PROREKTORICA IUNP AMELA LUKA-ZORANI …bkz.rs/sandzak/152/files/sandzak 152.pdf · prorektorica...

1. MAJ 2011., BROJ 152.

IZDAVA�: BOŠNJA�KA KULTURNA ZAJEDNICA – BKZGRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK JAHJA FEHRATOVI� ([email protected])

SEKRETARSALAHUDIN FETI� ([email protected])

TEHNI�KI UREDNIKSENAD REDŽEPOVI� ([email protected])

REDAKCIJAADMIR MURATOVI� ([email protected])

SUAD BE�IROVI� ([email protected]) DŽENITA NICEVI� ([email protected])ALEN DURAKOVI� ([email protected])

ZAIM REDŽEPOVI� ([email protected])ADNAN �AUŠEVI� ([email protected])

HAZBIJA KALA� ([email protected])ZEHNIJA BULI� ([email protected])

USAME ZUKORLI� ([email protected])ALMIR MEHONI� ([email protected])

SARADNICIŠEFKET KRCI�, HARUN HODŽI�, NIHAD �ILERDŽI�, KEMAL DŽEMI�,

SULEJMAN ALI�KOVI�, FERKO ŠANTI�, MARIO HEINAL, MIHAIL SPEVAK, ADNAN HASANOVI�, ATIFA ŠALJI�, ALISA KURTOVI�, SANELA HAKOVI�, FERID BULI�, SEMIR GICI�, REJHAN R. KURTOVI�, NERMIN VU�ELJ, JAKUB DURGUT,

AMELA SEJDINOVI�, DŽENANA FETI�, JASMINA PLJAKI�

RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRA�AJU

DIZAJNIFET ALI�KOVI�

ŠTAMPAGRAFI�AR, UŽICE

ADRESAGRADSKA 1, 36 300 NOVI PAZAR

TEL: 020/ 322-181, FAX: 322-181

E-MAIL:[email protected]

8 INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE GENOCIDA I ZLO�INA

10 REKETIRAJU I HAPSE GRADITELJE HAJRATA

7 ALTUN ALEM DŽAMIJA U SASTAVU KOMPLEKSA MANASTIRA SOPO�ANI

11 OTETO – PROKLETO

16 BOŠNJAKIZIRATI BOŠNJAKE

20 INTERNACIONALNI UNIVERZITET U NOVOM PAZARU

29 AMERI�KE DIPLOME U NOVOM PAZARU

30 GOLMANI I PLOTOVI

26 INTERVJU: AMELA LUKA�-ZORANI�

31 PLAVI GORE, RASIM DOLJE

34 NAROD ŽELJAN HLJEBA I SLOBODE

36 CRNA PE�A I BIJELI ŠEJTAN

39 550 GODINA U 55 DANA

40 KREDITIMA UPROPASTIO USPJEŠNO PREDUZE�E

Roman MUHADŽERI Šerifa Šabovi�a je pri�a o bošnja�kom narodu i njegovoj sudbini, o bošnja�koj porodici i bošnja�kom �ovjeku iz druge polovine 20 vijeka. Na potresan na�in

ispri�ana je pri�a o muhadžerima Sandžaka, o njihovoj patnji i nostalgiji za zavi�ajem. Roman Muhadžeri je univerzalna paradigma o borbi izme�u dobra i zla, ljubavi

i mržnji, oprostu i osveti, o porodi�nom ambijentu i �lozo�ji življenja obi�nog �ovjeka. U romanu je vješto projektiran odre�eni broj likova koji su tipi�ni za

Bošnjake sandža�kog podneblja. U pogledu jezika, ovaj roman predstavlja pionirski projekt. Jezik romana slijedi pravila sandža�kog govornog

podru�ja. Roman Muhadžeri generira sociološke, psihološke, historijske, �lozofske i etnografske crte �ovjeka sandža�kog podneblja, a njegovo �itanje nikoga ne�e ostaviti ravnodušnim.

Izdava�: El-Kelimehtel: 00381/20-334-020 http: www.kelimeh.com email: [email protected]

DISTRIBUCIJA ZA BIH:Ismet Hajradinovi� (+38761158955)

LI�NI STAVŽIŠKA

TRG, ŽANDARMERIJA I KARA�OR�EVO

3

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

NASTADE MLOGI KOZARU naših trgovaca balandža nikako da se smiri, da jednom izmjeri po prav-di. Još od vremena Mula Sulejmana Tabakovi�a kvesi se i zakida ne samo tu� nego i svoj hak. Ovaj poznati al-hamijado pjesnik iz XIX vijeka u sla-vu svom gradu napisa:

Šeher bio ovaj PazarSad postade velki bizarNastade mlogi kozar

Ti kozari nedostojni svog porijekla ne odvažiše se ni da gradskom trgu daju ime po osniva�u grada Gazi Isa-begu Ishakovi�u, ve� za šuškavu kovertu i po koji komad zemlje ukri-žan u katasteru na svoje ime i ono trohu dostojanstva i �asti prodadoše bud zašto. No ne �udi što za 550-ti ro�endan grada nisu bar prividno oprali obraz, kada se zna da su cje-lokupni Novi Pazar spremni progla-siti Kulturnim dobrom Starog Rasa sa Sopo�anima, gdje �e sve posebnosti muslimanske kulture potpasti pod pravoslavnu duhovnost. Ne zamje-ramo komšijama što se bore za svoj duhovni i vjerski identitet, ali naši kozari nisu smjeli tako što uraditi. Multikulturalnost ovog grada ogle-da se u jedno�i razli�itog, u sazvu�-ju minareta i zvonika, ali i dobro znanom pravilu da svak svoje voli a tu�e poštiva. No, kada kozar pusti

jarad da doje s tu�eg vimena, brste tu�u granu, poharaju u tu�u otavu, mora doma�inu nadoknaditi štetu, makar i prodao vlastito ognjište. A Gazi Isa-beg može biti spokojan u svojim kaburskim prostranstvima, ostalo je njegovih sinova koji nisu kozari, koji znaju emanet roditelja i koji su još mnogo prije, na samome otvaranju gradski trg prozvali Trg Gazi Isa-bega Ishakovi�a.

KOZARI I �OBANIKada su odvažni sinovi Gazi Isa-be-ga stali na crtu kozarima, ne mogavši više trpjeti njihov lopovluk i poharu vakufa, kozari u pomo� pozvaše državne �obane. I sad se na vidjelu ukazuje šta su ti državni �obani ra-dili po Gazijinom gradu. Komandant Žandarmerije Bratislav Diki� mora od-govarati zbog zloupotrebe ovih jedinica u Novome Pazaru – prenose srbijanski mediji. Po ružnom ih se sje�amo 6. juna 2010., na dan izbora i progla-šenja pobjede BKZ-a na trgu Gazi Isa-bega Ishakovi�a kada su poklo-pili grad misle�i da su svi Bošnjaci kao njihovi kozari i da �e nam uliti strah u kosti. Po ružnom ih se sje�a-mo i krajem juna 2010. godine kada su zarad kozara pokušali oteti vakuf Stare banje. Po najružnijem ih se sje-�amo 4. septembra na Hadžetu kada su sinovi Gazi Isa-bega branili svoje stratište od kozara i lešinara kojima

ni grobovi njihovih nevino stradalih nisu sveti. Po ružnom ih se sje�amo i prilikom mnogih utakmica FK Novi Pazar, naro�ito onoj protiv Crvene zvezde u osmini �nala Lav kupa Srbije u oktobru 2009. godine. Svak treba platiti za svoje zlodjelo, pa tako i �obani moraju u tor zajedno sa ko-zarima i njihovim kozama. Nadamo se da �e bar do Mitrovdana, kada po�inje sezona te�enja koza, nadlež-ni smjestiti ove razularene jar�eve u kakvu izbu, ina�e ne�emo mo� od smrada na sokak provirit.

ME�AŠI Da bi sprije�ili ekološku katastrofu, skupili su se „muslihuni“ u Kara�or-�evu i tabirili o svemu i sva�emu, no strategija im pomalo krhka. Jes da treba sve dovest u red, al’ ne mere se podjednako i prav i kriv opau�iti kandžijom po le�ima. Zna se, bra-te, ko je �iji me�aš pomjerao i �ija je balandža ukrivo spuštala tas. A zna se i ko koja vrata zatvara i pod �iji se pendžer ne smije virit. Zato na doma�inu je da �uva svoje, a na ko-zarima i �obanima da plate štetu – i miran Sandžak.

Na predsjedništvu BKZ-a donijeta je jednoglasna odluka da na mje-sto predsjednika Omladine BKZ-a bude izabran Usame Zukorli�. Usame Zukorli� je student IUNP i FIS-a. Do sada se pokazao kao vrlo odgovoran i preduzimljiv ak-tivista u svim akcijama BKZ-a. Re-dakcija Sandžaka �estita Usametu na izboru i želi mu puno sre�e u daljem radu.

AGENCIJSKI RAPORT

U�enica 8. razreda OŠ „Rifat Burdžovi� Tršo“ iz Tutina Dže-nana Šalji� pobjedila je na Okružnom ta-kmi�enju recitatora u jakoj konkurenciji recitatora iz Novog Pazara, Kraljeva, Vrnja�ke Banje, Tu-tina i Raške. On �e

u�estvovati na Republi�kom ta-kmi�enju recitatora u srednjem uzrastu koje �e se održati u Valje-vu 13-14. 5. 2011. Dženani Šalji� je ovo drugo u�eš�e na Republi�-kom takmi�enju recitatora.

NAJBOLJI RECITATOR

4

O ISLAMSKOJ ZAJEDNICI ODLU�UJU MUSLIMANIRijaset IZ BiH izdao je saop�enje povodom medijskih navoda da je na na sastanku Abdulaha Gula, Borisa Tadi�a, Bakira Izetbegovi�a, Željka Komši�a i Nebojše Radmanovi�a 26. 4. 2011. godine u Kara�or�evu bilo govora o IZ, izboru reisul-uleme i navodnoj kandida-turi muftije Muamera-ef. Zukorli�a na tu poziciju - što ne bi bilo po volji Srbiji i Turskoj:

Islamska zajednica s nevjericom prihvata medijske izvještaje da je na sastanku predsjednika država BiH, Turske i Srbije u Kara�or�evu bilo rije�i o Islamskoj zajednici i izboru reisul-uleme, odnosno da najviši državni i politi�ki predstavni-ci tri države nisu imali važnijih i korisnijih tema za razgovor. Da li je Islamska zajednica i izbor reisul-uleme glavno regionalno i evropsko politi�ko i državno pi-tanje da to bude predmet razgovora na predsjedni�kom nivou? Ako je zaista ta�na ta informacija, u�esnici sastanka u Kara�or�evu su grubo prekršili autonomiju i slobodu Islamske zajednice, umiješali se u njena interna pitanja i pogazili temeljna prava muslimana Bošnjaka. Ako su ta�ni medijski izvještaji, ova �injenica izaziva duboku zabrinutost Islamske zajednice i najoštriju osudu.

Cilj dolaska predsjednika Turske Gula u Kara-�or�evo je posredovanje u rješavanju problema u Sandžaku, zauzvrat Turska je spremna dati veli-ke ekonomske bene�te Srbiji, objavili su mediji. Srbijanski režim mora prona�i model da se pomiri sa muftijom Zukorli�em koji uživa naj-ve�u podršku Bošnjaka. Predsjednik Srbije je priznao da nije dovoljna zastupljenost Bošnja-ka u državnim institucijama i naglasio da se zalaže za njihovu proporcijalnu zastupljenost. U�esnici razgovora u Kara�or�evu su ocijenili da je zajedni�ka budu�nost tri zemlje u EU, a budu�nost Balkana u razbijanju predrasuda, pomirenju i nemiješanju u unutrašnje stvari drugih država. Tadi� je naglasio i da Srbija ni-kada ne�e podržati referendum koji bi vodio podjeli BiH i na bilo koji na�in doveo u pitanje integritet te zemlje. Gul je istakao da Turska, iako nije �lanica EU, može iskustvom pomo-�i Srbiji i BiH u pripremama za kandidaturu. Komši� je istakao da su �lanovi Predsjedništva BiH s Tadi�em razgovarali o svim aktuelnim temama poput referenduma u Republici Srp-skoj, hapšenja gra�ana BiH osumnji�enih za ratne zlo�ine, o situaciji u Sandžaku i “nastu-pima Vuka Jeremi�a”.Na direktno pitanje novinara o zahtjevu za Autonomiju Sandžaka, Izetbegovi� je rekao da u okviru integracija Balkana jedna evropska regija može biti Sandžak sa mogu�noš�u sa-radnje sa svim drugim regijama u Srbiji i van Srbije.

O SANDŽAKU U KARA�OR�EVU

Bošnja�ka demokratska zajedinca je na konferenciji za štampu obavije-stila javnost da je proces registracije ove politi�ke stranke okon�an dobi-janjem rješenja od nadležnog mini-starstva. Predsjednik El�� i potpred-sjednik Buli� su se ovom prilikom zahvalili svima koji su dali doprinos u procesu formiranja i registracije

Bošnja�ke demokratske zajednice.BDZ je politi�ka partija koja �e se zala-gati za o�uvanje i a�rmaciju bošnja�kog identita u svjetlu duhovnih, moralnih, tradicionalnih i univerzalnih vrijedno-sti. Kao partija demokratskog centra, zalagat �emo se za vladavinu prava, razvoj demokratije i socijalne pravde – rekao je El�� i naglasio da je BDZ u proteklom periodu imala niz susreta sa stranim diplomatama, politi�kim partijama i dijasporom.Potpredsjednik Buli� je govorio o da-ljim koracima BDZ-a: Aktivnosti koje nas o�ekuju u predstoje�em periodu jesu fokusiranje na izgadnji strana�ke infra-strukture kao i formiranje odbora u svim sandža�kim gradovima.

NEDOSTOJNI POTOMCI

Skupština grada ni za obilje-žavanje 550 godina postojanja Novog Pazara osniva�a ovog grada nije udostojila time da gradskom trgu dodijeli njego-vo ime. Nakon niza me�usob-nih otpužbi Ugljaninovih i Lja-ji�evih odbornika i protivljenja odborenika Jedinstvene srpske liste, odluka o imenovanju gradskog trga nije usvojena.

ZAVRŠENA REGISTRACIJA

IZABRAN PREDSJEDNIK IZABRAN PREDSJEDNIK OMLADINEOMLADINE

SANDŽAK U SRCU NA RADIJU BIR

Svake subote u 18:00 h na frekfenciji radija BIR i putem interneta možete slušati specijalnu emisiju Sandžak u

srcu.

AGENCIJSKI RAPORT

5

ISTRAGA O ZLOUPOTREBI ISTRAGA O ZLOUPOTREBI ŽANDARMERIJEŽANDARMERIJE

Na redovnom zasjedanju Sabora IZ u Srbiji 23. 4. 2011. donijet je niz važnih odluka i upu�eni su brojni zahtjevi od kojih je najvažniji zahtjev nadležnim organima da sprovedu istragu o zlou-potrebi specijalne jedinice Žandarme-rije u Sandžaku, posebno na Hadžetu 4. 9. 2010. �lanovi Sabora jednogla-sno su zatražili obustavu zloupotrebe sudstva, tužilaštva, �nansijske polici-je i drugih inspekcijskih službi u re-presalijama protiv aktivista IZ.

TRANSCONFLICT ZA BNV

8. 4. 2011., predstavni-ci BKZ-a, predsjednik Jahja Fehratovi� i pot-predsjednik Skupštine Sead Ša�irovi�, primili su predstavnike lon-donske organizacije TransCon�ict – odjeljenje u Srbiji, izvršnog di-rektora Mirjanu Kosi� i lokalnog koordinatora Samida Šarenkapi�a. Transcon�ict želi podi-�i svijest gra�ana San-džaka o neophodnosti postojanja BNV-a za šta traži konkretnu pomo� BKZ-a.

TRIBINA O SANDŽAKU

U organizaciji Ambasade Au-strije i Historijskog arhiva u Podgorici je 12. 4. 2011. u Veli-koj sali rektorata Univerziteta Crne Gore održana tribina na temu Historijski procesi u San-džaku i Crnoj Gori pod Austrou-garskom. Skupu su prisustvovali ambasadori Austrije Martin Pammer, Njema�ke Peter Plate, Evropske komisije Leopold Ma-urer i Ma�arske Zoltan Csasar, kao i delegacija BNV-a u sasta-vu potpredsjednik Emir El�� i predsjednik IO Samir Tandir. Delegacija BNV-a je pozdravila održavanje ovakvih tribina i sa Ambasadom Austrije dogovo-rila saradnju na sli�nim projek-tima. El�� i Tandir upoznali su ambasadore s trenutnom situa-cijom u Sandžaku i aktuelnosti-ma oko BNV-a.

SRUŠEN SIMBOL GRADA

Jedan od simbola Rožaja Kula Kurtagi�a srušena je da bi se sagradio novi objekt. Op�in-ske vlasti, Zavi�ajni muzej „Gani�a kula“ i potomci gradi-telja Sulja Kurtagi�a šutnjom su odobrili ovaj kulturocid. Zbog neprocjenjive vrijednosti, Kurtagi�a kula je trebala dobiti status kulturno-historijskog spomenika, ali zbog ne-zainteresiranosti nadležnih organa do toga nije došlo.

CURI� MENADŽER16. 4. 2011. u Novom Pazaru je održana Skupština Gradskog odbora LDP-a, ko-joj su prisustvovali �edomir Jovanovi� i �lanovi najužeg rukovodstva LDP-a. U radnom dijelu Skupštine, izabran je Gradski odbor od 22 �lana, a za njego-vog menadžera izabran je dosadašnji povjerenik Enes Curi�, diplomirani in-ženjer gra�evine. Skupštini GrO LDP Novi Pazar pri-sustvovao je veliki broj gostiju iz politi�kih partija, javnog i društvenog života, predstavnici BNV-a, BKZ-a, Univerziteta, nevladinih organizacija, sindikata i veliki broj �lanova iz San-džaka, te karavana mladih LDP-a. Skupu su se isred LDP-a obratili �edomir Jovanovi�, Kenan Hajdarevi� i �or�o Žu-jovi�, a od gostiju potpredsjednik BNV Zehnija Buli�, pred-sjednik BKZ-a Jahja Fehratovi�, predsjednik BDZ-a Emir El��, predsjednik SNP-a Mirsad �erlek i predsjednica udruženja žena “Ana” Muradija Noki�.

VLASTI PROTIV BOŠNJA�KE ZASTAVEPrijepoljske vlasti ne dozvoljavaju da gra�ani Brodareva ista-knu svoju nacionalnu zastavu. Na javnim ustanovama, kao što su škola, pošta i policijska stanica, može se vidjeti isklju�ivo zastava Srbije. Prema srbijanskom ustavu, nacionalne manjine imaju pravo pored državne ista�i i nacionalnu zastavu.

Proslavi prve godišnjice Škole Kur’ana �asnog 8. 4. 2011., prisu-stvovao je veliki broj gostiju, pri-jatelja škole i vjernika. U aprilu 2010., Škola je sve�ano otvorena i ve� za nekoliko mjeseci dobi-la preko stotinu polaznika svih uzrasta u �etiri kategorije: u�enje harfova, tedžvida, Ame-džuza i cijelog Kur’ana.

Škola ima visoko-stru�ni kadar me�u kojima su jedan dok-tor nauka i �etiri ha-

�za, kao i veliki broj saradnika. Najuspješniji polaznici u svim ka-tegorijma dobili su priznjanja za postignut uspjeh. Na kraju sve�a-nosti prisutnima se obratio glav-ni muftija Muamer-ef. Zukorli� istakavši da se brinuo za Sandžak i Bošnjake sve dok u njemu nije bilo ha�za, jer je prostor bez ha-�za kao jetim.

PRVA PRVA GODIŠNJICA GODIŠNJICA

ŠKOLE ŠKOLE KUR’ANAKUR’ANA

NOVO NOVO RUKOVODSTVO RUKOVODSTVO

SABORA IZSABORA IZNa Konstituiraju�oj sjednici Sa-bora IZ u BiH, 2. 4. 2011. godine izabrano je novo rukovodstvo ovog najve�eg organa Islamske zajednice. Za predsjednika u narednom �etverogodišnjem mandatu izabran je Safet Softi�, a za pot-predsjednike prof. dr. Mevlud

Dudi� i dosadašnji predsjednik Edhem Bi�ak�i�. Imenovanjem prof. dr. Mevluda Dudi�a po prvi put u historiji sandža�ki Bošnjaci imaju pred-stavnika u rukovodstvu ovog važnog tijela IZ.

AMIR-AGIN HAN VLASNIŠTVO GRADA

Apelacioni sud u Kragujevcu presudio je da preduze�e AD “Lipa” preda u posjed Ami-ragin-han gradu Novom Pazaru. Sporni objekt je polovinom prošlog vijeka predat na koriš�enje tadašnjem Društvenom pre-duze�u “Lipa” i kao takav prije dvije godine prešao u vlasništvo kupca. Tužbe kojom se traži da ovaj objekt bude izuzet iz aukcijske

prodaje podnijeli su grad Novi Pa-zar i porodica Murtezi�, od koje je objekt i oduzet.

AGENCIJSKI RAPORT

6

28 godina se u Luksemburgu održava Me�unarodni festival migracija, kultura i gra�anstva. To je veoma zapažena i uvi-jek perfektno organizirana kulturna mani-festacija koja okuplja zna�ajna književna imena iz više zemalja. Nekoliko godina zaredom, na Festivalu u�estvuju pisci i izdava�i iz BiH i Sandžaka. Ove godine su se predstavili Fehim Kajevi�, Redžep Nurovi�, Isnam Talji�, Fahrudin Sinano-vi�, Goran Samardži�, Faiz Softi�, Safeta Osmi�i� i Sead Ramdedovi�.

DACI� NAPUSTIO CRNU GORU

Bivši grani�ar Enver Da-ci� sa suprugom i troje djece privremeno je na-pustio Crnu Goru jer je primio upozoravaju�i poziv. Prema rije�ima njegovog oca Sejdije, zvali su ga iz Podgorice, iz DB-a, i rekli da su nje-gov i životi njegove dje-

ce ugroženi i da se najhitnije skloni. Uprava policije demantira Daci�eve navode i tvrdi da su u toku akivnosti na izradi procjene ugroženosti porodice Daci�.

28. ME�UNARODNI FESTIVAL

LUKSEMBURG, 18-20. 3. 2011.

U�ESNICI 28. FESTIVALA IZ BIH I SANDŽAKA

BOMBE NA DUBINJU I DALJE AKTIVNE

Ni dvanaest godina nakon NATO bom-bardiranja SRJ, vojni aerodrom „Dubinje“ kod Sjenice nije o�iš�en od neeksplodira-nih bombi. Procjenjuje se da je bombama

zaga�eno nešto više od dva miliona m2 na podru�ju samog aerodroma i su-sjednog Vapskog polja. Ošte�eni ili potpuno porušeni hangari pretvoreni su u deponiju. Aerodrom je od centra Sjenice udaljen svega 2-3 km vazdušnom linijom i predstavlja stalnu potencijalnu opasnost. Nezvani�no, prostor je za-sut kasetnim, ali i klasi�nim avio-bombama. Ubrzo nakon bombardiranja, o�iš�ene su samo bombe vidljive na površini, ali se zna da ih u zemlji ima mnogo više.

U organizaciji BIRN-a i NDNV-a u Skupštini AP Vojvodine u Novome Sadu 12. 4. 2011. godine održana je Javna debata na temu Etni�ke zajed-nice izme�u zakonske potvrde i životne nevidljivosti. Na tribini su u�estvovali i predsjednik IO BNV-a Samir Tan-dir i predsjednik omladine BKZ-a Usame Zukorli�. Na skupu su uzeli u�eš�e i predstavnici vojvo�anskih vlasti, predstavnici Ministarstva za državnu upravu, lokalnu samou-

pravu i ljudska i manjinska prava, zamjenik zaštitnika gra�ana, povje-renik za ravnopravnost, predstavnici Helsinškog odbora za ljudska prava.

Saop�enjem za javnost Gradski odbor Sandža�ke narodne partije Beograda obavijestio je javnost da je kolektivno napustio ovu stranku i prešao u LDP �edomira Jovanovi�a. Razlozi razila-ženja sa SNP-om, prema potipisnici saop�enja Fikreti Suljevi�, su loša sa-radnja sa vrhom partije i pad rejtinga stranke. “Sandža�ka Narodna Partija

je nažalost još jedna u nizu sandža�-kih stranaka koja nema kapaciteta da u�ini ništa za Bošnjake, naro�ito za nas u Beogradu, jer je GrO imao za cilj ja�i i intenzivniji rad od o�ito osnovne ideje – da se rad Odbora is-klju�ivo zasniva na li�noj promociji postojanja Odbora samo na sajtu koji bi služio u reklamne svrhe postoja-nja ne�ega što nema ja�inu i koor-dinaciju me�u ljudima.“ – kaže se u sopa�enju gospo�e Suljevi�. Redak-cija Sandžaka je pokušavala stupiti u kontakt sa liderom SNP-a Mirsadom �erlekom, ali se on nekoliko dana nije javljao na telefon.

JAVNA DEBATA O ETNI�KIM ZAJEDNICAMA

KOLEKTIVNA BJEŽANIJA

Murat Salkovi� i još šesterica Bošnja-ka iz Trnave kod Novog Pazara po-novo su isprovocirani od strane Suda u Novom Pazaru. Glavni pretres u predmetu koji se vodi protiv njih zakazan je za 22. 4. 2011., tj. na Državni praznik – Veli-ki petak. Obzirom da toga dana sve državne ustanove ne rade, pretres je otkazan, ali bez blagovremenog oba-

vještavanja optuženih.Ovom uvredom se Bošnjacima šalje dis-kriminatorska poruka da su gra�ani dru-gog reda - kazao je advokat optuženih Sabahudin Hajdarevi�.Na vratima smo pro�itali obavještenje da je danas neradni dan. Ovo ne shvatamo nikako druga�ije nego kao provokaciju - kazao je Murat Salkovi� u ime optu-ženih.Da li se radi o neznanju državnih uposlenika o datumima državnih praznika ili o permanentnom provo-ciranju Bošnjaka? Kako god, žalosno je.

SUD NASTAVLJA PROVOKACIJE

Prema prijedlogu novog prostornog pla-na, koji je Gradska uprava dobila kao “donaciju”, a u koji je ekipa revije “San-džak” imala uvida, �ije se usvajanje o�e-kuje u skorije vrijeme, Novi Pazar je pro-glašen za “Spomeni�ko podru�je Starog Rasa sa Sopo�anima” i upisan kao takav u listu svjetske kulturne baštine.

Uvidom u prijedlog prostornog plana, stranac koji bi se preko njega htio upo-znati sa znamenitostima i historijom gra-da �iji je osnova� Gazi Isa-beg Ishakovi� došao bi do zaklju�ka da na prostoru Novog Pazara, kada su u pitanju “ne-pokretna dobra od izuzetnog zna�aja” postoje samo: 1. Stari Ras, 2. Manastir Sopo�ani, 3. Manastir �urdjevi stupovi,

4. Petrova crkva i 5. Novopazarska tvr-�ava sa Starom �aršijom kao spomenik “kasnosrednjovjekovnog (turskog) peri-oda. Nema ni jednog jedinog spomenika islamske kulture.

Od “nepokretnih kulturnih dobara od velikog zna�aja” postoje i mnoge lokacije za koje smo sigurni da ni ve�ina gra�a-na srpske nacionalnosti nikada nije �ula: 1. Jele�, 2. Sv. Dimitrije, 3. Sv. Nikola, 4. Lazarica, 5. Sv. Marinica, 6. Sv. Petra i Pavla, 7. Sv. Lazara, 7. Gradina, 8. Sv. Varvara, 9. Hamam, 10. Bogorodi�ina cr-kva, 11. Turisti�ki dom Sopo�ani, 12. Ne-kropola Deževa, 13. Gazilar, i 15. Parice.

Prema ovom prijedlogu, za veliko kul-turno dobro proglašen je hotel Sopo�a-

ni, koji je Vlada Srbije poklonila crkvi, a Altun alem džamije, Lejlek džamije i drugih ljepotica islamske kulture nema nigdje.

Ovo prakti�no zna�i da Novi Pazar po-stoji zahvaljuju�i manastiru Sopo�ani. Ako neko od Bošnjaka, na svome ima-nju, bude htio graditi i najmanju šupu, mora dobiti saglasnost Patrijaršije.

Da ovo nije sporadi�an incident svjedo�i i tvrdnja našeg izvora bliskog lokalnoj samoupravi u Novom Pazaru da je Odje-ljenje za Urbanizam grada Novog Paza-ra prije nekoliko godina dobilo dopis “iz Beograda” kojim se zabranjuje gradnja zgrada ve�ih od pet spratova kako se ne bi zaklanjao pogled na �ur�eve stupove.

Istraživa�ki tim SANDŽAKA

NOVIM PROSTORNIM PLANOM NOVOG PAZARA PREDVI�A SE:

ALTUN ALEM DŽAMIJA KULTURNO DOBRO PRAVOSLAVNE CRKVE

SKANDALOZNO

7

Bošnjaci su, pored Je-vreja, najviše puta bili žrtva genocidnih

projekata. Više od polovi-ne svih genocida nad nji-ma, desilo se na teritoriji Sandžaka.Kada je u pitanju istraži-vanje genocida i zlo�ina u Sandžaku, osim politi�kih kalkulacija (koje su uglav-nom rezultat zataškivanja i prikrivanja tragova), do sada nije bilo ozbiljnijih pokušaja institucionalnog istraživanja.Zahvaljuju�i saradnji In-ternacionalnog univerzi-teta i BKZ-a, 15. 4. 2011. godine potpisan je Ugo-

vor o osnivanju Instituta za prou�avanje genocida i zlo�ina �ime je Sandžak dobio još jednu instituciju od nacionalnog i op�eljud-skog zna�aja.Odlukom osniva�a, za di-rektora Instituta izabran je prof. dr. Admir Muratovi�, doktor sociologije i stru�-njak iz oblasti ljudskih prava.18. 4. 2011. godine u Veli-koj sali IUNP održana je promotivna tribina ovog Instituta koja je okupila zna�ajna svjetska imena iz oblasti zaštite ljudskih prava.Na skupu su se obratili: prof. dr. Smail �eki� iz Sa-

rajeva, direktor Instituta za istraživanje zlo�ina pro-tiv �ovje�nosti i me�una-rodnog prava; Dragoljub Todorovi�, poznati beo-gradski advokat i borac za ljudska prava; mr. Mario

Heinal iz Jerusalema, �lan Ekspertskog tima za istra-živanje genocida i izvje-stan period saradnik Jad Washema i direktor novo-osnovanog instituta prof. dr. Admir Muratovi�.

Skupu je trebao prisustvo-vati i direktor Instituta za historiju Kosova, prof. dr. Jusuf Bajraktari, ali je spri-je�en pre�i granicu. Profe-sor Bajraktari je direktoru Instituta poslao telegram podrške i �estitku, ukazu-ju�i na spremnost za sa-radnju, uz uvjerenje “da nikakve vješta�ke granice ne�e mo�i sprije�iti zajed-ni�ke projekte na dobro-bit bratskih naroda u cilju utvr�ivanja istine o zlo�i-nima”.U svojstvu doma�ina, prof. dr. Admir Murato-vi� je istakao da je Institut za istraživanje genocida i zlo�ina javna nau�na usta-nova koja �e se, po uzoru na sli�ne institucije u svi-jetu, baviti istraživanjem zlo�ina protiv mira, zlo�i-na genocida i drugih teš-kih povreda me�unarod-nog prava sa historijskog, pravnog, sociološkog, kri-minološkog, ekonomskog,

demografskog, psihološ-kog, politikološkog, kul-turološkog, medicinskog, ekološkog i drugih aspe-kata.Skup je završen obra�a-njem predsjednika IUNP-a i glavnog muftije Muamer-ef. Zukorli�a koji nije krio zadovoljstvo i ponos što Internacionalni univerzi-tet, pored svih napada ko-jima je izložen, ima snage do kraja implementirati svoju viziju i misiju obra-zovnog i nau�nog centra.Prednost rada Instituta pod okriljem Internacionalnog univerziteta je u �injenici da to obavezuje svakog ko se ho�e baviti nau�nim istraživanjem da ima na umu da genocid i zlo�in nemaju ime i prezime, i da nema ve�eg i manjeg zlo�ina u zavisnosti od na-cionalne, vjerske ili bilo koje druge pripadnosti zlo�inca i žrtve – poru�ili su osniva�i Instituta.

Salahudin FE

TI�

HRONIKA

SSaallaahhuuddiinnFFEEFFFFEE

TTEEEEII��

888

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

INSTITUT ZA ISTRAŽIVANJE GENOCIDA I ZLO�INA

Period pred popis pod-sje�ao je na predrefe-rendumsku atmosferu

2006. godine, a nezaposle-nost i teška materijalna si-tuacija opredijelila je više od 1100 mladih da konku-riraju za mjesto popisiva�a, kako bi bar malo popravili ku�ni budžet. Sam po�etak izbora popisiva�a krenuo je pogrešno. Umjesto da kriteriji budu obrazovanje i nezaposlenost, politi�ke partije su napravile dogo-vor i, shodno u�eš�u u lo-kalnoj vlasti, izabrale pred-vi�eni broj popisiva�a. Ako je neko i slu�ajno uklju�en u popisiva�e mimo volje lo-kalnih politi�ara, ubrzo je morao odu-stati jer u dobijenom popisnom krugu nije imao šta popisivati: u odre�enim mjestima nije uop�e bilo stanovništva, kao na primjer u Bukovici. Šta bi popi-siva� mogao evidentirati u bukovi�kim selima: Mo�evi�i, Stražice, �ejrenci, Planjsko, Madžari, Vukši�i, Klakorine, Mr�i�i... To je prvi razlog za odustaja-nje jednog broja popisiva�a, a takvih je bilo oko 20.

Zabilježen je i slu�aj kada je Vladimir An�eli� iz MZ Ševari u Pljevljima pu-stio psa koji je ujeo popisiva�icu Sami-ru Alibaši�. Policija je privela An�eli�a, ali nije poznato da li je uslijedila bilo kakva prijava.

Na popisu iz 2003., u Pljevljima se izja-snilo kao Bošnjak 2023 ili 5,48%, a kao

Musliman 3088 ili 8,36 % stanovnika. Nepojmljivo je da Pljevljacima treba edukacija o na�inu izjašnjavanja, pored �injenice da su Pljevlja 1576-1831. bila sjedište Hercegova�kog sandžaka ili da je �uveni pljevaljski muftija Šemsikadi� predvodio borbu protiv Austro-ugar-ske okupacije BiH. Danas se u Pljev-ljima naj�eš�e može �uti konstatacija: Šta ja imam sa Bosnom? Referendum o nezavisnosti Crne Gore dodatno je po-mutio i ono malo razuma Pljevljaka, koji su unaprijed poslušno i kada se to od njih ne traži masovno podržali ne-zavisnost CG te se sada u velikoj mjeri deklariraju kao Crnogorci. Gotovo se svi pljevljanski intelektualci iz lokalne vlasti i na visokim dužnostima u jav-nom sektoru deklariraju kao Crnogorci ili Muslimani. Jedan intelektualac na zna�ajnom položaju u lokalnoj upravi u Pljevljima govorio je sunarodnicima da nije važno kako �ete se izjašnjavati, ve� da vam je jezik crnogorski.

Tako�er, zabilježen je slu�aj jednog bra�nog para koji su se deklarirali kao Bošnjaci, a maloljetnu djecu upisali kao Crnogorci. Kad intelektualna elita po-stupa ovako, onda se postavlja pitanje kako �e se opredijeliti obi�an �ovjek i koliko je njegovo znanje o samome sebi. Desilo se i to da žensku osobu koja živi godinu dana u Sarajevu i deklarira se kao Bošnjakinja, popisiva� nije htio popisati, a drugu koja u Sarajevu živi tri godine i deklarira se kao Crnogorka uredno popiše. Saznajemo i da nekoli-ko bošnja�kih porodica nije popisano niti su im popisiva�i uop�e dolazili.

