PROMIDŽBA, A NE BRIGA ZA ČOVJEKA I OKOLIŠ

Do sada sam višekratnoprimio prezentaciju podnaslovom:

TheDangersof_PlasticsBags

Ta prezentacija nije u funkcijizaštite okoliša i prava čovjeka.Ona je u funkciji ostvarivanjaprofita dizajnerice AnyeHindmarch. Platnene vrećicetakođer teško opterećujuokoliš

i čovjeka.

ISPRAVNO JEJa sam plastična vrećica, ali možeš

me uvijek ponovno upotrijebiti

Upotrebljavaj me odgovorno

Plastična sam vrećica, međutim uvijekme ponovno upotrebljavaj idiote

Tko je autor ovog komentara?•

Prof. dr. Igor Čatić

je nosilac International

Education Award, Society of Plastics Engineers (1998.). Predavao proizvodnju plastičnih i

gumenih dijelova od 1972. Prvi članak o tome kako gospodariti s PVC plastenkama objavio 19. siječnja 1967.

•

Na kraju su navedeni argumenti zašto da plastičnim vrećicama.

•

Više podrobnosti o problemu plastičnih vrećica može se pročitati u knjizi: Tehnika, zaštita okoliša i zdravlja, Graphis, 2008.

Nisu problem vrećice, nego čovjek Vjesnik,

29. veljače 2008.

•

Hrvatska i međunarodna književnica Tena Štivičić razumije što znači »Nisam plastična vrećica«? Evo

njezina objašnjenja: »Prošle je godine jedan od najvećih modno osviještenih hitova u Velikoj Britaniji bila ekološka torba s natpisom I’m not a plastic bag. Dizajnirala ju je Anya

Hindmarch, prodavala se za pet funta, nosili su je

svi koji drže do sebe, mode i okoliša da bi promicali smanjivanje korištenja plastike. Jasno, tek mjesecima poslije izašlo je na vidjelo da je I’m not a plastic

torba

šivana u Kini i da su koristili jeftinu radnu snagu. I da je mali Chang

svojim dvanaestogodišnjim prstićima cijele

bogovetne dane prišivao ekološki osviještena slova na tkaninu, u zamjenu za zdjelicu riže. Kad su je upitali kako to objašnjava, dizajnerica je odgovorila da ona nikad nije ni tvrdila da ne koristi jeftinu kinesku radnu snagu, ta torba i nije nastala da bi promovirala ljudska prava -

nego

zaštitu okoliša.«

MANIPULACIJA•

Slike koje ćete sada vidjeti su tipičan primjer kako se manipulira u funkciji profita, a ne, istinske zabrinutosti za čovjeka i okoliš. One su u osnovi vjerodostojne. Plastičnim vrećicama nije mjesto u prirodi ili morima. Mogu se oporabiti materijalno, dakle recikliranjem ili energijski, jer su zamrznuta energija. A platnene vrećice teško opterećuju okoliš

tijekom proizvodnje. Posebno, jer traže poljoprivredne površine, ogromne količine vode i pesticida te energiju za proizvodnju vlakana.

KADA PREGLEDATE IZVORNU PREZENTACIJU, PROČITAJTE I

SUPROTNE ARGUMENTE

Neki komentari umetnuti su u izvorne tekstove

AmeriAmeriččki Zavod za zaki Zavod za zašštitu okolititu okoliššaa procjenjuje da je godiprocjenjuje da je godiššnja svjetska nja svjetska

potropotroššnja plastinja plastiččnih vrenih vreććica između ica između 500 500 i 1000 milijardi komadai 1000 milijardi komada..

National Geographic NewsNational Geographic News,,

22. rujna. rujna

20032003..

Kako su doKako su doššli do tog podatka??? Kakav je to raspon 1 prema 2? li do tog podatka??? Kakav je to raspon 1 prema 2? Stvarno je realnija brojka od 500 milijardi vreStvarno je realnija brojka od 500 milijardi vreććica godiica godiššnje, nje,

kako pokazuju nakako pokazuju našši izrai izraččuniuni

Manje od Manje od 11

% % vrevreććica se reciklira.ica se reciklira. VreVreććicu je skuplje reciklirati icu je skuplje reciklirati

nego napraviti novu.nego napraviti novu.

