1

Tekija d.o.o.za obavljanje vodnih usluga,

34000 Požega, Vodovodna 1

PROJEKTNI ZADATAK

za izradu

NOVELACIJE

STUDIJE IZVODLJIVOSTI

I APLIKACIJE ZA PRIJAVU PROJEKTA

IZGRADNJA

SUSTAVA ODVODNJE

I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA

AGLOMERACIJE POŽEGA

Požega, veljača 2014

2

Sadržaj 1. UVOD ................................................................................................................................. 3

2. POSTOJEĆE STANJE ISPORUKE VODNIH USLUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ 3

3. FINANCIJSKI INSTRUMENTI EUROPSKE UNIJE ...................................................... 4

4. CILJEVI UGOVORA I TRAŽENI REZULTATI ............................................................. 4

4.1. Ciljevi .......................................................................................................................... 4

4.2. Traženi rezultati ........................................................................................................... 4

5. OPIS POSLA ...................................................................................................................... 5

5.1. Općenito ....................................................................................................................... 5

5.2. Novelacija Studije izvodljivosti ................................................................................... 6

5.3. Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije propisana obveza PUO i Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu .......................................................................................... 6

5.4. Izrada Aplikacije .......................................................................................................... 7

5.5. Pomoć u postupku prihvaćanja prijave Projekta ......................................................... 8

6. OPĆE ODGOVORNOSTI .................................................................................................. 8

7. ROKOVI ............................................................................................................................. 8

8. DOKUMENTACIJA .......................................................................................................... 9

9. METODOLOGIJA I ORGANIZACIJA RADA ................................................................ 9

9.1. Projektni tim Naručitelja ............................................................................................. 9

9.2. Stručnost ...................................................................................................................... 9

9.3. Stručne revizije .......................................................................................................... 10

9.4. Sastanci ...................................................................................................................... 10

9.5. Ostale relevantne informacije .................................................................................... 10

10. PRILOG – TEHNIČKI OPIS .................................................................................... 11

3

1. UVOD

Republika Hrvatska je postala punopravna članica Europske Unije 01.07.2013. godine. Kod toga je posebno značajno da je Republika Hrvatska u procesu pristupanja Europskoj Uniji morala uskladiti nacionalno zakonodavstvo sa zakonodavstvom Europske Unije u području zaštite okoliša i upravljanja vodama. Na taj način postaje jasna i obveza ispunjavanja svih zahtjeva koji proizlaze iz usklađivanja sa pravnom stečevinom Europske Unije. Kao država članica Europske Unije, Republika Hrvatska ostvaruje pravo pristupa sredstvima iz Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda Europske Unije. Osnovna namjena spomenutih sredstava je osiguranje financijske pomoći u ispunjavanju zahtjeva koji proizlaze iz zakonodavstva Europske Unije koje je Hrvatska preuzela u svoje nacionalno zakonodavstvo, odnosno iz pristupnog ugovora koji je potpisan pri stupanju u Europsku Uniju.

2. POSTOJEĆE STANJE ISPORUKE VODNIH USLUGA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Osnovni cilj vodnoga gospodarstva istaknut u Strategiji upravljanja vodama (NN 91/2008) jest postizanje cjelovitog i usklađenog vodnog režima na državnom teritoriju i na oba vodna područja (Dunavskom i Jadranskom), a što uključuje: - osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za vodoopskrbu stanovništva, - osiguranje potrebnih količina vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske

namjene, - zaštitu ljudi i materijalnih dobara od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja voda, - postizanje i očuvanje dobrog stanja voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava. U postupku usklađivanja zakonodavstva sa pravnom stečevinom Europske Unije, Republika Hrvatska je usvojila novi Zakon o vodama i Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva kojima je uređeno područje upravljanja vodama i propisano donošenje niza podzakonskih akata (uredbi i pravilnika) kojima se detaljnije razrađuje uređenje vodnoga gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Javna vodoopskrba i javna odvodnja obavljaju se kao javna služba i prema Zakonu o vodama (NN 153/2009, 130/2011 i 56/2013) jedinice lokalne samouprave su dužne osigurati obavljanje tih djelatnosti na svome području. Temeljni dokumenti Europske Unije kojima se uređuje područje javne vodoopskrbe i javne odvodnje su Direktiva Vijeća 1998/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju i Direktiva Vijeća 91/271/EEZ o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Kako bi osigurala provođenje usklađenja sa spomenutim direktivama, Vlada Republike Hrvatske donijela je Plan provedbe vodno-komunalnih direktiva (studeni 2010.) u kojem je opisano stanje isporuke vodnih usluga u vrijeme i neposredno nakon pregovora Republike Hrvatske i Europske Komisije u poglavlju 27 – Zaštita okoliša. Plan provedbe vodno-komunalnih direktiva dao je prikaz stanja na teritoriju Republike Hrvatske grupirajući naselja u vodoopskrbna područja i aglomeracije kao osnovne jedinice za isporuku vodnih usluga. Jedno ili više vodoopskrbnih područja i jedna ili više aglomeracija čini uslužno područje.Republika Hrvatska je u postupku donošenja podzakonskog akta kojim će se definirati uslužna područja i njihove granice. Planom provedbe vodno-komunalnih direktiva i Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (kojim je hrvatsko zakonodavstvo usklađeno sa Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda) definirani su zahtjevi za prikupljanjem, odvodnjom i pročišćavanjem otpadnih voda koji se moraju ispuniti prema sljedećoj dinamici: - Za aglomeracije veće od 15.000 ES – do 31.12.2018. - Za aglomeracije veličine 10.000-15.000 ES – do 31.12.2020.

