PROJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA Š OPĆINA ČAGLIN › mobesproracuni... · širenje požara, no...

Procjena ugroženosti od požara Općina Čaglin

IN konzalting d.o.o za poslovne usluge

Stranica 1

BBAARRAANNJJSSKKAA 1188

3355000000 SSLLAAVVOONNSSKKII BBRROODD

TTEELL:: 003355 // 440011 660000

FFAAXX:: 003355 // 444477 660000

MMOOBB:: 009999 // 220066 77115500

EE--MMAAIILL:: IINN__KKOONNZZAALLTTIINNGG@@IINNEETT..HHRR

PROCJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA I

TEHNOLOŠKE EKSPLOZIJE

OPĆINA ČAGLIN USKLAĐIVANJE

OPĆINA ČAGLIN, LISTOPAD 2018.

BBAARRAANNJJSSKKAA 1188

3355000000 SSLLAAVVOONNSSKKII BBRROODD

TTEELL:: 003355 // 440011 660000

FFAAXX:: 003355 // 444477 660000

MMOOBB:: 009999 // 220066 77115500

EE--MMAAIILL::

IINN__KKOONNZZAALLTTIINNGG@@IINNEETT..HHRR



Stranica 2

Sadržaj: 1. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA.............................................................................................................................. 4 1.1. POVRŠINA................................................................................................................................................................... 4 1.2. BROJ STANOVNIKA ..................................................................................................................................................... 4 1.3. NASELJENA MJESTA ................................................................................................................................................... 5 1.4. PRAVNE OSOBE U GOSPODARSTVU PO VRSTAMA .................................................................................................... 7 1.5. PREGLED PRAVNIH OSOBA U GOSPODARSTVU GLEDE POVEĆANE OPASNOSTI ZA NASTAJANJE I ŠIRENJE POŽARA 8 1.6. PREGLED INDUSTRIJSKIH ZONA ................................................................................................................................. 8 1.7. PREGLED CESTOVNIH I ŽELJEZNIČKIH PROMETNICA PO VRSTI ................................................................................. 9 1.8. PREGLED TURISTIČKIH NASELJA ............................................................................................................................... 10 1.9. PREGLED ELEKTROENERGETSKIH GRAĐEVINA ZA PROIZVODNJU I PRIJENOS ELEKTRIČNE ENERGIJE .................... 10 1.10. PLINOVODNE MREŽE, NAFTOVODI I PRODUKTOVODI ............................................................................................ 11 1.11. PREGLED LOKACIJA NA KOJIMA SU USKLADIŠTENE VEĆE KOLIČINE ZAPALJIVIH TEKUĆINA, PLINOVA, EKSPLOZIVNIH TVARI I DRUGIH OPASNIH TVARI ............................................................................................................ 11 1.12. PREGLED VATROGASNIH DOMOVA ZA SMJEŠTAJ UDRUGA DOBROVOLJNIH VATROGASACA I PROFESIONALNIH VATROGASNIH POSTROJBA .............................................................................................................................................. 12 1.13. PREGLED PRIRODNIH IZVORIŠTA VODE KOJA SE MOGU UPOTREBLJAVATI ZA GAŠENJE POŽARA ..................... 13 1.14. PREGLED NASELJA I DIJELOVA NASELJA U KOJIMA SU IZVEDENE VANJSKE HIDRANTSKE MREŽE ZA GAŠENJE POŽARA ............................................................................................................................................................................. 13 1.15. PREGLED GRAĐEVINA U KOJIMA STALNO ILI POVREMENO BORAVI VEĆI BROJ OSOBA ......................................... 15 1.16. PREGLED LOKACIJA I GRAĐEVINA U KOJIMA SE OBAVLJA UTOVAR I ISTOVAR ZAPALJIVIH TEKUĆINA, PLINOVA I DRUGIH OPASNIH TVARI ................................................................................................................................................... 15 1.17. PREGLED POLJOPRIVREDNIH I ŠUMSKIH POVRŠINA ................................................................................................ 16 1.18. PREGLED ŠUMSKIH POVRŠINA PO VRSTI, STAROSTI, ZAPALJIVOSTI I IZGRAĐENOSTI PROTUPOŽARNIH PUTOVA I PROSJEKA U ŠUMAMA ...................................................................................................................................................... 17 1.19. PREGLED NASELJA, KVARTOVA, ULICA I ZNAČAJNIJIH GRAĐEVINA KOJI SU NEPRISTUPAČNI ZA PRILAZ VATROGASNIM VOZILIMA ................................................................................................................................................ 18 1.20. PREGLED NASELJA, KVARTOVA, ULICA I ZNAČAJNIJIH GRAĐEVINA U KOJIMA NEMA DOVOLJNO SREDSTAVA ZA GAŠENJE POŽARA.............................................................................................................................................................. 18 1.21. PREGLED SUSTAVA TELEFONSKIH I RADIO VEZA UPORABLJIVIH U GAŠENJU POŽARA ............................................ 19 1.22. PREGLED BROJA POŽARA I VRSTE GRAĐEVINA NA KOJIMA SU NASTAJALI POŽARI U ZADNJIH 10 GODINA .......... 19 2. PROCJENE UGROŽENOSTI PRAVNIH OSOBA 1. I 2. KATEGORIJE UGROŽENOSTI OD POŽARA ................................ ..........................................................................................................................................................................20 3. STRUČNA OBRADA ČINJENIČNIH PODATAKA.....................................................................................................21 3.1. MAKRO PODJELA NA POŽARNE SEKTORE I ZONE, GUSTOĆA IZGRAĐENOSTI I FIZIČKA STRUKTURA GRAĐEVINA .. 21 3.2. GUSTOĆA IZGRAĐENOSTI I FIZIČKA STRUKTURA GRAĐEVINA ................................................................................. 21 3.3. ETAŽNOST GRAĐEVINA I PRISTUPNOST PROMETNICA GLEDE AKCIJE EVAKUACIJE I GAŠENJA .............................. 22 3.4. STAROST GRAĐEVINA I POTENCIJALNIM OPASNOSTIMA ZA IZAZIVANJE POŽARA ................................................. 22 3.5. STANJE PROVEDENOSTI MJERA ZAŠTITE OD POŽARA U INDUSTRIJSKIM ZONAMA I UGROŽAVANJU GRAĐEVINA IZVAN INDUSTRIJSKIH ZONA ............................................................................................................................................. 22 3.6. STANJE PROVEDENOSTI MJERA ZAŠTITE OD POŽARA ZA GRAĐEVINA ISTIH NAMJENA NA ODREĐENIM PODRUČJIMA .................................................................................................................................................................... 23 3.7. IZVORIŠTA VODE I HIDRANTSKA INSTALACIJA ZA GAŠENJE POŽARA ....................................................................... 23 3.8. IZVEDENA DISTRIBUTIVNA MREŽA ENERGENATA ................................................................................................... 24 3.9. STANJE PROVEDENIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA NA ŠUMSKIM I POLJOPRIVREDNIM POVRŠINAMA ................ 25 3.10. UZROCI NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA, NA VEĆ EVIDENTIRANIM POŽARIMA TIJEKOM ZADNJIH 10 GODINA, BROJU PROFESIONALNIH I DOBROVOLJNIH VATROGASNIH POSTROJBA ........................................................................ 25 4. PRIJEDLOG TEHNIČKIH I ORGANIZACIJSKIH MJERA KOJE JE POTREBNO PROVESTI KAKO BI SE OPASNOST OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA SMANJILA NA NAJMANJU MOGUĆU MJERU .............................................................. ..........................................................................................................................................................................26 4.1. VATROGASNA DRUŠTVA I POSTROJBE ..................................................................................................................... 26 4.2. ODREĐIVANJE POTREBNOG BROJA VATROGASACA ZA UČINKOVITO GAŠENJE POŽARA ........................................ 27 4.3. IZRAČUN ELEMENATA ZA GAŠENJE POŽARA ........................................................................................................... 27 4.3.1.OPĆENITO ................................................................................................................................................................ 27 4.3.2.PRORAČUN POTREBNOG BROJA VATROGASACA ZA ČVRSTE OBJEKTE – ZGRADA P + 1 U MJESTU RUŠEVO .......... 31 4.3.3.PRORAČUN POTREBNOG BROJA VATROG. ZA ČVRSTE OBJEKTE – UREDSKI PROSTOR P + 1 U MJESTU ČAGLIN .... 34



Stranica 3

4.3.5.PRORAČUN POTREBNOG BROJA VATROGASACA ZA GAŠENJE POŽARA OTVORENOG PROSTORA ......................... 37 4.4. ORGANIZACIJSKE MJERE .......................................................................................................................................... 38 4.5. ODREĐIVANJE BROJA DOBROVOLJNIH VATROGASNIH POSTROJBI ......................................................................... 39 4.6. SUSTAV ZA DOJAVU POŽARA ................................................................................................................................... 44 4.7. ODLAGALIŠTA OTPADA – DEPONIJ........................................................................................................................... 44 4.8. MJERE ZAŠTITE ŠUMA I OTVORENIH PROSTORA OD POŽARA ................................................................................. 45 4.8.1.ŠUMSKE POVRŠINE .................................................................................................................................................. 45 4.8.2.ČIŠĆENJE CESTA I PRUGA OD RASLINJA ................................................................................................................... 46 4.9. URBANISTIČKE MJERE ZAŠTITE ................................................................................................................................ 46 4.10. MJERE ZAŠTITE U PROMETU .................................................................................................................................... 47 4.11. INDUSTRIJA .............................................................................................................................................................. 48 4.12. PRISTUPNI PUTOVI ................................................................................................................................................... 48 4.13. NOSIVOST VATROGASNIH PRISTUPA ....................................................................................................................... 49 4.14. UVJETI KORIŠTENJA VATROGASNIH PRISTUPA ........................................................................................................ 49 4.15. VATROGASNI PRILAZI ............................................................................................................................................... 49 4.16. POVRŠINE ZA OPERATIVNI RAD VATROGASNIH VOZILA .......................................................................................... 49 4.17. MJERE ZAŠTITE OD POŽARA U PRIJENOSU I DISTRIBUCIJI ELEKTRIČNE ENERGIJE ................................................... 50 4.17.1.PRIJENOS I DISTRIBUCIJA ....................................................................................................................................... 50 4.18. ELEKTROENERGETSKI OBJEKTI I POSTROJENJA ........................................................................................................ 50 4.18.1.ELEKTROINSTALACIJE 0,4 KV .................................................................................................................................. 51 4.19. GROMOBRANSKE INSTALACIJE ................................................................................................................................ 52 4.19.1.ZAŠTITA OBJEKATA OD UTJECAJA ATMOSFERSKIH PRAŽNJENJA .......................................................................... 52 4.19.2.ODRŽAVANJE ......................................................................................................................................................... 52 4.20. OSVJETLJAVANJE EVAKUACIJSKIH PUTOVA I IZLAZA................................................................................................ 52 4.21. MJERE ZA OSIGURANJE VODE ZA GAŠENJE ............................................................................................................. 53 4.21.1.TLAK ....................................................................................................................................................................... 53 4.21.2.MINIMALNE KOLIČINE VODE ZA GAŠENJE ............................................................................................................. 53 4.21.3.HIDRANTSKA MREŽA ............................................................................................................................................. 53 5. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................................................54 6. POPIS KORIŠTENIH PROPISA I LITERATURE ........................................................................................................55 7. NUMERIČKI I GRAFIČKI PRILOZI .........................................................................................................................56



Stranica 4

1. PRIKAZ POSTOJEĆEG STANJA

1.1. Površina

Područje općine Čaglin pripada dijelu prostora Istočne Hrvatske, odnosno dijelu prirodno -

geografske cjeline zapadne Slavonije. U okviru prirodne cjeline zapadne Slavonije, općina Čaglin

smještena je na dijelu doline rijeke Londže i obuhvaća veći dio područja Dilj Gore i Krndije.

Smještena je u najistočnijem dijelu Županije na nadmorskoj visini od 141 do 222 m.

Prema teritorijalnom ustroju lokalne samouprave općina Čaglin jedna je od pet općina u Županiji. Općina Čaglin na sjevernom i istočnom dijelu graniči sa Osječko - baranjskom županijom (grad Našice), na južnom dijelu sa Brodsko-posavskom županijom (općinom Podcrkavlje i Sibinj), te na zapadnom dijelu s područjem gradova Pleternice i Kutjeva. Sjedište Općine je u naselju Čaglin, smještenom oko 45 km istočno od grada Požege na prometnici Našice - Slavonski Brod, koje je osim cestovnim prometom povezano željezničkom prugom (Pleternica - Našice). Općina Čaglin po svojoj površini na petom je mjestu po veličini jedinica lokalne samouprave u Požeško - slavonskoj županiji s površinom od 179,61 km2, što čini 9,9% ukupne površine Županije.

Grafički prikaz 1: Položaj Općine u prostoru Županije

1.2. Broj stanovnika

Na području općine Čaglin smješteno je 31 naselje. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine na području općine Čaglin boravi 2723 stanovnika u 869 kućanstvu te ulazi u skupinu rijetko naseljenih općina s do 50 stanovnika po km2.Prosječna gustoća naseljenosti je 18,8 stanovnika po



Stranica 5

kvadratnom kilometru, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine, samo naselje Čaglin kao najveće naselje na području općine ima 591 stanovnika.

1.3. Naseljena mjesta

Općina Čaglin obuhvaća 31 naselje a to su: Čaglin, Darkovac, Djedina Rijeka, Dobra Voda, Dobrogošće, Draganlug, Duboka, Imrijevci, Ivanovci, Jasik, Jezero, Jurkovac, Kneževac, Latinovac, Migalovci, Milanlug, Mokreš, Nova Lipovica, Nova Ljeskovica, Novi Zdenkovac, Paka, Ruševo, Sapna, Sibokovac, Sovski Dol, Stara Ljeskovica, Stari Zdenkovac, Stojčinovac, Veliki Bilač, Vlatkovac, Vukojevica.

Tablica 1: Prikaz naselja s brojem stanovnika

Grafički prikaz 2: Gustoća naseljenosti po naseljima na području općine

Naziv naselja Broj stanovnika (2011.g.) Naziv naselja Broj stanovnika (2011.g.)

Čaglin 591 Mokreš 20

Darkovac 16 Nova Lipovica 37

Djedina Rijeka 129 Nova Ljeskovica 486

Dobra Voda 16 Novi Zdenkovac 10

Dobrogošće 12 Paka 33

Draganlug 3 Ruševo 265

Duboka 64 Sapna 77

Imrijevci 29 Sibokovac 36

Ivanovci 20 Sovski Dol 121

Jasik 2 Stara Ljeskovica 7

Jezero 8 Stari Zdenkovac 33

Jurkovac 21 Stojčinovac 4

Kneževac 89 Veliki Bilač 36

Latinovac 68 Vlatkovac 85

Migalovci 129 Vukojevica 76

Milanlug 200 UKUPNO: 2723

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mokre%C5%A1

http://hr.wikipedia.org/wiki/Darkovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Nova_Lipovica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Djedina_Rijeka

http://hr.wikipedia.org/wiki/Nova_Ljeskovica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Novi_Zdenkovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dobrogo%C5%A1%C4%87e

http://hr.wikipedia.org/wiki/Paka_(%C4%8Caglin)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Draganlug

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ru%C5%A1evo

http://hr.wikipedia.org/wiki/Duboka_(%C4%8Caglin)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sapna_(%C4%8Caglin)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Imrijevci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sibokovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Ivanovci_(%C4%8Caglin)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Sovski_Dol

http://hr.wikipedia.org/wiki/Jasik_(%C4%8Caglin)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stara_Ljeskovica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Jezero_(%C4%8Caglin)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stari_Zdenkovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Jurkovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Stoj%C4%8Dinovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kne%C5%BEevac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Veliki_Bila%C4%8D

http://hr.wikipedia.org/wiki/Latinovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vlatkovac

http://hr.wikipedia.org/wiki/Migalovci

http://hr.wikipedia.org/wiki/Vukojevica

http://hr.wikipedia.org/wiki/Milanlug



Stranica 6



Stranica 7

1.4. Pravne osobe u gospodarstvu po vrstama

Čaglin je administrativno sjedište Općine. Glavni izvor prihoda lokalnog stanovništva Općine čine poljoprivredna obiteljska gospodarstva, trgovina na veliko i malo, građevinarstvo i prerađivačka industrija. Na području Općine Čaglin najviše ima zaposlenih kod trgovačkih društava u djelatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva. Poslovni subjekti uglavnom su smješteni u općinskom sjedištu Čaglin.

