa aspekta Prostornog plana, prognozirati odstupanja ranijih prognoza.

Slično je izvršeno i sa zaposlenošću gdje su prognozirana slična kretanja u pogledu zaposlenosti koja bi se povećala 2-3 puta u periodu do 2015. godine. Što se tiče transporta, smatra se da će rekonstrukcija ekonomije dovesti do novih tipova roba za transport (u poređenju sa predratnom situacijom).

Transport robe za usluge, trgovinu i građevinski sektor će postajati sve značajniji i oduzimat će primat predratnom transportu sirovina, serijskih proizvoda i sl. Mala i srednja preduzeća će u budućnosti biti dominantna i ona će birati najbrže i najekonomičnije načine transporta, što ide u prilog cestovnom transportu. Zbog promjena u ekonomiji i stanja vidova transporta, udio teških (teretnih) vozila će porasti u budućnosti. Prognoza rasta motorizacije

Motorizacija na teritoriji općine Fojnica je u skladu sa motorizacijom na teritoriji cjelokupnog Srednjobosanskog kantona, i kao što je evidentno, razvijala se mnogo brže nego ekonomija. Motorizacija u 2000. godini u Kantonu već je znatno premašila nivo


65



PROJEKT

motorizacije iz 1991. godine, što je u velikom kontrastu u odnosu sa općim ekonomskim razvojem. Motorizacija svojim velikim porastom znatno podržava ekonomski razvoj Kantona (poboljšava mobilnost, modernizira i stvara ekonomičniji vozni park, povećava potrebe za uslugama i sl.). Međutim, ukoliko ekonomija ne bude uspijevala pratiti trend porasta motorizacije, ni on neće moći zadržati trenutnu tendeciju rasta. Broj pređenih kilometara se procjenjuje kao dosta niži u odnosu na predratni nivo (sada se procjenjuje na 3000-5000, a prije rata je bio 8000-10000 npr. po putničkom automobilu). Može se očekivati da će motorizacija slijediti očekivani evropski dugoročni razvoj motorizacije, što se vidi iz tabele br. 25. i grafikona br. 2. koji je izradio DORCH CONSULT.

Stepen motorizacija (izražen u jedinici vozila/1000 stanovnika) se na teritoriji općine Fojnica ponaša u skladu sa tendencijom na prostoru čitave Bosne i Hercegovina. To zapravo znači da se stepen motorizacije povećava, sa istovremenim smanjenjem broja stanovnika i smanjenjem standarda stanovništva.

Posmatrajući period od 2010.godine do 2014. godine, primjetan je prosječan rast broja registrovanih motornih vozila, u vrijednosti od 7.55% na godišnjem nivou. Broj vozila je uziman na sredini kalendarske godine. Istovremeno je prisutno konstantno smanjenje broja stanovnika (nije dostupna procjena za 2014.godinu), sa prosječnom godišnjom vrijednošću od -1.36%.

U istom periodu je evidentan rast stepena motorizacije, sa prosječnom godišnjom vrijednošću od 9.48%.

Obzirom na “neuobičajenu” obrnutu proporciju tendencija promjene stepena motorizacije i standarda stanovništva, prisutna je niska prosječna godišnja pređena kilometraža registrovanih motornih vozila. Tabela 23 Ukupan broj registrovanih motornih vozila

godina Ukupan br.reg.mot.voz. Stopa rasta (%) 2010. 2.716 2011. 2.925 7.70 2012. 3.133 7.11 2013. 3.346 6.80 2014. 3.536 5.68

Prosječno 7.55 Tabela 24 Stepen motorizacije godina Ukupan br.stanovnika

-procjena- Stopa rasta (%) Stepen

motorizacije (voz/1000 st.)

Stopa rasta (%)

2010. 24.032 113 2011. 23.390 -2.67 125 10.7 2012. 23.624 1.00 133 6.1 2013. 23.050 -2.43 145 9.5 2014. - - - -

Prosječno -1.36 Prosječno 9.48


66



PROJEKT

Može se očekivati da će motorizacija slijediti očekivani evropski dugoročni razvoj motorizacije, što se vidi iz tabele br. 25. i grafikona br. 2. koji je izradio DORCH CONSULT. Tabela 25 Stepen motorizacije u zemljama u okruženju (nivo iz 1995.godine)

Naravno, u svemu ovome treba biti oprezan jer rast motorizacije nije linearan proces i u direktnoj je zavisnosti od standarda stanovništva. To znači, da će u jednom trenutku usporiti rast motorizacije a na račun kupovine skupljih modela vozila.

Na grafikonu br. 2. date su vrijednosti motorizacije Srednjobosanskog kantona u 2000. i 2020. godini. Za 2020. godinu data su dva moguća rasta, niski sa 160 vozila/1000 stanovnika na 340 vozila/1000 stanovnika i visoki sa 160 vozila/1000 stanovnika na 380 vozila/1000 stanovnika.

Na ovaj način se došlo do godišnje stope rasta motorizacije koja iznosi 3,8% niska I 4,4% visoka stopa rasta.


67



PROJEKT

Slika 2 Motorizacija i prosječna kupovna moć

Mobilnost

Procjena rasta mobilnosti bazirana je na povećanju mobilnosti sa 5000 km u 2000. godini na oko 10.000 km u 2010. ili po stopi od oko 7% prosječno godišnje. U periodu od 2010.-2020. godine mobilnost može porasti sa 10.000 km na 12.000 km po vozilu godišnje ili 1,6% prosječno godišnje. Stopa rasta transporta putničkih vozila se procjenjuje (na osnovu rasta motorizacije i mobilnosti) na 5-6% godišnje u periodu do 2010. i 4,5-5,5% u periodu 2010.-2020. godine. Stopa rasta teretnog transporta procjenjuje se na bazi rasta GDP i faktora transportnog elasticiteta i kretat će se od 9-6,5% godišnje u periodu do 2010. i 6,5-4,5% u periodu 2010.-2020. godine. Stepen rasta međunarodnog saobraćaja u periodu 2000.-2020. procjenjuje se na 5-4% godišnje. U visoko razvijenim zemljama stope rasta transporta se kreću na nivou 4-5% godišnje (u proteklom periodu), a prognoze su bazirane na stopama od oko 4,5%. Javni saobraćaj

U narednom period treba težiti da javni saobraćaj postane dominantan vid prevoza stanovništva općine Fojnica. Procjenjuje se da će se trebati obaviti 0,50 kretanja po stanovniku prosječno dnevno. Linije javnog saobraćaja treba da povežu centar općine sa centrima susjednih općina, te centra općine i sekundarne centre, kao i veća naselja i da se vode radijalno. Broj polazaka i kapacitet linija treba da se odredi na bazi gravitirajućeg stanovništva prema odredištima i datog kriterija mobilnosti stanovnika.

Ovako globalno definisana organizacija javnog prevoza zahtjeva: • obezbjeđenje efikasnog i pouzdanog sistema javnog prevoza koji podrazumijeva

precizan i striktan red vožnje, • obezbjeđenje većeg broja vozila koja će moći ostvariti potrebne intervale u vršnom

času (odlazak i povratak sa rada),


68



PROJEKT

• sagledavanje potrebne nadokande za nosioca javnog prevoza, koju ima obavljajujući značajnu opće društvenu funkciju,

• unapređenje i razvoj svih elemenata sistema, koji uvećavaju komfor i nivo usluga javnog prevoza (pokrivena stajališta i sl.).

Može se konstatovati da od kapaciteta i kvaliteta funkcionisanja javnog prevoza u velikoj mjeri zavisi planirana organizacija korištenja prostora općine, odnosno atraktivnost života u manjim lokalnim centrima, te se može konstatovati da javni prevoz mora biti jedna od osnovnih strateških komponenti prostornog razvoja općine. Dalji razvoj saobraćaja kao instrumenta prostorne organizacije

U planiranju saobraćaja neophodno je da se saobraćaj posmatra integralno, sa razvojem ostalih aktivnosti, i to kao posljedica, ali i uzrok distribucije strukture i veličine aktivnosti u prostoru.

Ključni saobraćajni projekati su: • Rekonstrukcija magistralnog puta Kiseljak-Fojnica-G. Vakuf • izgradnja i modernizacija lokalne putne mreže • razvoj javnog saobraćaja.

Unutar općine troškovi i vrijeme transporta bi trebali da opadaju sa udaljenošću od centra, kako bi se obezbijedilo stimulisanje razvoja ruralnih područja. Da bi se ovo ostvarilo, neophodno je izgraditi, odnosno rekonstruisati saobraćajnu infrastrukturu, saglasno opredjeljenjima datim u Planu. Pored saobraćajne infrastrukture, neophodno je obezbijediti i odgovarajuću organizaciju prevoza, koja će omogućiti udoban, brz, a po cijeni prihvatljiv javni prevoz. Javni prevoz je osnovni nosilac masovnog saobraćaja, pa mu se mora posvetiti posebna pažnja izradom Programa razvoja javnog saobraćaja od strane Općine, a ne prevoznika.

Linije javnog prevoza treba da prate tokove putnika. Broj polazaka i kapaciteti linija treba da se odrede na bazi gravitirajućeg stanovništva i kriterija mobilnosti stanovništva. Relacija stan-radno mjesto je najznačajniji izvor kretanja i stvaranja špica, pa je na dugi rok neophodno stvoriti uslove za njeno smanjenje, odnosno eliminisanje sada izražene polarizacije stanovanja i radnih mjesta, a ovaj prevoz je potrebno subvencionisati.

10.2. Saobraćajna infrastruktura

Mrežu saobraćajnica u obuhvatu ovog plana čine magistralne, lokalne i nekategorisane ceste. Kako se radi o području za koje se planira intenzivan privredni rast, kroz razvoj turizma i drugih srodnih grana uslužne privrede, te koncentrisanom grupacijom građevinskih zona uz magistralne ceste to ovaj prostor generiše kako putovanja u smislu dnevnih kretanja za zadovoljavanje potreba stanovnika, tako i kretanja vezana za eksploataciju prirodnih bogatstava područja i atrakciju obilazaka prirodnih ljepota i nasljeđa kojim općina obiluje.

Prostornim planom se predviđa rekonstrukcija postojeće magistralne ceste M-438 (bivši R-438) Gromiljak – Fojnica – Tovarište – Sebešić – Pavlovica, ukupne dužine u obuhvatu prostornog plana 27,5km. Rekonstrukcija treba da se izvrši sa elementima projektne


69



PROJEKT

geometrije magistralnih cesta. To podrazumijeva kolovoz širine 7,00 m, sa asfaltnim kolovoznim zastorom, obostranim bankinama, odnosno bermama, elementima za odvodnju oborinskih voda zatvorenog sistema, horizontalnom i vertikalnom saobraćajnom signalizacijom i opremom ceste.

Pored ove ceste, rekonstruisaće se i dionica M-437 (bivši R- 437) Fojnica – Dusina – Buturović Polje – Ostrožac, ukupna dužina 19,0km

Lokalne ceste se rekonstruišu na širinu za dvosmjerni saobraćaj, a na dionicama gdje je to zbog prostornih ograničenja neizvodivo (vrijedna stabla, klizište, veliki nagibi i sl.) ili zbog nedostatka finansijskih sredstava, mogu se raditi minimalne širine kolovoza od 3,0 m sa mimoilaznicama na sagledivim rastojanjima, radi mogućnosti odvijanja dvosmjernog saobraćaja. Ovakve dionice moraju biti naglašene i označene odgovarajućom saobraćajnom signalizacijom.

Takođe, ovim Planom se predviđa izgradnja nove dionice lokalne ceste, dužine oko 6,05 km, koja povezuje naselje Šavnik sa Ravnom paljevinom sa ogrankom ka Poljanama. Širina kolovoza ove ceste je 3,0 m, sa mimoilaznicama na sagledivim rastojanjima. Trasa planirane ceste je postavljena orijentaciono, i može se korigovati na onim mjestima gdje se pojave opravdani razlozi.

Važna nekategorisana cesta ide od naselja Kozica prema turističkoj zoni Pridola. Ukupna dužina ove lokalne ceste je 14,0 km. Planira se rekonstrukcija i označavanje odgovarajućom saobraćajnom signalizacijom.

Planirana je izgradnja i žičare na relaciji Novo Naselje - Poljane, što treba detaljno razraditi u dokumentaciji nižeg reda, gdje će se na osnovu ocjene svih relevantnih faktora: geoloških (stabilnost, erozija), klimatskih (mogućnost lavina, vjetrovi, osunčanost) i drugih parametara odrediti mikrolokalitet trase i stanica žičare, sve u skladu sa zakonskim odredbama koje propisuju uslove projektovanja ovakvog vida prevoza turista i rekreativaca.

Izgradnjom pješačkih, biciklističkih, jahačkih i drugih staza prostor općine će postati dostupan korisnicima različitih sfera interesovanja. Mreža pješačkih, biciklističkih, konjičkih i sl. staza gradiće se fazno, zavisno od iskazanih potreba, svrhe, raspoloživih sredstava i sl, a u skladu sa propisima iz planske dokumentacije nižeg reda.

Prema Zakonu o cestama Federacije Bosne i Hercegovine (2010.god.), član 58, zaštitni pojas uz javne ceste definiše se kao pojas na kojem važi poseban režim gradnje i uspostavlja se radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj od štetnih utjecaja i različitih aktivnosti u prostoru pored javne ceste. Zaštitni pojas se mjeri od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste i ima različite vrijednosti zavisno od ranga ceste. Za magistrane ceste zaštitni pojas je širok po 20,00 m sa svake strane zemljišnog pojasa, a za lokalne ceste zaštitni pojas je širok po 5,00 m sa svake strane zemljišnog pojasa ceste.

10.3. Telekomunikacije

Izrada predmetnog plana vrši se uz saradnju i usaglašavanje stavova sa nadležnim

provajderom telekomunikacionih usluga tj. preduzećem BH Telekom.


70



PROJEKT

Sa porastom broja stanovnika i uvođenjem novih i naprednijih servisa i usluga, kao imperativ se nameće potreba za stvaranje i razvoj jedinstvenog telekomunikacijskog saobraćaja, a sve kako bi se ostvario neophodan kvalitet i kapacitet same mreže i usluga. Današnje vrijeme donosi sa sobom značajan porast zahtjeva za prenosom novih usluga do korisnika kao što su istovremeni prenos govora i podataka, brzi Internet, digitalna kablovska televizija, video na zahtjev i sl. Da bi se prilagodili ovim potrebama, operatori javnih telefonskih mreža sa komutiranim uslugama moraju biti fleksibilni tj. mreža mora da prihvata hibridna rješenja, čiji su putevi zasnovani na tehnologiji koja npr. po jednom optičkom kablu prenosi podatke iz različitih izvora, različitim bitskim brzinama i različitim protokolima (WDM). Osim toga, telekomunikaciona mreža treba da ima mogućnost korištenja ISDN (Integrated Services Digital Network). Digitalni pristup obezbjeđuje brzo uspostavljanje kvalitetne veze, malo grešaka u prenosu, a sam govorni signal je bez smetnji i šuma. Instalisanjem savremenih digitalnih centrala stvaraju se široke mogućnosti u govornoj komunikaciji, prenosu podataka velikom brzinom, te prenosu zvuka za audiofrekvenciju, radio i TV prenos.

Predviđeno je eventualno proširenje postojeće lokalne automatske telefonske centrale (RDLU Fojnica), a planira se kablovska kanalizacija, kao i rekonstrukcija pristupne TK mreže.

Predviđena izgradnja TK kanala podrazumijeva njihovo korištenje i za instalacije novih informacionih tehnologija (npr. kablovski internet, optički vodovi, CATV, ADSL) zavisno od mogućnosti dostupa i uz saglasnost nadležnih provajdera.

Stoga, ocjenjujući značaj samog područja predmetne općine, planirana je u narednim godinama ugradnja nove opreme na telekomunikacionim objektima ili u neposrednoj blizini koja bi izašla u susret potrebama korisnika u tom području. Takođe, planirana je izgradnja baznih stanica prema razvojnim planovima nadležnog preduzeća BH TELEKOM.

Obzirom na nove tehnologije, pod novim potrebama korisnika, prvenstveno

podrazumijevamo usluge nove generacije mobilne telefonije kao što su video poziv, video na zahtjev, internet pretraživanje, slanje mejlova i sl.

U planskom periodu neophodno je pratiti tehnološki razvoj od analogne ka digitalnoj HDTV (High Definition Television) i interaktivnoj televiziji. Zbog toga je neophodno obezbijediti adekvatnu infrastrukturu. Isto tako potrebno je djelovati u skladu sa Strategijom prelaska sa analogne televizije na digitalnu u kojoj je pored tehničkih rješenja poseban aspekt dat građaninu kao krajnjiem korisniku ovih usluga. Razvoj ove infrastrukture bazira se na tri osnovna sistema i to:

• zemaljski sistemi • satelitski sistemi • kablovski sistemi. S obzirom na nove tehnologije u CaTV mrežama, tj. HFC tehnologije koje zahtijevaju

polaganje optičkog kabla do objekata, a koaksijalnim kablom se gradi samo privod do krajnjeg korisnika, potrebno je planirati trase i koridore pri izgradnji nove infrastrukture.

Konačno tehničko rješenje u kablovskoj televiziji je optika do krajnjeg korisnika (FTTH) koja će omogućiti sve telekomunikacione servise (govor, podaci, slika).

Planirani telekomunikacioni sadržaji ne smiju ugroziti osnovnu namjenu prostora i u tom

smislu moraju biti biti uklopljene u postojeći prirodno-ekološki ambijent.


71



PROJEKT

11. KORIŠĆENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

11.1. Korištenje vodnih snaga

Hidroenergetski potencijali rijeka općine Fojnica sa relativno velikim korisnim padovima

omogućuju korištenje njihovog hidroenergetskog potencijala i izgradnju malih hidroelektrana. Međutim, obzirom na još do sada duboko neizučene sve negativne ekološke posljedice ovakve ljudske aktivnosti i obzirom na relativno male koristi u ukupnom energetskom bilansu države, može se konstatirati da njihovom izgradnjom nije sigurno zagarantiran proklamirani princip održivog razvitka. Zbog toga su planska opredjeljenja veoma oprezna, a ponekad i skeptična. Obzirom na trenutni trend i prilike za ovu izgradnju, a prilikom neke daljnje aktivnosti potrebno je studijskom dokumentacijom dokazati ne samo ekonomsku opravdanost, već i opću društvenu održivost u razvojnom smislu, pa tek onda pristupiti dodjeli koncesija ili suglasnosti za koncesije.

Na vodotocima općine izgrađene su sljedeće mini hidroelektrane:

1. mHE „Majdan“, rijeka Kozica (vodozahvat: nizvodno od ušća Osreckog potoka, K.Č.

3131/2; strojara: Kozica, K.Č. 2040/1, 2040/2); instalisana snaga: 2.635 kW; 2. mHE „Botun“, rijeka Kozica (vodozahvat: Majdan, K.Č. 2611/2, 2619/3; strojara:

Botun K.Č. 2619/2); instalisana snaga: 1.043 kW; 3. mHE „Jezernica“, rijeka Jezernica, (vodozahvat: K.Č. 3898/5; strojara: K.Č. 3871/4);

instalisana snaga: 1.294 kW; 4. mHE „Mujakovići“, rijeka Jezernica, (vodozahvat: K.Č. 3871/4; strojara K.Č. 3871/5 ,

1495/3); instalisana snaga: 1.536 kW; 5. mHE „Grablje“, rijeka Borovnica, vodozahvat (Grablje, K.Č. 3898/9), strojara

(Pogledala, K.Č. 3898/8); instalisana snaga: 354,3 kW; 6. mHE „Pogledala“, rijeka Borovnica , (vodozahvat Pogledala, K.Č. 3898/7, strojara

ušće Požarne K.Č. 3898/6); instalisana snaga: 690 kW;

Navedene mini HE nalaze se u pregledu izdatih dozvola za rad - licence (FERK) i u vlasništvu su dva licencirana proizvođača el. energije:

- "INTRADE ENERGIJA" d.o.o. Sarajevo (1-4) - "KARA-DRVO" d.o.o. Fojnica (5 i 6)

Studijom Hidroenergetsko korišćenje vodnih tokova na teritoriji SO Fojnica iz 1986.

godine, na vodotocima općine je, pored već izgrađenih mHE „Majdan“, „Botun“, „Jezernica“ i „Mujakovići“, razmatrana i izgradnja slijedećih mini hidroelektrana:

1. mHE „Prokoška“, na vodotoku Sivka, instalisane snage: 1.043 kW; 2. mHE „Pavlovac“, na istoimenoj rijeci, instalisane snage: 433 kW; 3. mHE „Luke“,na rijeci Željeznici, instalisane snage: 1.954 kW; 4. mHE „Željeznica“, na istoimenoj rijeci, instalisane snage 314 kW;


72



PROJEKT

5. mHE „Bistrica“, na istoimenoj rijeci, instalisane snage 5.582 kW;

Idejnim rješenjem iz 2008. godine, razmatrana je i izgradnja mHE „Majdan 2“, akumulaciono derivacionog tipa. Višenamenska akumulacija ukupne zapremine 1,10 miliona m3, nastala bi pregrađivanjem rijeke Kozice betonskom branom cca. 850 m uzvodno od ušća Osrečkog potoka u Kozicu. Strojara elektrane nalazila bi se neposredno uzvodno od vodozahvata postojeće mHE „Majdan“.

Lokacija pomenutih mHE prikazana je u grafičkom prilogu br. 03. Vode, vodne površine i

vodna infrastruktura.

11.2. Geotermalna energija

Geotermalna energija obuhvata toplotu akumuliranu u vidu termalnih i termomineralnih

voda. Kao što je već navedeno, jedan od značajnijih prirodnih resursa općine Fojnica jeste i termalna voda. Ako se izuzme balneologija (turizam, medicina i sport) geotermalni resurs na tom području nije iskorišten u dovoljnoj mjeri.

Uz turističke sadržaje moguće je vrlo efikasno kombinovati i ostale načine direktnog ili

indirektnog korištenja geotermalnog resursa, kao što su:

• agrokulture (staklenici, grijanje tla), • akvakulture (ribe), • industrijsko korištenje (sušenje, grijanje), • grijanje (individualni objekti, centralno grijanje).

11.3. Energija vjetra

Potencijalne lokacije za korištenje energije vjetra na prostoru općine Fojnica jeste planina

Vranica. Pri odabiru lokacije prethodno je potrebno uraditi Studiju ekonomske opravdanosti izgradnje vjetroelektrane i Procjenu uticaja na okoliš.

Kod odabira lokacija za izgradnju vjetroelektrana dva su ključna faktora. Brzina vjetra i njegova učestalost. Najpogodnije su brzine u granicama od 3 do 6 m/s, a učestalost vjetrova bi trebala biti oko 40 % i više.

11.4. Energija sunca

Još jednan način dobijanja energije iz obnovljivih izvora jeste iz fotonaponskih sistema,

koje karakteriše visoko početno ulaganje, ali i vrlo niski troškovi pogona uz veliki vijek trajanja. Preporuka je da se Sunčeva energija propagira za zagrijavanje potrošne tople vode čime se štede drugi izvori hemijski vezane energije. Sunčeva energija se može koristiti i za centralno grijanje u kombinaciji sa kotlovima za centralno grijanje.


73



PROJEKT

11.5. Biomasa

Područje općine Fojnica raspolaže relativno velikim količinama biomase u obliku šume

iskoristive za izvor toplotne energije. Preporuka da se ovaj energent korisit kao čisto, obnovljivo i domaće gorivo, dok se ostale vrste goriva mogu koristiti kao dopuna.

12. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

12.1. Upravljanje otpadom

Veliki procenat društvenog otpada proizvodi se u domaćinstvima (hrana, baštenski otpad,

papir, konzerve, flaše, plastične kese). Ako se ne sakupljaju i ne odlažu u skladu sa sanitarnim zahtjevima, lako može doći do pojave bolesti i štetočina. Čovjekovo rješenje bilo je da svoj otpad odloži negde, bilo gde, što dalje. Rijeke i predjeli neupotrebljenog zemljišta su omiljene lokacije za odlaganje. Shvatanje da otpad može ugroziti podzemne, površinske vode i atmosferu, uticalo je na društvo da potraži bezbjednije načine upravljanja otpadom.

One tehnologije tretmana otpada koje se najčešće koriste su: insineracija, reciklaža i deponovanje. Svaki od izvora otpada proizvodi otpad koji, ukoliko je nepravilno tretiran, povećava zagađenje okoline i uticaj na zdravlje. Međutim, nivo uticaja varira u zavisnosti od prirode otpada.

Izgradnja regionalnih deponija je preduslov za sistemsko rješenje tretiranja otpada ne samo u općini Fojnica nego i u cijeloj BiH.

Pravilno upravljanje čvrstim otpadom jedan od vrlo bitnih preduslova za upravljanje kvalitetom zemlje, zraka i vode odnosno, jednog urbanog područja potrebno je i posvetiti posebnu pažnju ovoj problematici.

Prema Planu upravljanja otpadom za područje Srednjebosanskog Kantona/Kantona Središnja Bosna za period 2015-2025. Godina, navodi se da će se za potrebe odlaganja otpada, izgraditi središnje kantonalno odlagalište otpada, te formirati pretovarna/sabirna stanica za svaku općinu:

• Busovača, Kiseljak, Kreševo i Fojnica; • Vitez, Novi Travnik, Travnik; • Gornji Vakuf/Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf, Jajce i Dobretići. Određivanje svake pojedinačne lokacije (općinske pretovarne/sabirne stanice,

međuopćinskih pretovarnih/sabirnih stanica, te kantonalnog odlagališta), uvjeta korištenja, te mjere zaštite, je obaveza lokalnih organa i međuopćinskog dogovora.

Osnovni zahtjev kod izgradnje Pretovarne stanice je postojanje površine dovoljno velike

da se može gomilati otpad do sedmicu dana, da se može upravljati mehanizacijom za utovar, da bi se smjestili veliki kontejneri ili vozila za prihvatanje otpada. Cijelo područje potrebno je ograditi uz sistem za odvodnju, a glavne radne površine je potrebno natkriti.