4

- Za aglomeracije veće od 2.000 ES – do 31.12.2023. Kroz navedene rokove je na određeni način definiran i prioritet ulaganja u komunalne vodne građevine kojima se osigurava usklađenje sa Direktivom o pročišćvanju komunalnih otpadnih voda. S obzirom na financijsku zahtjevnost i potrebna velika novčana sredstva za usklađenje sa Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda, Republika Hrvatska je usmjerila napor u ostvarivanju mogućnosti korištenja sredstava Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU kroz pripremu studijske i projektne dokumentacije potrebne za prijavu projekata za korištenje spomenutih sredstava.

3. FINANCIJSKI INSTRUMENTI EUROPSKE UNIJE

Republika Hrvatska kao država kandidatkinja za pristup Europskoj Uniji, bila je uključena u financijski instrument Europske komisije IPA (Instrument for Pre-Accession Assistance). IPA (EC 1085/2006 od 17.7.06.). Danom pristupa Europskoj uniji ovaj financijski instrument je za Republiku Hrvatsku zamijenjen pravom pristupa Strukturnim i Kohezijskom fondu EU. Prije davanja financijskih sredstava na raspolaganje za pojedinačne projekte, Europska komisija traži niz nacionalnih programskih dokumenata, počevši od strateških dokumenata, pa sve do tzv. Operativnog programa. Operativni program „Zaštita okoliša“ je programski dokument za apsorpciju EU sredstava dodijeljenih Hrvatskoj za provedbu kohezijske politike Europske unije u sektoru zaštite okoliša za sedmogodišnje programsko razdoblje. Operativni program „Zaštita okoliša“ za programsko razdbolje 2014-2020 je u fazi donošenja.

4. CILJEVI UGOVORA I TRAŽENI REZULTATI

Priprema i provedba infrastrukturnih projekata ključna je za postizanje ciljeva Strategije upravljanjavodama, obveza proizašlih iz usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s europskim, povlačenje sredstava pretpristupnih, Strukturnih i Kohezijskog fonda Europske Unije.

4.1. Ciljevi Cilj ovog Ugovora je: - novelirati izrađenu Studiju izvodljivosti sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

aglomeracije Požega, - novelirati analizu troškova i koristi sustava odvodnje i pročišćvanja otpadnih voda

aglomeracije Požega, - izraditi Elaborat zaštite okoliša sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

aglomeracije Požega, - izraditi Elaborat utjecaja zahvata na ekološku mrežu sustava odvodnje i pročišćavanja

otpadnih voda aglomeracije Požega i - izraditi Aplikaciju za prijavu projekta prema fondovima Europske Unije.

4.2. Traženi rezultati Konačni rezultat svih aktivnosti predviđenih ovim projektnim zadatkom je: - novelirana Studija izvodljivosti - novelirana analiza troškova i koristi - izrađen Elaborat zaštite okoliša - izrađen Elaborat utjecaja zahvata na ekološku mrežu - izrađena Aplikacija za financiranje projekta putem fondova EU.

5

Novelacija Studije izvodljivosti i Aplikacija moraju biti napravljeni kao cjelovit dokument, zajedno sa svim potrebnim podlogama, dodacima i dokumentacijom, u skladu sa zahtjevima Europske Unije, uz istovremeno uvažavanje relevantnih dokumenata, naročito Regulative EC 1083/2006 o općim uvjetima ERDF, ESF i CF, Regulative EC 1828/2006 o uvjetima provedbe Regulative EC 1083/2006, te Vodiča Europske Unije za analizu troškova i koristi investicijskih projekata (lipanj 2008.). Obzirom da je sa 2014. godinom nastupilo novo programsko razdoblje, nova sedmogodišnja „financijska perspektiva“, moguće je donošenje novih regulativa kojima će se urediti korištenje Strukturnih i Kohezijskog fonda EU pa to potencijalni ponuditelj treba imati na umu i biti spreman u okviru izrade novelacije Studije izvodljivosti usvojiti moguće promjene regulative.

Aplikacija sadržava sve relevantne administrativne, tehničke, ekološke, ekonomske i financijske podatke vezane uz projekt. Uz pravilno ispunjen obrazac za prijavu potrebno je priložiti svu prateću dokumentaciju traženu Aplikacijskim obrascem.

5. OPIS POSLA

5.1. Općenito

U Prilogu ovog projektnog zadataka priložen je tehnički opis projekta, uključujući područje obuhvata, osnovne podatke, opis postojećeg stanja vodoopsrkbe i odvodnje na području projekta, probleme, popis dostupnih planova i tehničke dokumentacije, itd. Tehnički opis sa prilozima je informativni pregled za korektniju procjenu opsega radova i aktivnosti koje Konzultant mora obaviti tijekom realizacije projektnog zadatka.

Konzultantov osnovni zadatak nije ponovna izrada Studije izvodljivosti i Aplikacije već je dužan uskladiti postojeću Studiju izvodljivosti i Aplikaciju s najnovijim podacima, nadopuniti ih, predložiti eventualno potrebne izmjene i poboljšati ako je potrebno samo radi ostvarenja cilja projekta.

Konzultant će imati puni pristup do raspoložive postojeće dokumentacije, koju treba kritički procijeniti i dopuniti gdje je to potrebno kako bi se mogli izraditi traženi dokumenti sukladno uvjetima i vodičima koje traži Europska unija, a koji su potrebni radi uspješnog završetka izrade Studije izvodljivosti i Aplikacije.

Prilikom prezentacije informacija i izrade traženih dokumenata, Konzultant je dužan pridržavati se uvjeta koje propisuju vodiči Europske unije, a posebice Vodič za analizu troškova i koristi investicijskih projekata iz lipnja 2008. godine, koji se nalazi na Internet stranicama EK. Struktura Studije izvodljivosti treba slijediti Vodič, a sadržaj Studije bi trebao odgovarati sadržaju koji je definiran u prilogu „J“ Vodiča. Uz spomenuti Vodič, Konzultant će koristiti Vodič za analizu troškova i koristi vodno-komunalnih projekata u Republici Hrvatskoj (Ministarstvo poljoprivrede) i upute JASPERS-a (Joint Assistance to Support Projects in European Regions) za analizu troškova i koristi u sektoru vodoopskrbe i odvodnje.