Tablica 2

Redni broj

Skraćena tvrtka/naziv Adresa

1 AUTO TEHNIKA d.o.o. Vukojevica 15 , 34350 Čaglin 2 KOMUNALAC ČAGLIN d.o.o. Kralja Tomislava 56e, 34350 Čaglin 3 POVRTLARSTVO NIKOLINA j.d.o.o. Duboka 50 , 34350 Duboka 4 Centar za pomoć u kući Snježana Dobrogošće 6 , 34350 Dobrogošće 5 BIO TIM d.o.o. Industrijska zona bb , 34350 Čaglin 6 BISLA j .d .o .o . Kralja Tomislava 56 E, 34350 Čaglin 7 POSLOVNA ZADRUGA EKOLOG Imrijevci bb, 34350 Imrijevci 8 POHORJE d.o.o. u stečaju Milanlug 7 , 34350 Milanlug 9 BRANITELJSKA ZADRUGA ČAGLIN Ruševo 90 , 34350 Ruševo 10 LUČIVNJAK PRIJEVOZ d.o.o. Ruševo 1 , 34350 Ruševo 11 OSNOVNA ŠKOLA STJEPANA RADIĆA ČAGLIN Vladimira Nazora 3 , 34350 Čaglin 12 DOM ZA ODRASLE OSOBE LJESKOVICA Ulica J. Kneževića 41 , 34350 Nova Ljeskovica

U Obrtnom registru registrirani su slijedeći obrti s područja općine Čaglin:

Tablica 3

Rbr. Naziv obrta

1. "FARMA DARKOVAC", vl. Dejan Vasilj, Darkovac 3 A, Čaglin

2. FRIZERSKI SALON LANA, obrt za frizerske usluge, vl. Josipa Janković, Čaglin, Kolodvorska 5

3. GRADITELJSTVO ĐUKA, obrt za usluge, vl. Đurica Uljatovski, Ruševo 138

4. JAVNI PRIJEVOZ "ŽELJKO VIDMAR", vl. Željko Vidmar, MILANLUG 37

5. Knjigovodstveni servis "DUBI-EKONOMIK", Čaglin, Kolodvorska 18

6. LUKAS, obrt za trgovinu i usluge, vl. Monika Lukas, Čaglin, Kralja Tomislava 79A

7. OBITELJSKO GOSPODARSTVO MAJETIĆ, vl. Tomislav Majetić, Milanlug 44

8. OBRT JAĆIMOVIĆ, vl. Slobodan Jaćimović, Sapna 4

9. OBRTNA RADNJA "IVANA", vl. Dražen Lučivnjak, Ruševo 1

10. Poljop. Gospod. "KROFARM-STRIKINAC" RUŠEVO, Poljop. Proizv. usjeva i uzgoj stoke, vl. Zoran Strikinac, Jasik bb, Čaglin

11. RIBNJACI ABRAMOVIĆ, obrt za slatkovodnu akvakulturu, vl. Nataša Abramović, Čaglin, Braće Radića 39

12. ŠUMARSKI OBRT - ŠAPINA, vl. Anto Šapina, Migalovci 36

13. ŠUMARSTVO "DILJ - RAKIĆE", vl. Zvonko Fržuljević, Imrijevci 44, Čaglin

14. VM Centar, obrt za usluge, vl. Slavica Obradović, Čaglin, Kralja Tomislava 38

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/osnovniPodaci/view?claId=41145093&rfrshparam=1540988980392












http://or.portor.hr/detalji.htm?id=1039352































Stranica 8

1.5. Pregled pravnih osoba u gospodarstvu glede povećane opasnosti za nastajanje i širenje požara

Na području općine Čaglin ima nekoliko pravnih osoba glede povećane opasnosti za nastajanje i širenje požara, no nema objekata razvrstanih u I ili II kategoriju ugroženosti od požara.

Pravne osobe u kojima su povećane opasnosti za nastajanje i širenje požara su:

Tablica 4

Naziv operatera Adresa NKD

Broj opasnih

tvari Ukupna količina opasnih tvari (t)

1 DOM ZA ODRASLE OSOBE LJESKOVICA

N. Ljeskovica, J. Kneževića 41, 34350 ČAGLIN

87.20 Djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem za osobe s teškoćama u razvoju, duševno bolesne osobe i osobe ovisne o alkoholu, drogama ili drugim opojnim sredstvima

1 15,00

2 HRVATSKE ŠUME d.o.o. UŠP Požega Šumarija Čaglin

Kralja Tomislava 93, 34350 ČAGLIN

02.10 Uzgoj šuma i ostale djelatnosti u šumarstvu povezane s njime

1 4,85

3 INA-INDUSTRIJA NAFTE d.d. Benzinska postaja Čaglin


47.30 Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima u specijaliziranim prodavaonicama

2 76,99

4 N T L d.o.o. Trgovački lanac


47.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima

1 1,00

1.6. Pregled industrijskih zona

Na području općine Čaglin planirana je, ali nije izgrađena industrijska zona. Industrijska zona Čaglin: Detaljan plan uređenja obuhvaća neizgrađeno područje na jugozapadnom dijelu naselja Čaglin u

ukupnoj površini od 28.970,92 m2. Gospodarska namjena obuhvaća 7 građevinskih čestica ukupne

površine 18.327,62 m2. Uz gospodarsku namjenu u industrijskoj zoni planirane su površine

infrastrukturnih sustava, zaštitne zelene površine kao i prometne površine.

U gospodarskoj zoni je moguća gradnja građevina pretežito proizvodne ili pretežito poslovne

namjene, te pomoćnih građevina u funkciji osnovne namjene. U ovoj zoni potrebno je izgraditi

neophodnu infrastrukturu i to: električna energija, rasvjeta, trafostanica, plin. Izradom detaljnog

plana uređenja „Industrijska zona“ Čaglin stvoreni su uvjeti za plansko uređenje područja

namijenjenog za gospodarske djelatnosti. Otvaranje Industrijske zone na ovom području stvorile bi

se veće mogućnosti za ostanak mladih ljudi na ovom području kao i bolji uvjeti privređivanja i

razvoja ovoga siromašnoga kraja.



Stranica 9

1.7. Pregled cestovnih i željezničkih prometnica po vrsti

Cestovne prometnice

U sastavu javnih kategoriziranih cesta na prostoru općine Čaglin nalaze se dvije dionice državnih

cesta i to:

• D38 Pakrac D5 – Požega – Pleternica – Đakovo D7 u dužini od 21,31 km i

• D53 GP D. Miholjac (gr. R. M.) – Našice – GP Slav. Brod (gr. R. BiH) u dužini od 14,22 km.

Područjem Općine prolaze državne ceste u ukupnoj dužini od 35,53 km.

Osim javnih kategoriziranih cesta imamo i nekategorizirane ceste o kojima brigu vodi općina

Čaglin, a za čije održavanje Općina osigurava potrebna sredstva u svom proračunu.

Kategorizirane cestovne mreže na području Općine su sljedeće:

Tablica 5

Red. broj Oznaka ceste Naziv dionice Duljina u km

Državne ceste

1 D 38 Pakrac (D5) – Požega – Pleternica – Đakovo (D7) 21,31

2 D 53 GP D. Miholjac (gr. R.M.) –Našice – GP Sl. Brod (gr. R.BiH) 14,22

Ukupno : 35,33

Županijske ceste

1 Ž 4124 Nova Ljeskovica – D 53 5,01

Ukupno: 5,01

Lokalne ceste

1 L 41004 Kula (D51) – Ciglenik – Veliki Bilač 1,77

2 L 41045 Kula (D51) – Poreč – Latinovac (L41064) 3,08

3 L 41046 Duboka – D53 2,46

4 L 41047 Jurkovac – Ž4124 1,20

5 L 41048 Jezero – Stari Zdenkovac - Kneževac – Čaglin 15,48

6 L 41064 Čaglin (D53) – Latinovac - Ivanovci Požeški 5,95

7 L 41065 Sapna – L41048 2,63

8 L 41066 Sibokovac – L41048 1,74

Ukupno : 34,31

SVEUKUPNO : 74,85 Km

Postojeće stanje državnih cesta (D53 i D38) na području općine Čaglin je loše i nezadovoljavajuće u

pogledu nivoa uređenosti za taj tip javnih cesta obzirom na niz ograničenja koje smanjuju nivo

prometne usluge i sigurnost prometa (npr. nezadovoljavajuća širina i loše stanje kolničke

konstrukcije, prolaz trase kroz građevinska područja naselja, miješanje lokalnog i tranzitnog

prometa, loša razina sigurnosti te ograničavajući prometno – tehnički elementi horizontalnog i

vertikalnog vođenja trase).



Stranica 10

Željezničke prometnice Prostorom općine Čaglin prolazi željeznička pruga reda II 207 Nova Kapela – Batrina (MG2) –

Našice (I 100) ukupna duljina pruge iznosi 59,851 km. Pruga je jedno-kolosječna i neelektrificirana.

Dio ove pruge prema svojim tehničkim parametrima ulazi u najlošiju kategoriju, a po ekonomskom

značenju nerentabilna je. Ipak, prednost ove pruge je u njenom geoprometnom značenju. Ona

povezuje podravsku s posavskom nizinom, pa otuda i njezino strateško značenje. Osovinsko

opterećenje iznosi 16,0 t, a najveća dopuštena brzina kretanja vlakova iznosi 40 km/h.

1.8. Pregled turističkih naselja

Prirodne ljepote, bogatstvo i raznolikost ovoga kraja, pružaju velike mogućnosti za razvoj turizma,

no na području općine Čaglin nema izgrađenih turističkih naselja, niti značajnih hotelijersko

turističkih objekata.

1.9. Pregled elektroenergetskih građevina za proizvodnju i prijenos električne energije

Opskrba električnom energijom potrošača na području općine Čaglin ostvaruje se isključivo iz

elektroenergetske mreže Republike Hrvatske jer na području ne postoje energetska postrojenja za

proizvodnju električne energije.

Područje općine Čaglin električnom energijom opskrbljuje HEP distribucija d.o.o. DP „Elektra“

Požega.

Distribucijska mreža područja općine Čaglin sadrži građevine na 10(20) kV i 10/0,4 kV naponskoj

razini i to:

• trafostanice 10/0,4 kV,

• transformatore 10/0,4 kV,

• dalekovode 10(20) kv (zračni i kabelski)

• te niskonaponske mreže (NNM) zračne i kabelske izvedbe te javnu rasvjetu.

Područjem prolazi 380 kV dalekovod Tumbri - Ernestinovo. Općina se napaja električnom energijom preko transformatorske stanice TS 35/10 (20) kV "Ferovac" i manjim dijelom TS 35/10 (20) kV "Pleternica" te 38 transformatorskih stanica 10/0,4 kV.

ELEKTROENERGETSKI DISTRIBUCIJSKI SUSTAV U OPĆINI ČAGLIN

Red.br. Naponska razina Vrsta objekta Jedinica mjere Iznos/količina

1 10(20) kV Zračni dalekovod km 61,648

2 10(20) kV Kabelski dalekovod km 0,090

3 10/0,4 kV Trafostanice kom 41



Stranica 11

4 10/0,4 kV Transformatori kom 41

5 10/0,4 kV Transformatori, snaga kVa 2.630

6 35/20 (10) kV Trafostanica Čaglin kom

1.10. Plinovodne mreže, naftovodi i produktovodi

Na cijelom području Općine nema izgrađene distribucijske plinovodne mreže po naseljima pa se

smatra najzaostalijim distributivnim područjem, ali je ista planirana.

Od plinskog sustava općinom Čaglin prolazi:

• magistralni plinovod Našice – Čaglin – Slavonski Brod DN 300/50

• magistralni plinovod Našice – Čaglin – Požega DN 150/50,

• magistralni plinovod Tvornica cementa Našice – Čaglin – Slavonski Brod.

Mjerna redukciona stanica Čaglin napaja se s visokotlačnog magistralnog plinovoda Našice -

Slavonski Brod tlaka 50 bara. Plinovod prolazi područjem na relaciji Ruševo - Čaglin - Ljeskovica.

1.11. Pregled lokacija na kojima su uskladištene veće količine zapaljivih tekućina, plinova, eksplozivnih tvari i drugih opasnih tvari

Na području općine na nekoliko lokacija su uskladištene veće količine zapaljivih tekućina, plinova, eksplozivnih tvari i drugih opasnih tvari, kao što su:

Naziv objekta Adresa NKD

Broj opasnih

tvari

Ukupna količina

opasnih tvari (t)




1 15,00


Kralja Tomislava 93, 34350 ČAGLIN 02.10 Uzgoj šuma i ostale djelatnosti u šumarstvu povezane s njime

1 4,85


Kralja Tomislava 81, 34350 ČAGLIN 47.30 Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima u specijaliziranim prodavaonicama

2 76,99


Kralja Tomislava 42, 34350 ČAGLIN 47.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima

1 1,00

5 OSNOVNA ŠKOLA STJEPAN RADIĆ

Vladimira Nazora 3 34 350 ČAGLIN 1



Stranica 12

Naziv objekta Adresa NKD

Broj opasnih

tvari

Ukupna količina

opasnih tvari (t)

6 Agronom d.o.o. Poljoprivredna ljekarna

Kralja Tomislava 67, 34350 Čaglin Trgovina na malo herbicidima, pesticidima i sl.

razno nepoznata

7 KUTJEVO d.d. Poljocentar Čaglin

Poljocentar Čaglin Vladimira Nazora 56

Trgovina na malo herbicidima, pesticidima i sl.

razno nepoznata

8 FARMA DARKOVAC Darkovac 3 A, Čaglin 01.42 Uzgoj ostalih goveda i bivola

razno nepoznata

Na području općine Čaglin nekoliko većih OPG-a skladišti veće količine umjetnih gnojiva, herbicida, pesticida i diesel goriva:

• OPG MAJETIĆ TOMISLAV, Milanlug

• OPG ROBERT ŽIŠKA, Kneževac

• OPG MIJAT BARIŠIĆ, Darkovac

• OPG TOMISLAV BRIŠ, Čaglin

1.12. Pregled Vatrogasnih domova za smještaj udruga dobrovoljnih vatrogasaca i profesionalnih vatrogasnih postrojba

Dobrovoljna vatrogasna društva su organizirana u 4 naselja na području općine Čaglin. Sva dobrovoljna vatrogasna društva udružena su u Vatrogasni centar općine Čaglin.

Tablica 6: Materijalno-tehnička oprema DVD Čaglin

Ime naselja: ČAGLIN

Ime DVD-a: DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO ČAGLIN

Tip vozila Namjena vozila Karakteristike vozila

TAM 130 T Vatrogasna autocisterna Zapremina rezervoara vode: 4000 l

OPEL VIVARO Vat. Kombi vozilo – putničko Za prijevoz vatrogasaca na mjesto događaja

IVECO 160 m 4x4 Navalno vatrogasno vozilo Zapremina rezervoara vode: 2000 l

MERCEDES 310/33 Tehničko vatrogasno vozilo Vozilo za tehničke intervencije

Napomena: DVD-a Čaglin je opremljen većinom vatrogasne opreme sukladno člancima 40. i 41 Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 43/95).

Tablica 7: Materijalno-tehnička oprema DVD Ljeskovica

Ime naselja: LJESKOVICA

Ime DVD-a: DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO LJESKOVICA



Stranica 13


TRAKTORSKA CISTERNA Vatrogasna traktorska cisterna Zapremina rezervoara vode: 3000 l

DAIMLER BENZ Vat. Kombi vozilo – putničko Za prijevoz vatrogasaca na mjesto događaja

MERCEDES 911 Navalno vatrogasno vozilo Zapremina rezervoara vode: 2000 l

Tablica 8: Materijalno-tehnička oprema DVD Ruševo

Ime naselja: RUŠEVO

Ime DVD-a: DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO RUŠEVO


FORD TRANZIT Vat. Kombi vozilo – putničko Za prijevoz vatrogasaca na mjesto događaja

MERCEDES 1312 Navalno vatrogasno vozilo Zapremina rezervoara vode: 2000 l

Tablica 9: Materijalno-tehnička oprema DVD Djedina Rijeka

Ime naselja: DJEDINA RIJEKA

Ime DVD-a: DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO DJEDINA RIJEKA


TRAKTORSKA CISTERNA Vatrogasna traktorska cisterna Zapremina rezervoara vode: 3000 l

1.13. Pregled prirodnih izvorišta vode koja se mogu upotrebljavati za gašenje požara

Požeško-slavonska županija pripada području sliva rijeke Save i to slivnom području rijeke Orljave i slivnom području Ilova-Pakra. Veća vlažnost gorskog okvira utjecala je na razvoj relativno guste mreže površinskih vodotoka, koji gravitiraju prema hidrološkim osima - Orljavi, Londži i Pakri. Svi vodotoci pripadaju porječju Save i karakterizira ih kišno-snježni vodni režim.

Na području općine ne postoje uređena prirodna izvorišta vode koja bi vatrogasne postrojbe mogle

koristiti za opskrbu vodom za gašenje požara, jer površinski vodeni tokovi ne udovoljavaju

hidrološkim karakteristikama, ponajprije se to odnosi na volumni protok vode kojim raspolažu, te

na maksimalni i minimalni nivo vode u različitim godišnjim dobima, na zaleđivanje izvorišta i

vodenih tokova, odnosno na najniže zabilježene temperature i na moguće stvaranje nanosa ,

odnosno mijenjanje oblika korita vodenih tokova, te izrađenih pristupa za vatrogasna vozila.

1.14. Pregled naselja i dijelova naselja u kojima su izvedene vanjske hidrantske mreže za gašenje požara

Za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te zbrinjavanje komunalnog

otpada nadležna je Tekija d.o.o. i Komunalac Požega d.o.o.

Vodoopskrbni sustav općine Čaglin dio je vodoopskrbnog sustava Požeštine koji se bazira na tri

gradska crpilišta (bušeni zdenci) na području grada Požega i tri otvorena zahvata na gorskim

izvorištima.