Christian Science MonitorChristian Science Monitor

Nijemci sakupljaju u sustavu Zelene točke

oko 97 % vrećica

““Neumoljiva raNeumoljiva raččunica recikliranja unica recikliranja plastiplastiččnih vrenih vreććicaica: : prerada jedne tone prerada jedne tone

stoji stoji 20 000 kn20 000 kn, a dobiveni reciklat , a dobiveni reciklat

vrijedi samo vrijedi samo 160 kn160 kn..”” Jared Jared BlumenfeldBlumenfeld, direktor Ureda za okoli, direktor Ureda za okolišš

San San FranciscaFrancisca U HU Hrvatska se plarvatska se plaćća 1500 kuna nadoknade za a 1500 kuna nadoknade za

zaza

jednu tonu proizvedenih vrejednu tonu proizvedenih vreććica. Ako se ica. Ako se spale spale polietilenskepolietilenske

vrevreććice oslobađa se velika ice oslobađa se velika

kolikoliččina energije. Izgaranjem 1 kg polietilena ina energije. Izgaranjem 1 kg polietilena razvija se toplina od oko 45,5 tisurazvija se toplina od oko 45,5 tisućća kJ.a kJ.

PaPa……

ŠŠto se onda događa s njimato se onda događa s njima??

IstraIstražživanje iz ivanje iz 19751975. ka. kažže da se s prekooceanskih e da se s prekooceanskih plovila godiplovila godiššnje bacilo oko 4 milijuna tona plastike. nje bacilo oko 4 milijuna tona plastike. SmetliSmetliššta nisu zaguta nisu zaguššena plastikom, jer veena plastikom, jer veććinom zavrinom završši i u oceanima. (u oceanima. (Prestari podatak, vjerojatno viPrestari podatak, vjerojatno višše. e. Međutim Međutim ččovjek baca plastiovjek baca plastiččne proizvode u mora, a to ne proizvode u mora, a to je njegova kriva odluka.)je njegova kriva odluka.)

AmeriAmeriččka nacionalna akademija znanostika nacionalna akademija znanosti

Vjetar raznosi vreVjetar raznosi vreććiceice……Ne bacaj vrećice u prirodu

Lažna slika, ovuvrećicu je zavezao čovjek. Vidio sam dvije u Makedoniji zavezane na isti način (2008.).

……posvuda po kopnima posvuda po kopnima ––

ne bacaj vrene bacaj vreććice u priroduice u prirodu

……morima, jezerima i rijekamamorima, jezerima i rijekama..

Lažna slika

Odakle i PET-plastenka

oko vrata???

Kanalizacija ih odnosi u mora. Kanalizacija ih odnosi u mora.

--

CNN.comCNN.com/tech/technnologyology,,

1616.prosinca.prosinca

20072007..

Kanalizacija odnosi i platnene i papirnate vrećice u mora, ako ih se tamo baci.

Tu se vidi svega više nego polietilenskih vrećica, ali dosta plastike kojoj tu nije mjesto ako sakupljate organizirano plastični otpad. Hrvatska ima bolje organizirano sakupljanje od mnogih.

PlastiPlastiččne vrene vreććice plutaju morima i sjeverno od ice plutaju morima i sjeverno od ArktiArktiččkoga krugakoga kruga, , a jua južžno sve do no sve do FalklandskogFalklandskog

otootoččja. Ima ih puno i u Jadranu, daleko od obaleja. Ima ih puno i u Jadranu, daleko od obale

British Antarctic Survey British Antarctic Survey

Točno, najčešće ih bacaju kruzeri

PlastiPlastiččne vrene vreććice ice ččine preko ine preko 10 % otpada koji ocean naplavi na ameri10 % otpada koji ocean naplavi na američčku obalu. ku obalu. ŠŠto je to je

ostatak? Po podatcima iz ove prezentacijeostatak? Po podatcima iz ove prezentacije

maksimalna kolimaksimalna količčina ina polietilenskih vrepolietilenskih vreććica je oko 1,5 kg/godiica je oko 1,5 kg/godiššnje/stanovnikunje/stanovniku

DrDržžavni program za praavni program za praććenje naplavinaenje naplavina

PlastiPlastiččne vrene vreććice razgrađuju se na ice razgrađuju se na svjetlosti: polako se raspadaju u svjetlosti: polako se raspadaju u

manje, otrovnije manje, otrovnije petropolimerepetropolimere

??? ???