Aplikacija će sadržavati sve relevantne administrativne, tehničke, ekološke, ekonomske i financijske podatke vezane uz ovaj projekt. Uz pravilno ispunjen obrazac za prijavu potrebno je priložiti svu prateću dokumentaciju traženu Aplikacijskim obrascem.

Osim novelacije Studije izvodljivosti i izrade Aplikacije potrebno je i pratiti njihovo usvajanje od strane nadležnih nacionalnih tijela odgovornih za ocjenu i prihvaćanje ovih dokumenata. Svi komentari, zahtjevi za objašnjenjima i ispravcima koji će biti postavljeni od nadležnih nacionalnih tijela radi konačnog usvajanja ovih dokumenata, i osiguranja financiranja iz Kohezijskog fonda trebaju biti obrađeni i sukladno njima potrebno je izraditi ispravke novelirane Studije izvodljivosti i Aplikacije.

6

Da bi se postigao ukupni cilj Konzultant će provesti sljedeće aktivnosti:

5.2. Novelacija Studije izvodljivosti

Konzultant treba pomoću opcijske analize definirati konačan obuhvat aglomeracije i dokazati da je takav obuhvat optimalan.

Također je potrebno novelirati podatke iz postojeće Studije s relevantnim podacima iz 2013. godine, obzirom da je prošloviše od godinu dana od izrade Studije izvodljivosti (podaci o potrošnji vode, financijskom stanju isporučitelja vodnih usluga, podaci o novoizgrađenim objektima).

Strukturu i sadržaj novelirane Studije izvodljivosti potrebno je izraditi u skladu s Vodičem za analizu troškova i koristi investicijskih projekata, objavljenom u lipnju 2008., posebno Dodatku „J“ tog dokumenta.

Novelirana Studija izvodljivosti mora biti cjeloviti dokument koji između ostalog sadrži sljedeće:

• Kratki pregled Studije (predmet projekta, ciljevi projekta, kratki opis korištene metodologije, glavni rezultati analize u studiji);

• Analiza postojećeg stanja i definiranje potreba (razvoj sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje);

• Definiranje obuhvata aglomeracije i koncepcijsko rješenje sustava javne vodoopskrbe i sustava javne odvodnje;

• Predložena tehničko-tehnološka rješenja s procjenom troškova investicija;

• Ocjena stanja i uspješnosti isporučitelja vodnih usluga;

• Kratkoročni plan razvoja (predmet prijave);

• Plan provedbe i nabave;

• Financijsku analizu i Analizu troškova i koristi (uključuje i analizu priuštivosti cijena vodnih usluga, izračun tzv. „financijskog jaza“ za argumentiranje prijave prema fondovima EU i analizu osjetljivosti i rizika)

5.3. Mjere zaštite okoliša za zahvate za koje nije propisana obveza PUO i Ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu

Sve Aplikacije za pomoć putem EU fondova moraju sadržavati “ocjenu utjecaja na okoliš sličnu ocjenikoja je predviđena Direktivom Vijeda 85/337/EEC, izmijenjenu i dopunjenu 97/11/EC” (Direktiva o ocjeni utjecaja na okoliš, EIA). Aplikacije trebaju biti usklađene sa zahtjevima Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/2013), odnosno moraju imati rješenje da je projekt prihvatljiv za okoliš ili odluku/rješenje da nije potrebna procjena utjecaja na okoliš. Prijedlozi projekata moraju biti usklađeni sa zahtjevima Zakona o zaštiti prirode (NN 80/2013)kojima se utvrđuje prihvatljivost vezano uz ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Za mjere zaštite okoliša za zahvate za koje Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13) nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, a kojima se utvrđuje prihvatljivost zahvata s obzirom na utjecaj na okoliš, konzultant je dužan izraditi Elaborat zaštite okoliša te ishoditi Potvrdu nadležnog tijela da su mjere određene elaboratom sukladne načelima zaštite okoliša. Konzultant je također dužan sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13) i Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu (NN 118/09) izraditi Elaborat utjecaja zahvat na ekološku mrežu, te provesti postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Uz to treba ishoditi akt nadležnog tijela o

7

provedenoj Ocjeni prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Ekološkom mrežom u smislu Zakona o zaštiti prirode smatraju se područja Natura 2000. U slučaju izmjene, dopune ili novih zakonskih propisa iz područja zaštite okoliša i prirode, konzultant je dužan uvrstiti sve promjene temeljem zakona i podzakonskih propisa na snazi.

5.4. Izrada Aplikacije

Potrebno je nadopuniti sve nedostajuće dijelove iz Aplikacije, uključujući sve potrebne anekse.

Konzultant će izraditi Aplikaciju za prijavu projekta, te provjeriti sve potrebne priloge, sukladno zahtjevima EU definiranim u Regulativi EC 1083/2006 o općim uvjetima ERDF, ESF i CF, Regulative EC 1828/2006 o uvjetima provedbe Regulative EC 1083/2006, te Vodiču Europske Unije za analizu troškova i koristi investicijskih projekata (lipanj 2008.) za prijavu projekata za sufinanciranje putem EU kohezijskog fonda.

Također je potrebno provjeriti postojeće priloge te po potrebi pripremiti i priložiti sve potrebne priloge koji se traže uz samu Aplikaciju.

Konzultant će temeljem već izrađene Aplikacije izraditi aplikaciju za prijavu projekta temeljem obrasca prijave „Major project - request for confirmation of assistance under articles 39 to 41 of regulation (EC) no 1083/2006. European regional development fund / cohesion fund”.