Jakub DURG

Jakub DURGUTTT

9

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

Popis stanovništva, doma�instava i stanova u Crnoj Gori je završen. 279 popisiva�a u pljevaljskoj op�ini su završili popis i popisne liste predali Monstatu na dalju obradu. Monstat je saop�io da je, na osnovu terenskih izvještaja, popisom

obuhva�en najve�i mogu�i broj doma�instava i da �e se rezultati saop�iti 15. 7. 2011.

POPISNE NEPRAVILNOSTI

Rezultati popisa �e zasigurno pokazati da su Bošnjaci još uvijek

nedovoljno samosvjestan narod i da im predstoji

dug period sazrijevanja. Svojim neznanjem najviše su kumovali da u Ustavu Crne Gore budu upisani

kao dva naroda – Bošnjaci i Muslimani.

SRBIJANSKI MUP NAORUŽAVAO SRBE

U PLJEVLJIMA“MUP Srbije je naoružavao gra�ane Pljevalja po�etkom 90-ih i kontroliralo paravojne formacije koje su sprovodi-le teror u tom gradu.” To je izjavio bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatovi� na sjed-nici VSO 7. 8. 1992. BH Dani su to otkrili iz sadržaja stenogra-ma s kog je Haški tribunal ski-nuo oznaku tajnosti. Bulatovi� je upozoravao vojno i državno rukovodstvo na situaciju u Pljevljima traže�i da se zausta-vi divljanje paravojnih forma-cija. On je tada, pozivaju�i se na podatke MUP-a Crne Gore, kazao da je Pljevljacima oružje stiglo iz Beograda: „Imamo �i-njenicu da je otprilike 350 cije-vi podijeljeno od strane MUP-a Srbije gra�anima Pljevalja, da ima najsavremenijih puš-komitraljeza – osam ili devet, da se pripadnici tih formacija apsolutno ne osje�aju dužnim ni prema vlastima ni prema organima R Crne Gore, a ni prema vojnim vlastima... Da budemo iskreni, nama su te paravojne formacije jedno vri-jeme trebale, a sada predstav-ljaju veliki balast i poteško�u. Sada su ti ljudi promijenili ta-bor, sada je to neka Šešeljeva vojska.“ Sjednica VSO održa-vala se baš kada su u Pljevlji-ma paravojne formacije “voj-vode” Milike-�eka Da�evi�a sijale strah. Naoružani vojnici i civili bili su svakodnevica, a bombe su bacane na 24 radnje Bošnjaka. Sjednici su prisu-stvovali tadašnji predsjednik Vlade Milo �ukanovi�, po-kojni Pavle Bulatovi�, mini-star odbrane, predsjednik SRJ Dobrica osi�, na�elnik Gene-ralštaba Vojske Života Pani�, Pavle Strugar, komandant 2. Armije stacionirane u Crnoj Gori i ministar policije Srbije Zoran Sokolovi�.

Bra�a Nermin (36) i Muhamed (30) Numanovi� iz Ribari�a, kako kažu mještani i komšije, 16. 3. 2., vršili su radove u svojoj avliji, gdje se nalazi i kahva u kojoj su sjedili kada im je iznenada patrola PU Tu-tin zastala pokraj ku�e. Numanovi-�i, kako kažu, nisu prekršili zakon, jer su izvodili radove na vlastitom zemljištu uz posjedovanje dozvole za izgradnju dobijene od nadležnih op�inskih organa u Tutinu. Iz razgo-vora s mještanima, saznajemo da je u pitanju izgradnja hajrat-�esme za njihovog amidžu i �itavo Ribari�e. Jedan od mještana je naglasio da je �esma namjenski pravljena za uzi-manje abdesta, jer je u blizini dža-mija.

Prema rije�ima Muljazima Rami�e-vi�a, žitelja Ribari�a i o�evica doga-�aja, �etiri nepoznata lica iz pravca Tutina stigla su autom u Ribari�e. Numanovi�i su izišli iz kahve da vide šta žele. Rami�evi� dalje kaže: Ja sam za štandom pored kahve proda-vao reviju Sandžak, vidio sam sve šta se dešavalo. Prvi je izašao Muhamed. Iz razgovora sam saznao da je rije� o inspekciji. Dugo su razgovarali. Zatim je izašao i Nermin. Razgovor je postao malo druk�iji, jer su se po�eli rasprav-ljati. U jednom momentu sam za�uo starijeg Numanovi�a kako vi�e jednom od službenih lica: “Ma ko si ti da mi tražiš 1000 eura!” Iza toga je napetost splahla. Službena lica su sjela u auto i zaputila se nazad ka Tutinu. Nije proš-lo ni petnaest minuta, stigla je policija da ih hapsi. Sve nas je zbunilo kada smo vidjeli da ih hapse, jer hajrat-�esmu Nu-manovi�i prave na svom zemljištu. Oni su trebali ostati samo 48 sati u pritvoru. Uop�e nema smisla i ne znamo koji je razlog što su ih od 16. 3. do 14. 4. 2011. držali pritvorene.

Dan poslije ovog doga�aja, PU Novi Pazar izdala je sap�enje za javnost u kom stoji da su Numanovi�i prive-deni zbog osnova sumnje da su izvr-šili krivi�no djelo – napad na službe-no lice u vršenju službene dužnosti, te da su vršili gra�evinske radove bez potrebne dokumentacije.

Prije nego smo pri�ali s mještanima, uputili smo zahtjev za razgovor na-�elniku PU Novi Pazar Draganu Ter-zi�u. Zahtjev je poslat 18. 3. 2011., a

odgovor od Informativne službe PU Novi Pazar dobijen je 24. 3. 2011. U njemu se kaže da je PU Novi Pazar obavijestila javnost putem saop�e-nja, te da nisu u mogu�nosti govoriti detaljnije o tom slu�aju, upu�uju�i nas na istražnog sudiju Osnovnog suda u Novom Pazaru.

Žitelji Ribari�a tako�er govore da se jasno �ulo kako jedan od �etverice službenika nudi Numanovi�ima da plate 1000 eura da im ne bi obustav-ljali radove. Tako�er, navode da se uop�e ne radi o ilegalnoj izgradnji hajrat-�esme nego je politika izgleda umiješala prste, jer su Numanovi�i simpatizeri BKZ-a. Odveli su ih uz optužbu da vrše radove bez dozvo-le. Kada su uvidjeli da je to dezinfor-macija, u saop�enju su naveli da se radi o napadu na službeno lice.

Numanovi�i su nezakonito držani u pritvoru skoro mjesec dana, uz pri-jetnje pojedinaca iz redova istražnih sudskih organa i pojedinih advokata službeno zaduženih za ovaj slu�aj da �e im produžiti pritvor na još mjesec dana ukoliko im ne plate 5000 eura.

Pravovremenom akcijom advokat-skog tima Odbora za zaštitu ljud-skih prava i sloboda BNV-a iz ne-zakonitog pritvora da se brane sa slobode pušteni su bra�a Numano-vi�i. Odbor za ljudska prava BNV-a �e nastaviti pomno pratiti tok ovog sudskog postupka kako bi protekao bez ikakvih malverzacija i nezakoni-tih radnji.

REKETIRAJU I HAPSE GRADITELJE HAJRATA

Amela SEJDIN

OVI�

A

10

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

IZUZE�E SUDIJE DIMITRIJEVI�A

Advokatski tim Odbora za zaštitu ljud-skih prava i sloboda BNV-a ostvario je još jednu pobjedu u procesu raskrinka-vanja montiranih procesa koji se pod pritiskom pojedinaca iz lokalne samo-uprave i režima u Beogradu vode pred Osnovnim sudom u Novom Pazaru.

Sud u Novom Pazaru je, postupaju�i po prigovoru advokata Sabahudina Hajda-revi�a branioca prof. dr. Admira Mura-tovi�a, donio odluku o izuze�u sudije Dragana Dimitrijevi�a zbog niza nepra-vilnosti koje su obilježile postupak, od toga da nije uputio navodno okrivljene na njihovo pravo na službenu upotrebu bosanskog jezika, kao i to da je posljed-nje ro�ište tendenciozno zakazao 1. 4. 2011. u 13 h u vrijeme džuma-namaza, �ime je prekršeno osnovno ljudsko pra-vo na upražnjavanje vjere.

BRA�A NUMANOVI�: META NAPADA ZBOG IZGRADNJE HAJRATA I PODRŠKE BKZ-U

Kao nigdje u svijetu, u No-vom Pazaru se dešavaju strašne stvari. Privatizacija vakufa i kulturno-histo-rijskih spomenika pred-stavlja kulturocid preko koga pojedini tajkunu žele ostvariti li�nu korist. Me�u njima prednja�i vlasnik AD „Lipa“ erim Šemsovi�, koji je u svekolikoj pohle-pi i želji da „zarobi“ i kupi sve što se može i ne može digao ruku na kulturne, hi-storijske, vakufske, privat-ne, društvene i sve mogu�e objekte i dobra. U objektiv-nim medijima i prethod-nim brojevima Sandžaka imali ste se prilike upoznati s namjerama, karakterom i vokabularom erima Šem-sovi�a, tako da ga ne želi-mo više reklamirati.

Prodaja LIPE26. 6. 2009., na aukciji u Beogradu, Lipa je prodata Hasniji Šemsovi� (supruzi erima Šemsovi�a) za 127 miliona dinara, iako pored hotela „Vrbak“ u centru Novog Pazara posjeduje još 14 objekata s ukupno 11.500 m2.

U sastavu ovog preduze�a funkcionirala su tri objek-ta od najve�eg kulturnog i vjerskog zna�aja: Novopa-zarska banja, Amiragin han i Bezistan na Bedemu. IZ i polagaoci prava na druga dva objekta podnijeli su urednu dokumentaciju da se radi o objektima od kul-turnog i historijskog zna�a-ja te da se isti trebaju izuze-ti iz privatizacije. Me�utim, to nije u�injeno.

Banja je VakufPored mnogobrojnih obe-�anja gospodina Šemsovi�a da �e IZ vratiti Novopazar-sku banju, to nikada nije u�inio.

23. 7. 2010., na staroj Novo-pazarskoj banji obrušio se krov. Uzrok obrušavanja je krajnje neodgovorno pona-šanje tadašnjih zakupaca. Kako bi sprije�ila dalje pro-padanje i urušavanje ovog veoma važnog objekta, IZ je 24. 6. 2010. kona�no pre-uzela ovaj objekt.

Amiragin HanAmiragin han je kulturno-historijski spomenik iz 18. vijeka. Nacionaliziran je 1959., kao poslovni prostor ve�i od 70 km2 . Poslije Dru-gog svjetskog rata stavljen je pod zaštitu države, a za-tim je ustupljen na koriš�e-nje tadašnjem DP “Lipa”.

Adem Murtezi� tvrdi da ima potpunu dokumenta-ciju da se radi o vlasništvu njegovih predaka Amira i aka Hadžifejzi�a. On je, prije nego je aukcijskom farsom han prodat Šem-sovi�u, upozoravao tadaš-njeg direktora Lipe Emina Raždaginjca da izuzme Han iz privatizacije. Iako je dobio potvrdu iz Agencije za privatizaciju da je objekt izuzet iz aukcijske prodaje, desilo se suprotno. Potom je o sudbini odlu�ivao Ape-lacioni sud u Kragujevcu. Donijeta je presuda kojom se Amiragin-han vra�a Gradskoj upravi Novi Pa-zar.

Mada je spašen od tajkun-ske ruke, prema Murtezi�u, Han nije vra�en pravom vlasniku. Murtezi� je u raz-govoru za reviju Sandžak kazao da je od Gradske uprave tražio pomo� da se Han izuzme iz privatizaci-je, ali je dobio odgovor da ih Han ne zanima, te da �e u koliko dobije presudu u korist grada dobiti Han na koriš�enje.

„Ademe, ako dobiješ Han dat �emo ti ga.“ Dobio sam pre-sudu, ali sada niko u Grad-skoj upravi ne�e da me primi. Nekoliko puta sam zakazivao sastanak sa gradona�elnikom, ali uvijek ima neka pre�a po-sla. Nailazim na nerazumi-jevanje. Tražim da mi daju ono što je moje na koriš�enje. Pla�at �u zakupninu dok se ne izglasa Zakon o denacionali-zaciji, nakon �ega �u podnijet dokumentaciju da mi se vrati Amiragin han – kaže Adem Murtezi�. On nam je govo-rio i o sukobima sa Šemso-vi�em koji mu je, kako tvr-di, nekoliko puta prijetio:

Mislim da je taj �erim Šemso-vi� najve�i prevarant u Paza-ru. Njega treba hitno uhapsit. On radi na uštrp ove �aršije i ljudi. Otima tu�e. Oteto je prokleto. E, moje ne�e uzet. Ja sam dobio presudu. Sada je na gradu da se dogovorimo. Ako ni to ne uspije, ja �u se i dalje boriti u ime Allaha. Terat �u sve do Strazbura, dat �u mak-simum od sebe. A ako odemo u Strazbur, ne�e ih okrpit ni onu zgradu Gradske uprave da prodaju da mi plate troško-ve. Treba da sjednu sa svima da razgovaraju. Da se Vakuf vrati IZ, da se nama svima vrati ono što je naše.

U namjeri da odbrani dje-dovinu, Adem je vrlo odlu-�an: Ne bojim se nikoga. Mene su napadali �erim i njegovi tjelohranitelji pet-šest puta. Zbog toga sam doživio tri in-farkta. Operiran sam, bolestan sam �ovjek, ali ne�u odustat. Kur’an mi dozvoljava da svoj imetak branim i životom, i ja �u ga branit.

BezistanBezistan na Bedemu je izu-zet iz privatizacije i predat u vlasništvo JKP „�isto-�a“. Oni su ga ugovornim

sporazumom na koriš�e-nje ustupili Ersanu �eliju. Me�utim, i pored potpune dokumentacije, Šemsovi� tužbom pokušava i taj kul-turno-historijski spomenik staviti pod svoju �izmu.

Sudija �or�e Goji� u pred-metu PUTTST „Lipa“ pro-tiv Ersana �elija donio je zaklju�ak po kojem �e se �eli prinudno iseliti iz po-slovnog prostora – zgrade, uz asistenciju policije, 20. 4. 2011. u 10 h. Iako protiv zaklju�ka nije bila dozvo-ljena žalba, 19. 4. 2011., sud ipak odustaje od iseljenja i donosi novo rješenje o ise-ljenju iz poslovnog prostora, i to bez asistencije policije, što ne obuhva�a Bezistan Bar.

�eli se uspio osloboditi ovog napada, pitamo se kada �e se narod Novog Pazara osloboditi strvinara koji želi Pazar pod nogama.

Pitamo sve nadležne da li �e dozvoliti da kultur-no-historijsko dobro bude dato pohlepnim pojedin-cima? Da li se kulturni identitet jednoga naroda može pozajmiti, pokloni-ti ili prodati pojedincima. Vakufname jasno kažu da se javna dobra ne mogu prodati, pokloniti niti na bilo koji na�in otu�iti. Naša je obaveza da svoje kultur-no-historijske spomenike branimo, ako ve� državni sistem ne fukncionira ili je korumpiran. Ako dozvo-limo da nam se kulturna i historijska baština proda, onda smo dozvolili da se naš identitet prodaje – a to je nešto što nema cijenu. Ako dozvolimo da nam to otmu, njihov sljede�i korak �e vjerovatno biti džamijski haremi ili nešto još svetije. 11

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

OTIMA�INA VAKUFA I KULTURNO-HISTORIJSKIH SPOMENIKA

OTETO – PROKLETOPROKLETOHRONIKANovopazarska banjaNovopazarska banja Amir-agin hanAmir-agin han Bezistan na BedemuBezistan na Bedemu

POŠTA U SLUŽBI UDBE

Poštanske usluge moraju biti u skladu

sa zakonom, op�im i posebnim uvjetima za

obavljanje poštanskih usluga i u skladu sa me�unarodnim konvencijama, ugovorima, sporazumima i drugim ak-tima. Poštanske usluge obu-hva�aju prijem, prijenos i uru�enje poštanskih pošilja-ka. Na adresu BKZ-a stigla je pošiljka Evropskog suda za

ljudska prava u vezi s pred-metom Ljiljan radija u kojoj poslati akti nisu u potpunosti prispjeli: nedostaju naljepni-ce sa bar-kodovima. Pored toga, pošiljka je kasinila 41 dan. Višenedjeljno zadrža-vanje službene pošiljke i be-spravno otu�ivanje dijelova iste nanijelo je veliku štetu predmetu koji BKZ vodi pro-tiv RRA-a pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Sva je prilika da su tajne službe uplele svo-je prste. Svaki vid pokušaja da se zloupotrebom vlasti ograni�i sloboda gra�ana predstavlja atak na ljudsko

dostojanstvo. Koncept koji protežira državna vlast u ci-lju pritiska i onemogu�avanja komuniciranja sa me�una-rodnim organizacijama, usli-jed konstantne diskriminacije bošnja�kog naroda od strane državnog režima, jeste poku-šaj prikrivanja nezakonitog postupanja istih.

Ljudska prava zajem�ena Ustavom trebaju biti garant

�ovjekovoj slobodi i ostva-renju najviših vrijednosti. Zakonom se može propisati na�in ostvarivanja ovih pra-va samo ako je to Ustavom izri�ito predvi�eno ili ako je to neophodno za ostvarenje pojedinog prava zbog njego-ve prirode, pri �emu zakon ni u kom slu�aju ne smije uticati na suštinu zajem�enog pra-va. Pravdu kojoj težimo nije trenutno mogu�e pred dr-žavnim organima ove zemlje ostvariti, pogotovu je to jasno poslije ovakvih pokušaja da se prikrije odnos državne aparature prema bošnja�kom narodu.

Na prvenstvu Srbi-je za sve kategorije i uzraste održanom u Loznici 28-30. 4. 2011. pioniri Bok-serskog kluba „Novi Pazar“ u konkuren-ciji izme�u 226 ta-kmi�ara osvojili su dvije zlatne i jednu bronzanu medalju. Ubejd Dudi� je po drugi put za redom osvojio titulu prvaka Srbije, ovoga puta u

kategoriji 35-37 kg, po-bjedivši apsolutnog fa-vorita i prošlogodišnjeg prvaka u ovoj kategoriji nokautom u tre�oj run-di. Pored toga, Ubejd je proglašen za najboljeg pionira u svim katego-rijama. Uz Ubejda, pu-leni trenerskog tandema Esad Beširovi� i Izet Lu-ka� opravdali su dobi-jenu šansu: Arif �maj-�anin osvojivši zlatnu, Abid �maj�anin bronza-

nu medalju.

Uspjeh je utoliko ve�i što ovi mladi šampioni nema-ju nikakvu podršku grad-skih vlasti. Sva putovanja na takmi�enja �nansiraju sami ili uz podršku pri-jatelja. Ne posjeduju ni osnovne uvjete za rad, �ak posu�uju opremu (kacige i rukavice) od drugih ta-kmi�ara. Njima svaka �ast, a gradskim vlastima crn obraz.

POKRADENA POŠTABošnja�ka kulturna zajednica je uputila pismo Sekretarija-tu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu kojim ga obavještava da je njihova pošiljka BKZ-u stigla sa 41 dan zakašnjenja i da iz iste nedostaju bitni dijelovi. Tako�er, BKZ je poslala pismo generalnom direktoru JP PTT Sao-bra�aj Srbije u kom zahtijeva da se naljepnice s bar-kodo-vima koje nedostaju u pošiljci Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u najkra�em roku vrate primaocu i da se prona�u i procesuiraju po�inioci ovog krivi�nog djela.

MESTO PRIDJEVA U IMENU NASELJAILI

ŠTO ŽENE IMAJU PUN�U�uo jesam za Novu Varoš, Novi Sad, Gornje Pa-ljevo, Donje Sebe�evo, Mali Zvornik. Skoro jedna, reklo bi se u�ena žena, veli Varoš Mala. Kažem joj Varoš mahala. Ne, veli mi, malko i uvrije�ena, nije to naziv mahale nego naziv posebnog grada.

- Kako more da bide Varoš Mala usred šeher Paza-ra? �erkez mahala je podalje od �aršije pa poseb-na varoš nije. Bogami ti se, koleginice, h zaturilo pa si pose�la. Varoš mahala, �erkez mahala. Mahala vazda na kraju imena bila i ostala. Ko i sokak: Ma-sli sokak, Ho�anski sokak. A kad ima više mahala i sokaka u skupu, tad ti je to, �ora, naselje. Sve ove mahale i sokaci, ulice i naselja – sve ti je to moj i tvoj Novi Pazar.

A Varoš mahala bila hasul ko ovo ti, gradska ma-hala, doterena i uredna, držala se na bobak, pa se vazda varošila jer joj je prva komšinica bila �aršija. A i seoska mahala se jednako sprema i namešta.

Mesto prideva najbolje se uz osmeh prima. Mala ili mahala pitanje je sad.

METATEZA Z i J i ZAMENA V slovom FILI

JARE�A BRADA I KOJZI REPBila jedna kojza i davala kojzu vrniku. Ofca, kozina cimerka iz tora, �eznula za jednim rogatim ofnom iz roda ofaca iz tu�e livade. Ovaj hrsuz od ofna po-�eo da hara u livadu kojzine drugarice. Jarac je bio ljubomoran, jer je njegova �ulja prestajala da brsti kad tu�inac presko�i vazda upaljenu, a tih dana is-klju�enu, crvenu me�u. U�inilo bi mu se da je �uljin rep malko podignutiji i zašiljeniji nego obi�no. Jarac neki put po�eša bradu, pa se za dan-dva uputi k pa-stiru da mu dobro zašilji rogove. Pastir je imao do-bru i namaknutu britvu, ali nije imao ovna, pa mu godila pohara.

Nasihatio pastir jarca da se ne oštri na tu�a posla, pogotovo na posla te vrste. Jarac živodarc, živ pe�en nedope�en, živ klan nedoklan – osta na livadi oštren nedooštren. Pade i ovan, živ strižen nedostrižen.

Nakon ovoga, kojza se nešto pobrkala, pa su jarad i �eljad bila suhotna cipcijelo ljeto. Ovan ili jarac pi-tanje je sad. Pobrkala se i ofca, za nju nije bilo dvo-umice.

Zehnija Buli�

Ferid BULI�

F

HRONIKA ODGONE

12

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

MEDALJE ZA SANDŽAK

DVOSTRUKI ŠAMPION UBEJD DUDI�: OVE MEDALJE SU ZA SANDŽAK

HRONIKA

Dženita NICEVI

Dženita NICEVI��

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

13

IZGRADNJA PREDAJNIKA U PODBIJELJU

U fokusu sandža�ke javnosti našla se informacija o postavljenju bazne stanice Tele-koma Srbije u novopazarskom prigradskom naselju Podbijelje. Takva vijest izazvala je burne reakcije. Mještani smatraju da �e im predajnik ugroziti zdravlje i tvrde da je ošte-�eno staro šehidsko mezarje, predstavnici Telekoma Srbije kažu da repetitor ne�e ugroziti njihovo zdravlje i da �e, ukoliko se ne dokaže postojanje mezarja, podnijeti krivi�ne prijave

protiv onih koji tvrde suprotno.

Mještani Podbijelja su peticijom za-tražili od Gradske

uprave i Telekoma Srbije da zaustave radove na iz-gradnji bazne stanice za internet, mobilnu i �ksnu telefoniju u njihovom na-selju, tvrde�i da �e postav-ljanje predajnika ugroziti zdravlje njihovih porodica i naštetiti netaknutoj priro-di ovog kraja. Oni, tako�er, isti�u da �e, ukoliko Te-lekom Srbija postavi pre-dajnik, biti primorani da napuste ognjišta i presele se ispred zgrade Gradske uprave.Mi im poru�ujemo da �emo se boriti do kraja i da ne�emo dozvoliti izgradnju predajni-ka niti da nam raskopaju še-hidsko mezarje, a op�inskim organima poru�ujemo da im je bolje da vode brigu o svojim gra�anima umjesto što koriste svaku priliku da nas prodaju – kažu mještani.Vlasnik sporne parcele Ismail Islamovi� kaže da su predstavnici svih rele-vantnih institucija dolazili da provjere teren i mogu�-nosti izgradnje predajnika, nakon �ega je od istih dobi-jena dozvola za izgradnju. Gospodinu Islamovi�u nije jasno zbog �ega se mješta-ni protive izgradnji, jer on sam ne bi pristao na tako nešto da �e se ugroziti nji-hovo zdravlje. On tako�er

odgovorno tvrdi da mezarja tu nema i kaže da �e, ukoliko nadležni otkriju i jednu ljudsku kost, stopirati izgrad-nju bazne stanice: Ja sam ustupio tu parcelu iz ljud-skih i humanih razloga jer je signal mobilne telefonije u naselju Novopazarska banja izuzetno loš. Zbog njih sam to uradio, a ne da bih nekome u�inio štetu ili za svoju li�nu dobit.Predstavnici lokalne samouprave Novog Pa-zara naglašavaju da pre-dajnik nije štetan i da je

to potvrdila komisija koju su sa�injavali stru�njaci iz te oblasti. Ministar za ži-votnu sredinu i prostorno planiranje Oliver Duli� isti-�e da predajnik treba da se postavi za dobrobit Novog Pazara i naglašava da gra-�ani treba prvo dobro da se informiraju prije nego kre-nu s protestima.Pored ugrožavanja zdrav-lja, izgradnja bazne stani-ce ima i drugu dimenziju. Mještani tvrde da su oskr-navljena dva mezara. A da li se zaista radi o skr-navljenju, na lice mje-sta došli su da utvrde predstavnici Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, Odbora za zašti-tu ljudskih prava i slo-boda BNV-a i BKZ-a.Da budem jasan, ovdje se radi o nišanima. I na osnovu svjedo�enja ljudi koji žive ovdje, jasno se vidi da su ovdje bili me-zarovi – rekao je glavni imam Medžlisa Novi Pazar Enver-ef Omero-vi�.Mi �emo u�initi sve da ljudi koji žive u ovom naselju dobiju sve što im zakonom pripada. Niko nema prava da na bilo koji na�in ugrožava zdravlje ljudi, niti skrnavi šehid-sko mezarje – naglasio je predstavnik Odbora

za zaštitu ljudskih prava i sloboda BNV-a Ferid Buli�.Uputit �emo protestna pisma lokalnim i republi�kim vla-stima da, ukoliko se utvrdi da je bilo skrnavljenja mezarja, zaustave radove na izgrad-nji bazne stanice za internet, mobilnu i �ksnu telefoniju in-vestitora preduze�a Telekom Srbija – isti�e predsjednik BKZ-a Jahja Fehratovi�.Predstavnici Telekoma Sr-bija tvrde da predajnik nije štetan i da �e gra�ani mora-ti dokazati sve optužbe na ra�un investitora. Onaj koji je to napisao neka pribavi do-kaze da je Telekom oskrnavio bilo koji grob i da �e ovo što mi radimo negativno uticati na zdravlje mještana. U suprot-nom, ukoliko i dalje budu vrši-li opstrukcije, krivi�ne prijave podnijet �emo protiv onih koji u javnost plasiraju neprovere-ne informacije – kaže Dušan Damnjanovi� it Telekoma.Povodom ovog slu�aja, oglasile su se i pojedine politi�ke partije koje su po-držale zahtjeve mještana Podbijelja.

GUSINJEGusinje je staro naselje.

Osnovala su ga ilirska plemena Pirusti i Auta-

rijati. Od postanka pa do 1913., imalo je razvijenu trgovinu, za-natstvo, poljoprivredu. Bilo je upravni i administrativni cen-tar 350 godina. Sjedište paša, kajmakama, muteselima, bego-va, aga, kadiluka, kaze, kapeta-nije, krajine. Op�inski centar do 1956. godine.U XIV stolje�u u Gusinju je po-stojala Dubrova�ka kolonija. Po�etkom XVII stolje�a Koto-ranin Marjan Bolica je zapisao: „Zapovjednik ovog mjesta je Veli-beg, ima 550 ku�a, 85 du-�ana, 4 hana, 3 džamije, 5 mek-teba.”Od polovine XVII stolje�a do 1912. pod gusinjsku vlast podpadaju: Plav, Murina, An-drijevica, Berane, Rožaje, jedno vrijeme Podgorica i neki dijelo-vi sjeverne Albanije.Turski histori�ari Rifat Baša i Salih Akaj 1852. godine pišu: Gusinje je velika kasaba. Ima 1500 ku�a, 5 džamija, 8 mekteba, 1 me-dresu, 352 du�ana, 7 hanova, 27 kahve�ajnica. Zapovjednik kasabe je Ali-beg Šabanagi�.Francuski konzul Ekar u Ska-dru, juna 1859. godine posjetio je Gusinje i zapisao: U varoš Gu-sinju ima 350 du�ana, 5 džamija, 7 hanova, a na �epencima espap svakojakih svila i kadifa, kahva i še�er, anterije i �usteci, palte, šor-te, �ev�iri, sablje, male prizrenske puške, skadarske šamije i testije, svega i sva�ega i za svakog.Prema podacima Miloša Veli-mirovi�a, 1893. godine Gusi-nje ima 1600 ku�a, 5 džamija, 4 hana, 240 du�ana, ruždiju, 1 medresu i 7 mekteba. Gusinje sa okolinom broji 23804 stanov-nika.1906-1908. godine Jovan Cvi-ji� sa studentima Beogradskog univerziteta izvršio je popis sta-novništva sandža�kih gradova i utvrdio da Gusinje ima 6202, Sjenica 3882, Pljevlja 3895, Bi-jelo Polje 3452, Prijepolje 3895, Berane 2947, Rožaje 2523, Nova Varoš 2707, Plav 2450, Podgori-ca 4120 i Novi Pazar 13847 sta-novnika.Od 1913. Gusinje je krajnja pe-riferna ta�ka, izvan osnovnih razvojnih tokova u Crnoj Gori. Punih 100 godina stanovnici Gusinja se neprestanom iselja-vanju.

Rizo Gruda

Trg Isa-bega Ishakovi�aTrg Isa-bega Ishakovi�aNovi PazarNovi Pazar

020/337-870020/337-870

ETALJKE

HRONIKA

Sandža�ka as

ocija

cija n

ovin

ara

SSaannddžždd aažžžž ��kkaakkkkaass

oossccoo

iijjaacciiijj

aa nnoovvoooo

iinnnnaarr

aa

1414

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

Svi�alo se to nekome ili ne, Tv-Jedinstvo �e uvijek biti na

strani ovog napa�enog naroda. Uvijek �emo otvoreno pri�ati o pro-blemima radnika i obi�-nog gra�anina... Ne�emo dozvoliti da nas napadi lokalne vlasti Novog Pa-zara sputavaju i zausta-ve u borbi za nezavisno, objektivno i profesional-no izvještavanje o pro-blemima i borbi za goli život gra�ana našeg kra-ja - kažu novinari TV Jedinstvo.

TV Jedinstvo emitira program pu-nih 14 godina. Prva je televizija na podru�ju Sandžaka. Tokom svog po-stojanja, uvijek je od strane gradskih vlasti sputavana, provocirana i poni-žavana. Razlozi za takvo ponašanje svih gradskih struktura leže u �injeni-ci da je TV Jedinstvo uvijek objektiv-no izvještavalo o životu, problemima i mukama gra�ana novopazarskog kraja.

Za vrijeme vlasti SDA Sandžaka, TV Jedinstvo je uvijek bilo meta napada zbog objavljivanja informacija o tadaš-njoj opoziciji. Snagu da istraje u borbi za objektivno informiranje, davali su joj gledaoci koji su uvijek bili na stra-ni nezavisnog elektronskog medija. Mnogo puta su ekipe TV Jedinstvo iz-ba�ena s tog „famoznog“ tre�eg spra-ta Gradske uprave.

Kada se prije tri godine promijenila gradska vlast, TV Jedinstvo je mislilo da je s napadima na profesionalno no-vinarstvo gotovo. Me�utim, novinari te medijske ku�e, koja je dugogodišnji �lan ANEM-a, grdno su se prevarili. U po�etku je sve bilo super. Nova vlast DS-a i SDP-a, imala je fer i korektan odnos prema njemu. Ipak, kada su novinari TV Jedinstvo po�eli iznositi u javnost probleme radnika i obi�nih ljudi, lokalne vlasti su se okomile na njega. Što bi naš narod rekao, bilo je to zatišje pred buru... Prvo je poništen Protokol o saradnji Gradske uprave Novog Pazara i TV Jedinstvo. Cijeli slu�aj je dospio na Sud. Poslije toga, po�eli su verbalni napadi na novinar-ske ekipe TV Jedinstvo. Podršku da nastave u borbi za objektivno i pro-fesionalno novinarstvo TV-Jedisntvu

davali su mnogobrojne organizacije, poput NUNS-a, OEBS-a, vjerskih in-stitucija i politi�kih stranaka. NUNS je tražio da se predstavnici gradskih vlasti u Novom Pazaru kazne zbog napada.

Posljednji u nizu napada na TV Jedin-stvo desio se od strane SDP-a koja je u saop�enju za javnost „podsjetila“ uredništvo na Zakon o javnom infor-miranju, isti�u�i da je ta medijska ku�a bila dužna objaviti njihovo saop�enje. Da poznaje Zakon o javnom informi-ranju, SDP Rasima Ljaji�a bi znala da nijedan medij nije dužan objaviti bilo �ije saop�enje, pa ni njihovo. Ono što je speci��no u ovom posljednjem na-padu, jeste �injenica da je TV Jedin-stvo objavilo njihovo saop�enje... No, izgleda da oni nisu to vidjeli ili imaju osobu koja im servira pogrešne infor-macije.

NAPADI NA TV JEDINSTVO

POPISI U CRNOJ GORI I NA KOSOVU

Preliminarni rezultati popisa stanovništva u Crnoj Gori bit �e poznati tek polovicom jula. Broj-ne politi�ke, kulturne i druge organizacije ukazivale su na niz

nepravilnosti koje su se dešava-le na terenu. Me�u zamjerkama naj�eš�e se navodi zabranjivanje gra�anima da se izjašnjavaju dalje od 6-tog pitanja sa popi-snice, odnosno da se izjasne o nacionalnoj, vjerskoj i jezi�koj pripadnosti, iako je takav na�in popisivanja predvi�en samo za one koji su iz CG odsutni godinu i duže. Ovaj popis je od izuzet-ne važnosti jer �e od brojnosti pripadnika odre�enog naroda zavisiti zastupljenost u instituci-jama, zapošljavanje, školovanje i informiranje.

Prema preliminarnim rezultatima popisa na Kosovu je manje od dva miliona stanovnika, dok je broj Kosovara u dijaspori oko 800.000, kažu predstavnici Zavoda za statistiku Kosova (ZSK). Pre-ma rije�ima predstavnika ovog zavoda, na popisu se odazvalo skoro sto odsto stanovnika, sa izuzetkom sjevera zemlje. Iako je zvani�no proces popisa trebalo da se završi 15. aprila, odlukom nadležne komisije ,on je u nekim op�inama produžen do 19. apri-la. Broj bošnja�kog stanovništva je znatno uve�an, ali još uvijek ima primjera asmiliacije u alban-sku, odnosno goransku i torbeš-ku nacionalnu zajednicu. B

AJR

AK

TAR

LJE

SK

OV

E

Ho

dži

� I

sme

t

U Frankfurtu je 9. 4. 2011. održana III izborna skupština ZSD-a kojoj su pri-sutvovali delegati iz brojnih zapadnoe-vropskih država, kao i gosti iz Sandža-ka, glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� i direktor Media centra Sead-ef. Ša�iro-vi�.

Nakon izvještaja o radu i aktivnostima u proteklom periodu, koje su podnije-li predsjednik Edin Salkovi�, generalni sekretar Midhat Hajrovi� i blagajnik Dževad Mujovi�, uslijedila je diskusija nakon koje su usvojeni i izvještaji.