Stranica 14

Gradska crpilišta:

• Zapadno polje koje sačinjava tzv. teglica i 10 bunara sa sabirnim spremnikom iz kojeg se

voda nakon dezinfekcije upućuje potrošačima i prema vodospremi Sv. Vid zapremnine

3000 m3. Izdašnost crpilišta je, ovisno o periodu godine i stanju vodonosnika, od 60 do 80

l/s,

• Istočno polje (kapaciteta 20 l/s) – sačinjavaju ga četiri zdenca ukupnog kapaciteta 60 l/s,

transformatorska stanica s elektroagregatom i mjerno-klorna stanica.

Gorska izvorišta su:

• Stražemanka smješten neposredno uz lijevi bok vodotoka Stražemanka na koti od 427 m

nadmorske visine, izdašnosti izvora od 35 do 40 l/s opremljeno suvremenom opremom za

dezinfekciju vode te telemetrijskom vezom spojeno s nadzornim centrom u Tekiji d.o.o.,

• Veličanka preljevnog tipa, nalazi se na 515 m nadmorske visine, a postojeća kaptaža

drenira isključivo preljevne vode izvorišta, koje su u vrijeme ljetnih i jesenskih mjeseci

nedostatne za vodoopskrbu, a u razdoblju zima – proljeće pojavljuje višak preljevnih

količina vode koje postojeći cjevovodi ne mogu prihvatiti. Izvorište je opremljeno

suvremenom opremom za dezinfekciju vode, telemetrijskom vezom spojeno s nadzornim

centrom u Tekiji, a zahvaćene količine kreću se ovisno o periodu godine od 20 do 110 l/s

• Površinski zahvat Kutjevačka Rika je bočni zahvat vodotoka na Kutjevačkoj Rici kapaciteta

10 l/s, problem se javlja kod obilnijih padalina, kao i sa starom i dotrajalom opremom koju

je potrebno hitno dograditi i modernizirati.

Svrha vodoopskrbnog sustava je da na optimalan način i uz minimalne troškove dovede vodu od izvorišta do potrošača. Na području Općine riješena je vodoopskrba iz javnog vodoopskrbnog sustava Požeštine kod 75% stanovništva, dok 25% stanovništva ima riješenu vodoopskrbu iz vlastitih vodovoda (bunara). Uz regionalni vodoopskrbni sustav postoji niz lokalnih vodovoda s kaptažama izvorišta izdašnosti od 0,5 do 4,0 l/s.

Tablica 10

Naselja u kojima je izvedena javna vodopskrbna i hidrantska mreža Čaglin Milanlug Migalovci Ruševo

Sovski Dol Paka Djedina Rijeka Latinovac Nova Lipovica Stara Ljeskovica Nova Ljeskovica Darkovac

Sapna

Tablica 11

Naselja u kojima nije izvedena javna vodopskrbna i hidrantska mreža Dobra Voda Ivanovci Mokreš Stari Zdenkovac Dobrogošće Jasik Novi Zdenkovac Stojčinovac Draganlug Jezero Sibokovac Veliki Bilač

Duboka Jurkovac Kneževac Vlatkovac Imrijevci Vukojevica



Stranica 15

1.15. Pregled građevina u kojima stalno ili povremeno boravi veći broj osoba

Tablica 12: Pregled građevina u kojima stalno ili povremeno boravi veći broj osoba

Red. broj Naziv građevine lokacija

1. Osnovna škola Stjepana Radića Čaglin

2. Područna škola Ruševo

3. Područna škola Djedina Rijeka

4. Područna škola Sovski Dol

5. Područna škola Ljeskovica

6. Dom za odrasle bolesne odrasle osobe Ljeskovica

7. Crkva sv. Alojzija Gonzage Čaglin

8. Kapela sv.Mihovila Djedina Rijeka

9. Kapela sv.Ivana Krstitelja Imrijevci

10. Pravoslavna crkva Velikomučenika Georgija Latinovac

11. Kapela Gospe od Krunice Milanlug

12. Kapela Duha Svetog Nova Ljeskovica

13. Kapela sv.Mihovila Novi Zdenkovac

14. Pravoslavna crkva sv.Petra i Pavla Paka

15. Kapela sv. Martina Paka

16. Crkva Uzašašća Isusovog Ruševo

17. Kapela sv.Mateja Sovski Dol

18. Kapela Gospe Lurdske Zdenkovac

19. Kapela sv.Josipa Radnika Vlatkovac

20. Nogometno igralište Čaglin Čaglin

21. Školsko –športska dvorana Čaglin Čaglin

22. Društveni dom Čaglin Čaglin

23. Društveni dom Ruševo Ruševo

24. Društveni dom Djedina Rijeka Djedina Rijeka

25. Društveni dom Ljeskovica Ljeskovica

26. Društveni dom Vlatkovac Vlatkovac

U sakralnim ili drugim društvenim prostorijama povremeno se okuplja veći broj ljudi.

1.16. Pregled lokacija i građevina u kojima se obavlja utovar i istovar zapaljivih tekućina, plinova i drugih opasnih tvari

Na području općine nema značajnijih lokacija na kojima se obavlja utovar i istovar zapaljivih tekućina, plinova, eksplozivnih tvari i drugih opasnih tvari, no postoje lokacije na kojima se obavlja utovar i istovar određene manje količine lako zapaljivih plinova i tekućina kao što su:



Stranica 16

Tablica 13

Naziv operatera Adresa NKD

Broj opasnih

tvari Ukupna količina opasnih tvari (t)




1 15,00



02.10 Uzgoj šuma i ostale djelatnosti u šumarstvu povezane s njime

1 4,85



47.30 Trgovina na malo motornim gorivima i mazivima u specijaliziranim prodavaonicama

2 76,99



47.11 Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno hranom, pićima i duhanskim proizvodima

1 1,00

1.17. Pregled poljoprivrednih i šumskih površina

Ukupne poljoprivredne površine na području općine Čaglin čine ukupno 9.414,0 ha, što čini 52,41%

ukupne površine Općine (prema podacima DGU Područni ured za katastar Požega,prosinac 2005.

g.). Od poljoprivrednih kultura koje se uzgajaju na području općine Čaglin najzastupljenije su:

pšenica, kukuruz, duhan, šećerna repa, soja, vinova loza, na zanemarivim površinama uzgaja

industrijsko bilje, povrće i krmno bilje.

Općina Čaglin ima poljoprivrednu tradiciju, značajne mogućnosti i kapacitete kao i ljudski

potencijal za razvoj poljoprivrede, ali se do sada nije razvijala u skladu sa svojim mogućnostima.

Posebno je zanimljiv ovaj prostor pošto se uz vrlo mala ulaganja mogu prilagoditi razvoju

stočarstva, a posebno ima velik potencijal za razvoj govedarstva, ovčarstva, svinjogojstva,

proizvodnje mlijeka, mesa, meda, uzgoj ribe, ljekovitog i začinskog bilja, uzgoj i sabiranje gljiva, kao

i proizvodnju voća i povrća.

U odnosu na udio poljoprivrednih površina na razini Županije koji iznosi 49,3%, općina Čaglin ima

veći udio poljoprivrednih površina od prosjeka Županije. Obradive poljoprivredne površine Općine

prostiru se na 8.087,18 ha što je vidljivo u sljedećoj tablici:

Tablica 14: Pregled poljoprivrednih površina

poljoprivredne površine po vrsti

površine u državnom

površine u privatnom

ukupno (ha) :



Stranica 17

vlasništvu (ha) : vlasništvu (ha) : oranice 2955,74 3622,30 6578,04 voćnjaci 36,67 215,27 251,94 vinogradi 23,61 65,03 88,64 livade 298,57 869,98 1168,55 ukupno obradivih površina 3314,59 4772,58 8087,17

1.18.Pregled šumskih površina po vrsti, starosti, zapaljivosti i izgrađenosti protupožarnih putova i prosjeka u šumama

Na osnovu podataka Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Požega, šume na

području općine Čaglin zauzimaju 7.809,09 ha, što čini 43,48% ukupnog teritorija općine.

Oblik vlasništva Površina šuma ( ha )

Državno 7 573,10

Privatno 236,03

Ukupno : 7809,13

Državnim šumama i šumskim zemljištem na području općine Čaglin gospodare "Hrvatske šume" -

Uprava šuma podružnica Požega.

Šume su uglavnom bjelogorične tako da je u istima mala ili srednja opasnost od nastajanja požara. Velika opasnost prisutna je samo na manjoj površini gdje se nalaze četinjače.

Na području Općine Čaglin prostiru se tri gospodarske jedinice i to:

• Gospodarska jedinica „Južna Krndija I – Čaglinska“ s ukupnom površinom od 3.088,14 ha od

čega Požeško – slavonskoj županiji pripada 2.291,71 ha i na općinu Čaglin otpada 2.291,71

ha

• Gospodarska jedinica „Sjeverni Dilj II – Čaglinski“ s ukupnom površinom od 4.606,87 ha od

čega na općinu Čaglin otpada 4.406,87 ha

• Gospodarska jedinica „Sjeverni Dilj I – Pleternički“ s ukupnom površinom od 3.501,98 ha od

čega na općinu Čaglin otpada 894,43 ha.

Šume na području općine Čaglin , kojima gospodare „Hrvatske šume“ najvećim dijelom su

gospodarske šume, dok su zastupljene i druge kategorije šuma (prema zakonu o šumama), šume

posebne namjene za odmor i rekreaciju, šume posebne namjene – sjemenske sastojine i zaštitne

šume (zaštita tla od erozije).

Šume područja Općine su uglavnom listače. S obzirom na različite nadmorske visine terena na

području Općine, različite su i vrste šumske vegetacije. U nižim područjima se javljaju šume hrasta



Stranica 18

lužnjaka, cera i običnog graba. Na nešto višim terenima dolaze šume hrasta kitnjaka, a iznad njih

dolazi pojas bukovih šuma. Najviše dijelove zauzimaju sastojine javora i jasena, te bukve i jele.

Šumske površine na području općine Čaglin su uglavnom prirodne šume, dok umjetno podignute

kulture zauzimaju male površine (bor, crni bor). Šume su uglavnom srednje dobne i mlađe

sastojine, dok zrelih, stare sastojine ima malo, te je i njihova gospodarska funkcija iza općekorisnih

funkcija šume.

Grafički prikaz 3: Pregled područja kojim upravlja Šumarija Čaglin

1.19. Pregled naselja, kvartova, ulica i značajnijih građevina koji su nepristupačni za prilaz vatrogasnim vozilima

Na području općine Čaglin nema naselja, kvartova, ulica ili značajnijih građevina do kojih bi vatrogasni pristup bio onemogućen

1.20. Pregled naselja, kvartova, ulica i značajnijih građevina u kojima nema dovoljno sredstava za gašenje požara

U odnosu na raspoložive količine i izvorišta vode na području općine Čaglin, u ovom trenutku u naseljima u kojima je izvedena javna vodoopskrbna i hidrantska mreža ima dovoljnih količina vode za potrebe gašenja požara. U naseljima u kojima nije izgrađena javna vodoopskrbna mreža i hidrantska mreža za potrebe gašenja požara koriste se privatni bunari, što u nekim situacijama može otežavati gašenje požara i treba biti planirana opskrba vodom vatrogasnim autocisternama iz naselja u kojima postoji hidrantska mreža, što zahtijeva veći broj vatrogasnih vozila i vatrogasaca, te veće iskustvo zapovjednog kadra u procjeni situacije na požarištu.



Stranica 19

1.21. Pregled sustava telefonskih i radio veza uporabljivih u gašenju požara

Na području općine Čaglin, u smislu pokrivenosti područja nepokretnom telekomunikacijskom

vezom, postoji sedam mjesnih centrala (TK objekti – UPS Sovski Dol, UPS Vlatkovac, UPS Nova

Ljeskovica, UPS Djedina Rijeka, UPS Imrijevci, UPS Veliki Bilač), unutar kojih je smještena

telekomunikacijska oprema i uređaji.

Svi telekomunikacijski objekti, osim objekata povezanih u telekomunikacijski sustav RR vezom,

povezani su međusobno ili na matičnu AXE centralu u Požegi prijenosnim sustavima koji rade po

svjetlovodnim kabelima. U radu su i dva svjetlovodna kabela u funkciji provoda, i to SVK Čaglin –

RSM Ljeskovica, te privod za RSM Imrijevci.

Na užem području općine Čaglin telekomunikacijska mreža izgrađena je uglavnom podzemno

direktnim polaganjem TK kabela u zemlju, a svjetlovodni kabeli su uvučeni u položene cijevi. U

manjem broju naselja na širem području, TK mreža izgrađena je na način da je podzemno izgrađen

primarni dio TK mreže, dok je sekundarni dio mreže izveden zračno sa samonosivim TK kabelima

po stupovima i kućama.

Ne planira se izgradnja ili značajnija rekonstrukcija postojeće nepokretne telekomunikacijske

mreže, objekata i uređaja jer je kompletna mreža nova i izgrađena unazad nekoliko godina, dok su

razvojni ciljevi usmjereni na daljnju modernizaciju postojeće TK opreme i uređaja, odnosno

praćenju rasta standarda telekomunikacijskih tehnologija i usluga.

1.22. Pregled broja požara i vrste građevina na kojima su nastajali požari u zadnjih 10 godina

U zadnjih deset godina na području općine vatrogasci su intervenirali 379 puta. Od ukupnog broja požara, najveći broj je onih otvorenog prostora, puno je manje požara na građevinama dok je broj požara na prometnim sredstvima jako malen.

Požari na otvorenom prostoru odnose se uglavnom na požare izazvane nekontroliranim ili nedovoljno kontroliranim spaljivanjem korova na poljoprivrednim površinama. Požari otvorenog prostora su u pravilu s malom materijalnom štetom.

Od požara na građevinama prevladavaju požari poljoprivrednim gospodarskim objektima (sjenicima), a kao uzroci javljaju se neispravne električne instalacije i nenamjerne ljudske radnje.

Na građevinama stambene namjene evidentiran je i manji broj požara dimnjaka što se pripisuje neredovitom čišćenju.



Stranica 20

Grafički prikaz 4: Broj intervencija u zadnjih deset godina

2. PROCJENE UGROŽENOSTI PRAVNIH OSOBA 1. I 2. KATEGORIJE UGROŽENOSTI OD POŽARA

Na području općine Čaglin nema pravnih osoba koje su razvrstane u 1. ili 2. kategoriju ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije pa tako nemaju ni obvezu izraditi procjenu ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije.



Stranica 21

3. STRUČNA OBRADA ČINJENIČNIH PODATAKA

3.1. Makro podjela na požarne sektore i zone, gustoća izgrađenosti i fizička struktura građevina

Obzirom na smještaj većih naseljenih mjesta te činjenicu da u sjedištu DVD-a Čaglin ne postoji stalno vatrogasno dežurstvo, područje općine Čaglin može se svesti na jedan požarni sektor. Na području grad nema značajnijih prirodnih prepreka koje bi isto dijelile na požarne sektore, tako da se cijelo općinsko područje može smatrati jednim požarnim sektorom.

3.2. Gustoća izgrađenosti i fizička struktura građevina

Na području općine prevladavaju slobodno stojeće građevine individualne stambene izgradnje uglavnom s jednom stambenom jedinicom. Stambene građevine pretežito su izgrađene od cigle s pokrovom od crijepa što povoljno utječe na ograničeno širenje požara s jednog stambenog objekta na drugi tome pridonose i relativno široka dvorišta koja razdvajaju stambene objekte i onemogućavaju preskok požara.

Na ovom području susresti ćemo se i sa stambenim i gospodarskim građevinama građenim

čerpićem i opekom. Za gradnju stambenih i gospodarskih građevina u brdskim naseljima uz opeku

tipičan građevinski materijal je kamen. Građevine su većinom ostajale neožbukane. Možemo

razlikovati i naselja prijelaznog oblika koja ujedinjuju značajke brdskih i nizinskih naselja. Za

naselje Čaglin možemo reći da je samo dijelom ravničarsko naselje s nizovima kuća poredanim s

obje strane uglavnom ravne prometnice. Na području Općine tradicijski građevinski fond dijelom

je degradiran. U pojedinim naseljima još uvijek je moguće pronaći zgrade koje predstavljaju

konzistentan primjer tradicijskog seljačkog graditeljstva ili nekih oblika povijesne arhitekture.

Slab gospodarski potencijal, prometna izoliranost i nepovezanost, ostarjelo i malobrojno

stanovništvo, loši demografski pokazatelji ne pružaju ni malo optimističnu perspektivu razvoja ovih

naselja. Stambene građevine većinom su prizemnice, okrenute zabatnom stranom prema ulici,

nisu rijetke kuće u ključ i postavljene uzdužnim pročeljem prema cesti.



Stranica 22

3.3. Etažnost građevina i pristupnost prometnica glede akcije evakuacije i gašenja

Na području općine prevladavaju prizemne i jednokatne građevine. Do objekata individualne stambene namjene pristup do građevina omogućen je javnim prometnicama. Po tipologiji izgradnje u naseljima prevladavaju građevine obiteljskog stanovanja s gospodarskim građevinama po dubini građevne čestice, koje su veće dubine kod naselja u nizinskom dijelu, dok su u naseljima brdskog prostora građevne čestice u pravilu nepravilne i manje dubine.