Aplikacija treba obuhvatiti sljedeće točke:

A. Adrese i reference

B. Detaljan opis projekta

C. Rezultate Studije izvodljivosti

D. Vremenska dinamika

E. Analiza troškova i koristi

F. Analiza utjecaja na okoliš

G. Opravdanje za javnu kontribuciju

H. Financijski plan

I. Sukladnost s politikama EU i zakonima

J. Odobrenje od nadležne nacionalne institucije

Prilog I: Rješenje nadležnog javnopravnog tijela za monitoring lokacija važnih za očuvanje prirode – Natura 2000

Prilog II: Analiza troškova i koristi

Prilog III: Studija izvodljivosti (Sažetak & Cijeli dokument)

Prilog IV: Elaborat utjecaja na okoliš

Prilog V: Kopije relevantnih odluka, dozvola i druge dokumentacije s engleskim prijevodom

Prilog VI: Karte

Konzultant će predati Naručitelju kompletni paket dokumenta koji će se predati na postupak prihvaćanja. Aplikacijski paket treba biti napravljen u svemu prema zahtjevima i kriterijima potrebnim za prijavu projekta putem EU Kohezijskog fonda.

8

5.5. Pomoć u postupku prihvaćanja prijave Projekta

Izrađena/novelirana Studija izvodljivosti i Aplikacija trebaju proći nacionalni postupak prihvaćanja, odnosno odobrenja za prijavu povlačenja sredstava iz Kohezijskog fonda. Tijekom ovog postupka od strane stručne revizije odnosno recenzije (točka 9.3 ovog zadatka) i nadležnih državnih tijela može se zatražiti dostavljanje određenih dopunskih informacija, izrada nadopuna, izmjena i drugo.

Konzultant će u okviru ovog zadatka napraviti tražene izmjene i/ili dopune Studije izvodljivosti i Aplikacije, pružiti potrebna pojašnjenja, te pomoći Naručitelju u procesu prijave putem sudjelovanja i organiziranja prezentacije projekta za potrebe prijave, davanje stručno - tehničke pomoći u svim pitanjima vezanim uz prijavu i koordinaciju aktivnosti radi osiguranja uspješnog odobrenja izrađenih dokumenata. Cilj je osigurati sve potrebno za uspješno okončanje postupka prijave koji će rezultirati pozitivnom ocjenom i prihvaćanjem projekta za njegovo sufinanciranje iz Strukturnih fondova ili Kohezijskog fonda.

6. OPĆE ODGOVORNOSTI

Po potpisu Ugovora, Konzultant će potpisati Izjavu o povjerljivosti koja će Konzultanta vezati na tajnost svih osjetljivih informacija i saznanja do kojih može doći tijekom izvedbe Ugovora.

7. ROKOVI

Osim osiguranja krajnjeg roka Konzultant je dužan osigurati završetak pojedinih aktivnosti i isporučiti traženu dokumentaciju i izvještaje kako slijedi:

Dinamika realizacije Ugovora (vrijeme od dana potpisa Ugovora):

1. Uvodno izvješće 1 mj.

2. Radna verzija Studije izvodljivosti, Elaborat zaštite okoliša i Elaborat utjecaja na ekološku mrežu 3 mj.

3. Konačna verzija Studije izvodljivosti 4 mj.

4. Radna verzija Aplikacije 4 mj.

5. Konačna verzija Aplikacije 5 mj.

6. Suradnja u postupku prihvaćanja Prijave projekta 12 mj.

Krajnji rok za dovršenje svih aktivnosti po ovom projektu je 12 mjeseci od dana potpisa ugovora.

Rok pod rednim brojem 6 je indikativan i označava krajnji rok za koji se pretpostavlja da će biti dovoljan za okončanje postupka prihvaćanja i prijave projekta. Rok može biti i kraći ovisno o zahtjevima nacionalnog postupka prihvaćanja. Konzultant je dužan obaviti tražene izmjene odmah nakon dobivanja naloga od strane naručitelja bez obzira na planirani krajnji rok.

9

8. DOKUMENTACIJA

Konzultant je dužan osigurati slijedeći broj primjeraka

1. Uvodnog izvještaj ......................................... 6 kom. otisnuto i uvezano;6 kom. digitalno

2. Radne verzije Studije Izvodljivosti ........... 6 kom. otisnuto i uvezano; 6 kom. digitalno

3. Konačne verzije Studije Izvodljivosti ............ 6 kom. otisnuto i uvezano;6 kom. digitalno

4. Radne verzije Aplikacije............................ 6 kom. otisnuto i uvezano; 6 kom. digitalno

5. Konačne verzije Aplikacije ....................... 12 kom. otisnuto i uvezano; 12 kom. digitalno

6. Završnogi izvještaja...................................... 6 kom. otisnuto i uvezano;6 kom. digitalno

Sva dokumentacija treba biti izrađena na hrvatskom jeziku. Konačnu verziju Studije izvodljivosti te konačnu verziju Aplikacije potrebno je izraditi i na engleskom jeziku i to svaku u 12 primjeraka otisnutu i uvezanu, zajedno s 12 digitalnih primjeraka. Konzultant u cijenu svoje usluge mora uračunati i troškove prijevoda.Otisnuta i uvezana dokumentacija i digitalna verzija moraju biti identične i trebaju omogućiti da se iz elektroničke verzije po potrebi mogu dobiti i dodatni primjerci u svemu jednaki kao i otisnuti primjerak. Digitalna verzija mora biti napravljena u PDF formatu. Osim PDF formata Konzultant će osigurati i dostaviti Naručitelju kompletnu dokumentaciju u izvornim formatima programa u kojima su napravljeni koji će se moći mijenjati i nadopunjavati od strane Naručitelja. Po završetku Konzultant će izraditi Završni izvještaj o obavljenom poslu i dostaviti ga

Naručitelju.

9. METODOLOGIJA I ORGANIZACIJA RADA

9.1. Projektni tim Naručitelja

Naručitelj je za potrebe praćenja projekta osnovao Projektni tim. Dužnost je Konzultanta usko surađivati s Projektnim timom, osigurati stalan kontakt s Naručiteljem i promptno biti u stanju napraviti eventualne korekcije na izrađenim dokumentima.