CNN.comCNN.com/tech/technnologyology,,

1616. prosinca. prosinca

20072007..

Totalna glupost. Što su to manji petropolimeri???

Je su li to polimeri načinjeni od proizvoda prirode, prirodnina: prirodnog plina ili nafte. Možda je još

bolji naziv fosilna plastika.

Nema dokaza da su polietileni otrovni.

koji polako truju tlo i vodu.koji polako truju tlo i vodu.

CNN.comCNN.com/tech/technnologyology,,

1616.prosinca.prosinca

20072007..

Netočno, polietilenske vrećice stabiliziraju odlagališta, djeluju korisno

Posljedica: mikroskopske otrovne Posljedica: mikroskopske otrovne ččestice ulaze u estice ulaze u hranidbeni lanac.hranidbeni lanac.

CNN.comCNN.com/tech/technnologyology,,

1616.prosinca.prosinca

20072007..

Riba, bilo koja životinja, pa i čovjek mogu pojesti polietilenske čestice ali ih ne mogu provariti. Polietilen ulazi u probavni sustav i izlazi iz njega

nepromijenjen. Ne postoje

štetni proizvodi probave polietilena i nema prijenosa u tkivo životinja.

Što više, polietilen ima odobrenje Food and Drug Administration

za pakiranje

lijekova i hrane (npr. mlijeka i mliječnih proizvoda).

D. StoiljkovićSvet plastike i gume 3/2009.

Ima negdje natpis: 100 000 sisavaca pogiba godišnje zbog

vrećica•

Rezultat pogreške, treba pisati ribarskih mreža. Radi se o poliamidnim, popularno najlonskim

ribarskim mrežama. To je također cijenjena plastika od koje se rade ženske čarape, najlonke.

Upravo vidio

reklamu za majlonske

(mške

najlonske gačice)

Za Za žživotinje u divljini posljedice su ivotinje u divljini posljedice su katastrofalne. Po katastrofalne. Po ččemu katastrofalne???emu katastrofalne???

IzvjeIzvješštaj taj World Wildlife FundWorld Wildlife Fundaa

iz iz 20052005..

World Wildlife FundWorld Wildlife Fund

poznato u interesu najmopoznato u interesu najmoććnijih provodi nijih provodi vrlo dvojbene akcijevrlo dvojbene akcije

Ptice ugibaju zarobljene plastikom.Ptice ugibaju zarobljene plastikom.

IzvjeIzvješštaj taj World Wildlife FundWorld Wildlife Fundaa

iz iz 20052005..

WWF je poznati manipulator. Montirana slika???

I ovo nije prirodna slika

Gotovo 200 morskih vrsta, ukljuGotovo 200 morskih vrsta, uključčujuujućći i kitove, dupine, tuljane i kornjakitove, dupine, tuljane i kornjačče, e,

ugiba zbog plastiugiba zbog plastiččnih vrenih vreććica. ica.

IzvjeIzvješštaj taj World Wildlife FundWorld Wildlife Fundaa

iz iz 20052005..

Je li rađena obdukcija ovog uginulog sisavca???

MisleMislećći da su vrei da su vreććice hrana, ice hrana, žživotinje ih jedu i ugibaju.ivotinje ih jedu i ugibaju.

IzvjeIzvješštaj taj World Wildlife FundWorld Wildlife Fundaa

iz iz 20052005..

U Zagrebu postoji pas-plastičar. Igra se s PET-plastenkama, na kraju odvijepolietilenski

čep, izgrize ga i proguta. Ništa mu se ne dogodi.

PaPa……

ŠŠto nam je to nam je ččinitiiniti??

Nešto ste zaboravili

•

Ako navučete plastičnu vrećicu preko glave, može doći do zagušenja i smrti. Zato spriječite djecu da navlače preko glave plastične vrećice. To i piše na nekim vrećicama.

Koristimo li platnenu vreKoristimo li platnenu vreććuu, , tjedno utjedno ušštedimo 6 plastitedimo 6 plastiččnih.nih.

Odakle vam taj podatak? Možda biste uštedjeli 10 ili 3.

Ili 24 vreIli 24 vreććice mjeseice mjeseččno.no.