Na skupštini je za novog predsjednika ZSD-a izabran Mithat-ef. Mujovi�, za potpredsjednike Ahmet Ahmatovi�, Izet-ef. Bibi� i Šefadil Li�ina, za gene-ralnog sekretara Muzafer Hadži�, za blagajnika Kemal Ahmetovi�, a za �la-nove Odbora Mithat Musli� i Kemal.-ef. Sejdovi�.

Novoizabrani predsjednik Mujovi� se, uz prigodan govor, zahvalio bivšem Odboru na svemu što je uradio za ZSD u po�etnoj i vjerovatno najtežoj fazi postojanja i podvukao da �e se još više zalagati za ja�anje i bolje organiziranje sandža�kih Bošnjaka u dijaspori.

Na kraju, Skupštini se obratio i muftija Muamer-ef. Zukorli� koji je je istakao da je dijaspora najbrojniji i najvitalniji dio Bošnjaka Sandžaka sa izuzetno vi-sokim stepenom patriotske svijesti koju

baštine u ambijentu pune slobode, liše-ni raznih pritisaka i režimskih ucjena. Muftija je naglasio i da je saradnja iz-me�u matice i dijaspore od strateškog zna�aja za opstanak i o�uvanje identite-ta bošnja�kog naroda.

Usame ZUKORLI�

1515

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

III IZBORNA SKUPŠTINA ZSD-A

MUJOVI� NOVI PREDSJEDNIK

HRONIKA

OD PAZARA DO STRAZBURA

Nekada su ljudi po pravdu išli u sud, danas izgleda pravde ni tamo nema. Ovih dana smo svjedoci da se upošljenici i akti-visti IZuS suo�avaju sa velikom nepravdom. Policija, inspekcija, tužilaštvo, sud - nikako na miru da puste ljude koji pripadaju IZuS. Jedan od onih koji je došao direktno na udar nepravednih sudskih odluka je i Elvedin To-kovi�. Za vrijeme protesta vjerou�itelja koji su nezakonito udaljeni s po-sla, navodno je došlo do inciden-ta u kome je direktor OŠ „Sela-kovac“ naveo da je malo o�ešan. Kako bi se protestanti zaplašili i nelegitimno izbacivanje vjero-u�itelja bacilo u zasjenak, neko je morao biti kažnjen. Režim je želio pokazati da s njime nema igre, da �e se, kao u Miloševi�e-vom vremenu, poslužiti najpri-mitivnijim metodima, kako ne bi došlo do najavljenog protesta pred Vladom Srbije. Poslije mir-no održanog protesta u OŠ „Sela-kovac“, Tokovi� biva uhapšen, iako mnogi tvrde da nije bio na licu mjesta, što svjedo�e i kame-re školskog video nadzora. To-kovi�u je odre�en pritvor od 48 h. Nakon toga je Osnovni sud u Novom Pazaru, ne cijene�i doka-ze, ne poštuju�i pravila postup-ka, krše�i zakon, donio odluku da se Tokovi�u odredi zatvorska kazna od šest mjeseci. Za vrijeme postupka, Tokovi� nije upoznat sa pravom da iznosi odbranu i vodi postupak na matrenjem jeziku. Zbog kršenja zakona od strane sudije, Tokovi�eva odbra-na �e ovih dana podnijeti krivi�-nu prijavu protiv sudije u po-stupku. Tu nepravdu je potvrdio i Apelacioni sud u Kragujevcu i po ko zna koji put pokazao da, kada su u pitanju slu�ajevi veza-ni za aktivste IzuS, ne mijenja i ne pobija odluke svojih kolega iz Novog Pazara, ma koliko besmi-slene, nepravedne i nakaradne bile.Tokovi�eva odbrana je uložila i zahtjev za zaštitu zakonitosti Vr-hovnom kasacionom sudu u Be-ogradu od koga se o�ekuje da �e otvorenih o�iju i stru�no ukloniti dvostruko u�injenu nepravdu. Ukoliko i Kasacioni sud nastavi zastupati nepravdu, nepoštova-nje prava, me�unarodnih doku-menata, ustava i zakona, slijedi obra�anje Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Rejhan KURTOVI�

Raduje me �injenica da ve� osam godina imamo ZSD koja pomaže sandža�kim Bošnjacima na putu o�uvanja vjerskog, nacionalnog i kulturnog identiteta, kao i bolje integracije u društvima u kojima žive. �esto se susre�em sa našim ljudi-ma u zapadnoj Evropi i zaista se radi o vrijednim, �eksibilnim i izrazito upor-nim li�nostima kojima je udaljenost od Sandžaka dodatno oja�ala ljubav prema zavi�aju, a rasutost po evropskim gra-dovima želju za jedinstvom. U prošlom periodu rukovodstvo ZSD-a je dosta toga uradilo, i ja sam im zahvalan na tome. Uspjeli su da u srcima sandža�kih Bošnjaka omile ZSD preko konkretnih vjerskih i kulturnih manifestacija, kao i humanitarnih akcija. Neki od planova za naredni period su: nastavak zapo�etog projekta izrade baze podataka sandža�-kih Bošnjaka u dijaspori, osnivanje edu-kativnih centara u kojima bi se održavali kursevi bosanskog jezika za najmla�e, kao i seminari iz oblasti pedagodije i psi-hologije, kao vrsta pomo�i roditeljima na putu boljeg odgoja djece. Putem novina, web-prezentacija, tribina i televizijskih emisija želimo što bolje informirati naše ljude u dijaspori o vjerskim, kulturno-hi-storijskim i nacionalnim vrijednostima, kao i one u Sandžaku o životu i radu naših ljudi u dijaspori. Naravno, pružat �emo podršku svim korisnim projektima i odgovornim ljudima koji se bore za rje-šavanje statusa Sandžaka.

AHMET AHMATOVI�AHMET AHMATOVI� IZET BIBI�IZET BIBI�

MUZAFER HADŽI�MUZAFER HADŽI�

MITHAT MUJOVI�MITHAT MUJOVI�

ŠEFADIL LI�INAŠEFADIL LI�INA

HRONIKA

run HODŽI�

Harun HODŽI�

HH

16

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

BOŠNJAKIZIRSve�ana akademija

povodom XX godina djelovanja Udruženja

gra�ana FBIH porijeklom iz Sandžaka održana je 20. 4. 2011. u Narodnom pozo-rištu u Sarajevu. Sve�anoj akademiji prisustvovali su �lan Predsjedništva BiH

Bakir Izetbegovi�, neka-dašnji �lan Predsjedništva BiH akademik Ejup Gani�, prvi na�elnik Generalštaba Armije R BiH Sefer Hali-lovi�, reisul-ulema IZ BiH Mustafa-ef. Ceri�, glavni muftija IZuS Muamer-ef. Zukorli�, te brojni drugi

predstavnici aktuelnog establišmenta, javnog i kulturnog života Sandža-ka i BiH.

Sve�anost je otvorena pro-jekcijom dokumentarnog �lma o tradiciji sandža�-kih �aršija, a o�cijelni dio

intoniranjem himne BiH i obra�anjem predsjednika Izetbegovi�a. On je kazao da je za proteklih 20 godi-na bošnja�ki narod postao nezaobilazan faktor odlu-�ivanja na Balkanu, a san-dža�ki Bošnjaci potvrdili da su u svakom historij-

skom iskušenju istinski voljeli i branili BiH. Tako je bilo i u periodu 1992-1995., rekao je Izetbego-vi� i podsjetio na rije�i svoga oca, rahmetli Alije Izetbegovi�a, o doprino-su boraca sandžakog po-rijekla u odbrani BiH: Ko ne vjeruje, nek obi�e me-zarja i vidjet �e da je svaki drugi ili tre�i poginuli bo-rac iz Sandžaka.

Bakir Izetbegovi� je re-kao i da u Sarajevu, Br�-kom, Zenici, Mostaru, Tuzli, Biha�u i drugim bh. gradovima živi veli-ki broj uglednih gra�ana sandža�kog porijekla, te

da se na visokoobrazov-nim ustanovama školu-ju mnogi studenti iz tog kraja. Predsjednik Izetbe-govi� je završio obra�anje porukom da slijedi period (evropskih) integracija u kojem �e emotivne veze sandža�kih i bosansko-

hercegova�kih gra�ana biti preto�ene u konkretnu saradnju regija evropske budu�nosti.

Predsjednik Udruženja, general Ramiz Drekovi� je, uz pozdrav i dobrodošlicu gostima, naglasio: Udru-ženje gra�ana porijeklom iz Sandžaka osnovano je 29. 3. 1991. , kada su donijeti Sta-tut, Program rada i Dekla-racija, te ustanovljeni organi Udruženja. Do danas, kada proslavljamo dvadesetogodiš-njicu, Udruženje je, zajedno sa svojim podružnicama, dalo nemjerljiv doprinos u ja�anju svijesti gra�ana po-rijeklom iz Sandžaka, kako za odbranu BiH, tako i za podrš-ku narodima i gra�anima koji žive na prostoru Sandžaka. Pored niza aktivnosti koje su provo�ene u ovom perio-du od 20 godina, pobrojat �u samo neke. Udruženje je dalo nemjerljiv doprinos tokom

Agresije na BiH. Za vrijeme bombardovanja NATO-a u Srbiji, primili smo oko 17 000 Sandžaklija izbjeglih u Sara-jevo i uspješno ih smjestili i zbrinuli, što u privatnim ku�ama što u kolektivnim smještajima, uz pomo� vlade Kantona Sarajevo. U velikom

broju humanitarnih aktiv-nosti, �lanovi Udruženja su nesebi�no pomagali ratnim vojnim invalidima i porodi-cama poginulih šehida, kao i studentima pristiglim na Sarajevski univerzitet nakon agresije na BiH.

Na unutrašnjem planu orga-nizacije Udruženja, ura�eno je zaista mnogo, formirane su zavi�ajne i teritorijalne po-družnice koje okupljaju oko 20 000 �lanova. Formirani su i klubovi udruženja koji kroz planski rad usmjeravaju ak-tivnosti našeg �lanstva: Klub nau�nih radnika, sa preko deset prof. dr. koji daju do-prinos nauci i pameti ove ze-mlje; Klub kulturnih i javnih radnika; Klub mladih; Klub žena; Klub sportskih radnika i novinara i Klub privredni-ka. Naše podružnice jednom godišnje organiziraju zavi-�ajna okupljanja uz prigodan program.

XX GODINA UDRUŽENJA GRA�ANA FBIH PORIJEKLOM IZ SANDŽAKA

17

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

HRONIKA

RATI BOŠNJAKEOd mnogobrojnih planskih ak-tivnosti u narednom periodu, istakao bih samo neke: dužni smo završiti zapo�eto formi-ranje teritorijalnih podružni-ca; uspostaviti potpunu bazu podataka cjelokupnog našeg �lanstva; u potpunosti se uvezati sa institucijama vla-

sti i nevladinim sektorom iz Sandžaka i BiH; poduzeti sve neophodne mjere i aktivnosti u stru�nom i nau�nom kapa-citetu kojim raspolažemo za pomo� ostvarenju gra�anskih i ljudskih prava našega naro-da u Sandžaku, uz puno poštivanje m e � u n a r o d n o g integriteta i suve-reniteta zemalja u kojima se Sandžak prostire.

U nastavku sve-�anosti dodijelje-ne su zahvalnice i plakete zasluž-nim pojedincima i kolektivima. Posebno su uru-�ene Zlatne plakete: �lanu ratnog predsjed-ništva BiH Ejupu Gani�u, prvom komandantu Ar-mije BiH Seferu

Halilovi�u, Muftiji Muame-ru ef. Zukorli�u, dr. Rifatu Škrijelju, ratnom ministru policije Jusufu Pušini, biv-šem selektoru reprezenta-cije BiH Fuadu Muzurovi�u i prvom komandantu san-dža�ke brigade Medi Ha-znadaru.

Nakon uru�i-vanja plaketa, n a d a h n u t i m govorom obra-tio se i reisul-ulema Mustafa-ef. Ceri�:

Nije �udo što je prvi komandant Armije BiH bio iz Sandžaka. Nije �udo što je prvi zamjenik rah. Aliji izetbego-vi�u u najtežim trenucima po na-rod i državu BiH bio Sandžaklija. I nije �udo što je

odbranjena �ast i dostojanstvo bošnja�kog naroda uz ovakve odane Bošnjake koji dolaze iz Sandžaka. A danas imate mog muftiju, a Vašeg predvodnika u borbi Bošnjaka u Sandžaku, Muamera-ef. Zukorli�a, koji svojim nastupima i djelima

svjedo�i da pri�a o Sandžaku nikada ne�e iš�eznuti.

Alija Izetbegovi�, rahmetli, je imao ambiciju da islamizi-ra muslimane širom svijeta, zapravo one muslimane tamo koji su zaboravili odakle su. I on je u tome uspio. Naše am-bicije su nešto druga�ije, nešto manje. Naša ambicija nije da islamiziramo muslimane ši-rom svijeta. Naša ambicija je da bošnjakiziramo Bošnjake, i da vjerujemo i borimo se za svoja prava na Balkanu. Sim-bol te borbe, ja sam jako sretan što je u ovom trenutku i što i ide stopama rahmetli Alija Izetbegovi�a, jeste moj muf-tija Muamer-ef. Zukorli�. Ja sam ponosan na njega, i ho�u da vam kažem nešto. Ja jesam reisul-ulema i pretpostavlja se, kao što mnogi to kažu, ja trebam biti njegov nadre�eni, ali ja Vam javno kažem, sa punom odgovornoš�u i punom savješ�u, da ovoga trenutka moj lider kojeg ja slijedim u bošnja�kom bu�enju i panboš-nja�kom pokretu jeste Mua-mer-ef. Zukorli�.

U ime nagra�enih, obrati-li su se akademik Gani� i muftija Muamer-ef. Zukor-li�. Muftija je kazao da mu

je �ast što prisustvuje jed-nom ovakvom eminentnom skupu koji ponosni Sandža-klije organiziraju i podsjetio je Sandžaklije da za ono što su uradili za BiH ne traže i ne o�ekuju da im se neko zahvaljuje. A što se ti�e sa-moga Sandžaka i onog što se tamo doga�a, podsjetio je da ta borba nije uzalud-na, da je narod prepoznao sve podvale beogradskog režima i da je Autonomija Sandžaka sve izvjesnija, a sami Bošnjaci toga sve svje-sniji. Bošnjaci u Sandžaku su kao mali orlovi koji u svom gnijezdu brzo stasavaju i ono im postaje tijesno, a potom se otisnu u nebeske visine i zapo-sjedaju mjesta ugodna za život kao što su BiH i sve zemlje Zapadne Evrope, Australije i Amerike, ali pri tom ne zabo-ravljaju Sandžak ve� ga sa još ve�im žarom doživljavaju i po-mažu - zaklju�io je muftija Zukorli�.

Akademija je završena uz folklornu grupu Gajret. Sve �estitke idu i predsjedniku organizacionog odbora dr. Muameru Kali�u za fas-cinantnu i besprijekorno osmišljenu proslavu.

Da sam znao da �e mi, kada dobijem novac kroz socijalni program, od-nosno ono što mi zakonom sljeduje,

Centar za socijalni rad ukinuti mjese�nu materijalnu pomo�, novac ne bih ni uzeo. Šta �u da radim sa tim parama kada samo za struju dugujem 2.000 eura? Kako �u u naredne tri godine izdržavati porodicu? Niko od nas ne radi, a treba da školujem i troje srednjoškolaca – ovako zapo�inje svoju pri�u, jedan od bivših radnik HK “Vojin Popovi�” koji smatra da je opet prevaren.Tek što je na ra�une 257 radnika HK “Vojin Popovi�”, upla�eno po 4.500 eura (ukupno 1,2 miliona), oni koji su bili šti-�enici Centra za socijalni rad i primali mjese�nu materijalnu pomo� kao nezapo-šljena lica, dobili su poziv da toj ustanovi dostave potvrdu da su primili novac iz socijalnog programa kako bi im ukinuli spomenutu pomo� koju su primali 2006-2011.Iako su radnici nekadašnjeg giganta mi-slili da su im isplatom socijalnog progra-ma bar djelimi�no kompenzirane muke, jer su godinama štrajkovali ne dozvolja-vaju�i da se montirani ste�aj sprovede i da bez i�ega odu na ulicu, ubrzo su izno-va šokirani pozivom i �injenicom da u naredne tri godine ne mogu primati ma-terijalnu pomo�.U Ministarstvu za rad i socijalni program kažu: �lanom 19. Zakona o socijalnoj zaštiti i obezbje�ivanju socijalne sigurnosti gra�a-na propisano je da se i gotov novac smatra prihodom koji je od uticaja na ostvarivanje, odnosno koriš�enje prava na materijalno obe-zbje�enje porodice. Prihod od gotovog novca se izra�unava tako što se utvrdi iznos koji bi pojedincu, odnosno porodici pripao na ime materijalnog obezbje�enja, pa se tim izno-som podijeli iznos gotovog novca i dobije broj

mjeseci za koji se pojedinac, odnosno porodica smatra materijalno obezbje�enom. �lanom 18. stav 2 istog zakona propisano je da se za lica u radnom odnosu prihodi iz radnog odno-sa uzimaju u ostvarenom iznosu, a najmanje u visini minimalne zarade. Pravo na materi-jalno obezbje�enje može prestati samo rješe-njem nadležnog centra za socijalni rad. Na takvo rješenje može se izjaviti žalba nadlež-nom drugostepenom organu, u konkretnom slu�aju Ministarstvu rada i socijalne politike.U novopazarskom Centru za socijalni rad nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje kako su vršili selekciju i na koji na�in su odredili kome �e uru�iti rješenje o prestanku prava na materijalno obezbje�enje. Kada sam odnio potvrdu da sam primio novac iz socijalnog programa, potpisao sam izjavu da sam 2006-2011. primao materijalno obe-zbje�enje i da sada gubim pravo na mjese�no materijalno obezbje�enje. Nisam dobio nika-kav dokument, niti odluku a ni rješenje zbog �ega mi se oduzima taj mjese�ni prihod – do-daje naš sagovornik.Radnici su pristali da sva druga potraži-vanja (zaostale plate, neispla�ene akcije i ostalo) traže na sudu i da više ne ome-taju nadležne državne organe u privati-zaciji imovine HK “Vojin Popovi�”. Ako se “Popovi�” dobro proda, mogu�e je da �e iz ste�ajne mase biti namirena još neka njihova potraživanja.

Dženita Nicevi�

RADNICI VOJIN POPOVI�A PONOVO IZIGRANI

18

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net Muftijstvo sandža�ko naj-

oštrije je osudilo antimu-slimanske poruke izre�ene u emisiji RE-AKCIJA pod naslovom Ko vlada Kosovom Televizije B92 od ponedjelj-ka 11. 4. 2011. u 21 h.Emisiju je obilježilo per-manentno i tendenciozno nastojanje da se nasilje i terorizam dovedu u vezu sa islamom i muslimani-ma. Govore�i o navodnom nasilju i terorizmu na Ko-sovu, prikazana je Altun alem džamija u Novom Pazaru bez ikakvog povo-da i veze sa doga�ajima na Kosovu. U�estalo vizuelno komponovanje džamija i vjer-skih simbola sa spominjanjem terorizma i nasilja potvr�uje da je rije� o klasi�nom primje-ru propagandisti�ke emisije sa implicitnim namjerama sata-nizacije islama i muslimana sa ciljem nametanja krivnje za teror i nasilje ma gdje i ma kada se desilo - stoji u saop�e-nju Muftijstva sandža�kog. Posebno se osu�uje dava-nje prostora “samozvanom ekspertu za islam” Darku Tanaskovi�u koji je upo-trebljavao sintagme poput “psi džihada”, �ime se �a-sna kur’anska rije� džihad, a to zna�i vjera islam, skr-nave. Muftijstvo tako�er upozorava govor mržnje i uvredu najdubljih osje�a-nja vjernika kao što su sin-tagme “gomila Kur’ana” i “gomila džamija”.Od direktora i glavnog i od-govornog urednika Televizije B92 traži se hitno javno izvi-njenje, kao i prestanak takvog odnosa ove medijske ku�e pre-ma islamu i muslimanima. U protivnom, Muftijstvo �e za-tražiti od najviših organa IZ pokretanje odgovornosti ove medijske ku�e pred nadlež-nim sudskim organima, a od Radio-difuzne agencije odu-zimanje dozvole za emitiranje programa.

ANTIISLAMSKA

KAMPANJA NA

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

K u � a z a V a š u K u � uwww.trgokemo.comDubrova�ka bb

phone/fax: + 381 20.360.181email: [email protected]

PROBLEM VISOKOG OBRAZOVANJA U SRBIJI

Sead TRTOV

Sead TRTOVACCCCCCCCCC

19

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

DE JURE

Reforma visokog obrazovanja u Sr-biji sve više li�i na put u nedogled. Koliko god da nam se �ini da smo došli do kraja, opet se na�emo na samom po�etku procesa. Smjenjuju se vladaju�e garniture i svaka nastoji okon�ati reformu visokog obrazo-vanje i ostavi je uvijek nezavršenu. I tako sve u krug. Mora li da bude baš tako?

Ako pogledamo s vedrije strane, ži-vimo u vremenu brzih tehnoloških promjena i sve ve�e potražnje trži-šta za novim kadrovima iz razli�itih oblasti koji mogu ponijeti cjelokupan društveni razvoj, onda toliko duga reforma i nije neki veliki problem. Me�utim, glavni problem je što re-forma obrazovanja u Srbiji nema jasan cilj. Ako želimo kvalitetno vi-soko obrazovanje, onda se treba de�-nirati šta je kvalitet i šta pod tim po-drazumijevamo. Kvalitet nije neka univerzalna kategorija koju je lahko de�nirati. Za svaku oblast, kvalitet je razli�ita kategorija, pa tako i za viso-ko obrazovanje.

Prema tome, treba napraviti široki društveni koncenzus oko toga kakav kvalitet i koji su to kadrovi i stru�-njaci potrebni da se školuju da bi kona�no ovo društvo i ova država krenuli krupnim koracima naprijed. Da bi se to uradilo, potrebno je de�-nirati koji su to poslovi koji postoje i koji nam predstoje kao i koja znanja, vještine i kompetencije su potrebne

da bi se oni valjano i obavljali.

Da li u Srbiji postoji dovoljno kva-litetno visoko obrazovanje koje bi moglo kreirati takve stru�njake? Ako uzmemo u obzir da Beogradski univerzitet, koji je, �ak i u bivšoj Ju-goslaviji važio za najbolji, a danas se ne nalazi ni na šangajskoj listi 500 najboljih uni-verziteta na svijetu, onda de�nitivno treba postaviti pitanje ko su ljudi koji sjede na �elnim mjestima državnih uni-verziteta u Srbiji? Da li oni žive u 21. vijeku, u vijeku tehnološke eksapanzije ili su zarobljeni još uvijek u nekim „osamdesetim go-dinama“ prošlog vijeka?

Rektoru Beogradskog univerziteta nisu jasni kriteriji za ulazak na šan-gajsku listu 500 najboljih univerzi-teta u svijetu i da se, po njemu, Beo-gradski univerzitet ipak mogao na�i na listi, bar na nekom od posljednja tri mjesta. Iz zemalja bivše Jugosla-vije samo se Ljubljanski univerzitet našao na ovoj listi, tako da �e prof. dr. Branko Kova�evi� ipak imati ar-gumente da smiri srbijansku javnost za svoj li�ni neuspjeh. Dobro, bar nas tješi �injenica da je Beogradski uni-verzitet me�u 10.000 najboljih u svi-jetu… i to je nešto… za nas…

Ostvarivanje jednog od osnovnih ljudskih prava, prava na rad podra-zumijeva da se onome ko želi radi-

ti omogu�i i adekvatno i kvalitetno obrazovanje. 21. vijek je ozna�en kao vijek znanja u kome �e ljudi morati imati adekvatno i kvalitetno obra-zovanje kako bi mogli ostvariti eko-nomski i sveop�i razvoj društva u kom žive.

Ako se ne okon�a refor-ma visokog obrazovanja na pravi na�in, studenti u Srbiji �e biti kategorija kojoj �e biti uskra�eno pravo na rad. Da li to tre-ba biti rezultat (ne)rada �elnih ljudi visokog obrazovanja u Srbiji i da li �e neko za to biti odgovoran. Kako nam praksa pokazuje, vrlo teško.

DRAGIŠI�: U SANDŽAKU TREBA SLUŠATI ZUKORLI�A

Dnevni list Pravda od 14. 4. 2011. godine donosi intervju sa pro-fesorom i programskim direktorom Me�unarodnog instituta za bezbjednost Zoranom Dragiši�em u kom isti govori o razlozima napuštanja Socijaldemokratske partije Srbije Rasima Ljaji�a. Dra-giši� je u odgovoru na pitanje o problemima oko konstituiranja BNV-a i trenutnoj situaciji u Sandžaku, rekao:

Muftija Muamer Zukorli� je najuticajniji �ovek u Sandžaku, pa zato ne treba da �udi da tamošnji živalj više veruje njemu nego Sulejmanu Ugljaninu i Rasimu Ljaji�u. Sa stanovišta sekularizma, nije dobro to povezivanje uloga politi�kog lidera i verskog vo�e u jednoj li�nosti. Ipak, država bi trebalo da pusti tamošnje lidere da se sami dogovore i na�u prihvatljivo rešenje, a ne da se meša i stavlja na ne�iju stranu.

Osnivanje Internaci-onalnog univerzi-teta u Novom Pa-

zaru rezultat je uvjerenja da se reforme u politi�koj, privrednoj i svim drugim sferama života ne mogu sprovesti bez reorganiza-cije obrazovnog sistema u skladu sa izazovima vre-mena i prostora u kome živimo.Institucije visokog obra-zovanja predstavljaju je-dan od stubova opstanka i razvoja svakog društva, prije svega zbog �injenice da vrše misiju obrazova-nja mladih ljudi i oblikuju intelektualnu elitu, odre-�uju�i time budu�nost šire društvene zajednice.Uz neosporne kvalitete koje posjeduju postoje�i državni univerziteti, nuž-nost njihove reorganizacije

optere�uje pedeset godi-na vladavine politi�kog jednoumlja, kao i ratna razaranja, što je neospor-no ostavilo negativne po-sljedice na funkcioniranje institucija visokog obra-zovanja. Reformu visokog

obrazovanja mogu�e je realizirati jedino uz otva-ranje prostora za osnivanje nedržavnih univerziteta i drugih visokoškolskih ustanova, �ime se u atmos-feri zdrave konkurenci-je ostvaruje mogu�nost komparativnog otkrivanja nedostataka na polju pla-niranja, programiranja, organiziranja i realizacije visokog obrazovanja. Uvjete koje Srbija nastoji ispuniti na polju visokog obrazovanja u cilju što br-žeg ulaska u Evropske i Trans-atlantske integraci-je, mogu�e je ostvariti uz �eksibilan odnos prema nastanku nedržavnih usta-nova visokog obrazovanja gdje bi se omogu�ilo da privatni kapital u�estvuje u podizanju standarda cje-lokupnog obrazovanja.

UNIVERZITET

INTERNACIONALNI UNIVER

20

Internacionalni univer-zitet u Novom Pazaru osnovan je 2002. godi-

ne zahvaljuju�i razumije-vanju tadašnjeg premije-ra, pokojnog dr. Zorana �in�i�a, sa ciljem širenja obrazovanja, nauke i istra-živa�ke djelatnosti kako bi se poboljšao ekonomski razvoj regiona koji bi dao doprinos razvoju sveuku-pnog društvenog poretka.U ranijim godinama, veliki broj studenata iz Sandžaka školovao se na univerzi-

tetskim centrima u Sarajevu i drugim gradovima bivše Ju-goslavije. Nakon iz-bijanja rata u BiH, te raspada Jugoslavije, mladi su odlazili na studije u inostran-stvo, naro�ito u Re-publiku Tursku, što je u velikoj mjeri do-prinijelo razlivanju kadrova, odnosno mladih stru�njaka, koji su usljed loše ekonomske situacije

odlu�ivali da ostanu u tim zemljama, tj. da ste�ena znanja primjenjuju u druš-tvima koja su znatno razvi-jenija od onoga iz koga oni poti�u, te im pružaju bolje uvjete za budu�nost. Osnivanjem Internacional-nog univerziteta u Novom Pazaru, prilike za sticanje obrazovanja, teoretskog i prakti�nog znanja, kao i vještina, date su mladim ljudima tako da oni ste�ena znanja mogu primjenjivati

u svojoj zemlji ostvaruju�i uspješnu profesionalnu i poslovnu karijeru.

Glavna misija Uni-verziteta je da dâ doprinos društvu

kroz obrazovanje, u�e-nje i istraživanje na naj-ve�em me�unarodnom nivou. Njegova misija je da istražuje, o�uva i širi znanje; stvara sredinu za kreativan rad i poti�e kulturu koja obuhva�a široka shva�anja unutar i izvan akademske zajed-nice. Univerzitet, tako�er teži da kroz svoj javni rad, unaprijedi živote studena-ta, ali i šire društvene za-jednice.

Naš univerzitet, studenti i osoblje teže ovim ciljevi-ma u kontekstu slobode sa odre�enom društvenom odgovornoš�u. Bodrimo inicijativu, integritet i prednosti u akademskoj sredini i sredini odgo-vornog upravljanja. Kao odgovorna društvena or-ganizacija, primjenjujemo rezultate naših istraživa-nja u službi zajednice, re-giona i države. Integral-na i jedinstvena uloga univerziteta ogleda se u o�uvanju i unapre�enju intelektualne i kulturalne baštine.

Srž univerziteta �ini po-sve�enost vrhun-

skom nau�no-n a s t a v n o m

HISTORIJAT

MISIJA

Osnivanjem IUNP-a, ostvaruju se sljede-�i ciljevi:

1. Broj stanovnika u San-džaku sa ste�enim viso-kim obrazovanjem se po-ve�ava,2. Stvaraju se uvjeti da mladi obrazovani intelek-tualci dobijaju prostor za ispoljavanje svojih intelek-tualnih sposobnosti,3. Privreda i cjelokupna društvena zajednica koriste visokostru�ne ljudske resurse, što du-goro�no dovodi do ra-zvoja i e�kasnosti te zajednice.

CILJEVI

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

OTVARANJE UNIVERZITETA

JELKO KACIN PRIMA PO�ASNI DOKTORAT

21

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

UNIVERZITET

RZITET U NOVOM PAZARU

procesu koji služi raznoli-kom i dobro pripremljenom studentskom tijelu, te pro-moviranje visokog stepena akademskih dostignu�a i pružanje odgovaraju�ih propratnih usluga.

Posve�enost vrhunskom istraživanju, školovanju i kreativnim poduhvatima koji se fokusiraju na orga-nizirane programe da bi se stvarala, održavala i pri-mjenjivala nova znanja i vještine kao i nove teorije koje poti�u instrukcionalni kvalitet i e�kasnost, i koji uve�avaju institucionalno relevantne kvali�kacije.

Posve�enost izvrsnom u�inku u javnim služba-ma, ekonomskom razvitku

i tehni�koj pomo�i koji se obra�aju strateškim potre-bama regiona Sandžak kao i sveobuhvatnu ponudu dugoro�nog obrazovanja i profesionalnog i stru�nog obrazovanja.

Svojim osnovnim karak-teristikama i posve�e-noš�u zacrtanoj misiji,

Univerzitet stremi da pripre-mi univerzitetsku zajednicu i region za cjelokupno u�e-š�e u globalnom društvu 21. vijeka. Kroz svoje programe i prakti�an rad, teži potica-nju razumjevanja i poštova-nja kulturalnih razlika koje su neophodne prosve�enom i obrazovanom društvu.

VIZIJA

I n t e r n a c i o n a l n i univerzitet je o�i-gledan primjer multikulturalnosti i multikonfesional-nosti, jer obezbje-�uje kulturalnu, etni�ku, rodnu i rasnu raznolikost me�u nastavnim osobljem i studen-tima. Univerzitet je posve�en priprema-nju univerzitetske zajednice koja cije-ni kriti�ku važnost kvalitetne radne i životne sredine u me�usobno zavi-

snom globalnom društvu.

Shodno tome, Univerzitet nudi širok spektar akadem-skog i profesionalnog pro-grama na osnovnim, master i doktorskim studijama i profesionalne nivoe iz obla-sti umjetnosti, humanisti�-kih, informacionih i druš-tvenih nauka, ekonomiji, obrazovanju, pravu.

Univerzitet privla�i studen-te iz okruženja, ali i iz drugih regiona svojim jedinstve-nim školskim programom, teorijskim osnovama istraži-vanja i primijenjenim istra-živanjem, kao i kreativnim aktivnostima koje �ine spiri-tus movens lokalne zajedni-ce ali i cijelog regiona.

Studijski program pravo, sastoji se od dva smjera, smjer

opšte pravo i smjer pravo unutrašnjih poslova (kri-minalistika). Prva i druga studijska godina osnovnih studija su zajedni�ke za oba smjera. U tre�oj stu-dijskog godini studenti se opredjeljuju za jedan od dva ponu�ena smjera. Svr-ha studijskog programa pravo – smjer opšte pravo je obrazovanje studenata i obezbje�ivanje potrebnih kompetencija za slijede�e profesije: sudije, tužioci,

advokati, pravnici u dru-gim državnim organima i službama, fondovima i agencijama, ustanova-ma, udruženjima i predu-ze�ima, sekretari škola, univerziteta, fondacija i zadužbina. Svrha studij-skog programa pravo – smjer pravo unutrašnjih poslova (kriminalistika), osposobljava studente za primjenu nau�nih znanja i vještina iz oblasti krimina-listi�kih i policijskobezbje-donosnih nauka potrebnih za uklju�ivanje u radni proces.

UNIVERZITET

DEPAR

22

Osnovne akademske studije ekonomije imaju svrhu da stu-

dentima pruže sve elemen-te potrebne da kvalitetno obavljaju poslove srednjeg i višeg nivoa upravljanja u razli�itim organizacijama, razumijevanje i analizu �-nansijskih izvještaja te pri-mjenu teorijskih znanja iz preduzetništva i poslovne ekonomije u praksi. Svrha realizacije studija ekonomije jasno je for-mulirana i kroz strukturu programa, odnosno niz teorijskih i aplikativnih predmeta, od op�eobra-zovnih do usko specija-listi�kih. Student po za-vršetku osnovnih studija sti�e obrazovanje kojim je osposobljen da razumije probleme i rješava postav-ljene zadatke u savremenoj tranzicionoj ekonomiji pri-mjenjuju�i nove ekonom-

ske modele i iskoriš�ava-ju�i potencijal savremenih informaciono-komunika-cionih tehnologija na naj-bolji na�in. Na taj na�in studije ekonomije obezbje-�uju sticanje znanja, vje-ština i kompetencija, koje su društveno opravdane i korisne. Studije ekonomi-je omogu�avaju uspješno obavljanje ekonomskih poslova u najširem spektru privrednih, nau�nih, vladi-nih i nevladinih organiza-cija. Osnovne akademske studije ekonomije imaju �etiri usmjerenja za koja se studenti odlu�uju tokom druge studijske godine, a to su:

» Ekonomija - opšti smjer, » Agrobiznis, » Turizam, » Revizija i osiguranje.

DEPARTMAN ZA EKONOMSKE NAUKE

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

DEPARTMAN ZA PRAVNE NAUKE DEPARTMAN ZAPEDAGOŠKO-PSIHOLOŠKE NAUKE

PSIHOLOGIJA

U p r o f e s i o n a l n o m smislu, ovaj nivo studija omogu�a-

va svršenom studentu da kriti�ki interpretira na-u�nu i stru�nu literaturu, da metodološki korektno evaluira svoj i tu�i rad i pri tome primjeni statisti�-ko rezonovanje, da koristi vještine rada na ra�unaru, da organizira i u�estvuje u grupnom radu primje-njuju�i znanja o grupnim procesima i sl. Ovaj nivo studija daje profesionalnu kvali�kaciju za samostal-no obavljanje profesija koje zahtjevaju razumjevanje uzrokovanja, statisti�ke obrade podataka u huma-nisti�kim naukama, pre-zentaciju rezultata, uvid u psihološku literaturu, izvo�enje unaprijed osmi-šljenih psiholoških proje-kata. Studijski program je tako�er osnova za nasta-vak studija psihologije i sticanje speci��nih profe-sionalnih znanja i vještina.