PROJEKT


Tabela 26 Produkcija krutog otpada na području Kantona1

1 PP KANTONA SREDIŠNJA BOSNA/SREDNJOBOSANSKOG KANTONA 2005.-2025.

Red.

br. Općina

Broj stanovnika

općine

Broj stanovnika

centra

Površina općine

km2

% obuhvaćenog stan. organiz.

odvozom

Godišnja količina

otpada m3 (prikuplj.)

Prosječna dnevna količina

otpada m3

Količina otpada po stanovniku

dnevno

Broj divljih deponija

Ukupna količina otpada

m3 1. Busovača 17.215 3.500 158 88 10.000 40 0,66 8 12.050 2. Travnik 44.788 12.200 528 68 23.700 65 0,77 24 31.350 3. Novi Travnik 21.833 8.200 242 7,7 20.000 55 1,19 10 15.280 4. Bugojno 30.343 14.600 361 60 36.192 116 2,00 14 21.240 5. Kreševo 6.391 1.400 149 80 1.560 6 0,29 1 4.473 6. Donji Vakuf 13.717 4.800 319 54 11.000 30 1,50 8 9.600 7. Vitez 24.720 6.400 159 90 - 50 - 11 17.300 8. G.Vakuf 22.193 4.700 402 50 2.600 10 0,23 11 15.530 9. Uskoplje - - - 1.450 4 0,12 8 15.000 10. Jajce 21.475 6.900 350 57 8.160 36 0,48 5 15.170 11. Kiseljak 21.677 30.900 165 80 - 16 0,64 11 8.760 12. Fojnica 12.527 3.200 306 50 3.840 - - 4 - 13. Dobretići 255 255 58 - - - - - 178

Ukupno: 237.134 58.175 3.197 64 106.195 428 0,788 115 165.931




PROJEKT

Sakupljanje i transport otpada

Načini prikupljanja otpada variraju od države do države, odnosno od regiona do regiona i

mogu biti organizovani od strane državnih komunalnih preduzeća, privatnih preduzeća ili javnoprivatnog partnerstva. Upravljanje komunalnim otpadom u većini zemalja širom svijeta sastoji se od tri osnovne faze:

a. Sakupljanje otpada na mjestu nastanaka b. Transport otpada do mjesta odlaganja c. Trajno odlaganje otpada

U visoko razvijenim zemljama ovaj sistem je znatno unaprijeđen, tako da je u fazi

sakupljanja otpada uveden proces razdvajanja komunalnog otpada, gdje se pojedine vrste otpada kao što su papir, plastika – ambalažni otpad, metal, staklo i organski otpad prikupljaju selektivno od domaćinstava. Ovakav sistem zahtijeva znatna dodatna finansijska sredstva za postavljanje dodatnog broja kontejnera i kanti za sakupljanje, povećanje troškova transporta, za velike troškove održavanja sistema itd.

Sistem razvrstavanje otpada se može podijeliti na dvije grupe: • primarno razvrstavanje, gdje se otpad razvrstava na mjestu nastanka (npr. u

domaćinstvu) ili • sekundarno, gdje se iz ukupne količine miješanog komunalnog otpada izdvajaju

materijali koji se mogu dalje koristi za reciklažu ili proizvodnju energije.

Na predmetnom području koje je naseljeno postaviti dovoljan broj kontejnera za selektivno sakupljanje komunalnog otpada, a zatim odvoziti u saradnji sa komunalnim preduzećem.

Svaki od izvora otpada koji proizvodi otpad, ukoliko je nepravilno tretiran, povećava zagađenje okoline i uticaj na zdravlje ljudi. Međutim, nivo uticaja varira u zavisnosti od prirode otpada.

Redovne aktivnosti koje se moraju obavljati u objektima/kompleksima, kao i u zaštićenim zonama su sljedeće:

• Otpadni materijal iz radne prakse (prodavnice, kancelarije, hotel i drugi smještajni objekti) odlagati na mjesto privremenog odlaganja u radnim prostorijama, a zatim se otpad po vrsti odlaže na odgovarajuće mjesto;

• Za odvoz komunalnog otpada nadležno je komunalno preduzeće; • Otpadni papir i razne vrste papirne ambalaže koja nije za upotrebu, odvoziti u

preduzeća za sakupljanje sekundarnih sirovina; • Stroga zabrana nekontrolisanog odlaganja otpada u zaštićenim zonama; • Zaštićene zone posebno održavati urednim; • Duž šetališnih staza postaviti stubne korpe za odlaganje otpada, redovno sakupljati i

odvoziti otpad; • Zabranjeno je nepravilno odlaganje i odbacivanje bilo kojeg otpadnog materijala kako

u zaštićenim zonama tako i u naseljenim područjima;


76



PROJEKT

• Svaki radnik komunalnog preduzeća dužan je odgovornim radom i ponašanjem sprječiti komunalne incidentne situacije (rasipanje otpada), a ako se incidentna situacija dogodi dužan je da istu obavezno sanira;

• Prilikom povećanja i nekontrolisane pojave otpada u periodu intezivnijih posjeta (praznici, izleti, turističke grupe i sl.) prioritet je češće sakupljanje otpada od strane nadležne službe (komunalno preduzeće ili ekološka organizacija);

• Komunalna preduzeća dužna su da nabave svu potrebnu opremu koja služi u svrhu prikupljanja, odlaganja i odgovarajućeg odvoza otpadnog materijala kao i da daju odgovarajuća uputstva i procedure za prikupljanje, transport od mjesta nastanka do mjesta skladištenja i odlaganja;

• Svako korišćenje prirode i njeno opterećenje vršiti na način koji najmanje zagađuje ili oštećuje prirodu. Zagađivači i korisnici su dužni platiti troškove, poreze, takse i dr. za zagađivanje ili korišćenje prirode ili prirodnog područja za izvođenje bilo kojih aktivnosti ako one prouzrokuju ili će vjerovatno prozrokovati štetu po prirodu.

• Nastajanje otpada svesti na minimum; • Tretirati otpad na način kojim se osigurava povrat korisnog materijala iz njega.

13. PRIVREDA

Prema načinu i rezultatima rada, privreda se dijeli na: poljoprivredu, šumarstvo, industriju, građevinarstvo, zanatstvo, saobraćaj, trgovinu, ugostiteljstvo i turizam i stambeno-komunalnu djelatnost.

Glavni faktor prostornog povezivanja privrede su saobraćaj i trgovina. Često se vrši podjela ljudskih radnih aktivnosti i na sektore djelatnosti. To su primarni (prikupljanje i izravno iskorištavanje prirodnih resursa (sirovina, energije i određenih namirnica), sekundarni (prerađivačka industrija (za sirovine)) i tercijarni sektor (uslužne djelatnosti (ovdje spadaju nematerijalne stvari: razni obrti, osiguranje, posredovanje, administracija, čišćenje itd.)), iz kojih se ponekad izdvaja kvadratni sektor. Između svih ljudskih djelatnosti postoji tijesna međusobna povezanost i zavisnost.

Privredni razvoj općine Fojnica se prije svega temelji na konceptu održivog razvoja, koji zadovoljava potrebe sadašnjih generacija, a bez ugrožavanja resursa za buduće generacije. U skladu sa tim, osnova privrednog razvoja ovog područja je zasnovana na zaštiti postojećih prirodnih resursa, uz održivo korišćenje istih.

Cilj je da se u planskom horizontu općina preobrazi u naprednu razvijenu sredinu sa savremenom i učinkovitom privrednom strukturom koja bi implicirala razvoj cijele društvene zajednice i poboljšala uslove života domicilnog stanovništva.

Ekonomski potencijal u datom prostoru određuju prirodni i stvoreni resursi koji se u njemu nalaze. Snimanjem postojećeg stanja uočeno je da na prostoru općine Fojnica postoje sljedeći:

• Izvorišta termalnih i termomineralnih voda koje impliciraju razvoj zdravstveno-rekreativnog turizma;


77



PROJEKT

• Značajne zaštićene površine prirodnog i kulturno-istorijskog dobra koje impliciraju razvoju raznih vidova turizma;

• Značajno bogatstvo šuma i šumskog zemljišta implicira razvoj drvne industrije te djelatnosti primarnog i tercijarnog sektora (sakupljanje šumskih plodova i gljiva, lovstvo, turizam…);

• Značajna nalazišta mineralnih sirovina (metalične i nemetalične sirovine, termalne vode i ostale) koje predstavljaju osnovu razvoja turizma, rudarstva, prerađivačke industrije i građevinarstva;

• Korišćenje raspoloživih poljoprivrednih površina za razvoj poljoprivrede i stočarstva; • Razvoj privrede osnivanjem poduzeća iz oblasti: poljoprivrede, šumarstva i ribarstva,

rudarstva i prerađivačke industrije, snabdijevanja električnom energijom i vodom, građevinarstva, trgovine, ugostiteljstva, saobraćaja.

S obzirom da Općina obiluje prirodnim i kulturno-istorijskim bogatstvom, kao osnovni nosioci privrednog razvoja ovog područja su: turizam, šumarstvo i eksploatacija mineralnih sirovina.

Potrebno je istaći da Općina ima relativno razvijenu privredu koja je u fazi daljeg razvoja. Potrebno je uložiti veće napore za atraktivnost za strane investitore što bi impliciralo većim ulaganjima u modernizaciju, turističku promociju i jače pokretanje samog razvoja.

13.1. Orijentacija i razmještaj privrede u prostoru

Privredni razvoj Općine zasnovan na poljoprivredi, šumarstvu, lovstvu, ribolovstvu, rudarstvu, turizmu prostorno se smiještaju na lokalitetima i zonama gdje im to prirodne mogućnosti dopuštaju, tačnije: na poljoprivrednom zemljištu definisanom kao agrozona 1 (intenzivna poljoprivredna proizvodnja), agrozona 2 (zona stočarstva, suvog ratarenja i voćarstva) ili agrozona 3 (ekstenzivna stočarska proizvodnja, na šumskom zemljištu za koje se planom definiše da je pogodno za ekonomsku eksploataciju, na nalazištima mineralnih sirovina na kojima se stručnim analizama utvrdi da su pogodna za eksploataciju, na vodenim površinama i tokovima, itd.

Prilikom planiranja turističkih sadržaja vodilo se računa o prirodnim i kulturno-istorijskim vrijednostima prostora na kojima se bazira i na kojima će se bazirati razvoj pojedinih vidova turizma. Pored toga, uobziren je i niz drugih uslova i faktora koji su u posrednoj i/ili neposrednoj vezi sa turizmom (reljef, klima, zaštitne zone i pojasevi i sl). Definisane lokacije i zone turističkih, ugostiteljskih i rekreativnih sadržaja opisane su u poglavlju 14.2. Zona proizvodne djelatnosti (industrijske, zanatske, servisne i skladišne djelatnosti) smještaju se u okviru zone privrednih djelatnosti koje zahtijevaju veće površine, posebnu prometnu i drugu infrastrukturu te proizvode više nivoe buke i onečišćenja od onih prihvatljivih za miješanje sa ostalim funkcijama. Ova zona smješta se u već formirane privredne zone uz mogućnost proširenja tamo gdje to postojeća izgrađenost i infrastruktura omogućavaju.

Zona poslovne djelatnosti u koje spadaju trgovački prostori, gradske robne kuće i trgovački centri, skladišni prostori te poslovni, uredski, uslužni i sl. sadržaji su u okviru građevinskih zona.


78



PROJEKT

13.2. Turizam, ugostiteljstvo, sport i rekreacija i njihov prostorni razmještaj

"Fojnica je 2015. godine centar banjsko – rekreativnog, avanturističkog, sportskog i

planinskog turizma, obezbjeđenih uvjeta za razvoj poduzetništva i zapošljavanja,

čistog okoliša i zdrave hrane, sa uređenom infrastrukturom i efikasnom lokalnom

upravom, koja će u saradnji sa privredom i građanima stvarati uvjete za bolji život i biti

primjer razvijene lokalne zajednice."

(Izod iz Strateškog plana općine Fojnica 2010-2015)

Turistički proizvod predstavlja jednu zaokruženu cjelinu pojedinih primarnih i sekundarnih dijelova turističke ponude, namijenjene određenoj grupi turista (sportistima, starijim ljudima, porodicama, avanturistima, naučnicima...). Turistički proizvod mogu oblikovati lokalne turističke organizacije, turističke agencije, neposredni ponuđači ili sami turisti. Oblikovanje turističkog proizvoda u zavisnosti je od raspoloživih primarnih kapaciteta, kao što su prirodna bogatstva, kulturno-istorijska i etnološka baština i savremeno stvaralaštvo i sekundarnih kapaciteta kao što su ugostiteljsko-smještajni kapaciteti, turističke agencije, pješačke i biciklističke staze, saobraćajna opremljenost itd sa jedne strane i obima potražnje sa druge strane.

Definisanje i planiranje turističkog proizvoda općine Fojnica temelji se na:

1. Definisanju postojećih turističkih proizvoda,

2. Definisanju novih turističkih proizvoda koji posjeduju resurse i realan turistički potencijal,

3. Međunarodnim trendovima turističkog potraživanja.

Turistička infrastruktura kao što su ugostiteljsko-smještajni kapaciteti, sportska infrastruktura i ostala turistička infrastruktura, praćena uređenom saobraćajnom infrastrukturom, dostupnošću i turističkim signalizacijama predstavlja osnov na kojem se temelje različite vrste turizma i turističkih proizvoda i osnov koji zajedno sa oblikovanim turističkim programima i marketingom nude različite doživljaje.

Potražnja savremenog turiste bazira se na maksimalnom užitku i doživljaju u optimalno minimalnom vremenu, uz pristupačnu cijenu, samim tim turistička potražnja će se svesti na jeftinaja i kraća ali intenzivnija.

Sve veća svjesnost o zdravom načinu života i potreba da se pobjegne od svakodnevnog stresa utiču na porast potražnje za ciljanim proizvodima poput spa/wellness turizma, aktivnog odmora i sl.

Razvoj turističkih i ugostiteljskih sadržaja općine Fojnica bazira se na turističkoj rejonizaciji, odnosno na planiranju turističko-ugostiteljskih zona i prateće ponude, sa posebnim naglaskom na razvoj i afirmaciju novih vidova turizma (sportsko-avanturistički, eko i etno turizam, izletnički, ribolovni i lovni, tranzitni, vjerski i sl.) uz maksimalno korišćenje postojećih turističkih potencijala prostora.

Općina ima izuzetno bogato prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe i specifična mjesta hodočašća. Na ovim atributima između ostalog treba da se baziraju napori na formiranju ekskluzivnih "turističkih proizvoda", iskustava i atraktivnosti kojima će se prostor općine


79



PROJEKT

Fojnica pozicionirati na konkurentskom tržištu i stvoriti uslovi za održiv turistički razvoj. Oblikovanje "turističkih proizvoda" ustvari predstavlja tematizovanje prostora s ciljem stvaranja inovativne ponude većeg kvaliteta, a za istu cijenu u odnosu na konkurentske destinacije. Integralna turistička ponuda treba da se bazira na prožimanju što većeg broja turističkih programa, proizvoda, aktivnosti i tipova turizma, kao i ponude smještaja raznovrsnih vidova i kategorija.

Za područje općine Fojnica predložu su sljedeći ključni turistički proizvodi:

• Zdravstveni turizam – wellness

Očuvanje zdravlja predstavlja opšti trend u svijetu. Fojnička banja je istovremeno nosilac privrednog razvoja Općine. Banja je u izvanrednom stanju; potrebno raditi samo na unapredjenju sekundarnih usluge i dodatnom marketingu.

• Planinski (ljetnji i zimski) aktivni odmor

Aktivni planinski odmor sastoji se od nekoliko segmenata koji su identifikovani na osnovu postojeće resursno atrakcijske osnove. Trenutno je razvijen ski centar Poljane, ali je i u fazi razvoja ski centar Pridolci. Planinski odmor je turistički proizvod koji je baziran na cjelogodišnjoj ponudi. Podrazumijeva skijanje, sankanje, paragliding, pripreme sportista, porodične odmore...

• Sportsko-rekreativni turizam

Gotovo cjelokunan prostor Općine pogodan je za razvoj raznih oblika sportsko-avanturističkog turizma koji podrazumijeva spoj avanture, rekreacije, relaksacije i zabave: adrenalinski parkovi, treking (planinarenje uz pratnju planinskih vodiča), hajking (duže šetnje u prirodi), klajmbing (penjanje uz stijene), paraglajding (letenje zmajevima), skokovi specijalizovanim padobranima, planinski biciklizam, jahanje u prirodi, speleologija, lov, ribolov, preživljavanje, orijentiring i sl. S ciljem stvaranja bogate prateće turističke ponude poseban naglasak je stavljen na prožimanje turističkih i sportsko-rekreativnih zona.

• Ruralni turizam i gastronomija

Ruralni turizam podrazumijeva i uključuje spektar aktivnosti, usluga i dodatnih sadržaja koje organizuje ruralno stanovništvo na porodičnim gazdinstvima. Ovaj proizvod otvara turističkoj tražnji kulturnu baštinu, rijeke ili jezera, gastronomiju i životne vrijednosti lokalnog stanovništva.

• Specijalni interesi - aktivnosti u prirodi, kulturni turizam, vjerski turizam

Općina Fojnica je prostor sa izuzetnim bogatstvom što prirodnih, što kulturno-istorijskih sadržaja. Evidentirani su i brojni pojedinačni objekti sakralne arhitekture raznih konfesija, kao i prostori i objekti kulture.

• Manifestacioni turizam

Svaki događaj ima svoju tradicionalnu, kulturološku i istorijsku vrijednost, što ga čini izuzetno atraktivnim za turističku valorizaciju. U postojećim okolnostima događaji i manifestacije nemaju dovoljno snažnu privlačnu snagu da bi se koristili za promociju turizma same destinacije i uticali na kreiranje imidža. Međutim, obzirom na široku lepezu događaja i manifestacija na ovom području od kojih neke generišu i nekoliko hiljada posjetilaca, ovaj turistički proizvod može imati značajnu ulogu u budućem periodu.


80



PROJEKT

Relativna blizina većih urbanih središta kao što su Sarajevo, Zenica, Travnik, čija je prosječna udaljenost od Fojnice oko 55 km, pruža posjetiocima mogućnost kraćeg ili dužeg boravka.

Održiv turistički razvoj kao i uključivanje lokalnog stanovništva u turističke tokove uz očuvanje lokalnih resursa baziran je i na ostvarivanju ravnomjerne prostorne distribucije i raznovrsne smještajne ponude (kapaciteti i kategorije).

Kako bi se općina Fojnica na adekvatan način približila posjetiocima potrebno je vršiti određene marketinške aktivnosti. U tu svrhu potrebno je izraditi turističku brošuru koja sadrži sveobuhvatnu ponudu i rezime svih atrakcija na prostoru općine, brošuru o proizvodima (poslovni turizam, kratki odmori, ljetni i zimski odmori, ruralni turizam), brošuru o posebnim atrakcijama (lokacije sa pogledom, stare rukotvorine, spomenici), brošuru o proizvodima i događajima (sve manifestacije koje se održavaju na ovom području), brošuru o smještajnim kapacitetima; kao i promotivne materijale: posteri i pamfleti, turistička mapa općine, mape maršuta, turistički vodič.

Sve predviđene radnje treba da budu u skladu sa relevantnim Zakonima, sa naglaskom očuvanja životne sredine, kako se osnovni koncept područja Općine ne bi narušio.

Za detaljniji prikaz razvoja turizma u narednom periodu potrebno je izraditi Strategiju razvoja turizma ovog područja, koja bi dala podrobnije odgovore na pitanja razvoja.

Strateškim dokumentima nižeg reda ili provedbenim dokumentima prostornog uređenja razradiće se i konkretizovati planirane intervencije u prostoru.

13.2.1. Prostorni aspekt – turizam i ugostiteljstvo

Zone posebnih turističkih predispozicija (turistička reonizacija) – razvojne matrice

Turističke proizvode općine Fojnica ne treba posmatrati kao nezavisne i samostalne segmente, već kao sveobuhvatnu turističku ponudu destinacije, iako je planom predviđena rejonizacija sadržaja u nekoliko zona sa intenzivnom turističko-ugostiteljskom namjenom.

Zone posebnih turističkih predispozicija Općine izdvajaju se na osnovu sljedećih kriterijuma:

• Sadašnja i planirana zaštićena prirodna područja i prirodni objekti (nacionalni parkovi, regionalni parkovi, spomenici prirode),

• Kulturno – istorijska dobra (arheološki lokaliteti, graditeljsko nasljeđe),

• Postojeći turistički kapaciteti,

• Saobraćajnice i njihova opterećenost (postojeće i planirane).

Izdvojene zone posebnih turističkih predispozicija su sljedeće:

1. Turistička zona Fojnički banjski kompleks – primarni turistički proizvod - razvojna matrica - T1


81



PROJEKT

2. Turistička zona Poljane - sekundarni turistički proizvod - razvojna matrica – T2

3. Turistička zona Pridolci - sekundarni turistički proizvod - razvojna matrica – T3

Osnovni faktori razvoja turizma su stvaranje jedinstvene funkcionalne cjeline područja i uključivanje njegovog područja u razvoj šireg okruženja, orijentacija ponude, pored planiranog razvoja smještajnog kapaciteta biće prije svega u razvoju ugostiteljskih, sportsko-rekreativnih, kulturno-zabavnih i ostalih sadržaja turističke ponude, uz objekte infrastrukture, kako bi se obezbijedili potrebni uslovi za razvoj svih oblika turizma.

U planskom periodu predviđena je adaptacija postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta, a što će se preciznije definisati provedbenim dokumentima prostornog uređenja.

Turistička zona T1 – Fojnički banjski kompleks je osnovni nosilac razvoja cjelokupne Općine. Smještena je u grupu banjsko-lječilišnog i kupališnog turizma. Tu se nalazi RRC “Fojnica” koji je moderno opremljen centar za medicinsku rehabilitaciju, a u okviru kojeg djeluju: Hotel „Reumal“ sa bazenom, saunom, trim kabinetom, restoranom, kafanom, kamin salom i kompletnim medicinskim sadržajem za rehabilitaciju i Nova bolnica sa svim potrebnim medicinskim tretmanom.

U sklopu Centra je i apartmansko naselje „Aquareumal“ (za smještaj, odmor i rekreaciju, a čini ga 16 objekata sa 74 apartmana), kao i "Aquapark" na 12.000 m² od čega je 1.000 m² vodnih površina različitog sadržaja.

U sklopu RRC „Fojnica“ planira se izgradnja još smještajnih kapaciteta u skladu sa potražnjom.

Pored osnovnih sadržaja koje banja pruža svojim korisnicima, u svom programu trebala bi da ima programe, odnosno, organizovane kraće ili duže izlete u neke od atraktivnih turističkih lokaliteta Općine, a u zavisnosti od želje korisnika. Jedna od alternativa ostvarivanja istog je ostvarivanje internog saobraćaja, a podrazumijevao bi prevoz autobusima, miniautobusima ili kombi-vozilima, prevoz saonicama, fijakerima, kočijama i sl. Ustaljen naziv za ovako riješen sistem saobraćajnog kretanja je „park and ride“. Na ovaj način banjski turizam bi značajno potpomogao ostalim vidovima turizma, a samim tim i jačem razvoju Općine.

Prednost Fojničke banje, koja je istovremeno svjetski trend, jeste blizina dva manja općinska skijališna centra, koje treba dobro saobraćajno i funkcionalno uvezati, i planirati u paket programima.

Turistička zona Poljane T2 planira se kao kompletna turistička ponuda u funkciji prvenstveno zimskog turizma, ali i cjelogodišnjeg turizma kao odmora na planini, ljeti i zimi: aktivnosti na snijegu i u prirodi, a koje su u vezi sa razvojem zdravstvenog turizma.

Na lokalitetu SRC Poljane predviđena je, pored postojećeg smještajnog kapaciteta „Brusnica“, i izgradnja hotela Gornja stanica površine 1890m2 i hotela Vidikovca površine 620m2. Planira se izgradnja tri poslovna objekta površine 470m2 + 470m2 + 290m2, kao i tenisko i košarkaško igralište i prateći sadržaji snježnog platoa, u vidu parka za snowboard,


82



PROJEKT

ski-jet, sankanje i tubing, ski vrtić za djecu, i spust sa gumenim čamcima, a koji bi upotpunili turistički doživljaj.

Posebna turistička atrakcija u okviru turističke zone Poljane jeste projekat „Gondola“. Gondola bi bila duga 4100m. Projekat predviđa dvije polazne stanice, i to iz planirane garaža-polazne stanice iz Novog Naselja (na 580mnm) i sjedišnice sa Ribnjaka koje bi se spajale na međustanici Veselica (na 1027mnm) objedinile i nastavile sistemom do dolazne stanice na lokalitetu Vrata (na 1512mnm). Od dolazne stanice vrata dalji transport ide ka polaznim skijališnim stazama na 1937 mnm. Projekat predviđa više smještajnih kapaciteta: Paviljon za učenike i studenta na lokalitetu Stanovi, hotel Vidikovac i hotel Gornja stanica na lokalitetu Vrata i Lovački dom na Veselici.

Turistička zona Pridolci T3, slično kao i turistička zona Poljane planira se kao kompletna turistička ponuda u funkciji prvenstveno zimskog turizma, ali i cjelogodišnjeg turizma kao odmora na planini, ljeti i zimi: aktivnosti na snijegu i u prirodi, a koje su u vezi sa razvojem zdravstvenog turizma.

Na lokalitetu Pridolci, planira se izgradnja hotela sa fudbalskim i košarkaškim terenima, polivalentnim sportskim terenima, ugostiteljskim objektom uz vučicu i forumom.

U zavisnosti od izbora investitora za ove poslove izgradnje, preporuka je da se prilikom same izgradnje a tako i u toku poslovanja, angažuje domaća radna snaga kako bi se zaposlilo što više stanovništva i poboljšala ekonomska situacija. Još jedna od preporuka bi bila da se hrana i ostale potrebe hotela, bungalova, kampova, obezbjeđuje od lokalnog stanovništva, u što je moguće većoj mjeri, koje ima izuzetnu mogućnost proizvodnje zdrave hrane.