Projektni tim pomoći će Konzultantu u pribavljanju potrebnih podloga, organizaciji radnih sastanaka, eventualnih prezentacija, kao i osiguranju potrebnih revizija. Projektni tim Naručitelja osigurat će i ostalu potrebnu potporu Konzultantu u realizaciji Ugovora. Naručitelj se obvezuje dostaviti Konzultantu potrebne ulazne podatke i podloge (s kojim Naručitelj raspolaže) za realizaciju projekta, kao i osigurati potrebne kontakte kod isporučitelja vodne usluge, kao i u jedinici lokalne samouprave pri prikupljanju potrebnih informacija radi obavljanja potrebnih aktivnosti na projektu.

9.2. Stručnost

Kako se radi o visokospecijaliziranoj usluzi koju mora pružiti, Konzultant mora imati u svom timu osobe koje imaju iskustva u izradi Studija izvodljivosti i Aplikacija, kao i u postupku apliciranja projekta koje je Europska komisija prihvatila za sufinanciranje putem IPA, Kohezijskog ili Strukturnog fonda, a odnosi se na sličnu vrstu projekta kao i predmetni projekt.

10

9.3. Stručne revizije

Po završetku izrade radne verzije novelirane Studije izvodljivosti Konzultant će je predati Naručitelju. Naručitelj će organizirati stručnu reviziju odnosno recenziju izrađene Studije, kao i njezino prihvaćanje.

U konačnoj verziji Studije izvodljivosti Konzultant će postupiti po zaključcima revizije. Konačna verzija Studije proći će i postupak prihvaćanja od Naručitelja.

Nakon prihvaćanja Studije izvodljivosti, Izvoditelj će izraditi radnu verziju Aplikacije s prilozima. Postupak prihvaćanja Aplikacije identičan je postupku usvajanja Studije izvodljivosti.

9.4. Sastanci

Konzultant je dužan prisustvovati na radnim sastancima koji će se održavati tijekom realizacije Ugovora, a na koje će ga pozvati Naručitelj. Također, Konzultant je dužan prisustvovati i aktivno sudjelovati na prezentacijama pojedinih faza projekta (vidi dinamiku 1-6). Konzultant će za potrebe sastanka sudjelovati u pripremi potrebnih dokumenata i prezentacija, sudjelovati na njima, te prezentirati svoj rad i projekt.

9.5. Ostale relevantne informacije

Konzultant je dužan surađivati s izrađivačima do sada izrađene tehničke dokumentacije i dokumentacije čija izrada je u tijeku, a koja je relevantna za izradu predmetne dokumentacije iz ovog Projektnog zadatka te sudjelovati na radnim sastancima sukladno traženju Naručitelja. Projektni tim Naručitelja osigurat će odgovarajuće kontakte s izrađivačem projektno – tehničke dokumentacije. Obzirom da se ove aktivnosti obavljaju u isto vrijeme koordinacija je neophodna. Rezultat rada svih mora biti istoznačnost svih ulaznih podatka i rezultata.

Naručitelj će, na zahtjev Konzultanta, staviti na raspolaganje svu do sada izrađenu projektnu dokumentaciju.

11

Identifikacijska kartica projekta

Tekija d.o.o. za obavljanje vodnih djelatnosti,

34000 Požega, Vodovodna 1

10. PRILOG – TEHNIČKI OPIS

Kartica projekta – opis sustava kao prilog Projektnom zadatku

Požega, veljača 2014

12

Naziv projekta: Aglomeracija Požega Lokacija: Grad Požega, dio općine Brestovac i dio općine Velika. Općenito o projektu

- Stanovništvo,

Studijom izvodljivosti za izgradnju sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Požege su bili analizirani podaci popisa od 1971. do 2011. godine. Analiza je napravljena za jedinice lokalne samouprave (Grad Požega te općine Brestovac i Velika) te naselja koja bi se mogla priključiti na sustav odvodnje Požega. Analiza je pokazala da je veći dio područja imao konstantan rast stanovnika (osim općine Brestovac) do 1991. godine.

Do 2041. godine predviđa se blagi pad broja stanovništva na navedenom području sa sadašnjih Np = 33 946 (2011. g.) do predviđenih Nk = 33 545 stanovnika.

- Lokacija,

Grad Požega je sjedište Požeško-slavonske županije koja se nalazi u sjeverno-istočnom dijelu Republike Hrvatske. Gradovi Kutjevo, Pleternica i Požega, te općine Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika čine geografsku cjelinu često nazivanu Požeština. To je područje Požeške kotline omeđeno planinama: Psunj, Papuk, Krndija, Dilj i Požeška Gora.

Pojam "Aglomeracija Požega" obuhvaća područje koje se odnosi na naselja grada Požege, te općine Velika i Brestovac koje gravitiraju Požeškom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

Reljef je podjeljen na dva osnovna tipa. Centralni dio su nizine uz rijeku Orljavu i Londžu. U središnjem dijelu kotline nadmorske visine se kreću od 150 – 200 m.n.m. Okolni dio su obronci Papuka Krndije, Psunja, Požeške gore i Dilja s vrhovima od 450 do 980 m.n.m. Požeško-slavonska županije pripada malom slivu rijeka Orljava-Londža koji pripada slivu rijeke Save.