Do značajnijih građevina kao što su škole i sportska dvorana, ambulanta i dr. pristup vatrogasnoj tehnici omogućen je javnim prometnicama i asfaltiranim površina oko građevina.

Na području općine Čaglin nema visokih građevina. Najviše građevine su u naselju Čaglin visine P + 2.

3.4. Starost građevina i potencijalnim opasnostima za izazivanje požara

Na području općine gospodarske građevine, koje su ugroženije od požara od stambenih su prosječne starosti 50 do 60 godina.

Posebnu opasnost na tim građevinama predstavljaju električne instalacije koje su često izvedene po drvenim gredama ili nadžbukno bez dovoljne mehaničke zaštite. Što lakše dovodi do oštećena izolacije te nenamjerne transformacije električne energije u toplinsku uslijed pojave kratkog spoja.

Gospodarske građevine, kao i stambene u pravilu nemaju izvedenu gromobransku instalaciju, te će svaki udar groma u građevinu može izazvati požar.

Na stambenim objektima starije gradnje u pojedinim slučajevima ima nepravilnog izvođenja dimnjaka u vidu ugrađenih drvenih elemenata krovišta u stijenu dimnjaka, što u slučaju zapaljenja čađe u dimnjaku redovito dovodi do širenja požara na krovnu konstrukciju.

3.5. Stanje provedenosti mjera zaštite od požara u industrijskim zonama i ugrožavanju građevina izvan industrijskih zona

Na području općine Čaglin planirana je, ali nije izgrađena industrijska zona. Industrijska zona Čaglin: Detaljan plan uređenja obuhvaća neizgrađeno područje na jugozapadnom dijelu naselja Čaglin u

ukupnoj površini od 28.970,92 m2. Gospodarska namjena obuhvaća 7 građevinskih čestica ukupne

površine 18.327,62 m2. Uz gospodarsku namjenu u industrijskoj zoni planirane su površine

infrastrukturnih sustava, zaštitne zelene površine kao i prometne površine.



Stranica 23

U ovoj zoni potrebno je izgraditi neophodnu infrastrukturu i to: električna energija, rasvjeta,

trafostanica, plin. Izradom detaljnog plana uređenja „Industrijska zona“ Čaglin stvoreni su uvjeti

za plansko uređenje područja namijenjenog za gospodarske djelatnosti.

Na području općine Čaglin nema objekata razvrstanih u I ili II kategoriju požarne ugroženosti. i nema izgrađenih industrijskih zona.

3.6. Stanje provedenosti mjera zaštite od požara za građevina istih namjena na određenim područjima

Budući da na području općina ima samo nekoliko poslovnih subjekata, u istima nisu provedene neke posebne mjere zaštite od požara. Važnije gospodarske građevine smještene su na taj način da su međusobno udaljene, tako da je do ovih građevina osiguran nesmetan pristup vatrogasnih vozila i tehnike. Nema direktnog međusobnog ugrožavanja ovih građevina.

3.7. Izvorišta vode i hidrantska instalacija za gašenje požara

Vodoopskrbni sustav općine Čaglin dio je vodoopskrbnog sustava Požeštine koji se bazira na tri

gradska crpilišta (bušeni zdenci) na području grada Požega i tri otvorena zahvata na gorskim

izvorištima.

Gradska crpilišta:

• Zapadno polje koje sačinjava tzv. teglica i 10 bunara sa sabirnim spremnikom iz kojeg se

voda nakon dezinfekcije upućuje potrošačima i prema vodospremi Sv. Vid zapremnine

3000 m3. Izdašnost crpilišta je, ovisno o periodu godine i stanju vodonosnika, od 60 do 80

l/s,

• Istočno polje (kapaciteta 20 l/s) – sačinjavaju ga četiri zdenca ukupnog kapaciteta 60 l/s,

transformatorska stanica s elektroagregatom i mjerno-klorna stanica.

Gorska izvorišta su:

• Stražemanka smješten neposredno uz lijevi bok vodotoka Stražemanka na koti od 427 m

nadmorske visine, izdašnosti izvora od 35 do 40 l/s opremljeno suvremenom opremom za

dezinfekciju vode te telemetrijskom vezom spojeno s nadzornim centrom u Tekiji d.o.o.,

• Veličanka preljevnog tipa, nalazi se na 515 m nadmorske visine, a postojeća kaptaža

drenira isključivo preljevne vode izvorišta, koje su u vrijeme ljetnih i jesenskih mjeseci

nedostatne za vodoopskrbu, a u razdoblju zima – proljeće pojavljuje višak preljevnih

količina vode koje postojeći cjevovodi ne mogu prihvatiti. Izvorište je opremljeno

suvremenom opremom za dezinfekciju vode, telemetrijskom vezom spojeno s nadzornim

centrom u Tekiji, a zahvaćene količine kreću se ovisno o periodu godine od 20 do 110 l/s

• Površinski zahvat Kutjevačka Rika je bočni zahvat vodotoka na Kutjevačkoj Rici kapaciteta

10 l/s, problem se javlja kod obilnijih padalina, kao i sa starom i dotrajalom opremom koju

je potrebno hitno dograditi i modernizirati.

Svrha vodoopskrbnog sustava je da na optimalan način i uz minimalne troškove dovede vodu od izvorišta do potrošača. Na području Općine riješena je vodoopskrba iz javnog vodoopskrbnog



Stranica 24

sustava Požeštine kod 75% stanovništva, dok 25% stanovništva ima riješenu vodoopskrbu iz vlastitih vodovoda (bunara). Uz regionalni vodoopskrbni sustav postoji niz lokalnih vodovoda s kaptažama izvorišta izdašnosti od 0,5 do 4,0 l/s.

Naselja u kojima je izvedena javna vodopskrbna i hidrantska mreža Čaglin Milanlug Migalovci Ruševo

Sovski Dol Paka Djedina Rijeka Latinovac Nova Lipovica Stara Ljeskovica Nova Ljeskovica Darkovac

Sapna

Naselja u kojima nije izvedena javna vodopskrbna i hidrantska mreža

Dobra Voda Ivanovci Mokreš Stari Zdenkovac Dobrogošće Jasik Novi Zdenkovac Stojčinovac Draganlug Jezero Sibokovac Veliki Bilač

Duboka Jurkovac Kneževac Vlatkovac Imrijevci Vukojevica

Za opskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te zbrinjavanje komunalnog

otpada nadležna je Tekija d.o.o. i Komunalac Požega d.o.o. 0

3.8. Izvedena distributivna mreža energenata

Od izvedenih distributivnih plinskih mreža, većina je novijeg datuma gradnje i izvedbe te je za pretpostaviti da na cijevima ne postoje značajnija oštećenja. Distributer do sada nema razrađenu metodu klasifikacije plinovoda, kao ni dinamiku nadzora ni zamjene najoštećenijih dionica plinovoda, što se može ocijeniti kao stanje nesigurnosti.

Prirodni plin predstavlja opasnost za ljude i okoliš zbog svoje eksplozivnosti i lake zapaljivosti. U zatvorenom prostoru, budući da spada u grupu zagušljivaca koji smanjuju koncentraciju kisika u zraku predstavlja potencijalnu opasnost. Kako je lakši od zraka i slabo topiv u vodi na predstavlja veću opasnost za okoliš (tlo,voda).

Na cijelom području Općine nema izgrađene distribucijske plinovodne mreže po naseljima pa se

smatra najzaostalijim distributivnim područjem, ali je ista planirana.

Od plinskog sustava općinom Čaglin prolazi:

• magistralni plinovod Našice – Čaglin – Slavonski Brod DN 300/50

• magistralni plinovod Našice – Čaglin – Požega DN 150/50,

• magistralni plinovod Tvornica cementa Našice – Čaglin – Slavonski Brod.

Mjerna redukciona stanica Čaglin napaja se s visokotlačnog magistralnog plinovoda Našice -

Slavonski Brod tlaka 50 bara. Plinovod prolazi područjem na relaciji Ruševo - Čaglin - Ljeskovica.

Opskrba električnom energijom potrošača na području Općine Čaglin, ostvaruje se isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, pošto na području Općine ne postoje postrojenja za proizvodnju električne energije.



Stranica 25

Distribucijska mreža područja općine Čaglin, sadrži građevine na 10(20) kV i 10/0,4 kV naponskoj

razini, i to:

• trafostanice 10/0,4 kV

• transformatore 10/0,4 kV,

• dalekovode 10(20) kV (zračni i kabelski)

• te niskonaponsku mreže (NNM) zračne i kabelske izvedbe te javnu rasvjetu.

Planom razvoja distribucijske mreže na području Općine obuhvaća se održavanje, rekonstrukcija i

izgradnja novih elektroenergetskih objekata, kako slijedi:

• izgradnja kabelskog dalekovoda 35 kV DV Ferovac – Čaglin;

• izgradnja TS 35/20(10) kV Čaglin, (Rasklopište 20(10) kV Čaglin);

• održavanje, sanacija i po potrebi rekonstrukcija postojećih TS (40 kom) 10/0,4 kV i

10(20)/0,4 kV;

• održavanje, sanacija i po potrebi rekonstrukcija postojećih 10(20)/0,4 kV zračnih i kabelskih

dalekovoda;

• izgradnja planiranih 10 kV kabelskih dalekovoda;

• izgradnja 9 planiranih TS 10(20)/0,4 kV;

• izgradnja novih trafostanica 10(20)/0,4 kV i za njih potrebnih dalekovoda 10(20) kV u skladu

s potrebama razvoja procesa urbanizacije i razvoja gospodarstva, a koje se zasada ne mogu

predvidjeti, što se posebno odnosi na potrebe koje će se javiti u gospodarskim i

ugostiteljsko-turističkim zonama;

• kabliranje dijelova srednjenaponskih vodova;

• izgradnja planirane i obnova postojeće javne rasvjete s rekonstrukcijom niskonaponske

mreže (NNM), a prema stvarnim potrebama.

Ovi objekti u praksi ne predstavljaju posebnu opasnost za nastajanje požara.

3.9. Stanje provedenih mjera zaštite od požara na šumskim i poljoprivrednim površinama

Obzirom da se radi o relativno malim šumskim površinama koje su ispresijecane mnogim putovima koji služe kao prosjeke, kao i činjenici da se radi o šumama male opasnosti za nastanak i širenje požara, može se zaključiti da će stanje po pitanju šumskih prosjeka zadovoljavajuće. Jedini zadatak u budućnosti bi bio uredno održavanje postojećih prosjeka i putova.

3.10.Uzroci nastajanja i širenja požara, na već evidentiranim požarima tijekom zadnjih 10 godina, broju profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih postrojba

Uzroci požara evidentiranih u periodu od siječnja 2008 g. do prosinca 2017 g. na području općine Čaglin su različite prirode. U većini slučajeva uzrok požara je ljudska nepažnja i nehat. Požari nastali na otvorenom prostoru uzrokovani su uglavnom paljenjem korova i suhe trave pri čemu su se proširili na poljoprivredna zemljišta i šumsko područje.



Stranica 26

Uzroci požara na stambenim objektima i gospodarskim zgradama su neispravne električne instalacije i dimnjaci jer je većina građevina je stare izgradnje s dotrajalim električnim instalacijama i neispravnim dimnjacima. Uzroci požara na gospodarskim objektima su najčešće poremećaji u tehnološkom procesu proizvodnje i neispravne energetske instalacije. Uzrok požara nastalih na prijevoznim sredstvima je tehnička neispravnost vozila i kao posljedica prometnih nesreća. Najveći broj požara nastaje na otvorenom prostoru i to u proljetnom periodu (veljača-ožujak) i u ljetnom periodu lipanj-rujan kao posljedica nepažnje pri spaljivanju korova ili otpada. Budući da se na gotovo sve faktore koji mogu izazvati nastanak požara, a vezani su na direktnu ili indirektnu ljudsku radnju, može preventivno djelovati, lako se može zaključiti da bi se i ukupan broj požara na području grada mogao smanjiti boljom edukacijom građana i većom pažnjom svakog pojedinca.

4. PRIJEDLOG TEHNIČKIH I ORGANIZACIJSKIH MJERA KOJE JE POTREBNO PROVESTI KAKO BI SE OPASNOST OD NASTAJANJA I ŠIRENJA POŽARA SMANJILA NA NAJMANJU MOGUĆU MJERU

4.1. Vatrogasna društva i postrojbe

Na području općine djeluje četiri dobrovoljnih vatrogasnih društava :

• DVD Čaglin- čija je postrojba središnja postrojba koja operativno pokriva cijelu Općinu Čaglin.

Ostala DVD-a imaju područje djelovanja i to : DVD Čaglin Naselja: Čaglin, Milanlug, N Lipovica, Latinovac, Draganlug, Kneževac, Migalovci, Duboka

Vukojevica, Jurkovac, Mokreš, N. Zdenkovac, Darkovac, Sapna, Sibokovac, Vlatkovac, S. Zdenkovac, Dobrogošće,

DVD Djedina Rijeka Naselja: Djedina Rijeka, Veliki Bilać, Ivanovci

DVD Ljeskovica Naselja: N. Ljeskovica, S. Ljeskovica, Jezero i Dobra Voda

DVD Ruševo Naselja: Ruševo, Sovski Dol, Paka, Imrijevci

Sva društva imaju formiranu vatrogasnu postrojbu i trebaju biti opremljena sukladno odredbama članaka 37. i 38. Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 43 / 95). U DVD-u Čaglin vatrogasna služba je organizirana na način da postrojbu čini dvadeset dobrovoljnih vatrogasaca i jedan profesionalni vatrogasac Požeške javne postrojbe. Zapovjednik DVD-a Čaglin udovoljava odredbama Zakona o vatrogastvu glede stručne spreme i vatrogasnog zvanja.



Stranica 27

4.2. Određivanje potrebnog broja vatrogasaca za učinkovito gašenje požara

Određivanje broja vatrogasaca potrebnih za gašenje požara može se provesti i odrediti na nekoliko načina, a temelji se na taktici gašenja požara i važećim hrvatskim propisima i pravilima tehničke struke, te analizom statističkih pokazatelja broja događaja razvrstanih po vrsti događaja za razdoblje od proteklih 10 godina.

4.3. Izračun elemenata za gašenje požara

4.3.1. Općenito

Kod izračuna potrebnog broja vatrogasaca koristit će se austrijska procjenska metoda TRVB 100. Za gašenje požara prema Pravilniku o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara, u ovom požarnom području hidrantska mreža trebala bi osigurati količinu vode od 10 l/s bez obzira na stupanj otpornosti objekata na požar. U ovome požarnome području mogu se očekivati požari na građevinskim objektima (stambenim, gospodarskim), požari otvorenog prostora i požari prometnih sredstava. U ovom požarnom području, nalaze se građevine za individualno stanovanje, tipa P+1 i P+2 pretežno. Ovakve građevine s izgrađenim krovištem od drvenih greda, dasaka i letava povećavaju imobilno specifično požarno opterećenje. Zbog drvene međuetažne konstrukcije, ove građevine mogu se svrstati u tip građevine 12 prema TRVB-100, koja ima imobilno specifično požarno opterećenje od 1100 MJ/m2. Ove građevine služe mobilno požarno opterećenje 300 MJ/m2. Ukupno specifično požarno opterećenje iznosi 1.400 MJ/m2. U užem području naselja Čaglin nalaze se stambene građevine tipa P+1 i P+2 kojima je krovište građeno sa klasičnim građevnim materijalom (jelove građe sa jelovim letvama), a isto tako stropovi i međukatne konstrukcije (jelove grede na kojima su s gornje i donje strane pričvršćene jelove daske s građevinskom trstikom kao podlogom za žbukanje). Prema metodi procjene TVRB 100, ova građevina odgovara tipu građevine 12, te ima imobilno specifično požarno opterećenje 1.100 MJ/m2. U većem broju ovakvih građevina obavljaju se uredski poslovi, te se ove građevine u pogledu namjene mogu razvrstati u poslovne zgrade te im po toj osnovi mobilno specifično požarno opterećenje iznosi 700 MJ/m2. Dakle – za najnepovoljniji slučaj požara na ovakvoj zgradi imamo specifično požarno opterećenje građevine od 1800 MJ/m2, od čega se većina požarnog opterećenja odnosi na krovište i potkrovlje, pa se ove građevine mogu svrstati u građevine sa srednjim požarnim opterećenjem. U građevinama koje su namijenjene za stanovanje, mobilno specifično opterećenje iznosi 300 MJ/m2, te ukupno požarno opterećenje iznosi 1.400 MJ/m2.