Kroz ovaj razvoj, povećava se potreba za otvaranjem prodavnica suvenira, domaćih prehrambenih i zanatskih proizvoda. Predviđeno je otvaranje poslovnica banaka, pošte kao i drugih sadržaja u skladu sa razvojem samog područja.

Izdvojene zone posebnih turističkih predispozicija na bazi kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa su sljedeće.

1. Turistički punkt Pećina pod Vrtoč planinom - tercijarni turistički proizvod – T4

2. Turistički punkt Pećina Dusina - tercijarni turistički proizvod – T5

3. Turistički punkt Vodopad na Kozici - tercijarni turistički proizvod – T6

4. Turistički punkt Franjevački samostan - tercijarni turistički proizvod – T7 5. Turistički punkt Tekija u Vukeljićima - tercijarni turistički proizvod – T8

6. Turistički punkt Tekije na Oglavku - tercijarni turistički proizvod – T9

7. Turistički punkt Musafihrana kuća - tercijarni turistički proizvod – T10


83



PROJEKT

8. Turistički punkt Kašteli - tercijarni turistički proizvod – T11

9. Turistički punkt Kozov Grad - tercijarni turistički proizvod – T12

10. Turistički punkt Zvonigrad - tercijarni turistički proizvod – T13

11. Turistički punkt Atik džamija - tercijarni turistički proizvod – T14

12. Turistički punkt stećci - tercijarni turistički proizvod – T15

Prostor obuhvata Plana posjeduje značajne potencijale za razvoj turizma, prvenstveno na osnovu kulturno-istorijskih spomenika i prirodnih karakteristika prostora (grafički prilog br.08).

Od kulturnih manifestacija organizuju se derviški dani koji se svake godine tradicionalno održavaju na lokalitetu Tekije u Vukeljićima i Tekije na Oglavku.

Pored toga, svake godine na dan 17.09. neposredno kod Prokoškog jezera organizuje se pomen Gerd Wagneru.

13.2.2. Prostorni aspekt - sport i rekreacija

Uz ostale primarne funkcije turističko-rekreativna funkcija je jedna od osnovnih karakteristika zaštićenih prirodnih područja. Zaštićeni krajolici općine Fojnica odlikuju se brojnim atraktivnim lokalitetima u kojima posjetioci mogu zadovoljiti svoje potrebe za boravkom u prirodi, odmorom, oporavkom, rekreacijom i novim spoznajama o prirodnim vrijednostima i karakteristikama prostora.

Uz osnovni cilj očuvanja prirodnih vrijednosti neophodno je stoga upotpuniti rekreativnu ponudu, ali na takav način da vršno opterećenje rekreativnih lokaliteta ne ugrozi prirodni ambijent i zaštićenu prirodnu vrijednost.

Zaštićeni prostori Pogorelica-Bitovinja i Vranica pogodani su za razvoj raznih oblika sportsko-avanturističkog turizma koji podrazumijeva spoj avanture, rekreacije, relaksacije i zabave: adrenalinski parkovi, treking (planinarenje uz pratnju planinskih vodiča), hajking (duže šetnje u prirodi), klajmbing (penjanje uz stijene), paraglajding (letenje zmajevima), skokovi specijalizovanim padobranima, planinski biciklizam, skijanje, jahanje u prirodi, speleologija, lov, ribolov, preživljavanje i sl.

Nukleusi razvoja sportsko-rekreativog i komplementarnih turističkih grana (lovni i izletnički turizam) na čitavom području su:

1. Rekreaciona zona Vranica – R1

2. Rekreaciona zona Pogorelica – Bitovinja – R2

3. Rekreaciona zona Kozica - R3

4. Rekreaciona zona Fojnička rijeka – R4


84



PROJEKT

5. Rekreaciona zona Poljane – R5

6. Rekreaciona zona Pridolci – R6

Planinu Vranicu karakterišu izuzetne prirodne karakteristike koje se manifestuju kroz smjenjivanje planinskih grebena povezanih prevojima, a razdvojenih kotlinama. Prostor je najvećim dijelom obrastao visokim kvalitetnim šumama. Cijeli prostor masiva ispresijecan je brojnim riječnim dolinama koje nadopunjuju pejzažne odlike ovog prostora. Čitav planinski prostor Vranice je bogat šumskim plodovim poput brusnice i crvene borovnice, ljekovitim biljem, jestivim gljivama i raznovrsnom divljači kao što su medvjed, divlja svinja, srna, divokoze, tetrijeb.

U okviru rekreacionih zona Vranica i Pogorelica – Bitovinja postoje Planinska kuća "Jezernica" i četiri lovačke kuće sa oko 75 ležaja (Pogorelica, Jezernica, Kozovgrad i Zahor). Ovakav vid smještaja može se koristiti i za odvijanje školskih programa (ekskurzije, škole u prirodi, studentski istraživački programi i sl.). Ovaj vid ponude postaje sve popularniji i podrazumijeva smještaj grupe učenika u periodu proljeća i jeseni. U skladu sa prirodnim bogatstvima Vranice ovakav sadržaj bilo bi moguće koristiti i za studentske programe za fakultete geoloških, bioloških, šumarskih, geografskih i drugih prirodnjačkih studija, ali takođe i za arheologe, arhitekte, konzervatore i druge studije koji se bave zaštitom kulturnog nasljeđa.

Na širem prostoru planine Vranice planiraju se rekreativni sadržaji u vidu staza za pješačenje, trčanje, jahanje, biciklizam i sl. sa specifičnim punktovima, odmorištima i skloništima od vremenskih nepogoda. Ovaj vid saobraćajne infrastrukture povećava efikasnost i nivo usluge saobraćajno-transportnog sistema, smanjenjem negativnih uticaja saobraćaja na ostale funkcije i životnu sredinu kroz povećanje bezbjednosti i obezbjeđenje optimalnih uslova za razvoj turizma i ostalih aktivnosti. Naglasak se stavlja na označavanje postojećih i trasiranje novih staza u skladu sa postojećom konfiguracijom terena, kao i njihovo uklapanje u prirodni ambijent, a u pravcima atraktivnih turističkih lokaliteta (izvorišta, pećine, vodopadi, planinski vijenci, gradine, izletišta, planinske kuće i sl.).

Posebno se ističe potreba uređenja rekreativnih sadržaja u skladu sa savremenim trendovima, kao što su avanturistički parkovi i kampovi u prirodi, divljini.

Avanturistički park bio bi uređen na jednom od šumskih lokaliteta u zoni R1 i/ili R2 i podrazumijeva uređenje nekoliko staza za sportske i ekstremne adrenalinske aktivnosti različite težine. U prirodnom ambijentu, na postojećim stablima konstruiše se niz drvenih platformi međusobno povezanih sajlama, mrežama i konopcima koji se koriste za prelazak sa jedne platforme na drugu na stazama različitih visina (između 1.5 i 18 m iznad tla).


85



PROJEKT

Slika 3 Avanturistički park u nacionalnom parku „Lovćen“, izvor Internet

Slika 4 Avanturistički park - Kletterwald Barenfalle, izvor Internet

U okviru škola snalaženja u prirodi mogu se organizovati i svojevrsni kampovi na

lokacijama unutar šumskih kompleksa, minimalno opremljeni za prihvat planinara i avanturista. U tu svrhu mogu se na pogodnim lokacijama uz izvore pijaće vode postaviti drvene nadstrešnice, platforma za šator, manja koliba ili prostor za paljenje vatre.

Slika 5 Kamp unutar šumskog kompleksa, izvor Internet

Planom se omogućava i podstiče otvorenost korišćenja građevina, odnosno mogućnost

uvođenja dodatnih sadržaja koji dopunjuju osnovnu namjenu zavisno od vrste građevine, karakteristikama zone i šireg prostora te o interesu korisnika.

Na lokalitetu Vranica – Prokoško jezero, neposredno uz jezero postoji niz tzv.katuna, koji su trenutno u funkciji ugostiteljstva. U okviru definisanog Područja divljine Prokoško jezero zabranjuje se gradnja bilo kog oblika, kao i pašarenje koje ima negativan uticaj na jezero.


86



PROJEKT

Ovim planom predlaže se izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalni park Vranica, kojim bi se dale tačne mjere zaštite, planiranja i korišćenja prostora.

Rekreaciona zona Kozica predstavlja atraktivnu adrenalističku biciklističko-alpinističku turu ka planini Zahoh do ruševina srednjovijekovne građevine Kaštela pa dalje do slapova Kozice. Put ide od banje, oštrim usponom. Građevina je naslonjena na liticu, a da bi se do nje došlo potrebne su alpinističke vještine.

Rekreaciona zona Fojnička rijeka pogodna je za sportsko-ribolovni turizam. Rijeka Fojnica je izuzetno bogata ribljim fondom, pretežno salamonidim vrstama ribe, kao što su potočna pastrmka, lipljen i mladica. Režim ribolova vrijedi kao za sve salomonidne vode u FBiH.

Definisano je 87km riječnih tokova mušičarskog revijala Fly fishinga.

U okviru lokaliteta rekreacionih zona Poljane i Pridolci, pored planinskog i zimskog turizma, planira se i rekreacioni turizam. Definisane rekreacione zone pružaju mogućnost razvoju brojnih tematskih staza: tematske staze „zdravlja“ koje uključuje pješačenje uz rekreacione prepreke i mjesta odmora, biciklističke staze za brdski biciklizam, staze za jahanje, tematska staza „Iskustvo prirode ljepota života" uz rekreativno sakupljanje ljekovitog bilja, gljiva i drugih plodova.

Planiraju se i lokaliteti za paragliding i adrenalinski šuma park.

Rekreaciona zona Poljane ima definisanu trasu za planinarenje od Brusnice do Prokoškog jezera transferzale od 33km u jednom pravcu.

Razvojem pješačke infrastrukture, sistema označavanja, odmorišnih punktova i adekvatnog prevoza, značajno bi se unaprijedio turistički potencijal ovog područja. Poboljšanjem označavanja kulturno-istorijskih spomenika, postavljanjem informativnih tabli, te atraktivnom prezentacijom značajno bi se povećala kvaliteta kulturne turističke ponude.

13.3. Poljoprivreda

Kako je poljoprivredna proizvodnja jedna od grana privrede Općine, povećanje

produktivnosti rada i ekonomičnosti u istoj predstavljaju pokretačku snagu za razvoj privrede čitave Općine. Pri tome se treba orijentisati na proizvodnju zdrave hrane (po standardima Evropske Unije) sa robnom markom i geografskim porijeklom (imperativ je na brendiranju prokoškog sira i fojničkog krompira). Razvoj tradicionalne poljoprivrede oslanja se na bogatstvo prirodnim resursima i znanjima koja se generacijama prenose unutar poljoprivrednih domaćinstava, uz poštovanje principa održivog poljoprivrednog i ruralnog razvoja (što podrazumijeva strogo kontrolisanu primjenu savremenih agrotehničkih i agrohemijskim mjera) i postojanju nekih upotrebljivih i izgradnji novih prerađivačkih kapaciteta, uz finansijsku podršku šire društvene zajednice i učešće lokalne samouprave na području Općine.


87



PROJEKT

Razvoj organske poljoprivredne proizvodnje je moguć u atarima gotovo svih naselja, a naročito onih na brdsko-planinskim terenima na području Općine, budući da su veliki potencijali poljoprivrednog zemljišta stajali neiskorišćeni dugi niz godina, što znači da u tom periodu ovo zemljište nije tretirano agrotehničkim, ni agrohemijskim mjerama.

U cilju povećanja tržišne konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje potrebno je pristupiti reorganizaciji poljoprivredne proizvodnje: (1) sa stanovništva unapređenja organizacionih oblika poljoprivredne (kako tradicionalne i intenzivne poljoprivrede, tako i organske) i agroindustrijske proizvodnje (proizvodnji i preradi zdrave hrane - u ratarstvu, voćarstvu i vinogradarstvu, stočarstvu, pčelarstvu, kao i aktivnostima vezanim za sakupljanje i preradu bobičastog voća, pečurki, lekovitog bilja itd), (2) sa stanovništva unapređenja tehničko-tehnološke opremljenosti poljoprivredne proizvodnje, (3) sa stanovništa poboljšanja kvaliteta poljoprivredno-prehrabenih proizvoda i (4) sa stanovništva unapređenja ljudskih resursa.

Programom razvoja poljoprivrede na području Srednjobosanskog kantona 2009-

2015 utvrđeni su osnovni ciljevi, te mjere i smjernice njihovog provođenja. Pri planiranju privrednog razvoja u ovom sektoru treba se pridržavati spomenutog dokumenta i dosljedno sprovoditi usvojena načela.

Na osnovu analize prikupljenih podataka anketnog upitnika koncipiranog od strane Federalnog zavoda za poljoprivredu Sarajevo pri dizajniranju navedenog Programa razvoja poljoprivrede, kao polazna osnova određeni su obavezujući kriteriji:

� da postoje odgovarajuće prirodne i druge pogodnosti za predloženu proizvodnju, � da je proizvodnja tržišno interesantna na domaćem i inostranom tržištu, � da je profitabilna, � da je prvenstveno radno intenzivna, što znači da zapošljava veći broj radnika, � da se stvore odgovarajući uslovi za zapošljavanje većeg broja radnika koji su

nepovratno izgubili radno mjesto u industriji, � da postoji mogućnost prerade (smrzavanje, sušenje, konzervisanje) u tržišno

interesantne proizvode, � da omogući osposobljavanje ovog sektora za profitabilno tržišno privređivanje, � da se omogući racionalno korištenje stimulativnih finansijskih sredstava kroz njihovo

usmjerenje samo na modele profitabilne proizvodnje, � da se omogući aktiviranje procesa zapošljavanja u agrarnoj privredi i njihov posredan

uticaj na ostale oblasti zapošljavnja. Program razvoja kao neophodne preduslovi za njegovu uspješnu implementaciju navodi

da zajedno sa nosiocima vlasti na lokalnom, kantonalnom, federalnom i državnom nivou, svi se relevantni faktori moraju pobrinuti za stvaranje novog ambijenta – kako bi se zaustavila recesija u poljoprivredi; da se formiraju poljoprivredne stručne službe na nivou Kantona (savjetodavna, izvještajno-prognozna, uzgojno-selekcijska i dr) i da se sitni proizvođaći organizuju u poljoprivredne zadruge u cilju proizvodnje većih količina poljoprivrednih proizvoda namjenjenih tržištu i prerađivačkim kapacitetima; da se koncipira kantonalni program i obezbijedi pomoć za materijalno-kadrovsko osposobljavanje postojećih asocijacija poljoprivrednika.

� Aktiviranje obradivog zemljišta koje se sada nedovoljno i neadekvatno koristi, uz

primjenu intenzivne proizvodnje drvenastih i jagodastih voćnih vrsta; � Zapošljavanje poljoprivrednih proizvođača na vlastitom imanju, uz angažovanje cijele

porodice;


88



PROJEKT

� Povećanje materijalne osnove nosilaca proizvodnje i zadruga kao organizatora proizvodnje;

� Razvijanje kooperantskih odnosa na prostoru dijelovanja određene zadruge ili drugog subjekta koji se bavi razvojem voćarske proizvodnje u primarnom kompleksu ili preradi.

Osnovne podgrane poljoprivrede

Organska proizvodnja - na području Srednjebosanskog kantona bi trebalo ići u pravcu da se umjesto seoskih imanja koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, osposobe farme sa razvijenom infrastrukturom, potrebnom mehanizacijom, pratećim objektima, savremenom organizacijom koja bi rezultirala stvaranjem jedne proizvodne cjeline; od primarne proizvodnje do prerade i plasmana prepoznatljivih gotovih proizvoda na domaćem tržištu, pa i tržištu drugih zemalja.

Prostor općine Fojnica po svojim prirodnim potencijalima, prirodnom biodiverzitetu, nezagađenim područjima i tradiciono opredjeljenim stanovništvom za poljoprivrednu proizvodnju, ima dobre predispozicije pri certifikovanoj proizvodnji zdravstveno bezbijedne hrane.

Područja koja su po svojim agroekološkim odlikama interesantna za uvođenje organskog sistema uzgoja u segmentu stočarstva ili pojedinih odgovarajućih biljnih vrsta su uglavnom dijelovi svih općina Srednjebosanskog kantona koja pripadaju brdskoj ili planinskoj regiji, prije svega zbog nepostojanja eventualnih kontaminiranosti hemijskim mineralnim đubrivima i pesticidima usljed ranijih intenzivnih proizvodnji, jer se smatralo da na tim područjima zbog klimatskih uslova nije moguće intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju.

U okviru organske proizvodnje hrane, a na osnovu postojećih iskustava i stečenih znanja poljoprivrednih proizvođača, kao i tradicije u uzgoju određenih biljnih vrsta uslovljenih, prije svega, agroekološkim odlikama ovog područja, definiraju se moguće bazne proizvodnje: uzgoj žita i povrća, voća, stočarska proizvodnja, pčelarstvo, sakupljanje samoniklog bilja (ljekovito bilje) i šumskih plodova (gljive, šumsko voće), organski proizvodi na bazi organskih sirovina (prerada).

Uz to, moguće su dopunske djelatnosti na farmi koje stvaraju održiv sistem organske proizvodnje na vlastitom imanju, a ujedno i priliku za ponudu viška proizvoda tržištu ili usluge drugim farmerima. Takve djelatnosti mogu biti: proizvodnja lumbrihumusa, komposta, organskog rasada i sjemena, pakirnica za organske proizvode, mini pogoni za preradu organskih sirovina – domaća radinost, seoski turizam uz organske proizvode.

Proizvodnja u zaštićenom prostoru - Područje općine Fojnica obiluje kvalitetnim poljoprivrednim površinama koje za sada nisu dovedene u funkciju organizovane i profitabilne poljoprivredne proizvodnje. Jedna od mogućnosti korištenja dijela ovog zemljišta na intenzivan način je proizvodnja u plastenicima (povrće i jagodasto voće). Programom razvoja poljoprivrede predložene dimenzije objekata (plastenika) su 2 x 200 m2 po korisniku, jer 400 m2 plasteničke proizvodnje predstavlja ekonomski minimum za funkcionisanje jednog porodičnog biznisa.

Voćarska proizvodnja - proizvodnja jagoda, malina, kupina i borovnica od jagodastih vrsta te šljive, trešnje, višnje, kajsije, jabuke i kruške od drvenastih voćnih kultura.


89



PROJEKT

Proizvodnja povrća – proizvodnja krompira, graha, crnog luka. Proizvodnju povrća

moguće je vremenski pozicionirati na: srednje rana i srednje kasna (ljetna) proizvodnja povrća, kasna (jesenja) proizvodnja povrća i baštenska proizvodnja povrća. Ovo je intenzivni način proizvodnje povrća sa smjenom 2-3 vrste u toku godine, uz uzgoj sorti prikladnih za ručno branje.

Stočarstvo - najvažnija grana poljoprivrede, svojim proizvodima (mlijeko, mliječne prerađevine i meso) sa svojim granama govedarstvo, ovčarstvo, svinjogojstvo, uzgoj ribe i pčelarstvo. Stočarska proizvodnja ima višestruki značaj za ukupnu ekonomiju svake zemlje jer stoka iskorištava biljne proizvode koje ljudi ne mogu da koriste ili čija je hranjiva vrijednost u ishrani ljudi manja, a daje proizvode visoke hranljive vrijednosti, zapošljava kontinuirano, u toku cijele godine, i stočarska proizvodnja u većem dijelu općina (reljef, nagib, struktura zemljišta i dr.) praktično je jedini način korištenja zemljišta kao poljoprivrednog resursa te je zato, u tim područjima, osnovna djelatnost.

Pčelarstvo – područje Općine ima izvanredne uslove za razvoj pčelarstva. Značajne površine šuma, livada, pašnjaka obrasle šumskim rastinjem, obilje voćnih vrsta, ljekovitih trava – predstavlja kvalitetan resurs medonosnog bilja koji omogućava znatno veći broj proizvodnih košnica u odnosu na postojeće stanje. Velika prostranstva čine potpuno ekološki čiste cjeline na kojima se mogu proizvesti pčelinji proizvodi organskog porijekla.

Proizvodnja krmnog bilja - osnovni preduslov rentabilne prozvodnje mesa i mlijeka je

unapređenje proizvodnje voluminozne stočne hrane na vlastitom posjedu. U cilju realizacije povećanja prinosa i kvaliteta krmnih kultura a time i uspješne proizvodnje mesa i mlijeka, neophodno je u narednom periodu kod poljoprivrednih proizvođača poduzeti slijedeće mjere:

� Intenzivirati proizvodnju stočne hrane na livadama i pašnjacima (meliorativne mjere, planiranjeravnanje, uklanjanje kamenja, šiblja, odvodnjavanje, navodnjavanje đubrenje, podsijavanje, formiranje pregona itd.).

� Zasnivanje novih površina leguminozama i djetelinsko travnim smjesama. � Uvođenje jednogodišnjih krmnih kultura. � Organizacija pregonske ispaše. � Spremanje sjenaže i silaže od jednogodišnjih i višegodišnjih krmnih kultura. � Izgradnja silo-objekata. � Opremanje poljoprivrednih gazdinstava sa linijama mehanizacije za spremanje sijena,

sjenaže i silaže. � Permanentna edukacija poljoprivrednih proizvođača u tehnološko-tehničkim

dostignućima u proizvodnji krmnih kultura. Rashladno-skladišni kapaciteti kao podrška poljoprivrednoj proizvodnji - postojanje

odgovarajućih savremenih rashladnih kapaciteta za smrzavanje i distribuciju brojnih vrsta voća i povrća pradstavlja jedinu pouzdanu garanciju stabilne proizvodnje i kontinuiranog snabdjevanja potrošača u toku cijele godine.


90



PROJEKT

Industrija za preradu poljoprivrednih proizvoda – dugoročan privredni razvoj Općine treba zasnivati i na formiranju većih prerađivačkih kapaciteta poljoprivrednih proizvoda i na taj način zaokružiti jedan proizvodni ciklus.

13.4. Šumarstvo

Područje općine Fojnica obiluje šumama. One trebaju u skladu sa svojim resursima da

ostvare zaštitnu, kulturno-socijalnu i proizvodnu funkciju. Ekonomsko-finansijske mjere koje je potrebno preduzeti u cilju razvoja šumarstva su: � Unapređenje stanja šuma - intenzivnom njegom i zaštitom postojećih šuma u svim

fazama razvoja � Uspostavljanje funkcionalonog sistema pravilnog korišćenja, pravilnog gazdovanje

šumama, � Racionalno korišćenje drveta kao sirovine u prerađivačke svrhe, � Favorizovanje sadnje autohtonih sastojina uz očuvanje autohtonog pejzaža, � Razvoj turizma i lovstva, � Zaštita od požara.

13.5. Lov i ribolov

Lovišta u granicama Plana imaju izuzetno dobre uslove za razvoj lovnog turizma, što se

ogleda u značajnim površinama lovišta, raznovrsnosti biljnog i životinjskog svijeta. Ekonomsko-finansijske mjere koje je potrebno preduzeti u cilju razvoja lova su: � Povećanje lovnih staništa, povećanje brojnosti i strukture divljači, � Stimulisati turistički razvoj općine, � Izgradnja pratećih objekata u cilju razvoja lova, � Razvijati marketing za promociju lovišta na inostranom tržištu.

13.6. Industrija

Industrija je jedan od značajnijih faktora razvijenosti Općine. Razvoj industrije doprinosi

porastu zaposlenih i većem prihodu po osnovu proizvodnje, te bržem privrednom razvoju. U planskom periodu očekuje se izgradnja novih i saniranje postojećih kapaciteta u

granama industrije koje imaju najviše potencijala za razvoj na prostoru Općine: � prerada drveta i proizvodnja namještaja, � prehrambena industrija � proizvodnja organske hrane � oživljavanje starih i otvaranje novih poslovno – tehničkih veza � stavljanje u pogon trenutno neiskorištenih kapaciteta � unapređenje sektora malih i srednjih preduzeća U planskom periodu potrebno je pokrenuti inicijativu za razvoj malih i srednjih preduzeća,

koja ne zahtijevaju velika finansijska ulaganja, a brzo daju ekonomske efekte.


91



PROJEKT

Ona su prilagodljiva brzim tržišnim i tehnološkim promjenama, a takođe su i lokaciono fleksibilna. Razvoj malih i srednjih preduzeća će omogućiti ravnomjeran razvoj općine, povećanje zaposlenosti i zadržavanje stanovništva na selu, približavajući im radna mjesta. Ekonomsko-finansijske mjere koje je potrebno preduzeti u cilju razvoja industrije su:

� poreska politika koja stimulativno djeluje na privlačenje kapitala; � spoljnotrgovinska politika u funkciji povećanja izvoza; � kreditna politika u funkciji podsticaja razvoja malih i srednjih preduzeća.

Organizacione mjere ili instrumenti koji su potrebni u cilju razvoja industrije su: � zbrinjavanje i pravilno odlaganje industrijskog otpada; � uspostava stalnog kontakta i uske saradnje između privrednika i lokalnih organa

općinske vlasti, lokalnih nevladinih organizacija i lokalne javnosti u općini; � pribavljanje zemljišta, njegovo komunalno opremanje, izgradnja proizvodnih objekata,

nabavka proizvodne opreme i dr.; � stvaranje preduslova za formiranje novih proizvodno - poslovnih zona (dodjela

zemljišta, oslobađanje od općinskih dažbina, ukidanje administrativnih prepreka i sl.). � ispitivanje rezervi i mogućnosti eksploatacije. Jedan od pravaca razvoja Općine jeste formiranje malih i srednjih preduzeća koja ne

zahtijevaju velika finansijska ulaganja, a brzo daju ekonomske efekte. Ona su fleksibilna i prilagodljiva brzim promjenama koje dolaze iz okruženja (tržišne i tehnološke promjene), a takođe su i lokaciono fleksibilne. Mala i srednja preduzeća se mogu osnivati u raznim proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Disperzan razvoj malih i srednjih preduzeća na širem području Općine će omogućiti: ravnomjeran razvoj općine, zadržavanje stanovništva na selu približavajući im radna mjesta, infrastrukturne objekte.

