Projekt ukupnog razvoja - Grad Buje · prioriteti, mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti....
Transcript of Projekt ukupnog razvoja - Grad Buje · prioriteti, mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti....
Grad Buje
Projekt ukupnog razvoja
Buje, lipanj 2009.
Izrada Projekta ukupnog razvoja:
TVRTKA: «Eurokonzalting»obrt za izradu investicijskih studija
Adresa: Mletačka 6, 52100 PulaTelefon: 052 544 825 AUTORI: Davor Škrtić
Ivan PuhSanja Beletić AlbertiniJasna Starčić
Telefon/GSM: 098 992 2002 NAZNAKE O ODGOVORNOSTI: Polazni podaci u analizi područja grada
Buja temelje se na statističkim podacima nadležnih institucija. Planirane aktivnosti razvoja temelje se nadosadašnjim iskustvima na području grada, metodologiji najbolje prakse razvoja jedinica lokalne samouprave na nacionalnom i europskom području te potrebama lokalne zajednice. Značajan dio aktivnosti rezultat je izvornih ideja i iskustva djelatnika tvrtke. Vizija i temeljne smjernice razvoja Projekta postavljeni su od strane vodećihljudi Grada Buja.
NAZNAKE O JAVNOSTI PODATAKA: Podaci predočeni u Projektu ukupnog razvoja javne su naravi. Isti su namijenjeni osobama zaduženim za realizaciju razvojnih ciljeva i pojedinih projektnih aktivnosti te građanima na uvid kao polazna osnova za stvaranje novih razvojnih ideja i projekata. Metodologija izrade Projekta ukupnog razvoja dio je izvorne metodologije tvrtke i zaštićena je autorskim pravima i pravima tvrtke.
Buje su za nas bile centar svijeta. Tu su bile kancelarije i kotarski
sud, tu se sudilo, odlučivalo, određivale cijene; tu su se održavale nove
proslave, uz velik potrošak boja i zastava.
Stigao sam u samu zoru, znojan, utruđenih nogu, jer se grad uzavreo
navrh jedne uzvisine, i naši su stari s pravom pjevali «Sta Buie in
sentinela dal monte suo zentil».
Prošao sam fontanu i krenuo starom ulicom gdje stoji stup svetog
Sebastijana; već su se vidjeli ljudi na polju, dok su se drugi spuštali u
dolinu na sapima malih i crnih magaraca po kojima je to mjesto poznato.
Fulvio Tomizza, Materada, 1960. Cit.
Riječ autora
Projekt ukupnog razvoja (PUR) grada Buja izlaže mnoštvo ideja, projekata, prijedloga
i zadataka. Postepenim, sustavnim i aktivnim realiziranjem istih Buje bi u razdoblju od
sljedećih 5 godina trebao postati značajno razvijeniji grad s puno većim brojem
posjetitelja ali i zadovoljnih stanovnika.
Strateške ciljeve i viziju odredio je tim ljudi koji rade i žive u ovome gradu. Tvrtka
Eurokonzalting pokušala je detaljno prenijeti želje građana u ovaj dokument te ga
uobličiti u što jednostavniju formu kako bi se aktivnosti mogle lako pratiti i provoditi.
U prvom dijelu dokumenta nalazi se sažeta analiza strateških ciljeva razvoja Istre,
odnosno ciljevi ROP-a (Regionalnog operativnog plana) Istarske županije i detaljna
analiza područja grada Buja. Sljede vizija i strateški ciljevi razvoja grada Buja te
prioriteti, mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti.
Grad je spreman za početak provođenja strateškog plana. Za provedbu ideja
potrebno je djelomično reorganizirati, restrukturirati i nadopuniti odjele te detaljno
snimiti određene situacije.
Gradska uprava s realizacijom PUR-a postaje pravi generator pozitivnih promjena i
poticatelj aktivnih projekata.
Stvoriti će se novi načini razvoja poduzetništva, poljoprivrede i turizma, a bolje će se
provoditi i socijalna zaštita. Zaštita okoliša postati će izvor prihoda, a ekološko
promišljanje dugoročno će se pozitivno odraziti na bilancu svakog kućanstva.