Stranica 28

U gradnji na području prisutne su konstrukcije različitih vatrootpornosti, čija otpornost na požar ovisi o debljini, vrsti uporabljenih materijala te načinu njihove izvedbe (ugradnje). Vatrootpornost korištenih tipova konstrukcija kreće se u rasponu od oko 0 do 6 sati, npr:

• 0 sati - obični prozori, nezaštićene čelične konstrukcije

• 1 sat - zid od opeke debljine 12 cm, zid od betona agregat od šljunka debljine 10 cm

• 2 sata - zid od opeke obostrano ožbukan debljine 12 cm, zid od betona agregat od šljunka

debljine 12 cm

• 4 sata - zid od betona agregat od šljunka debljine 18 cm

• 6 sati - zid od opeke debljine 25 cm, zid od betona agregat od šljunka debljine 25 cm

Da bi građevina kao cjelina odgovarala određenom stupnju otpornosti prema požaru, pojedine konstrukcije unutar, odnosno na granici požarnog sektora (požarni sektor-prostorna jedinica dijela građevine ili čitave građevine koja se samostalno tretira s obzirom na tehničke i organizacijske mjere zaštite od požara) moraju udovoljiti slijedećim vrijednostima:



Stranica 29

Tablica 15

Vrsta građevinske konstrukcije

Stupanj otpornosti prema požaru (minuta)

I II III IV V

bez otporn.

mala otporn.

srednja otporn.

veća otporn. velika otporn.

nosivi zidovi, nosivi stupovi, nosive grede - 30 60 120 180

međukatne konstrukcije - 15 30 60 120

krovni pokrivač - 15 30 45 60

Nenosivi pregradni i fasadni zidovi - 15 15 15 30

Konstrukcija evakuacijskog puta 15 30 60 120 180

zidovi 60 60 90 120 180

međuetažne konstrukcije 30 30 60 90 120

otvori 30 30 60 60 90

Kako ukupnu otpornost građevine na požar određuje konstrukcija najslabije vatrootpornosti, a s obzirom na način izvedbe i korištene materijale, ugrubo se može reći da građevinski objekti na području Grada Pleternice odgovaraju slijedećim stupnjevima otpornosti prema požaru:

Tablica 16

VRSTA GRAĐEVINE STUPANJ PTPORNOSTI PREMA POŽARU

Obiteljske kuće mali – srednji

Dvorišni gospodarski objekti bez otpornosti – mali

Javni objekti mali – srednji – veliki

Privredni, industrijski objekti bez otpornosti mali-srednji-veliki

U cilju sprječavanja širenja požara, potrebno je voditi računa da se u fizičkoj strukturi građevina, ovisno o prisutnim požarnim opterećenjima, koriste materijali dostatnog stupnja otpornosti prema požaru, da se vodoravno i okomito širenje požara sprječava ugradnjom odgovarajućih građevinskih barijera (parapeti, istake i sl.), te izvođenjem požarnih sektora (protupožarni zidovi), da se vanjske fasade i krovni pokrovi izvode od negorivih materijala, a otvori na fasadama manjih površina ili površina odgovarajuće otpornosti na požar, itd. Najmanje količine vode koje se za gašenje požara moraju osigurati hidrantskom mrežom, određuje se temeljem broja stanovnika i broja istovremeno očekivanih požara unutar naselja, prema slijedećoj tablici:

Tablica 17

Broj stanovnika Računski broj

Istovremenih požara Najmanja količina vode u l/s po jednom požaru (bez obzira na otpornost objekata prema požaru)

do 5000 1 10

6000 do 10000 1 15

11000 do 25000 2 20

26000 do 50000 2 25

51000 do 100000 2 35

101000 do 200000 3 40

201000 do 300000 3 45

301000 do 400000 3 50

401000 do 500000 3 55

501000 do 600000 3 60

601000 do 700000 3 65

701000 do 800000 3 70

801000 do 1000000 3 80



Stranica 30

1001000 do 2000000 4 90

U ovom požarnom području, može se očekivati požar klase A (krute gorive tvari) u stambenim građevinama i na otvorenom, a rjeđe i klase B (zapaljive tekućine). U stambenim i poslovnim objektima na području grada u pravilu se nalaze goruće tvari kao što je PVC, papir, drvo, tkanina i njima slični materijali, a rjeđe se nalaze zapaljive tekućine kao što je nafta (samo u polj. gospodarstvima za pogon poljoprivrednih strojeva u vanjskim naseljima i šest općina) ili u skladištima naftnih derivata te u manjoj mjeri u drugim skladištima kao maziva u pogonima. Na požarima otvorenog prostora može se očekivati požar gorive tvari kao što je drvo, suho lišće i suha trava, dakle – mogu se očekivati požari klase A. Osnovne karakteristike gorivih tvari koje se očekuju u požarima stambenih građevina, skladišta i na otvorenom prostoru Općine Čaglin : PVC – izolacija: Mješavina polivinil – klorida, omekšivača, stabilizatora i drugih sastojaka kao što su pigmenti, punila, podmazivači i sl. Na višim temperaturama postaje meka dok na nižim tvrda.

Tablica 18: Pregled karakteristika PVC - izolacija

Kalorična vrijednost 13,6 - 46 (21 prosjek) MJ/kg

Izolacijski otpor 109 - 1012 Ωm

Dielektrična čvrstoča 60 – 70 kV/mm

Toplinska postojanost do 90ºC

Brzina izgaranja 0,87 kg/m2 min

Teoretska specifična toplina koja se oslobađa u požaru 11,66 – 40 MJ/m2 min

Klasa požara prema HRN Z.C0.003 A

Kategorija opasnosti Fx III C Fu

Prilikom gorenja oslobađa se gusti dim i otrovni plinovi.

Sredstvo za gašenje raspršena voda

Sredstva za gašenje pod naponom: Prah; CO2; halon

Tablica 19: Pregled karakteristika papir

Temperatura samozapaljenja 180 – 250 C


Donja kalorična moć 16,4 MJ/kg

Teoretska specifična toplina požara 4,42 MJ/m2 min

Klasa opasnosti prema HRN Z.C0.005 Fx III C


Sredstvo za gašenje voda, prah ABC

Tablica 20: Pregled karakteristika drvo

Temperatura samozapaljenja Meko drvo: 310 - 350

Tvrdo drvo: 350 – 410 C

Brzina izgaranja mekog drva u komadu 1,11 kg/m2 min

Brzina izgaranja mekog drva u daskama 1 - 4 kg/m2 min

Donja kalorična moć 16 MJ/kg


Klasa opasnosti prema HRN Z.C0.005 Fx IV C


Sredstvo za gašenje voda, prah abc



Stranica 31

Tablica 21: Pregled karakteristika tkanina (pamuk, svila, lan i umjetna vlakna)

Temperatura samozapaljenja 500 C


Donja kalorična moć 17 MJ/kg


Klasa opasnosti prema HRN Z.C0.005 Fx III C


Sredstvo za gašenje voda, prah abc

Osnovne karakteristike gorivih tvari koje se očekuju u požarima prometnih sredstava na području ove jedinice lokalne samouprave:

Tablica 22: Pregled karakteristika benzin

Vrsta opasne tvari zapaljiva tekućina

Temperatura plamišta 21 do –18 °C

Temperatura samoupale 370 – 456 °C

Temperatura plamena 1200 °C

Granica eksplozivnosti 0,8 – 7,4 vol%

Kalorična vrijednost 42 MJ/kG

Brzina izgaranja 20 – 30 cm/h

Klasa požara B

Sredstvo za gašenje pjena, prah

Tablica 23: Pregled karakteristika Diesel gorivo

Vrsta opasne tvari zapaljiva tekućina

Temperatura plamišta 55 °C

Temperatura samoupale 220 °C

Temperatura plamena 1000 °C

Granica eksplozivnosti 0,6 – 6,5 vol%

Kalorična vrijednost 42 MJ/Kg

Brzina izgaranja 10 – 14 cm/h

Klasa požara B

Sredstvo za gašenje pjena, prah

4.3.2. Proračun potrebnog broja vatrogasaca za čvrste objekte – zgrada P + 1 u mjestu Ruševo

Zapaljiva tvar je drvena masa koja se nalazi u stanu (prozori, vrata), te krovnoj i stropnoj konstrukciji kao imobilno požarno opterećenje te u namještaju kao mobilno požarno opterećenje čiji su sastavni dijelovi papir, proizvodi od papira, plastika i platno:

1. Prostor koji gori je prizemlje zgrade individualne stambene izgradnje veličine 14 x 10 m, odnosno A=140 m2.

2. Kao sredstvo za gašenje požara upotrijebiti će se voda 3. Predviđeni početak gašenja požara od izlaska DVD-a Čaglin iz kruga kreće se unutar 15

minuta. 4. Stvarno vrijeme intervencije (tin) čine:

• vrijeme izlaska postrojbe (oko 4 min)



Stranica 32

• vrijeme dolaska postrojbe do građevine (udaljenost od 6,4 km uz prosječnu brzinu od 55 km/h prijeđe za 7 min zbog kretanja kroz ruralnu sredinu

• prilaz vozila i priprema opreme za gašenje (1 min)

• priprema za početak gašenja (1 min)

tin iznosi 13 min

5. Ukupno vrijeme od nastanka požara do početka gašenja (tu) je vrijeme uočavanja (tuo) koje uz nepovoljan slučaj nema nikoga u stanu je 3-5 min i vrijeme intervencije (tin = 13 min)

U konkretnom slučaju tu = tuo + tin iznosi 17 min 6. Požar u stanu širi se linijski, a linija širenja požara iznosi 0,65 m/min dok brzina izgaranja

gorive tvari iznosi 0,75 kg/m2 min 7. Toplinska vrijednost kod izgaranja gorivih tvari u stanovima je 14,5 MJ/kg 8. Teoretska specifična toplina požara je 10,88 MJ/m2 min 9. qvode = 2,2 MJ/kg - latentna moć vode

Ulazni parametri u proračun A =140 m2

tu = 17 min V1 = 0,65 m/min Viz = 0,75 kg/m2 min q = 14,5 MJ/kg u = 30% (20%) qvode = 2,2 MJ/kg - latentna moć vode Površina zahvaćena požarom

r = t x V1 (udaljenost od centra požara) r = 17 x 0,65 = 11,05 m (udaljenost od centra požara koje je nastalo gorenjem

u vremenu dolaska vatrogasaca na požar) A=r2 x 3,14 A=10,05 2 x 3,14 =384 m2

A=140 m2

Prema ovom proračunu unutar 17-oj minuti od nastanka požara bila bi zahvaćena cijela površina prizemlja i požar bi se širio drvenim stropom prve etaže, požar se ne bi počeo širiti na krovište. Ukupna masa koja će izgorjeti u vremenu jedne minute u 17-oj minuti od nastanka požara je:

m = A x Viz

m =140 x 0,75 m =105 kg/min

Količina oslobođene energije u jedinici vremena kod gorenja u 17-oj minuti je:

Q = m x q Q = 105 x 14,5 = 1.523 MJ/ u 17-oj minuti

Proračun potrebnog broja vatrogasaca koji se moraju uputiti na vatrogasnu intervenciju kod požara



Stranica 33

prizemlja individualne stambene zgrade u naseljenom mjestu Ruševo, računa se za slučaj upotrebe mlaznice sa raspršenom vodom većeg postotka iskoristivosti vode na požaru kod gašenja ovog tipa požara. Potrebna količina vode koja se nanosi pomoću mlaznice s raspršenim mlazom iskoristivosti 30% (20%) je: Stvarna iskoristivost raspršenog mlaza vode je:

qrm = qvode x u = 2,2 MJ/kg x 0,3 (0,2) = 0,66 (0,44) MJ/kg Količina vode koja se treba nanijeti u raspršenom mlazu iskoristivosti 30% (20%) na požar da bi se ugasio je:

V1 vode = Q/qrm =1.523 (MJ/u 22,5-oj min) /0,66 (0,44) (MJ/kg) =2.307 (3.461) 1 Ako se požar gasi s dvije mlaznice kapaciteta 200 l/min, te raspršenim mlazom iskoristivosti 30% (20%) vrijeme gašenja trajalo bi 5,8 (8,6) min od trenutka kada se počelo sa gašenjem požara nakon vremena dolaska na požar u roku 17 min od nastanka požara. Ukupno vrijeme trajanja požara (vrijeme nanošenja vode raspršenim mlazom od 5,8 (8,6) min i vrijeme otkrivanja i trajanja intervencije od 17 min iznosi 22,5 (25,6) min. Ako se ovaj požar ne ugasi (uz specifično požarno opterećenje od 1.400 MJ/m2), isti bi trajao oko 65 min, u tom roku bi izgorjela sva goriva tvar u stambenom prostoru u prizemlju: strop, potkrovlje i krovište. Predviđenim načinom gašenja ovog požara spasilo bi se oko 73% gorive tvari u ovoj stambenoj zgradi, te se požar ne bi proširio na krovište ove zgrade u naselju Ruševo. Iz navedenog zaključuje se da bi ovakva intervencija bila uspješna, a još bi veći uspjeh bio ako bi se ovaj požar gasio s tri mlaznice. Određivanje broja vatrogasaca koji trebaju doći na intervenciju za opisani slučaj gašenja požara krutih tvari pri korištenju raspršenog mlaza vode Broj vatrogasaca određuje se na temelju broja uređaja kojima se gasi požar i potrebnog broja vatrogasaca koji poslužuju te uređaje. U konkretnom slučaju gasimo sa 2 mlaznice za raspršenu vodu iskoristivosti sa 20-30%, a svaku mlaznicu poslužuju 2 vatrogasca. Iz ovog proizlazi da za gašenje ovoga požara treba 4 vatrogasca kojima se dodaje 1 vozač vatrogasnog vozila koji mora upravljati sa radom motora prilikom gašenja i ne može napustiti vozilo. Dakle, za gašenje požara klase A na prvom katu stambene građevine u naseljenom mjestu Ruševo potrebno je ukupno pet vatrogasaca. Za gašenje ovoga požara DVD Čaglin treba na mjesto požara doći sa slijedećim vozilima:

• Autocisterna TAM 130, 4000 L vode

• Kombi vozilo Opel Vivaro



Stranica 34

Za ovaj slučaj požara DVD Čaglin, treba uputiti ukupno pet vatrogasaca (1 vozača, 4 vatrogasca).

4.3.3. Proračun potrebnog broja vatrogasaca za čvrste objekte – uredski prostor P + 1 u mjestu Čaglin

Požar uredskog prostora na prvom katu u PS - 1 površine 497,39 m2 u kojem se nalazi uredski namještaj i uredski materijal (drvo, papir) - (klasa požara A) Za ovaj slučaj izradit će se proračun gašenja požara da bi se mogao odrediti minimalan broj vatrogasaca koji trebaju intervenirati na požaru, te oprema kojom će se gasiti požar. Proračun potrebne vatrogasne opreme i broja vatrogasaca za slučaj požara krutih zapaljivih tvari za poslovnu zgradu (požar uredskog prostora na prvom katu) koji će se napraviti uz slijedeće pretpostavke:

• zapaljiva tvar je drvena masa (vrata-hrast-puno drvo) kao imobilno požarno opterećenje te drvena masa (namještaj) i papir (uredski materijal i spisi) kao mobilno požarno opterećenje.

Prostor koji gori je uredski prostor na prvom katu veličine 18,30 x 13,59 m koji se sastoji od sale za sastanke, četiri ureda i hodnika (dva ureda su prazna – nisu opremljena). Prostorije su međusobno odvojene vatrootpornim zidom, a vrata su od hrastovog punog drveta, dok su prozori aluminijski kao i na cijelom objektu.