Osnovna planska orijentacija u prostornoj organizaciji industrije zasniva se na modelu usmjerenog policentričnog razvoja i razmještaja aktivnosti. Prostorna organizacija industrije biće bazirana na razvojno-prostornim pogodnostima, realnoj sirovinskoj osnovi, kadrovskom potencijalu i postojećim kapacitetima kojima predstoji strukturna transformacija uz veoma stroge mjere zaštite okoliša.

Dugoročan privredni razvoj Općine treba zasnivati i na formiranju velikih prerađivačkih kapaciteta, prije svega u oblasti prerade minerala i na taj način zaokružiti jedan proizvodni ciklus. To su kapaciteti u kojima se može zaposliti više od 250 radnika i za čije osnivanje i razvoj treba obezbjediti podsticajne ekonomsko-finansijske i organizacione mjere. Velika preduzeća, između ostalog, trebaju biti nosioci tehničko-tehnološkog progresa. Izbor lokacije za smještaj neke industrije nikad nije lagan. Industrijske zone najznačajniji su morfološki oblik koncentracije industrijskih pogona u gradu. Prostor za smještaj velikih preduzeća planom se predviđa u okviru već postojećih industrijsko-privrednim zonama, tzv. brownfield lokacije3 (na grafičkom prilogu br. 07), koje su infrastrukturno opremljene i zahtijevaju manja ulaganja, do popunjenja kapaciteta, a potom će biti aktivirani i novi lokaliteti, tzv. greenfield lokacije,4 koji bi se definisali planskom dokumentacijom nižeg reda, a u okviru predviđenih građevinskih zona. Na području Prostornog plana postoje uslovi za razvoj: drvoprerađivačke industrije, 3 Brownfield lokacije, lokacije infrastrukturno opremljeni neiskorišćeni kapaciteti u okviru postojećih kompleksa velikih i srednjih industrijskih, saobraćajnih i trgovinskih preduzeća na kojima će se investirati u izgradnju komplementarnih privrednih sadržaja zavisno od potreba tržišta i namene površina. 4 Greenfield lokacije, nove lokacije koje se opredeljuju za određene namene i shodno tome se predviđa njihovo opremanje odgovarajućim infrastrukturnim i komunalnim sadržajima. Radi se o lokacijama u postojećim i novim radnim zonama na kojima će se u planskom periodu izgraditi veliki broj malih i srednjih pogona iz oblasti industrije, zanatstva i drugih uslužnih djelatnosti.


92



PROJEKT

poljoprivredno- prehrambene industrije, termoenergetske industrije, tekstilne industrije, građevinske industrije i industrija u oblasti prerade minerala.

13.7. Rudarstvo

Raznovrsne mineralne sirovine prisutne na području Općine pružaju izvanredne uslove u planskom periodu za razvoj rudarstva i na njemu zasnovanom razvoju prerađivačkih kapaciteta. Da bi došlo do još intenzivnijeg razvoja rudarstva neophodno je izvršiti primjenu novih tehnologija koje će omogućiti bolje iskorištavanje postojećih i potencijalnih ležišta mineralnih sirovina, kao i povećanje ekonomske efikasnosti, odnosno postizanje najvećih ekonomskih efekata uz najniža ulaganja.

13.8. Energetika i vodoprivreda

Hidroenergetski potencijal rijeka na području Općine treba koristiti za proizvodnju električne energije u vidu MHE ili u vidu flaširanja i korišćenja voda postojećih izvora pitke vode na ekološki čistim visinskim lokacijama daleko od urbanih zona.

Pored toga, ako se studijom ekonomske opravdanosti dokaže isplativost, moguće je i snagu vjetra koristiti u energetske svrhe.

Kao aktuelan projekat za investiranje i podršku razvoju jeste flaširanje vode FB-2 na izvorištu Požarna, kao i izgradnja vodovodnog sistema sa izvorišta Točila, koji bi riješio vodosnabdijevanje općina Fojnica i Busovača.

13.9. Saobraćaj i telekomunikacije

U narednom periodu potrebno je rješiti stanje saobraćajnica, njihovim uređenjem, kako kategorisanih puteva, tako i nekategorisanih. Takođe, predviđeno je uređenje staza za biciklizam, pješačenje, konjički sport. Kod svih planiranih objekata uređenje parking prostora. Svim ovim radnjama poboljšava sa prohodnost i povezanost ovog prostora, povećava se dostupnost kako lokalnom stanovništu, tako i turistima koji će u narednom periodu posjećivati brojne turističke lokalitete Općine.

U pogledu telekomunikacija, u planskom periodu je predviđeno poboljšanje signala mreža, uvođenje kablovskih instalacijama, uvođenje nove opreme na telekomunikacijskim objektima u skladu sa rastućim potrebama posjetilaca i lokalnog stanovništva. U ekonomskom smislu, predviđa se otvaranje prodajnog mjesta BH Telekoma ili drugog operatera ukolko se iskaze interes, čime bi se otvorila nova radnja mjesta.


93



PROJEKT

14. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Prilikom planiranja prostornog smještaja društvenih djelatnosti vodi se računa da se ovim

sadržajima obezbjedi određena veličina gravitirajućeg područja, odnosno minimalni broj gravitirajućeg stanovništva i racionalna organizacija saobraćaja, kako bi se obezbijedilo njihovo adekvatno i racionalno korištenje. Naročito se vodi računa o

• Prostornom razmještaju stanovništva i procjeni budućeg broja stanovništva • Planu naseobinskog sistema • Lociranju urbane opreme prema hijerarhijski utvrđenom statusu naselja • Potrebi da se koriste postojeći već izgrađeni sadržaji • Poštovanju principa komplementarnosti nekih sadržaja u naseljenim mjestima itd.

14.1. Društvene djelatnosti naseljenih mjesta

Plan razvoja društvenih djelatnosti u planskom periodu zasniva se na potrebi

prilagođavanja hijerarhijskoj strukturi naselja i podizanju kvalitativnog nivoa usluga u područjima male gustine naseljenosti. Osnovne usluge: predškolsko obrazovanje, srednjoškolsko obrazovanje, osnovnu zdravstvenu zaštitu, određene usluge socijalne zaštite, kao i određene aktivnosti u oblasti sporta i kulture, naselja na području Plana obezbjediće u okviru gradskog naselja Fojnica. Usluge višeg ranga (više i visoko obrazovanje, sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita) obezbjediće se u većim centrima iz okruženja.

Na općinskom nivou potrebno je utvrditi minimalne, odnosno obavezujuće standarde za

osnovne usluge od javnog interesa (predškolske ustanove, obavezno obrazovanje, primarna i preventivna zdravstvena zaštita, dnevni boravci za stare i lica sa dodatnim potrebama, osnovna kulturna infrastruktura, infrastruktura namenjena igri i okupljanju djece i mladih). Osnovno strateško opredjeljenje jeste stvaranje uslova za poboljšanje prostorne dostupnosti i objezbeđenje podjednakih šansi u korišćenju usluga javnih interesa, što omogućava jačanje društvene kohezije i razvoj socijalnog kapitala zajednice. U tome smislu, neophodna je razrada modaliteta prilagođenih lokalnim specifičnostima. Pored postojećih objekata društvene infrastrukture, uspostavljanje i razvijanje mobilnih usluga (približavanje usluge mjestu stanovanja - ''usluga ka korisniku'') je osnov za poboljšanje dostupnosti usluga od javnog interesa, naročito za stanovnike u slabije opremljenim naseljima. Mobilne usluge i službe mogu da pokriju veliki spektar usluga u preventivnoj i primarnoj zdravstvenoj zaštiti, socijalnoj zaštiti, kulturi i drugim oblastima. Mobilne usluge obuhvataju vozilo sa odgovarajućom ugrađenom opremom i mobilne ekipe koje periodično (jednom nedeljno, dvonedeljno, mjesečno) dolaze u naselje i rade u objektima u seoskom naselju. U tom smislu, svako naselje bi za potrebe obavljanja ovih aktivnosti trebalo da ima odgovarajući objekat. Ti objekti mogu da budu organizovani kao mali multifunkcionalni centri u kojima se mogu obavljati različite aktivnosti.

U organizaciji predškolskog obrazovanja, a u cilju poboljšanja stanja u predškolskom

obrazovanju nužno je da se od strane Općine preduzimu konkretne mjere za povećanje učešća djece u predškolskim ustanovama, naročito iz ruralnih sredina.


94



PROJEKT

Predlaže se korišćenje viškova prostora u osnovnim školama ili drugim objektima. Mreža osnovnih škola, iako nedovoljno razvijena (od 55 naselja na području Plana, 3

centralne osnovne škole i 8 područnih škola raspoređene su u 9 naselja) racionalna je sa stanovišta demografskih trendova. Potrebno je poboljšati prevoz učenika do naselja koja imaju osnovne škole. Objekti škola koje više nisu u funkciji prenamijeniti u drugu javnu funkciju po potrebi i položaju naselja.

Na području općine nužno je anulirati probleme u osnovnom obrazovanju na taj način što će se preduzimati mjere u cilju poboljšanja tehničkog i prostornog standarda. Nastavni planovi i programi, te modernizacija metodologije učenja u ovim školama mora postati posebna briga prosvjetnih institucija.

Srednje obrazovanje i dalje će se odvijati se putem srednje mješovite škole “Zija Dizdarević” u Fojnici. Za određene profile srednješkolskih zanimanja, kao i više i visoko obrazovanje, stanovnici općine Fojnica usmjereni su na općinu Travnik i grad Sarajevo.

Povezanost obrazovanja sa tržištem rada pojavljuje se kao primaran problem, kako bi se obezbijedilo zapošljavanje mladih ljudi nakon završene srednje škole.

Usavršavanju nastavnika nužno je posvetiti posebnu pažnju, te obezbijediti programe koji će biti zasnovani na novim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u naobrazbi. Na taj način će se mladi ljudi adekvatnije osposobljavati za neposredne aktivnosti u privredi i drugim djelatnostima.

Ujednačavanje i poboljšanje uslova školovanja u područnim petorazrednim školama može se postići kombinovanjem različitih metoda:

1) unapređenje matične/područne devetorazredne škole (dogradnja, rekonstrukcija, obnova) uz obavezno organizovanje specijalizovanog đačkog prevoza za učenike koji žive na udaljenosti većoj od 2-4 km, u zavisnosti od konfiguracije terena i bezbjednosti pešačkog kretanja

2) zadržavanje postojeće sheme područnih škola sa uvođenjem novih programa kojima bi se poboljšao kvalitet nastave u ovim školama, kao što je uvođenje mobilnih nastavnih ekipa koje bi bile specijalizovane za pojedine programe i time obezbijedile djeci u ovim školama nove oblike nastave i znanja koja su pristupačna djeci iz matičnih škola, osmišljenim ekskurzijama i programiranim višenedeljnim boravkom učenika u drugim školama itd.

Prostore osnovnih škola, po potrebi aktivirati i za druge kompatibilne aktivnosti (školski turizam, ekološke škole, istraživačke akcije i sl.), kao i aktivnosti od intersa za unapređenje socijalnog i kulturnog života u naselju. To je naročito značajno za manja naselja, kao i za područja u kojima nedostaju prostor/objekti za organizaciju drugih usluga (predškolska nastava, organizovanje centara kontinuiranog učenja i prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije i drugih aktivnosti usmjerenih na poboljšanje nivoa obrazovanja i radne kompetencije stanovnika, dnevni boravak za stare, aktivnosti organizacija civilnog društva, prostori za okupljanje omladine, za gostovanja i kulturne aktivnosti i dr.).

Mrežu objekata osnovnih i srednjih škola treba posmatrati kao jedinstvenu cjelinu na nivou Općine, a uslovne ''viškove prostora'' u pojedinim školama iskoristiti za organizovanje predškolske nastave, produženog boravka i cjelodnevne nastave, formiranje dnevnih


95



PROJEKT

boravaka za djecu sa dodatnim potrebama, organizovanje centara kontinuiranog učenja i prekvalifikacije, odnosno dokvalifikacije i drugih aktivnosti usmjerenih na poboljšanje nivoa obrazovanja i radne kompetencije građana.

U oblasti socijalne zaštite određene usluge socijalne zaštite odvijaće se putem Služba

za opću upravu, društvene djelatnosti, civilnu zaštitu i zajedničke poslove. Kako područje Plana ima nepovoljnu starosnu strukturu stanovništva, potrebno je uvoditi odgovarajuće forme organizacije socijalne zaštite (gerontološki centri, dnevni boravak starih i sl.) u naselju Fojnica.

Određeni vidove socijalne zaštite osetljivih društvenih grupa ostvarivaće se u JU Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidnih lica „Drin“ Fojnica koji je smješten na lokalitetima Fojnica (BRP objekta 839 m²) i Urlenike (BRP objekta 1000 m²), kao i u Zavodu za zbrinjavanje mentalno invalidnih osoba Bakovići koji je smješten na površini od 32.872 m² a organizovan u više objekata, kako za kolektivni (Bakovići, BRP objekata 2.440 m²), tako i za samostalni (Šavnik, BRP objekta 130 m²; Gojevići, BRP objekta 68 m² i Gojevići – socijalno naselje, četiri objekta)) smještaj.

Na lokalnom nivou trebalo bi obezbijediti da se mjere zdravstvene zaštite planiraju u skladu sa demografskim, socijalnim i epidemiološkim profilima zajednice itd.

U oblasti osnovne zdravstvene zaštite, viši kvalitet zdravstvene zaštite i obezbjeđivanje pravičnog i jednakog pristupa za sve stanovnike Općine podrazumijeva prilagođavanje rada zdravstvenih službi potrebama i specifičnostima lokalnih sredina. Budući da većina seoskih naselja nema aktivnu ambulantu, a imajući u vidu i relativno visok udio staračkih domaćinstava, kao i drugih osetljivih grupa, za povećanim potrebama za ljekarskim uslugama, obezbjeđivanje veće dostupnosti usluga primarne zdravstvene zaštite stanovništvu na ruralnom području uključuje i organizovanje mobilnih zdravstvenih timova – formiranje multidisciplinarnih timova povezivanjem primarne zdravstvene zaštite (dom zdravlja) sa instuticijama socijalne zaštite (centar za socijalni rad) i apotekarske ustanove.

Usluge sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite i dalje će se ostvarivati u općini Travnik i gradu Sarajevo.

Razvoj kulture ostvariće se formiranjem kulurnog identita područja u skladu sa osobenostima prostora, promovisanjem bogatog kulturnog i etno-nasleđa i afirmacijom tradicionalnih manifestacija. Evidentiran je veoma bogat niz kulturnih manifestacija. Najveći broj aktivnosti kulture i dalje će se odvijati u općinskom centru.

Na području općine postoji mnoštvo sportskih klubova, kao i sportskih objekata, a osnovni prioritet je njihovo optimalno korištenje i održavanje. U mreži sportsko-rekreativnih objekata na području Općine treba povećati kvalitet i opremljenost pojedinih objekata i sportskih terena.


96



PROJEKT

14.2. Društvene djelatnosti u sklopu planiranih turističkih zona

Karakter namjene prostora zahtijeva odgovarajući dijapazon objekata društvene infrastrukture, koji treba da budu isključivo u službi i za potrebe planirane namjene prostora, a sa ciljem racionalnog i ravnomjernog opremanja prostora.

Turistički kompleksi generalno iniciraju razvoj društvene infrastrukture, naročito kulturnih, javnih i pratećih sadržaja (bioskopi, muzeji, koncerti, predavanja, specifični festivali, itd.), te pojavu sadržaja kao što su ambulanta, pošta, ispostava banke itd.

Sadržaji društvene infrastrukture mogu se javiti u sklopu turističko-ugostiteljskih objekata ili kao samostalni. Objekte formirati u okvirima definisanog građevinskog zemljišta, a uz ekološki prihvatljiv način izgradnje i korištenja energije, te primjenu tradicionalnih građevinskih materijala. Naročitu pažnju posvetiti uklapanju objekata u prirodni ambijent.

Kao jedna od mogućnosti prostorne lokacije objekata društvene infrastrukture navodi se prenamjena postojećeg građevinskog fonda koji se planom zadržava. U drugom slučaju obezbjeđenje odgovarajućeg nivoa usluga moguće je ostvariti u centrima zajednice obližnjih naselja.

Na glavnim ulazima u turističke zone potrebno je postaviti adekvatne oznake (table) sa osnovnim informacijama o turističkoj zoni, naplatne kućice i info-pultove na kojima se mogu dobiti potrebne informacije o turističko-ugostiteljskoj ponudi i atraktivnim lokalitetima na datom prostoru, informacije o pozicijama parking prostora, promotivni materijal i sl.

Obzirom da je raspored prirodnih i kulturno-istorijskih lokaliteta i u okviru njih planiranih sadržaja uslovila formiranje više fizički odvojenih cjelina na međusobnoj udaljenosti od oko 10 do 20 km, javila se potreba za organizovanjem sadržaja društvene infrastrukture u vise cjelina, a s ciljem pružanja raznovrsne i kvalitetne ponude i zadovoljenja potreba korisnika prostora.

Zone društvene infrastrukture, na lokalitetima Pridolc i Poljane, nalaze se u obuhvatima regulacionog plana, koji su dali odrednice u pogledu intervencija u prostoru i decidno definisali kapacitete i vrste sadržaja. Društvena infrastruktura zastupljena je sadržajima obrazovanja, trgovine i kulture, organizovanjem sadržaja kao što su ispostava banke, pošte, ambulante i sl.

U okviru ovih lokaliteta mogu se predvidjeti sledeći sadržaji: turistički info-pultovi, prodavnice i prostori za izlaganje rukotvorina lokalnog tradicionalnog zanatstva, suvenirnice, radionice u kojima će se vršiti prezentacija i obuka u tradicionalnim zanatima, ugostiteljski sadržaji sa ponudom jela tradicionalne kuhinje i sl. Moguće je predvidjeti i sadržaje u vidu otvorenih bina ili amfiteatra namjenjenih okupljanju većeg broja posjetilaca u svrhu prezentacija lokalnih dostignuća, održavanja kulturnih priredbi, koncerata, festivala, predavanja i sl. kao i izgradnju objekata manjeg bioskopa, pošte, ambulante, banke i sl.

Izgradnja Okolišnog edukacijskog centra predviđa se na području Nacionalnog parka Vranica, kao centra namjenjenog za edukaciju učenika i studenata, ljubitelja prirode, lokalnog stanovništva i turista, organizovanje različitih aktivnosti i događaja, razvoj eko-turizma, promociju područja i sl. Sadržaji koji bi bili u sastavu centra bazirali bi se na formiranju prostora sa ciljem edukacije i organizovanja radionica i škola u prirodi na temu ekologije, očuvanja prirode i održivog korištenja resursa, očuvanja biodiverziteta, te specifičnosti


97



PROJEKT

područja Vranice i sl. Dodatne aktivnosti bi podrazumjevale organizovanje foto kampova, speleoloških kampova, poznavanje i upotrebu ljekovitih biljaka, uzgoj hrane na prirodan način, primjene starih zanata, posmatranje ptica, edukaciju snalaženja u divljini, a u saradnji sa planinarskim i speleološkim društvima.

Planom se predviđa i izgradnja Istraživačke stanice sa botaničkom baštom namjenjene učenicima, studentima, profesorima i svim ljubiteljima biljaka i prirode. U svom sastavu trebala bi da ima laboratoriju sa pratećim sadržajima opremom i botaničku baštu.

Tačna lokacija Okolišno edukacijskog centra i istraživačke stanice biće određena nakon detaljnih istraživanja pedoloških, orografskih i mikroklimatskih uslova.

Obrazovni sadržaji mogu se formirati i u vidu manjeg broja učionica ili sala za predavanja sa pratećim sadržajima u sklopu objekta Lovački dom koji se ovim Planom zadržava i predviđa za dogradnju i rekonstrukciju/adaptaciju za potrebe omladinskog hostela.

Od kulturnih manifestacija, na prostoru obuhvata Plana, organizuju se derviški dani na lokalitetima Tekije u Živčićima i Tekije na Oglavku.

15. ZAŠTITA

15.1. Zaštita okoliša

Pojam zaštita prirode kod nas se često poistovjećuje sa pojmom zaštita okoline, ali to su ipak dva različita pojma. Prije svega, zaštita okoline i zaštita prirode su dva osnovna zakonska koncepta pristupa okolini. Zaštita okoline reguliše ograničavanja uticaja ljudske zajednice na okolinu, a zaštita prirode ograničava promjene u prirodi (ekosistemima). Drugim riječima, zaštita okoline se odnosi na područja namjenjena urbanizaciji, industriji, saobraćaju, poljoprivredi i za druge ljudske aktivnosti, dok se zaštita prirode odnosi na područja posebne prirodne vrijednosti u kojima je ograničeno unošenje promjena u prirodne sadržaje.

Defnicija zaštite prirode po Svjetskoj uniji za zaštitu prirode (IUCN) glasi:

„Zaštita prirode podrazumijeva sve odgovarajuće aktivnosti i mjere koje imaju za cilj sprečavanje štetnih aktivnosti, oštećenja ili zagađivanja prirode, smanjenje ili eliminisanje nastale štete i obnova prirode i dovođenje u prvobitno stanje“.

Pod pojmom prirode se podrazmijevaju divlje biljne i životinjske vrste, minerali, fosili i prirodna geografska (kopnena ili vodena) područja, odnosno svi dijelovi okoline (okoliša, životne okoline) u kojoj čovjek svojim djelovanjem još uvijek nije izvršio značajan negativni uticaj. Zaštićena područja su najčešći način ili alat na koji se vrši zaštita prirode.

Iako planovi razvoja, kako pojedinačno tako i sintezno sami po sebi sadrže mjere zaštite okoline, ipak je ovaj kompleks pitanja neophodno posmatrati izdvojeno kao koncept okoline koji mora biti ugrađen u koncept cjelokupnog razvoja društva. Izdvajanje ove materije u poseban plan, između ostalog, ima za cilj da u širem razmatranju pojedinačnih komponenti okoline eksplicitno prezentuje i objasni potrebu i značaj, zaštite i unapređenja okoline.


98



PROJEKT

Osnovne potrebe zaštite okoliša treba da budu: • Razvoj i unapređenje kvaliteta okoliša u narednom periodu mora da se zasniva na

uvođenju savremenih tehnologija sa malim ostatkom otpada. • Strogo poštivanje propisanih normi i nivoa dozvoljenog zagađenja, kao i efikasan

sistem kontrola, kao i sankcije prema zagađivačima. • Budući razvoj tehnologije ne smije zagađivati kvalitet životne sredine, pa je

neophodna ekološka optimizacija postojećih rješenja. Kontrola razvojnih programa treba da se vrši od strane naučnih i stručnih organizacija kako bi se stimulisala rješenja koja eliminišu dalje negativne uticaje na životnu sredinu.

Životnu sredinu čini svijet prirode (biljke, životinje, zemljište, zrak i voda), svijet objekata, predmeta i institucija koje je čovjek sagradio koristeći tehniku, tehnologiju i nauku da bi stvorio okruženje koje odgovara njegovim potrebama i unapređenju života.

Iako planovi razvoja, kako pojedinačno tako i sintezno sami po sebi sadrže mjere zaštite okoliša, ipak je ovaj kompleks pitanja neophodno posmatrati izdvojeno kao koncept sredine koji mora biti ugrađen u koncept cjelokupnog razvoja društva.

Dugoročni cilj Prostornog plana je poboljšanje cjelokupnog stanja okoline na području općine putem provođenja konkretnih i ekonomičnih strategija upravljanja okolinom kao i jačanje lokalnih institucija u upravljanju ekološkim problemima.

Takođe, je potrebno preduzeti sljedeće mjere za poboljšanje stanja u oblasti komunalnog reda u gradu:

• Pojačati aktivnosti rada komunalne policije, što se posebno odnosi na poboljšanje naplate komunalnih usluga i novih komunalnih praksi;

• Donijeti odluku o minimumu komunalnog reda u gradu i zoniranje gradske oblasti; • Pozitivne primjere drugih općina u pogledu komunalnog uređenja primjeniti u općini

Fojnica; • Za svaku narednu grejnu sezonu obavjesti građanstvo o lokacijama za odlaganje

ogrevnog drveta.

Općina Fojnica takođe, mora posvetiti adekvatnu pažnju realizaciji projekata iz oblasti zaštite okoliša. Projekti zaštite okoliša doprinose zaštiti i poboljšanju stanja životne sredine, što direktno utiče na zdravlje u zajednici.

Područje općine Fojnica ima izuzete potencijale za razvoj turizma. Turizam se mora zasnivati na korišćenju prirodnih vrijednosti, kulturno-istorijskog nasljeđa i povoljnih fizičko-geografskih uslova. To znači razvoj planinskog turizma, zimskog turizma, seoskog i eko turizma, lovnog i ribolovnog turizma, izgradnja turističkih centara, turističkih objekata i kampova. Zrak

Osnovna problematika kod samog planiranja namjene površina i izvora polutanata je nepostojanje sistema za praćenje kvaliteta zraka na predmetnom prostoru na osnovu kojeg


99



PROJEKT

se može ne samo zaključiti stanje kvaliteta nego i upravljati sa njim kako na području ovog obuhvata tako i na području cijele teritorije BiH.

Neophodno je redovno praćenje kvaliteta zraka ovog područja u smislu očuvanja i kontrole postojećih vrijednosti tj. Planom se predlaže uspostavljanje mreže monitoringa kvaliteta zraka na nivou općine, a u skladu sa Pravilnikom o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju vrsta zagađujucih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka ('Službene novine FBiH' broj 1/12).