Usklađivanje razvoja gospodarstva, infrastrukture, obrazovanja, međunarodnih
odnosa, kulture i zaštite okoliša dovesti će do pozitivnih promjena koje će se
nadograđivati jedna na drugu. Praćenjem ovog dinamičnog dokumenta i provodeći
ga u stvarne pothvate potencirati će se razvoj. U svakoj je aktivnosti važno prožeti
istarski i lokalni identitet.
Standard i kvaliteta života realizacijom projekata progresivno će rasti. Pokretačko
gorivo koje će isto provoditi je motivacija građana, potpomognuta usmjeravanjem na
nove mogućnosti uz prikazivanje krajnjeg cilja ili vizije grada Buja:
Grad Buje je središte regionalnog značaja, organizator i inicijator razvojnih promjena
na širem lokalnom području.
Revitalizirano je povijesno središte i infrastrukturno opremljeno građevinsko područje.
Realizirana su kapitalna ulaganja u građevine od kulturnog i drugog društvenog
značaja za stanovništvo grada.
Stvoreni su preduvjeti za visoki standard života stanovnika.
Osim Grada veliku ulogu u ostvarenju vizije grada, a samim time i Projekta ukupnog
razvoja imaju građani, poduzetnici, a osobito mladi ljudi.
Grad Buje je grad velikih mogućnosti, bogate kulturne i prirodne baštine s velikim
gospodarskim potencijalom.
U stvaranju ovog dokumenta čija izrada je trajala nešto više od godinu dana, osim
Gradske uprave Grada Buja i našeg tima sudjelovali su i Ministarstvo regionalnog
razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo mora prometa i
infrastrukture, Istarska županija, Turistička zajednica grada Buja, Hrvatske vode,
Državni zavod za statistiku, Centar za socijalnu skrb grada Buja, Ured državne
uprave u Istarskoj županiji, Hrvatska gospodarska komora, Obrtnička komora
Bujštine, Pučko otvoreno učilište, osnovne i srednje škole grada Buja te druge
institucije.
Ovim putem svima se zahvaljujem na suradnji, danim podacima i sugestijama.
Sadržaj:
Dio I.
A Analiza, trendovi i SWOT matrica....................................................................... 1
1. Strateški razvoj Istarske županije....................................................................... 2
2. Analiza postojeće situacije na području grada Buja........................................... 5
2.1 Obilježja grada Buja………........................................................................... 5
2.2 Geografski položaj........................................................................................ 7
2.3 Prirodni resursi i okoliš................................................................................. 9
Šume............................................................................................................ 9
Poljoprivredno zemljište................................................................................ 10
Mineralne sirovine........................................................................................ 10
Vodne površine............................................................................................. 11
Prirodne vrijednosti....................................................................................... 13
More............................................................................................................. 14
2.4 Stanovništvo................................................................................................. 14
Naseljena mjesta na području grada Buja.................................................... 16
Struktura nezaposlenih................................................................................. 18
2.5 Prometna i ostala povezanost...................................................................... 18
Cestovni promet........................................................................................... 18
Nova trasa Istarskog Y................................................................................. 19
Pomorski promet.......................................................................................... 20
Ostale vrste infrastrukturne povezanosti na području grada........................ 20
Telekomunikacije.......................................................................................... 20
Elektroenergetika.......................................................................................... 20
Web stranice................................................................................................. 21
2.6 Gospodarstvo............................................................................................... 21
Opći okviri..................................................................................................... 21
Poslovne zone na području grada................................................................ 34
Ostale gospodarske zone na području grada Buja....................................... 35
Obrtništvo..................................................................................................... 37
Slobodna zona Buje..................................................................................... 38
Prerađivačka industrija................................................................................. 38
Trgovina........................................................................................................ 39
Graditeljstvo.................................................................................................. 39
Turizam......................................................................................................... 39
Poljoprivreda................................................................................................. 42
Zaključna razmatranja.................................................................................. 49
2.7 Infrastruktura................................................................................................ 50
Elektroenergetika ..................................................................................... 50
Plinoopskrba................................................................................................. 50
Vodoopskrba................................................................................................ 51