288 288 vrevreććica godiica godiššnje ili 1,5 kg/god. otpada po stanovniku u nje ili 1,5 kg/god. otpada po stanovniku u Hrvatskoj. ElektroHrvatskoj. Elektro--

i elektronii elektroniččkog, ukljukog, uključčivo opasni je ivo opasni je

istodobno 6,6 do 10 kg/god.istodobno 6,6 do 10 kg/god.Upadnica

(breaking

news)

U Zagrebu se potroši godišnje oko 58,5 milijuna vrećica kako je objavio predsjednik

Zagrebačkog ogranka HSS-a Darko Vuletić. U redu, oko 60 vrećica po stanovniku Zagreba godišnje, dakle oko 300 grama otpada. A u 2009. je potrošnja plastike u

Hrvatskoj bila 72 kg/stanovnika. Što je s ostatkom?

U prosjeU prosječčnom ljudskom vijeku, nom ljudskom vijeku,

to je to je 2222 176176 vrevreććica.ica.

Kada bi samo svaki peti građanin Hrvatske Kada bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastiprestao koristiti plastiččne vrene vreććice, ice,

sljedesljedećća bi generacija u prirodi zatekla a bi generacija u prirodi zatekla 199 588 400 000 (~ 200 milijardi) vre199 588 400 000 (~ 200 milijardi) vreććica manje.ica manje.

NETOČAN RAČUN, VIDI IDUĆU STRANICU

Kada bi svaki stanovnik Hrvatske potroKada bi svaki stanovnik Hrvatske potroššio u svom io u svom žživotu ivotu 2222

176176

vrevreććica bilo bi to uz 4,5 milijuna ica bilo bi to uz 4,5 milijuna

stanovnika ukupno 99 792 000 000 (~ 100 stanovnika ukupno 99 792 000 000 (~ 100 milijardi) vremilijardi) vreććica. Pogledajte podatak s proica. Pogledajte podatak s proššle le stranice, kako se manipulira s podatcima.stranice, kako se manipulira s podatcima.

BangladeBangladešš

je zabranio plastije zabranio plastiččne vrene vreććice.ice.

MSNBC.comMSNBC.com,,

88. o. ožžujkaujka, 2007, 2007..

Prema podatcima njemačkih stručnih udruge, zemlje koje su donijele odluku o zabrani su u pravilu nerazvijene ili imaju problema s gospodarenjem otpada u cjelini (npr. Italija).

Kina je ukinula besplatne vreKina je ukinula besplatne vreććice.ice.

CNN.com/asiaCNN.com/asia, , 99.sije.siječčnjanja, 2008, 2008..

IrIrskaska

je 2002. godine, prva u Europi, je 2002. godine, prva u Europi, uvela porez na plastiuvela porez na plastiččne vrene vreććice, ice,

do danas im je potrodo danas im je potroššnja pala za 90 %.nja pala za 90 %.

BBC NewsBBC News, , 2020.kolovoz .kolovoz 20022002..

Ruanda je 2005. godine Ruanda je 2005. godine zabranila plastizabranila plastiččne vrene vreććice.ice.

Associated PressAssociated Press

IzraelIzrael, , KKanadaanada, , zapadna Indijazapadna Indija, Bo, Bocvanacvana, , KenKenijaija, , TanzaniTanzanijja, a, JuJužžna Afrika,na Afrika,

TaTajvjvan an i i

SingapurSingapur

također su zabranili plastitakođer su zabranili plastiččne ne vrevreććice ili ice ili ćće to uskoro ue to uskoro uččiniti.initi.

PlanetSave.comPlanetSave.com, , 1616. velja. veljaččee

20082008..

Ovo je opisana vrećicadizajnerice AnyeHindmarch

San Francisco San Francisco je 27. oje 27. ožžujka ujka 20072007..

zabranio zabranio plastiplastiččne vrene vreććiceice

kao prvi grad u SADkao prvi grad u SAD--u.u.

NPR.orgNPR.org

(National Public Radio)(National Public Radio)

Ovo je torba vrlo trajna i načinjena je od netkano

tekstila. Lijepo izgleda. Od nedavno se mogu kupiti i kod nas takve kineske torbe. One su načinjene od polietilena

ili

polipropilena, istih ili sličnim materijala od kojih se prave i vrećice

Oakland Oakland ii

Boston Boston razmatraju zabranu.razmatraju zabranu.

The Boston GlobeThe Boston Globe, , 2020. svibnja. svibnja

20072007..