Ovim planom se predlaže da sve planirane aktivnosti budu sprovedene u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša ('Službene novine FBiH' broj 33/03; 38/09) i Zakonom o zaštiti zraka ('Službene novine FBiH' broj 33/03; 04/10), kako bi se utvrdili uslovi za rad i mjere za regulisanje emisija u zrak, zemljište, površinske i podzemne vode i rizik po ljudsko zdravlje kao uslov za očuvanje kvaliteta zraka kao i očuvanje urbanog standarda predmetnog područja. Mora se naglasiti da je ovo važno i zbog činjenice da općina Fojnica svoje planove usmjerava u razvoj turizma. Voda

Da bi se obezbijedio adekvatan kvalitet okoliša u jednoj urbanoj cjelini neophodno je sprovesti više konkretnih mjera zaštite da bi se već postojeći kvalitet održao ili da bi se postojeća degradacija dovela na nivo održivog. Među te mjere mogu se svrstati pravno-normativne, tehničko-tehnološke, prostorno-planske i ekonomske mjere, a njihove smjernice bi se zasnivale na:

• donošenjenju opštih normativno-pravnih akata o zaštiti i unapređivanju okoliša u skladu sa važećim zakonskim propisima, kao i programi zaštite, te postupci i aktivnosti, kao i kriterijumi ponašanja, kao i kazne u slučaju nepoštovanja zakona,

• izrada katastra zagađivača i stalno ažuriranje koje sprovode nadležni, pri čemu je naročito važno formiranje mjernih punktova zagađivanja i uslova praćenja zagađivanja,

• zabrana i ograničenje gradnje objekata koji su potencijalni zagađivači u zonama stanovanja, društvenih, turističko-rekreativnih, turističko-banjskih, prosvjetnih i drugih centara aktivnosti,

• prilagođavanje tehničkih i proizvodnih procesa u industriji, zahtjevima i uslovima zaštite od zagađenja okoliša, da se štetni uticaji ne bi širili na okolinu,

• ugradnju, kontrolu upotrebe i održavanja instalacija i uređaja za prečišćavanje zagađenih otpadnih gasova i voda,

• pravilan izbor lokacije (naročito proizvodnih i neproizvodnih objekata) uz poštovanje mezo i mikro klimatskih karakteristika prostora.

Odvodnja otpadnih voda i njihovo ispuštanje u recipijent treba da bude pokriveno kanalizacionom mrežom odnosno centralnim gradskim kanalizacionim sistemom koji uključuje i sisteme i uređaje za prečišćavanje prema uslovima definisanim Zakonom o vodama ('Službene novine FBiH' broj 70/06).


100



PROJEKT

Očuvanje kvaliteta voda

Okosnicu cjelokupne riječne mreže čini Fojnička rijeka, sa pritokom Željeznicom. Ukupan broj stalnih vodotoka na cijeloj teritoriji općine iznosi 211. Nekoliko vodotoka ima karakter ponornica.

Jedna od bitnih aktivnosti i očuvanja kvaliteta voda je kvantitativno-kvalitativna analiza hemijskih sredstava koja se koriste u poljoprivredi, a koja nakon upotrebe direktno ili indirektno dospijevaju u tokove. Ovaj aspekt je posebno važan ako se uzme u obzir činjenica da se poljoprivredne površine u prostoru općine uglavnom nalaze neposredno uz vodotoke, naročito uz Fojničku rijeku i Željeznicu.

Na hemijska svojstva vode naročiti uticaj ostvaruju komunalne otpadne vode, posebno fekalne, koje na cjelokupnom području općine bez ikakve filtracije dotiču u vodotoke.

Antropogeni faktor u smislu modificiranja prirodnih svojstava vode se naročito osjećaju na nizvodnom profilu Fojničke rijeke, i vidljivi su kroz otpadni materijal u neposrednom riječnom koritu.

Da bi se spriječilo zakišeljavanje vodotoka, posebno na nizvodnom dijelu profila Fojničke rijeke, potrebno je primjeniti mjere zaštite od nekontrolisanog ispusta komunalnog otpada i to:

• filtriranje otpadnih voda i • čišćenje riječnih korita od čvrstog otpada

Degradacija vodotoka se javlja i erozijom šumskog tla zbog čega nastaje zapunjavanje riječnog korita ili smanjenje mase vode u njemu, sa aspekta višestrukog povećanja količine vučenih i suspendovanih nanosa u njima, što dovodi do pojave zamućenosti vode i smanjenja njenog kvaliteta.

Za mogućnosti očuvanja kvaliteta vode od velike je važnosti sposobnost njenog samoprečišćavanja. To prije svega podrazumijeva biološko samoprečišćavanje zbog čega je neophodno da se izvrši analiza fito i zoobentosa u vodotocima i procijeni njihova prečišćavajuća uloga.

Za proces mehaničkog samoprečišćavanja vrlo važnu ulogu ima i količina vode u vodotocima. Za procjenu ove kategorije neophodno je izvršiti detaljnu analizu proticaja na svim većim stalnim tokovima na teritoriji općine.

Zemljište

Zaštita zemljišta najbolje će se postići :

• Zakonskim regulisanjem i zaustavljanjem procesa bespravne gradnje objekata;

• Regulisanjem otpadnih voda i izgradnjom planski predviđenog kanalizacionog sistema;

• Kontrolisanom i savjesnom upotrebom pesticida i drugih sredstava za zaštitu bilja, nafte i njenih derivata;

• Adekvatnim planiranjem saobraćajnica sa svim neophodnim mjerama zaštite;


101



PROJEKT

• Planskom sanacijom divljih deponija i rekultivacijom ovih prostora u skladu sa planom sanacije divljih deponija.

Ovim planskim dokumentom bi se definisala dugoročna strategija i plan kako bi se postigao uspješan sklad između društveno-ekonomskog razvoja i zaštite okoliša u općini Fojnica. Izradom prostornog plana Fojnica, urbanističkog plana i primjenom LEAP-a općine Fojnica, avgust 2004.god. postići će se uslovi za razvoj općine uz poduzimanje adekvatnih i zakonom definisanih uslova zaštite svih segmenata okoliša

Sintetske hemikalije u poljoprivrednoj svesti na minimum i bazirati se na biološku proizvodnju hrane. Pesticidi su namjenjeni uništenju određene vrste ali nije moguće izolirati štetne efekte na veće vrste. Posebno zbog toga što samo mali dio primjenjene doze dospijeva na ciljani organizam dok ostatak kontaminira okoliš, u obliku pare u zraku, ili odlazi u vodotoke, ili u tlo. Oni uzrokuju ozbiljne probleme, kao što su porast rezistencije nametnika, štete u okolišu i prisustvo toksičnih hemikalija u hrani, tlu, biljkama i životinjama.

Buka

Buka je svaki zvuk čija izmjerena vrijednost prelazi dozvoljenu razinu propisanu zakonom, s obzirom na vrijeme i mjesto gdje nastaje i sredinu u kojoj ljudi rade i borave.

Izvor buke, smatra se svaki objekt sa sredstvima za rad i transport, uređajima i instalacijama, te bučne aktivnosti ljudi kao i drugi objekti i radnje od kojih se širi zvuk, a koji prelaze dopuštenu razinu za tu vrstu buke.

Pojava buke, naročito u urbanim sredinama, je problem kome se u zadnje vrijeme posvećuje sve veća pažnja. Ne postojanje adekvatnog sistema praćenja i mjerenja ne omogućuje prikaz stanja okoliša sa stanovišta buke.

Podizanje urbanog standarda podrazumijeva i zaštitu od buke. Komunalna buka može da bude jedan od uzročnika zdravstvenih problema stanovništva, kao što su pojave različitih oblika neuroza, hipertenzije i drugih zdravstvenih problema. Da bi se ispoštovali osnovni zahtjevi komfornog življenja i stanovanja te ispoštovali zakonom propisani nivoi buke kako u životnoj sredini, tako i u prostorijama različite namjene, pri projektovanju i izvođenju projekta moraju se primeniti odredbe Zakon o zaštiti od buke ('Službene novine FBiH' broj 110/12).

Ovim se zakonom propisuje dozvoljena razina buke, mjere zaštite od buke, način mjerenja i evidentiranja buke, granične razine buke svrstane prema ambijentu, namjeni prostora i dobu dana (dan ili noć), u svrhu zaštite zdravlja ljudi, zaštite radnog i životnog prostora, te okoliša općenito.

Zaštita od buke ostvaruje se: � sprječavanjem nastajanja buke; � kontrolom namjene prostora i prostornim rasporedom stvarnih i potencijalnih izvora

buke u odnosu na prostore osjetljive na buku, što mora biti uključeno prije određivanja i odobravanja novih namjena u prostoru i objektima svih namjena gdje borave ljudi;

� smanjenjem broja izvora buke; � propisanom zvučnom izolacijom sukladno namjeni prostora kod novih objekata; � praćenjem, kontrolom i bilježenjem razine buke;


102



PROJEKT

� zabranom rada za sve namjene, odnosno izvore buke, koji izazivaju buku iznad graničnih vrijednosti;

� otklanjanjem ili ograničavanjem buke na dopuštenu razinu; � ograničavanjem rada izvora buke tijekom noći i u neradne dane; � izradom karata buke postojećih izvora buke i monitoringom; � izradom karata buke temeljem modela za sve planirane promjene u prostoru koje

mogu ugroziti, odnosno povećati razinu buke u ugroženim prostorima prema odredbama ovoga zakona i uklanjanjem ili promjenom namjene objekata.

15.2. Kulturno - istorijsko nasljeđe

Kulturno–istorijska dobra predstavljaju svjedočanstva egzistiranja čovjeka i njegovih civilizacija u vremenu i prostoru i veoma su važan dio ukupnog čovjekovog nasljeđa.

U okviru samih kulturno–istorijskih dobara razlikuju se arheološka dobra i ostala kulturno-istorijska dobra (graditeljsko nasljeđe).

Nastojeći da prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe dobije mjesto i značaj u životu zajednice koji mu objektivno i pripada, te da se zaštita prirodnog i kulturnog nasljeđa uključi u programe opšteg planiranja, potrebno je obezbijediti stalne radove na istraživanju, evidentiranju, zaštiti i prezentaciji nasljeđa. Evidentiranje, valorizacija i kategorizacija prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa predstavljaju osnovu sagledavanja kako obima, tako i njihove vrijednosti, kao i osnovu za utvrđivanje načina njihovog korištenja, te uzajamne uticaje nasljeđa i društvene zajednice. Savremeni koncept zaštite ne podrazumijeva samo pasivnu zaštitu, već se zasniva na kontinuiranom praćenju, korištenju i unapređenju prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa.

Kada se radi o tretmanu dobara na predmetnom prostoru važno je obezbijediti adekvatnu i permanentnu materijalnu i pravnu zaštitu mjerama i metodama propisanim od strane nadležnih institucija. Nasljeđe se mora štititi od svih nekontrolisanih intervencija u prostoru, a naročito od bespravne izgradnje i nesavjesnih investitora. Da bi se nasljeđe štitilo na odgovarajući način neophodno je stvoriti odgovarajući informacioni sistem o spomenicima kao neposrednom predmetu zaštite i obezbijediti sistem stalnog praćenja svih kategorija nepokretnog nasljeđa.

Osnovne mjere zaštite kulturno-istorijskog nasljeđa su:

• Sistematsko istraživanje, snimanje, valorizacija i evidentiranje objekata i lokaliteta kulturno-istorijskog nasljeđa, kao i onih koji će potencijalno biti otkriveni;

• Kategorizacija i proglašavanje evidentiranih objekata i lokaliteta kao i onih koji će potencijalno biti otkriveni i vrednovani;

• Zaštita od propadanja i degradiranja svih evidentiranih i potencijalnih lokaliteta kulturno-istorijskog nasljeđa zajedno sa neposrednom okolinom;

• Uvrštavanje objekata i lokaliteta kulturno-istorijskog nasljeđa u jedinstveni informacioni sistem u oblasti zaštite prirodnog i kulturno - istorijskog nasljeđa i uspostavljanje efikasnog sistema monitoringa na nivou čitavog područja obuhvata plana;


103



PROJEKT

• Predlaganje mjera tehničke i fizičke zaštite, kao i metoda i postupaka rada na konzervaciji/obnovi i revitalizaciji kulturno-istorijskog nasljeđa;

• Čišćenje od nekontrolirane vegetacije i naslaga zemlje;

• Razmatranje mogućnosti izgradnje zaštitnih objekata i ograda u funkciji obezbjeđenja trajnog očuvanja i prezentacije arheoloških lokaliteta;

• Uključivanje dobara kulturno-istorijskog nasljeđa u turističke tokove ne bi smjela ni na koji način da ugroze njegov materijalni i duhovni status;

• Za istorijski spomenik – Musafirhana (Salihagića kuća) za koji je Komisija utvrdila da je neophodno izvršiti hitne mjere zaštite da bi se spriječilo njihovo potpuno uništenje neophodno je uraditi plan uređenja i zaštite u skladu sa propisanim mjerama zaštite graditeljskog nasljeđa od strane nadležne institucije.

Uređene prostora lokaliteta tekija u naselju Živčići i Oglavak izvršiti će se na osnovu posebnih detaljnih planskih dokumenata. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti uređenju vanjskog prostora. S obzirom na izrazito veliki broj posjetitelja manifestacije, pristup lokalitetu omogućiti odgovarajućim organizacionim, a ne prostornim mjerama. Režim saobraćaja u vrijeme održavanja manifestacije, zadovoljenje potreba za parkiranjem putničkih automobila, potrebe za okretnicama (npr. zakupljivanje određenog broja autobusa koji bi u vrijeme održavanja manifestacije saobraćao na linijama od okolnih naselja do predmetnih naselja u kratkim vremenskim razmacima, a za potrebe prevoza posjetilaca) i parkinzima za autobuse, kao i obezbjeđenje dostupnosti vozilima hitne pomoći, vatrogasaca, policije i sl. riješiti na nivou cijelog naselja i okolnog prostora.

Pored toga, Planom se predlaže da staro katunsko naselje na Prokoškom jezeru bude zaštićeno kulturno dobro u skladu sa važećom zakonskom regulativom i u skladu sa prijedlogom zaštite područja divljine samog Prokoškog jezera. Karakter lokaliteta je ruralna cjelina u tradicionalnom obliku i izgledu za područje ovoga kraja. Neophodno je da nadležni organi opišu ovaj lokalitet i analiziraju međusobne odnose i kontaktne zone sa elementima prirodnog nasljeđa.

15.3. Prirodno nasljeđe

Općina Fojnica nalazi se u okviru Srednjobosanskog kantona. Bogato i raznovrsno

prirodno nasljeđe može se prepisati raznovrsnim prirodnim uticajima u koje se ubrajaju: prirodno – geografski položaj, klimatske karakteristike, orografski faktori, hidrološke prilike, zemljište, matični supstrat. Nabrojani prirodni uslovi su i ponaosob veoma raznoliki, sa složenim procesima tako da su i posljedice njihovog djelovanja veoma različite.

U ovom segmentu Prostornog plana, domen raznolikosti razmatraćemo kroz prirodno nasljeđe. Raznovrsni prirodni uticaji uzrok su nastajanja raznolikog živog svijeta koji je formirao veliki broj životnih zajednica – ekosistema. U obrnutom procesu, interakcija između sistema životnih zajednica direktno utiče na suksecije biotopa. Pored međusobnih djelovanja, neophodno je uzeti u obzir i antropogeno djelovanje koje je izrazitije i čije su posljedice vidljive na početku 21. vijeka. Posljedice antropogenog uticaja su uglavnom destruktivnog karaktera i direktno se ispoljavaju na živi svijet, uništavanjem složenih međusobnih veza, stvarajući nestabilne ekosisteme koji nestaju ili su već nestali. Zaštita životnih oblika u


104



PROJEKT

nestajanju je još jedan vid čovjekovog uticaja zaštite ekosistema kao i njihovo unapređenje u održive, stabilne strukture.

Šarenoliko područje općine Fojnica je samo po sebi prirodno nasljeđe ali i primjer kako čovjek živi u skladu sa svojom okolinom. Upravo raznovrsnost ekosistema i biodiverzitet je posljedica odgovornog odnosa ali i konstantne zapostavljenosti od strane velikih industrijskih poduhvata na teritoritoriji. U prvu ruku okarakterisan kao nedostatak, sada predstavlja veliki potencijal za ubrzan razvoj općine Fojnica.

Prijedlog planskog rješenja predstavljen je na grafičkom prilogu br.8 i temelji se na principima, ciljevima i konceptu prostorne osnove koja je usvojena od strane općinskih organa. Takođe, prijedlog planskog rešenja je usaglašen sa prostorno planskom dokumentaciojom višeg reda: Prostorni plan Srednjobosanskog kantona, Prostrorni plan Federacije u izradi. Pored toga predlog Plana temelji se i na zahtjevima lokalne zajednice i njenih istaknutih organa. Nacionalni Park

U skladu sa PP Kantona prostor Vranice je predviđen za formiranje Nacionalnog Parka, čije su granice u okviru općine Fojnica prikazane na grafičkom prilogu. Prijedlogom planskog rješenja prihvatili smo usvojenom prostornom osnovom redefinisane granice na području općine Fojnica u skladu sa stvarnim potrebama i zahtjevima lokalne zajednice. Štićeno područje je smanjeno na realne granice gdje se zaštita neće sprovoditi radi zaštite već u skladu sa mogućnostima i potrebama na osnovu održivog korišćenja. Smanjenje granica neće se negativno odraziti na postojeće ekosisteme.

Zakon o zaštiti prirode Federacije BiH (SN 66/13) Nacionalni Park svrstava u II kategriju zaštićenih prirodnih vrednosti, a u skladu sa IUCN nomenklaturom. U okviru predloženih granica na području općine Fojnica zakonom određen primarni cilj je veoma lako postići kao i održivo upravljanje područjem.

Granica zaštićenog područja, u okviru kantonalnog plana u odnosu na prijedlog granice Nacionalnog Parka, predstavlja baferni prostor tj. prostor za ublažavanje konflikata što na terenu i jeste. Samo područje je uslovljeno i ograničeno orografskim uslovima za razvoj intezivnih oblika industrije i privrede.

Područje divljine

U okviru predloženih granica Nacionalnog Parka Vranica, na području općine Fojnica, izdvojeno je područje Prokoškog jezera, trenutno Spomenik Prirode. Prva zona bivšeg spomenika prirode prelazi u Područje divljine i po zakonu je to Ib kategorija zaštićenog područja, a u skladu je sa IUCN nomenklaturom. Primarni cilj je dugoročna zaštita ekološkog integriteta prirodnih područja, koja nisu ometana značajnim ljudskim aktivnostima, bez savremene infrastrukture, u kojima su dominantne prirodne sile i procesi . Tradicionalni način života je moguć u ovoj zoni, dok je zaštićeno područje u cjelini nepromijenjeno ili je jako malo promijenjeno. U okviru ovakvih područja se ne nalaze stalna i značajna ljudska naselja.

Za ovakvim rješenjem smo posegli iz razloga što je zaštita Prokoškog jezera kao staništa veoma retkih životnih oblika - planinski triton (rješenje Zavoda 1092/54), neophodna i kao takva prepoznata od lokalnog stanovništa. Samo jezero je zaštićeno (rješenje Zavoda 109/54) i kao izuzetna prirodna vrijednost glacijalnog porijekla locirano na 1640m nadmorske visine. Maksimalna dubina jezera je 13,8m. Bez adekvatnog tretmana zaštite i praćenja iste, kao i sprovođenja adekvatne kaznene politike, jezero je velikoj opasnosti usljed izazvanih


105



PROJEKT

prirodnih procesa neodgovornim ponašanjem pojedinaca, kao i usljed prevelike želje za lakim bogaćenjem nepromišljenih turističkih agencija iz bliže i dalje okoline.

Slika 6 Prokoško jezero, izvor internet

Jasna svest i želja za adekvatnom zaštitom ovog Gorskog Oka, jedinstvenog u svetu, bila

je očita prilikom naše posjete i terenskog obilaska. Proces nestajanja glacijalnog jezera je prirodan proces koji je ubrzan antropogenim djelovanjem. Općina Fojnica, zajedno sa ljubiteljima prirode punim entuzijazma pokušava da spriječi dalji proces eutrofizacije mehaničkim putem:

• uklanjanje slatkovodne flore,

• iskorjenjivanjem pastrmke nespretno introdukovane u jezero bez prethodnih analiza o mogućim posljedicama, koja je u isto vrijeme prirodni neprijatelj planinskom tritonu.

• uređenje, kanalisanje i odvođenje otpadnih voda koje proizvodi okolno katunsko naselje kao i velika stada na ispaši.

Naše je mišljenje da je moguće zaustaviti negativne procese samo jasnim djelovanjem ponuđenih zakonskih regulativa. Predložena granica područja divljine je indentična sa I zonom zaštite Prokoškog jezera kao spomenika prirode. U skladu sa tim prijedlog je moguće detaljno definisati dogovorom svih strana. Takođe, uvođenjem kategorije Nacionalnog Parka prestaje da važi kategorija Spomenika prirode. Nivo zaštite i način organizacije korišćenja u sklopu Nacionalnog Parka je na višem stupnju uređenosti i zaštite od kategorije Spomenika Prirode. Za potrebe uspostavaljanja, organizacije i uređenja Nacionalnog Parka Vranica nephodno je uraditi odgovarajuću plansku dokumentaciju.


106



PROJEKT

Park Prirode Po definiciji zakonodavca Park Prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivisano

područje sa ekološkim obilježjima međunarodne, federalne ili kantonalne važnosti, naglašenim pejzažnim, vaspitno – obrazovnim , kulturno – istorijskim i turističko - rekreacionim vrijednostima. U parku prirode su dopuštene sve aktivnosti koje ne ugrožavaju bitne odlike staništa, ekosistema i pejzaža. Način upravljanja, privredne djelatnosti i korišćenje prirodnih dobara utvrđuju se uslovima zaštite prirode.

Ovaj plan predviđa osnivanje dva Parka prirode na teritoriji općine Fojnica: 1) Park Prirode „Pogorelica - Bitovnja“ 2) Park Prirode „Kozica“

Granice navedenih parkova naznačene su u prijedlogu grafičkog rješenja u prilogu br.8. U skladu sa IUCN nomeklaturom Park Prirode svrstava se u V kategoriju zaštićenih

područja koja podrazumijeva zaštitu područja koja su karakteristična po svojoj prirodnoj ljepoti, a namijenjeni konzervaciji i rekreaciji. U okviru ove podjele nisu naznačene aktivnosti namijenjene privredi i poljoprivredi što je neophodno imajući u vidu stvarne prilike. Regionalni park

Regionalni Park je prostrano prirodno ili dijelom kultivisano područje sa ekološkim obilježjima međunarodne, federalne ili kantonalne važnosti i istaknutim pejzažnim karakteristikama područja na kome se nalazi. U regionalnom parku dopuštene su privredne i druge djelatnosti koje ne ugrožavaju sveobuhvatne karakteristike i ulogu parka.

Prijedlogom plana definisan je Regionalni Park „Fojnica – Fojnička Rijeka“, predložen u granicama usvojene prostorne osnove ovog dokumenta, a uspostavljen kao kategorija u prostornom planu kantona ali sa većim obuhvatom koji nije u skladu sa stvarnim potrebama i mogućnostima prostora.

Po IUCN nomenklaturi regionalni park je takođe svrstan u V kategoriju.

Slika 7 Fojnička rijeka, izvor Interet


107



PROJEKT

Nomenklatura po važećim zakonima Federacije BiH je obavezujući, dok je klasifiakcija po IUCN podjeli informativnog karaktera i napravljena je isključivo po zahtjevu iz prostorne osnove.

Prirodna dobra predložena za zaštitu

Na osnovu opsežnih razmatranja ovaj Plan predlaže zaštitu lokaliteta vodopada „Kozice“ kao jedinstvenog hidrološkog fenomena sa izuzetnom pejzažnom vrednosti u okviru Parka Prirode „Kozice“.

Slika 8 Vodopad „Kozice“, izvor Internet

Lokacija i prijedlog za zaštitu je dat i u grafičkom prilogu br.8.

Elementi geonasljeđa

Na grafičkom prilogu u posebnom poglavlju prikazana su i druga prirodna dobra značajna za područje općine Fojnica. Kao elementi geonasljeđa prikazani su:

1) Zaštićeni speleološki objekti – pećine, lokaliteti: pećina Duisina u mejstu Dusina (rješenje Zavoda 1093/54) i pećina pod Vrtoč planinom (rješenje Zavoda 700/57).

2) Nalazišta minerala gvožđa, zlata, barita i antimona, 3) Termalni izvori.

Veoma je značajno da istovremeno sprovođenje zaštite i korišćenje resursa u privredne svrhe, na bazi propisanih pravila zakonodavca, vodi ka održivom opstanku svih ekosistema i čoveka kao njihovog neraskidivog dijela.

15.4. Minska polja

Prema Strategiji protuminskog djelovanja BiH 2009-2019 g. prostor općine Fojnica trebalo

bi da se očisti od mina do 2019g.


108



PROJEKT

15.5. Zaštita voda i zaštita od voda

Regulacija korita, u cilju zaštite od poplava, izvedena je na rijeci Dragači i potoku Pavlovcu u dijelovima toka kroz urbano područje Fojnice. Na ostalim vodotocima na teritoriji općine nisu vršeni veći regulacioni zahvati.

U narednom periodu potrebno je odgovarajućom planskom dokumentacijom identifikovati sva područja na teritoriji općine koja su ugrožena eventualnim izlivanjem rijeka, te na osnovu procijenjenih rizika preduzeti mjere zaštita od poplava.

Uređenje korita treba sprovoditi tako da bude uklopljeno u prirodni ambijent što podrazumeva upotrebu prirodnih materijala kao što su zemlja, kamen, zeleni pojasevi vegetacije i sl. Zaštita od poplava naselja i priobalja vodotoka, kao i poljoprivrednog zemljišta treba da bude najmanje od pedesetogodišnjih velikih voda.