VASPITA� PREDŠKOLSKOG

UZRASTA

Svrha studijskog pro-grama Vaspita� djece predškolskog uzrasta

sastoji se u obrazovanju studenata za profesionalno obavljanje veoma važnog poziva – vaspita�a djece predškolskog uzrasta i nji-hovu pripremu za školu. Vaspita� djece predškol-skog uzrasta je studijska grupa koja svojim studij-skim programom, stru�-nim kadrom, odgovaraju-�im nastavnim metodama, adekvatnim sredstvima osposobljava studente za uspješno samostalno obav-ljanje djelatnosti vaspita�a.

DEPARTMAN ZA FILOLOŠKE NAUKE

Savladavanjem studij-skog programa stu-dent stje�e sljede�e

op�e kompetencije koje su u funkciji kvalitetnog obavljanja stru�ne i na-u�ne djelatnosti: osnovna teorijska znanja iz oblasti �loloških nauka (lingvisti-ke i nauke o književnosti); osnovna znanja o metoda-ma �loloških istraživanja, sposobnost primjene �lo-loških metoda i postupaka

u istraživanju, sposobnost kriti�kog mišljenja i pristu-pa u istraživa�kom proce-su, sposobnost razumije-vanja, izlaganja, kriti�ke analize, sinteze i rješavanja problema u oblasti �lološ-kih nauka; sposobnost pri-mjene teorijskih �loloških znanja u praksi, sposob-nost komunikacije i sarad-nje s užim i širim okruže-njem.

BOSANSKI JEZIK I BOŠNJA�KA KNJIŽEVNOST/SRPSKI JEZIK I SRPSKA KNJIŽEVNOST

23

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

UNIVERZITET

TMANI

Svrha studijskog pro-grama Engleski jezik i književnost je obra-

zovanje studenata za pro-fesore engleskog jezika i književnosti, koji su ospo-sobljeni: a) da predaju en-gleski jezik i književnost u državnim i privatnim obrazovnim ustanovama: predškolskim ustanovama, osnovnim školama i sred-njim školama; b) da rade u profesijama koje zahtije-vaju visok nivo poznavanja engleskog jezika: turisti�ke i prevodila�ke djelatnosti, angažiranost u razli�itim kulturnim centrima; c) da

nastave obrazovanje na diplomskim akademskim studijama iz engleskog je-zika i književnosti, kulture, komunikologije i srodnih disciplina; d) da nastave proces doživotnog obrazo-vanja iz oblasti engleskog jezika i književnosti, kultu-re, komunikacije i srodnih disciplina.Kurikulum studijskog pro-grama Engleski jezik i knji-ževnost obuhvata predme-te koji su zajedni�ki za sve studente (tokom prve dvije godine studija) i predmete koji podrazumijevaju mo-dule (u tre�oj godini studija studenti se opredjeljuju za jedan od dva izborna mo-dula (op�i, prevodila�ki).

Realizacija ovih programa tre-ba obezbijedi-

ti stjecanje kompe-tencija za profesije koje su neophodne u: procesu obrazo-vanja u osnovnoj i srednjoj školi (pro-fesor njema�kog je-zika i književnosti); svim državnim i privatnim djelatno-stima u kojima se ukazuje potreba za prevodiocima nje-ma�kog jezika.

ENGLESKI JEZIK I KNJIŽEVNOST GERMANISTIKA

Nastava je potpuno in-teraktivna, izvodi se najsavremenijim me-

todama u savremeno opre-mljenim ra�unarskim labo-ratorijama. Vježbe se izvode u malim grupama, akcent je na prakti�nom radu i ovla-davanju vještinama po-trebnim za projektiranje i analizu, razvoj i upravljanje komponentama poslovnih procesa kao i poslovnim procesima i sistemima u cje-lini. Posebna pažnja se po-klanja sticanju sposobnosti kriti�ke primjene ste�enih znanja u primjeni alata, me-toda i tehnika u projektira-nju mreža, informacionih si-stema i izradi razli�itih vrsta aplikativnog softvera. Kroz nastavni proces studenti sti-�u i kompetencije za razu-mijevanje osnovnih konce-pata u oblasti informatike i informaciono-komunikacio-nih tehnologija, sposobnost prikupljanja, analize i objaš-njenja relevantnih informa-cija, sposobnost razmjene

informacija, ideja, problema i rješenja u procesu komuni-ciranja i sposobnosti primje-ne znanja i vještina u rješa-vanju konkretnih poslovnih problema.Ovladavanje kompetencijama organiza-cije preduze�a, planiranja i realizacije organizacionih aspekata projekata uz ko-riš�enje savremenih alata planiranja, organiziranja, rukovo�enja i kontrole kao i razumijevanje toka organi-zacionih promjena u predu-ze�ima.

Ciljevi studijskog programa Likovna umjetnost, jesu ra-

zvoj kreativnih sposobno-sti i ovladavanje studenata akademskim i prakti�nim vještinama i metodama za postizanje stru�ne kompe-tentnosti u oblasti likovne umjetnosti, te da se edu-

DEPARTMAN ZAPRIRODNO-TEHNI�KE NAUKE

DEPARTMANUMJETNOSTI

INFORMATIKA

ciraju samostalni likovni umjetnici i likovni pedagozi kao kompleksne i slobodne umjetni�ke li�nosti, druš-tveno odgovorne, sposob-ne da se samostalno bave umjetni�kim stvaralaštvom i pedagoškim radom u os-novnim školama. Cilj je i educirati studente da razumiju ljudske po-trebe za estetskim doživ-ljajem likovnog djela, da razumiju profesiju likovni

umjetnik i njegovu ulogu u društvu, da ovladaju crta�-kim, slikarskim i drugim vještinama koje pripadaju likovnom stvaralaštvu, da poznaju historiju i teoriju umjetnosti, slikarsku teh-nologiju, informatiku i rad na ra�unaru, da savladaju pedagoška na�ela i ovla-

daju metodikom nastave likovne kulture.

Zbog �injenice da se umjetni�ke studije temelje na rijetkim i

speci��nim darovitostima, svrha umjetni�kog usavr-šavanja jeste produbljivanje likovnog i primijenjenog

s e n z i b i l i t e t a , odnosno svih k o m p o n e n a t a kreativnog po-tencijala mladih umjetnika, ima-ginacije, inova-tivnosti, krea-tivne hrabrosti i odgovornosti, formiranje slo-bodne umjet-ni�ke li�nosti, društveno od-govorne, spo-sobne da se sa-mostalno bavi u m j e t n i � k i m

stvaralaštvom. Cilj je da razumiju profesiju primije-njenog umjetnika i njegovu ulogu u društvu, da ovla-daju crta�kim, slikarskim, primijenim i drugim vješti-nama koje pripadaju polju enterijera i dizajna i modne kreacije likovnom i primije-njenom stvaralaštvu.

LIKOVNA UMJETNOST

PRIMIJENJENA UMJETNOST

PRIJATELJI U

24

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

UNIVERZITET

Predsjednik Univerziteta, glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�:Samo skladno znanje izme�u svoje snage, mo�i i kvaliteta, ali i svoje produhovljenosti i svoje humanosti, a to se mjeri na vagi podre�enosti �o-vjeku, jeste pravo znanje. I to je bio i ostao ideal nastanka i razvoja ovoga Univerziteta. Znanje, najbolje zna-nje, najkvalitetnije znanje, univer-zalno znanje, ekspertsko znanje, ali podre�eno �ovjeku u pojedina�nom, porodi�nom i kolektivnom smislu.Sa ovoga mjesta, u ovom blagoslovljenom danu, svjedo�im da je Internacionalni uni-verzitet u Novom Pazaru stožer sre�e, slobode i humanosti.

Rektor, prof. dr. Mevlud Dudi�

Vrata ovog univerziteta su širom otvorena za one koji su žedni zna-nja, za sve one koji žele prenijeti znanje na druge, za sve koji žele ljepšu budu�nost, za sve koji žele biti slobodni ljudi. Studenti su sva-kako naše najve�e bogatstvo i bit �e nam uvijek u prvom planu. Cjelo-kupno postojanje i djelovanje ove institucije okrenuto je što boljem i kvalitetnijem obrazovanju onih koji su nam poklonili povjerenje studi-raju�i na našem Univerzitetu.

Uvjeren sam da �e vaš uni-verzitet širiti ne samo svje-tlost nauke

ve� i svjetlost morala i hu-manizma u

vašoj sredini i vašoj držav-noj zajednici, na dobrobit svih ljudi i

naroda.

Alija Izetbegovi�, 2002.

Uveren sam da �ete, u�inivši znanje dostupnijim, zna�ajno doprineti ukupnom razvoju svoje sredine i �itave zemlje.

Zoran �in�i�, 2002.

Dugo me nije bilo u Novom Pazaru. A kad sam došao, osjetio sam da u zraku leti gotovo opipljiv, jedan dina-mi�an narodni duh. Žure ko jata ptica i bezbeli da iz toga, poslovnog i aktivnog men-taliteta ovog �ovjeka, mogu

iza�i nova dobra, kao što je, zapravo, fenomenalno �udo u Novom Pazaru otvarati Uni-verzitet i to sa �etiri fakulte-ta, na svakom fakultetu po pet-šest studijskih grupa, i to spada u fenomene, i ja moram re�i da, malo je kazati da sam impresioniran, bolje kazati da sretan idem u Sarajevo, a bio bih nesretan da se do ju�e to nije desilo.

Abdulah Sidran, 2002.

Odista, ra�anje Univerziteta u jednoj zemlji, za jedan na-rod, predstavlja veliki histo-rijski doga�aj, za Bošnjake u Sandžaku možda najzna-�ajniji otkad se oni nalaze pred neizvjesnoš�u opstanka. Bošnjaci mogu neoptere�eno i�i naprijed ka onome što je evropsko i što je moderno, samo onda kada budu maksi-malno ulagali u nauku, i sebe organizovali kao evropski na-rod, koji je mo�an da se suo�i sa izazovima savremenog svi-jeta. Ovaj Univerzitet �e, više od bilo �ega, tome doprinije-ti. Narodu Sandžaka ostavljam vasijet da svi moraju da pomo-gnu ovaj Univerzitet, i �asni naum ljudi koji su ovu institu-ciju uteme-ljili. Ne�e biti lahko, jer �e, �im se primije-ti da ovo p o s t a j e c e n t a r ,

i da on ja�a, biti protivnika, onih koji �e smatrati da njima pripada monopol na sve do-bro što se za muslimane �ini, i onih koji �e smatrati da je to opasno za njih, za njihove interese i za državu. Ali neka vas to ne zbunjuje i ne obe-shrabruje. Dobra stvar ima i svoju sopstvenu, imanentnu snagu, jer da nije tako, šejtan bi pobijedio, i zlo bi zavladalo svijetom. Muhamed Filipovi�, 2003.

Univerzitet u Novom Pazaru �e opstati i opravdati svoje postojanje bude li podsticao nau�nu misao, organizovao modernu nastavu, razvijao obrazovanje, širio kulturu osposobljavao solidan visoko-stru�ni kadar, a uz to inova-torski i progresivno djelovao, posebno na savjest i ponaša-nje mladih.

Jašar Redžepagi�, 2002.

Ovaj univerzitet ima odgovo-ran zadatak, ali i sve predis-pozicije da bude ambasador

budu�nosti iz svijeta savrše-ne humanosti, znanja i mu-drosti, ambasador iz savrše-ne projekcije budu�nosti, koji mora zadovoljiti standarde

zajedni�kog dobra, i biti eksteritorijalna epitomizacija naj-viših ljudskih stan-darda.

Ferid Muhi�, 2003.

Obrazovanje je temelj svakog napretka, a znanje jedini te-melj na kome se mogu graditi budu�nost i saradnja. O�eku-jem da �e vaš univerzitet biti izuzetno zna�ajna institucija za narod, ne samo vašeg kra-ja, i da �e doprineti opštem razvoju.

Aleksandar Kara�or�evi�, 2002.

Sada tražimo pravnu for-mulu kojom bi pokušali da i ekonomski pomognemo Uni-verzitet u Pazaru kako agilne ljude ovoga kraja ne bi osta-vili same na cedilu. I isto, apsolutno isto, postupi�emo prema drugim sredinama koje pokažu samoinicijativnost i kreativnost u jednoj oblasti koja je nadasve korisna i ple-menita. Ja bih tome dodao da se Novi Pazar prvi setio.

Gašo Kneževi�, 2002.

Meni je žao što ja danas ni-sam imao dovoljno vremena da održim predavanje koje sam obe�ao, ali obe�avam da �u po-novo da do�em i da održim to predavanje, i mislim da je ovo izvanredna stvar da ima �eti-ri fakulteta, i isti tako veoma pozdravljam orijentaciju da iz svih krajeva dolaze ugledni profesori i da oni drže veoma kvalitetna predavanja, i iz Be-ograda, Novog Sada, Sarajeva, Podgorice, Prištine, Niša... To je veoma važno, jer univerzi-tet zna�i univerzalno znanje i saradnju sa svima, i to je taj univerzum duha koji mora da postoji u ovakvoj jednoj usta-novi, i ja mislim da je to još jedan dokaz da je ovo još jedan zna�ajan znak napretka, koji mi ovde možemo da vidimo. Naravno da bismo mi bili više zadovoljni kada bi bilo više na-pretka u privredi i u drugim oblastima, ali mislim da sve to ide polako napred, i da je sve ovo veoma obe�avaju�e.

Miroljub Labus, 2002.

Datum radi kojeg sam prvi put došao u Novi Pazar, ne-kakav živ, živ, beri�etli grad, u mom sje�anju �e biti upi-san vje�no: 15. oktobar 2002. – otvaranje Bijele ku�e nau-ke, Univerziteta u Sandžaku.

Nedžad Ibrišimovi�, 2002.

Dugo vremena su na ovim prostorima vladali neznanje, netolerancija, nerazumevanje, i zbog toga nema tako dobre paradigme koja bi mogla za-meniti �injenicu da je ovaj Univerzitet uspeo da premosti sve ono što je loša posledica ra-

zlike, a da a�rmiše sve ono što sama po sebi razlika podrazumeva. Danas je Novi Pazar i vaš Univerzitet Evropa u malom. Ta Evropa može biti bolja, kao što mora biti bolja i naša država. Zbog toga sva-ko od vas, naravno na svoj na�in, aftrmišu�i svoje vrednosti i rade�i

na otklanjanju onih nedostata-ka kojih smo svesni, mora u�i-niti sve kako bi jedna ideja bila mnogo više od ideje. Neka se Univerzitet razvija. I neka on ne bude jedna svetla epizoda u onom crnilu koje je obavijalo ovaj prostor i ovo društvo ne samo u prošloj deceniji, nego, �ini mi se, vekovima, izme�u ostalog i zato što je bilo tako malo sjajnih uzora kakav je svakako ovaj Univerzitet.

�edomir Jovanovi�, 2003.

Moram da kažem da godinu ipo dana ja sam imao vrlo ko-risnu, konstruktivnu i blisku saradnju sa Univerzitetom i rektorom ovog univerziteta, svaki put kada sam zatražio da do�em u posetu ili da oba-vim konsultacije naišao sam na otvorena vrata i zaista smo uvek imali veoma konstruktiv-ne razgovore o pitanjima ve-zanim za Univerzitet. Ja sam potpuno na raspola-ganju rektoru kada se radi o rešavanju pita-nja sa kojima se ovaj Univerzitet suo�ava u okviru stalne podrš-ke OEBS-a visokom obrazovanju.

Dimitrios Kipreos, 2011.

Osnivanje ove nau�ne in-stitucije - Univerziteta, hrama nauke, de�nitivno predstavlja najve�e bogat-stvo za sve nas. Verovatno da Novi Pazar ima mno-go praznika, ali ja mislim da �e dan otvaranja ovog Univerziteta ostati kao najve�i praznik ovoga gra-da i ovoga kraja.

Bogoljub Kari�, 2002.

Drago mi je što sam danas ovde, u Novom Pazaru, na ovom savremenom, moder-nom, evropskom Univer-zitetu. Moderna Srbija podra-zumeva ovakav Univerzitet, i nastavak podrške razvoju i radu ovog Univerziteta se sa našeg stanovišta podrazu-meva. Svaku vrstu prepreka i problema koji se javljaju u

radu mi �emo gleda-ti kao izazove, jer to za nas i jesu izazovi. Moje zadovoljstvo zbog susreta, i na-ravno, kao i svaki put posle susreta koji su prijatni, moja je želja da se ponovo vratim u Novi Pazar - zvali, ne zvali!

Gordana �omi�, 2003.

Kona�no, prošlost moramo ostaviti iza sebe. Iz sadašnjo-sti moramo prestati poprav-ljati historiju. Iz sadašnjosti moramo osmišljavati budu�-nost, a ta budu�nost jedino može i�i uz obrazovanje. Ovaj Univerzitet je, zato, najzna-�ajniji doga�aj u Sandžaku u posljednjih sto godina. Dvo-

struka je moja na-kana - jedna, da dam svoju podršku radu i napretku ovog Univerziteta, i druga da veliki broj mladih ljudi koji sada studi-raju u Sarajevu, nastave studirati na ovom i ovakvim univerzitetima u

Sandžaku i u Srbiji. Mi smo na Sarajevskom univerzitetu izra�unali da jedan obrazova-ni intelektualac, svršeni stu-dent, košta izme�u trista i pet stotina hiljada maraka. Znate, to je fabrika koja hoda. Mi, na našu nesre�u, puštamo te mla-de ljude da odlaze iz Bosne, vi da odlaze iz Sandžaka, a vapi-mo za tu�im kapitalom u svim oblastima. Ovaj Univerzitet �e pomo�i da ti mladi ljudi osta-nu ovdje. Univerzitet je kao vazduh. Dok je pored nas, ne primijetimo ga, jer su nau�nici po svom habitusu skromni, a kada ga nestane, onda nastu-pa jedna velika katastrofa i u izvjesnom smislu, izumiranje jednoga naroda.

Salih Fo�o, 2003.

Jako nam je drago što smo po prvi put na U n i v e r z i t e -tu, zajedno sa predstavnici-ma OEBS-a, da izrazimo našu podršku u vašim ak-tivnostima, a naro�ito da pokažemo našu podršku studentima, koji su, ustvari, osnova bilo kakve bu-du�nosti, na samo ovog regio-na ve� i zemlje u cjelini.

Erwin Hofer, ambasador Švicarske, 2011.

25

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

UNIVERZITETAUNIVERZITET

IUNP je nedavno proslavio devetu godinu postojanja, šta je sve postignuto u prethod-nom periodu?

Da, IUNP je proslavio svo-ju devetogodišnjicu. Kada pogledamo iza sebe i vidi-mo šta se sve promijenilo u odnosu na 2002, odnosno na godinu osnivanja Uni-verziteta, shvatit �emo da je ova institucija u stvari nukleus znanja koji hitro grabi ka budu�nosti.

Za ovih devet godina obrazovali smo veliki broj sandža�ke ali i omladine iz šireg regiona, koja s po-nosom nosi diplome ove institucije, i ne samo diplo-me ve� i znanje koje vješto primjenjuje u praksi, na šta smo veoma ponosni.

Sklopili smo veliki broj sporazuma o saradnji sa

univerzitetima u zemlji i inostranstvu, osavremeni-li u�ioni�ki prostor, uveli razne inovacije u procesu nastave, reformirali po-stoje�e i uveli nove studij-ske programe, odnosno postali bliži evropskom okviru obrazovanja u kom studenti ne samo da sti�u teorijsko ve� i prakti�no znanje, doprinijeli razvoju duhovnosti i znanja boš-nja�kog i drugih naroda.

Univerzitet je dobio evrop-sku prepoznatljivost u�e-š�em u nekoliko me�una-rodnih projekata, postao je prepoznatljiv brend u cijelom svijetu. Svršenici našeg Univerziteta nastav-ljaju master i doktorske studije kako na univerzite-tima u zemlji tako i na uni-verzitetima u inostranstvu (Austriji, Njema�koj, Ame-rici, Turskoj).

Iz godine u godinu, uve�ava se ponuda studijskih progra-ma, zašto?

Univerzitet je želio iza�i u susret studentima i potre-bama tržišta za odre�enim pro�lima. Sandžaku i Srbi-ji je potrebno mnogo stru�-nih lica iz razli�itih oblasti, poput turizma, agrome-nadžmenta, dizajna ente-rijera. U tom smislu, ove godine smo ponudili ne-koliko novih studijskih programa kako bi budu�i studenti u lepezi pro�la odabrali budu�u profesiju na osnovu li�nih a�niteta.

Da li IUNP raspolaže vla-stitim kadrom ili upošljava honorarne profesore i sarad-nike?

Sve smo manje ovisni o kadrovima sa strane. Tre-nutno upošljavamo preko 260 profesora i saradni-ka. Treba spomenuti da je ovaj Univerzitet i u tome jedinstven. Na njemu rade profesori svih nacionalno-sti – Bošnjaci, Srbi, Hrvati, Crnogorci, Ma�ari, Engle-zi, Nijemci, Arapi. Može-mo re�i da smo u pravom smislu rije�i internacional-ni. Isto se odnosi i na naše studente. Kada je rije� o profesorima, mogu re�i da su to vrhunska imena na-uke, utemeljiva�i ne samo nau�nih teorija ve� i po-znate euredite. Spomenut �u samo neka imena, po-put profesora Enesa Du-rakovi�a, Dževada Jahi�a, Hasnije Muratagi�-Tune, Živojina Stanoj�i�a, Hasa-na Hani�a, Sefera Me�e-dovi�a, Save Markovi�a, Envera Petrovcija, Marije Kneževi�, Fehima Husko-vi�, Gordana Nikoli�a i Mehmeda Slezovi�a. Da ne zaboravim lektore stra-nih jezika, poput Endruja Vebstera iz Velike Britani-

je i Kristijana Ringa iz Nje-ma�ke.

Koliko studenata trenutno poha�a nastavu na IUNP?

Preko 3000 studenata tre-nutno studira na svim stu-dijskim programima kako u Novom Pazaru tako i na ostalim visokoškolskim je-dinicama u Beogradu, Pan-�evu, Nišu i Subotici.

Koji od studijskih programa najviše privla�e studente?

Praksa je pokazala da su za studente najviše prima-mljivi studijski programi Opšteg i Prava unutrašnjih poslova, �lologije, studij-ski program za vaspita�e, mada su i ostali programi podjednako zanimljivi.

U javnosti se �esto špekulira sa akreditacijom i validnoš�u diploma IUNP, o �emu je za-pravo rije�?

Univerzitet je dobio rješe-nje o akreditaciji za odre-�ene studijske programe, dok su ostali u procesu. Odnosno, ve� dvije godine �ekamo odgovor Komisi-je za akreditaciju. Sve do okon�anja procesa akredi-tacije, studenti kao i diplo-me ovog Univerziteta rav-nopravni su sa studentima i diplomama ste�enim na drugim univerzitetima – što je i u skladu sa Zako-nom o visokom obrazova-nju Republike Srbije, tj. sve aktivnosti Univerziteta su ravnopravne sa pravom drugih univerziteta, uk-lju�uju�i i upis studenata. Osim toga, IUNP je dobio licencu za izdavanje di-ploma American Heritage Universitya iz SAD-a, što predstavlja re-akreditaciju naših studijskih programa. Odnosno, na ovaj na�in smo stekli i me�unarodnu akreditaciju.

SA PROREKTORICOM INTERNACIONALNOG UNIVERZITETA U NOVOM PAZARU RAZGOVARALI SMO O POSTIGNUTIM REZULTATIMA, AKTUELNOSTIMA, PROBLEMU AKREDITACIJE, RAZVOJNIM TOKOVIMA, NOVINAMA I MISIJI OVOG UNIVERZITETA.

26

INTERVJU

26

razgovarao: Ja

hja F

EHRA

TOVI

�

TAKMI�IMO SE SA HARVARDOM

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

27

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

INTERVJU

Opstrukcija i odugovla�e-nje okon�anja procesa akre-ditacije našeg Univerziteta predstavlja jasnu diskrimi-naciju i kršenje prava stu-denata, što ovog trenutka donekle otežava normalan rad Univerziteta. Me�utim, dugoro�no vjerujemo da �e i ovo biti naša prednost, jer nelojalnu konkurenciju pobje�ujemo isklju�ivo vr-hunskim kvalitetom što nas u�vrš�uje na poziciji najbo-ljeg Univerziteta na ovom prostoru.

Organizaciona struktura Inter-nacionalnog univerziteta se ra-zlikuje od univerziteta u okruže-nju. Možete li našim �itaocima pojasni istu?

Organizaciona struktura IUNP je speci��na iz pro-stog razloga što se na nje-govom �elu nalazi pred-sjednik koji, sa svojim Upravnim odborom, koor-dinira radom Univerziteta, odnosno organizacionim i razvojnim dijelom, dok rektor Univerziteta, sa svo-jim timom, prorektorom i rukovodiocima departma-na, upravlja organizacijom i realizacijom nastavnih i na-u�no-istraživa�kih procesa.

Pri Univerzitetu djeluje više centara i ustanova, koja je nji-hova uloga?

Centar za doktorske studije je veoma zna�ajna ustano-va, jer kroz njega svršenici diplomskih i master-studija mogu nastaviti školovanje i ste�i diplome doktora nau-ka. Univerzitetska bibliote-ka je ustanova od posebnog zna�aja, jer obiluje velikim brojem stru�ne literature koja je svakodnevno dos-tupna studentima. Pored toga, nedavno je organizi-rala tre�i put jedini sajam knjiga na ovim prostorima na kome je u�eš�e uzelo oko 28 izlaga�a iz zemlje i ino-stranstva. Osnovni zadatak Multimedijalnog centra je obu�avanje i usavršavanje novinara i drugih medij-skih radnika kako bi istini-te i profesionalno sa�injene informacije bile dostupne širokim narodnim masama. Pored toga, zada�a Mul-

timedijalnog centra je da prenese što više akadem-skih sadržaja op�em sta-novništvu što se i realizira kroz emisiju Sa univerziteta, koja se emitira na lokalnim i regionalnim televizijama. S druge strane, Kulturni centar je zadužen za a�r-maciju i o�uvanje kultur-nih vrijednosti Sandžaka, putem organizacije i reali-zacije kulturnih sadržaja, poput izložbi slika, tribina, panela, književnih ve�eri i drugih kulturnih aktivno-sti. Izdava�ki centar se bavi publiciranjem zbornika na-u�nih radova, udžbenika, nau�nih �asopisa i publi-kacija vezanih za kultur-nu baštinu našeg podru�-ja. Univerzitetski sportski centar se brine o �zi�kom zdravlju naših studenata. Ne samo to, u okviru njega funkcionira i Univerzitetski karate klub na �elu sa prof. Husnijom Klimentom. �la-novi ovog kluba osvojili su nekoliko republi�kih takmi-�enja. Karijer centar se brine o budu�nosti naših stude-nata, obezbje�uje im dodat-nu edukaciju i pronalazi poslove. Ra�unarski centar se brine o osavremenjiva-nju naše tehnologije, kao i tehnološkom inoviranju i pravljenju softvera za inter-nu i op�u upotrebu. Centar za monitoring i evaluaci-ju ima za cilj da obezbjedi institucionalnu osnovu za punu implementaciju siste-ma obezbje�enja i kontrole kvaliteta, koji unapre�uju rad univerziteta kao cjeli-ne i daju osnovu za realnu procjenu doprinosa svakog u�esnika u nastavnom pro-cesu i nau�no-istraživa�-kom radu.

Od nedavno je IUNP dobio i svoj prvi institut. Zašto baš za istraživanje genocida i zlo�ina protiv �ovje�nosti?

Institut za istraživanje zlo-�ina i genocida nije naš prvi institut. U okviru Univer-ziteta funkcionira i Institut za ekonomski razvoj, �ija je osnovna uloga pospje-šenje ekonomske situacije u regionu. Institut za eko-nomski razvoj, u saradnji sa SABOM, realizira brojne

nau�no-istraživa�ke i druge projekte važne za ekonom-ski razvoj ove regije. Kada je rije� o Institutu za istra-živanje genocida i zlo�ina, smatramo da su genocidi koji su se desili na ovim prostorima nedovoljno istraženi, kao i da krivci ne snose posljedice i odgovor-nosti kakve ih sljeduju u skladu sa ljudskim vrijed-nostima. Osim toga, želimo podsjetiti starije i upoznati mla�e sa svim dešavanjima koja su upu�ena protiv �o-vje�nosti, jer je genocid akt protiv �ovje�nosti, po�ev od Holokausta, Srebrenice, Sje-verina, Štrpaca, kako oni �iji su životi nepravedno uzeti ne bi nikada bili zaborav-ljeni. Kao što je predsjednik Univerziteta, glavni mufti-ja Muamer-ef. Zukorli�, na promociji instituta istakao: „Istina je temelj pravde a pravda glavni stub stabil-nosti i mira. Zato je u in-teresu stabilne i mirne bu-du�nosti svih neophodno istražiti istinu o genocidu i zlo�inu na prostoru San-džaka i šire.“

Da li planirate osnivanje još ovakvih nau�nih institucija?

Da. Uskoro osnivamo Insti-tut za bezbjednost i krimi-nalistiku, Institut pravnih nauka, Institut za historiju i etnologiju, kao i mnoge dru-ge institute za koje su ela-borati u pripremi. Cilj ovih instituta bit �e da pomognu u razrješenju i rasvjetljava-nju op�eg društvenog stanja u regionu i zemlji.

U toku je upisna kampanja. Zašto bi budu�i brucoši trebali upisati baš Vaš univerzitet?

Vrlo prosto, zato što smo najbolji Univerzitet u re-gionu i šire. Nastava je redovna i realizirana od strane najkompetentnijeg nastavnog osoblja, odnosno u skladu sa Bolonjskom de-klaracijom i procesom. Na ovom Univerzitetu student sti�u ne samo teorijsko ve� i prakti�no znanje, te kao rezultat imamo �injenicu da je 80% naših svršenika ve� našlo zapošljenje i da se veoma uspješno snalaze na

svojim poslovima. Obzirom da je cijeli Balkan „tijesna �aršija“ ne �udi prisustvo predrasuda kada su u pita-nju nedrežavni univerziteti, ali moram naglasiti da su upravo ti univerziteti naje-litniji u svijetu. Uzmimo za primjer Harvard i Univer-zitet Kolumbija u SAD-u ili Bilkent u Turskoj. To su univerziteti sa kojima �emo se takmi�iti. U svijetu je po-znato da su državni univer-ziteti neka vrsta socijalnih visoko-školskih institucija �iji je kvalitet prosje�an. Osim toga, ovo je jedan od rijetkih univerziteta koji u velikoj mjeri stipendira svo-je studente, jer je socijalni program veoma razvijen, a mislim da smo i jedini uni-verzitet u zemlji koji njeguje pozitivnu spolnu diskrimi-naciju – sve pripadnice žen-skom spola imaju popust u pla�anju školarine.

Departmani u Beogradu, Nišu, Subotici i Pan�evu upi-suju veliki broj studenata, uprkos postojanju drugih dr-žavnih i privatnih univerzite-ta u tim gradovima. Kako to uspijevate?

Kao što to i maloprije spo-menuh: kvalitetom. Kvalitet je ono na �emu se bazira po-litika ove institucije. Odno-sno, univerzitet studentima nudi pravo, tj. uiverzalno znanje.

Da li se osje�ate ugroženim od strane Državnog univerziteta u Novome Pazaru?

Ne, mi smo sretni zbog toga što postoji prilika za studi-ranje i onih studenta koji nisu u mogu�nosti pla�ati elitno obrazovanje. Pored toga, konkurencija uvijek doprinosi unapre�ivanju kvaliteta, barem kada je naš univerzitet u pitanju.

Zahvaljuju�i IUNP, ovaj grad je dobio Regionalno pozorište. Koliko su zna�ajni „manje isplativi programi“ poput onih na Departmanu umjetnosti?

Školovanje dvije klase glu-maca na IUNP-u je klasi�ni poklon gradu i regiji. To je bio jedini na�in da Novi Pa-zar i Sandžak u cjelini dobi-

28

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

INTERVJU

18. 4. 2011. u Skoplju je, potpisivanjem sporazuma, ozvani�ena ve� postoje�a dobra akademska saradnja IUNP i FON univerzite-ta. Sporazum su potpisali rektori prof. dr. Mevlud Dudi�, i prof. dr. Aleksan-dar Nikolovski. Sporazum podrazumijeva saradnju u oblasti povezivanja i raz-mjene nastavnika, osoblja i studenata, zajedni�ko u�e-š�e i apliciranje za pristup fondovima namijenjenim

obrazovnom, istraživa�-kom i umjetni�kom radu, izvo�enje zajedni�kih programa, simpozija, kon-gresa, seminara, kurseva, ljetnjih škola, radionica i drugih vidova saradnje od uzajamnog interesa, raz-mjenu stru�ne literature, udžbenika i ostalih univer-zitetskih publikacija. FON univerzitet je jedan od pr-vih nedržavnih univerzite-ta u Makedoniji.

SMEPP 2011Na IUNP je 25. 4. 2011. održana prva me�u-narodna nau�na kon-ferencija Mala i Srednja preduze�a – mogu�nosti i perspektive 2011. U�e-š�e na konferenciji uze-lo je preko sedamdeset referenata iz deset zemalja – Amerike, Turske, Italije, Slova�ke, �eške, Ma�arske, Makedonije, Crne Gore, BiH i Srbije.Konferenciju je sve�ano otvorio rektor prof. dr. Mevlud Dudi�. Na sve�a-nom otvaranju prisutnima su se obratili i dekan De-partmana za ekonomske nauke, prof. dr. Be�ir Ka-la�, prof. dr. Radmilo To-dosijevi� sa Ekonomskog

fakulteta Univerziteta u Su-botici, prof. dr. Zeki Parlak sa Marmara univerziteta i prof. dr. Petar Bojovi� sa univerziteta Union.Konferencija je organizira-na u okviru projekta Bolja saradnja za bolju budu�nost koju IUNP sprovodi u sa-radnji sa Fakultetom za menadžment u saobra�aju i komunikacijama iz Bera-na. Projekt je podržan od Evropske Unije.

Delegacija IUNP predvo-�ena rektorom Dudi�em boravila je 19. 4. 2011. u Struzi. Prvo ih je primio gradona�elnik Ramiz Mer-ko. Nakon toga su posjetili prorektora Internacional-nog univerziteta u Struzi,

sa kojim IUNP ve� ima ostvarenu saradnju, prof. dr. Armena Kadriua. Po-red nastavka ve� uspješ-nje saradnje, dogovoreno je organiziranje ljetnjih kampova na Univerzitetu u Struzi.

LJETNJI KAMPOVI U STRUZITRE�I SAJAM KNJIGA

DONACIJA KUD-U “VRELO IBRA”

INFO

SPORAZUM O SARADNJI IUNP I FON UNIVERZITETA

ju profesionalno pozorište.

Nedavno ste dobili pravo iz-davati diplome ameri�kog He-ritrage univerziteta. Koji i šta dobijaju studenti uzimaju�i tu diplomu?

Kao što sam ve� spome-nula, to je svojevrsna re-akreditacija studijskih programa. Studenti koji se odlu�e za sticanje ameri�ke diploma bit �e u mogu�no-sti da zapošljenje potraže i u SAD-u. Želim posebno podvu�i da je ovim politi�-ka opstrukcija akreditacije Univerziteta u Srbiji pot-puno prevazi�ena.

Imate ugovore o saradnji sa više univerziteta u državi i

inostranstvu. Koji je cilj tih ugovora?