PlastiPlastiččne vrene vreććice se izrađuju od polietilenaice se izrađuju od polietilena, , plastomera koji se moplastomera koji se možže proizvesti od nafte e proizvesti od nafte ili ili prirodnog plina (oboje su proizvodi prirode).prirodnog plina (oboje su proizvodi prirode).

CNN.comCNN.com/tech/technnologyology,,

1616. prosinca. prosinca

20072007..

Nema zapreke da načinite polietilen od kukuruza ili šećerne trske. A kako sedobiva vlakno za platnenu vrećicu? Uzgojem se troši zemlja i energija za uzgoj. A djeca gaze po kiselini u Indiji.

VRSTE VREVRSTE VREĆĆICAICA

»»Ja samJa sampolietilenskapolietilenska, , eventualno eventualno plastiplastiččna na vrevreććicaica««(prirodni (prirodni plin, nafta)plin, nafta)

PamuPamuččnanavrevreććicaica(pamuk)(pamuk)

PapirnataPapirnatavrevreććicaica(celuloza)(celuloza)

»»Ja nisam Ja nisam ni ni najlonskanajlonska

niniPVCPVC--

vrevreććicaica««

HRVATSKI PROFESIONALNIHRVATSKI PROFESIONALNI POGLED NA PLASTIPOGLED NA PLASTIČČNE VRENE VREĆĆICEICE

Znate li o kojim se plastiZnate li o kojim se plastiččnim vrenim vreććicamaicamauopuopćće radi?e radi?••

Ako prihvatite izraz Ako prihvatite izraz plasticplastic

bagsbags, borite se i, borite se i

protiv modnih torbica od PVCprotiv modnih torbica od PVC--a, npr. a, npr. poznatih pod nazivom poznatih pod nazivom skajskaj..

••

Borite se zapravo protiv polietilenskih Borite se zapravo protiv polietilenskih vrevreććica s ruica s ruččkama. Koje kama. Koje šštede tlo za tede tlo za prehranu, a prave se od prirodnih tvari.prehranu, a prave se od prirodnih tvari.

USPOREDBA VREĆICA•

Papirnate, platnene i polietilenske (plastične) vrećice su polimerne vrećice.

•

Tragovi:–

sada su u modi tragovi (e. footprints), vodni trag, ugljikov trag itd.

– kakvi su tragovi za navedene materijale?

Analiza Analiza žživotnog ciklusa vreivotnog ciklusa vreććicaica••

Najbolje rjeNajbolje rješšenje vreenje vreććica za kupovinu je ica za kupovinu je polietilenskapolietilenska

vrevreććica koja se viica koja se višše puta iskoristi i e puta iskoristi i

koja na kraju zavrkoja na kraju završši kao vrei kao vreććica za smeica za smećće. e. ••

Ali i jednokratna plastiAli i jednokratna plastiččna vrena vreććica bolja je od ica bolja je od jednokratne papirnate i biorazgradljive vrejednokratne papirnate i biorazgradljive vreććice.ice.

••

Kolovoz 2009. Kolovoz 2009. ––

IFEU institut, IFEU institut, HeidelbergHeidelberg

--

LCA LCA vrevreććica za smeica za smećće e

najbolje su vrenajbolje su vreććice od ice od

recikliranog PE, slijede vrerecikliranog PE, slijede vreććice od novog PE; ice od novog PE; ppretpostavljene ekoloretpostavljene ekološške prednosti ke prednosti bioplastibioplastiččnihnih materijala nisu potvrđenematerijala nisu potvrđene..

TRAGOVI / 1•

Tragovi se određuju s pomoću indikatora utjecaja na okoliš.– Potrošnja materijala

ima sljedeće

indikatore. Papir 22, pamuk 2, PE 1. Dakle, potrošnja papira ostavlja više od 20 puta veći trag od PE-a.

– Efekt staklenika: papir ima faktor 30, pamuk 6 a PE-LD samo 3. Na stakleničke plinove papirnate vrećice utječu 10 puta više od oni načinjenih od PE-a.

TRAGOVI / 2–

Faktori za iscrpljenje prirodnih resursa

su za

papir 0,28, pamuk 0,02, a PE 0,045. Dakle, papir iscrpljuje prirodne resurse više od šest puta.

–

Eutrofikacija

(utjecaj emisije nitrata i fosfata u okoliš: vodu i zrak). Papir ima faktor 0,025, pamuk 0,01, a PE 0.