Bitan uslov za ostvarivanje ukupnih pozitivnih efekata sistema za zaštitu od poplava i uređenje vodnih tokova predstavlja i zaštita od erozije i bujičnih tokova. Sa aspekta erozije zemljišta, za područje Plana od značaja je, pored sprečavanja nerezonske sječe šuma i zaštita vodoprivrednih objekata od nanosa sa mehaničkog, hemijskog i biološkog aspekta, zavisno od stepena ugroženosti i stepena osetljivosti tih objekata na zasipanje nanosom. Svi radovi moraju se uskladiti sa propisanim normama koje ne narušavaju prirodni ambijent i istorijsko kulturne sadržaje. To podrazumeva, pre svega, izgradnju bujičnih pregrada za zaustavljanje nanosa.

15.6. Zaštita podzemnih voda i zaštita od podzemnih voda

Problemi zaštite podzemnih voda od zagađivanja se u sadašnjim uslovima javljaju kao sastavni dio ukupne problematike zaštite i očuvanja čovjekove sredine. Podzemne vode, koje se u širokim razmjerama koriste za potrebe vodosnabdijevanja, imaju u tom pogledu poseban značaj.

Opasnosti od zagađivanja podzemnih voda mogu da potiču iz različitih izvora, počev od procesa infiltracije otpadnih industrijskih i komunalnih voda gradova i naselja, pa preko otpadnih voda u poljoprivrednoj djelatnosti do zagađenih površinskih vodotoka i drugih vodnih akumulacija, u vodonosne sredine, i do djelatnosti čoveka koji svojom aktivnošću vrši promjenu sredine u kojoj živi. Osnovna usmjerenja u zaštiti podzemnih voda od zagađivanja trebalo bi da imaju preventivni karakter; blagovremeno otkrivanje ili sagledavanje mogućih izvora zagađivanja i preduzimanje odgovarajućih neophodnih mjera za spriječavanje njihovog štetnog uticaja na izdanske vode.

Prema tome, poznavanje hidrogeoloških i drugih uslova sredine, stanje zagađenosti, odnosno ugroženosti podzemnih voda u pogledu mogućnosti zagađivanja, zatim postojanje određenih izvora i žarišta zagađivanja ili potencijalnih mogućnosti u tom pogledu predstavlja nesumnjivo nužni preduslov za pravovremeno preduzimanje stalnih ili povremenih mera za zaštitu podzemnih voda, odnosno čovjekove sredine. Dobre hidrogeološke podloge su nezaobilazna osnova za definisanje zona zaštite. Pod tim se podrazumjeva izrada dobre hidrogeološke karte i kvalitetno urađene karte ugroženosti podzemnih voda, izrada kvalitetnog modela karstnih kanala (s obzirom da karstni tip izdani dominira na području


109



PROJEKT

općine Fojnica), odnosno definisanje pravca i brzina kretanja podzemnih voda. Sve to zajedno predstavlja nezaobilaznu osnovu za definisanje zona sanitarne zaštite potencijalnih izvorišta u karstu.

Uspostavljanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera vrši se u cilju zabrane ili ograničenja pojedinih ljudskih aktivnosti, koje mogu ugroziti kvantitativne i kvalitativne karakteristike izvorišta ili čak njegovu dalju egzistenciju.

Bliže odredbe u vezi zaštite izvorišta definisane su važećim Pravilnikom o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdjevanje stanovništva.

Određivanje zona sanitarne zaštite na području Federacije Bosne i Hercegovine vrši se zavisno od vrste izvorišta, kao:

1. Izvorišta podzemnih voda u izdanima intergranularne poroznosti 2. Izvorišta mineralnih, termalnih i termomineralnih voda 3. Izvorišta podzemnih voda u kraškim izdanima 4. Izvorišta sa zahvatom površinskih voda

Članom 68. stav 1 Federalnog zakona (Odluka o zaštiti izvorišta) propisano je da zone sanitarne zaštite i zaštitne mjere utvrđuje općinski organ uprave nadležan za vode na čijem se području nalazi izvorište. U članu 68 stav 2 Federalnog zakona propisano je da Odluku o zaštiti izvorišta čije se zone sanitarne zaštite prostiru na području jednog grada ili općine, donosi nadležno gradsko, odnosno općinsko vijeće. Zaštita od podzemnih voda

Zaštita od podzemnih voda u određenim uslovima sredine predstavlja problem. Kod podzemnih voda u granicama rasprostranjenja zbijenog tipa izdani, mogli bi određeni problemi da izazovu neželjene poslijedice u poljoprivrednoj djelatnosti. U slučaju visokih nivoa izdani, a pri tome aktivne hidrauličke veze sa vodama površinskih tokova i slično, uslovljavaju pojave plavljenja, zabarivanja, prevlažavanja zemljišta i drugo, što sve skupa zahtijeva sprovođenje odgovarajućih melioracionih mjera u smislu eliminacije neželjenih poslijedica.

Kod karstnog tipa izdani mogu da nastanu neželjene poslijedice, npr. u rudarskoj djelatnosti gdje nisu rijetke pojave iznenadnih prodora podzemnih voda u rudarske radove. Posebno, po obimu štete mogu da budu takve pojave u okviru rasprostranjenja karstnog tipa izdani. Uvećani prilivi rudničkih voda, po pravilu, zahtjevaju ulaganje značajnih sredstava za sanaciju, ili održavanje određenog stanja, kroz izgradnju veoma skupih objekta za odvodnjavanje rudarskih radova ili ležišta mineralnih sirovina, kao i za njihovo održavanje.

Iznenadni priliv podzemnih voda i “očekivane” podzemne vode mogu bitno da utiču na cijenu i rok izgradnje podzemnih objekata u građevinskoj djelatnosti, kod izgradnje podzemnih objekata, tunela, saobraćajnica, industrijskih i sličnih objekata, a ponekad i sa trajnim negativnim poslijedicama.


110



PROJEKT

Blagovremeno sagledavanje problematike zaštite od podzemnih voda, uz obezbjeđenje neophodnih podloga za potrebe prije izgradnje, kao i za izgradnju u svakom konkretnom slučaju, predstavlja nužnost koja se mora poštovati ukoliko se želi izbjeći faktor rizika, ili da isti bude sveden na najmanju moguću mjeru.

15.7. Zaštita izvorišta, zaštitne zone i pojasevi

Na području općine Fojnica pražnjenje karstne izdani trenutno se vrši preko više izvora (38 značajnih izvorišta) od čega četiri izvorišta imaju značajne kapacitete, i nalaze se u sistemu JKP “Šćona” Fojnica (tabela 26).

Na lokalitetima koja se koriste za javno snabdijevanje vodom za piće ili druge namjene provodi se zaštita izvorišta utvrđivanjem zona sanitarne zaštite, čija se veličina, granice, sanitarni režim i drugi uslovi određuju u skladu s propisima o utvrđivanju zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera, te istražniih radova. Tabela 27 Prikaz izvorišta priključenih u JKP „Šćona“

Naziv izvorišta Proticaj (l/s)

Bježanija Qsr =30 l/s

Požarna Qsr =110 l/s

Šćona Qmin =23 l/s

Tocila Qsr =200 l/s Prikaz definisanih zaštitnih zona izvorišta, na teritoriji općine Fojnica je predstavljen u grafičkom prilogu br. 06. Požarna i Tocila

Na lokalitetima izvorišta vode za piće, uspostavljene su propisane mjere prema važećem Pravilniku o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno snabdijevanje stanovništva, te u skladu sa Odlukom o zaštiti vrela Požarna i Tocila (broj 18/86, donešena dana 02. jula 1986. godine), koju je usvojila općinska Služba nadležna za izdavanje vodnih akata.

Prema stepenu opasnosti od zagađenja i drugih uticaja koji mogu štetno uticati na zdravstvenu ispravnost vode za piće ili na izdašnost izvorišta vrela Požarna i Tocila, unutar zaštitnih područja utvrđuju se slijedeće zone zaštite sa odgovarajućim granicama i režimom zaštite u njima: I zaštitna zona, je određena u skladu sa članovima: 5, 6, 7, 8 i 9 Odluke o zaštiti vrela Požarna i Tocila. Onapredstavlja zonu strogog režima, na čijem zemljištu mogu, uz primjenu propisanih mjera zaštite, postojati kaptažni objekti, rezervoari, pumpne stanice, uređaji za prečišćavanje, skladišta hemikalije i klora, pogonske zgrade, putevi i dr. objekti potrebni za


111



PROJEKT

rad vodovodnih objekata. Ograđeno je sigurnom ogradom radi provođenja kontrole kretanja u njoj. Pristup u području prve zaštitne zone dozvoljen je samo stručnim licima komunalne radne organizacije koja održava vodovod Fojnica, koji rade u objektima u toj zoni. Područje prve zaštitne zone mora biti uređeno u skladu sa Odlukom (vezano za slobodne površine, oborinske vode i sanitarne otpadne vode). Zabranjena je svaka djelatnost koja može nepovoljno uticati na higijensku ispravnost vode i to: gnojenje rastinja prirodnim i vještačkim đubrivima, upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja, postavljanje otrova i otrovnih meka za ptice i druge životinje, držanje bilo kakvih životinja osim pasa čuvara, upotreba peći na tekuća goriva. II zaštitna zona je određena u skladu sa članovima: 10, 11, 12, 13, 14 i 15pomenute Odluke o zaštiti vrela Požarna i Tocila. Radi se o zoni strogog ograničenja i u okviru nje se zabranjuje: građenje objekata i izvođenje drugih radova, direktno ispuštanje otpadnih voda u tlo, držanje stoke, kao i ispaše, transport tečnosti koje su po svom sastavu opasne za vodu za piće, ispuštanje i prosipanje ulja, kiselina i dr. štetnih materija, odlaganje gnojiva, smeća, organskih i neorganskih materija i otpadaka, upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja, upotreba umjetnog i prirodnog đubriva, pranje motornih vozila, postojanje benzinskih stanica i cisterni za uskladištenje drugih štetnih materija, postrojenje farmi za uzgoj stoke i peradi, proširenje postojećih groblja, intenzivna eksploatacija postojećih šuma. U okviru ove zone mogu ostati objekti koji nisu u suprotnostima sa prethodno navedenim mjerama. Ovo područje treba da bude uređeno tako da se mogućnost pojave zagađenja svede na najmanju moguću mjeru. III zaštitna zonaje određena u skladu sa članovima: 16, 17, 18 i 19. Odluke o zaštiti vrela Požarna i Tocila. Ova zona predstavlja preostali dio od ukupne površine koja obuhvata hidrogeološki sliv. U ovoj zoni je zabranjeno: skidanje pokrovnog materijala, eksploatacija kamena i druge aktivnosti koje mogu uticati na režim podzemnih i površinskih voda, gradnja skladišta za smještaj nafte i njenih derivata, i drugih materijala koji bi mogli uticati na režim voda, ispuštanje i prosipanje ulja, kiselina i dr. štetnih materija, ispuštanje otpadnih voda u tlo bez prečišćavanja, kada se prikupljaju iz više objekata. Na području ove zone je dopuštena sječa šume na način propisan šumsko – privrednom osnovom područja. Dopuštena je obrada poljoprivrednog zemljišta uz upotrebu dozvoljenih koncentracija umjetnog đubriva. Upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja nije dozvoljena. Za eventualna naselja u ovoj zoni potrebno izraditi sanacione planove.

Nadzor nad sprovođenjem mjere zaštite i mjera propisanih pomenutom Odlukom, vrše inspekcijski organi sa slijedećim nadležnostima u nadzoru: sanitarna inspekcija, komunalna, građevinska, vodoprivredna, poljoprivredna i šumska inspekcija. Bježanija

Na osnovu hidrogeoloških istraživanja, hidroloških osmatranja, hemijskih i bakterioloških ispitivanja i načina kaptiranja izvorišta Bježanija, a u skladu sa važećim Zakonom o vodama, Zakonom o prostornom uređenju i članom Statuta općine Fojnica, donešena je Odluka o zaštitnim zonama izvorišta Bježanija (broj 7/79), od strane Skupštine općine Fojnica, dana


112



PROJEKT

30. marta 1979. godine. Ovom Odlukom se određuju zaštitne zone čiji je cilj maksimalna sigurnost sprečavanja zagađenja podzemnih voda koje izviru u koritu potoka Pavlovac ispod padine Matorac. Članom 2, ove Odluke utvrđene su tri zaštitne zone, i to:

• neposredna zaštitna zona, • uža zaštitna zona, i • šira zaštitna zona.

Neposredna zaštitna zona je određena u skladu sa članovima 3 i 7, navedene Odluke. Predstavlja zaštitni pojas koji pokriva izvorišnu zonu i aluvion kuda se kreću vode iz korita potoka Pavlovac, pa bi mogle imati direktni kontakt sa vodama u kaptaži. Utvrđene su slijedeće mjere zaštite: područje mora biti ograđeno radi kontrole kretanja, zemljište mora biti zatravljeno uz redovno košenje i uklanjanje lišća i granja, zabranjena je upotreba bilo kakvih đubriva i hemijskih sredstava za zaštitu bilja, zabranjeno je sađenje drveća, zabranjeno je bilo kakvo zagađivanje svih vodotoka iznad kaptaže i 250 m ispod kaptaže, zabranjen je prolaz svim vozilima iznad bujične pregrade, organizacija koja upravlja vodovodom obavezna je vršiti stalni nadzor kaptaže pratećih objekata neposredne zaštitne zone, osmatranje i evidentiranje vodostaja na vodomjernoj letvi uz kaptažu, zabranjena je bilo kakva nenamjenska gradnja, pristup je dozvoljen samo službenim licima i osobama koje imaju odgovarajuće odobrenje, zabranjen je pristup stoke i drugih domaćih životinja, zabranjeno je direktno zahvatanje ili priključak na kaptažu kao i zahvatanje iz prelivne cijevi sa sudovima, potrebno je postaviti oznake upozorenja. Uža zaštitna zona je određena u skladu sa članovima 4 i 8, navedene Odluke. Odnosi se na položaj i mjere zaštite, a to su: zabrana sječe i paljevina, zabrana rudarskih istraživanja, geoloških istraživanja, eksploatacije građevinskog materijala, skidanje humusa, izgradnja puteva i rekreacionih objekata, zahvat i eksploatacija izvora i površinskih tokova, zadržavanje sitne i krupne stoke, kupanje u vodotocima, dozvoljeno sađenje medonosnog bilja, ukrasnog i šumskog drveća bez upotrebe đubriva. Šira zaštitna zona je određena u skladu sa članovima 5 i 9, u okviru pomenute Odluke. Odnosi se na preostali dio od ukupne površine koja obuhvata hidrogeološki sliv, a što se tiče mjera zaštite u široj zaštitnojzoni to su: zabrana intenzivne sječe šume, eksploatacije šljunka, pijeska i kamena i bavljenje bilo kojim djelatnostima koje bi mogle uticati na režim voda, zabranjena je gradnja puteva, prevoz naftnih derivata i njihovo skladištenje, ispuštanje i prosipanje ulja, kiselina i drugih štetnih i opasnih materija za vodu, zabranjena je gradnja baraka, staja, koliba, vodenica, stupa i kanala.

Nadzor nad sprovođenjem mjere zaštite i mjera propisanih pomenutom Odlukom, vrši Sekretarijat za poslove općinske uprave – Odjeljenje za inspekcije.


113



PROJEKT

16. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA OPĆINE FOJNICA - SINTEZNA PROJEKCIJA

16.1. Načela organizacije prostora

Osnovna načela organizacije prostora općine Fojnica su sljedeća:

• Održivi humani razvoj – Savremeni trendovi prostornog planiranja, kao i zakonodavni okvir naglasak stavljaju na principe održivog razvoja, koji podrazumijeva upravljanje prostorom kao prirodnim resursom raspoloživim u ograničenim količinama za kojim je sve izraženija potražnja, a sa ciljem zadovoljenja potreba sadašnjih generacija, bez ugrožavanja potreba budućih. S tim u vezi možemo govoriti i o principima očuvanja životne sredine, prirode, kulturno-istorijskog nasljeđa i drugih prirodnih vrijednosti, ali i racionalnog korištenja prostora, te kompatibilnosti namjena.

• Zaštita prostora – Sa svim svojim prirodnim i stvorenim vrijednostima prostor je najvrijedniji resurs ove sredine. Ovo načelo se bazira na usaglašavanju zaštite prostora i njegovog korišćenja u privredne, turističko-rekreativne, naučne svrhe, a naročito simultana zaštita i korišćenje:

- šumskog fonda,

- vodnog potencija,

- mineralnih sirovina i ruda,

- prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa.

U skladu sa tim, naglasak se stavlja na racionalno korištenje zemljišta i njegovu zaštitu u svim elementima korištenja.

• Očuvanje prirodnih i kulturno-istorijskih vrijednosti – Posebna pažnja u Planu usmjerava se na zaštitu planine Vranice i Fojničke rijeke te ostatka bogatog prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa općine i specifičnih mjesta hodočašća, njihovih lokaliteta i ambijenta u kojem se nalaze. Prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe je jedan od nosioca identiteta općine. Planira se rekonstrukcija, sanacija i konzervacija objekata graditeljskog nasljeđa i njihova odgovarajuća prezentacija. Posebna težnja je posvećena njihovoj boljoj dostupnosti.

• Integracija prostora u cjelinu jedinstvenog upravljanja i korištenja – Povezivanje ovog prostora u jedinstvenu cjelinu potreba je i nužnost koju nameće privredna orijentacija, a zasnovana je na upotpunjavanju raznovrsnosti turističke, sportsko-rekreativne, te ostale privredne ponude. Akcenat se stavlja na nužnost saobraćajnog povezivanja i umrežavanja cijele teritorije, čime bi se postigla integracija cijelog prostora općine, stvorili bolji uslovi za upravljanje i otvorila mogućnost objedinjavanja turističke i druge privredne ponude. Međusobni odnosi i veze naseljenih mjesta treba da se zasnivaju na saradnji, zajedničkoj inicijativi i dinamizmu.

• Kompaktnost i unapređenje izgrađenog ambijenta - Cjeline u kojima su izgrađeni objekti se planiraju za uređenje u smislu unapređenja izgrađenog ambijenta, komunalnim opremanjem svom potrebnom infrastrukturom. Pri izgradnji novih objekata


114



PROJEKT

stambene i turističke namjene naglasak se stavlja na unapređenje urbanog stanarda, ali i nizak stepen izgrađenosti uz težnju ka kompaktnim stambenim i turističkim naseljima radi racionalnijeg komunalnog opremanja, ali i zbog zaštite prirodnog okruženja.

• Ujednačeni uslovi razvoja – Prostornom organizacijom i ravnomjernim rasporedom funkcija i infrastrukturnim opremanjem nastojali su se stvoriti uslovi za ravnomjeran društveni, privredni i ekonomski razvoj cjelokupne općine.

16.2. Sintezna projekcija korištenja prostora

Ovim Prostornim planom, na području općine Fojnica, utvrđuju se sljedeće namjene korišćenja prostora (grafički prilog br. 01):

• Građevinsko zemljište

• Poljoprivredno zemljište

• Šumsko zemljište

• Vodne površine

• Infrastrukturni sistemi

• Eksploatacija mineralnih sirovina i istražna polja

• Zaštićeni lokaliteti i površine

Osnovna namjena površina izvedena je na osnovu identifikovanja postojećeg stanja prirodnih resursa (poljoprivrednog, šumskog, vodnog zemljišta) kao i identifikovanjem postojećih izgrađenih zemljišta. Prilikom analize postojećeg stanja izvršene su detaljne identifikacije kako bi se stekao što bolji uvid u potencijale za razvoj i podatke za planiranje. Na ovakav pristup upućivale su i specifičnosti posmatrane teritorije, gdje su slabije zastupljeni veći kompleksi zemljišta jedne namjene. Širi prostor zauzimaju pejzaži usitnjenih cjelina poljoprivrednog i šumskog zemljišta, udaljeni zaseoci, pojedinačni stambeni objekti i poljoprivredna domaćinstva. Težilo se njihovoj što preciznijoj identifikaciji kako bi se mogli sagledati modaliteti infrastrukturnog i komunalnog opremanja, te planirati privredne djelatnosti i javne službe. Planska rješenja, međutim, data su na strateškom nivou, u skladu sa karakterom i nivoom obrade prostornog plana, a u skladu sa stečenim saznanjima o postojećem stanju.

Planirane zone građevinskog zemljišta predviđene su u okviru planiranih urbanih i građevinskih područja, preduzetničkih zona, turističkih zona i zona ostalog građevinskog zemljišta (deponije, groblja, zemljište posebne namjene)

Urbana, građevinska područja i ostale izgrađene cjeline predstavljena su na sinteznoj karti br. 1.

U planskom periodu novu izgradnju treba usmjeravati u planirana urbana i građevinska područja, u postojeće izgrađene cjeline ili uz njih, u skladu sa važećim relevantnim propisima. Treba težiti koncentraciji građevinskih zemljišta čime bi se ostvarile uštede u komunalnom opremanju i razvoju društvenih sadržaja u naseljima. Ovakvo usmjerenje u skladu je i sa preporukama za energetski efikasnu izgradnju, principima održivog razvoja i


115



PROJEKT

prostornog planiranja orijentisanog ka zaštiti prirodnih resursa. U ovom smislu treba razviti podsticajne mjere za izgradnju u centrima definisanim u poglavlju 3.1. Planirane prostorne cjeline na području općine Fojnica.

Građevinsko zemljište će se uređivati u skladu sa ovim planom i odgovarajućom dokumentacijom nižeg reda. Detaljnije je obrađeno u okviru poglavlja 3.

Strateška opredjeljenja za privredne djelatnosti obrađena je u poglavlju 14. i na tematskoj karti br. 07.

Planirani infrastrukturni sistemi predstavljeni su na sinteznoj karti br. 1 i na tematskim kartama br. 3, 4 i 5. Za pojedine trase infrastrukture urađena su idejna rješenja te su oni i precizno definisani u planu. Infrastrukturni objekti za koje nisu razrađena idejna rješenja definisani su u vidu osovine i koridora unutar kojih će se idejnim rješenjima definisati precizne trase ili u vidu orijentacione trase koja će se detaljno utvrditi relevantnom dokumentacijom (studijama izvodljivosti, uticaja na životnu sredinu, idejnim rješenjima i dr).

Šumsko i poljoprivredno zemljište obuhvata najveću površinu posmatrane teritorije. Planirano je očuvanje i zaštita šumskih i poljoprivrednih kompleksa, i njihovo iskorišćenje u smislu razvoja privrede. Prikazana su na sinteznoj karti br. 1, a detaljnije su obrađena u okviru poglavlja 4. i 5. i grafički predstavljena na tematskoj karti br. 02.

Vode, vodne površine i vodna infrastruktura prikazana je na sinteznoj karti br. 1, te na tematskoj karti br. 03.

Eksploatacija mineralnih sirovina planira se u eksploatacionim i istražnim poljima kao i na drugim površinama na kojima je evidentirana pojava mineralnih sirovina nakon što se izvrše potrebna istraživanja. Eksploataciona i istražna polja naznačena na sinteznoj karti br. 1, a detaljnije obrađene na karti br. 06.

Prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe u predmetnom obuhvatu podrazumijevaju cjeline prirodnog i kulturnog nasljeđa te zone i pojaseve zaštite koji se utvrđuju po tematskim oblastima. Prirodno nasljeđe planirano za zaštitu prikazano je na sinteznoj karti br. 1, a klasifikovano i detaljnije obrađeno na karti br. 8. Svi lokaliteti kulturnog nasljeđa naznačeni su na karti br. 1, a klasifikovani i detaljnije obrađeni na kartami br. 8.

Slijedeći savremene trendove u planiranju i naročito osnovne principe „otvorenog plana“ nisu precizirana čvrsto određena, grafički i tekstualno decidirana rješenja već je sintezna namjena površina kreirana u cilju identifikovanja ključnih elemenata prostora koji stoje u međuzavisnoj vezi i koji bitno utiču na strukturu i dinamiku sistema. Umjesto lokacija i trasa kao fizičkih elemenata sistema akcenat se stavlja na aktivnosti i komunikacije kao kvantitativno-kvalitativne preduslove racionalnog djelovanja tržišta. Identifikovanjem aktivnosti i njihove povezanosti komunikacijama prepoznaje se prostorna shema sistema i potom utvrđuju njegove specifičnosti u konkretnim, posebnim uslovima kroz dalje planiranje, odnosno kroz izradu odgovarajuće urbanističke i tehničke dokumentacije.

Strateška opredjeljenja i smjernice za organizaciju, uređenje i korišćenje navedenih zemljišta definisane su u narednim poglavljima.


116



PROJEKT

III PROJEKCIJA RAZVOJA PROSTORNIH SISTEMA


117



PROJEKT

Prostorni sistem je sistem fizičkih struktura, koje su nastale kao rezultat prostornog razmještaja i organizacije privrednih, društvenih i drugih djelatnosti. Prema Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja5 projekcija razvoja određenog prostornog sistema konkretizira koncept prostornog razvoja za određeni prostorni sistem i daje smjernice za prostorni razvoj užeg područja.

1. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA SISTEMA NASELJA

1.1. Smjernice za razvoj stanovništva

Mjere populacione politike države su po svom karakteru opšte i sprovode se jedinstveno na cijeloj njenoj teritoriji. Državna populaciona politika ne može odgovoriti na sve potrebe i očekivanja stanovništva, pa je zbog toga neophodno aktivirati jedinicu lokalne samouprave u populacionoj politici.

Prethodni uslov za koncipiranje i sprovođenje mjera populacione politike općine je stalno praćenje stanja i kretanja u razvoju stanovništva općine. U tom smislu potrebno je da se jednom godišnje na sjednici Vijeća razmatraju sledeće informacije :

• informacija o prirodnom kretanju stanovništva (natalitet, mortalitet i prirodni priraštaj) • informacija o mehaničkom kretanju stanovništva (emigracija i imigracija) • informacija o morbiditetu stanovništva i fertilitetu u općini • informacija o sklapanju brakova (nupcijalitet) i razvodu brakova (divorcijalitet) • informacija o društveno – ekonomskom položaju porodica

Aktivnost lokalne samouprave u populacionoj politici i njen doprinos u poboljšanju kvaliteta života ljudi moguće je postići i nekim strateškim i specifičnim mjerama, kao što su:

1. Mjere za smanjenje troškova roditeljstva: • bebi paket - za novorođenu bebu ili za treće i četvrto dijete • dodatak porodici sa jednim roditeljem - ako je materijalni položaj porodice ispod

određenog minimuma • dodatak za posebnu brigu - pomoć djeci sa posebnim potrebama • poseban dodatak za porodice sa troje i četvoro djece – pomoć koju treba davati samo

pod određenim materijalnim uslovima • poklon paket - poklon za praznike djeci iz socijano ugroženih porodica, djeci trećeg i

četvrtog rođenja, djeci samohranih roditelja • pomoć za liječenje steriliteta

Kao pomoć trećem i četvrtom djetetu su i školski pribor i knjige, pomoć za nabavku odjeće i obuće, pomoć za školovanje djece u srednjim školama i na fakultetima i drugo.