- Trenutno stanje planiranja Izrađena je Studija izvodljivosti: Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Požege (“Hidroprojekt-ing” – Zagreb, rujan 2012.g. )

Postojeće stanje odvodnjei pročišćavanja otpadnih voda

Požeški sustav odvodnje je generalno mješovitog tipa, ali egzistiraju i dijelovi sa razdjelnim načinom odvodnje, tj. izvedene su samo sanitarne kanalizacije (cca 15 km) te i cca 4 km oborinske kanalizacije. To je najveći i najstariji sustav odvodnje u Požeško-slavonskoj županiji. Počeci izgradnje datiraju od 1914. godine, a izgrađeno je cca 130 km kanala, te se može tvrditi da je unutar grada Požege sustav izgrađen u obimu od cca 97%. Obzirom na konfiguraciju terena, slivno područje podijeljeno je na slivove: kolektor Česma, Sjeverni kolektor, Južni kolektor i Glavni kolektor.

Kanalizacijska mreža je izgrađena od različitih cijevnih materijala (betonske cijevi dužine 1,0 m' spoja na pero i utor, betonske cijevi dužine 2,0 m' spoja na kolčak s gumenom brtvom, azbestcementne cijevi sa spojnicama i gumenim brtvama, plastične cijevi od PVC-a spoja na kolčak s gumenom brtvom) i velikog raspona dimenzija (okrugli profili od 200 mm do 1200 mm i jajoliki profili od 300/450 mm do 600/900 mm).

13

Glavni kolektor izgrađen je u duljini od 3,22 km, od betonskih i azbestcementnih cijevi.

Sjeverni kolektor je dužine 3,17 km, a izveden je od betonskih cijevi. Također je izveden sifonski prijelaz ispod rijeke Orljave i spojen na transportni kolektor koji završava na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

Kolektor Česma izgrađen je u dužini od 1,25 km, a Južni u dužini od 1,2 km od betonskih cijevi.

Transportni kolektor je dužine 2,55 km, od betonskih cijevi, i završava na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Vidovci.

Prema evidenciji Tekije d.o.o. za obavljanje vodnih djelatnosti, na postojećem kanalskom sustavu izvedeno je cca 6900 priključaka, a procjenjuje se da je priključeno cca 24000 ES-a.

Postojeći kanalizacijski sustav, osim na naselje/grad Požegu, prostire se i na dio naselja Vidovci, Alagince Mihaljevce, Nove Mihaljevce, Golobrdce, Novi Štitnjak, Emovački Lug, Drškovce i Novo Selo.

Na postojećem sustavu izgrađene su i u funkciji je 5 crpnih stanica za sanitarne otpadne vode. Na mješovitoj kanalizaciji izvedeno je 10 kišnih preljeva sa ispustom u vodotoke, te 5 preljeva/ispusta na oborinskoj kanalizaciji.

Do sada je, na lokaciji Vidovci kraj Požege, izgrađena prva faza uređaja koji obuhvaća prethodno mehaničko pročišćavanje (gruba i fina rešetka, pjeskolov i mastolov. Postojeći kapacitet uređaja za pročišćavanje iskazan je u veličini od 33500 ES-a, odnosno 5000 m3/dan. Recipijent pročišćenih otpadnih voda je rijeka Orljava, a otpad sa uređaja se za sada odlaže na deponiju Vinogradine.

Buduće stanje odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

Generalna koncepcija odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda šireg područja Požege definirana je Studijom zaštite voda Požeško-slavonske županije (2008. godina). Za dugoročno razdoblje planirano je da na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Požegi budu priključena slijedeća naselja:

Grad Požega: Alaginci, Bankovci, Donji Emovci, Drškovci, Emovački Lug, Golobrdci, Gornji Emovci, Komušina, Krivaj, Kunovci, Marindvor, Mihaljevci, Novi Mihaljevci, Novi Štitnjak, Novo Selo, Požega, Seoci, Štitnjak, Vidovci (dio naselja).

Općina Brestovac: Brestovac, Busnovi, Daranovci, Donji Gučani, Dolac, Gornji Gučani, Ivandol, Nurkovac, Zakorenje, Završje.

Općina Velika: Antunovac, Trenkovo, Trnovac.

Razvoj planiranog sustava odvodnje i pročišćavanje teći će postepeno i kroz duže vremensko razdoblje. Stoga je predviđeno da će u 1. fazi razvoja sustava na zajednički uređaj za pročišćavanje otpadnih voda biti priključena slijedeća naselja:

Grad Požega: Alaginci, Donji Emovci, Drškovci, Emovački Lug, Golobrdci, Gornji Emovci, Mihaljevci, Novi Mihaljevci, Novi Štitnjak, Novo Selo, Požega, Vidovci (dio naselja).

Općina Brestovac: Brestovac, Dolac, Nurkovac, Završje.

Općina Velika: Antunovac, Trenkovo, Trnovac

Planovi razvitka sustava odvodnje i pročišćavanja grada Požege prvenstveno se odnose na izgradnju II. faze uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, dok ostala naselja u aglomeraciji Požega većinom imaju riješenu vodoopskrbu i odvodnju u sklopu sustava odvodnje i pročišćavanja grada Požege. Prvom fazom studije obuhvaćene su građevine najvećeg prioriteta:

1. Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Požega (II. i III. stupanj pročišćavanja)

2. Magistralni vodovod Velika - Požega

3. Rekonstrukcije postojećeg sustava odvodnje Požege

14

Planovi razvitka vodoopskrbnog sustava Požeštine predviđaju izgradnju odgovarajuće vodoopskrbne mreže (magistralni i spojni cjevovodi) koja bi povezala glavna crpilišta/izvorišta s najvećim centrima potrošnje. Daljnje unapređenje sustava koje je predviđeno kao prva faza dogradnje sustava uključuje rekonstrukciju starog postojećeg magistralnog azbestcementnog cjevovoda Požega – Velika dužine cca 14 776m što je potrebno radi poboljšanja vodoopskrbe u južnom dijelu vodoopskrbnog sustava Požeštine.