Odvodnja...................................................................................................... 52
Groblja.......................................................................................................... 54
2.8 Obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb...................................................... 55
Predškolski odgoj......................................................................................... 55
Osnovnoškolsko obrazovanje....................................................................... 56
Srednjoškolsko obrazovanje......................................................................... 57
Pučko otvoreno učilište Buje........................................................................ 60
2.9 Zdravstvo i socijalna skrb............................................................................ 61
2.10 Civilno društvo............................................................................................ 63
2.11 Kultura i kulturna baština............................................................................ 66
2.12 Sport........................................................................................................... 76
2.13 Analiza proračuna....................................................................................... 78
3. Trendovi na regionalnoj i međunarodnoj razini................................................... 86
3.1 Trendovi na europskoj razini........................................................................ 86
Gospodarski trendovi................................................................................... 86
Trendovi na tržištu rada EU.......................................................................... 86
Potražnja za visoko obrazovanima............................................................... 87
Ugrožen socijalni sustav............................................................................... 87
Novi odnos snaga......................................................................................... 87
Fondovi Europske Unije............................................................................... 88
3.2 Trendovi na nacionalnoj razini...................................................................... 89
Opći trendovi................................................................................................ 89
Infrastrukturni projekti na nacionalnoj razini................................................ 89
Projekti i poticajne mjere u gospodarstvu na nacionalnoj razini.................. 90
3.3. Trendovi na području Istarske županije....................................................... 91
Gospodarski trendovi................................................................................... 91
Trendovi u gradnji infrastrukture i prometne veze....................................... 92
3.4. Trendovi na lokalnoj razini........................................................................... 92
Gospodarski trendovi................................................................................... 92
4. SWOT analiza grada Buja.................................................................................. 94
5. Vizija grada Buja…………………………………………………………................. 107
6. Misija Grada Buja kao institucije........................................................................ 107
B Strateški ciljevi.................................................................................................... 108
Strateški cilj 1. Konkurentno gospodarstvo bazirano na razvoju malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma............................................ 109
Prioritet 1.1. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje
preduvijeta za rast ulaganja u gospodarstvo.................................. 113
Prioritet 1.2. Izgradnja, opremanje i promocija poduzetničkih zona................... 126
Prioritet 1.3. Poticanje ulaganja stranih investitora............................................. 134
Prioritet 1.4. Razvoj proizvodnje i proizvodnih djelatnosti.................................. 146
Prioritet 1.5. Razvoj inovacija............................................................................. 150
Prioritet 1.6. Unaprijeđenje i promocija turizma i turističke ponude.................... 160
Prioritet 1.7. Razvoj proizvodnje hrane,poljoprivrede i seoskog prostora........... 173
Dio II.
Strateški cilj 2. Unaprijeđenje kvalitete života, obrazovnog sustava i razvoj
civilnog društva............................................................................... 201
Prioritet 2.1. Poboljšanje i razvoj društvene, obrazovne, kulturne
infrastrukture i sporta.................................................................... 208
Prioritet 2.2. Jačanje ljudskih potencijala i razvoj ljudskih resursa..................... 213
Prioritet 2.3. Razvoj informacijskog društva……………………………................ 224
Prioritet 2.4. Razvoj civilnog društva……………………………………................ 228
Prioritet 2.5. Povećanje stupnja zdravstvene i socijalne zaštite…………........... 233
Prioritet 2.6. Očuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja i razvoj
multikulturalnosti............................................................................ 242
Strateški cilj 3. Međugradska i prekogranična suradnja te razvoj
pograničnog područja....................................................................
255
Prioritet 3.1. Očuvanje prirode i okoliša zajedničkim rješavanjem
određenih problema i zahtjeva...................................................... 259
Prioritet 3.2. Poticanje proizvodnih, poljoprivrednih i turističkih poduzeća
na suradnju i promociju................................................................. 264
Prioritet 3.3. Razvoj kulturnih manifestacija za ruralno stanovništvo.................. 273
Prioritet 3.4. Razvoj zajedničkih ljudskih potencijala.......................................... 281
Prioritet 3.5. Uključenost Buja u europske projekte............... 285
Strateški cilj 4. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore
gospodarskom razvoju i kvaliteti života.........................................