Cilj ugovora je razmje-na nastavnika i studena-ta, realizacija zajedni�kih istraživa�kih projekata, za-jedni�kih programa postdi-plomskih studija, zajedni�-ko organiziranje i u�eš�e na seminarima i drugim nau�-nim i stru�nim skupovima, programi stru�nog usavr-šavanja, razmjena nau�nih i stru�nih publikacija, kao i drugi oblici saradnje od zajedni�kog interesa. Sve informacije o aktivnostima IUNP-a mogu se na�i na web-portalu:

www.uninp.edu.rs

Na IUNP je od 4. do 8. aprila 2011., po tre�i put održan sajam knjiga. Preko 30 izdava�a iz Srbije, BiH, Hrvatske, Slovenije i Crne Gore predstavilo je svoja izdanja ne samo studentima i profesorima IUNP ve� i brojnom gra�an-stvu, organiziranim školskim grupama i drugim posjetio-cima iz cijelog regiona. Prema ocjeni posjetioca sjama, za najboljeg izdava�a proglašena je Školska knjiga Zagreb. Svim u�esnicima sajma organizator je uru�io zahvalnice. Zajedni�ka ocjena svih izdava�a jeste da je Sajam knjiga u Novom Pazaru izvanredna prilika da se predstave i na ovom podru�ju. Izdava�i još isti�u da su zadovoljni kako organizacijom tako i cjelokupnim tokom sajma.U okviru sajamskih aktivnosti održano je niz promocija knjiga kako studenata i profesora IUNP tako i gostiju iz ze-mlje i inostranstva. Najzanimljiviji dio je uprili�en za najmla�e, koji su mogli uživati u lutkarskoj predstavi, koju su za njih pripremili profesori i studenti Departmana za pedagoško-psihološke nauke, i ku�i kao poklon od Univerzi-tetske biblioteke ponijeti knjige nami-jenjene njihovom uzrastu. Ovo je jedini sajam knjiga izme�u trokuta Beograd-Sarajevo-Podgorica.

SA IUNP NA GAZI UNIVERZITETRukovodilac Departmana za umjetnost IUNP prof. dr. Fehim Huskovi� od ne-davno je postao profesor najprestižnijeg turskog univerziteta Gazi. Tako�er, sa Gazi univerzitetom postignut je dogovor da od naredne akademske godine dva njihova profesora budu angažirana u redovnoj nastavi na Departmanu umjet-nosti IUNP. Gazi univerzitet ima veliku tradiciju i umjetni�ka dostignu�a, naro�i-to u oblastima keramike, kaligra�je i ara-beske. Profesor Huskovi� je u okviru Fe-stivala umjetnosti u Ankari imao izložbu u periodu 9-16. 4. 2011, kao i još uvijek otvorenu izložbu na Gazi univerzitetu.

Prorektor za razvoj, prof. dr. Mua-mer Redžovi� ispred IUNP-a uru-�io je 27. 4. 2011. �etrdeset pari ci-pela KUD-u “Vrelo Ibra” iz Rožaja koje je nedavno preuzeo Ibiš Kuje-vi�. KUD “Vrelo Ibra”nema stalne izvore �nansiranja i živi od donaci-ja. Ibiš Kujovi� kaže da su njihovo društvo održali dobrotvori poput Internacionalnog Univerziteta.Ovaj KUD postoji preko 40 godina i dobitnik je najve�ih priznanja sa svjetskih, evropskih i balkanskih festivala.

Od ove godine studenti IUNP imaju šansu da, pored diplome ovog uni-

verziteta, steknu i diplomu American Heritrage univerziteta. O zna�aju ovog vida saradnje govorio je i rektor IUNP prof. dr. Mevlud Dudi�:

“Ovim diplomama naši studenti dobijaju mogu�nost zapošljenja kako u Americi tako i u zemljama Evropske Unije. Sticanjem ove diplome motivirali smo strane studente, naro�ito iz Turske, da studiraju na našem Univerzitetu. IUNP ovim na djelu realizira svoju misiju internacionalizma. Kao što rekoh, prvi ve�i broj stranih studenata o�e-kujemo vrlo brzo, i to iz Turske. I naravno, ovaj sporazum sa American Heritrage uni-verzitetom jeste još jedan u nizu dokaza da smo najbolji Univerzitet u zemlji i

regionu.”

AMERI�KE DIPLOME U NOVOM PAZARU

Prosperitet u dvadeset pr-vom vijeku pripada naj-mnogoljudnijim nacijama (Kina, Indija, Brazil...). Od arapskih zemalja najlak-še se diktature oslobodio mnogoljudni Egipat. Na-faka se iz malih nacija, bez obzira koliko su tehnološki razvijene, premješta u kase mnogoljudnih nacija. Pri-mjer za ovu konstataciju u Evropi jeste Njema�ka, koja pored nau�nih, obra-zovnih, organizacionih... ima i najmnogoljudniji resurs u EU. Prvi mnogo-ljudni komšija Njema�ke prema jugoistoku jeste Turska. Izme�u ove dvije nacije i ekonomije nalazi se Balkan sa oko pedeset mi-liona stanovnika i desetak država. Proces nastajanja novih država na kraju dva-desetog i po�etkom dva-deset prvog vijeka bio je najintenzivniji na Balkanu i na prostorima Sovjetskog Saveza. Na ovim prosto-rima je i prisutan najve�i ekonomski pad, izuzi-maju�i zemlje sa obilnim prirodnim resursima sa prostora Sovjetskog Save-za. Me�u ovim zemljama izrazito se izdvojila mno-goljudna i prirodno bogata Rusija.

Ekonomije malobrojnih nacija mogu se osloniti na visoku tehnološku razvi-jenost, prirodna bogatstva ili se integrirati u ve�e ekonomske i politi�ke pro-store. Balkanske države nemaju u zna�ajnoj mjeri ni tehnološke ni prirodne resurse. Jedina dugoro�na šansa malih i raspar�anih ekonomija jeste ulazak u EU. Od balkanskih zema-lja, samo su Rumunija i Bu-garska napredovale eko-nomski u odnosu na stanje u kome su bile tokom ko-munisti�ke ere. Njihov na-predak je evidentan nakon ulaska u Uniju.

Suprotno procesu integra-

cija u Evropi, na prostori-ma bivše Jugoslavije imali smo i, nažalost, imamo procese dezintegracije. Procesi dezintegracije do-datno survavaju i obesmi-šljavaju prosperitet bivših Jugoslovena. U pozicijama kada vladaju�e garniture nemaju odgovore, ideje i rješenja kako da poboljšaju ekonomsku poziciju gra-�anina, kako da mu vrate radno i ljudsko dostojan-stvo, posežu za nacional-nom narkozom. Primjer ovakvog avanturizma je-ste Srpski entitet u Bosni. Tim koji ne može da daje zgoditke, organizira bun-ker oko svog gola. Teško golmanu u takvoj poziciji! Na prostorima bivše Jugo-slavije se sve dešava u na-cionalnom šesnaestercu. Na tim suženim prostori-ma nije moglo da se sku�i, nego se rasku�ilo i proda-lo ono što je decenijama radnik podizao. Da li je radnik, kada je hitao na li-niju odbrane nacionalnih ideala, mogao pomisliti da �e ga u domovini, na-kon privatizacija, šama-rati poslodavac iz azijske zemlje?

Danas se u malim SFRJ državama igra na jednom golu, u svom ideološkom šesnaestercu. Prava je sre-�a kada se u nekom uglu primjeti neko druge nacije sa kime biste mogli da se poigrate pred doma�om publikom. U Srbiji su, na sre�u oja�enih gra�ana, gra�anki i gra�an�adi, otkrili novu zemlju i novi narod, pa su se okomili na Bošnjake i prostor San-džaka. Bojim se da mi ne ispadnemo krivi što lider najja�e opozicione parti-je štrajkuje gla�u. Samo �ekamo da se neko sjeti i kaže da su gra�ani, gra-�anke i gra�an�ad San-džaka inspirirali Tomisla-va Nikoli�a da zapo�ne

štrajk gla�u. Ne daj Bože da Toma sebi odsije�e prst ili zakuje ekser u ruku, okuje se lancima na nekoj �upriji... – e onda smo ti mi krivi. Tomo, nemoj to da nam �iniš!

Tako, malo pomalo, sa ve-like me�unarodne scene, ovaj tekst pade tu gdje je i ponikao. Da bi nešto do-bro poniklo, valja i posijati. Sijala se godinama unazad zla rije�, žele se ljudske glave. Pustimo dobru rije�, posijmo dobro, da bi se do-bru nadali. Jer ni svjetski progres ne može se sagra-diti tako što �e veliki i mo�-ni pojesti sve. Brazil jeste bio portugalska kolonija, ali kolonija danas pomaže nekadašnjoj kolonijalnoj

sili protiv koje se borila za slobodu. Japanska pomo� stizala je i nama, sa kraj do na kraj svijeta stiže do-bro sjeme. Hvala Japanu! Uzmimo pouku iz novije historije Japana, uzmimo pouku iz tragi�ne sudbi-ne jugoslovenskih naroda. Kina je danas osvojila svi-jet jer je presko�ila Kineski zid i probila naše plotove. Uzmimo pouku i od njih. Ipak, najviše pomo�i sti-glo je iz Evropske Unije. Ne samo da nam poma-žu materijalno, pomažu i moralni oporavak i zahti-jevaju da se probudimo iz nacionalne opijenosti. Da li �e nas Evropa ili masov-na glad probuditi – vidjet �emo brzija dana.

GOLMANI I PLOTOVIZehnija BULI�

ZZZZ

30

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

TABIRENJA

�� PUTUJTE SA TURISTI�KOM AGENCIJOM

POLAZAK NEDJELJOM U 9hPOLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10hPOVRATAK UTORKOM U 10h

REDOVNE LINIJE

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANUL - NOVI PAZAR

TELEFONI:TELEFONI:

SRBIJA: SRBIJA: 063/609�160 063/661�662063/609�160 063/661�662TURSKA: TURSKA: +90.535.893.3234+90.535.893.3234

FAX: FAX: 020/386�555020/386�555

NE�KO

TELEFONI:

SRBIJA: 063/609�160 063/661�662TURSKA: +90.535.893.3234

FAX: 020/386�555

Haris ISABEGOVI�

3131

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

TABIRENJA

Da je bilo pravde i fer-playa, FK Novi Pa-zar bi još za Titova

vakta igrao u elitnoj fudbal-skoj ligi sa Crvenom Zvez-dom, Dinamom, Sarajevom, Hajdukom, Partizanom... Me�utim, na Novi Pazar se oduvijek gledalo kao na „turski“ grad u kom igra „turski“ fudbalski tim. Da je stanovništvo Novog Pazara nemuslimansko, nebošnja�-ko, njihovi Plavi bi odavno bili u eliti. Smetao je Novi Pazar mnogima, smeta im i danas, ali to nije omelo ljubitelje fudbala, sportske radnike, igra�e i najbolju publiku da se nastave boriti za plasman u „elitnu“ super ligu.Mijenjali su se redom po-liti�ari, tajkuni, predsjed-nici, treneri, igra�i, a Novi Pazar je uvijek ostajao na posljednjem basamaku do vrha, i stekao epitet „najsta-rijeg drugoligaša.“ Teško je biti blizu vrha a nikako ne presko�iti taj posljednji ba-samak koji je naj�eš�e bio previsok samo iz politi�kih razloga i zle volje tajkuna koji upravljaju srbijanskim fudbalom. Previsok je basa-mak za dobre fudbalere No-vog Pazara i sjajnu publiku. Ništa nije moglo odobrovo-

ljiti politi�ke mo�nike i taj-kune da ne smetaju „plavi-ma“ preskakanje basamaka. Vrh ledenog brijega je ostao previsok za Pazarce.Onda je vlast preuzeo Rasim Ljaji�, i pao je zid na južnoj strani stadiona. Da li je to dobar znak ili loše predska-zanje, vrijeme �e pokazati. Sigurno je da je Pazar po�eo nizati pobjede. Kladionice rade punom parom, a ve-�ina igra�a na sre�u igra na „plavi“ tim, jer je postalo sigurno da Novi Pazar ove godine preska�e taj posljed-nji basamak i ekspresno, po preporuci tajkuna i politi�a-ra, posebno Rasima Ljaji�a, ulazi u fudbalsku elitu. Do-vedeno je nekoliko dobrih fudbalera, jest da imaju do-sta godina, ali još tr�e i daju golove. Publika je radosna, u velikom broju dolazi na stadion, u kahvama se pri�a o Pazaru, a super liga kuca na vrata. Vlasnici kladioni-ca, tajkuni i politi�ari trljaju ruke, para „kaplje“ na sve strane. Stiglo je prolje�e.U op�oj euforiji, niko ne postavlja pitanje šta se radi ispod basamaka? Po sta-rom obi�aju, gdje zajedno nastupaju Rasim i Kasim mora se debelo odriješiti

kesa, ako ne milom mora se dati silom inspekcijama koje „deru kožu“ neposlušnim biznismenima. Princip je jednostavan: da ti Kaso ne pošalje inspekciju u kompa-niju (a kad ona do�e debelo �e isprazniti tvoj džep), bolje je da pristaneš na elegantni-je „dranje“ i sam uplatiš na žiro ra�un kluba nekoliko hiljada eura ako si sitniji bi-znismen, a bogami deset i više ako namještaj, farmerka i ostali proizvodi dobro pro-laze. Stvar se ne završava na tome, mnogi biznismeni su morali silom prilika u�i u rukovode�u strukturu fud-balskog kluba a samim tim obaveza davanja nov�ane pomo�i klubu postaje još ve�a. Tako su Rasim i Kasim sakupili pozamašan fond za kupovinu igra�a i podma-š�ivanje beogradske fudbal-ske ma�je koja treba zaigrati „pošteno“ i ne smetati na-šim fudbalerima u pohodu preko posljednjeg basama-ka. Mnogim biznismenima je debelo zasmetala igra dvojca koji se usavršio u re-ketiranju poštenih gra�ana, ali se boje da javno govore u državi u kojoj najve�i organi krše zakon. Mada, ruku na srce, neki su i zaslužili da tako postupaju sa njima, a ima tu i onih koji dobrovolj-no peru kriminalom ste�eni novac, pa je sportski klub najbolja mašina za pranje „bijelog“ u bijelo.Naravno, publika sve ovo zna, ali od prevelike želje da ve� jednom „plavi“ zaigraju sa Zvezdom i Partizanom, narod zatvara o�i, i ne želi ništa komentirati. Rijetki pojedinci kažu da je stanje s fudbalom u Srbiji isto i da se ostali klubovi sli�no �nansi-raju, opravdavaju�i ono što se radi u Novom Pazaru, tj. ako može Kurto što ne bi mogao i Murto. Apsolutna ve�ina navija�a vjeruje da �e „Plavi“ u�i u super ligu, ali da Rasim ne�e dobiti izbore, zbog kojih vjeruje se najviše „gura“ tim s Jošanice, ne bi li

tim historijskim iskorakom armiju vjernih navija�a isko-ristio kao glasa�ku mašinu. Ve� se sprema slogan: Super liga, Super liga, za Rasima nas nije briga! Kako god da bude, ostaje žal za propuštenim godinama koje su nepravedno oduzete generacijama Pazaraca koji-ma je onemogu�eno da uži-vaju u lijepim fudbalskim predstavama samo zato što „turke“ ne vole u Beogradu.Ostaje još jedna dilema zbog koje se valja zamisliti: Kako �e izgledati Novi Pazar kada svaka utakmica bude pro-glašena utakmicom viso-kog rizika, a Delije, Grobari, United Force 1987, (Radovi navija�i) i ostali huligani, nacionalisti i šovinisti budu lomili naše izloge, a možda i nedužne glave, zbog toga što ne vole „turke?“ Niko ozbiljno nije tretirao inci-dent u Nišu kada su polupa-na stakla na autobusu igra�a Novog Pazara i povre�iva-nja jednog od njih. Pazarci toga dana pobjediše „Sin-�eli�a,“ ali do�oše razbijene glave. Takve lomljave i na-padi mogu biti veoma �esti, a Rasimu je interes da nakon politi�kog sloma u Sandža-ku i bijega u Beograd ovdje ostavi stalne probleme, �ak i one bezbjedonosne, koji �e biti u prvom planu kada „Delije“ i „Grobari“ u sred Pazara horski zapjevaju Nož, žica Srebrenica! ili Ko ne ska�e nije �etnik! ili onu Ubi�emo, zakla�emo ko sa nama nije!Dakle, radosni smo što �e Pazar zaigrati u eliti, ma kakva ona bila, i da �emo uživati u lijepim fudbalskim predstavama, pa neka nam je svima hairli i sretno. Osta-je nada da ne�e biti svaka utakmica visokog rizika, da na ulicama našega grada ne-�emo gledati žandarmeriju u punoj ratnoj opremi kako plaši našu djecu i trenira strogo�u nad „turcima.“

Neka je navija�ima i „Plavima“ sretan ulazak u Super ligu! Ipak, i pored svega Rasim Ljaji� ne�e dobiti izbore.

PLAVI GORE, RASIM DOLJE

Ne samo da su porodice ošte�enih ogor�ene na sramnu osloba�aju�u presudu bivših policajaca i na�elnika SUP-a za zlo�ine protiv �ovje�nosti, deportaciju Bošnjaka, izbjeglica, koji su iz okupirane BiH maja 1992. za-tražili zaštitu kod prijatelja i srodni-ka na crnogorskom primorju. Sud je, kao i u slu�ajevima Bukovica, Štrpci i Kalu�erski laz, oslobodio po�inioce zlo�ina (navodno) zbog nedostatka dokaza, To se može smatrati pravnim paradoksom nad paradoksima.

Oslobo�eni zlo�inciViši sud u Podgorici oslobodio je Mi-lorada Šljivan�anina, Branka Buji�a, Božidara Stojevi�a, Sretena Glend-žu, Boška Bojovi�a, Milorada Ivano-vi�a, Radoja Radunovi�a, Miroslava Markovi�a i Duška Bakra�a (koji je bio u bjekstvu).Oko 200 civila bošnja�ke nacionalno-sti, koji su sa porodicama stekli izbje-gli�ki status (po me�unarodnom pra-vu) u primorskim gradovima Crne Gore, aktualna vlast ove zemlje je, preko policijske službe, preko no�i, kako je i svjedo�io bivši predsjednik Bulatovi�, pohapsila i bez ikakvog procesuiranja deportirala Karadži�e-vim i Miloševi�evim bojovnicima, tj. direktno na egzekuciju. Na taj na�in je crnogorska vlast direktno pomagala agresora na BiH, kako je i predsjednik Bulatovi� izjvio: „To je bila državna

strategija!“ a da ga za takvu izjavu niko nije optužio.Da paradoks bude ve�i, nakon 19 godina okli-jevanja i odugo-vla�enja procesa, samo da se zlo�ini nad civilima za-taškaju i zlo�inci oslobode odgo-vornosti, sramno Sudsko vije�e Vi-šeg suda u Podgorici je, u duhu ge-nocidnog Njegoševog Gorskog vijenca, oslobodilo odgovornosti bivše poli-cajce i na�elnike. A o nalogodavcima zlo�ina protiv �ovje�nosti ni rije�i. Nalogodavci su tadašnji predsjednik Bulatovi�a i premijer �ukanovi�.

Šta �e re�i Evropski komesarDa �u�enje ve�e ne može biti, Štefan File, evropski komesar za proširenje, ne obazire se na ove prioritete zvani�-nika crnogorske države. Pitamo se, kakva je to Evropska misija Štefana Filea, ako se ovim �inom, kao i oslo-bo�enjem zlo�inaca za smrt Bošnjaka u Bukovici, otvoreno podržava crno-gorski fašizam. Svojom šutnjom ovaj visoki evropski zvani�nik se o�igled-no pridružuje akterima zlo�ina, po-gotovo što im, na naše veliko iznena-�enje, otvara vrata predajom papira

„kandidata“, prema EU.Nedovoljno je re�i da izražavamo duboku zabrinutost za dalji opstanak bošnja�kog naroda u Crnoj gori, zbog permanentnih pritisaka, zataškivanja zlo�ina, osloba�anja zlo�inaca, sa ten-dencijom pokrštavanja i drugih vrsta pritisaka koji su se nedavno odvijali u toku popisa stanovništva 1-15. 2011., kada su mnogi popisiva�i iskrivljeno popisivali Bošnjake kao Crnogorce koji govore crnogorskim jezikom, što je još jedan od oblika prozetelizma kao krivi�nog djela, nasilnog mijenja-nja nacionalne pripadnosti.U Crnoj Gori se stvari odvijaju po starom modelu, a ova zemlja želi za-kora�iti u evropsko društvo naroda. Zacijelo, to je jedina zemlja u Evropi u kojoj se zlo�ini protiv �ovje�nosti na-gra�uju i zlo�inci proglašavaju heroji-ma. Dokaz tome su stavovi politi�kog suda Crne Gore. Stoga, postavljamo otvoreno pitanje Evropskoj Zajedni-ci i evropskom komesaru za prošire-nje Štefanu Fileu: Da li su to Fileove evropske smjernice, kakva Crna Gora treba biti?! Najzad, prema svemu što se doga�a, život Bošnjaka u Crnoj Gori, prije i nakon su�enja za Buko-vicu, za slu�aj deportacije izbjeglica, za slu�aj stradanja civila u Kalu�er-skom lazu i za brojne druge slu�aje-ve koji ovim tekstom nesu obuhva-�eni, život Bošnjaka u Crnoj Gori je daleko ispod statusa pasa lutalica. Za povredu psa na ulici neko može i odgovarati u Crnoj Gori, ali za ubi-stvo Bošnjaka može biti samo na-gra�en. Takav je apsurdan tretman i status Bošnjaka, kao nezašti�enog naroda u Crnoj Gori, gdje se zlo�ini protiv �ovje�nosti nagra�uju. To je zato što se u Crnoj Gori nije podrob-nije istražio genocid nad Bošnjacima koji bi se kao takav prezentirao do-ma�oj i me�unarodnoj javnosti.

Sramna presuda Višeg suda u Podgorici ne može ni jednog humanistu ostaviti ravnodušnim. U maju 1992. iz crnogor-skog primorja 200 bosanskih izbjeglica je vra�eno na ratište i likvidirano po kratkom postupku. Sud je, suprotno svoj

argumentaciji, po�inioce ovog zlo�ina oslobodio.

UMJESTO OSUDE NAGRADA. Šefket

KRCI

�

dr. Šefket

KRCI

�

dd

32

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

PRO ET CONTRA

Priboj je nekada bio ve�inski bošnja�ki grad, a danas ima

svega 18% Bošnjaka. U po-sljednjem ratu, paravojne jedinice su upadale u boš-nja�ka sela, maltretirale i ubijale civilno stanovniš-tvo. Sjeverin, Kukurovi�e i druga mjesta pretrpjela su etni�ko �iš�enje.

Od 2004. godine je aktue-lizirano pitanje službene upotrebe bosanskoga je-zika u Priboju. Bošnjaci zadovoljavaju zakonski minimum od 15% stanov-ništva, ali i dalje voljom skupštinske ve�ine op�ine Priboj nemaju pravo na službenu upotrebu svog jezika.

Zakon o zabrani diskrimi-nacije (Službeni glasnik RS br. 22/09 od 30. 3.2009), 24. �lan, jasno zabranjuje diskriminaciju nacional-nih manjina na osnovu nacionalne pripadnosti, et-ni�kog porijekla, vjerskih ubje�enja i jezika. �lan 14. Evropske povelje o ljud-

skim pravima i slobodama iz 1950. godine zabranjuje svaki vid diskriminacije zasnovan na rasi, spolu, vjeri, jeziku, politi�kom ubje�enju, socijalnom sta-tusu... Tako�er je i Povelja o regionalnim i manjin-skim jezicima, koju je i R Srbija rati�cirala, jasno prekršena. Kada se ovo-me dodaju još �lanovi 14. i 75. Ustava R Srbije i �lan 11. Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih ma-

njina, zaklju�uje se da re�e-ni�na i teorijska konstruk-cija spomenutih �lanova nema nikakvu primjedbu. Ali, prakti�na primjena istih biva amnestirana „ru-pom“ u zakonu.

Kome smeta bosanski jezik u Priboju

Prema rije�ima predsjed-nika op�ine Priboj Laza-ra Rvovi�a (SNS), on nije nadležan za pitanje uvo-�enja bosanskog jezika u Statut op�ine. On tako�er kaže da je pitanje bosan-skog jezika lingvisti�ke prirode. Navedena izja-va svjedo�i da ni SNS ni druge partije u vladaju�oj koaliciji ne�e pokrenuti pitanje bosanskog jezika zbog bira�a, jer to smatraju

porazom i nedoslijednoš�u politike stranke kojoj pri-padaju. Lokalnu vladaju�u koaliciju �ine: SNS, SPS, DSS, SDA i NS. Ve�insko stanovništvo Priboja, iz �ijih redova (osim SDA) su predstavnici navedenih partija ne želi i ne�e da nji-hove komšije imaju pravo na ravnopravnu upotrebu svog jezika. Dobar dio ih pokušava na svaki na�in otežati status Bošnjaka koji su preživjeli zadnji

egzodus na teritoriji koja zvani�no nije bila u ratu. To što Bošnjaci po osnovu procentualne zastupljeno-sti imaju pravo da se i u višim instancama obra�aju na svom jeziku i da nad-ležni moraju odgovoriti istim jezikom u op�ini Pri-boj nema nikakve veze, jer tu važe lokalna pravila.

Pitanje bosanskog jezika je pokrenuto još 2004. go-dine kada je OO SDP-a tražio dopunu Statuta op-�ine Priboj, u smislu da u službenoj upotrebi bude i bosanski jezik i latini�no pismo.

Ovo pitanje je razmatrano i na Ustavnom sudu (tuž-ba podnijeta 25. 8. 2008), koji je donio zaklju�ak da

nije nadležan za ova-kva pitanja: Ustavni sud je na osnovu �lana 36. stav 1 ta�ka 19 Za-kona o Ustavnom sudu (Službeni glasnik RS, broj 109/07) i �lana 82. stav 1. ta�ka 1. Poslov-nika o radu Ustavnog suda (Službeni glasnik RS, broj 24/08 i 27/08) odlu�io da podnete ini-cijative odbaci zbog ne-nadležnosti – zavedeno je 30. 11. 2009.

Ministarstvo za ljud-ska i manjinska prava je tako�er saop�ilo da nije ovlaš�eno da

Skupštini op�ine Priboj naloži dopunu Statuta sa uvo�enjem bosanskog je-zika u službenu upotrebu, kao i da je po ovom pitanju odgovorno Ministarstvo za državnu upravu i lokal-nu samoupravu (odgovor zaveden 29. 12. 2009).

U odgovoru Zaštitnika gra�ana stoji da postoje nedostaci u radu op�inske uprave Priboj koji direktno krše ustavom zagarantira-

no pravo nacionalnih ma-njina na o�uvanje svojih posebnosti. Tako�er, u preporuci za postupanje upu�enoj organima op�in-ske uprave stoji da isprave postoje�u grešku, te da u toku svog daljeg postupa-nja pribave mišljenje Sa-vjeta za me�unacionalne odnose (�iji je predsjednik, prema nezvani�nim infor-macijama, bio i predsjed-nik op�ine Rvovi�), kao i da predsjednik op�ine tre-ba postupiti shodno �lanu 135. Statuta op�ine Priboj (Sl. List op�ine Priboj, br. 12/08) kojim je propisano da inicijativu za donošenje ili primjenu Statuta može podnijeti i predsjednik op-�ine. Tako�er, u preporuci se nevodi da se na osnovu pozitivnih propisa zaklju-�uje da je jedinica lokalne samouprave u kojoj prema rezultatima posljednjeg po-pisa stanovništva živi više od 15% pripadnika jedne nacio-nalne manjine dužna da, kroz odredbe svog Statuta, uvede u službenu upotrebu jezik i pismo te nacionalne manjine (zavedeno 31. 3. 2010).

Prema svemu re�enom, prestupnik je Skupština op�ine Priboj sa svojom vladaju�om kolacionom garniturom i predsjednik op�ine Lazar Rvovi� koji dozvolu za ovakvo po-stupanje nalaze u nee�ka-snom administrativnom aparatu države koja nije u stanju primjeniti svoje za-kone.

Dok se kazna za prijestu-pnike ne de�nira, ostaje da Bošnjaci Priboja upor-no podsje�aju op�inske i republi�ke vlasti da se svakodnevno krše njiho-va prava i da zadovoljenje istih zatraže pred Evrop-skim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Alen R. DURAKOVI

Alen R. DURAKOVI��

33

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

TABIRENJA

KOME SMETA BOSANSKI

PRIBOJ NA LIMU

Michal SPE

VAK

TABIRENJA

Novembra 1918., na Velikoj skupštini Srba, Bunjevaca

i drugih Slovena Banata, Ba�ke i Baranje u Novom Sadu, donosi se odluka o prisajedinjenju Vojvodine Kraljevini Srbiji, iako je ve� prije bila dio Države SHS. Skupštinu je �inilo 757 za-stupnika, od toga 578 Srba, 84 Bunjevaca, 62 Slovaka, 21 Rusin, 6 Nijemaca, 3 Šokca, 2 Hrvata, i 1 Ma�ar.Od tada gotovo cijeli vi-jek Vojvodina nazaduje. Iznimka je bilo vrijeme Jo-sipa Broza kada se brinulo o poljoprivredi i standardu gra�ana. Kasnije se preko poljoprivrede kupovao so-cijalni mir. Tako je radio i Miloševi�, tako radi i Ta-di�. Privatizacija je obavlje-na na katastrofalan na�in, nezaposlenost je enormna. Zvani�ni Beograd je uspio Vojvodinu ekonomski to-talno isisati, a neve�insko etni�ko stanovništvo poro-biti preko svojih satelita.Multinacionalna i multi-konfesionalna sredina je suštinski platila cijenu reži-mu. Miloševi� je imao „po-štene Slovake“ preko kojih je vladao tom zajednicom i koje je koristio pred me�u-narodnim posmatra�ima. Isto tako je i Tadi� izabrao „poštene Slovake“ koji su „pošteni“ postali u�lanje-njem u njegovu politi�ku partiju. Prema oprobanom receptu, prema slova�koj nacionalnoj manjini su se postavile tzv. demokratske snage. „Pošteni“ Slovaci su prihvatili srpsku naci-onalnu politiku kao svoju. Kolektivne interese Slova-ka su podredili interesu režima zarad kratkoro�ne li�ne koristi.

Neke stvari se ne mijenjaju

Bez obzira što smo u 21. vijeku, i što imamo de-

klarativno proevropsku vladu, izbori za nacional-ne savjete u Srbiji su bili o�ajno organizirani. Izbori za Slova�ki savjet su bili daleko od regularnosti. Kao prvo, režim je žestoko favorizirao listu „poštenih Slovaka“. Za vrijeme pre-dizborne tišine, oglasio se ministar koji preporu�uje koga Slovaci da glasaju. Kao drugo, nespo-sobna državna administracija koja je prihva-tila da sprovede ove izbore poka-zala je da ti ljudi ne treba više nikada da rade u držav-noj upravi. Svi za-konski rokovi za prijem lista, odre�i-vanje proširenih sasta-va Centralne izborne komisije (CIK) i pro-širenih sastava bira�-kih odbora su probijeni. Prošireni sastav je onemo-gu�en da u�estvuje u iz-bornom procesu. Državne institucije su se ponijele veoma površno i neodgo-vorno prema ovim izbo-rima. Veliki broj ljudi nije dobio poziv za glasanje. Budu�i da je bilo manje bira�kih mjesta nego uobi�ajeno, mnogi nisu znali gdje trebaju gla-sati. Poslovnik Centralne izborne komisije, u �lanu 16. u prvom stavu, kaže da Centralna izborna komi-sija odlu�uje ve�inom pri-sutnih �lanova na sednici na kojoj moraju biti prisut-na dva �lana ili zamjenika �lana stalnog sastava. Da-kle, ne mora prisustvovati ni predsjednik CIK-a niti njegov zamjenik, ni sekre-tar CIK-a niti njegov za-mjenik. Nema kvali�cira-ne ve�ine, dovoljna su tri a mogu i dva �ovjeka da se donose odluka. Tako se

vodi ra�una o osjetljivim pitanjima kao što su naci-onalne manjine u Srbiji!? Kako da ljudi doživljavaju ovu državu kao svo-ju ako ih ona tako ma�ehinski tre-tira i ako na

s a m

d a n izbora ve�inom �lanovi

proširenog sastava CIK-a još uvijek nemaju rješe-nja da u�estvuju u radu iste, ili gotovo 50% �la-nova proširenog sastava bira�kih odbora ne mogu da u�u na bira�ka mjesta jer nisu dobili rješenja od CIK-a. U komisijama je na-ravno bilo mjesta samo za �lanove DS. Sve ovo ide na dušu sad ve� bivšem mini-stru �ipli�u. Poslije izbora, predstavnici nerežimskih slova�kih lista su pozvali �ipli�a da podnese ostav-

ku. Naravno nije �uo. Je-dan autokrata je mrtav, ali njegov duh vladanja i dalje živi i to kroz poluge vlasti i me-

d i j s k u blokadu.Ako neko kaže što misli, odmah se proglašava za državnog neprijatelja i sa-tanizira putem medijskog lin�a. Vlastodržci zaborav-ljaju da mišljenja manjine, u zavisnosti od položaja, imaju pravo da postoje i moraju se uzeti u obzir. Osim toga, ona moraju zadržati šansu da posta-34

U Vojvodini živi zna�ajan broj Slovaka. U predjele tadašnje južne Ugarske naselili su se 1745. godine. Po�etkom 20. vijeka, broj Slovaka u Jugoslaviji je iznosio 120 000. Prema popisu iz 2002. godine, u Srbiji živi 59 021 Slovaka. Zbog kontinuiranog kursa politike asimilacije beogradskih vlastodržaca i izvršavanja njihovih diktata posredništvom „poštenih“ Slovaka , njih je na ovim

prostorima sve manje.

NAROD ŽELJAN HLJEBA I SLOBODE re

vija

SAND

ŽAK

| 1.

maj

201

1. |

br.

152

| Sa

ndza

kPRE

SS.n

et

35

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

TABIRENJA

nu ve�ina. Uslovi za ovo su sloboda mišljenja i govora. Time je zaštita manjina – �esto imenovana osnovnim principom demokratije – direktni produkt osnovnih prava. Razli�itosti ovog principa, �isto pravo egzi-stencije, uvezivanje u op�e blagostanje, te stvaranje pretpostavki za promjenu mišljenja i mo�i, pokazuju da osnovna prava postaju

konstitu-tivni elementi

demokratije.

Na osnovu stanja za vrijeme izbora za nacionalne savjete a i kasnije, �isto sumnjam da je Srbija politi�ki zrela. Prvo su �lanovima CIK-a dali poslovnik u kome piše da je potrebna ve�ina cjelokupne proširene ko-misije za donošenje odlu-ka, a onda su se “sjetili” da

rade po ovom poslovniku. I slijep insan vidi najve�u blamažu “Evropske” Srbi-je. Fudbalskim rje�nikom kazano, utakmica se igra a delegat mijenja pravila. Potkupljeni su glavni i po-mo�ne sudije kako bi favo-rit dobio unaprijed namje-štenu utakmicu.

Mrkva i štap„ P o š t e n i “ Slovaci, koji su u vlada-ju�oj stranci, mogu za sebe o b e z b i j e d i t i egzistenci ju. Ostali, obi�ni, mali gra�ani nemaju šanse i, po pravilu, emigriraju u Slova�ku i tre-�e zemlje. Oso-be sa �lanskim kartama DS ne vide, ne �uju, ne znaju i pra-ve se da je sve u redu. Ako su zbrinuli djecu, nisu narod. Nije slova�ka

neve�inska naci-onalna zajedni-ca „poštena“ Slovakinja u vidu nositeljke

režimske liste, jer ona ne�e da

brani interese Slovaka, ona radi kako joj stranka na-

redi samo da bi sa�uvala fotelju.