1. površina koja može gorjeti je 497,39 m2. 2. kao sredstvo za gašenje upotrijebit će se voda 3. predviđeni početak gašenja od nastanka požara, kreće se unutar 15 minuta, dok stvarno

vrijeme intervencije (tin) iznosi: o vrijeme izlaska postrojbe oko 5 minuta o vrijeme dolaska postrojbe do mjesta požara (udaljenost 2 km uz prosječnu brzinu

od 40km/h je 3 minute o prilaz vozila i priprema opreme za gašenje 1 minuta o povlačenje pruge na prvi kat 0,25 minuta o priprema za početak gašenja 1 minuta

ukupno: 10,25 minuta Ukupno vrijeme od nastanka požara do početka gašenja (tu) je vrijeme uočavanja (tuo) uz pretpostavku da nema nikoga u uredu 4 minute (3-5 minuta) i vrijeme intervencije (ti=6,25 minuta), tu=14,25 minuta Požar se širi linijski, a širenje požara u poslovnim prostorima koji je pregrađen vatrootpornim zidovima i vratima od punog drveta je od 0,5 – 0,9 m/minuti (za ovaj slučaj uzet ćemo 0,6 m/minuti, dok brzina izgaranja gorive tvari u uredskom prostoru iznosi 1,0 kg/m2 u minuti

• toplinska vrijednost kod izgaranja gorivih tvari u uredskom prostoru je 16 MJ/kg

• teoretska specifična toplina požara je 16 MJ/m2 minuta

• qvode (latentna moć vode) =2,2 MJ/kg



Stranica 35

ULAZNI PARAMETRI U PRORAČUN

A = 497,39 m2

t = 14,25 minuta Vi = 0,6 m/min Viz= 1,0 kg/m2 min q = 16 MJ/kg

= 30% (20%) q vode= 2,2 MJ/kg POVRŠINA ZAHVAĆENA POŽAROM

V = t x Vi (udaljenost od centra požara) V = 14,25 x 0,6 =8,55 (udaljenost od centra požara koje je nastalo gorenjem

vremenu dolaska vatrogasaca na požar)

A=r2 x A=8,55 x 3,14 = 229,54 m2

A= 229,54 (497,39) m2

Unutar 14,25 minute od nastanka požara 46,14% površine uredskog prostora bilo bi zahvaćeno požarom

• m =A x Viz r = m = 229,54 x 1,0 229,54 kg/min

• količina oslobođene energije u jedinici vremena kog gorenja u 14,25-toj minuti je: Q = m x q =Q =229,54 x 16=3672,64 MJ u 14,25-toj minuti Proračun potrebnog broja vatrogasaca koji se moraju uputiti na vatrogasnu intervenciju kod požara uredskog prostora (poslovnog objekta) provest će se za slučaj upotrebe mlaznica sa raspršenom vodom većeg postotka iskoristivosti vode na požaru. Potrebna količina vode koja se nanosi pomoću mlaznice s raspršenim mlazom iskoristivosti 30% (20%) je:

• stvarna iskoristivost raspršenog mlaza vode

qrm = q vode x =2,2 MJ/kg x 0,3 (0,2) = 0,66 (0,44) MJ/kg Količina vode koja se treba nanijeti u raspršenom mlazu iskoristivosti 30% (20%) na požar da bi se isti ugasio je:

• Vi vode = Q/qrm = 3672,64 (MJ/u 14,25 min) / 0,66 (0,44) MJ/kg = 5 564,60 (8 346,90) litara

Ako se požar gasi s tri mlaznice kapaciteta 200 l/min, te raspršenim mlazom iskoristivosti 30% (20%) vrijeme gašenja trajalo bi 9,27 (13,91) minuta od trenutka kada se počelo sa gašenjem požara nakon vremena dolaska u roku 14,25 minuta od nastanka požara Ukupno vrijeme trajanja požara sastoji se od:

• vrijeme od nastanka do početka gašenja 14,25 minuta



Stranica 36

• vrijeme nanošenja vode raspršenim mlazom od 9,21 (13,91) minuta

te stoga ukupno vrijeme trajanja požara iznosi 23,46 (28,16) minuta. Kada se ovaj požar ne bi gasio (uz specifično opterećenje od 186 MJ/m2) isti bi trajao oko 25,19 minuta u kom bi vremenu izgorjelo 93,13 % površine uredskog prostora na prvom katu. UKUPNO POŽARNO OPTEREĆENJE

Puk = A x P 497,39 x 186 = 92 514,54 MJ¸

VRIJEME TRAJANJA POŽARA

t = Puk / Q 92 514,54 / 3672,64 = 25,19 min Predviđenim načinom gašenja požara uspjelo bi se spasiti oko 6,87% gorivih tvari u prostoru na 1 katu, te se požar ne bi proširio u drugi požarni sektor na krovište i prizemlje, može se smatrati da bi ovakva intervencija bila zadovoljavajuća. Određivanje broja vatrogasaca koji trebaju doći na intervenciju za slučaj gašenja požara uredskog prostora na 1 katu pri korištenju raspršenog mlaza vode:

Broj vatrogasaca se određuje na temelju:

• broja uređaja kojima se gasi požar

• potrebnog broja vatrogasaca koji poslužuju te uređaja

U konkretnom slučaju, požar gasimo sa dvije mlaznice za raspršenu vodu iskoristivosti 20 – 30 %, svaku mlaznicu poslužuju dva vatrogasca. Iz ovog proizlazi da za gašenje ovog požara treba 6 vatrogasca, njima se dodaje 2 vozača vatrogasnih vozila, koji upravljaju sa radom pumpe i ne mogu napustiti vozilo, te jednog voditelja intervencije, koji bi rukovodio cijelom akcijom gašenja požara. Dakle, za gašenje požara u ovom uredskom prostoru potrebno je ukupno 9 vatrogasaca.

• Budući da se radi o požaru na 1 katu i malom broju zaposlenih osoba ne bi bilo potrebe za spašavanje ugroženih osoba jer bi se evakuacija izvršila kroz stubište do dolaska vatrogasaca, a ako bi i bilo potrebe evakuaciju bi izvršila jedna navalna grupa prije početka gašenja, što bi neznatno produžilo intervenciju gašenja požara.

• Za gašenje ovog požara DVD Čaglin treba na mjesto požara doći sa slijedećim vozilima:

Autocisterna TAM 130, 4000 L vode Traktorska cisterna DVD Ruševo, 3000 L vode Kombi vozilo Opel Vivaro

Za ovaj slučaj požara DVD Čaglin, treba uputiti ukupno devet vatrogasaca (2 vozača, 7 vatrogasca).



Stranica 37

1.1.5. Proračun potrebnog broja vatrogasaca za gašenje požara otvorenog prostora

BRZINA VJETRA V (Km/h) x 10 20 30 40 45 50 BRZINA ŠIRENJA GORENJA V1

(m/min) y 1 2,5 9 32 45 65

Grafički prikaz 5: Izračun za otvoreni prostor

PRETPOSTAVKA:

Površina požara u trenutku otkrivanja P=0,10 ha = 1000 m2 Brzina vjetra iznosi V=20 km/h V1=2,5 m/min

P= a x b x P= površina elipse a, b osi elipse a/b=1,1 x vn n=0,464 (konstanta) a/b=1,1 x 200,464 = 4,41

a=4,41 x b = 4,41 x P/a

a2=4,41 P/=1414,45 m2 a=37,47 m b=a/4,41=8,49 m opseg elipse:

)(2 22 baxxO += = )49,847,37(214,3 22 +xx =170,6 m

Dužina fronte uočenog požara iznosi: F=170,6/2 = 85,3 m Širenje požara ovisi o brzini vjetra, za brzinu vjetra od 20 km/h požar se širi brzinom 2,5 m/min.

1 2,5

9

32

45

65

0

10

20

30

40

50

60

70

10 20 30 40 45 50

brz

ina š

irenja

go

ren

ja

brzina vjetra



Stranica 38

Povećanje površine požara po dolasku vatrogasne postrojbe 15 minuta nakon otkrivanja. Pp=85,3 x 2,5 m/min=3187,5 m2=0,3187 ha Ukupna površina zahvaćena požarom P1= P + Pp=0,10 + 0,31 = 0,41 ha

P1=a1 x b1 x P1= površina elipse a1/b1=1,1 x vn a1= osi elipse a1/p1=1,1 x 200,464 =4,41 n= 0,464

a1=4,41 x B1=4,41 x P/a1

a12=4,41 P1/=5752,28 m

a1=75,88 m b1=a1/4,41=17,20 m

)20,1788,75(2 22

1 xxxO = = 345,5 m

Dužina fronte proširenog požara po dolasku vatrogasne postrojbe i početku intervencije iznosi: F1=O1/2=172,75 m Potreban broj vatrogasaca na 15 m fronte 1 vatrogasac

n=F1/15=172,75/15=11,51 12 vatrogasaca Na osnovu pretpostavke proizlazi da je kod ranog uočavanja i dojave požara, te intervencije u roku 15 minuta potrebno 12 vatrogasaca.

4.4. Organizacijske mjere

Imajući u vidu površinu područja koje pripada općini Čaglin, razvijenost, stanje i veličinu poljoprivrednih i šumskih površina, veličinu i tip građevina, broj požara, kao i druge podatke iz ove procjene predlaže se Općinskom vijeću Općine Čaglin određivanje DVD-a Čaglin za središnje vatrogasno društvo koje u svom sastavu mora imati formiranu vatrogasnu postrojbu od minimalno 20 pripadnika koji zadovoljavaju sve odredbe propisane člankom 21. i 22. Zakona o vatrogastvu (NN 139 / 04, 174 / 04, 38 / 09 i 80 / 10). Unutar DVD-a Čaglin, djelovat će 1 profesionalni vatrogasac Požeške javne vatrogasne postrojbe (kojoj je općina Čaglin jedan od suosnivača), kako bi se zadržala postojeća operativnost u smislu pravovremenog izlaska na vatrogasnu intervenciju i kako bi navedena vatrogasna postrojba mogla potpuno samostalno djelovati na području svoje odgovornosti.



Stranica 39

4.5. Određivanje broja dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi

Na području Općine Čaglin djeluju slijedeća vatrogasna društva :

• DVD Čaglin • DVD Djedina Rijeka • DVD Ljeskovica • DVD Ruševo

Sukladno čl. 19 Pravilnika o organiziranosti vatrogasnih postrojbi na teritoriju RH (NN 61 / 94), te čl. 3 Zakona o vatrogastvu(NN 139 / 04, 174 / 04, 38 / 09 i 80 / 10) vatrogasna postrojba DVD-a Čaglin planom će biti utvrđena kao središnja postrojba sa područjem odgovornosti za područje cijelog Općine Čaglin. Ostala DVD-a biti će utvrđena planom kao ostala društva bez definiranog broja operativnih vatrogasaca koja imaju područje djelovanja i to :

Tablica 24

DVD Čaglin Naselja: Čaglin, Milanlug, N Lipovica, Latinovac, Draganlug, Kneževac, Migalovci, Duboka Vukojevica, Jurkovac, Mokreš, N. Zdenkovac, Darkovac, Sapna, Sibokovac, Vlatkovac, S. Zdenkovac, Dobrogošće,

DVD Djedina Rijeka Naselja: Djedina Rijeka, Veliki Bilać, Ivanovci

DVD Ljeskovica Naselja: N. Ljeskovica, S. Ljeskovica, Jezero i Dobra Voda

DVD Ruševo Naselja: Ruševo, Sovski Dol, Paka, Imrijevci

Vatrogasna postrojba DVD-a Čaglin broji 20 vatrogasaca koji ispunjavaju uvjete propisane čl. 22 Zakona o vatrogastvu (NN 139/04, 174/04, 38/09 i 80/10), te 1 vatrogasac Požeške javne vatrogasne postrojbe koji ispunjavaju uvjete propisane čl. 21 Zakona o vatrogastvu (NN 139/04, 174/04, 38/09 i 80/10). Sukladno Pravilniku o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 43/95), čl.40. vatrogasna postrojba DVD-a Čaglin utvrđena planom kao središnja postrojba sa područjem odgovornosti treba posjedovati slijedeća vatrogasna vozila:

• navalno vozilo

• autocisterna

• kombi vozilo Vozila treba opremiti propisanom opremom u skladu sa čl. 41 navedenog Pravilnika o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi (NN 43/95). Navalno vatrogasno vozilo

Tablica 25

VRSTA VATROGASNE OPREME KOMADA / KOMPLETA

- električna kružna pila 1

- komplet za pružanje prve pomoći 1

- ljestva rastegača 1



Stranica 40

- mlaznica univerzalna 52 mm 2


- mlaznica za vodenu maglu 1

- nosila sklopiva 1

- prijenosni generator za proizvodnju električne struje 3,5 kW 1

- produžni kabel za električnu struju dužine 25 m, 220 V 1

- radiostanica ručna 1

- radiostanica mobilna 1

- reflektor (na vozilu) 1

- ručna akumulatorska svjetiljka u "S" izvedbi 2

- ručni aparat za gašenje požara prahom "S-9" 1

- ručni aparat za gašenje požara ugljičnim dioksidom "CO₂-5“ 1

- ručni aparat za gašenje požara vodom i zračnom pjenom 1

- uže penjačko 2

- ventil za ograničenje tlaka 1

- zaštitne rukavice-gumirane 2

- zaštitne rukavice-kožne 2

- oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode 1

- oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže 1

- vatrogasna armatura i tlačne cijevi 1

- oprema i sredstva za gašenje požara pjenom 1

- oprema za zaštitu organa za disanje 4

- razvalni alat i oprema 1

- električarski alat 1

- alat 1

Vatrogasna autocisterna: Tablica 26


- vatrogasna armatura i tlačne cijevi 1

- mlaznica dubinska "koplje" 1

- metlanica 1



- pijuk - sjekira 1

- oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže 1

- oprema za dobavu vode iz prirodnih i umjetnih izvora vode 1

- uže penjačko 2

- radiostanica ručna 1

- radiostanica mobilna 1

- lopata pobirača 1

- ručna akumulatorska svjetiljka u "S" izvedbi 2

- ručni aparat za gašenje požara prahom "S-9" 1

- ručni aparat za gašenje požara ugljičnim dioksidom "CO₂-5“ 1

- ručni aparat za gašenje požara vodom i zračnom pjenom 1



Stranica 41

KOMBI VATROGASNO VOZILO:

Tablica 27


• cijev tlačna 52mm 6

• cijev tlačna 75mm 3

• dizalica 8 t 2

• komplet za pružanje prve pomoći 1

• ljestva kukača 1

• ljestva prislanjača 1

• metlanica 2

• mlaznica univerzalna 52mm 1

• mlaznica univerzalna 75mm 1

• pijuk za sijeno 1

• podvezica za cijev 2

• prijelaznica 75/52mm 2

• radiostanica prijenosna 2

• razdjelnica trodijelna 1

• ručna akumulatorska svjetiljka u "S" izvedbi 2

• ručni aparat za gašenje požara prahom "S-9" 1

• ručni aparat za gašenje požara ugljičnim dioksidom "C02-5" 1

• ručni aparat za gašenje požara vodom i zračnom pjenom (brentača) 1

• uže čelično za vuču s ušicom 1

• uže penjačko 2

• vile za sijeno 1

• zaštitne rukavice-kožne 2

• oprema za dobavu vode iz vodovodne mreže (članak 50.,točka 2.) 1

• oprema za gašenje požara čade u dimnjaku (članak 50.,točka 6.) 1

• razvalni alat i oprema (članak 50.,točka 7.) 1

• električarski alat (članak 50.,točka 8.) 1

• alat (članak 50.,točka I 1.) 1

Minimum tehničke opreme i sredstava, koje treba posjedovati dobrovoljna vatrogasna postrojba utvrđena planom zaštite od požara u skladištu, čini:

• čizme gumene-niske pari 5

• čizme gumene-visoke pari 5

• cijev tlačna 52 mm kom. 12

• cijev tlačna 75 mm kom. 12.

• ljestva kukača kom. I

• ljestva mornarska kom. l

• ljestva prislanjača kom. 1

• međumješalica kom. 1

• metlanica: kom. 4

• mlaznica univerzalna 52 mm kom. 2

• mlaznica univerzalna 15 mm kom. 1



Stranica 42

• motorna pila kom. 1

• nosila sklopiva kom. 2

• plinska maska s obrazinom i kombiniranim filterom ili izolacijski aparat s pričuvnom bocom kom. 20

• podvezica za cijev kom. 4

• posuda s pjenilom 20litara kom. 3

• potapajuća pumpa za vodu s elektromotorom 220V i produžnim kabelom kom. 1

• potapajuća pumpa za vodu s elektromotorom 380V i produžnim kabelom kom. 1

• prijelaznica 110/75mm kom: 1

• prijelaznica 75/52mm kom. 2

• punjač za akumulator prijenosne radiostanice kom. 1

• punjač za akumulator ručne svjetiljke (po potrebi) kom. 1

• razdjelnica trodjelna kom. 1

• ručna akumulatorska svjetiljka u "5" izvedbi kom. 2

• ručni aparat za gašenje požara prahom "S-9" kom.. 2

• ručni aparat za gašenje požara ugljičnim dioksidom "C02-5" kom. 1

• ručni aprat za gašenje požara vodom (naprtnjača) kom. 4

• ručni aparat za gašenje požara vodom i zračnom pjenom (brentača) kom. 2

• uže penjačko kom. 2

• univerzalni uređaj za vuču i dizanje tereta komplet 1

• zaštitne rukavice-gumirane pari 5

• zaštitne rukavice-kožne pari 5

• alat (članak 50.,točka 11.) Vatrogasna postrojba ostalih dobrovoljnih vatrogasnih društva, koje planom zaštite od požara općine Čaglin nisu utvrđena središnjim društvom, za obavljanje vatrogasne djelatnosti mora imati najmanje sljedeću opremu i sredstva za rad:

• vatrogasno vozilo s ugrađenom pumpom ili traktorsku cisternu,

• komplet za pružanje prve medicinske pomoći,

• ljestvu prislanjaču ili sastavljaču,

• tri metlanice,

• tri univerzalne mlaznice O 52 mm,

• dvije univerzalne mlaznice O 75 mm,

• pijuk za sijeno,

• ručnu akumulatorsku svjetiljku u »S« izvedbi,

• vatrogasni aparat za gašenje požara prahom »S-9«,

• vatrogasni aparat za gašenje požara ugljičnim dioksidom »CO2 – 5«,

• dva vatrogasna aparata za gašenje požara vodom (naprtnjača),

• aparat za gašenje požara vodom i zračnom pjenom (brentača),

• dva penjačka užeta,

• pet pari zaštitnih kožnih rukavica,

• devet tlačnih cijevi O 52 mm,

• pet tlačnih cijevi O 75 mm,

• dvije prijelaznice 110/75 mm,

• dvije prijelaznice 75/52 mm,



Stranica 43

• šest usisnih cijevi O 110 mm,

• dva ključa za cijevi,

• usisnu sitku 110 mm,

• dva užeta za usisne cijevi,

• hidrantski nastavak,

• ključ za nadzemni hidrant,

• ključ za podzemni hidrant,

• trodijelnu razdjelnicu,

• sabirnicu – sakupljač 2 × 75/110,

• ublaživač reakcije mlaza,

• dvije podvezice za cijevi. Ako vatrogasna postrojba ne posjeduje vozilo mora imati prijenosnu motornu vatrogasnu pumpu. Sukladno pravilniku o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnih postrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije ( NN 31/11.) pripadnici vatrogasne postrojbe prilikom obavljanja određenih vrsta vatrogasnih intervencija trebaju posjedovati slijedeću opremu :

• zaštitna odjeća za vatrogasce,

• zaštitna odjeća za gašenje požara na otvorenom prostoru,

• zaštitna vatrogasna potkapa,

• obuća za vatrogasce,

• zaštitne vatrogasne rukavice,

• zaštitna vatrogasna kaciga, štitnici lica i viziri,

• zaštitna kaciga za požare na otvorenom prostoru,

• maska za cijelo lice,

• polumaska ili četvrtmaska,

• zaštitni pojas za vatrogasce,

• zaštitne vatrogasne naočale,

• rukavice za zaštitu od mehaničkih rizika.