292
Prioritet 4.1. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture……......... 295
Prioritet 4.2. Uspostava integriranog sustava gospodarenja okolišem……........ 304
Prioritet 4.3. Razvoj grada Buja kao energetski efikasnog grada....................... 312
Prioritet 4.4. Izgradnja integriranog sustava gospodarenja otpadom…….......... 319
Prioritet 4.5. Izgradnja i unapređenje sustava vodoopskrbe………................... 328
Prioritet 4.6. Izgradnja i unapređenje sustava odvodnje…………...................... 337
Prioritet 4.7. Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja...... 345
Prioritet 4.8. Razvoj sustava zaštite i spašavanja ljudstva i imovine……........... 353
Strateški cilj 5. Ravnomjerni razvoj teritorija...........................................................
362
Prioritet 5.1. Razvoj pograničnog područja......................................................... 367
Prioritet 5.2. Razvoj područja Gornje Bujštine (Momjanština)............................ 372
Prioritet 5.3. Razvoj pomorskog područja........................................................... 377
Prioritet 5.4. Razvoj naselja Buje........................................................................ 386
Prioritet 5.5. Razvoj istočnog dijela Buja, područja Krasice…………………...... 392
Dio III.
C Strateški razvojni projekti ................................................................................... 398
Projekt 1. Organizacija javnog prijevoza na području grada.............................. 400
Projekt 2. Strategija energetske efikasnosti...................................................... 405
Projekt 3. Razvoj golfa na području grada Buja................................................. 412
Projekt 4. Organizacija etno sela....................................................................... 422
Projekt 5. Obnova Momjanskog kaštela Rota.................................................... 429
Projekt 6. Razvoj poljoprivrede........................................................................... 433
Projekt 6.1 Strategija razvoja maslinarstva na području grada.......................... 435
Projekt 6.2 Strategija razvoja vinarstva na Bujštini............................................. 438
Projekt 6.3 Sajam maslinovog ulja i vina............................................................ 441
Projekt 7. Proširenje groblja............................................................................... 449
Projekt 8. Sklapanje partnerstva s europskim gradovima, institucijama i
poslovnim subjektima............................................................................. 452
Projekt 9. Parenzana…………………………………………................................ 456
Projekt 10. Inovacije........................................................................................... 460
Projekt 11. Osnivanje vlastite subvencionirane kreditne linije i informiranje
MSP o povoljnim uvjetima financiranja................................................. 464
Projekt 12. Heliodrom......................................................................................... 467
Projekt 13. Izrada strategije razvoja obrazovanja............................................... 472
Projekt 14. Razvoj poslovnih zona..................................................................... 476
D Dinamika realizacije aktivnosti strateških ciljeva i strateških projekata............... 479
Dinamika realizacije aktivnosti strateških ciljeva................................................ 480
Dinamika realizacije aktivnosti strateških projekata........................................... 505
A Analiza, trendovi i SWOT matrica
2
1. Strateški razvoj Istarske županije
Grad Buje čini sjeverozapadni dio Istarske županije. Na području grada dva su
granična prijelaza, najsjevernija morska luka u Istri smještena je upravo na području
Buja. Buje daje vrhunske autohtone proizvode, vino i maslinovo ulje. Zajednički
suživot i poštovanje na području grada našlo je stanovništvo 10 različitih narodnosti.
Multikulturalnost na ovom području pokazuje otvorenost i prihvaćanje kvalitetnih
ideja.
«Projekt ukupnog razvoja grada Buja» približava grad Buje «Regionalnom
operativnom planu». ROP utječe na PUR i obrnuto. ROP utječe na Buje dajući mu
ideje vodilje i smjernice za posebne strateške ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti. Iz
istih je razloga važno spomenuti viziju i ciljeve Istarske županije sadržane u ROP-u.
Vizija Istarske županije prema ROP-u
Razvojna vizija Istarske županije: Istarska županija je moderna, otvorena i
gospodarski konkurentna regija, prepoznatljive kulturne i prirodne baštine, visokog
društvenog standarda u okvirima uravnoteženog i održivog razvoja.