Njoj su dali mrkvu. Za tu mrkvu od osnivanja (2003) slova�ki savjet radi po instrukcijama DS-a. A rezultati su više nego po-razni: Za posljednjih osam godina, prema podaci-ma Slova�ke vojvo�anske stranke (SVS), zemlju je na-pustilo 4 000 mladih Slova-ka, što je za zajednicu od 59 000 hiljada pravi egzodus.Štefan Se� (nosilac jedne od �etiri obi�ne liste) je iz re-volta 6. 6. 2010. bacio „�o-ravu kutiju” u Staroj Pazo-vi, jer nerežimskim listama

Slovaka nije bilo dozvolje-no prisustvo u proširenim sastavima komisija. Kako kaže mrkvu nije vidio a šta-pa se ne boji. Uslijedila je klasi�na zamje-na teza srbijanskog pravo-su�a, navodno kriv je Se� što je bacio kutiju a nije kriv ministar za neregularnost izbora.Bilo je slu�ajeva zastraši-vanja pripadnika slova�ke nacionalne zajednice u Voj-vodini. Pritisci su bili i u vidu prijetnji da �e da izgu-be posao ukoliko ne glasaju za listu koju favorizira re-žim DS-a. Kampanja je bila neravnopravna – državna lista je imala svu logisti�ku i nov�anu pomo�, dok su ostale liste bile pod medij-skom blokadom. Na dan iz-bora, kraj bira�kih kutija su prisutni isklju�ivo posma-tra�i pripadnici režimske liste. Na Balkanu vazda po-bje�uje onaj ko broji glaso-ve. Rezultati za Nacionalni savjet slova�ke nacionalne manjine: od 29 mandata 18 je pripalo režimskoj listi, 11 ostalim listama. Poslije su sve funkcije prigrabili režimski, valjda im se tako može, mada to nije demo-kratski standard. Name�e se logi�no pitanje: Kad su-tra do�e na vlast neka nova struktura, što ne može biti unaprijed isklju�eno, što �e biti s ovim savjetom?Op�ina Ba�ki Petrovac (14 649 stanovnika, od toga varoš 6 731) prijestonica je vojvo�anskih Slovaka, jer ih u toj op�ini živi pre-ko 10 000. Ali, u organima državne uprave (policija) dominiraju neslovaci. Dr-žavna uprava: zapošljavaju se neslovaci, bez obzira na kvali�kacije i znanje. Ako je stanje u op�ini s dvotre�in-skim stanovništvom takvo, što mogu o�ekivati Slovaci u op�inama u kojim nemaju ve�inu: Kova�ica, Stara Pa-zova, Šid, Novi Sad, Ba�ka Palanka, Ba�.Zbog takve politike na-stala je sasvim opravdana ideja da se osnuje autoh-tona stranka vojvo�anskih Slovaka. Avgusta 2010. u

Ba�koj Palanci je osnovana Stranka vojvo�anskih Slo-vaka (SVS). Doduše SVS nema �nansijera, ali ima dobru ideju da štiti slova�ki narod na ovim prostorima. Paralelno sa SVS, na pro-storu južnog Banata djeluje Slova�ka stranka sa sjedi-štem u Padini (Kova�ica). Program ove stranke je ta-ko�er postavljen na borbi za prava obespravljenih. Da li �e Slovaci uspjeti da se izbo-re za autenti�ne predstavni-ke pokazat �e neki naredni izbori. Koncept autenti�ne slova�ke stranke je održiv, on je zasnovan na perspek-tivi i razvijanju slova�ke za-jednice, a da se pri tom ne ide po mišljenje u centralu beogradske stranke. Ovo vlastodršcima uop�e ne od-govara, jer �e se tako osipati kartoteka „sigurnih slova�-kih glasova“ za DS.

Totalno pogrešne politike Beograda

U Srbiji je postojalo mini-starstvo za manjine. Posto-jao je ministar koji još uvijek prima ogromnu platu. Neki �asni predstavnici manjina su imali smjelosti uputiti pi-tanja odgovornom �ovjeku. On ih tobože nije �uo. Ni on ni mediji. Nivo medijske slobode u Srbiji opada iz dana u dan. U Srbiji nema nezavisnih medija i to može aktuelnom režimu da se vrati kao bumerang. Preko medijskog monopola, vlasti stanje prikazuju nerealnim, tobože sve je krasno oko nas. Naš vojvo�anski na-pa�eni seljak, a uz to obi�an Slovak, ima svoju me�u i vlastiti zdravi razum. On ne ide po mišljenje u Beograd. Preživio je i trpio svašta, ali još nije rekao zadnju. �ini mi se da rezultat pogrešnih politika može biti preto�en u scenarij iz Egipta, Tunisa pa i Libije. Gra�anski, so-cijalni nemiri su bliži voj-vo�anskoj ravnici nego što izgleda. Narod je željan i hljeba i slobode. Dosta mu je kozmeti�ke slobode, teži da do�e do prave, istinske slobode.

Obi�no je izbor odje-�e osobna stvar. Na tu odluku utje�e

kulturno naslje�e, pitanje ukusa, mode, klime, pa �ak i radno mjesto. I nije bilo uobi�ajeno pitanje odjeva-nja ograni�avati zakonom. Bilo je nekih regulatornih ograni�enja po pitanju odjevanja u smislu zaštite na radu. Normalno, takva pravila je lahko razumjeti. U posljednjih nekoliko go-dina, što je ironija, jedan tako jednostavan odjevni premet kao što je mahrama postao je kultni simbol ci-vilizacijskih borbi, mjesto politi�kih, kulturnih, vjer-skih, društvenih i pravnih kontroverzi, ne samo u zapadnoj Europi nego i u cijeloj Aziji, Bliskom Isto-ku, Americi itd. Osobito muslimanima, koji su po-put mnogobrojnih naroda doselili u nova plurali-sti�ka društva, mahrama je postala sinonim sudara razli�itih kulturnih i vjer-skih formi. Ona je odigrala ulogu pokreta�a opsežnih rasprava o budu�nosti multikulturalizma, inte-gracija, asimilacija, opse-ga i ograni�enja vjerskih sloboda, rizik od funda-mentalizma po vrijednosti sekularnih liberalnih demo-

kratskih vrijednosti i opre-djeljenja. Na neki na�in, nošenje mahrama postalo je pita-nje emotivne vrijednosti, osje�aja i predrasuda. Po-sebice nakon teroristi�kih napada 11. 9. 2001, popu-larne organizacije tzv. ra-dikalnog islama istaknule su mahramu kao znak egzistencijalne prijetnje zapadnoj civilizaciji. Stoga je jedan italijanski politi�ar predložio da se borba pro-tiv terorizma treba odno-siti i na nošenje islamskog vela. Bivši britanski ministar vanjskih poslova, Jack Straw, pozvao je islam-ske žene u svojoj izbornoj jedinici da prestanu nosi-ti veo (nikab) preko lica. Bivši britanski premijer Tony Blair složio se da je to “znak razdvajanja“. U Egiptu, gdje je islam dr-žavna religija i šerijatsko pravo glavni izvor zako-nodavstva, za vrijeme re-žima Hosnija Mubaraka, ženema koje nose mahra-me zabranjivano je vo�e-nje programa na državnoj televiziji. U nastojanju da zaustave porast tzv. radi-kalnog islama, u Tunisu je vlada pokojnog Zejnul Abidina po�ela provoditi mjere još od 1981. kada je

zabranila ženama nošenje mahrama u školama i vla-dinim uredima. Singapur je nedavno zabranio no-šenje mahrama u školama kako bi se sprije�ile nape-tosti izme�u kineske ve�i-ne i malajske muslimanske manjine.U Evropi je došlo do za-brana nošenja burke na javnim mjestima od kojih je najpoznatija ona u Fran-cuskoj. Još 2006, Francuska je zabranila nošenje zna-kova na odje�i koji jasno pokazuju vjersku pripad-nost u�enika. Krajem 2006, Nizozemska je predložila potpunu zabranu burki i drugih velova. Nedavno je Belgija postupila isto. Prema nekim analizama, u oko �etrdesetak zemalja u

svijetu primjenjuju se neka zakon-ska ograni�enja i zbarane vje-skih simbola u školama, uni-verzi tet ima, javnim usta-

n o v a m a , r a d n i m mjestima, l i � n i m

dokumentima itd.Prezidijum Narodne skup-štine NR BiH, donio je Zakon o zabrani zara i fe-redže 1950. godine. Iako u potpisu stoje sekretar Muhidin Begi� i predsjed-nik Vlado Šegrt, donoše-nje zakona se pripisuje tadašnjem ministru prav-de Hamdiji emerli�u. Navodno je emerli� bio ministar samo dva dana, koliko je trajala procedura usvajanja odluke za dono-šenje ovog zakona.U današnjim arhivima pravosu�a BiH, postoji primjerak Služebnog li-sta broj 33, od 29. 9. 1950. u kom je objavljen tekst zakona, ali su samo te stranice odstranjene. A u Narodnoj univerzitetskoj biblioteci uop�e nema tog broja Službenog lista.O�ito je da su komunisti na providan na�in brisali tragove zloglasne torture prema vjernicima. Pozi-vanjem Igora Radoj�i�a, predsjendika Skupštine RS, na usvajanje ovog za-kona od strane njegove skupoštine, jer navodno nikad nije derogiran, uka-zuje da je arhiv u Beogradu iz komunsti�ke prošlosti BiH kompletniji i o�uvani-ji. Kuriozitet ovog zakona je da je donešen samo u BiH, a ne i u ostalim jugo-slovenskim republikama.Na ovu imbecilnu ideju Igora Radoj�i�a do sada je reagirao samo prof. dr. Ka-sim Trnka, u smislu da bi po njegovoj logici usvaja-nja jednog zakona iz 1950. trebalo usvojiti i zakone o državnim praznicima. To su samo pravno tehni�ke zavrzlame. Zakon kojeg Radoj�i� želi u cijelosti akceptirati, više govori o ideološko-politi�koj istvo-jetnosti režima današnje RS sa staljinsti�ko-komun-

TABIRENJA

Zakon kojeg Radoj�i� želi u cijelosti akceptirati, više govori o ideološko- politi�koj istvojetnosti režima današnje RS sa staljinsti�ko-komunsti�kim režimom iz pedesetih godina prošlog stolje�a, kad su u pitanju ljudska prava, posebno za

muslimane, nego realnu pravnu preventivu od eventualnih teroristi�kih prijetnji. Isti takav kontekst obrazloženja je dat za francuski zakon o zabrani nošenja burki na javanim mjestima koji je ovoga mjeseca stupio na snagu.

CRNA PE�A I BIJELI ŠEJTANNedžad LA

TI�

N

36

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

Opasniji je Radoj�i� sa svojom “crnom pe�om” na licu po vrijednosti evropske liberalne de-mokratije, nego stotine muslimanki koje sva-kodnevno s pe�om na licu prolaze kroz evros-pke prijestolnice. Iza takve “crne pe�e” kri-je se jedan veliki bijeli �avo koji je spreman u�initi zlo drugim ljudi-ma samo zato što nisu kao on.

37

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

TABIRENJA

sti�kim režimom iz pedese-tih godina prošlog stolje�a, kad su u pitanju ljudska prava, posebno za musli-mane, nego realnu pravni preventivu od eventualnih teroristi�kih prijetnji. Do-duše režim u RS-u , kako Dodikov tako i njegovih prethodnika, na sve strane traži saveznike u antimu-slimanskim krugovima, pa i režimima. Takav je njihov pogled i na historiju, sve što

je bilo loše za Bošnjake (mu-slimane), poput staljinisti�-kog nacionalizma, a�rmira se kao (srpska) historijska vrijednost. Koliko god bilo razumijevanje za donoše-nje sli�ne zakonske prohi-bicije na mahramu u nekim evropskim zemljama, kao prevencija za teroristi�ke prijetnje, primjena ovakvog zakona u RS bila bi nova fašisti�ka prijetnja za musli-mane.

ZAKON O ZABRANI NOŠENJA ZARA I FEREDŽE

�lan 1Izražavaju�i želje narodnih masa, radnih kolektiva i masovnih organizacija, a u cilju da se otkloni vjekovna oznaka pot�injenosti i zaostalosti žene muslimanke, da se olakša ženi muslimanki puno korištenje prava izvojevanih u Narodno-oslobodila�koj borbi i socija-listi�koj izgradnji zemlje i da joj se obezbijedi puna ravnopravnost i šire u�eš�e u društvenom, kulturnom i privrednom životu zemlje zabranjuje se nošenje zara i feredže i svako pokrivanje lica žene;

�lan 2Zabranjuje se prisiljavanje ili nagovaranje žene da nosi zar i feredžu, odnosno pokriva lice, kao i svaka druga radnja usmjerena na podržavanje nošenja zara i feredže i pokrivanja lica žene;

�lan 3Kazni�e se do 3 mjeseca lišenja slobode ili nov�anom kaznom do 20000 dinara: a) ko nosi zar ili feredžu, od-nosno pokriva lice, b) ko od svojih uku�ana zahtijeva da nosi zar ili feredžu, odnosno pokriva lice;

�lan 4Kazni�e se lišenjem slobode sa prinudnim radom do 2 godine ili nov�anom kaznom do 50000 dinara: a) ko silom, prijetnjom, ucjenom ili drugim sli�nim sred-stvima nastoji da se nosi zar i feredža, odnosno po-kriva lice žene, b) ko, zloupotrebljavaju�i vjerska osje-�anja, koriste�i predrasude i zaostalost ili na bilo koji drugi na�in, vrši propagandu da se nosi zar i feredža, odnosno pokriva lice žene;

�lan 5Administrativni-kazneni postupak za prekršaje iz �la-na 3 ovog zakona vodi u prvom stepenu izvršni odbor sreskog, gradskog (reonskog) narodnog odbora;

�lan 6Za postupak po krivi�nim djelima �lana 4 ovog zako-na nadležan je sreski sud;

�lan 7Ovaj zakon stupa na snagu tridesetog dana nakon objavljivanja u «Službenom listu NR BIH».;

U broj 33, Sarajevo, 29. septembra 1950. godine;PREZIDIJUM NARODNE SKUPŠTINE NR BIH

Sekretar, Muhidin Begi�, s.r.,Predsjednik, Vlado Šegrt, s.r.

Na osnovu �lanova 45, 46, 47. i 48. Statuta,Fakultet za islamske studije raspisuje

K O N K U R SZa upis na prvu godinu studija u školskoj 2011/2012. godiniPravo u�eš�a na konkurs imaju svršenici medresa i srednjih škola IV stepena.U prvom upisnom roku, dokumenta se pre-daju u periodu 25-30. 6., a prijemni ispit �e biti organiziran 4. 7. 2011. godine.U drugom upisnom roku, dokumenta se predaju u periodu 1-5. 9, a prijemni �e biti organiziran 7. 9. 2011. godine.Kandidati su dužni podnijeti sljede�a do-kumenta:- izvod iz mati�ne knjige ro�enih,- svjedo�anstva svih razreda srednjeg ob-razovanja,- diplomu o završenom �etveregodišnjem obrazovanju,- potvrdu o završenoj pripremnoj nastavi (za kandidate koji nisu završili medresu, a žele upisati jedan od vjerskih odsjeka, bit �e organizirana pripremna nastava iz stru�-nih predmeta u periodu 1. 7-30. 10).Nastava na Fakultetu organizirana je kao �etverogodišnji studij.Dokumenta se predaju u Studentskoj služ-bi Fakulteta. Za informacije kandidati se mogu obratiti nadležnoj službi Fakulteta, ul. Rifata Burdžovi�a 1, ili na tel./fax: +381 20 316 904, e-mail: �[email protected]

Namjera mi je pro-govoriti o zabora-vu i potrebi da se

sadašnjost zapamti, neo-prez pre�e u oprez, da se o zlu loše misli i piše, a dobro dobrim nagradi. Za-pravo, za inspiraciju mi je poslužio slu�aj preživjele žrtve iz Aušvica. Upitan zašto emfati�no insistira govoriti o preživjelim mu-kama, torturi i egzekucija-ma nakon što je preživio Aušvic, odgovorio je: Moj strah da se mom narodu to ponovo desi ve�i je od straha kojeg sam preživio. Umjesto Aušvica, Bošnjaci su pre-živjeli zlo�ine za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, Limsku dolinu, Sje-verin, Štrpce, Srebrenicu… Bošnjacima pripremaju genocide, zlo�ine i asimi-laciju duže od dva stolje�a ljudi koji grade povijest pogrešnim pretpostavka-ma koje su ujedno i stalni izvor zla, ljudi koje od ma-lehna usmjeravaju natrag umjesto naprijed, što je je-dan od faktora za pojavu enormnog procenta zla. Takvi podložni mitomaniji i izopa�enoj svijesti odga-jaju stolje�ima potomke u duhu Kosova, traže�i od njih da djeluju „srpski“. Zato, ne govoriti o zlu koje se desilo Bošnjacima zna�i prešutjeti ga i odobriti. Ra-zlog ponavljanja genocida i zlo�ina jeste zaborav na dane vlastitog stradanja. Bošnja�ki narod je sada kada ima institucije koje se primarno bave svim strateški važnim pitanji-ma za opstanak, uspjeh i prosperitet svjesniji poslje-dica zaborava. Svi oni koji tvrde da je valoriziranje genocida i teške povijesti Bošnjaka glavni razlog lo-ših odnosa ili narušavanja odnosa s drugima – oprav-davaju genocide, zlo�ine i nasilja nad Bošnjacima,

pripremaju�i ih za asimi-laciju. Šutjeti, zašto šutjeti? Da nam ne zamjere po�ini-telji ili njihovi simpatizeri jer govorimo o onome što su uradili nedužnim ljudi-ma, �iji je jedini grijeh bio to što su nosili musliman-ska imena? Ili su takvi gla-snogovornici vlasti iz re-dova bošnja�kog korpusa koja se boji da istine o Boš-njacima ne u�u u program obrazovanja mladih gene-racija. To bi nesumnjivo narušilo koncept kreiranja negativnih predodžbi i stereotipa i kreiranje ambi-jenta netrpeljivosti prema Bošnjacima kroz školski sistem, jer je obrazovanje kao državni ideološki apa-rat, naje�kasnije sredstvo u kreiranju javnog mnije-nja.

Da bi se sprije�ili genocidi i zlo�ini, mora se shvatiti dubina psihologije po�ini-telja, kao i ravnodušnost posmatra�a. Mora se usta-noviti šta je to što neke lju-de nagoni da mrze druge do te mjere da ih planski i sistematski žele istrijebiti!? Da li povijest srpske naci-je, kako bi rekao akademik Muhamed Filišpovi�, njen etni�ki sastav i tradicija, njena etnogeneza i karak-

teristike imaju neku ulogu u tome što se zbivalo? Da li etnikarakteristike i obi-�aji, izraženi u najranijim mitskim i prethistorijskim, te kasnije mitološkim i hi-storijskim idejama i shva-�anjima, kod Srba imaju u tome neku ulogu i objaš-njavaju tipove i karakter zlo�ina? U propagandno kreiranoj situaciji, gdje su razvijani svijest o uzviše-nosti svakog Srbina i strah od neprijatelja Srba aktivi-rani su tragovi onog što je razvijano kroz stolje�a. Po-treba da se sveti Turcima zbog njihovog ’zuluma’ nad srpskim narodom in-tenziviralo je tu svijest.

Nakon pada Osmanskog carstva, javlja se ideja o srpskoj naciji i ‘homoge-noj Srbiji’. �etni�ki vo�a Draža Mihajlovi�, shva�a-ju�i da bi Srbi bili manjina u proširenim oblastima, preporu�ivao je ‘�iš�enje zemalja od nesrpskih ele-menata’. Indikativne su rije�i tadašnjeg predsjedni-ka Milana Srški�a: Ne mogu podnijeti da gledam minareta u Bosni. Oni moraju nestati. Na takve temelje dogra�en je 1985. godine Memoran-dum SANU kojim su nano-vo oživjeli raniji nacional-

ni ciljevi. U sprovo�enju te politike, Bošnjaci su bili prepreka. Stvorena je antii-slamska atmosfera. Poseb-nu ulogu u tome imali su srpski orijentalisti koji su islam i muslimane prikazi-vali retrogradnim i prijet-njom modernoj civilizaciji. U tom ‘poplo�avanju puta za genocid’ i SPC je dala doprinos. Kako kaže Nor-man Cigar, u djelu Genocid u Bosni: politika ‘etni�kog �iš�enja’, crkva je osigurala sve�enike za armiju bosan-skih Srba. Mitropolit Niko-laj, prilikom smotre pješa-dijske jedinice bosanskih Srba, izjavljuje: Mi smo uvi-jek dobijali ratove… Bog nas i ovog puta ne�e napustiti.

TABIRENJA

GENERATORI GENOCIDA, ZLO�INA I ASIMILACIJE (I)

. dr. Alm

ir PRA

MEN

KOVI

�

hfz. dr. Alm

ir PRA

MEN

KOVI

�

hh

38

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

Srpska akademija nauka i umetnosti

“Ne mogu podnijeti da gledam minareta u Bosni. Oni moraju

nestati.“(Milan Srški�, nekadašnji

predsjednik Jugoslavije)

Na ovakve temelje dogra�en je 1985.

godine memorandum Srpske akademije

nauka i umjetnosti (SANU) kojim su

nanovo oživjeli raniji nacionalni ciljevi

Novi Pazar slavi 550-tu go-dišnjicu svog spominjanja u historijskim izvorima. Gradske vlasti su na Dan grada 20. aprila uprili�i-le niz doga�aja povodom ovog jubileja. Me�utim, o�igledno nisu dovoljno razumjele ili nisu sposob-ne da razumiju zna�aj ove obljetnice, pa su od jednog tako važnog doga�aja na-pravile amatersku prome-nadu svega i sva�ega. Da se razumijemo, za to nisu kri-va školska djeca niti gosti koji su se uredno odazvali pozivu, me�u kojima spor-tisti, pjeva�i i mnoge druge javne li�nosti, ve� organi-zatori, odnosno gradske vlasti, a posebno Kulturni centar koji je sprovodio cjelokupnu manifestaciju. Proslava doga�aja ovakve vrste nije se smjela pre-

pustiti samo Kulturnome centru. U ovom doga�aju su morali biti uklju�eni svi akteri javnoga i kulturnoga života grada, bez obzira na strana�ku ili institucional-nu pripadnost. A ovako se cjelokupan doga�aj sveo na li�nu promociju grad-skih funkcionera i njihovog

beogradskog gazde. Zlou-potreba školske djece, ko-joj treba �estitati na trudu i pohvaliti talent mnogih od njih, nije se smjela dogo-diti. Obavezuju�i dolazak sve školske djece garanti-rao je organizatoru veliku posje�enost, ali iz eti�kih, estetskih i profesionalnih razloga proslava 550 godi-na Novoga Pazara nije se smjela svesti samo na ovom i još par drugih segmenata. Grad je svakako obavezan smotru mladih sprovoditi, jer je to tradicionalna ma-nifestacija. Ponižavaju�e je da ta manifestacija, tzv. „stvaralaštvo mladih“, bude glavni nosilac ova-ko važnog doga�aja, jer se time odaslala slika kako mi nismo sposobni, nemamo, ne umijemo napraviti ništa kvalitetno, vrijedno i su-štinski vezano za tradiciju. A moglo se sa malo dobre volje, znanja i uvažavanja postoje�ih institucija i poje-dinaca (univerziteta, pozo-rišta, muzi�kih stru�njaka, kulturnih radnika, histo-ri�ara, etnomuzikologa i drugih) napraviti senza-cionalna sve�anost koja bi imala odjeka u kulturnom svijetu i bila prepoznatljiv simbol ovog grada.

Pitamo se zbog �ega ovdaš-nji ministri nisu bar idejno u�estvovali u pripremi pro-grama ovako važnog doga-�aja. Valjda su dugogodiš-njim boravkom u Beogradu i prisustvuju�i velikim i važnim manifestacijama, kako u zemlji tako i u ino-stranstvu, vidjeli šta zna-�i organizacija i sa kojom ozbiljnoš�u se pristupa proslavi mnogo manjih ju-bileja od ovoga, kao i onih jubileja koji su pod znakom pitanja. Zar nisu mogli skrenuti, kao gra�ani ovo-ga grada, pažnju svojim podre�enim da ne prave amatersko ve�e od tako

bitnog doga�aja? Morali su iskoristiti svoj položaj u vlasti i insistirati od Mi-nistarstva kulture da stru-kovno, idejno, logisti�ki i svakako druk�ije u�estvu-je u organizaciji proslave ovog jubileja, što im je na kraju krajeva i obaveza. Samo ih je neko trebao na vrijeme podsjetiti i uklju�i-ti u projekt. Ne slavi svake godine po jedan grad u Sr-biji 550-tu godišnjicu svog postojanja, pa da se to svo-di na ovaj amaterski na�in obilježavanja. Sve nas ovo

navodi na zaklju�ak da je neko dobro izra�unao kako �e obesmisliti ovu izuzetno važnu godišnjicu i sebi stvoriti alibi za „ne-izmjerna dostignu�a“. U najmanju ruku je trebalo angažirati bar Beogradski �lharmoniju, doajene tra-dicionalne muzike, legen-de glumišta, profesionalna kulturno-umjetni�ka druš-tva, neka zvu�na imena iz regiona i svijeta, kao i, ono što je najlakše izvodljivo, bar profesionalne voditelje programa. Svi oni zajedno su nam mogli do�arati zna-�aja jubileja, jer je ovaj grad to sigurno zaslužio. Makar i jedna ulica ostala bez as-falta, to se je moralo uradi-ti, ali ni to nije bilo nužno. Posebno poniženje osniva� grada Gazi Isa-beg Isha-kovi� doživio je time što

ga aktuelne gradske vlasti, uz pomo� svih odbornika op�inske skupštine, nisu udostojile ni da po njemu nazovu jedan obi�ni trg, koji se dijelom proteže na njegovom vakufu. Da do-ga�aj nije uspio, vidjeli su i sami organizatori, pa se niko nije smio pojaviti na bini da okupljenim gra�a-nima �estita ovu obljetnicu, osim što su pojedini mla-�ahni u�esnici pokušavali umetnuti �estitku kroz svoj nastup. O�ekujemo od gra-dona�elnika Mahmutovi�a

da zatraži ostavke Uprav-nog odbora i direktora Kul-turnog centra. To je najma-nje što se u ovom trenutku treba uraditi. Me�utim, znaju�i kakav politi�ki am-bijent vlada u našem druš-tvu, ne vjerujemo da �e se takvo što i dogoditi.

Hajran �eki� i Šef�et Ringo Hamidovi�

3939

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

550 GODINA U 55 DANATABIRENJA

SLOBODNI MEDIJI U SANDŽAKU

Posebno poniženje osniva� grada Gazi Isa-beg Ishakovi� doživio je time što ga aktuelne gradske vlasti, uz pomo� svih odbornika op�inske skupštine, nisu udostojile ni da po njemu nazovu jedan obi�ni trg, koji se dijelom proteže na njegovom vakufu.

DOJA

Radnici IGM AD ,,Slo-ga’’ u Novom Pazaru su u štrajku sa zahtje-

vom da im se isplate zaosta-le zarade. Po njihovim rije�i-ma, vlasnik nije pokazao ni dobru volju da se prevazi�e aktuelna kriza.IGM „Sloga“ ima �etiri fa-brike od kojih ni jedna ne radi. Do 2000. bila je me�u najuspješnijim proizvo�a�i-ma opekarskih proizvoda u Srbiji. Privatizirana je kra-jem 2006., a njezin vlasnik je �or�ije Nicovi�.�or�ije Nicovi� je ro�en 1951. godine u Kolašinu. Srednju školu je završio u Pe�i, a Pravni fakultet u Be-ogradu, gdje je i magistrirao. Po završetku fakulteta, za-pošljava se u NBJ. Vrlo brzo se umjesto pravnim po�eo baviti ekonomskim poslovi-ma. Školovao se i obu�avao za dilera i brokera i imao vrlo uspješnu karijeru u doma-�im i inostranim brokerskim udruženjima. 1992. godine, napušta Narodnu banku i po�inje se baviti privatnim biznisom. 1995. godine, preuzima propalu “Kapital banku” i za nekoliko godina je pravi vrlo uspješnom.Nicovi� 1997. godine formi-ra kompaniju “Irva investici-je” koja do 2006. godine pre-rasta u 100 naboljih �rmi u Srbiji po vrijednosti kapitala.Nicovi� ima jako rasprostra-njenu mrežu agrarnih pre-duze�a koja obra�uju 27.741 h zemlje i zapošljavaju 3.230 ljudi. U okviru usluga po-sjeduje TP “Jabuka”, UP “Višnjica”, HP “Mimoza” iz Tivta, hotel “Belu la�u” u Be�eju, Rent-a-car “Autoteh-nu”, “Irvu transport” iz No-vog Sada i brokersku ku�u “Dil broker”. U uslužnom sektoru zapošljava oko 1.000 ljudi. U metalskom kom-pleksu zapošljava 340 ljudi. U tekstilnom kompleksu

Skoro na svakom �ošku gdje se oku-pljaju ljudi u ovom gradi�u govori se o nepravdi, siromaštvu, bijedi, zlou-

potrebi vlasti i oholosti onih koji je nose i koji su dio tog jada.Zahvaljuju�i raznim politi�kim akrobaci-jama, nezakonitim radnjama i sebi�nim interesima onih koji su politi�ki nokauti-rani, a pamtimo ih po štrajku gla�u i ne-kakvoj kvaziborbi protiv nepravde, u Tu-tinu se vlast nije mijenjala. Rezultat toga je grupa dezorijentiranih Šoji�a „vladala-ca“ bez ikakve svijesti o realnim potreba-ma obi�nih ljudi koji žive u ovom gradu, a ne vide nikakvu perspektivu. Može se govoriti o više uzroka koji su doveli do ovakve bijede u Tutinu.Najve�a je odgovornost na onima kojima je glavni zadatak da uga�aju masi i tapšu ljude po ramenima, umjesto da kona�no urade nešto valjano.Lokalnim Šoji�ima je naj-važnije da sa�uvaju svoj položaj i utjecaj koji �e za-hvaljuju�i ogromnom ucje-njiva�kom potencijalu, unov�iti prvom prilikom. Koga je briga za budu�nost? Drugo, i skoro isto važno je da se optužuje i ocrni svako kome je iole stalo do op�eg dobra. Takvi nemaju pravo na rad, ne smiju se zaposliti, ne tre-ba da žive, a da se Šoji�i pitaju, uz veliko hvala, napla�ivao bi im se i vazduh koji dišu. Udbaškim metodama, baš kao i ov-dje na lokalu, uništavaju�i sve što je iole kreativno, uspjeli su ocrniti i rad Vlade do te mjere da je država dovedena u po-ložaj da sama sebe kazni. Na�in na koji se lokalni Šoji�i iz svojih fo-telja odnose prema ljudima su doveli i do toga da im se možete obratiti ako i samo ako ho�ete da im uga�ate, laskate, da im pri�ate kako su, tobože, ozbiljni, pisme-ni, mudri, nezamjenjivi, ada najljepši na dunjaluku. Intelektualne mizerije (neka me tuže ako vjeruju da nisu) su smetnule s’ uma, si-gurno usred pretjeranog konzumiranja vlasti da su te silne škole, znanja i zvanja kojim se ponose, dobar dio njih stekli da-leko od o�iju, daleko od ustanova gdje se zvanje i znanje sti�u. Portiri pre-

ko no�i postadoše magistri, šoferi dokto-ri, pa onda zahvaljuju�i �lanskim karta-ma u svim partijama i zaslugama u svim mogu�im i nemogu�im službama, ušuš-kaše se u, drage im, fotelje sa kojima se sjediniše, pa je sad teško razaznati šta je fotelja, a šta Šoji�? Za �as se samounapri-jediše, za �as postadoše ministri. Kako? A potjernice, a Turska, a hapšenja, a navod-na naoružavanja 90- tih, gdje nestadoše bre? Hvala ,,službo“ što postojiš!E sad malo o vjetrenja�i o kojoj mislim sve najbolje, ali... Bojim se da �e umjesto da proizvodi struju proizvesti još više vjetra. Taj vjetar treba puhati u le�a neki-ma kako bi na izborima izbjegli bruku, ali su i oni postali svjesni da im za to Bogami treba mnogo više od vjetrenjaca. Sistem vrjednovanja po kome napreduju samo poslušni, sistem gdje se izdaja sma-tra patriotizmom, gdje �ovjek �ovjeku nije bitan, gdje nepismeni poltroni odlu-�uju o rad- nim mjestima, je trajne in terese ovog naroda doveo do k r a j - nje opasnosti, zato je

bu�enje obavezno!Ono što je najgore u našoj

prošlosti i svijest da smo to pre-brodili, za budu�nost može biti najbolja. Me�u Bošnjacima je sve više onih koji ne�e puziti, moliti se, tražiti milost, nego �e praviti i �uvati Univerzitete, mektebe, i sve institucije koje su potrebne da bi jedan na-rod ponosno živio. To je naša vizija i naš odgovor. Neprija-

telji Bošnjaka su nosili razna odijela, komunisti, nacionalisti, fašisti, �et-nici i ovi sad... Danas su u odijelu kvaziintelektualaca, falsi�katora, najamnika i vazala. Sudbina svih njih je ista, narod ih je prepoznao, i zbog sizofrene politike ce ih ponizi-ti. Niko ne može osporiti pravo boš-nja�kog naroda da se odbrani od volje nesposobnog režima, niko ne može strahom i ucjenom udaviti ra-zum i niko i nikad ne�e uspjeti razo-ri našu vjeru u bolji Sandžak. Pred nama je izbor.

TUTARAK

PRED NAMA JE IZBOR

KRUPROPA

PRZaim REDŽE

POVI

�

Z

40

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

AVA

REDITIMA ASTIO USPJEŠNO REDUZE�E RRješavanje statusa Sandžaka je klju�no pi-

tanje u sandža�koj politici. To pitanje je i kratkoro�no i srednjero�no i dugoro�no. U

njemu leži odgovor o porobljavaju�em i diskrimina-torskom položaju sandža�kih Bošnjaka, ali i o njihovoj budu�nosti. Ko ovo ne shvata, nema mu mjesta u naci-onalnom bošnja�kom safu. Zanimljivo je kako Beograd i Podgorica preko svojih Bošnjaka žele obesmisliti ovu ideju. Svako spominjanje Autonomije Sandžaka, svaka izjava i inicijativa, mora se u beogradskim i podgori�-kim medijima za�initi izjavama nekakvih Meha, Rifa-ta, Rasima, Adema... Želi se time poslati poruka da je sama rasprava o tom pitanju nemogu�a, a kamoli još i rješavanje. Svaka ideja, da bi bila ostvariva, mora imati ljude koji su spremni boriti se za nju i mora biti realna.

Ideja o Autonomiji Sandžaka, sasvim je jasno, ima po-bornike i protagoniste. Ta ideja je historijski utemelje-na i skoro stotinu godina preokupacija apsolutne ve�i-ne gra�ana Sandžaka. Mijenjali su se ljudi, ideologije i režimi, ali je ideja o rješavanju statusa Sandžaka uvijek bila prisutna. Taman kad bi se pomislilo da je ta ideja mrtva, ona bi se pojavljivala u novom ruhu s novim protagonistima. Tako je bilo od 1912. godine, preko 1917., 1943., 1990., pa sve do da-našnjih dana.

Ova ideja je i realna, spo-sobna da se oblikuje u skladu s vre-menom, a da ne izgubi na aktuelnosti. I danas je ona u skladu s evrop-skim tendencija-ma, sposobna je da se uklopi u evropske standarde i modele i da kao takva bude jedna od tekovina moderne Evrope.

Ideja o Autonomiji Sandžaka je sve suprotno, re-cimo, od ideje Velike Srbije, koja je i dalje prisut-na u srpskom akademskom krugu, istom onom krugu koji želi osporiti ideju o Autonomiji Sandžaka. Iako ideja o Velikoj Srbiji nije realna, niti u skladu sa evropskim standardima, historijski kontekst joj je spo-ran, genocidan, srpski „oci“ ne odustaju od nje.