Vodoopskrba Požeštine - kratki opis postojećeg stanja

- Postojeća infrastruktura,

Postojeći vodoopskrbni sustav Požeštine pokriva područje tri grada (Požega, Pleternica i Kutjevo),

te pet općina (Brestovac, Čaglin, Jakšić, Kaptol i Velika). To je distributivno područje pod nadležnošću poduzeća "Tekija" d.o.o. za obavljanje vodnih usluga iz Požege, a vodoopskrbni sustav pokriva veliki dio naselja svih gradova i općina.

- Postotak stanovništva priključen na sustav opskrbe pitkom vodom,

Prema broju stanovnika pokrivenost vodoopskrbnim sustavom na području Požeštine iznosi oko 78% stanovništva. Na predmetnom području je stanje priključenosti sljedeće :

- grad Požega 91%, - grad Kutjevo 73%, - grad Pleternica 57%, - općina Jakšić 54%, - općina Velika 91%, - općina Kaptol 64%, - općina Brestovac 61%, - općina Čaglin 75%.

- Opis postojećeg vodoopskrbnog sustava Požeštine

Regionalni vodoopskrbni sustav Požeštine kombiniranog je tipa, gravitacijsko-tlačni. Čine ga tri crpilišta, dva izvorišta i jedan površinski zahvat. Kao jedinstveni tehnički sustav povezuje sve jedinice lokalne samouprave na području Požetine.

Okosnicu vodoopskrbnog sustava čini vodovod grada Požege sa svojim crpilištima "Luke" i "Zapadno Polje", izvorištima/kaptažama i zahvatima Sražemanke, Veličanke i Kutjevačke rike na južnim broncima Papuka i Krndije, vodospremnicima "Sv.Vid" (3.000 m3), te "Glavica" (2.500 m3) i "Pleternica" (2.000 m3). Magistralni cjevovodi koji povezuju glavne objekte (izvorišta i vodospremnike) te veća naselja protežu se smjerom istok-zapad i sjever-jug. Ukupna dužina transportnih i distributivnih cjevovoda je cca 500 km.

Kapaciteti postojećih crpilišta i izvorišta kreću se od 170 l/s do 310 l/s ovisno o dobu godine i hidrološkim karakteristikama godine, tako da se u ljetnim mjesecima osjeća manjak vode a pogotovo u sušnim godinama. Kakvoća sirove vode na brdskim izvorištima zadovoljava uvjete važećeg Zakona o vodi za ljudsku potrošnju NN56/13 i važećeg pravilnika i uz potrebno kloriranje se direktno upušta u sustav. Na crpilištima u aluviju rijeke Orljave u sirovoj vodi je povećana prisutnost mangana (prvenstveno na crpilištu "Luke"), pa se vrši demanganizacija, nakon čega vode i iz ovih crpilišta zadovoljavaju uvjete važećeg Zakona o vodi za ljudsku potrošnju NN56/13 i važećeg pravilnika.

15

Najveći dio postojeće vodoopskrbne mreže izgrađen je iz azbestno cementnih cijevi, lijevano-željeznih, zatim slijede PVC i ductil vodovodne cijevi, a postoje i cjevovodi od ostalih materijala.

Vodoopskrbni sustav Čaglina je tijekom 2003. godine spojen s regionalnim sustavom Požeštine, pa se sa svoja dva izvorišta ("Radaškovac" i "Gložje") može smatrati dijelom regionalnog sustava. Uz regionalni vodopskrbni sustav Požeštine postoji niz malih samostalnih lokalnih vodovodnih sustava s kaptažama izvorišta izdašnosti od 0,5 do 5,0 l/s. Samostalni vodoopskrbni sustavi su dugoročno planirani kao dio regionalnog sustava: Paka, Sovski Dol, Djedina Rijeka, Brodski Brđani i Orljavac.

16

SHEMATSKI PRIKAZ VODOOPSKRBNOG SUSTAVA POŽEŠTINE

17

Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda Požeštine - kratki opis postojećeg stanja

- Postojeća infrastruktura

Na području Požeštine izgradnja kanalizacijskih sustava i uređaja za pročišćavanje daleko zaostaje za izgradnjom vodoopskrbnih sustava. Odvodnja otpadnih i oborinskih voda riješena je većim ili manjim dijelom u gradovima Požega, Pleternica i Kutjevo, te općinskim središtima Velika, Kaptol i Jakšić.

U Požegi je izgrađen i centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda i to tek za prvi stupanj (mehaničko pročišćavanje).

Pored toga izgrađen su manji zasebni sustavi u Hrnjevcu Vetovu, Ovčari, Rajsavcu, Kaptolu, Bertelovcima i Eminovcima.

Kod većine perifernih naselja odvodnja otpadnih voda riješena je putem sabirnih i septičkih jama iz kojih se otpadne vode prelijevaju u vodotoke i dreniraju u podzemlje.

- Postotak stanovništva priključen na sustav javne odvodnje

Priključenost stanovništva na sustave odvodnje u prosjeku je nezadovoljavajuća: 59%, što je slično prosjeku u Republici Hrvatskoj. Postotci priključenosti: Sustav odvodnje i pročišćavanja Požega: 91% Sustav odvodnje Brestovac: 5% Sustav odvodnje Pleternica: 36% Sustav odvodnje i pročišćavanja Jakšić: 63% Sustav odvodnje Velika: 38% Sustav odvodnje i pročišćavanja Kaptol: 15% Sustav odvodnje Kutjevo: 43% Sustav odvodnje Čaglin: 5%.

- Opis postojećeg sustava odvodnje

Sustav odvodnje i pročišćavanja Požega: Sa kanalizacijskim sustavom su pokrivena većina naselja grada Požege (Požega, Drškovci, Novo Selo, Donji Emovci, Emovački Lug, Gornji Emovci, Novi Štitnjak, Golobrdci, Mihaljevci, Novi Mihaljevci, Alaginci te Vidovci) i s time je omogućena priključenost gotovo 92% stanovnika na tom području. Osim toga, sustav se proširuje i na područje općine Brestovac (Završje, Nurkovac, Brestovac i Dolac). Izgrađena kanalska mreža je manjim dijelom mješovitog tipa (Požega) dok je većim dijelom razdjelonog tipa, a otpadne vode se dovode do centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Vidovci. Požeški sustav odvodnje je najveći i najstariji sustav odvodnje u županiji. Izgradnja datira od 1914. godine, izgrađeno je 195 km kanalske mreže.