Strateški razvojni ciljevi Istarske županije prema ROP-u:
Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo
Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard
Strateški cilj 3: Uravnotežen i održiv razvoj
Strateški cilj 4: Prepoznatljivost istarskog identiteta
Strateški cilj 1 - Konkurentno gospodarstvo
Konkurentnost je najvažniji gospodarski cilj Istarske županije. Glavna vodilja za
Istarsku županiju u okviru ovog cilja je multisektorski razvoj s naglaskom na čiste
industrije, turizam i poljoprivredu autohtonih dobara.
Postizanje konkurentnosti Istarske županije proizići će:
a) razvojem malog i srednjeg poduzetništva, stvaranjem preduvijeta za ulaganje u
gospodarstvo,
3
b) razvojem i primjenom novih tehnologija, inovacija i znanja (informacijskih i
komunikacijskih),
c) globalno prepoznatljivim turizmom sa produljenim vremenom boravka posjetitelja
i izvan sezone,
d) poljoprivredom i razvojem ribarstva organiziranim u proizvodnom sektoru
visokokvalitetnih brendiranih proizvoda,
e) maksimalnom zaštitom okoliša u proizvodnim procesima zbog opredjeljenja za
proizvodnju organskih proizvoda i turizma.
Strateški cilj 2- Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard
Ulaganje u ljudske resurse, znanje i obrazovanje put je ka konkurentnosti, visokim
tehnologijama i inovacijama. Razvojna strategija podrazumijeva ulaganje u
obrazovanje:
a) osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje
b) cjeloživotno obrazovanje
c) usklađenje obrazovanja s potrebama gospodarstva
Obrazovanje je preduvijet za uspjeh gospodarstva. Usklađen sustav omogućuje
visoku zaposlenost, postojanje i korištenje znanja i iskustva u upravljanju razvojem.
Razvijeno i obrazovano civilno društvo omogućuje učinkovito i participativno
upravljanje. Za ovakvu promjenu potrebno je opredjeljenje zajednice za visok stupanj
zdravstvene i socijalne zaštite.
Strateški cilj 3 – Uravnotežen i održiv razvoj
Ekološki održiv razvoj je preduvjet za ostvarenje kvalitetnog života. Istarska županija
opredijelila se za prostorno uravnoteženje gospodarskog razvoja. Cilj je smanjiti
razvojne pritiske i opasne trendove na obalnom području, poticati i usmjeravati razvoj
u unutrašnjosti.
Suvremeni razvojni trendovi, način života i potrošnje zahtijeva kvalitetnu
infrastrukturu, osobito infrastrukturu sustava gospodarenja otpadom, sustava
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Isti sustavi podrazumijevaju očuvanje
okoliša.
4
Strateški cilj 4 - Prepoznatljivost istarskog identiteta
Identitet sve više postaje resurs nužan za razvoj.
Istarska kultura i prepoznatljivost trenutno su nedovoljno zapaženi. Uvrštavanje istog u
strateške ciljeve naglašava namjeru povećanja aktivnosti očuvanja, istraživanja i
promicanja, odnosno oživljavanja istarskog identiteta. Održavanje i korištenje
krajobrazne i kulturne baštine postati će mediji u funkciji razvoja istarske kulture i
tradicije, poticanja multikulturalizma i otvorenosti.
Njegovanje istarskog identiteta i prepoznatljivosti podrazumijeva nove poticaje na
kulturnim i obrazovnim poljima, segmentima međužupanijske, međuregionalne i
međunarodne suradnje te u realizaciji multikulturalnih projekata.
5
2. Analiza postojeće situacije na području grada Buja
2.1 Obilježja grada Buja
Područje grada Buja nalazi se na sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka i
Republike Hrvatske. Na području od 103,40 km2 živi okvirno 5.300 stanovnika. Grad
Buje je smješten između rijeka Mirne i Dragonje. Na sjeveru se prostiru brežuljci
Gornje Bujštine, a južno Jadransko more u Kanegri i Piranskom zaljevu, odnosno
Savudrijskoj vali.
Zajedno s Umagom, Novigradom, Oprtljem, Brtoniglom i Grožnjanom te brojnim
drugim mjestima i naseljima grad Buje čini Bujštinu.