• Zajednička zaštitna oprema pripadnika vatrogasnih postrojbi iz članka 1. ovoga Pravilnika je:

• osobna zaštitna oprema za sigurnosno vezanje pri radu i sprečavanje pada s visine,

• osobna zaštitna oprema protiv pada s visine,

• naprave za učvršćenje za zaštitu od pada s visine,

• spasilačka oprema,

• samostalni ronilački uređaji,

• ronilačka odijela,

• reflektirajuća odjeća za posebna gašenja požara,

• odjeća za zaštitu od kemikalija (odijela za zaštitu od plinova, odijela za zaštitu od tekućih kemikalija, odijela za zaštitu od lebdećih čvrstih čestica i dr.), uključujući zaštitne rukavice i obuću za vatrogasce,

• odjeća za zaštitu od kontaminacije radioaktivnim česticama,

• vatrogasna užad,

• naprave za zaštitu dišnih organa (samostalni uređaji za disanje i filtarske naprave),

• filtri za zaštitu od plinova i/ili čestica,

• filtarska polumaska za zaštitu od čestica,



Stranica 44

• rukavice za zaštitu od kemikalija i mikroorganizama,

• zaštitna vreća/sklonište kod požara na otvorenom prostoru,

• ribarske čizme,

• kišno odijelo Te drugu osobnu opremu :

• prijenosni uređaji za mjerenje koncentracije zapaljivih plinova i para u zraku (eksplozimetri), otrovnih i štetnih plinova i para u zraku (toksimetri) i kisika u zraku,

• osobni dozimetar za očitavanje primljene doze zračenja tijekom intervencije,

• detektor radioaktivnog zračenja,

• protueksplozijski zaštićena baterijska svjetiljka,

• baterijska svjetiljka,

• torba s kompletom za pružanje prve pomoći.

4.6. Sustav za dojavu požara

Sustav za dojavu požara funkcionira na način da dojave o potrebama za vatrogasnu intervenciju

dolaze na telefon 112 (Županijskom centru 112 Područni ured za zaštitu i spašavanje Požega DUZS)

koji automatski uzbunjuje DVD-u Čaglin i obavještava zapovjednika odnosno drugu odgovornu

osobu DVD-a sukladno operativnom planu.

4.7. Odlagališta otpada – deponij

Komunalni otpad s područja općine Čaglin odlaže se na županijsko odlagalište komunalnog otpada

„Vinogradine“ – Alilovci, koje se nalazi izvan područja općine Čaglin. Odlagalište je ograđeno, ima

protupožarni zaštitni pojas, objekt za mehanizaciju, prilazni put i rampu.

Organizirano prikupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja koncesionar, tvrtka „Komunalac

Požega “ d.o.o. iz Požege i to za sada jednom tjedno iz osam naselja na području Općine (Čaglin,

Djedina Rijeka, Latinovac, Migalovci, Milanlug, Nova Ljeskovica, Ruševo i Vukojevica).

Komunalni otpad sakuplja se u posude za otpad, plastične vreće i kontejnere od 1100 l te se, specijaliziranim kamionima za odvoz smeća i samopodizačima, odvozi prema tjednom planu odvoza, jednom tjedno, na odlagalište otpada I. kategorije „Vinogradine“. Jednom do dva puta godišnje obavlja se i odvoz glomaznoga otpada za naselja obuhvaćena organiziranim odvozom. Na postojećemu dijelu odlagališta izveden je završni brtveći sloj i vertikalni kanali za otplinjavanje odlagališta čime je popunjeni dio odlagališta uspješno saniran. Nakon instaliranja kolne vage na odlagalištu, svakodnevno se prate i evidentiraju vrste i količine dovoženoga otpada na odlagalište iz cijele Požeštine, pa tako i s područja Općine Čaglin. U cilju sprječavanja nastajanja i gašenja eventualnog požara i/ili eksplozije potrebno je provoditi slijedeće mjere:



Stranica 45

• kod deponiranja otpada u vise razina (terasasto deponiranje) svaka terasa može se završiti vlastitom branom visine 4 - 5 m;

• čvrste otpatke odlagati površinski ili u rovovima. Kod površinskog odlaganja otpatke razastirati u slojevima debljine 0,2 - 0,3 m i zbijati ih kompaktorom. Operaciju ponavljati dok se ne postigne visina radnog sloja oko 2,5 m.

• da bi se spriječilo stvaranje pukotina i šupljina, srednja gustoća otpadaka, nakon sabijanja u slojevima. treba biti najmanje 0,85 t/m3;

• visina slojeva zbijenih otpadaka može biti 2 - 5 m, ali je preporučljivo da to bude od 2,5 do 3 m. Ova debljina slojeva omogućava prirodno slijeganje bez napuklina to pravodobno izlaženje nastalih plinova. Nakon odlaganja, ravnanja i zbijanja otpadaka neophodno je svaki sloj prekriti slojem inertnog materijala. Osnovna namjena takvog sloja je da spriječi pojavu požara. Debljina sloja može biti 15 - 30 m. Debljina završnog sloja prekrivanja iznosi najmanje 0,70 m.

• na deponiju je potrebno osigurati potreban broj suvremenih strojeva i opreme (buldožer, utovarivač, kompaktor);

• deponij opremiti hidrantskom mrežom i potrebnim brojem vatrogasnih aparata za početno gašenje požara na deponiji ili na vozilima i strojevima;

• u cilju zaštite radnika na deponiju, treba ih upoznati s izvorima opasnosti i mjerama zaštite, putem osposobljavanja za zaštitu od požara i osposobljavanja za rad na siguran način;

• organizirati dežurstvo radi nadzora deponija, a naročito izvan radnog vremena i u neradne dane;

• na osnovi izvršene procjene projektirati i izvesti sustav za otplinjavanje, kako bi se mogućnost eksplozije plinova svela na minimum;

• kod pojave požara na deponiju pristupiti saniranju tako da se u neposrednoj blizini požarom zahvaćenog dijela deponija buldožerom ili drugim strojem razgrne otpadni materijal, a bliža okolica stalno polijeva vodom i nasipa inertnim materijalom;

• ukoliko postoji prijetnja prenošenja požara na okoliš potrebno je napraviti zaštitni pojas na najugroženijim pravcima razgrtanjem zemlje i odstranjivanjem raslinja u širini od 4 do 6 m;

• na posebno osjetljivim i ugroženim mjestima pripremiti spremnike s vodom i potrebnom opremom za gašenje, obzirom da na deponiju nema hidrantske mreže.

4.8. Mjere zaštite šuma i otvorenih prostora od požara

4.8.1. Šumske površine

Radi sprječavanja nastajanja i suzbijanja požara redovito provoditi šumsko uzgojne radove te uklanjati lakozapaljiv materijal. Šumarija Čaglin dužna je osigurati sukladno svojim planovima redovnu ophodnju i motrenje na ugroženim šumskim površinama i pružiti pomoć u gašenju. Kako bi se spriječio nastanak i sirenje požara na šumskim površinama pravne osobe koje gospodare i upravljaju sumama i šumskim zemljištima, ovlaštenici drugih stvarnih prava na sumama i šumskim zemljištima te županije, gradovi i općine u sumama i šumskom zemljištu dužni su, prema odredbama Zakona o zaštiti od požara i Pravilnika o zaštiti šuma od požara (NN



Stranica 46

26/03), učiniti:

• prilikom prijama u službu iii rasporeda s jednog radnog mjesta na drugo, upoznati djelatnike s opasnostima od požara na tom radnom mjestu i osposobiti ih za provođenje mjera zaštite od požara, rukovanje sredstvima za dojavu i gašenje požara te za vođenje o tome potrebne evidencije,

• provoditi promidžbu radi upoznavanja pučanstva i turista, a posebice školske djece za sto bolje i djelotvornije preventivno djelovanje u sprečavanju nastanka šumskih požara.

• pravne osobe koje temeljem posebnih propisa gospodare i upravljaju sumama i šumskim zemljištima. te županije, gradovi i općine u šumama i šumskom zemljištu koje je u vlasništvu fizičkih osoba, dužne su:

a) ustrojiti motriteljsko-dojavnu službu,

b) ustrojiti vlastitu službu zaštite šuma od požara ili tu zadaću povjeriti za to

specijaliziranoj pravnoj osobi;

c) ustrojiti i osposobiti interventne skupine šumskih radnika, opskrbiti ih potrebnom

opremom za sječu stabala i izradu protupožarnih prosjeka u svrhu izgradnje

protupožarnih prosjeka za zaustavljanje daljnjeg sirenja požara ili tu zadaću

povjeriti za to specijaliziranoj pravnoj osobi

4.8.2. Čišćenje cesta i pruga od raslinja

"Hrvatske ceste" i Hrvatske željeznice moraju učinkovito održavati pojaseve uz ceste čistim i urednim što znači da na tim površinama moraju kositi i nisko raslinje i isto odvoziti.

4.9. Urbanističke mjere zaštite

Položaj, projektiranje i gradnja svih građevina moraju se uskladiti s posebnim propisima o zaštiti od

požara i eksplozije.

Prilikom svih intervencija u prostoru te izrade dokumenata prostornog uređenja užih područja koji

se izrađuju na temelju Prostornog plana obvezno je koristiti odredbe posebnih propisa koji

reguliraju oblast zaštite od požara i eksplozije na način da treba:

• Ograničiti visinu izgrađenosti u pojedinim urbanim cjelinama na maksimalno 30 m od puta za intervenciju do poda etaža sa prostorima za boravak Ijudi.

• Radi nesmetanog pristupa ugroženim objektima općine Čaglin, poduzeti potrebite mjere za održavanje prometnica i javnih površina prohodnima.

• Sve gorive dijelove stropnih i krovnih konstrukcija te pregradnih zidova i stubišta u starim dijelovima grada tokom rekonstrukcija i adaptacija zamijeniti negorivim dijelovima vatrootpornosti barem 60 min.

• Sve važnije javne objekte na području općine Čaglin projektirati s potrebnim instalacijama za dojavu požara i gašenje požara.

• Urbanističkim planovima riješiti pristupe do objekata te izbjegavati zatvorene blokove.



Stranica 47

• Građevine i postrojenja u kojima će se skladištiti i koristiti zapaljive tekućine i plinovi moraju se graditi na sigurnoj udaljenosti od ostalih građevina i komunalnih uređaja prema posebnim propisima.

• Eventualnim planiranjem gospodarske zone u kojoj će se skladištiti zapaljive tekućine i plinovi, kod izgradnje takve vrste građevina, potrebno je predvidjeti sigurnosne udaljenosti od drugih objekata, a u skladu sa Zakonom o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN br. 108/95) i podzakonskim aktima koji reguliraju ovu problematiku.

• Kod gradnje plinovoda potrebno je primjenjivati odredbe posebnih propisa za siguran

transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima, uvažiti

opće akte lokalnog distributera plina te posebnu pažnju posvetiti sigurnosnim

udaljenostima od magistralnih i distributivnih plinovoda. Tako je u pojasu širokom 30,0 m s

jedne i s druge strane računajući od osi magistralnog plinovoda nakon izgradnje istog

zabranjena izgradnja stambenih građevina. Iznimno, stambene građevine se mogu graditi

u pojasu užem od 30,0 m ako je njihova gradnja već bila predviđena Prostornim planom

prije projektiranja plinovoda, te ako se primjene posebne zaštitne mjere, s time da

najmanja udaljenost stambene građevine od plinovoda mora biti:

• za promjer plinovoda do 125 mm 10,0 m

• za promjer plinovoda od 125 do 300 mm 15,0 m

• za promjer plinovoda do 500 mm 20,0 m

• za promjer plinovoda većeg od 500 mm 30,0 m

• Udaljenost plinovoda od postojećih građevina, uz primjenu posebnih mjera zaštite, može

biti i manja

• U dogovoru s lokalnim distributerima potrebno je voditi računa o sigurnosnim

udaljenostima od električnih, telekomunikacijskih, komunalnih i drugih instalacija.

4.10. Mjere zaštite u prometu

Koridori cestovne mreže namijenjeni su za izgradnju cesta i cestovnih građevina, prometnih

površina pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, građevina namijenjenih pružanju prometnih

usluga (benzinskih postaja, odmorišta, stajališta, parkirališta), reklamnih panoa te drugih građevina

u funkciji prometa kao i ostalih infrastrukturnih objekata te zaštitnog zelenila, a u skladu s uvjetima

i propisima Zakona o javnim cestama.

Najmanja širina kolnika za državne i županijske ceste mora biti 7,0 m, a za lokalne ceste 6,0 m.

Nerazvrstane prometnice trebaju imati širinu kolnika od 6,0 m (iznimno 5,50 m). Kada su

prometnice planirane kao jednosmjerne minimalna širina kolnika iznosi 4,5 m.

Jednosmjerna prometnica može se izgrađivati samo iznimno, na preglednom dijelu ulice, pod

uvjetom da se na svakih 100 m uredi ugibalište, odnosno u slijepim ulicama čija dužina na prelazi

100 m na preglednom ili 50 m na nepreglednom dijelu.

Za gradnju građevina i komunalnih instalacija na čestici ili u zaštitnom pojasu ceste moraju se

zatražiti uvjeti nadležnog tijela za upravljanje pojedinom cestom.



Stranica 48

Prometnice je potrebno obilježiti znakovima opasnosti i upozorenja te znakovima koji upućuju na ograničavanje brzine kretanja motornih vozila. U okviru tvrtki koje obavljaju prijevoz opasnih tvari na odgovarajući način osposobiti vozače za prijevoz opasnih tvari. postupke u slučaju nesreće i o mjerama sigurnosti u prometu. Planiranim zahvatima u prostoru ne smije se onemogućiti slobodan ulaz/izlaz vatrogasne tehnike iz/u građevinu Vatrogasnog doma DVD-a Čaglin, kako se ne bi umanjila efikasnost vatrogasnih intervencija.

4.11. Industrija

Građevine gospodarske namjene su proizvodne, poslovne i građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost. Proizvodne građevine su građevine industrijske, zanatske i slične namjene u kojima se odvija proces proizvodnje, prerade ili dorade. Poslovne građevine su građevine uslužne, trgovačke, komunalno-servisne, ugostiteljsko – turističke i slične namjene. Građevine namijenjene za poljoprivrednu djelatnost su građevine za smještaj poljoprivrednih proizvoda i mehanizacije, uzgoj poljoprivrednih kultura i životinja, te građevine za preradu poljoprivrednih proizvoda. Proizvodne i poslovne građevine moraju biti udaljene najmanje 10,0 m od obiteljske stambene

građevine.

Navedene minimalne udaljenosti odnose se na same prostorije u kojima se obavlja djelatnost,

dok se ostale prostorije čiste i tihe namjene mogu smjestiti i bliže. Odredbe se ne odnose na

dvorane za vjenčanja koje moraju biti izgrađene i korištene na način da ne ometaju korištenje

susjednih građevina.

Razmještaj pojedinih gospodarskih objekata potrebno je osigurati u skladu s urbanističkim planovima vodeći računa o požarnim opasnostima u pogonima, požarnom opterećenju te o vatrootpornosti nosive konstrukcije objekata.

4.12.Pristupni putovi

Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevina kao i gašenja požara moraju se predvidjeti vatrogasni pristupi i prilazi čija je nosivost i širina određena posebnim propisom. Kao vatrogasni pristupi mogu se koristiti površine:

• kolnika javnih prometnica;

• kolnika pristupnih putova do građevine;

• kolnika prolaza kroz građevinu;

• građevina (rampi, ploča uzdignutih pješačkih trgova uz građevinu, površine nižih dograđenih dijelova građevina uz vise građevine i sl.);

• pločnika i trgova predviđenih za pješake i



Stranica 49

• sve ostale površine na terenu čija nosivost omogućuje prolaz i rad vatrogasnih vozila

4.13. Nosivost vatrogasnih pristupa

Nosivost građevinskih konstrukcija, čije su površine predviđene za korištenje kao vatrogasni pristup. treba biti takva da može podnijeti osovinski pritisak od 100 kN.