5 Uredba o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja, Službene novine Federacije BiH, br 63, od 12.11.2004.godine


118



PROJEKT

2. Mjere nematerijalne prirode – ove mjere nalaze se u sferi informacija, znanja, svijesti, komunikacija i odnosa u zadovoljavanju ličnih i društvenih potreba

3. Mjere u sferi komunalnih usluga – razvoj komunalnih djelatnosti je uslov za poboljšanje kvaliteta života u općini

4. Ostale mjere – poboljšanje korišćenja slobodnog vremena djece boljom kulturnom i sportsko-rekreativnom ponudom, uspostavljanje saradnje sa drugim općinama kroz različite programe i projekte kojima se mogu riješiti određena pitanja i drugo.

1.2. Smjernice za razvoj naselja

Formiranje urbanih područja obezbjeđuje racionalno korištenje prostora, infrastrukture, sadržaje javnog interesa – društvene infrastrukture. Na tom prostoru prvenstveni cilj je vrednovanje prostora u cilju njegovog racionalnog korištenja, uz poštovanje ambijetalnih vrijednosti sredine.

Smjernice za razvoj građevinskih područja su: • Spiječiti neopravdano širenje građevinskog zemljišta unutar urbanih područja • Prioritetno koristiti dijelove građevinskog zemljišta koja su već opremljena

komunalnom infrastrukturom • Novu stambenu izgradnju usmjeravati na neizgrađene i atraktivne lokacije u okviru

definisane zone građevinskog zemljišta namijenjenog stanovanju; • Osim objekata stanovanja u okvirima definisanih zona moguće je graditi i pomoćne

objekte za potrebe lokalnog stanovništva; • Podsticati uvođenje društvenih sadržaja, kao i privrednih djelatnosti tipa turizma

(pansioni, smještaj i ugostiteljske usluge u seoskim domaćinstvima i sl.), poljoprivrede i stočarstva (prehrambeni proizvodi karakteristični za područje Fojnice, med, mlijeko i mliječni proizvodi, suhomesnati proizvodi, proizvodnja organske hrane), zanatskih radionica (izrada suvenira, manjih komada namještaja, nakita, odjevnih predmeta i sl.), trgovine i sl. u stambene zone;

• Nove objekte graditi, a postojeće rekonstruisati i adaptirati na osnovu urbanističke dokumentacije uz definisanje urbanističko-tehničkih uslova po najvišim standardima zaštite prirode i životne sredine, organizacije i uređenja prostora;

• U okviru navedenih građevinskih površina može se izdavati dokument - urbanistička saglasnost za izgradnju novih, kao i dogradnju, nadogradnju ili rekonstrukciju postojećih objekata za potrebe stanovanja, pomoćne objekte ili objekte druge namjene (turizam, ugostiteljstvo, poslovanje i dr.). Donošenje urbanističke saglasnosti, na osnovu Zakona o prostornom uređenju SBK (11/5) donosi se na osnovu:

- provedbenog (detaljnog) plana – urbanističkog projekta, odnosno, regulacionog plana za režim građenja I stepena, tj. za uže urbano područje na kojem se planira intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija;

- urbanističkog projekta izgrađenog na osnovu projektnog programa bez prethodno donesenog regulacionog plana za uže urbano područje koje je već izgrađeno, na kojem postoji manja rekonstrukcija, sanacija ili izgradnja u manjem obimu;


119



PROJEKT

- urbanističkog plana i uslova utvrđenih u odluci o provođenju plana za režim građenja II stepena, tj. za urbano područje za koje nije obavezno donošenje provedbenog plana;

- prostornog plana i odluke o provođenju plana za režim građenja III stepena, za urbana područja, ruralna naselja i građevinske zone u vanurbanim područjima utvrđenim prostornim planom.

• U okviru definisanih stambenih zona nalaze se i poljoprivredne površine (voćnjaci, njive i okućnice) namijenjene poljoprivrednoj proizvodnji za sopstvene potrebe ili namijenjene prodaji;

• Podsticati unapređenje kvaliteta stanovanja stvaranjem kvalitetnih ambijentalnih cjelina (komunalnim opremanjem i regulisanjem javnog uličnog prostora, uređivanjem parcela, poštovanjem autohtone arhitekture objekata) i povećanjem stepena infrastrukturne opremljenosti (asfaltiranjem ulica i izgradnjom trotoara, izgradnom kanalizacije i rasvjete, organizovanim odvoženjem otpada i sl.).

1.3. Tretman postojećih objekata van definisanih zona građevinskog zemljišta

Zatečeni objekti na prostoru generalno mogu imati jedan od sljedeća dva statusa: • status legalno izgrađenih objekata i • status bespravno izgrađenih objekata.

Legalno izgrađeni objekti

Status legalno izgrađenih objekata imaju objekti za koje njihovi vlasnici/korisnici imaju odobrenja za građenje.

Za sve objekte koji su izgrađeni ili legalizovani po odobrenju nadležnog organa do dana usvajanja Prostornog plana općine Fojnica, nezavisno od toga da li su u skladu sa namjenom površina iz Prostornog plana ili ne, mogu se odobriti sledeće intervencije:

• Tekuće održavanje; • Sanacija; • Dogradnja u svrhu obezbjeđenja osnovnih higijenskih uslova; • Rekonstrukcija, naziđivanje i dogradnja postojećih stambenih objekata u skladu sa

urbanističko-tehničkim uslovima. • Konzervacija tj. radovi koji su neophodni da se spriječi propadanje nedovršene ili

oštećene zgrade zbog djelovanja klimatskih uticaja; • Izgradnja instalacija za snabdijevanje električnom energijom i instalacija i uređaja za

snbdijevanje vodom i za evakuaciju i prečišćavanje otpadnih voda i drugih instalacija; • Izgradnja neophodnih pomoćnih i ekonomskih zgrada kao privremenih građevina; • Određivanje građevinske parcele.

Bespravno izgrađeni objekti

Status bespravno izgrađenih objekata imaju objekti za koje nije izdato odobrenje za gradnju niti je njihova gradnja naknadno legalizovana. Kao bespravno izgrađeni objekti


120



PROJEKT

smatraju se i bespravno dograđeni ili nadzidani dijelovi legalno izgrađenog objekta, kao i radovi bespravno izvršeni u cilju rekonstrukcije ili u cilju promjene namjene zemljišta.

Bespravno izgrađene građevine mogu se legalizovati pod uslovima i na način saglasno sa ovim Prostornim planom, Zakonom o prostornom uređenju (Službene novine KBS/SBK br. 11/05) i Odlukom o legalizaciji građevina izgrađenih bez odobrenja za gradnju, broj: 01-05-774/06. Uslov za legalizaciju bespravno izgrađenih objekata je i dokaz o vlasništvu nad zemljištem.

U postupku legalizacije bespravno izgrađenih građevina precizno će se definisati da li postoje mogućnosti i koji su uslovi legalizacije, a u skladu sa principima prevashodnog poštovanja javnog interesa, odnosno usaglašenih interesa sa prostorinm uslovima, objektima i vlasnicima koji se nalaze u susjedstvu bespravno izgrađene građevine.

1.4. Privremeni objekti

• Planom se ostavlja mogućnost postavljanja privremenih objekata samo izuzetno i sa ograničenim rokom važenja;

• Lokacija privremenog objekta, urbanističko-tehnički uslovi za projektovanje kao i drugi preduslovi odrediće se dokumentom o lokacijskoj informaciji na osnovu uslova definisanih detaljnim planskim dokumentima;

• Privremeni objekti se obavezno grade kao montažno-demontažne ili prenosni i moraju ispunjavati minimalne tehničke uslove za djelatnosti koje se u njima nemjeravaju obavljati;

• Kao privremeni objekti smatraju se i industrijski proizvedeni tipski prenosni objekti, koji se montiraju od industrijski proizvedenih elemenata: kiosci, garaže, slobodnostojeće telefonske govornice i sl.

1.5. Smjernice za razvoj turističkih i sportsko-rekreacionih zona

Razvoj turističkog potencijala važan je za regiju a samim tim i za cijelu BIH kako bi se usmjerila na internacionalnu turističku ponudu.

Turistički trendovi zahtijevaju postojanje svojevrsnog „brenda“, kojim se područje promoviše i ističe njegova jedinstvenost u odnosu na konkurentsku ponudu. Potrebno je izvršiti agresivan marketing u smislu približavanja ovog potencijala u cijeloj BiH i zemljama regiona.

Trendovi takođe podrazumijevaju izgradnju specifičnih turističkih sadržaja, u skladu sa okruženjem, kako bi se današnjem, sve zahtjevnijem turisti obezbijedila sva potrebna ponuda za boravak.

Potrebno je unaprijediti komunalni, urbani standard i komercijalizovati ponudu. Za razvoj turizma potrebno je obezbijediti sljedeće:


121



PROJEKT

• da bi se odgovorilo zahtjevima turista potrebno je postojeće smještajne kapacitete dovesti u funkciju savremenih turističkih zahtjeva i standarda, a nove kapacitete graditi u skladu sa opšte prihvatljivim standardima tržišta,

• izgraditi infrastrukturne objekte, • izraditi studije o turističkim potencijalima, • promovirati turističke potencijale, • obezbijediti potrebne visokoobrazovane i stručne kadrove, • privući investitore i samim tim značajna finansijska sredstva.

Sredstvo za obezbjeđenje osnovne svrhe postojanja područja je profit, i treba raditi na

osmišljavanju potencijalnih sadržaja i unapređenju i održavanju postojećih i nalaženju balansa između njihovih prirodno-atraktivnih vrijednosti i komercijalnih aspekata.

Unutrašnje aktivnosti na razvoju destinacije koje treba preduzeti su: • upravljanje posjetama, • istraživanje, • upravljanje nastalim krizama, • razvoj ljudskih resursa, • finansije i kapitalna ulaganja, • upravljanje resursima, • kvalitet doživljaja posjetilaca.

Marketinške aktivnosti koje bi trebali implementirati u što kraćem roku su: • Internet marketing, • Manifestacije i festivali, • Sajmovi, • Reklamiranje, • Publikacije i brošure. Internet marketing danas predstavlja najvažnije sredstvo promocije iz razloga što ljudi sve

informacije o željenoj destinaciji upravo traže putem ovog sredstva informisanja kao i same rezervacije smještaja.

Kada govorimo o trendovima u turizmu treba napomenuti da su današnji i budući turisti sve zahtjevniji u pogledu zahtjeva, povećava se potražnja za kvalitetom, ugodnošću i sigurnosti, jednostavan prevoz, luksuzom kao npr, dobijanje specijalnih proizvoda odmah po zahtjevu, veći interes za zimske odmore na suncu.

Treba napomenuti da nivo obrazovanja raste što za posljedicu ima pojavu odmora u kojoj je dominantna važnost kulture, istorije, duhovnosti, tako da se ti elementi moraju uključiti i naglasiti u turističkoj ponudi.

Promjena životnih stilova ima određene posljedice na razvoj turizma u smislu da sve veći broj turista nema potrebu za cjelodnevnom pratnjom vodiča, ponašanje na odmoru je prilagođeno ličnim potrebama tako da su manje smještajne jedinice atraktivnije.

Na osnovu urađenih ekonomskih analiza, ukoliko se provedu gore navedene aktivnosti, realno je za očekivati povećanje prihoda kroz prodaju ulaznica, boravišne takse, ekskurzije,


122



PROJEKT

iznajmljivanje propratnog sadržaja, prodaju suvenira, internet usluge, organizaciju seminara. Na osnovu svega navedenog Općina ima potencijal za obezbjeđenje samoodrživosti područja i obezbjeđenja ulaganja u turističku i rekreativnu infrastrukturu.

1.6. Smjernice za razvoj lokaliteta prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa

Zaštita i korištenje kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa treba da se provodi u skladu sa odredbama zakona koji tretiraju predmetnu oblast.

• Za sve radove na i oko lokaliteta kulturno-istorijskog nasljeđa u zoni od 100 m neophodno je pribaviti posebne smjernice, mišljenje i saglasnosti nadležnih institucija (Zavod za zaštitu i korištenju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Srednjobosanskog kantona).

• U cilju zaštite svih prirodnih dobara, ovim Planom se predviđa izrada Stručne osnove za upravljanje zaštićenim prirodnim područjima, kojom će biti propisane precizne mjere zaštite za svako navedeno prirodno dobro, i koja predstavlja osnovu za donošenja odluka o konačnoj zaštiti.

• U skladu sa tim definisaće se mjere korišćenja i uređenja. • Za sve radove na i oko lokaliteta prirodnog nasljeđa u zoni od 100 m neophodno je

pribaviti posebne smjernice, mišljenje i saglasnosti nadležnih institucija (Zavod za zaštitu i korištenju kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Srednjobosanskog kantona).

2. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA PRIVREDNE JAVNE INFRASTRUKTURE

2.1. Smjernice za razvoj saobraćajnog sistema

Kako bi se stvorili uslovi za realizaciju planskih rješenja iz Prostornog plana jedan od preduslova je razvoj saobraćajnog sistema u obuhvaćenom području, u skladu sa Planom.

Potrebno je fazno i planski pristupiti rekonstrukciji i modernizaciji postojeće mreže cesta, a naročito glavnih, magistralnih, pravaca, kao i izgradnji nove dionice lokalne ceste.

Sve intervencije na rekonstrukciji i izgradnji saobraćajne mreže obaviti u skladu sa pozitivnom zakonskom regulativom i važećim standardima za građenje.

Posebnu pažnju posvetiti dimenzioniranju kolovozne konstrukcije i nosivosti objekata na cestama koji treba da prime teško saobraćajno opterećenje. Potrebno je poprečni profil lokalnih cesta dimenzionirati u skladu sa intenzitetom saobraćajnog toka i zadovoljiti mogućnost dvosmjernog kretanja izgradnjom dvije saobraćajne trake, a tamo gdje to nije moguće iz opravdanih razloga (ograničenja u prostoru: klizište,erozija, zaštićene vrste drveća


123



PROJEKT

i rastinja i sl.) mogu se graditi ceste sa jednom saobraćajnom trakom i mimoilaznicama na sagledivim rastojanjima.

Na svu cestovnu mrežu u obuhvatu, kao i nekolske staze, obavezno postaviti odgovarajuću vertikalnu signalizaciju, kao i turističku i putokaznu signalizaciju, šematske prikaze staza sa potrebnim podacima o relacijama, dužinama, nagibima, namjeni, opremi na stazi i sl.

2.2. Smjernice za razvoj vodoprivrede

Najvažnije aktivnosti u planskom periodu u oblasti vodoprivrede odnose se na smanjivanje zagađenja, sprečavanje degradacije i postizanje dobrog stanja voda kao i osiguranje pravičnog pristupa vodama. Upravljanje vodama na teritoriji Općine mora se organizovati tako da se podstiče društveni i privredni razvoj, uz primene principa održivog korištenja voda. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti osiguranju učešća javnosti u donošenju odluka koje se odnose na vode. Zaštita voda

• utvrditi postojeće stanje kvaliteta površinskih i podzemnih vodnih tijela; • utvrditi željeno stanje kvaliteta površinskih i podzemnih vodnih tijela; • utvrditi neophodno potreban stepen pročišćavanja otpadnih voda prije nego što se

iste ispuste u prirodne recipijente; • utvrditi granične vrijednosti emisije svih tačkastih i difuznih zagađivača; • utvrditi akcioni plan realizacije te pristupiti izgradnji novih, popravci i nadogradnji

postojećih kanalizacionih sistema zajedno sa postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda;

• obezbijediti adekvatan monitoring ispuštanja otpadnih voda kao i dosljedno provođenje sankcija u slučaju nepridržavanja predmetne zakonske regulative;

• osigurati odgovarajući (nadzorni, operativni i istraživački) monitoring u cilju praćenja stanja površinskih i podzemnih voda

Zaštita od voda

• utvrditi rizična područja na teritoriji Općine, kao i potencijalne štete koje se mogu javiti u tim područjima u iznimnim hidrološkim situacijama;

• utvrditi program mjera i aktivnosti koje se moraju poduzeti u iznimnim hidrološkim situacijama;

• utvrditi akcioni plan realizacije, obnoviti postojeće ili izgraditi nove infrastrukturne objekte u cilju povećanja stepena sigurnosti ljudstva i dobara;

• obezbijediti adekvatan monitoring iznimnih hidroloških pojava; • pripremiti akcione programe, planove i zakone o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih

dobara u cilju zaštite od voda; • obezbijediti adekvatnu dogradnju, odrţavanje i monitoring rada postojećeg

infrastrukturnog sistema.


124



PROJEKT

2.3. Uslovi za gradnju mHE

Postojeći zakonski okvir koji se neposredno odnosi na pripremu i izgradnju mHE čine propisi iz područja energetike, vodoprivrede, uređenja prostora i izgradnji objekata, zaštite životne sredine, imovinsko pravnih odnosa i privatnog ulaganja u javni sektor.

Objekti i postrojenja mHE, vodovi tog elektroenergetskog sistema kao i elektroenergetski objekti potrošača iz sistema mHE moraju se graditi, koristiti i održavati u skladu sa važećim zakonima, podzakonskim aktima i pravilnicima, i ne smiju svojim radom ugrožavati ljude i okolinu.

Elektrane moraju zadovoljiti zahtjeve propisane kodeksima mreže i distribucije, tržišta i drugih propisa, kao i pravnih zahtjeva u skladu sa relevantnim zakonima.

Za definisanje uslova optimalnog hidroenergetskog korišćenja voda sliva rijeka koncesionog područja, dominantni su prostorna, ekološka i ekonomska ograničenja, odnosno hidrološke, hidrografske, morfološke i geološke karakteristike sliva, naselja, privredni kapaciteti i saobraćajna infrastruktura, vlasnička struktura zemljišta i mogućnost rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, te ranije stečena prava u pogledu korištenja voda.

U zavisnosti od konačne veličine malih hidroelektrana i neophodnih struktura za povezivanje ovih lokacija sa distributivnom mrežom i pristupačnosti puteva, sve odgovarajuće rijeke treba razmotriti kao potencijalne lokacije, izuzev rijeka koje su zaštićene zakonom ili međunarodnim sporazumima.

Objekte i uređaje za korištenje vodnih snaga potrebno je planirati, projektovati i graditi na način koji:

• omogućava vraćanje vode istog kvaliteta poslije iskorišćene energije u vodotok ili druge površinske vode;

• ne umanjuje postojeći obim i ne spriječava korištenje vode za vodosnabdijevanje, navodnjavanje i druge namjene,

• ne umanjuje stepen zaštite i ne otežava sprovođenje mjera zaštite od štetnog dejstva voda;

• ne pogoršava uslove sanitarne zaštite i ne utiče negativno na ekološki status voda i stanje životne sredine;

• neophodno je da gradevinski objekti budu izvedeni na takav način da je u bilo kojem trenutku nemoguće isušivanje korita vodotoka, odnosno da je u svakom momentu osiguran ekološki prihvatljivi proticaj.

• kako bi zaštita bila što potpunija, neophodno je da se u skladu sa važećim Zakonom o vodama osigura minimalni nivo vodostaja koji osigurava normalni život flore i faune; a takodje je važno i minimiziranje uticaja na riječni ekosistem kao i održanje biorazvrsnosti.

• uspostavljanje sistema monitoringa za praćenje efekata usljed gradnje i rada pogona mHE. U slučaju gradnje većeg broja malih hidroelektrana na istom vodotoku, treba ispitati njihov kumulativni uticaj na životnu sredinu.


125



PROJEKT

• prilikom planiranja i projektovanja, nastojati za što boljim oblikovanjem objekata i uklapanjem u okolni prostor, uz davanje prednosti tehničkim rješenjima koja manje zadiru u pejzaž.

• oblikovanje hidroenergetskih objekata ne bi smjelo biti uniformno, nego treba pri tome svakom objektu dati notu individualnosti. Najkvalitetnija arhitektonska rješenja mogu se dobiti na javnom konkursu.

• prilikom svakog zahvata u blizini nekog spomenika kulturne baštine, investitor se uslovljava osiguranjem arheološkog nadzora nad radovima iskopavanja.

• objekti u sklopu mHE moraju biti projektovani u skladu sa idejnim rješenjem, utvrđenim urbanističko-tehničkim i drugim uslovima, propisima o tehničkim normativima i standardima te pravilima struke.

• prilikom izrade idejnog i glavnog projetka, odnosno u toku realizacije moraju se uvažiti mjere energetske efikasnosti za projektovanje objekata mHE. Kriterijume energetske efikasnosti treba uvažiti i prilikom izbora opreme postrojenja, a kasnije i prilikom korišcenja i održavanja objekata mHE.

2.4. Smjenice za razvoj kumunalne infrastrukture

Smjernice za razvoj sistema vodosnabdijevanja

U cilju poboljšanja uslova snabdjevanja vodom stanovništva i privrede Općine i stvaranje uslova za postepeno proširenje sistema vodosnabdjevanja utvrđuju se slijedeće smjernice:

• smanjenje gubitaka na dovodnim cjevovodima i u razvodnoj mreži; • rekonstrukcija i dogradnja postojeće vodovodne mreže i izgradnja novih rezervoara

pitke vode, kojima bi se zadovoljila povećana potražnja za čistom i pitkom vodom i omogućilo priključivanje gravitirajućih naselja na centralizovani sistem vodosnabdijevanja;

• izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih lokalnih vodovoda u naseljima za koja ne postoji opravdanost priključenja na centralizovani sistem vodosnabdijevanja uz uspostavljanje adekvatnih mjera zaštite izvorišta; Priprema dokumentacije odgovarajućeg nivoa za sistem vodosnabdijevanja;

• optimizacja postojećih lokalnih izvorišta vode za piće, do postizanja punog kapaciteta istih, ili provođenje neophodnih istražnih radova u cilju definisanja optimalnog kapaciteta novih (lokalnih) izvorišta;

• za svaki naseljski vodovod treba uvesti monitoring– konstantno praćenje kvaliteta vode kroz kontrolu higijenske ispravnosti vode kao i konstantno hlorisanje vode;

• izgradnja rezervoara i kaptaža gravitirajućih potoka na vrelu „Tocila“; • stvaranje uslova za regionalizaciju sistema vodosnabdijevanja;

Smjernice za razvoj sistema kanalizacije i tretman otpadnih voda

U cilju smanjenja tereta zagađenja koji se unosi u površinske vode rijeka na teritoriji Općine, odnosno poboljšanja i očuvanja kvaliteta površinskih voda, utvrđuju se smjernice za prikupljanje, odvođenje i prečišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda:


126



PROJEKT

• izgradnja glavnog fekalnog kolektora, trasiranog uz korito rijeke Dragače i Fojničke rijeke za prikupljanje otpadnih voda sa teritorija MZ „Ostružnica“, MZ „Fojnica“, i MZ „Prokos“;

• izgradnja fekalnog kolektora trasiranog uz rijeku Željeznicu, na potezu Drin-Bakovići-Gojevići;

• izgradnja centralnog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na lokalitetu Nadbare;

• izgradnja sekundarne kanalizacione mreže u naseljima koja nemaju riješen problem prikupljanja otpadnih voda, sa zajedničkim sabirnim jamama sa hlorinatorom za dezinfekciju ili nekim drugim sistemom sa primarnim i sekundarnim procesom u tretmanu otpadnih voda;

Smjernice za upravljanje otpadom

Problem u oblasti zbrinjavanja čvrstog otpada, može imati značajne posljedice i negativne uticaje na kvalitet okoliša i zdravlje stanovništva. Kvalitetno rješenje pitanja sanitarnog zbrinjavanja čvrstog otpada na području općine Fojnica predstavlja kompleks problema kako prikupljanja i selektovanja, tako i transporta i konačnog odlaganja na deponiju. Poseban problem je neadekvatno odlaganje čvrstog otpada, tzv. “divlje deponije”. Ova pojava značajno utiče na degradaciju kvaliteta okoliša.

Kao smjernice u oblasti zbrinjavanja čvrstog otpada na području općine Fojnica potrebno je:

• Identifikovati lokacije na kojima se vrši nekontrolisano odlaganje otpada; • Povećati pokrivenost područja općine redovnim odvozom čvrstog otpada; • Sanirati i urediti privremenu deponiju koja se nalazi na lokalitetu Tješilo. Ova deponija

je privremenog karaktera i na nepovoljnom lokalitetu i ona ne bi trebala biti dugoročno rješenje za grad i općinu;

• Medicinski otpad iz banjsko-lječilišnog kompleksa zbrinjavati rješiti na adekvatan način;

• Uspostaviti selektivni sistem prikupljanja čvrstog otpada i korištenja sekundarnih sirovina.

• Otpad nastao u procesu rada pilana (piljevina i krupni otpad) koristiti kao energent. Na ovaj način je izbjegnuto gomilanje otpada na lokaciji pogona i njegov eventualni negativni uticaj na životnu sredinu.

3. OSNOVA PROSTORNOG RAZVOJA OKOLINE

3.1. Smjernice za razvoj područja poljoprivrede

Zbog značaja poljoprivrednog zemljišta i poljoprivrede u cjelini, posebno je neophodno da se mjerama zemljišne politike obezbijedi zaštita poljoprivrednog zemljišta i njegovo


127



PROJEKT

racionalno korištenje, odnosno da se kvalitetnije zemljište u cjelini koristi za proizvodnju hrane.