Pejzaž je raznolik i bogat. Široki pojas na sjeveru geolozi nazivaju bujski krš ili
sedlasta (antiklinalna) zaravan Buja. Ovdje su česta uleknuća ili doline, pokrivene
crvenom zemljom, mjestimice miješanom sa ilovastim naslagama.
Prema dolini Mirne teren se lagano spušta prema ravnici koja se naginje do mora.
Pejzaž je ovdje obogaćen stepenastim terasama koje su zasađene vinovom lozom i
maslinom.
Blizina mora i kontinentalnog krajolika, raznolikost mediteranske i blage kontinentalne
klime, tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji, obrtu, industriji, lovstvu i turizmu, doline i
6
brda, netaknuta priroda, nepostojanje zagađivača okoline, blizina Pule, Rijeke, Kopra
i Trsta čine područje Grada Buje atraktivnim područjem istarskog poluotoka.
Grad Buje administrativno je, sudsko i školsko središte Bujštine.
U Bujama su smješteni:
- općinski sud sa gruntovnicom i katastrom,
- osnovne i srednje škole na hrvatskom i talijanskom nastavnom jeziku,
- odjel Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,
- županijski uredi,
- počasni konzulat Republike Italije,
- carinska ispostava i policijska postaja.
Zbog svoga strateškog položaja Grad Buje značajno je prometno čvorište
međunarodnog karaktera. Najviši red značenja ima cestovni pravac smjerom Pula-
Koper-Trst, sada magistralni cestovni pravac. Važan je spojni put kako za
povezivanje dviju susjednih republika tako i za povezivanje Republike Hrvatske sa
prometnom mrežom Zapadne Europe i obratno. Kroz područje grada prolazi i trasa
Istarskog ipsilona. Prva željeznička postaja je u Buzetu na hrvatskoj strani i u Kopru
na slovenskoj strani. U neposrednoj blizini nalaze se i aerodromi: «Portorož»
(Sečovlje, Slovenija), «Ronchi dei leghionari» (Trst, Italija) i Zračna luka Pula.
Samo naselje Buje smješteno je na vrhu brežuljka čija se slika javlja u povijesti kao
pojam istarskog krajolika - ograničenih formi dobro prilagođenih terenu, vizura i
silueta koje poštuju mjerilo ambijenta.
Župna crkva smještena je na gornjem trgu te uz druge građevine iz različitih
razdoblja svjedoči o povijesnoj i kulturnoj baštini Buja. Od središnjeg prostora
popločene ulice vode do kontrade te na donji trg odakle se vidik pruža do mora. Od
kraja XVIII. st. naselje se proširilo izvan obrambenih zidina i stvorilo nove četvrti koje
su danas trgovačka, upravna, kulturna, školska i sportska središta.
Područje grada prostire se na nekoliko brežuljaka. Podijeljeno je u nekoliko dijelova,
koji su povezani sporednim ili magistralnim cestama.
7
Dijelovi grada su:
- Sv. Sebastijan - najzapadniji dio i jedan od najmlađe izgrađenih dijelova grada,
- Brolo – nalazi se između Starog grada i Sv. Sebastijana,
- Stari grad – povijesno središte grada,
- Novi dio grada – novoizgrađeni dio koji čini sudsko, administrativno i političko
središte grada,
- Rudine – stambeni blok sagrađen sedamdesetih i osamdesetih godina,
- Školski brijeg – središte školstva na kojemu su smještene sve školske
ustanove, sportska dvorana i dom zdravlja,
- Monte Bašter – najistočniji dio grada blizu kojeg se nalazi gradsko groblje,
- Stanica – nastala kraj stare Austro-Ugarske željezničke stanice koja je ubrzo
postala gospodarski centar Buja.
Osim Buja područje obuhvaća i veća naselja Kaštel, Plovaniju, Momjan, Marušiće,
Krasicu i Kršete.
2.2 Geografski položaj
Grad Buje ima izgled nepravilnog trokuta izduženog prema pravcima istok i zapad.