–

Neka sada netko objasni zašto su papirnate ili pamučne vrećice bolje od polietilenskih.

Vjesnik, 30. listopada 2009.–

Ugljikov trag cjelokupne plastike je 1,3 posto.

Najviši udio u tom tragu je onaj kućne potrošnje plina, nafte i ugljena, 15 posto. Slijedi rekreacija i dokolica, s punih 14 posto.

HOĆETE LI UKINUTI SPORT I OSTALE OBLIKE REKREACIJE

I DOKOLICE?

VreVreććice / 1ice / 1

Pamuk Pamuk --

jaki vodni trag (velika potrojaki vodni trag (velika potroššnja vode)nja vode)

VreVreććice / 2ice / 2

EutrofikacijaEutrofikacija

--

emisije nitrata i fosfata u okoliemisije nitrata i fosfata u okolišš

(vodu i zrak)(vodu i zrak)

Zašto je nestalo Aralsko

jezero? / 1

•

Među favoriziranim uzgojenim proizvodima je svakako pamuk, visoko cijenjeni prirodni

materijal. Zapravo uzgojeni.•

Za uzgoj pamuka potrebnog za izradu jednog para traperica treba potrošiti 350 grama pesticida i ostalih poljoprivrednih kemikalija i 10 tona sve oskudnije vode. Zaista je pamuk žedna biljka -

za običnu majicu potrebno je 2,5 tone

vode. Međutim, za pravljenje te iste majice potrebno je 1,7 kilograma fosilnih goriva, emisija ugljikova dioksida je četiri kilograma, a njezina pohrana je jednaka vrijednosti od 450 grama otpada na odlagalištu, kako je to pokazalo istraživanje stručnjaka sa Sveučilišta u Cambridgeu.

ARALSKO JEZERO

Posljedica uzgoja prirodnog pamuka (2011.)

Upadnica

(breaking

news)

Zašto je nestalo Aralsko

jezero? / 2•

Koliko nas stoji naša »zelena osviještenost«? U Velikoj Britaniji je prosječna cijena pamučnih majica oko sedam funta. Cijena pamuka je samo 0,55 funta, a proizvodna cijena oko 2,65 funta. Dakle, to »zadovoljstvo zelene osviještenosti«

stoji nas samo 60 posto od

prodajne cijene. Dovoljno visoka provizija da se plati marketing

i razne organizacije koje organiziraju te »godine prirodnih vlakana«

ili

»sve iz polja«. A o ekološkoj šteti zbog boja da se i ne govori.•

Za proizvodnju tekstila treba 10 puta više energije nego za istu količinu stakla. Staklo se uredno oporabljuje. Zašto ne i tekstil?

Vjesnik, 11. siječnja 2009.

•

Evo još

jedne poučne priče. Godine 1960. četvrto najveće svjetsko jezero bilo je Aralsko

u Kazahstanu. Onda je netko ispred jezera

počeo uzgajati rižu i pamuk. Tijekom godina praktički je nestalo, slanost je višestruko povećana udvostručena, a svakodnevno se raspršuju tone i tone soli i pijeska u polumjeru od 450 kilometara.

Trenutak spoznaje, HT, 7. siječnja 2009.

Manje plastiManje plastiččnih vrenih vreććica ica –– manja ovisnost o nafti manja ovisnost o nafti ili prirodnom plinu.ili prirodnom plinu.

Niste ništa naučili o pretvaranju hrane u gorivo. Cijena hrane raste, ali i nafte.

Kina Kina ćće, zahvaljujue, zahvaljujućći zabrani besplatnih i zabrani besplatnih plastiplastiččnih vrenih vreććica, godiica, godiššnje unje ušštedjeti tedjeti ččak 37 milijuna barela nafte. ak 37 milijuna barela nafte. ??????

CNN.com/asiaCNN.com/asia

99. sije. siječčnjanja

20082008..

JESTE LI NEŠTO UOČILI?•

Uporabu plastičnih vrećica zabranile su ili ograničile uglavnom siromašne i nerazvijene zemlje??? Zašto???

•

Zašto probleme s vrećicama nemaju vodeće zemlje u preradbi plastike, npr. SR Njemačka?

•

U EU samo Irska, te djelomično Italija, Francuska i Velika Britanija nisu zadovoljne s plastičnim vrećicama.