No, šta je sa našom akademskom elitom? Naši aka-demski krugovi ne trebaju imati strah od borbe za Autonomiju Sandžaka. Svugdje u svijetu ta borba je humana borba, borba da ljudi budu jednaki i ravno-pravni. Naša ideja nije etni�ki ograni�ena, mi ne traži-mo slobodu samo za svoj narod, ne tražimo jednakost samo za Bošnjake. Naše vrijednosti su univerzalne. Historija borbe za autonomiju je mjesto u kome �ete na�i ljude svih nacija i vjera. Zato je autonomija real-nost i neminovnost do koje �emo do�i bez obzira na prepreke.

REALNOST IDEJE REALNOST IDEJE O AUTONOMIJIO AUTONOMIJI

zapošljava 3.700 radnika u preduze�ima: “Rudnik” iz GM, “1. maj” Pirota, “Ni-teks” iz Niša i “Kluz-Srem”. U oblasti proizvodnje i pro-meta gra�evniskog materi-jala, pored „Sloge“ posje-duje i Ciglanu “Dedine” iz Kruševca i TP “Kopaonik” iz Beograda. To se nikad ne bi reklo, ali bolji poznavaoci doma�ih poslovnih i drugih prilika bez priziva �e ustvrditi da je or�ije Nicovi� u svakom pogledu “najopasni-ji” od petorice bra�e Nicovi�. Pravi se da ne razume zapaža-nje kako se po Srbiji pri�a da mu pri vrlo zapaženom u�eš�u u teku�em procesu privatiza-cije logisti�ku podršku pruža poznatiji brat, bivši funkcio-ner beogradskog SUP-a Mar-ko Nicovi� – piše NIN u bro-ju 2743 od 24. 7. 2003. �or�ije Nicovi� je kupio novopazarsku „Slogu“ ak-cijskim putem, za 4.500 000 eura. U tome mu je pomo-gao izvjesni policijski rad-

nik B. Š. iz Novog Pazara koji sada živi u Beogradu. Nakon kupovine ovog pa-zarskog magnata, �or�ije je vješto, kao iskusan me-šetar i špekulant, uz dobru logistiku koja mu ne manj-ka zato što je godinama sti-cao prijatelje u politi�kim i policijskim krugovima, a i ro�eni brat mu je visoki policijski �inovnik, „Cigla-nu“ poslao na doboš. Rad-nici mjesecima ne prioma-ju plate niti im se upla�uje penzijsko i zdravstveno osiguranje. U kupovinu rezervnih dijelova se ve� nekoliko godina ne ulaže, proizvodnja je stala. �or-�ije je „Ciglanu“ dao pod hipoteku podigavši višemi-lionski kredit u eurima kod nekoliko banaka u Srbiji. Tako je vješti ekonomista obezbjedio sebi keš zaradu a radnike „Ciglane“ poslao u siromahe koji jedva pre-hranjuju porodice.Prema pouzdanim izvori-ma, samo jedna mjese�na rata za povra�aj kredita kojeg je Nicovi� uzeo izno-si 100 000 eura, bez kama-te. Naravno, kredit vra-�a „Ciglana.“Ako kojim slu�ajem ne bude vra�en kredit, onda �e hipoteka odraditi svoje. Neko �e se vrlo brzo i ekspresno do-mo�i velike imovine koju posjeduje ovaj nekadašnji sandža�ki gigant.Sva ova kra�a sandža�ke imovine nije mogla pro�i bez znanja bošnja�kih mi-nistara Sulejmana Ugljani-na i Rasima Ljaji�a. Jasno je da oni ništa nisu uradili kako bi zaštitili kra�u san-džake imovine.

Istraživa�ki tim SANDŽAKA

Almir MEHONI

Almir MEHONI��

41

TABIRENJA

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

�or�ije Nicovi�:

KUPIO “SLOGU” DA BI JE UNIŠTIO

I PREBACIO KAPITAL U DRUGA

PREDUZE�A

KNJIGA ŠAROVITA

TREBA LI TEBI AUTONOMIJA BOŠNJO

rko ŠANTI�

Ferko ŠANTI�

F

42

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

Dobri moj Bošnjo, ti znaš da je Sandžak, 20. 11. 1943. dobio

status autonomne jedinice. Na zasjedanju ZAVNOS-a u Pljevljima, 252 delegata su izabrala Sretena Vuko-savljevi�a za predsjednika Sandža�ke autonomije i Murata Še�eragi�a za nje-govog zamjenika.

Ti znaš i da je Autonomija Sandžak dekretom ukinu-ta krajem marta 1945, jer su Aleksan-dar Ran-kovi� i Milovan �ilas do-bili Titovo odobrenje za taj neljudski �in. Bez obzira što su pred-sjednik Sreten Vukosavljevi� i svo stanovniš-tvo Sandžaka bili protiv ukidanja Autonomije, to je ipak ura�eno. Bez ob-zira što bi ta autonomija donijela brži ekonomski razvoj i prosperitet svom sandža�kom stanovništvu, ipak je ukinuta. Najprije je ukinuta da bi se Bošnjaci, tj. „mrski Turci“ natjerali na „dobrovoljno“ raselja-vanje zbog ekonomske izo-liranosti Sandžaka. Glavni zadatak je bio ne dozvoliti bilo kakav napredak Boš-njaka u cilju njihovog „do-brovoljnog“ raseljavanja ili posrbljavanja. Tako je pro-ces denacionalizacije Boš-njaka, zapo�et još 1912., nastavljen i nakon Drugog svjetskog rata. On, još ja�e nego ikad ranije, traje i dan danas.

2006. godine je došlo do odvajanja Srbije i Crne Gore i proglašenja crno-gorske „nezavisnosti“. Da li se ikad upitaš zašto je u Beogradu tako lahko pri-hva�eno to, ko sankim, od-

vajanje Crne Gore? Samo zbog toga što se procijenilo da se tim �inom Sandža-ku zadaje smrtni udarac. Procijenilo se i u Beogra-du i u Podgorici da �e se crnogorskom „nezavisno-š�u“ Bošnjaci u Sandžaku, �zi�ki razdvojeni na dva dijela, sprije�iti da ostvare istinsku Autonomiju. Pri�a o crnogorskoj „nezavisno-sti“ bila je maska za ovaj

r a s i -sti�ki �in. Za nju su glasali, na žalost, i Bošnjaci južnog Sandža-ka. To je prvi put da su Bošnjaci svojim glasovima doveli do podijele Sandžaka. Time su, neki svjesno a neki nesvjesno, otvorili mogu�nost vlastitog crnogor�enja i srbizacije, odnosno uništenja.

Me�utim, kao i 1917. u Sje-nici, 1943. u Pljevljima i 1991. u cijelom Sandžaku, tako se i danas Sandžakom širi govor o potrebi za Au-tonomijom. Za razliku od 1943. godine, kad su istu ostvarili Srbi i Bošnjaci, da-nas o tome govore uglav-nom Bošnjaci. Svakome je poznato zašto je to tako. Si-

guran sam, dobri moj Boš-njo, da razumiješ zašto se cijeli jedan vijek Bošnjaci Sandžaka ne prestaju bori-ti za Autonomiju? Siguran sam da anlaišeš šta za Boš-njake zna�i Autonomija Sandžaka. Bošnjaci Auto-nomijom Sandžaka ne žele u�initi zlo drugima ve� dobiti mogu�nost da se ne-što pitaju oko škola, vrti�a, sudova, policije, medija...

Dobri moj Boš-njo, o svemu

ovome tako g l a s n o , javno i

a r g u -m e n -

tirano govo-

re samo n e k i

od tvo-jih vjerskih i

politi�kih vo�a. U prvom redu muftija Mua-mer-ef. Zukorli�, Džemail Suljevi� i njihovi saradnici. O sandža�koj autonomiji na isti na�in govore i pred-stavnici BKZ-a, BNV-a, BDZ-a, �lanovi nedavno formiranog Inicijativnog odbora Pokreta za Auto-nomiju Sandžaka... Me-�utim, dobri moj Bošnjo,

ti koji si u�itelj, nastavnik, industrijski, zanatski, po-ljoprivredni... radnik, pro-fesor, sudija, službenik, lje-kar, trgovac, inžinjer... tvoj avaz, tvoj govor se slabo �uje. Tvoj avaz o potrebi za Autonomijom Sandžaka je nešta veretizan, potanak, potih, poslabašan, skoro da se i ne �uje, skoro da ga i nema. Da li tog tvog ava-za nema zbog toga što ti, dobri moj Bošnjo, misliš da o tome nemaš šta kazati ili te je možda, gluho i daleko bilo, strah o tome govori-ti? Pitam te ovo zato što ti ho�u kazati da �e se Auto-nomija Sandžaka ostvariti samo kad ta autonomija bude zaživjela u tvom

srcu, u tvojoj ku�i, na tvom

r a d n o m m j e s t u ,

kad ti o tome b u -d e š govo-rio sa

a h b a -b i m a ,

djecom, fa-milijom, ko-

mšijama, kad ti o tome budeš

pri�’o, pis’o, �it’o, pit’o – samo tada �e Autonomija Sandžaka biti i ostvarena.

Budeš li, dobri moj Bošnjo, �ek’o da ti Muftija zazvoni na vrata jal’ pokuca pen-džer pa ti, k’o peš�eš baj-ramski, daruje autonomiju onda od Sandža�ke auto-nomije nema ništa. Onda nam je vajhaluna, uzalud i meni i tebi. Zbog toga znam, dobri moj Bošnjo, da ti ne �ekaš niti �eš �eka-ti da ti neko kaže: „Evo ti Bošnjo Autonomija!“ nego i sam doprinosiš da Auto-nomija Sandžaka postane stvarnost.

Ro�en je u Tutinu 1977. godine, gdje je proveo dje-tinjstvo i stekao osnovno i srednjoškolsko obrazova-nje. Ljubav prema islamu odvela ga je u daleki Liban, u grad Tripoli gdje se po-sve�uje izu�avanju islam-skih nauka na univerzitetu Džinan (Al-Jinan).

Nakon svršenih studija, kre�e u da’vetsku misiju širenja islama. Prve kora-ke na�inio je 2000. godine u bošnja�kom džematu El-Iman u Be�u, gdje je obav-ljao službu imama godinu dana.

Potom se vra�a u rodni Sandžak i biva angažiran na mjestu vaspita�a i profe-sora u Gazi Isa-beg medresi u Novom Pazaru. Tako�er, Mithat-efendija osniva i vrlo uspješno vodi Musli-manski omladinski klub (MOK). U radu sa omladi-nom ostvaruje zavidne re-zulate.

2004. godine misiju islama nastavlja u Parizu u Islam-skom kulturnom centru Bošnjaka. Tu ostaje godinu

dana, a potom odlazi za Be�. U džematu El-Iman se zadržao �etiri godine. Uspio je uspostaviti jak i organiziran džemat. Na to mjesto doveo je Nihad-ef. Gegi�a, a on se vra�a rod-nom gradu.

U Tutinu je godinu dana obavljao funkciju glavnog imama. Na zahtjev džema-tlija, vra�a se u Be�. Tre-nutno je imam u be�kom Islamskom centru Ebu Ha-nife. U martu 2011. godine izabran je za predsjednika Islamskog kulturnog centra Bošnjaka u Be�u, gdje i tre-nutno radi. U centra djeluju Džemat El-Iman, Udruže-nje žena Verda, Edukativni centar Ikre, Media centar i Sportski klub.

Efendija Mujovi� studira ve� dvije godine racional-no-emotivnu psihoterapi-ju na institutu Albert Ellis u Beogradu, a usporedo okon�ava doktorske studije na Internacionalnom uni-verzitetu u Novom Pazaru.

Za predsjednika ZSD-a iza-bran je na skupštini u Fran-

kfurtu 9. 4. 2011.

***

Rad sa omladinom je polje na kom je Mithat-ef. Mujovi� ostvario-vao i ostvaruje najve-�ie uspjehe.

Imao sam �ast da mi u prvoj godini Medrese bude razredni starješi-na. Mogu posvjedo�iti da su ga u�enici uvaža-vali, ali i voljeli. Znao je sjediti sa nama na klupi u dvorištu i pri�ati o našim problemima, savjetovati nas, pomagati itd. Nije se libio sa nama podi-jeliti sve naše „muke“.

Nikad nas nije kažnjavao, ali nas je bilo sramota da griješimo. Ophodio se pre-ma nama kao prema svo-jim kolegama-drugovima. A kad bi smo pogriješili, on bi nas savjetovao, a mi ga ne bi mogli u o�i pogledati. Takav je stav izgradio prema nama.

***

Iz biogra�je Mithat-ef. uo�ava se da ne žali sebe uložiti na Božijem putu, ma o kakvom projek-tu se radilo. Ema-net Zajednice san-dža�ke dijaspore, koji je preuzeo na svoja ple�a je ve-liki, ali vjerujemo da �e ga uz Božiju pomo� uspješno voditi, kao što je uspio u svim do-sadašnjim povje-renim emanetima.

De�nitivno je u svom džematu lider, a sada i u cijeloj Dijaspori.

Salahudin FETI�

43

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

Vjerski je službenik. Studirao je na Istoku, radi na Zapadu. Specijalizira u Beogradu, okon�ava doktorske studije u Novom Pazaru. Radio je u Be�u, Novom Pazaru, Parizu, ponovo u Be�u, potom u Tutinu i sada po tre�i put u Be�u. Novoizabrani predsjednik Zajed-

nice sandža�ke dijaspore – Mithat-ef. Mujovi�.

LIDER U DIJASPORIPORTRET

Mithat-ef. u svakom �ovjeku traži dobre osobine. Uvažava i mladog i starog.

Spreman je saslušati svakoga i prihvatiti od njega sugestiju.

Jednostavno, podsti�e ljude da slobodno, hrabro i jasno izražavaju svoje stavove i

ubje�enja, da uvažavaju razli�itosti te da misle svojom a ne tu�om glavom.

Takav pristup ljudima rezultirao je da ga ljudi uvažavaju i zavole u svakom društvu

gdje se pojavi.

434344434343434343433434434343433434434433334443

rererererereeeeeeeeereereeeerererrrrviviviviviviiiiiviviiiviivivvvvvvvvvj

ajajajajajaajaajajajajaajajajajajajajajajjSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSA

NNANANANNNNANNNNNNNANNNANANANNANANAAAAAAAAAAADŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽŽDŽDŽDŽDŽDŽDŽŽŽDŽŽŽDDDDDDDDDDDDDD

AKAKAKAKAKAKAKAKAKAKKKKAKAKAKAKAKAKAKAKAKAKAKAAAAAAAAAAAA|||||||||||||||||||||

111111111111111111111111111111... ......m

am

am

aam

am

am

aam

am

aaam

am

am

am

am

am

am

am

am

am

am

am

am

am

am

am

am

am

aam

am

aaammmmmmm

j jjjj jj j j j jj jjjjjjjjjjjj2020202020000202020200202020202000200020200202020202022222222222222

1111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111..........||||||||||||||||||||||||||||

brbrbrbrbrbrbrbrrrbrbrrbrbrbrbrrbrrbrrbrbrrbrrbrrrbbbbbbbbb. .. . .......

5555555155515151515155555151515155555555555515555151555151515151111111111112 2 2 22222 222222222222222222222222222222222

|||||||||||||||||||SaaSaSaSaSaSaaSaSaSaSaaaSaSaSaSaSaSaSaSSSSSSSSSS

ndndndndndndndndnddddndndnddddddddndndndddndddddddddddnddddndndnddndndndddnddndnddnnnnnnnnnnnnnnnnnnzazazazazazazaaazazazaaazazazazazazaaaazazazz

kPkPkPkPkPkPkPPkPkPPkPkPkPkPPkPkPPkPkPPPPPkPkPPPkPkPPkPkkkkkkkkREREREREREREREREREREREEEEEREEEREREREEREREREREEEEREEREREERRRRRR

SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS.nn.nn.n.nn.n.nnnnnnnnnnnnnnn

etetetetetttetetettetettetetetteeeeeeeee

�

Banje i klimatska mje-sta su oduvijek bila omiljena izletišta.

Ona se nalaze u pitomim dolinama ili na padinama brda, okružene šumama, s blagom klimom. Nji-hov pejzaž je dopunjen njegovanim ambijentom, parkovima i šetalištima. Moderni objekti, sportski tereni i bazeni predstavlja-ju zdravstveni, tj. turisti�ki sadržaj banja. Me�utim, situacija u Sandžaku nije baš ovakva. Još su stari Ri-mljani (II-IV vijek) otkrili izvorišta u Sandžaku i na njima gradili kupatila, ba-zene i vile. Osmanlije su ostavili tragove svoje kul-ture, grade�i hamame, koji se i danas koriste u Novo-pazarskoj banji. Banje u Sandžaku su još u razvo-ju, polahko se gradi infra-struktura oko njih, kao što su tereni i bazeni, ali su izuzetno dobro konstrui-rani za potrebe banjskog turizma.

Analiza tržišta i tržišnih mogu�nosti je pokazala da postoji dovoljna potra-žnja za usluge ovakvog hotelskog kompleksa koji bi, pored uobi�ajenih spa i wellness usluga, kao kom-parativnu prednost imao toplu mineralnu vodu s ljekovitim svojstvima i autenti�nim turskim ha-mamima, koji pored upo-trebne imaju i kulturno-hi-storijsku vrijednost.

Banja, spa i wellness centar

Banje se odlikuju izraže-nim zdravstveno-rekrea-tivnim funkcijama, uslijed bogatstva razli�itih prirod-nih elemenata (termomi-neralni izvori, plemeniti gasovi, peloid, klimatski elementi, vegetacija), zbog kojih ova vrsta mjesta odavno pobu�uje veliko interesiranje turisti�ke po-tražnje.

Termin SPA potje�e od latinske izreke salus per aquam/vodom do zdravlja. Tako�er, Spa je mjesto u Belgiji bogato termalnim vodama i poznato po dje-lotvornim tretmanima za poboljšanje tjelesne kondi-cije i ljepote.

Spa/Wellness centri nude sve što je potrebno savre-menom �ovjeku: tretmane za lice, tijelo i dušu koji za cilj imaju opuštanje i uži-vanje, anti-stres programe i dobro zdravlje. Programi u ovim centrima obuhva-�aju: kupanje u bazenima, aroma masaže, kineske tradicionalne masaže, masaže toplim i hladnim vulkanskim kamenjem,

akupunkturu, elektro te-rapije, �zioterapije, dijete i mnogo više.

Banje i klimatska mjesta predstavljaju nezamjenjiv dio zdravstvenog siste-ma, kulturno naslije�e i važan ekonomski faktor u zemljama Evrope. Suština strategije razvoja evrop-skih banja je aktiviranje sa-mosvijesti o odgovornosti prema sopstvenom zdrav-lju i stvaranje ponuda ori-jentiranih ka korisnicima.

Novopazarska banjaNovopazarska Banja je poznata još starim Rimlja-nima, a u prošlom vijeku

je u balneološkoj literaturi spominjana po ostacima rimskog toplog kupatila.Leži na 504 m nv, te spa-da me�u banje s ve�om nv. Geografski položaj joj je povoljan. Preko Novog Pazara, dobro je povezana s Raškom, Kosovskom Mi-trovicom i Kraljevom. Od Beograda je udaljena 278 km, a od Sjenice 54 km.

Podneblje Banje je prijat-no, te ima karakter i kli-matskog lje�ilišta. Arid-nost mikroklime u gradu i Banji (560 mm) ukazuje da Novopazarska kotli-na spada u suvlje krajeve Srbije. Podneblje Banje je ugodnije od gradske mikroklime, jer je dobro

zaklonjena od vjetrova i osun�ana. Banjska kotlina ima izvjesne odlike i su-palpske klime zbog blizine Rogozne. 1969., ure�en je banjski park na 3.800 hek-tara.

Navodilo se da Novopa-zarska banja ima sedam izvora, od kojih se koristio samo jedan kapaciteta 18 l/min. U zaštitnom reonu Banje, u stvari, ima znatno više izvora koji poti�u iz jedinstvene termalne iz-dani. Ve� u dubini od pola metra nailazi se na toplu mineralnu vodu. Ona se mineralizira u eruptivnim stijenama u dubini i kre-tanjem duž rasjeda dospi-

jeva u kredne sedimente, gdje obrazuje izdan. U po-vršinskom dijelu, miješa se sa podzemnom hladnom vodom, koja izbija iz na-nosa u 14 izvora, obrazu-ju�i na površini razbijeno izvorište (nasuprot jedin-stvenoj termalnoj izdani u dubini). Glavni izvor sa gasnom emanacijom daje 1,1 l/s, a izdašnost svih izvora dostiže 5 l/s, što omogu�uje koriš�enje mi-neralne vode u lje�ilišne, sportske i privredne svrhe.

Vodu ove banje stru�njaci svrstavaju u sumporovi-to-kisele hipoterme, �ija temperatura na izvori-štu dostiže i 52 °C. Takva voda blagotvorno djeluje

na neuromiši�ne bolesti, reumatska oboljenja, išijas, sportske i druge povrede, stanja poslije moždanog udara, kožna i ginekološka oboljenja. Nadalje, voda sadrži znatne koli�ine sumporvodonika, tragove mangana i amonijaka.

Ljekovito dejstvo Novopazarske banje

Ste�eno iskustvo posljed-njih godina opravdava terapijske indikacije ovih sumporovitih voda kod lije�enja reumotida (speci-��no dejstvo udruženo s termi�kim i mehani�kim) i rehabilitacije izvjesnih in-validiteta.

MOGU�NOST BANJSKOG TURIZMA U SANDŽAKU

dr. Suad BE�

IROV

I�

d

44

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

PRIVREDA

Novopazarska banja

Banje u Sandžaku nala-ze se u idealnom mikro

okruženju koje uzrokuje speci��nu mikroklimu.

Kontaktna podru�ja predstavljaju izuzetan

zaklon od vjetrova i snažnih klimatskih

proboja hladnih i toplih vazdušnih struja

45

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

Novopazarska banja se preporu�uje kod lije�enja neuromiši�nih bolesti, reu-mati�nih oboljenja i išijasa, sportskih i drugih povre-da, stanja poslije moždanog udara, kožnih bolesti i gine-koloških oboljenja.

Mineralna voda se upotre-bljava za lije�enje kupanjem i pijenjem. U malom kupati-lu se lije�e uglavnom sr�ani bolesnici koji teško podnose temperaturu termalne vode u glavnom kupatilu.

Raj�inovi�a banjaHidrogeotermalni sistem Raj�inovi�a banje je dio hi-drogeotermalnog sistema Novopazarske Banje. Re-zultati ispitivanja kvaliteta geotermalnih-mineralnih voda mogu se ocijeniti kao uspješni, zato što u toku jedne godine, nije bilo zna-�ajnih promjena kvaliteta vode, kao i u periodu prije toga.

Raj�inovi�a banja je razli�i-ta u sva tri topla izora. Voda iz bunara u bazenu ima temperaturu 30 °C. Iz prve bušotine 42 °C, a iz druge na dubini od 40 m 38 °C. Kombiniranom upotrebom ovih voda i prirodnim ohla-�ivanjem može se posti�i pogodno termi�ko stanje bez vješta�kog hla�enja, što uve�ava terapeutsku vrijed-nost ovih voda.

Za vrijeme zimske sezone i intenzivnijeg prodiranja atmosferskih taloga u pod-logu, izdašnost kod ovih �esama se pove�ava. Me�u-tim, atmosfera koja se in�l-trira uti�e na mineralizaciju vode koja se smanjuje i opa-da s pove�anjem kapaciteta. Za vrijeme ljeta je veoma mala. Op�i kapacitet hlad-nih mineralnih voda procje-njuje se na oko 3.500 litara u 24 �asa.

Raj�inovi�a banja je ozna-�ena kao banja za lije�enje oboljenja organa za varenja, jetre i žu�nih puteva, bubre-ga i mokra�nih puteva. Kao dalje indikacije navode se poreme�aji crijeva, ukoliko su sekundarni odre�enim poreme�ajima jetre i crijeva, kao i poreme�aji metaboliz-ma i še�erna horisturi�na i aksolomi�na dijateza. Shod-no prikazanoj hemijskoj

analizi, u lije�enju tih obo-ljenja glavno ljekovito sred-stvo je pi�e mineralne vode.

Raj�inovi�a banja je i izrazi-to klimatsko mjesto. Prema dosadašnjem iskustvu, od-likuje se povoljnijom mikro-klimom od Novopazarske banje. Ova ocjena stoji i pri �injenici da je vegetacija od ve�eg klimatološkog utjeca-ja kod Novopazarske nego kod ove banje koja ima samo manji park, a okruže-na je i malim površinama pod vegetativnim pokriva-�em.

Termalna voda �edovoIzvori termalne vode �edo-vo nalaze se oko 4 km sje-verno od Sjenice na desnoj obali Vape. Na dužini od oko 500 m evidentirano je 20 izvora od kojih se samo dva nalaze na lijevoj obali Vape. Ukupna izdašnost ovih izvora iznosi 22 l/s, dok se temperature kre�u izme�u 20 i 26,3 °C. Voda termalnih izvora �edova su HCO3-Ca tipa ukupne mineralizacije 0,31 g/l i pH 7,5. Po gasnom sastavu, vode ovih izvora su azotnog tipa.

Od ispitivanih izvora �e-dova najzna�ajniji su Ba-njica i Banja. Izvor Banjica je u obliku vrela (oko) �ija dužina iznosi 10, širina 8 i dubina 1 m. Temperatura izvora je oko 24 °C, a iz-dašnost 2,0 l/s vode. Izvor Banja je manji – dužina 5, širine 3 m. Temperatura je ista kao i kod Banjice, a izvor ima oblik termalnog vrela, jer se osloba�aju ga-sovi iz nje. Termalni izvo-ri �edovo nisu turisti�ki ure�eni. Postoje povoljni prirodni uslovi za turisti�-ko aktiviranje ovih izvora. Razvoj banjskog lje�ilišnog turizma oslovljavaju, prije svega, ekonomska ulaganja u infrastrukturu.

Pribojska banjaPribojska banja je u dolini rijeke Lim, 5 km od Priboja. Sa isto�ne strane okružena je planinama Banjsko Brdo i Crni Vrh, a sa zapada Bi� i Lisna Stijena.

Banja se prvi put spominje preko spisa i djela pozna-tog geografa Muhammeda el-Idrisija (1099–1165), koji

je za normanskog kralja Rodžera II izradio geo-grafsku kartu svijeta. Na toj karti, ra�enoj oko 1153. godine, s malim brojem toponima srbijanske terito-rije, ozna�ena je Bania kao mali utvr�eni grad na obali Lima. Statisti�ki godišnjaci Kraljevine Jugoslavije 1929-1933. godine, kao popular-ne navode sedamnaest ba-nja, me�u kojima je i Banju kod Priboja.

Banja ima više termo-mine-ralnih izvora. Ja�i izvor daje 43 l/s vode 37 °C, a kapaci-tet slabijeg izvora je 15 l/s od 36,5 °C. Voda je bez mi-risa i ukusa – akvatoterma. Topla mineralna voda izbi-ja na kontaktu vulkanskih stijena s kre�njacima. Vode ove banje imaju najviše kal-cija, magnezija, bikarbona-ta, a ima i gvoz�a, hlora i sulfata.

Banja je poznata po ljekovi-tosti termomineralnih izvo-ra, a zbog svoje nadmorske visine (550m) ubraja se i u vazdušne banje.

U Banji se lije�e: hroni�no

zapaljenje zglobova i miši�a reumatskog porijekla, neu-ralgije, zapaljenja perifer-nih nerava (išijas), poline-urite, ginekološke bolesti,

posljedice povreda kostiju i miši�a, rekonvalescentna stanja kod kožnih oboljenja (ubrzavano zarastanje rana i promjena na koži nastalih kao posljedica še�erne bo-lesti i oslabljene periferne cirkulacije) i funkcionalna oboljenja i stanja poslije operacija digestivnog trak-ta.

Budu�i razvoj turizma u našim banjama mora se zasnivati na tržišnoj speci-jalizaciji. Svaka banja mora koncept razvoja prilagoditi ciljnom segmentu turisti�-ke klijentele, što zna�i da se specijalizira za one oblike prometa koji �e joj doni-jeti najve�u pro�tabilnost na tržištu. Specijalizacija može ubrzati diferencira-nje lje�ilišne od rekreativne funkcije banjskih mjesta, ponegdje potpuno transfor-mirati lje�ilišnu u rekrea-tivnu funkciju, a svuda po-ve�ati turisti�ku potrošnju. Prema tome, specijalizacija za razvoj pojedinih vrsta turisti�kog prometa pred-stavljala bi osnovu kon-cepcije banjskog turizma. Specijalizacija bi se mogla

tretirati i kao uvjet za pove-�anje turisti�ke potrošnje i izraz bogatstva termomine-ralnih voda našeg kraja.

PRIVREDA

Pribojska banja

BESTATTUNGSDIENST „DŽANKOVI�“Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih evropskih zemalja za

BiH, Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sre�ivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom,

najpovoljnije usluge. Opremanje i prijevoz obavlja Suljo-ef. Džankovi�.

Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800, +381/644434312

Suljo-ef. Džankovi�: +49/17649016539

ISLAMIJET

Protesti u Arapskom svijetu ulaze u dru-gu polovinu godi-

ne. Me�utim, još uvijek je neizvjestan ishod. Neki predvi�aju skorašnji krah revolucije, drugi neupitni uspjeh boraca za demokra-tizaciju, tre�i prave plano-ve i postkrizne kombina-torike. Izvjesno je da nema povratka na staro. Nije više mogu� opstanak dik-tatorskih režima u Arap-skom svijetu, bar ne u pri-jašnjem obliku. Samo prije nekoliko mjeseci bilo je ne-zamislivo da predsjednik Egipta bude ispitivan u policiji. Danas su ispitiva-nje Mubaraka, nestanak Ibn Abidina i smjena Ali Abdelaha Saleha realnost, �ak su i temelji okrutnog sirijskog režima poljuljani. Ono što se dešava u Arabiji i Magrebu svakako je pro-mijenilo mnoge parametre u svijetu. Nije mogu�e, bar ne ovih dana, riješiti pro-blem, dilemu, opasnost na istoku, u nekoj arapskoj zemlji jednim telefonskim pozivom iz Vašingtona, Njujorka, Londona ili neke druge prijestonice mo�nih sila.

Šta se zapravo dešavaAko mapu zadnjih de-monstracija u Arapskom svijetu usporedimo sa mapom etni�ke pripad-nosti i prirodnih resursa, bit �e nam jasno da je sve donekle povezano. Nakon dubljeg promatranja, sti-�e se dojam da je na sceni rat velikih interesa ili, pak, pokušaj da, iz prirodnog htijenja i nastojanja obi�-nih ljudi da dosegnu slo-bodu i demokratiju, svaka od sila prigrabi sopstvenu korist. Razli�iti interesi na-stoje kanalisati, kontrolira-ti i usmjeriti doga�aje, pa i sam tok Revolucije.

Portal www.bošnjaci.net je primjera radi prenio zanimljive podatke o, po njima, pozadini demon-stracija u Libiji: Europska Unija i Amerika duguju Li-bijskoj državi 200 milijardi dolara za isporu�enu naftu. 2012. godine isti�u koncesi-je velikih naftnih kompanija koje polažu pravo na libijsku naftu. Gada� je zatražio vra-�anje duga i zaprijetio da �e u suprotnom sklopiti me�u-državne ugovore sa drugim zemljama i kompanijama.

�ak i da su ovi podaci istiniti, Gada� nije imao pravo ubijati mirne de-monstrante i gušiti slobo-du izražavanja mišljenja. O�igledno je da se u Arap-skom svijetu donose od-luke obavijene nevi�enim velom tajne. Možda je re-volucija po�etak promjene stanja na bolje. Da se ve� jednom prekine rješavanje sudbine naroda u kabineti-ma trezora tajnih službi, a da sudbina �itavih naroda zavisi od potkupljivih ili plašljivih pojedinaca.

Turski pristup spram isto�nog pitanja

Pristup Turske arapskim problemima je tako�er diskutabilan. Vlada premi-jera Erduana, iako demo-kratska, s jasno izraženim naporima da uspostavi balans izme�u tradicional-nosti i islama s vrijedno-stima demokratije, burno se usprotivila upotrebi sile protiv rata u Libiji. Vo�e Privremenog vije�a koje upravlja antigada�jevskim snagama oštro su osudile ulogu Turske. Me�utim, stru�njaci ulogu Turske tuma�e kao pokušaj da se izbjegne ira�ki scenarij, gdje bi invazija zapadnih sila dovela do katastro-falnih gubitaka ljudstva, uništenja infrastrukture,

širenja nasilja, korupcije i me�uplemenskih sukoba, kao i zloupotrebe prirod-nih bogatstava. Name�e se pitanje: Šta je u toj situ-aciji bilo pametnije - dati prostora diplomatiji, što bi Gada� iskoristio da ubije veliki broj stanovništva, ili se odlu�no suprotstaviti za šta je neophodna interven-cija Zapada. O�ito da Tur-ska vlada bira prvu opciju, ne kriju�i zabrinutost za ci-vilne žrtve, preko kojih se u tom slu�aju mora pro�i.

Ameri�ka ulogaZanimljiva je i uloga Ame-rike u Libiji i drugim arap-skim zemljama. Amerika je energi�no podržala i, zajedno sa Francuskom, Britanijom i drugim dr-žavama, odlukom Savjeta bezbjednosti, pokrenula invaziju na Gada�jeve sna-ge. Zasigurno je ta invazija zna�ila zaustavljanje Ga-da�ja na libijskom istoku gdje je velikom broju civila prijetila smrt.

Upitno je, me�utim, po-

vla�enje ameri�ke vojske nakon nekoliko nedjelja dejstava u Libiji. Vrijeme �e pokazati, ali o�igledno da nije postignut zajedni�-ki dogovor oko odre�enih interesa.

Iranski interesi Arapske revolucije

U cijeloj pri�i, pored eko-nomskih, nije zanemarljiv ideološki interes pojedi-nih država. Iran je država s ve�inskim šiitskim sta-novništvom perzijske na-cionalnosti. Suniti u Iranu broje preko 20% stanovniš-tva, ali je njihova participa-cija u vlasti i društvenim tokovima vrlo mala. Ovo se tuma�i kao pritisak cen-tralne vlasti prema suniti-ma. Iran je pod direktnom kontrolom vjerskih frak-cija šiita još od revolucije sedamdesetih godina XX vijeka. Šiti, iako manjinska zajednica, nastoje vršiti što ve�i utjecaj kroz ideju na okolne države i muslima-ne sunite cijeloga svijeta. Vrlo vješto su iskoristili Ameri�ku invaziju na Irak

ARAPSKA REVOLUCIJA U USPONU

mr. Hajru

din B

ALI�

mmmm

46

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

i skoro neprimjetno preu-zeli vlast do tada sunitskoj državi. Upitno je kako je to Zapad dozvolio da se Irak pretvori u šiitsku zemlju u situaciji kada se deklarativ-no bori protiv Irana.

Sirija je ima dobre odnose sa Iranom. Izgledalo bi da je to slu�ajno, ali sunitski in-telektualci to opravdavaju �injenicom da sirijski pred-sjednik Bašar Esed pripada šiitskoj frakciji alevija.

Doga�aji na Bliskom istoku, prije svih u Bahrejnu, gdje je zna�ajan procent šita i op-tužbe Iranu da je upleten u iste, ponovo bude bojazan da je na pomolu me�umu-slimanski sukob ve�ih raz-mjera. Sunitske države Bli-skog istoka su odlu�ile da se energi�nije, slanjem tru-pa u Bahrejn, suprotstave širenju iranskog utjecaja na region. Imaju�i u vidu sve ovo, name�e se bojazan da bi sukob mogao rasplamtje-ti vatru sukoba izme�u šiita i sunita, koja je po�ela da ti-nja u Iraku.