U cilju što efikasnijeg gazdovanja poljoprivrednim zemljištem i stočarstvom pridržavati se Programa razvoja poljoprivrede na području Srednjebosanskog kantona (2009-2015).

3.2. Smjernice za razvoj šumskog područja

Šume su u okviru predmetnog obuhvata najzastupljeniji i najvrjedniji resusrs koji trpi i naveće ekonomsko - društvene pritiske. Zaštita postojećih šumskih ekosistema u cjelini i očuvanje njihove izvornosti, kao i održivo korišćenje predstavlja osnovu uređenja i korišćenja šuma i šumskog zemljišta u planskom peridu.

Održivo gazdovanje šumama podrazumijeva upravljanje i korišćenje resursa šuma na način i u obimu koji bi sačuvao biodiverzitet, produktivnost, vitalnost i potencijal šuma na nivou koji može da odgovori ekonomskim, ekološkim i socijalnim potrebama stanovništva.

Isto tako, na odgovarajućem dokumentacionom nivou je potrebno obraditi problematiku šumske infrastrukture u koju se ubrajaju: šumski putevi, objekti, ostala infrastruktura.

Za sprovođenje planskih rješenja, predloženih ovim Planom, potrebno je koristiti sljedeće smjernice:

1) Zabranjuje se smanjenje površina pod šumom. 2) Konverzija, rekonstrukcija i restitucija degradiranih, devastiranih, izmijenjenih i

ugroženih sastojina i ekosistema. 3) Šumska zemljišta i šumske sastojne koje su u procesu degradacije sanirati

pošumljavanjem, meliorativnim radovima, zaštitom od štetnika i sprovoditi kontinuirano praćenje izvedenih radova.

4) Krčenje šuma i trajna promjena namjene šumskog zemljišta može se vršiti isključivo: • Kada je to predviđeno planovima i programima gazdovanja šumama; • Ako je to u skladu sa zakonom koji obrađuje oblast prostornog planiranja, uz

obavezno dostavljanje investiciono – tehničke dokumentacije, na osnovu koje je moguće krčenje šume ili promjene namjene šumskog zemljišta;

• Na osnovu akta nadležnog organa o utvrđivanju opšteg interesa; • U postupku komasacije poljoprivrednog zemljišta i šuma; • Prilikom izvođenja infrastrukturnih projekata (elektro, PTT, komunalne infrastrukture)

koji ne služe gazdovanju šumama. 5) Gazdovanje šumama na cijeloj teritoriji općine Fojnica mora biti u skladu sa ŠPO:

• U toku ove (2015.) i naredne godine uraditi nov dokument ŠPO; • U dokument unijeti rezulate svih neophodnih analiza za kojima se ukazala potreba

tokom poslednjih deset godina; • Dokument treba da uredi:

o Zaštitu i unapređenje svih šumskih ekosistema u cjelini, o Zaštitu i očuvanje posebno semenskih sastojina, vrijednih sastojina,

grupe stabala, semenskih stabala, pojedinačnih stabala i staništa, o Zaštitu i očuvanje rijetkih, endemskih i reliktnih kao i ugroženih vrsta

biljaka i životinja.


128



PROJEKT

• Dokument ŠPO mora biti usaglašen sa ostalim prostorno planskim dokumentima kao što i prostorno plansku dokumentaciju treba uskladiti sa dokumentom ŠPO.

• Posebnu pažnju obratiti na prijedlog zaštite i načina uređenja prostora koje predviđa ovaj Plan.

3.3. Smjernice za razvoj, korišćenje i zaštitu mineralnih sirovina

Da bi se postojeći resursi na teritoriji općine Fojnica adekvatno iskoristili i zaštitili neophodno je slijedeće:

• Izraditi Elaborate o rezervama za izvorišta koja se koriste za potrebe vodosnabdijevanja u skladu sa zakonskom regulativom;

• Za svaki izvor i bunar koji se koristi za ljudsku upotrebu potrebno je uradiiti program sanitarne zaštite prema važećem Pravilniku o načinu utvrđivanja uslova za određivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta vode za javno vodosnabdjevanje stanovništva („Sl.novine FBiH“, br.88/12);

• U slučaju riješavanja vodosnabdijevanja određenih mjesnih zajednica ili drugih dijelova općine na račun podzemnih voda, neophodno je da se izvode detaljna hidrogeološka istraživanja, a prema Projektu detaljnih hidrogeoloških istraživanja, a u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima („Sl.novine FBiH“, br. 9/10 i 14/10);

• Nastavak hidrogeoloških istraživanja u cilju utvrđivanja mogućnosti zahvatanja dodatnih količina termalne vode, u svrhu proširenja nivoa zdravstvenih usluga i termoenergetskog korištenja termalnih voda u objektima RCMR „Reumal“ i „Aquareumal“ Fojnica;

• Uraditi katastar zagađivača podzemnih voda na teritoriji općine Fojnica; • Eksploatacija bilo kog mineralnog resursa se mora vršiti u skladu sa Zakonom o

rudarstvu, Zakonom o geološkim istraživanjima, Zakonom o koncesijama i drugim zakonskim i podzakonskim aktima koji definišu ovu oblast;

• Planiranje prostora i izgradnja objekata u području odobrenog eksploatacionog polja mora biti uz saglasnost sa nosiocem eksploatacionog prava i resornog ministarstva nadležnog za eksploataciju mineralnih sirovina, a koji vodi evidenciju eksploatacionih polja (Ministarstvo privrede Srednjobosanskog kantona);

• Nastavak istraživanja pojava mineralnih sirovina na teritoriji općine Fojnica neophodno je raditi sistematski, a prema projektima koji moraju da zadovolje sve zakonske obaveze;

• Mineralne resurse je potrebno koristiti u skladu sa principima „održivog razvoja“; • Planom su evidentirana eksploataciona polja na grafičkom prilogu br. 06 i nakon

završetka eksploatacije mineralnih sirovina, kao i na devastiranim površinama koja ih prate obavezno je izvesti radove kompletne sanacije i rekultivacije zemljišta u funkciji zaštite životne sredine.

3.4. Smjernice za valorizaciju i zaštitu prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa


129



PROJEKT

Prirodno nasljeđe

Ovim Prostornim planom utvrđuje se zaštita i korištenja prirodnog nasljeđa, (grafički prilog br.08) i ista je zasnovana na utvrđivanju postojećih prirodnih dobara i njihovoj preciznoj kategorizaciji prema relevantnim aktima koji važe za ovu oblast (Zakon o zaštiti prirode, IUCN kategorizacija), čime se stvaraju osnovni preduslovi za uključivanje istih u evropsku ekološku mrežu.

U cilju zaštite svih gore navedenih prirodnih dobara, ovim Planom se predviđa izrada Stručne osnove za uspostavljanje zaštićenih područja, kojom će biti propisane precizne mjere zaštite za svako navedeno prirodno dobro, i koja predstavlja osnovu za donošenja odluka o konačnoj zaštiti.

Mjere zaštite navedenih prirodnih vrijednosti, moraju biti u skladu sa relevantnim zakonodavnim okvirom.

U nastavku se daju osnovne smjernica za valorizaciju i zaštitu prirodnog nasljeđa:

• Postojeća prirodna dobra koja su već pod nekim režimima zaštite treba štititi na osnovu ustaljene prakse do promjene režima zaštite.

• Izvršiti valorizaciju svih prirodnih dobara navedenih u ovom Planu prema zakonom određenim procedurema od strane kvalifikovane ustanove. Utvrditi:

o Granice; o Sastav; o Stanje biodivrziteta; o Tip predejla.

• Utvrditi stepene zaštite, prema prijedlogu Plana, izraditi planove uređenjenja i izraditi programe zaštite u skladu sa zakonskom regulativom i Federalnom strategijom zaštite prirode

• U okviru planske dokumentacije detaljno obraditi problematiku teritorijalne organizacije, korišćenja prostora, korišćenja resursa i uslove života stanovništva na tom području.

• Predviđenom planskom dokumentacijom obaditi problematiku infrastrukture u cjelosti i u skladu sa primarnim ciljevima dokumenta.

• Formiranje adekvatne turističke ponude sa posebnim osvrtom na marketing.

• U okviru samih područja zaštite postaviti odgovarajuću turističku infrastrukturu.

• Uvrstiti područja i lokalitete prirodnog nasljeđa u jedinstveni informacioni sistem u oblasti zaštite prirodnog i kulturno - historijskog nasljeđa i uspostaviti efikasni sistem monitoringa na nivou čitavog područja obuhvata plana.

Kulturno-istorijsko nasljeđe

Nastojeći da prirodno i kulturno-istorijsko nasljeđe dobije mjesto i značaj u životu zajednice koji mu objektivno i pripada, te da se zaštita prirodnog i kulturnog nasljeđa uključi u programe opšteg planiranja, potrebno je obezbijediti stalne radove na istraživanju, evidentiranju, zaštiti i prezentaciji nasljeđa. Evidentiranje, valorizacija i kategorizacija prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa predstavljaju osnovu sagledavanja kako obima, tako i


130



PROJEKT

njihove vrijednosti, kao i osnovu za utvrđivanje načina njihovog korištenja, te uzajamne uticaje nasljeđa i društvene zajednice. Savremeni koncept zaštite ne podrazumijeva samo pasivnu zaštitu, već se zasniva na kontinuiranom praćenju, korištenju i unapređenju prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa.

Kada se radi o tretmanu dobara na predmetnom prostoru važno je obezbijediti adekvatnu i permanentnu materijalnu i pravnu zaštitu mjerama i metodama propisanim od strane nadležnih institucija. Nasljeđe se mora štititi od svih nekontrolisanih intervencija u prostoru, a naročito od bespravne izgradnje i nesavjesnih investitora. Da bi se nasljeđe štitilo na odgovarajući način neophodno je stvoriti odgovarajući informacioni sistem o spomenicima kao neposrednom predmetu zaštite i obezbijediti sistem stalnog praćenja svih kategorija nepokretnog nasljeđa.

Osnovne mjere zaštite kulturno-istorijskog nasljeđa su:

• Sistematsko istraživanje, snimanje, valorizacija i evidentiranje objekata i lokaliteta kulturno-istorijskog nasljeđa, kao i onih koji će potencijalno biti otkriveni;

• Kategorizacija i proglašavanje evidentiranih objekata i lokaliteta kao i onih koji će potencijalno biti otkriveni i vrednovani;

• Zaštita od propadanja i degradiranja svih evidentiranih i potencijalnih lokaliteta kulturno-istorijskog nasljeđa zajedno sa neposrednom okolinom;

• Uvrštavanje objekata i lokaliteta kulturno-istorijskog nasljeđa u jedinstveni informacioni sistem u oblasti zaštite prirodnog i kulturno - istorijskog nasljeđa i uspostavljanje efikasnog sistema monitoringa na nivou čitavog područja obuhvata plana;

• Predlaganje mjera tehničke i fizičke zaštite, kao i metoda i postupaka rada na konzervaciji/obnovi i revitalizaciji kulturno-istorijskog nasljeđa;

• Čišćenje od nekontrolirane vegetacije i naslaga zemlje;

• Razmatranje mogućnosti izgradnje zaštitnih objekata i ograda u funkciji obezbjeđenja trajnog očuvanja i prezentacije arheoloških lokaliteta;

• Uključivanje dobara kulturno-istorijskog nasljeđa u turističke tokove ne bi smjela ni na koji način da ugroze njegov materijalni i duhovni status;

• Za istorijski spomenik – Musafirhana (Salihagića kuća) za koji je Komisija utvrdila da je neophodno izvršiti hitne mjere zaštite da bi se spriječilo njihovo potpuno uništenje neophodno je uraditi plan uređenja i zaštite u skladu sa propisanim mjerama zaštite graditeljskog nasljeđa od strane nadležne institucije.

• Uređene prostora lokaliteta tekija u naselju Živčići i Oglavak izvršiti na osnovu posebnih detaljnih planskih dokumenata. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti uređenju vanjskog prostora.

3.5. Smjernice za zaštitu okoliša–zrak, voda i zemljište

Područje općine Fojnica nije neposredno ugroženo od velikih zagađivača tako da je do sad stanje okoliša relativno dobro. Najveći broj ekoloških problema na području općine


131



PROJEKT

egzistira zbog zaostajanja u razvoju komunalne infrastrukture. Mnogi ekološki problemi uzrokovani su niskim nivom svijesti građana kao i pojedinaca o potrebi očuvanja kvaliteta životne okoline.

Proces planiranja i izrade planske dokumentacije je jedan od najbitnijih faktora razvoja društva. Iako nemamo podatke o prekomjernim koncentracijama zagađujućih materija u zrak, ipak je nužno posebne mjere poduzimati kod izbora ložišta i goriva.

Razvoj proizvodnje i usluga nije uvjek baziran na tehnološkim rješenjima koja vode računa o problemima zagađivanja okoliša. Posljedica toga su izgrađeni proizvodni objekti bez potrebnih tehnoloških i tehničkih rješenja za zaštitu i očuvanje okoliša. Ovo dovodi do narušavanja prirode, prirodnih dobara i okoliša.

Na očuvanje kvaliteta ekološke sredine kako općine Fojnica tako i cjelokupne Bosne i Hercegovine, i njenih povoljnih prirodnih i klimatskih karakteristika, u velikoj mjeri je uticala ekonomska situacija, što je dovelo do smanjenja broja zagađivača. Međutim, ne treba zanemariti čiljenicu da se u poslijeratnom periodu, privredni razvoj zasnivao uglavnom na iskorištavanju prirodnih bogastava, što je dovelo da značajnog uništavanja šumskih područja, pojave klizišta i ugrožavanje kvaliteta vodoizvorišta.

Iskorištavanjem prirodnih resursa i njihovom preradom, pri čemu nastaju različiti otpadni materijali, čovjek sve više utiče na svoju okolinu, u negativnom smislu.

Prilikom izrade ovog prostornog plana primjenjeni su kriterijumi, preporuke, normativi, uslovi i drugi činioci planerskih postupaka koji su rezultat stručnog istraživanja, a čija je osnovna težnja usklađivanje životne okoline, društvene zajednice i materijalnih rezultata njenog rada izražena upravo kroz oblikovanje sredine za čovjeka.

Provedena analiza postojećeg stanja na području općine dala je opštu sliku stanja okoliša posmatrajući pojedine segmente, njihovu međusobnu povezanost i uslovljenost kao što su voda, tlo, zrak, buka i otpad. Važno je napomenuti da se prilikom izrade ovog dokumenta nije raspolagalo dovoljnim brojem adekvatnih podataka iz razloga nepostojanja sistema monitoringa na cijelom području općine.

U narednom periodu preduzeti odgovarajuće mjere zaštite da bi se sprečio proces degradacije okoliša, što može imati znatne posljedice na cjelokupan razvoj Općine. Zrak

Nivo kvaliteta zraka na području općine Fojnica determinišu različiti geografski, klimatski, meteorološki i drugi faktori. Iz razloga nepostojanja sistema praćenja kvaliteta zraka nije moguće dati precizne podatke o kvalitetu zraka na području cijele općine.

U širem smislu, izvori negativnog uticaja na kvalitet zraka, a samim tim i na kvalitet okoliša mogu se podijeliti na:

a/ tačkaste zagađivače

• ispusti kolektora za industrijske i komunalne otpadne vode,

• divlje deponije,

• drvnoprerađivačka postrojenja i drugi pogoni (benzinske stanice, auto mehaničarske radione, praone i dr.),

• individualni objekti, kotlovnice.


132



PROJEKT

b/ linijske zagađivače

• saobraćajna mreža magistralni, lokalni kategorisani i nekategorisani putevi,

• područja sa neizgrađenim i dotrajalim sistemom kanalizacionih cjevovoda za odvođenje atmosferskih i fekalnih otpadnih voda.

c/ rasute zagađivače (stočarstvo i poljoprivredne površine na kojima se vrši proizvodnja)

• stočarstvo kao privredna grana ima znatne potencijale za razvoj na području ove općine;

• voćarstvo;

• ratarstvo.

Razvoj privredne djelatnosti jedne zemlje uzrokuje emitovanje zagađujućih komponenata u atmosferu. Apsolutno čista atmosfera se ne može postići. Smjernice zaštite zraka obuhvataju očuvanje atmosfere u cijelosti sa svim njenim procesima, i očuvanje njene strukture i klimatskih obilježja i to:

• očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanje ekološkog kvaliteta i kapaciteta okoliša, kao i kvalitet života;

• mjere i uvjeti upravljanja, očuvanja i racionalnog korištenje prirodnih resursa;

• pravne mjere i institucije očuvanja, zaštite i poboljšanja zaštite okoliša;

• finansiranje aktivnosti vezanih za okoliš i dobrovoljne mjere;

• poslovi i zadaci organa uprave na različitim nivoima vlasti.

Prilikom izgradnje novih objekata bilo da je rječ o individualnim ili proizvodnim, orijentisati se na ekološke kapacitete izvora toplotne energije.

Zagađenje zraka je složen problem koji utiče različitim i brojnim načinima na kvalitet i opstanak života, te zahtjeva posebnu pažnju.

Kao jednu od značajnih mjera zaštite kvaliteta zraka plan sugeriše i potrebu formiranja strategije zaštita koja uključuje:

• Emisije u zrak (emisije i imisije polutanata);

• Kvalitet zraka (formiranje službe za praćenje i kontrolu stanja kvaliteta zraka);

• Monitoring (uspostavljanje registra i baze podataka o emisiji zagađujućih materija u zrak).

Sve planirane aktivnosti kako u dijelu projektovanja tako i u procesu same realizacije moraju biti u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH 33/03 i 38/09) i Zakonom o zaštiti zraka (Sl. novine FBiH 33/03 i 04/10). Voda

Svi novi sistemi prikupljanja voda moraju imati odvojenu odvodnju otpadne vode i površinskih voda da bi se zadovoljili principi sprječavanja zagađenja.

Neophodno je izgraditi adekvatne uređaje za sakupljanje i prečišćavanje upotrebljenih otpadnih voda naselja, obezbijediti njihovo pravilno funkcionisanje kako bi kvalitet vode prije ispuštanja u recipijent bio zadovoljavajući.


133



PROJEKT

Plutajući riječni nanos (plastična ambalaža, kese i sl.) redovno sakupljati i po potrebi odvoziti u saradnji sa nadležnom komunalnom službom.

Zaštita voda obuhvata očuvanje površinskih i podzemnih voda, vodoizvorišta, zaliha, regulisanje kvaliteta i kvantiteta vode, zaštitu korita i obalnih područja. Očuvanje voda se propagira kroz smanjenje potrošnje vode od strane stanovništva takođe se i separacija promoviše u cilju povećanja mogućnosti ponovne upotrebe otpadnih voda.

Smjernice zaštite voda zasnivaju se na: 1. karakteristikama područja riječnih slivova na općini Fojnica, 2. ciljevima i smjernicama za:

a) zaštitu voda od opterećenja i poboljšavanje njihovog kvaliteta; b) očuvanje i regulaciju količine voda radi očuvanja ili uspostavljanja prirodne

ravnoteže, akvatičnih ili semiakvatičnih ekosistema, biodiverzeteta i pejzažnih karakteristika;

c) očuvanje i regulaciju količine voda radi osiguranja zaliha vode za piće i ostalih oblika korištenja voda;

d) ekonomski proračun zaštite i korištenja voda; e) primjenu međunarodnih obaveza vezanih za oblast voda.

3. određivanju prioriteta za postizanje ciljeva zaštite voda, 4. proračun sredstava koja su potrebna za primjenu Strategije zaštite voda. 5. Izgraditi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda stanovništva. 6. Vodotoke koji obiluju specifičnim hidrološkim pojavama kao što su vodopadi, slapovi,

ponori i dr., što predstavlja značajan turistički potencijal, urediti i sistematski očistiti (sakupljanje odloženih otpadnih materija, krčenjem šiblja…) koji pogoršavaju kvalitet vode i drastično narušavaju karakteristike ambijenta riječnih dolina.

Na teritoriji općine Fojnica formirati kontinuirani sistem kontrole i praćenja kvaliteta voda u vodotocima, a samim tim i adekvatnu statističku bazu podataka. Mjerenje otpadnih voda vršiti na pojedinim mjestima i u različitim vremenskim periodima, te u okviru proizvodnih pogona, kao što su: pilane, benzinske pumpe, minihidroelektrane…

U narednom periodu je potrebno obezbijediti adekvatno mehaničko prečišćavanje otpadnih voda, a zatim prečišćene ispuštati u recipijent.

Osnovni vidovi zagađenja površinskih i podzemnih voda su uglavnom posljedica sljedećih procesa:

• spiranjem terena nakon padavina i

• komunalne otpadne vode iz domaćinstva,

• otpadne vode koje nastaju iz pogona i postrojenja.

Postojeći pogoni i postrojenja, u cinju zaštite okoliša, treba da ispune sljedeće uslove:

• Izdvojene masti i ulja skladištiti u vodonepropusne bačve, te odvoziti u rafineriju ulja na rerafinaciju.

• Propisno izgradit sabirne (septičke) jame i redovno čistiti u saradnji sa nadležnom komunalnom službom.


134



PROJEKT

• U krajnji recipijent se mogu upustiti samo istretirane vode (bez prisustva drugih čestica);

• Korisnik vodoprivredne dozvole obavezan je da dostavlja izvještaje o količinama iskorištene vode i izvještaj za zaštitu voda od zagađenja;

• Pravilnim postupanjem i održavanjem sistema kanala prikupljanja voda, septika i separatora masti i ulja, ne očekuje se zagađenje okoliša ovim vodama.

Zemljište

Zemljište je izrazito osjetljiv medij kojim se mora veoma pažljivo raspolagati, te se o njemu mora planski i sistematski voditi briga.

Poljoprivredno zemljište, je ugroženo nekontrolisanom urbanizacijom, kao i povećanim zahtjevima za promjenom namjene zemljišta, koja prati privredni razvoj društva. U cilju zaštite zemljišta sprovesti adekvatne proizvodne prakse i prilagoditi ih prirodnim karakteristikama.

Potrebno je da predmetna općina da program poboljšanja kvaliteta poljoprivrednog zemljišta i da oformi bazu podataka sa sistemskim praćenjem zemljišta (podatke o njegovom kvalitetu, te promjenama tokom vremena).

Problem kontaminacije zemljišta nije adekvatno istražen i praćen, stoga je potrebno preduzeti određene aktivnosti (plan unapređenja kvaliteta poljoprivrednog zemljišta) uklanjanja negativnih efekata postojeće kontaminacije.

Sastav i sanitarno stanje zemljišta predstavlja veliki faktor za zdravlje ljudi, sa direktnim ili indirektnim uticajem preko zagađenja površinskih i podzemnih voda, kao i zraka. Izvori zagađenja zemljišta se mogu svrstati u tri grupe:

1. Otpadne vode kao zagađivači zemljišta:

• Otpadne vode iz pogona i postrojenja;

• Vode zagađene poljoprivrednim aktivnostima (vještačka đubriva, pesticidi, organske materije različitog porijekla);

• Otpadne vode iz domaćinstva i održavanje higijene naselja.

Zagađenje zemljišta otpadnim vodama se ne bi trebalo desiti ako se pravilno i redovno održava separator masti i ulja, kao i sistem kanala. Odgovorno lice treba da aktivno i ažurno vodi poslove i evidenciju čišćenja i održavanja istih, kao i deponovanje taloga i to sve vršiti po važećem ugovoru sa komunalnim preduzećem.

2. Zagađivači porijeklom iz atmosfere koji zemljište kontaminiraju spiranjem, padavinama ili direktnom sedimentacijom:

• Emisija usljed sagorijevanja fosilnih goriva (industrija, energetska postrojenja, individualna ložišta);

• Emisija porijeklom od motornih vozila;

• Emisija porijeklom iz sagorijevanja različitog organskog materijala.


135



PROJEKT

3. Čvrsti otpad različitog porijekla

Jedan od problema zagađenja zemljišta predstavlja općinska deponija (kao privremeno rješenje) locirana u naselju Tješilo. Trenutno na području SBK/KSB ne postoji niti jedna regionalna sanitarna deponija stoga je potrebno izgraditi središnje kantonalno odlagalište otpada, te formirati pretovarne/sabirne stanice kako za susjedne općine tako i za općinu Fojnica.

Sagledavajući situaciju na predmetnom prostoru u cilju zaštite zemljišta:

• Za sav čvrsti otpad (komunalni otpad) koji se stvara u nekom procesu proizvodnje, postaviti kontejnere za odlaganje, a isti se mora odvoziti u skladu sa važećim ugovorom sa komunalnim preduzećem.

• Ne smije se vršiti nepravilno odlaganje bilo kakve vrste otpadnih materija.

• U akcidentnih situacija prosipanja goriva, maziva, ulja i sl. sredstava, potrebno je odmah izvršiti prikupljanje i sanaciju površine na kojoj se desilo prolijevanje. Ova sredstva vrlo negativno utiču na zemljište i imaju komulativno dejstvo, te je u svim prilikama obavezno voditi računa da se ne desi prolijevanje i kontakt sa zemljištem. Zauljene krpe i ambalaža od ulja koja se u ovakvim situacijama stvara potrebno je da se prikupljaju u poseban kontejner koji će se prazniti i deponovati na odgovarajuću deponiju.


136



PROJEKT

GRAFIČKI PRILOZI


137



PROJEKT

GRAFIČKI PRILOZI PROSTORNOG PLANA

1. Sintezni prikaz korišćenja prostora 1:25000

2. Šumska i poljoprivredna zemljišta 1:25000

3. Vode, vodne površine i vodna infrastruktura 1:25000

4. Saobraćaj i saobraćajna infrastruktura 1:25000

5. Elektroenergetika, telekomunikacije i termoenergetika 1:25000

6. Mineralne sirovine 1:25000

7. Privreda 1:25000

8. Kulturno-istorijsko i prirodno nasljeđe 1:25000

9. Karta ograničenja 1:25000

PROSTORNI PLAN FOJNICA Prednacrt SD

Documents

Transcript of PROSTORNI PLAN FOJNICA Prednacrt SD