•

Hrvatski potrošači su sa 70 % glasova poduprjeli uporabu konvencionalnih plastičnih vrećica

(Vjesnik, 4. travnja 2007.)

Ako niste znali:•

Italija je zbog zabrane došla u sukob s europskom pravnom stečevinom. Zato ju je Europsko udruženje prerađivača plastike tužilo Europskoj komisiji.

•

Zašto Francuzi nisu usvojili 2007. zakon o zabrani?»Tada je ADEME, francuska agencija za okoliš

i atomsku energiju,

provela istraživanje koje je pokazalo da s motrišta zaštite okoliša biorazgradive vrećice nemaju nikakvu prednost.«

PlastiscEurope

11. siječnja 2011.

Promjena je u vaPromjena je u vaššim rukama!im rukama!

KAKO SE PLASTIČNE VREĆICE MOGU USPJEŠNO UPOTRIJEBITI? / 1

•

mogu se preklopiti (smanjenje obujma) i višekratno koristiti kao i platnene

•

može se u njih staviti vlažni sadržaj•

mogu se iskoristiti kao sekundarna vrećica za odlaganje smeća u kontejnere. Namjenske vrećice za smeće također su od polietilena.

•

mogu se sakupljati i reciklirati za nove namjene

KAKO SE PLASTIČNE VREĆICE MOGU USPJEŠNO UPOTRIJEBITI? /2

•

djeluju stabilizirajuće na tlo na odlagalištima

•

mogu se energijski oporabiti (spaliti). Gore bez ostatka a ogrjevna moć

im je viša od

one kamenog ugljena.•

ne treba ih prati kao platnene (energija, deterdženti).

•

pridonose efektu staklenika s punih 0,04 (nula cijelih nula 4) posto.

BIORAZGRADLJIVE VREĆICE SU ŠTETNIJE OD OBIČNIH / 1

Postoje tri osnovne vrste biorazgradljivihvrećica:•

biološki se razgrađuju tijekom kompostiranja (aerobna razgradnja)

•

razgrađuju se djelovanjem mikroorganizama (anaerobna razgradnja)

•

razgrađuju se zbog dodataka u konvencionalnom materijalu (npr. djelovanjem UV svjetlosti ili vode) –

nisu definirani normama!

BIORAZGRADLJIVE VREĆICE SU ŠTETNIJE OD OBIČNIH / 2

•

Na deponiju razgradnja traje puno dulje od vremena predviđenog normom (2 do 3 mjeseca), a plinovi koji se stvaraju razgradnjom mogu biti opasni za okoliš

(vode, tlo i urod).

•

Polietilenske vrećice na deponiju djeluju stabilizirajuće jer ne opterećuju okoliš

upravo

zbog svoje spore razgradnje!•

Skupno biorazgradljive vrećice više opterećuju okoliš

od konvencionalnih.

ZAŠTO PROGANJAM0 POLIETILENSKE VREĆICE?

•

Kako objašnjava takvu nepotrebnu hajku protiv polietilenskih vrećica George

Monbiot?

•

»Manipuliranje plastičnim vrećicama je jednostavno za vlade, trgovce i kupce. Ako naplaćuju vrećice, trgovci će dopunski zaraditi, a kupci će se osjećati kako su ekološki osviješteni i pridonose očuvanju našeg planeta. Vrijeme je za promjenu u promišljanju; plastične vrećice srećom nisu pokora planeta, njihovo je najveće zlo što odvlače našu pozornost od hitnijih stvari«.

Guardian, 8. travnja 2009.

UMJESTO ZAKLJUČKA Irena Vrkljan: Pisma mladoj ženi, Konzor,

Zagreb 2003., str. 93.

•

Vrećice su tada bile od platna i neki nekih krpa, kasnije su iz zamijenile sve ove nove, od plastike, s velikim slovima raznih proizvoda na sebi.

•

I tako smo i svi mi »ljudi s vrećicama«, svejedno nosimo li u njima naše prnje ili ideje. Te su plastične vrećice danas pravi znak našeg vremena, svih onih koji su kupci ili koji hodaju po blatu i nasipima uz rijeke. Plave vrećice, crvene, bijele.

•

U Berlinu i često nose stranci i mladi Bill.•

Pohranjujemo u njima ono što u starim stanovima želimo sačuvati od vlage, tako poneki put i papire, pisma. A na papirima piše ono što je bilo ili što će ostati.