Nesnosni zulum pokre�e revoluciju

Stvari su se iskomplicirale toliko da je trenutna situa-cija skoro poput nerješive enigme. Zapadne sile, do zadnjih dešavanja, iako su za to imale razloga, nisu po-

kazivale zabrinutost deša-vanjima na Istoku. Milioni žrtva na ratištima u Iraku, Afganistanu, gušenje slo-boda i ubijanje nedužnih Palestinaca bili su dovoljan razlog da Zapad razmotri svoj pristup isto�nom pita-nju. Me�utim, do zadnjih doga�aja to se nije desilo. Prelazilo se preko mnogih kršenja prava i sloboda, pa �ak i ugrožavanja života ci-vila, bilo da su to �inili do-ma�i diktatori ili strani oku-patori. Zapad u mnogim situacijama nije adekvatno reagirao. Naprotiv, �esto su intervencije zapadnih sila bile štetne i destruktivne. Sjetimo se samo invazije na Irak pod izgovorom nukle-arne opasanosti. Svijetu je bilo jasno, nakon samo ne-koliko godina, da se iza te invazije krio neki drugi cilj.

Potreban je novi pristup Zapada spram Arapa

Ono što se name�e kao nužnost jeste neophodnost novog pristupa Zapada isto�nom pitanju. Drugim rije�ima, dosadašnji pristup se pokazao neadekvatnim i nee�kasnim. Nije dovoljno da zapadne sile svoj dje-lokrug u Arapskom svije-tu svedu samo na zaštitu nacionalnih interesa koji se, prije svega, ogledaju u ekonomskim. Ne smije se dešavati da najve�i dikta-tori budu saveznici država-ma koje se deklariraju kao zaštitnici ljudskih prava i demokratije. Lica ogrezla u korupciji, kriminalu, zlo�i-nima za Zapad su bila pri-hvatljiva, a na njihovom op-stanku se zasnivala politika spram Arapskog svijeta.

Sve ve�i broj stru�njaka upozorava na kontrast u stavovima i djelima zapad-nih sila. Štetno je graditi svijetlu budu�nost na svojoj teritoriji, a dopuštati haos i nered na Istoku. Ratovi, progoni i stradanja naruša-vaju harmoniju života ljudi ma gdje oni živjeli. Poslje-dica takve politike izaziva stalnu prijetnju od teroriz-ma širom Zapada.

ALMA MATER

Adnan HASANOVI�

Adnan HASANOVI�

47

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

FINESA

SSintagma alma mater/majka hraniteljica potje�e iz latinskog jezika (XIV). Ovaj naslov su drevni Rimljani iz po�asti davali boginjama, osobito

Cereri i Kibeli. Prva je boginja rastu�ih biljaka (pose-bice žitarica), plodnosti i maj�inske ljubavi. Obi�no je istovjetna s gr�kom boginjom Demetrom, te Izidom u egipatskoj mitologiji. Potonja, koja se odoma�ila u rimskoj mitologiji a vodi porijeklo iz frigijske mito-logije, ozna�ava majku zemlju i simbolizira plodnu zemlju i prirodu.

Alma mater je darežljiva boginja, koja hrani, voli, koja je milostiva… Docnije se u krš�anstvu ta sintagma istog zna�enja i simbolike koristi za Djevu Mariju.

***

U XVII i XVIII st., koristi se za britanske instituci-je visokog obrazovanja, i ta se praksa proširila i na druge regione u svijetu. Šale, igre rije�i i epiteti na latinskom, bili su osobito popularni u XVIII vijeku, alma mater nije jedina sintagma koja je naširoko pri-hva�ena. Ljudi su se razbacivali frazama i sintagma-ma kao što je alma mater da bi naglasili pripadnost elitnoj zajednici univerzitetskih studenata.

***

U modernom vremenu koristi se da bi ozna�ila ško-lu, fakultet ili univerzitet koji osoba poha�a ili je po-ha�ala i gdje je stekla visoko obrazovanje.

U mnogim savremenim jezicima, naj�eš�e se upotre-bljava kao termin akademije, otuda je u engleskom susre�emo ispred imena univerziteta ili fakulteta. U ameri�kom može biti i referenca za srednju školu koju je osoba poha�ala, naro�ito ako je ta institucija prestižna.

***

Termin Alma Mater Studiorum/Majka hraniteljica studija je moto i originalno ime Univerziteta u Bolo-nji, jednog od najstarijih evropskih univerziteta koji je radi bez prestanka od 1088. Pri osnivanju ovog Univerziteta, po prvi put se koristi rije� universitas. Do modernog razdoblja, jedini stupanj dodjeljivan studentima na univerzitetu bio je doktorski.

***

Uz to, alma mater može biti uvodni, prvi stih školske ili univerzitetske himne ili cijela ta himna. Mnogi diplomci znaju alma mater svojih univerziteta koja se može pjevati na sportskim i drugim doga�ajima i �ime se iskazuje solidarnost sa ustanovom kao i njenim sadašnjim i prošlim diplomcima. Poznava-nje rije�i alma mater tako�er uve�ava i osje�aj pri-padnosti.

Na obostranu sre�u, nismo ni po �emu sli�ni, ali naše putanje su se nekoliko puta presjekle: u �ekr�i�ima, na

Gorici, u Beogradu, u Izraelu, u duhovnosti, �lmovima (istina, nešto razli�itim) i, ako je to posebno zna�ajno tebi, u

vjeri pramajki. No, nisu te podudarnosti razlog zašto trošim svoje dragocjeno vrijeme da bih ti napisao ove redove. Nismo uopšte bitni, ni ti, ni ja. U nastavku �eš otkriti zašto to �inim, iako nisi dostojan ni mog vremena ni moje pažnje.

Tvoja i moja žena su iz �ekr�i�a (danas �ekrek�ije), tragi�nog srpskog sela na liniji razdvajanja. Kao klin usje�eno dolinom Bosne, opkoljeno sa tri strane snagama Vojske BiH, selo nije imalo ni teoretske šanse da se održi. Kao na dlanu bili su sta-novnici izloženi snajperskoj i artiljerijskoj vatri sa Banjera, Kote, iz samog gada. Gotovo da nije bilo porodice u selu iz koje nije pala bar jedna muška glava. Me�u njima, iz jedine hrvat-ske porodice u selu, i brat moje supruge, pogo�en na mostu, na dužnosti prevodioca za UNPROFOR, nije nosio pušku.

Tokom cijelog rata to selo je bilo neprolazna barijera na putu ka deblokiranju Sarajeva. Kao i mnoge druge bojišnice, una-prijed je od integriranih nedomicilnih �etni�ko-paravojnih formacija žrtvovano i iskorišteno za napade i granatiranja, u ovom slu�aju Visokog, grada u kom sam se rodio. U tom selu i u gradu bili su tokom svih godina rata, sve do Daytona, moja rodbina, prijatelji, školski drugovi, odijeljeni, osu�eni na ne-su�enu suprotstavljenost. Do rata živio sam u Sarajevu, na Koševskom brdu, a najbliže i najomiljenije mjesto izletišta, s predivnim pogledom na Sarajevo, bila je Gorica. Ta tvoja Go-rica, s Romima sa kojima si rastao, kojima si ostao doživotno dužan i pred kojima se nikad ne�eš mo�i oprati, bila je i moja Gorica, s koje sam gledao u posljednjim danima mira tonjenje grada u nezadrživo približavaju�i užas.

Nažalost, u najgorim sudbonosnim trenucima dijelili smo neko vrijeme prisutnost u Beogradu, �ak su nam isti politi�-ki doma�ini nudili gostoprimstvo, s tom razlikom što sam im se ja vrlo brzo izmakao, zahvalio i otputovao sa porodicom za Izrael. No, ti dolaziš redovno i u Svetu zemlju, ali ne kao Emir, ve� kao lobisti�ki pulen Nemanja. Iste mecene koje su orkestri-rale ratom u Jugoslaviji imaju svoje sluge koje te do�ekuju, organiziraju projekcije i neke koncerte što su ispod svakog kul-turnog kriterijuma i minimuma ukusa. Svi vi zajedno me po-sti�ujete svojim prisustvom i podsje�anjem na sve patnje koji-ma sam propatio u bivšoj domovini i nametnutom egzilu. Kao i Bregovi�, nema bitnije razlike me�u vama u dekadentnosti, vrije�ate mrtve i žive žrtve vašim primitivnim populizmom. Kao da Izrael nema dovoljno svojih šund-pokvarenjaka, vi tre-bate da omogu�ite širenje horizonata spoznaje o balkanskim negativnostima.

Ime Emir (po zna�enju: vo�a, vladar, zapovjednik) trebalo bi se odnositi na harizmati�nu osobu, koja uživa dar povjerenja, milost izabranosti i pozvanosti. Takvo ime si odbacio i zamije-nio si ga za Nemanja. U po�etku nisam vjerovao, mislio sam da se radi o zlonamjernom podmetanju. U pozadini se krila tvoja koristoljubiva tendencioznost i malicioznost.

I meni su susjedi ispraznili stan, mnogi �lanovi porodice su stradali, ostali raseljeni, neki do danas raspame�eni, ali moja porodica je stradavala kao jugoslavenska, južnoslavenska, i ne prvi, ve� peti put uzastopno u proteklim ratovima. Ipak, ja se nikom nisam priklonio. A i da sam krenuo putem kao ti, imao bih više prava na to. No, moja majka Radmila je bila i osta-la za mene Bogumila. Odgajaju�i mene i mog brata (koji je tvog godišta) nikad nije spomenula naciju i vjeru. Nikad! A i

kako bi? Zate�enu kao ratno siro�e u zimu 1942. na Kupreškoj visoravni, ostavljenu u snijegu, izgladnjelu, bolesnu, na sa-mrti, pronašli je partizani i dali na usvajanje. Tri porodice su je usvajale, svaki put druge nacionalnosti. Neka tragi�na kob pratila je i tada, iznova ostaju�i sama. Njena najkra�a �loso�a je bila: „Budi �ovjek i u svakom gledaj �ovjeka.“

A ti, Emire, priklonio se zlikovcima i još prkosiš. Ruju�i po najosjetljivijim ranama povijesti, pripremaš �lm prema An-dri�evom romanu „Na Drini �uprija“.

Providno je šta namjeravaš posti�i time. Za sitne i prolazne in-terese kriminalaca kojima služiš, nastojiš zacementirati podjele i nesloge. Pa i taj višegradski most, zadužbina, opstao je kao simbol mogu�eg suživota, povezuju�i Istok i Zapad. Oživlja-vanje mržnje onemogu�ava razum da se uzdigne iznad uzroka ratova. Esteti�ar sam po profesiji pa mogu biti i �lmski kriti-�ar. O �lmovima koji su te proslavili nemam pozitivne ocjene. Scene u njima variraju od vulgarnih do porno-opscenih, prika-zuješ pedo�liju, dekadentnost, nemoral, nakaznost. I lažeš, pri �emu se ne može re�i da „lažeš lepo“. Ali profani truli Zapad, taj skup hijena, že�a i gladuje za upravo takvim naturalnim primitivizmom kojeg istog, samo nagizdanog, napudranog, kriju u magacinima svojih muzeja voštanih �gura.

Osim toga, poslije saznanja o �zi�kom napadu na dr. Edina Muteveli�a, sa žaljenjem mogu konstatirati da su te sva ta priznanja jedino uspjela unaprijediti od sarajevskog �aršijskog fakina do kabadahije. Da imaš imalo ljudske �asti, vratio bi no-vac Andreu Nikolaidisu i pokušao sprati ljagu koju si na sebe sam nabacio, tuže�i ne�asnom sluganskom sudu tog mladog novinara koji se odvažio da javno o tebi saopšti istinu. Taj sud je produžena šapa istog onog koji je naredio bombardovanje Vukovara, Dubrovnika, Sarajeva (našeg, tvog i mog), koji je naredio da se pobiju svi muški stanovnici Srebrenice.

Ti sam kažeš da nisi želio pred svijetom izre�i o�ekivanu osudu balkanskog krvnika, da je fašista i gad: „Tu klju�nu re�enicu nikada nisam izgovorio.“

Zato što si se priklonio gadovima i fašistima najcrnje vrste. Ti nisi samo dželatov šegrt, ve� si opunomo�eni nadvojvoda samog Sotone. Mene ne možeš tužiti. Zbog duševne boli i svih gubitaka koje sam ja pretrpio, može se dogoditi samo suprotno, pa ti slobodno mogu re�i da je nedovoljno biti gad, treba biti monstrum pa ne osuditi monstruma.

Na kraju, da se vratim našim dobrim majkama i pramajkama. Da si se sjetio da napraviš �lm o stradanju Bogumila, sigurno je da nikada ne bi uzeo ime Nemanja. Napokon, ko zna, sje-me ne pada daleko od bundeve, u krajnjoj, makar i podsvjesnoj namjeri, možda si ipak pošten i svojim povratkom iluzornim korijenima (a zlu se oni ne mogu sagledati), te opkoljen i prožet nasiljem, dobrovoljno ispaštaš neku nemanji�ku krivicu koja te kida dok te ne iskida i od vajnog �lmadžije ne ostane samo jedan mali mokro-gorski bludnik bez kompasa, zagubljen u prašumi vje�itog velimirovi�evsko-am�lohijevskog košmarnog balkanskog bezumlja.

Znam da je premalo ostalo �ovjeka u tebi, u protivnom bi na Gorici kleknuo pred Romima mole�i ih za oprost i bar teatral-no-dramaturški pozvao ih da tuku i ubiju izdajnika. Me�utim, ti Romi nisu oni kakvim si ih predstavio u svojim �lmovima. Ispao si diletant i nepoznavalac romske kulture. Ponizio si ih poništavaju�i njihova povijesna stradanja. To su istinski dobri i civilizovani ljudi. Mislim da bi se okrenuli od tebe, �ak te i ne udostojivši prezirom koji zaslužuješ.

PISMO EMIRU KUSTURICI

EMIRE, NEMIRE! mg. soc. M

ario

mg. soc. Mar

io HE

INAL

HEIN

AL

48

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

LI�NI STAV

ODGONETALJKE

INAT BOŠNJA�KOG GOLUBAdr. Adm

ir MURATOVI�

dr. Admir MURATOVI�

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

Prva misaona odrednica u vezi romana Inat bosanskog goluba koju želim podijeliti s �itatelj-

stvom jeste: Islam je po�eo sa pojedinci-ma, i vratit �e se na pojedince. Blago tim pojedincima. Dok sam bio u Medresi, dugo mi je trebalo da odgonetnem suštinu ove plemenite poruke. Ne-kako mi je sve izgledalo kontradik-torno. Jasan mi je prvi dio hadisa ili mi je to barem tako izgledalo; brojim u sebi prvih nekoliko muslimana. Ali drugi dio, vratit �e se na pojedin-ce, bio mi je nejasan, pogotovu zna-ju�i za hadise koji govore da �e, kako vrijeme odmi�e, biti sve ve�i broj muslimana, i da �e tako ostati dok je svijeta i vijeka. Kopkalo me to, pa sam priupitao svog profesora �kha, muftiju Zukorli�a, koji mi kaza da se tu radi o kvalitetu a ne o kvantite-tu. Uvijek su kr�ioci puta ka boljem i izvjesnijem bili u manjini, vrlo �e-sto neshva�eni, ismijavani, napada-ni i od svojih i od tu�ih. Uvijek su oni koji su bili spremni kazati istinu u o�i silniku, za rad svojeg i njego-vog dobra, bili pojedinci. Oni se nisu odricali borbe za istinu, ne mare�i kakvu �e li�nu cijenu platiti da bi bili pojedinci. Nerijetko su taj izbor sku-

po pla�ali. Zato Muhammed, a.s., na kraju hadisa poru�uje:

Tuba/Blago tim pojedin-cima.

Moj li�ni uti-sak o Mu-

hammedu Mahmudu, koji ovom knjigom, sa svim onim što ona nudi, suštinskom porukom i poukom, preciznim dijagnosticiranjem hala u nas, u okruženju razli�itih ponu-da, izazova i predrasuda kojim su Bošnjaci s obje strane Drine i u di-jaspori izloženi, potvr�uje da njegov babo nije pogriješio kada mu je dao dva imena našeg dragog Poslanika, a.s: Muhammed i Mahmud. S dru-ge strane, �injenica da je pred nama drugo izdanje knjige Inat bosanskog goluba, dovoljno govori o kakvom se štivu radi. Ovo djelo je od onih za koje uobi�avamo kazati da se �ita u jednom dahu.

Nisam o�ekivao, i pogodio sam, ne-moj te ni vi, dragi �itaoci, da �u u ovoj knjizi na�i nešto što nisam znao, nije ova knjiga te vrste. Opet, siguran sam da �e se mnogi prepoznati u liku gaz-de Adema, sjetiti se nekog svog ku-mašina Stojana, vidjeti u sebi Elvisu, Arifa, Meha, hodžu Edhema, shvatiti da i u našem okruženju ima onih koji još nisu sigurni ili po sve ne vjeruju da je Tito umro daleke 1980. godine. To nam, doduše, i sam autor sugerira. Ali, baš u toj sli�nosti doga�aja, ime-

na, nade i strahova, iznevjere-nih snova i o�ekivanja,

sli�nih sudbina Boš-njaka s obje strane Drine – suštinska je poruke ove knjige. Autor nas podsje�a

na one nenapisa-ne i nezapisane pri�e iz prošlo-sti nevjerovatno

sli�ne s njegovim.

Naporno je i nabrajati, a kamoli preživjeti: 1, 2, 3, 4... 7, 8, 9... genocida. Od Njegoševog orgi-janja u Istrazi poturica, pokrštavanja i ubijanja od strane kralja Niko-le, protjerivanja i kla-nja od strane Pavla �uriši�a, Genocida na Hadžetu, opet da-nas trebamo dokazi-vati da li u Na�rtaniju predsjednika vlade

Kneževine Srbije stoji plan o ovome što smo i

prije i poslije Na�rtanija

preživjeli.

Ova knjiga i kori, prije svega naše roditelje i djedove, ali i nas, kao da nam ljutito kaže: Da ste imali mene prije Štrbaca, Sjeverina i Srebrenice, danas bih svjedo�ila o ne�emu što je ljepše, suptilnije, o sevdahu i merhame-tli Bošnjaku. Ne bih morala svjedo�iti o onome što su holandski vojnici napisali na zidovima hale, u Poto�arima, gdje su kasnije ubijali Bošnjake: „Smrdi kao �ubre, ima brkove. Bosnian girl!“ Pošto nismo zapisivali doga�aje od tada, ova današnja knjiga svjedo�i o doga-�ajima koji su se desili ju�er, da bi mi danas postali svjesni, da nam se sutra ne desi ono od prekju�er. Ona, tako�er, svjedo�i o novoj generaciji Bošnjaka koji iznova imaju i inad i želju da žive kao sav normalan svi-jet, i pored Srebrenice i nakon Štrba-ca i Bukovice, a tako�er su zadržali i neke osobine goluba: vole slobodu i mir, ali više nisu naivni.

O tome govori prof. Ferid Muhi� u recenziji ove knjige: Bošnjaci su odnje-govali svojstvo merhameta kao najljepšu osobinu ljudskog društvenog karaktera, do nedužne miroljubivosti goluba, i to je s jedne (i s jadne!) strane uvijek iznova ohrabrivalo one iste lovce da ubijaju bo-sanske golubove bez milosti, i s druge, da to �ine bez ikakvog straha za sebe. I upravu tu je ona dvostrukost njihovog odnosa: oni se ne razumiju, kao što se ne mogu razumjeti dobrota i zlo, lovac i pli-jen, ma�ka i golub. Ali oni se itekako do-bro razumiju, jer iako je predmet analize u ovoj knjizi Muhameda Mahmutovi�a fokusiran na njihov odnos u kriznim vre-menima „sezone lova na golubove“, niti su svi Bošnjaci golubovi, niti to moraju vje�no i u svim prilikama ostati! Kada jednom povjeruju da njihov primjer ple-menitosti patnje i golubije dobrote zbilja ne�e nikada odvratiti one koji su svikli da u njima vide samo golubove koji se inate, može se preko golubijeg perja na-baciti tigrovo krzno, može se na spava-nje poslati umorna dobrota i razbuditi zlo prisutno u svakom �ovjeku, a koje u Bošnjaku odavno, dugo i predugo sniva; i koje Bošnjak drži na lancu, kratko, pre-kratko vezano! I može se plijen okrenuti licem goniocu i pogledati ga pogledom od kog se krv ledi, i može mu pasti mrak na o�i tako da doju�erašnji lovac postane ne golub, ve� vrabac!

49

ISO POglumac, reditelj, pisac | 1965 – ro�en u

POZORIŠTE1987 - Lutkina ku�a - H. Ibsen1988 - Plava jevrejka - I. Samokovlija1988 - Voks Humana - M. Kapor1989 - Predeo slikan �ajem - M. Pavi�1989 - Derviš i smrt - M. Selimovi�1989 - Prolje�a Ivana Gale-ba - V. Desnica1989 - Kr�marica - Turini1989 - Filoktet - Sofoklo/Miller1989 - Bez tre�eg - M. Begovi�1990 - Sveti Sava - S. Kova�evi�1990 - Bra�a Karamazovi - F.M. Dostojevski1990 - Vila “Rajski mir”- R. Maruši�1990 - Hasanaga - T. Bakari�1991 - �iste ruke - J. Hristi�1992 - Asmodejev šal - I. Aralica1992 - �ija je ovo zapravo žena - R. Kuni1992 - Omer i Merima - Belovi�-Peši�1992 - Na Božijem putu (Lejla) - A. Muradbegovi�1992 - Pasha nosa�a Samuela - I.Samokovlija1993 - Kara�oz, Fistikovi belaji - A. Mi�i�1993 - Idem u lov - G. Fejdo1994 - Murto zalut`o - Š. Kurdi�1994 - Derviš i smrt - M. Seli-movi�1994 - Hasanaginica - A. Isako-vi�1995 - Tijesna ulica - N. Mahfuz1995 - Kulin Ban - Z. Top�i�1996 - Kreontova Antigona – M. Gavran1996 - Karabeg - Nedžad Ibriši-movi�1996 - Pobune - D. Suši�1996 - Prljave ruke - Z.P. Sartr1997 - Zmaj od Bosne - N. Ibri-šimovi�1997 - Tvr�ava - M. Selimovi�1998 - Garib protiv Gariba - H. Dza��1998 - Ko �e spasiti ora�a - F. Gilroy1998 - Bra�a - N.Bazdulj-Hubijar1998 - Saru�in dug - I. Samako-vlija1998 - Trofejne no�i - Š. Gegi�1999 - Filoktet - H. Miller1999 - Šehid - Z. Klju�anin2001 - Färja`ha`gått - P. Forsberg2001 - Gud har 99 namn - Poro-vi�/Forsberg2002 - Stormen - W. Shakespe-are2003 - Troll Ante - Peder Forsberg2003 - Audiens - Vaclav Havel2003 - Hit och dit men ganska långt bort -2003 - J. Alltof2003 - De stod och dog - S. Fredén2004 - Före detta - M. Anders-son2005 - Fröken Julie - August Strindberg2006 - Pleasure - L. Langsedt2006 - Utvandrarna - V. Moberg

3. Veoma bitna stavka u kupiranju stresa jeste stalni ili bar povremeni trening stišavanja emo-cionalno-mentalnog sta-tusa kroz religioznost i uskla�eni ritam molitvi, a time i usmjerenost ka su-štinskom razumijevanju svrhe našeg bitisanja u kontinuumu (na dunjalu-ku). Molitvama Bogu, kod nas muslimana namazom, usmjereni smo ka Nepro-laznom i uvijek Vje�nom, što daje sigurnost, raste-re�uje emotivni naboj, do-vodi do stanja ravnoteže, mira i zadovoljstva. Kao što san rastere�uje �zi�ko tijelo, tako molitva rastere-�uje duhovni segment. Ta-ko�er, molitve koje musli-mani koriste u konekciji s Gospodarom svjetova jesu Božija edukativna poruka ljudima. Dakle, molitve su poruke i podsticaj da du-boko analiziramo suštinu života, ali i lijek za naš emocionalno-mentalni segment.4. Fizi�ka aktiv-nost, pogotovo u smislu ciljano iz-dvojenog vreme-na za šetnju, tr�a-nje, sport, ali i rada u ku�i, nekom pre-duze�u, �rmi, školi... veoma je zna�ajan fak-tor u o�uvanju emocio-nalno-mentalnog zdravlja. Naime, �zi�ka aktivnost poboljšava vaskularitet i protok krvi kroz cirkula-tornu mrežu forsiranjem, tzv., pasivne pumpe. Srce je aktivna pumpa, a ven-ski sistem i skeletni miši-�i pasivna. Zahvaljuju�i radu miši�a, venska krv se brže vra�a srcu i pravi e�kasniji protok. Ovim se omogu�ava znatno bolja prokrvljenost centralnog nervnog sistema što dovo-di do bolje koncentracije, procesa mišljenja, a time i racionalnije reakcije na stres. Tako�er, �zi�ka ak-

tivnost preokupira CNS u dovoljnoj mjeri da smanji upliv deprimiraju�ih misli izazvanih stresom. Dalje, �zi�ka aktivnost podsti-cajno djeluje i na sve ostale sisteme organizma. Ona uti�e na e�kasniji rad imu-noloških mehanizama, po-boljšava respiraciju �ime je omogu�eno bolje snab-dijevanje kiseonikom svih �elija organizma, omogu-�ava brže i e�kasnije elimi-niranje štetnih produkata iz organizma , ali i elimi-naciju viška deponovanih energenata (masnih nasla-ga) itd.5. U cilju o�uvanja i una-pre�enja zdravlja svake individue, veoma je bitna povremena, makar dvo-godišnja, provjera zdrav-stvenog stanja u smislu sistematskog pregleda. Posjeta ljekaru omogu�a-

va ne s a m o lije�enje bolesti ve� i razr-ješenje dilema ili sumnji u vezi s prisutnim tegoba-ma. Ljekarskim pregledom i savjetom preveniramo mogu�a oboljenja. Stva-ramo mogu�nost da se na vrijeme ustanovi mogu�i skriveni zdravstveni pro-blem u organizmu dok još nije doveo do zna�ajnijih posljedica. Ljekar taj pre-gled koristi i kao medij za kupiranje emocionalno-mentalnih poreme�aja iza-zvanih stresom metodom empatije, ali i davanjem

preporuka pacijentu u vezi s problemom.

Ja�anje društvenih resursa

Ove prijedloge ne�u de-taljnije elaborirati, ve� ih samo navesti u nadi da �e biti podsticaj našoj druš-tvenoj zajednici, posebno ljekarima, da se možda u nekom narednom perio-du organiziramo u cilju unapre�enja op�e zdrav-stvene kulture i zdravlja svakog pojedinca.

glumac, reditelj, pisac | 1965

POZORIŠŠTE1987 - Lutkina ku�a - H. Ibsen1988 - Plava jevrejka - I.Samokovlijja

KULTURA ZDRAVLJA

BORBA PROTIV STRESA (II)

. Adnan

dr. Adnan �

AUŠE

VI�

�AUŠ

EVI�

dd

50

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

CURRICUL

1. Oživljavanje i podrška in-stituciji Udruženje ljekara Sandžaka.

2. Organiziranje kontakt telefona za davanje infor-macija, uputstava i prepo-ruka za mogu�a zdravstve-na pitanja.

3. Povremeno organiziranje besplatnih pregleda sta-

novništva u okviru zdrav-stvenih ustanova,

humanitarnih orga-nizacija ili direktno na terenu.

4. Organiziranje predavanja u vezi

sa zdravstvenim te-mama prilago�enih

stanovništvu.

5. Organiziranje savjetova-lišta iz razli�itih medicin-skih oblasti.

6. Osnivanje nau�nih insti-tucija za brigu o zdravlju stanovnika Sandžaka, koje bi se, izme�u ostalog, bavi-le i statisti�kom obradom i pra�enjem podataka od bitnog zna�aja za unapre-�enje zdravstvene situaci-je.

7. Ja�anje kadrova i una-pre�enje dijagnosti�kih i terapijskih procedura na ovom podru�ju.

OROVI� Prijepolju | Živi u Sundsvallu u Švedskoj

2007 - Hamlet - William Shakespeare2008 - Nadja Dolores - M. Lagerlöf2008 - Wonderlife - L. Nylen2009 - Sockerdagar - Martin Lindberg2010 - Momo och kam-pen om tiden - M. Ende

2010 - Färdknäpp - Willy Russel

2010 - Spöket på Canterville - Oscar Wilde

REŽIJA1989 - Filoktet - Sofoklo/Miller1993 - Kameni spava� – M. Dizdar1994 - Murto zalut’o - Š. Kurdi�1995 - Prosidba i Medvjed – A. P. �ehov1996 - Emigranti – S. Mrozek1996 - Staklena menazerija – T. Williams 1997 - Lejla – A. Muradbegovi�1997 - Uobraženi bolesnik – J.B. Moliere1998 - Garib protiv Gariba - H. Dža��1998 - Ženidba - V.N. Gogolj1999 - Rasemin sevdah - A. Muradbegovi�1999 - Ama, ne šetaj se gola - G. Fejdo1999 - Mirandolina – C. Goldoni2000 - Ožaloš�ena porodica - B. Nuši�2000 - Zašto ne znam opisati grad - S. Arnaut 2000 2000 - Omer za na�vama - A. Nametak2001 - Gud har 99 namn – Poro-vi�/Forsberg2005 - Flugan i örat - G. Fejdo2009 - Den komiska tragedin - Yves Hunstad2009 - Eve Bonfanti

FILM1987 - Azra - M. Idrizovi�1989 - Ranjenik - S. Mrmak1990 - Bunda - F. Sokolovi�2005 - Mentor - J. Bergmark2006 - Påsklov - Ö. Goulos2008 - Variationer på en skål med ärtor - P. Joneström2009 - Johan Falk ”Vape-nbröder” – A. Nilsson

TV/AUDIOPleasure - SVT2 2007-09-25Hamlet - SVT2 2008-04-261998 - Bosanski Mevlud - O. Pobri�1998 - Prijevod Kur’ana - B. Korkut2000 - Iz života tabina - AIOZ

BIBLIOGRAFIJA1983 - Tebi kažem1997 - Kehf1998 - Andalusia2008 – 65 dikter (Antologija)2008 – Genom tid och rum (Antologi)2009 - Den mystika reträtten 2009 - Pisma i pjesme2010 - Trajnik (Antologi)

u | Živi u Sundsvallu u Švedskoj

2007 - Hamlet - William Shakespeare2008 - Nadja Dolores - M. Lagerlöf

jj

2008 - Wondederlrlififee - L. g

Hilmo HODŽI�

5151

revij

a SA

NDŽA

K |

1. m

aj 2

011.

| b

r. 15

2 |

Sand

zakP

RESS

.net

NACIJALUM VITAE

SILAN NEIMAROvim zapisom se želi otrgnuti od zaborava ime slavnog

bihorskog neimara RAHMETLI HAZBIJE CIKOTI�A

Hazbija je prvo dijete Rašita i Duke, ro�e-ne Hodži�. Ro�en je

u Pljevljima. Sa 14 godina se oženio, a 1944. godine je pristupio partizanima. Odmah nakon rata, pao je u nemilost UDBE koja ga, kao informbirovca, osu�u-je na dvije godine zatvo-ra. Po izdržavanju kazne, formira grupu radnika, uglavnom Trpežana, i pre-uzima poslove na gradnji puteva, mostova, škola i drugih objekata po raznim sandža�kim mjestima. Kao iskusan preduzima�, za sebe i svoju grupu zara�uje po dvije tadašnje prosje�ne pla�e.U dugogodišnjem radu, izgradio je mnoge seoske i šumske puteve: Gusare-Pa-ljuh-Lješnica, za Kaludru, za Konjuhe, prema Jelo-vici, prema Kuriku�ama i Raskrsnici. Zatim put kroz neprohodne planine Kula, Žljeb i Stubica, u pravcu Pe�i. Put za Baloti�e, šum-ski put za Ba�, šumsku sa-obra�ajnicu Cmiljevica, te saobra�ajnicu od Kraka uz Vrbicu do An�eline Luke u dužini od 10 km. Sa svojom grupom neimara odradio je elektri�kaciju oko pet stotina domova u Donjoj i Gornjoj Vrbici, Trpezima, Lazu, Lagatorima, Kalici, Poro�u i Murovcu.Sagradio je osnovne škole u Trpezima (1964), Pavi-nom Polju i Kanju (1966), Godijevu (1969), Koritima (1970), Radi�u (1971), Sa-vinom Boru (1973-1974), te Vrbici i Crnom Vrhu kod Berana (1978).Njegov najzna�ajniji nei-marski poduhvat je izgrad-nja škole u Savinom Boru, na mjestu udaljenom 15 km od najbliže autobuske stanice. U Savinom Boru je postojala �etverogodišnja osnovna škola, sagra�ena još 1934. godine. Inicijator za izgradnju ove škole bio je Galjan Krši�, tadašnji predsjednik op�ine Petnji-ca. Bila je to prva osnovna

škola na podru�ju osam sela ovog dijela Bihora. U to vrijeme ovim krajem ha-rali su nepismenost i žan-darmi, koji su stanovništvu nanosili toliki zulum da se po�elo iseljavati sa svojih ognjišta. Kako bi sprije�io iseljavanje, i bar malo po-boljšao uslove života, Krši� je inicirao izgradnju škole. Škola je sagra�ena dobro-voljnim radom mještana i Krši�evom skromnom po-mo�u iz sredstava budžeta op�ine Petnjica. Zgrada je imala samo dvije u�ionice i sve do 1945. bila jedina školska ustanova na tom prostoru.Inicijativu za proširenje i iz-gradnju nove školske zgra-de u Savinom Boru, nakon uvo�enja obaveznog osmo-godišnjeg obrazovanja, sprovode njeni direktori Mujko Hadrovi� i Dušan Guberini�. Pored njih, za izgradnji ve�e školske zgra-de zna�ajno je doprinio i dugogodišnji odbornik ovih sela Elez Škrijelj. Na-kon obezbje�ivanja neop-hodnih sredstava za grad-nju nove škole, isprije�io se problem nezainteresirano-sti izvo�a�a radova. Teški uslovi i loša putna komu-nikacija obeshrabrivali su potencijalne izvo�a�e. Ali, tu je bio Hazbija Cikoti�. On se osje�ao sinom ovog naroda, spreman da u�e u rizik �ija je cijena veliki hairli poduhvat. Za njega je to bilo dovoljno. Nakon preuzimanja posla, prvo radi na prijenosu materi-jala. Od Berana do Trpezi

prevozi ga kamionima, a odatle konjima, uskim pje-ša�kim stazama od Trpezi, preko Jahove Vode, Poro�a, Murovca, Javorove, pod-nožjem Daš�e Rijeke, do Savina Bora. Ra�una se da je na taj na�in u dvije gra-�evinske sezone preba�e-no oko 120.000 kg šljunka, blokova, cigli, mont-opeke, crijepa, pijeska i ostalog gra�evinskog materijala.Nova školska zgrada je sazidana iznad stare, po-vezana sa njom jednim aneksom. Podignuta je na dva sprata u dimenzijama 38x14 m, sa krovom na „dvije vode“. U njoj je bilo osam u�ionica, jedna na-stavni�ka zbornica, �a�ka radionica i kancelarije za direktora i sekretara. Škola je predana na upotrebu 20. 9. 1974. godine.U vezi sa �udnovatom gradnjom ove škole, u na-rodu je ostala anegdota koja kaže da je inspektor beogradskog prosvjetno-pedagoškog zavoda s ne-vjericom negirao pri�u o na�inu prijevoza materija-la, te da je zaklju�io da je to bilo mogu�e samo pomo�u helikoptera. I danas, kada se pro�e pješa�kom stazom od Trpezi do Savina Bora, skoro je neshvatljivo da je ovaj poduhvat istinit. A jest. Postoje živi svjedoci, svjedoci života i djela jed-nog neobi�nog i hrabrog neimara koji je dokazao da �ovjek može mnogo više i od onog što se �ini nemo-gu�im.

SAVIN BOR

Be internationalBe international

PROREKTORICA IUNP AMELA LUKA-ZORANI …bkz.rs/sandzak/152/files/sandzak 152.pdf · prorektorica...

Documents

Transcript of PROREKTORICA IUNP AMELA LUKA-ZORANI …bkz.rs/sandzak/152/files/sandzak 152.pdf · prorektorica...