Pogranični je grad koji graniči sa Republikom Slovenijom, odnosno Europskom
Unijom kako na moru tako i na kopnu. Smješten je na sjeverozapadnom dijelu
Istarskog poluotoka koji predstavlja i najsjeverniji dio Jadranskog mora.
Na sjeveru je oštro odijeljen od Republike Slovenije pretežito rijekom Dragonjom, na
istoku djelomično područjem potoka Bazuje od Općine Grožnjan, na jugozapadu od
Općine Brtonigla te na zapadu od Grada Umaga. Morski dio graniči sa Republikom
Slovenijom u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali.
Čitavo područje grada ima 10.033 ha ili 103,28 km2, od toga 594 ha građevinskog
zemljišta odnosno 5%. Od toga je izgrađeno 250 ha ili 2,5%. Područje grada
obuhvaća 18 naselja. Prema podacima koji se vode u katastru grad posjeduje visokih
63 ha vodenih površina izuzevši rijeku Dragonju i kanal Sv. Odorika. Najveći dio
područja čine poljoprivredne i šumske površine. Dužina morske granice (obale) iznosi
2,5 km.
8
Kod Kaštela i Plovanije nalaze se dva značajna međunarodna granična prijelaza s
Republikom Slovenijom.
Grad Buje pripada u središnje flišno područje (Siva Istra). Ima izraženu morfološku
dinamiku (flišni humci i udoline) veći broj stalnih i povremenih vodotoka, veliki broj
naselja i izdvojenih dijelova naselja uglavnom niskog vitaliteta i s niskim stupnjem
integriranosti prostora osim u neposrednom okruženju većih naselja.
Zbog konfiguracije tla, pogodne klime i laporasto-pješčanog sastava terena koji su
terasasti i izloženi suncu, područje Buja izvanredno je pogodno za uzgoj masline i
loze. Dvije su vrste tla koja obilježavaju ovaj prostor: crvenica i karbonatno tlo. Dva
su mediteransko-klimatski različita područja uzgoja maslina, rubno sjeverno područje
i tipično mediteransko.
Područni pojasevi crvene zemlje nataloženi na vapnenastu podlogu stvorili su
pašnjake, što je najvažniji preduvjet za razvoj stočarstva. Nanosi zemlje u dolinama
pogoduju uzgoju zeljastih kultura. Različitost i obilje mineralnih soli i organskih
elemenata stvaraju specifične okuse poljoprivrednim proizvodima: maslinovog ulja,
vina, meda, povrća, voća, mesa, divljači, gljiva, tartufa, sira i pršuta. Upravo zato su
isti proizvodi svjetski poznati i ocijenjeni kao proizvodi vrhunske kvalitete.
Za područje grada Buja značajna je velika osunčanost tijekom godine, okvirno 2.400
sunčanih sati. Prosječna godišnja temperatura iznosi 13ºC. Prosječna temperatura
najtoplijeg mjeseca srpnja iznosi 22ºC, najhladnijeg mjeseca siječnja 4ºC. Tijekom
godine prosječno padne okvirno 900 mm padalina/m2.
Izuzetan zemljopisni i prometni položaj predstavlja potencijal koji se može dodatno
iskoristiti formiranjem terminala te skladišnih i gospodarskih zona uz glavne prometne
pravce.
9
2.3 Prirodni resursi i okoliš
Temeljno prirodno obilježje područja grada Buja je raznovrsnost prirodnog pejzaža.
Razlikuje se zaravnjeni dio priobalja na sjeverozapadu i više brežuljkasto i brdovito
područje unutrašnjeg dijela (siva Istra). Područje se pretežito sastoji iz sedimenata
fliša, najčešće pješčenjaka i lapora, koji se lako troše, pa je izmodelirano bujičnim
tokovima i dijelom devastirano (klizišta i erozija).
Od prirodnih resursa najznačajnije su šume, mineralne sirovine, poljoprivredne
površine, more, vodne površine, geografsko prometni položaj, kulturne i prirodne
znamenitosti.