4.14. Uvjeti korištenja vatrogasnih pristupa

Da bi se vatrogasni pristupi mogli koristiti u svrhu kojoj su namijenjeni, potrebno je:

• da budu vidljivo označeni oznakama sukladno hrvatskim normama ili pravilima tehničke prakse;

• da se na površinama koje se nalaze između vanjskih zidova građevina i površina za operativni rad vatrogasnih vozila ne postavljaju građevine ili zasađuju visoki drvoredi koji priječe slobodan manevar vatrogasne tehnike;

• da na površinama koje su isključivo namijenjene za rad s vatrogasnom tehnikom budu postavljene rampe kako bi se spriječio dolazak drugih vozila;

• da budu stalno prohodni po svojoj punoj širini;

• da omogućuju kretanje vatrogasnog vozila vožnjom unaprijed i

• da slijepi vatrogasni pristup duzi od 100 m mora na svom kraju imati okretišta koja omogućavaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila.

4.15.Vatrogasni prilazi

• Ravni vatrogasni prilaz za jednosmjerno kretanje vatrogasnog vozila treba biti širine najmanje 3 m.

• Kad se kao vatrogasni prilaz koristi kolni prolaz kroz građevinu, tada on mora biti u pravcu, a njegov slobodan profil treba iznositi najmanje 3 x 4 m, a postojeći najmanje 3 x 3,80 m.

• Uspon ili pad u vatrogasnom prilazu ne smije prelaziti 12% nagiba.

• Prijelaz iz uspona u pad ih obrnuto treba se izvesti okomitom krivinom, čiji radijus mora iznositi najmanje 15 m.

• Stuba na vatrogasnom prilazu ne smije imati veću visinu od 8 cm. - Međusobna udaljenost stuba mora iznositi najmanje 10 cm.

4.16.Površine za operativni rad vatrogasnih vozila

Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih paralelno s vanjskim zidovima građevine, treba biti najmanje:

• 5,5 m za građevine visine do 40 m i

• 7,0 m za građevine visine iznad 40 m. Širina površine planirane za operativni rad vatrogasnih vozila postavljenih okomito na vanjski zid građevine, treba biti najmanje 5,5 m, a njena dužina minimalno 11 m, a udaljenost od zida najviše



Stranica 50

1 m. Razmak površine za operativni rad vatrogasnih vozila, od podnožja građevine tj. od vanjskih zidova građevina može iznositi najviše

• 12 m za građevine visine do 16 m i

• 6 m za građevine vise od 16 m Površina za operativni rad vatrogasnih vozila mora biti u jednoj ravnini s dopuštenim maksimalnim nagibom od 10% u bilo kojem smjeru površine

4.17. Mjere zaštite od požara u prijenosu i distribuciji električne energije

4.17.1. Prijenos i distribucija

U sklopu redovitog pregleda i održavanja naročitu pažnju treba voditi o sljedećem:

• dotrajalosti pojedinih stupova;

• kvaliteti ukapanja drvenih stupova

• kvaliteti i podešenosti zaštite vodova;

• stanju izolatora odvodnika prenapona i vodiča;

• zategnutosti vodiča u pojedinim rasponima;

• održavanju trasa dalekovoda. Prilikom rekonstrukcije. odnosno sanacije dalekovodne mreže preporuča se:

• izvršiti zamjenu dotrajalih stupova, posebno drvenih u 10 kV mreži, odgovarajućim kvalitetnim stupovima i

• zračnu 10 kV mrežu prema mogućnostima i tehničko ekonomskoj opravdanosti zamijeniti kabelskom

4.18. Elektroenergetski objekti i postrojenja

Prilikom određivanja konačne trase nadzemnih dalekovoda u okviru utvrđenih koridora, moraju se

poštovati slijedeći uvjeti:

• izbjegavati prolaz trase dalekovoda preko građevinskog područja utvrđenog u PPUO Čaglin,

• potrebno je voditi računa o bonitetu poljoprivrednog zemljišta te po mogućnosti koristiti

područja slabijih bonitetnih klasa,

• prilikom prijelaza preko poljoprivrednog zemljišta trasu treba voditi na način da utjecaj na

poljoprivrednu proizvodnju bude što manji,

• položaj stupova ne smije ograničavati funkcioniranje postojećih i potencijalnih sustava za

navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta,

• izbjegavati prolaz dalekovoda kroz šume i preko šumskog zemljišta



Stranica 51

• Postojeći nadzemni DV 10(20) kV koji se nalaze u građevinskim područjima naselja (ili koji

prolaze kroz građevinsko područje i kontaktnu zonu naselja) moraju se postupno zamijeniti

kabelskim. Pri utvrđivanju trase kabelskog dalekovoda, novu trasu je obvezno uskladiti s

urbanom matricom naselja na način da u najmanjoj mogućoj mjeri ograničava korištenje

zemljišta i gradnju u naselju.

• Ne dozvoljava se otvaranje novih prosjeka kroz šume za gradnju 10(20) kV

elektroenergetske mreže, osim u iznimnim slučajevima kada nema drugih mogućnosti.

U sklopu redovitog održavanja provoditi sljedeće radnje:

• provjeriti funkcionalnost i ispravnost svih upravljačkih i signalnih strujnih krugova i opreme;

• zamijeniti neispravnu. oštećenu ili dotrajalu opremu, naprave i uređaje

• i podesiti zaštitnu opremu i provjeriti funkcionalnost iste Kod rekonstrukcije starih ili izgradnje novih elektroenergetskih postrojenja potrebno je:

• koristiti negorive i samogasive materijale;

• vršiti pregrađivanje kabelskih kanala na prijelazima između pojedinih požarnih sektora odgovarajućim vatrootpornim materijalima;

• izbjegavati postavljanje transformatorskih stanica u objekte druge namjene i

• izvršiti odvajanje visokonaponskog od niskonaponskog dijela trafostanice

4.18.1. Elektroinstalacije 0,4 kV

U sklopu izvođenja, korištenja i održavanja potrebno je:

• radove na rekonstrukciji. adaptaciji postojeće i izvedbi nove elektroinstalacije povjeriti kvalificiranim i za to ovlaštenim stručnjacima;

• vršiti redovite preglede. kontrole i propisana ispitivanja električne instalacije te zamjenu dotrajalih i neispravnih dijelova;

• primjenom odgovarajućih kalibriranih prstena spriječiti umetanje rastalnih osigurača za veće nazivne struje od propisanih;

• koristiti samo tehnički ispravna električna trošila i svjetiljke i

• električna trošila koja isijavaju znatniju količinu topline udaljiti od zapaljivih tvari i koristiti samo u vremenu kada je moguć nadzor i kontrola nad radom istih.

• Unutar građevinskog područja naselja Čaglin niskonaponsku 0,4 kV mrežu (gdje god je to moguće) graditi podzemnim kabelskim vodovima položenim u zeleni pojas ulica.

• Mrežu graditi sustavom ulaz-izlaz, ili do samostojećih kabelskih ormara postavljenih uz unutarnji rub građevinske parcele tako da predstavlja sastavni dio ograde parcele, a od njih kabelske kućne priključke do okolnih potrošača.

• Za ostala naselja Općine na isti način graditi kabelsku mrežu samo za glavni prometni pravac s dozvoljenim brzinama prometa većim od 50 km/h.



Stranica 52

• U ostalim ulicama svih naselja Općine može se graditi SKS na stupovima, ili po krovovima s krovnim stalcima. Do izgradnje planirane kabelske mreže može se koristiti postojeća zračna mreža uz rekonstrukcije i priključenje ponekog novog potrošača.

• Na područjima naselja, u kojima će se graditi podzemne niskonaponske mreže ili gdje se gradi po krovnim stalcima, javna rasvjeta se mora graditi podzemnim kabelskim vodovima i čeličnim cijevnim stupovima postavljenim uz prometnice.

• Na ostalim područjima, u slučaju da se niskonaponska mreža gradi sa SKS na betonskim stupovima, rasvjetna tijela se mogu postaviti na iste stupove.

• Kabeli niskonaponske elektroenergetske mreže i javne rasvjete grade se u pravilu u uličnim koridorima, u zelenom pojasu, a stupovi se moraju graditi na dovoljnoj sigurnosnoj udaljenosti od kolnika, utvrđenoj posebnim propisom.

• Sve trafostanice moraju imati kolni pristup s javne površine i ne mogu se graditi u uličnom profilu

Prilikom projektiranja i izvođenja električne instalacije naročito treba voditi računa o sljedećem:

• na prijelazima između različitih požarnih sektora predvidjeti pregrađivanje, brtvljenje vodova i kabela odgovarajućim vatrootpornim sredstvima;

• električnu instalaciju opreme i uređaja koji moraju ispravno funkcionirati i u slučaju požara (napajanje protupožarnih pumpi, dizala, protupanične rasvjete i dr.) potrebno je izvesti naročito kvalitetno i s materijalima otpornim na visoke temperature. Za ove uređaje potrebno je predvidjeti rezervne izvore napajanja;

• usponske vodove u većim i značajnijim objektima preporučuje se voditi u zasebnim vertikalnim vatrootpornim instalacijskim šahtovima i energetskim kanalima i sva predviđena oprema mora zadovoljiti obzirom na djelovanje vanjskih utjecaja (vlaga, prašina. blizina izvora topline, mogućnost stvaranja eksplozivne atmosfere).

4.19. Gromobranske instalacije

4.19.1. Zaštita objekata od utjecaja atmosferskih pražnjenja

Zaštita objekata od utjecaja atmosferskih pražnjenja na području općine obavlja se gromobranskom instalacijom izvedenom na principu Faradayevog kaveza.

4.19.2. Održavanje

U sklopu redovitog održavanja potrebno je vršiti zakonom propisane periodične preglede i ispitivanja, dobivene rezultate uvoditi u za to predviđenu dokumentaciju te vršiti zamjenu oštećene i neispravne instalacije.

4.20. Osvjetljavanje evakuacijskih putova i izlaza

Evakuacijske putove i izlaze potrebno je osvijetliti svjetiljkama panik rasvjete. Paničnu rasvjetu potrebno je izvoditi sukladno Pravilniku o tehničkim normativima za



Stranica 53

elektroenergetske instalacije u prostorijama sa specifičnim uvjetima ("SI. list" br. 68/85).

4.21.Mjere za osiguranje vode za gašenje

4.21.1. Tlak

U vanjskoj hidrantskoj mreži za gašenje požara statički tlak ne smije biti veći od 1,2 MPa.

Kod vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije doći do propuštanja vode kod ispitnog tlaka od 1,6 MPa, niti do pucanja kod tlaka od 2,4 MPa. Najmanji tlak na izlazu iz bilo kojeg nadzemnog ili podzemnog hidranta vanjske hidrantske mreže za gašenje požara ne smije biti manji od 0,25 MPa, kod propisanog protoka vode.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kada je procjenom ugroženosti od požara predviđeno da vanjska hidrantska mreža služi za neposredno gašenje požara, potrebni tlak se određuje proračunom ovisno o visini objekta i drugim uvjetima, ali također ne smije biti manji od 0,25 MPa pri propisanom protoku vode. U cjevovodu za vodu opće potrošnje i vatrogasnu vodu treba osigurati tlak od najmanje 5 bara.

4.21.2. Minimalne količine vode za gašenje

Na području na kojemu živi do 5000 stanovnika, za potrebe gašenja jednog požara bez obzira na otpornost objekata, potrebno je osigurati količinu vode od minimalno 10 I/s.

4.21.3. Hidrantska mreža

Pri projektiranju budućih trasa vodovoda potrebno je planirati izgradnju nadzemne hidrantske mreže. a za veće građevine vanjsku i unutarnju mrežu s ormarima u kojima se nalazi oprema. Za postojeću hidrantsku mrežu potrebno je napraviti kartu kako bi se znalo gdje se hidranti nalaze. Hidrante koji su pokriveni zemljom, asfaltom iii su zarasli u korov potrebno je dovesti u ispravno stanje i iste označiti.



Stranica 54

5. ZAKLJUČAK

Na temelju prikaza postojećeg stanja, obrade podataka, izračuna potrebnog broja vatrogasaca i predloženih organizacijskih i tehničkih mjera, mogu se izvesti slijedeći zaključci :

• Područje Općine Čaglin predstavlja jedan požarni sektor iz čijeg se centra može intervenirati u propisanom roku do najudaljenijih naseljenih točaka računajući od vremena dojave do početka vatrogasne intervencije.

• Dobrovoljno vatrogasno društvo Čaglin zadovoljava sve uvjete koji su potrebni za područje Općine Čaglin, i ima potreban broj operativnih članova i tehnike za potpunu autonomnost u gašenju požara na svom području

• Potrebno je Odlukom Općinskog vijeća Općine Čaglin odrediti vatrogasnu postrojbu DVD-a Čaglin za središnju vatrogasnu postrojbu koje će u svom sastavu imati jednog profesionalnog vatrogasca Požeške javne vatrogasne postrojbe kojoj je uz gradove i općine Pleternica (6 vatrogasaca), Pakrac(3) Lipik (2) Kutjevo (2), Velika (2), Jakšić (1), Brestovac (2) Čaglin (1) jedan od suosnivača i općina Čaglin, koji ispunjava uvjete propisane zakonom o vatrogastvu čl. 21. i 20 dobrovoljnih vatrogasaca koji zadovoljavaju sve odredbe propisane člankom 22. Zakona o vatrogastvu, i područje odgovornosti biti će joj cijela općina Čaglin sa svim naseljima.

Sve pripadnike središnje vatrogasne postrojbe potrebno je opremiti sukladno pravilniku o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnih postrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije pripadnici vatrogasne postrojbe (NN 31/11).

Za područje koje administrativno pripada Općini Čaglin potrebno je donijeti Plan zaštite od požara, na temelju ove Procjene ugroženosti i pozitivnih propisa iz područja Zaštite od požara i vatrogastva, provedbom kojega će se osigurati odgovarajuća razina zaštite od požara



Stranica 55

6. POPIS KORIŠTENIH PROPISA I LITERATURE

Zakon o zaštiti na radu ("NN" br. 59/96.; 94/96.; 114/03.; 86/08. I 75/09.)

Zakon o zaštiti od požara ("NN" br. 92/10)

Zakon o vatrogastvu ("NN" br. 139/04.; 174 /04.; 38/09. i 80/10. )

Zakon o prostornom uređenju i gradnji ("NN" br. 76/07.; 38/09. i 55/11.“)

Zakon o prostornom planiranju ("NN" br. 34/91.; 61/91.; 49/92. i 14/94. )

Zakon o zaštiti okoliša ("NN" br. 110/07)

Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima ("NN" br. 108/95. I 56/10.)

Zakon o prijevozu opasnih tvari ("NN" br. 79/07. )

Zakon o šumama ("NN" br. 140/05.; 82/06.; 129/08.; 80/10. i 124/10)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu ("NN" br. 20/18)

Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije ("NN" br. 35/94.; 110/05. I 28/10.)

Pravilnik o sadržaju plana zaštite od požara i tehnološke eksplozije ("NN" br. 51/12.)

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe ("NN" br. 35/94 ; 55/94.i 142/03)

Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara ("NN" br. 62/ 94 i 32/97)

Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (“NN” 93/08.)

Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu visokih objekata za gašenje požara ("SL" br. 7/84) primjenjuje se temeljem Zakona o preuzimanju saveznih propisa ("NN" br. 53/91.)

Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara ("NN" br. 08/06.)

Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama („NN 87/08“)

Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja ("NN" br. 146/05.)

Pravilnik o osnovama organ. vatrogasnih postrojbi na teritoriji RH ("NN" br. 61 /94)

Pravilnik o minimumu tehničke opreme i sredstava vatrogasnih postrojbi ("NN" br. 43/95).

Pravilnik o tehničkim zahtjevima za zaštitnu i drugu osobnu opremu koju pripadnici vatrogasnih postrojbi koriste prilikom vatrogasne intervencije ( NN 31 /11.)

Pravilnik o zaštiti šuma od požara ("NN" br. 26/03).

Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom ("NN" br. 123/97).

Z. Šmejkal: "Uređaji, oprema i sredstva za gašenje požara", Zagreb 1991. god

S. Marjanovic, G. Spehar: "Vatrogasna taktika i taktičke vježbe"

S. Marjanovic: "Protupožarna preventiva"

Drugi zakonski i podzakonski propisi, te odluke i drugi propisi doneseni su po tijelima lokalne uprave i samouprave.

Tehničke smjernice za preventivnu zaštitu od požara TRVB 100, TRVB 125 i TRVB 1216 s obrazloženjem



Stranica 56

7. NUMERIČKI I GRAFIČKI PRILOZI

Prilozi: Pregled šireg područja Općine Čaglin sa susjednim naseljima Pregledna karta " prometnica" sadrži prikaz:

• državnih cesta

• županijskih cesta

• lokalnih cesta

• nerazvrstanih cesta

• cesta po šumskim područjima

• šumske površine po stupnjevima opasnosti

• mjesta smještaja opreme i sredstava za gašenje požara (DVD-a)

Pregledna karta " energetike " sadrži prikaz:

• magistralnih i distributivnih plinovoda

• magistralnih i distributivnih vodovoda

• bunara, vodotoka, rijeka i jezera

• važnijih elektroenergetskih objekata

PROJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA Š OPĆINA ČAGLIN › mobesproracuni... · širenje požara, no...

Documents

Transcript of PROJENA UGROŽENOSTI OD POŽARA Š OPĆINA ČAGLIN › mobesproracuni... · širenje požara, no...