Sustav odvodnje Pleternica: Izgrađena kanalska mreža je mješovitog tipa, a otpadne vode se ispuštaju na više mjesta direktno u rijeku Orljavu. U tijeku je izgradnja glavnog kolektora koji neće riješiti problem tereta, već će ga odvesti do predviđene lokacije budućeg uređaja. U tijeku je izrada projektno-studijske dokumentacije sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Pleternica. Sustav odvodnje i pročišćavanja Jakšić:Izgrađena kanalska mreža je mješovitog tipa, a otpadne vode se ispuštaju preko taložnika na 5 mjesta u pritoke vodotoka Vetovka i Vrbova, u Vetovku na dva

18

mjesta i u rijeku Orljavu. Potrebno je još koncipirati dugoročni razvoj sustava odvodnje, sa time da će se vode iz naselja Jakšić odvesti na Pleternički uređaj za pročišćavanje otpadnih voda što je predviđeno projektno-studijskom dokumentacijom aglomeracije Pleternica. Naselja Bertelovci, Eminovci te Radnovac-Rajsavac imaju riješene zasebe sustave odvodnje s pripadajućim malim uređajima biodisk tehnologije.

Sustav odvodnje Velika: Izgrađena kanalska mreža je mješovitog tipa, a otpadne vode se ispuštaju direktno u vodotok Veličanka. Studijom zaštite voda je predviđena izgradnja uređaja za pročišćavanje, dok bi naselja Antunovac, Trnovac i Trenkovo bila priključena na CUPOV Požega u sklopu aglomeracije Požega.

Sustav odvodnje i pročišćavanja Kaptol: Kanalizacijska mreža je većinom izgrađena u naselju Kaptol s pripadajući uređajem za pročišćavanje otpadnih voda. Odvodnja ostalih naselja općine Kaptol za sada je riješena putem sabirnih i septičkih jama iz kojih se otpadne vode prelijevaju u vodotoke i dreniraju u podzemlje. Sustav odvodnje Kutjevo: Područje je karakterizirano sa decentraliziranom rješavanje odvodnje sa obzirom da je postoje čak 4 manja sustava u gradu Kutjevo: Kutjevo, Hrnjevac, Ovčare i Vetovo. Izgrađena kanalska mreža je mješovitog tipa. U naseljima Kutjevo i Vetovo se otpadne vode ispuštaju preko taložnika u vodotoke (potrebno je izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda) dok sustavi Ovčare i Hrnjevac već imaju svoje vlasite uređaje koji temelje na biodisk tehnologiji.

Sustav odvodnje Čaglin: U samom mjestu Čaglin kanalizacija je u izradi te je predviđen uređaj za

pročišćavanje otpadnih voda.

19

SHEMATSKI PRIKAZ AGLOMERACIJE POŽEGA

20

Relevantna prostorno – planska i projektno – tehnička dokumentacija

1) "Prostorni plan Požeško-slavonske županije" 2) "Prostorni plan uređenja Grada Požege" 3) "STUDIJA ZAŠTITE VODA POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE"; Hidroprojekt-ing Zagreb, lipanj 2008. god. 4) "STUDIJA RAZVITKA VODOOPSKRBE NA PODRUČJU POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE"; Hidroprojekt-ing Zagreb, srpanj 2008. god. 5) "CENTRALNI UREĐAJ ZA PROČŠĆAVANJE OTPADNIH VODA GRADA POŽEGE, I. Etapa 2. faza, glavni projekt"; Hidroprojekt-ing Zagreb, prosinac 2009. god. 6) "Kanalizacijski sustav Grada Požega, Optimalizacija – III. faza, završni elaborat"; Eko-mlaz.dm, Novska, siječanj 2010. god. 7) "STUDIJA IZVODLJIVOSTI: IZGRADNJA SUSTAVA ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA POŽEGE"; Hidroprojekt-ing Zagreb, rujan 2012. god. 8) MAGISTRALNI VODOVOD VELIKA-POŽEGA / SRPANJ, 2013./, Idejni projekt H-IDP-13-1362, "Hidroelektra-Projekt" d.o.o., Zagreb. 9) Odvodnja naselja Trenkovo, Trnovac i Antunovac – općina Velika, idejni projekt – u izradi, Eko-mlaz.dm, Novska

Navedena dokumentacija je raspoloživa u Tekiji d.o.o.

Razvojni planovi

"Studija zaštite voda Požeško-slavonske županije"; Hidroprojekt-ing Zagreb, lipanj 2008. god. i "Studija razvitka vodoopskrbe na području Požeško-slavonske županije"; Hidroprojekt-ing Zagreb, srpanj 2008. god. za plansko razdoblje do 2031. godine, te "Studija izvodljivosti: Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda Požege"; Hidroprojekt-ing Zagreb, rujan 2012. god. za plansko razdoblje do 2041. godine, predstavljaju dugoročne razvojne planske dokumente područja vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda kao i zaštite resursa površinskih i podzemnih voda cjelokupnog područja. Izrađene studije daju osnovna koncepcijska rješenja vodoopskrbe i odvodnje svih gradova i naselja na području županije po načelu održivog razvoja sustava uz osiguranje alternativnih pravaca gdje je to moguće, te osnovu za sustavno provođenje zaštite voda na predmetnom području. Definiraju prioritete u razvoju i općenito daju podlogu za sve daljnje aktivnosti na izradi projektne dokumentacije.

U Požegi, veljača 2014.

Direktor:

Ante Kolić,dipl.ing.