Šume
Do 1991. u posjedu šumskog gospodarstva bilo je 4 km2 zemljišta dok je trenutno
pod šumom 29 km2. Od ukupno 70 km2 poljoprivrednog zemljišta koje je još u
društvenom vlasništvu više od 55% čine šume i šumsko zemljište. Šumske površine
dijele se na šume gospodarske namjene, zaštitne šume, šume posebne namjene.
Područje je disperzivno pokriveno šumom. Manji šumski kompleksi gotovo su
ravnomjerno raspoređeni po cijelom teritoriju. Radi se o prirodnoj submediteranskoj
zimzelenoj vegetaciji (lovor, hrast crnika, bor, brnistra, ruj i drugo). Stanje šuma po
bonitetu ukazuje na prevladavanje III. i IV. bonitetnog razreda.
Područja koja su predviđena Prostornim planom kao šume mogu se koristiti isključivo
na način određen važećim zakonima i propisima iz oblasti šumarstva. Ne mogu se
graditi građevine, osim onih koje su dozvoljene važećim Zakonom o šumama.
Šume gospodarske namjene namijenjene su proizvodnji drva i drugih šumskih
proizvoda. Zaštitne šume karakterizira funkcija zaštite poljoprivrednog i drugog
zemljišta, voda, erozivnih zona, naselja i slično. Šume posebne namjene namijenjene
su prvenstveno za odmor i rekreaciju.
10
Poljoprivredno zemljište
Na području Buja poljoprivredne površine zauzimaju oko 4.400 ha, što čini oko 45%
ukupne površine grada Buja. Na vrijedno i osobito vrijedno obradivo tlo (oranice,
voćnjaci, maslinici, vinogradi) otpada oko 3.000 ha, tj. oko 30%. Na ostalo
poljoprivredno zemljište (livade i pašnjaci) oko 1.500 ha tj. oko 15%.
Područja osobito vrijednih obradivih tala namijenjena su isključivo obavljanju
poljoprivrednih djelatnosti. Tu se ne mogu graditi građevine osim potrebnih prometnih
građevina i građevina infrastrukture. Ostala vrijedna i obradiva tla namijenjena su
obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, s mogućnošću izgradnje farmi, vinogradarsko-
vinarskih i voćarskih pogona i sličnih građevina, postavljanja staklenika i plastenika,
kao i pratećih uređaja, naprava i slično, a sve u funkciji obavljanja poljoprivredne
djelatnosti.
Poljoprivredne površine na području Buja značajne su u prvom redu za intenzivno
vinogradarstvo i maslinarstvo, a zatim povrćarstvo.
Potencijali za intenzivnu poljorivrednu proizvodnju su poljoprivredne površine većih
cjelina, koje su ujedno najvrednije. Ta područja se nalaze južno i jugoistočno od
centra Buja. Većina ostalih poljoprivrednih površina locirana je u neposrednoj blizini
građevinskih područja, a to u velikom uvjetuje način korištenja i organiziranje
poljoprivredne proizvodnje.
Voćarska proizvodnja je ekstenzivna. Revitaliziraju se vinogradi i maslinici, sade se
novi. Povrće se uglavnom uzgaja na okućnicama i vrtovima na malim česticama.
Mineralne sirovine
Mineralne sirovine odnose se prvenstveno na eksploataciju kamena i to u području
kamenoloma Plovanija. U kamenolomu Plovanija omogućena je eksploatacija
tehničkog kamena do 2010. godine. Eksploatacija se odnosi samo na dio u kojem
proces eksploatacije još uvijek traje uz uvjet da se pristupi sanaciji područja na
kojemu je eksploatacija završena.
11
Eksploatacija se mora dovršiti do 2010. godine, a devastirano područje u cijelosti
sanirati do 2015. Nije moguće razvijati prateće djelatnosti pa ni sortiranje i obradu
kamena.
Vodne površine
Vodne površine su potoci, bujice, kanali i ostale stvarne vodne površine namijenjene
odvodnji oborinskih voda. Na području grada planirana su akumulacijska jezera i
retencije.
Tablica 1. Izvori vode na području Bujštine 1
OZNAKA NAZIV X_OBJ Y_OBJ Z_OBJ
IZVOR BULAŽBULAŽ (od Mlina prema Bužinima) 5393190,0000 5035830,0000 6,0000
BUŽINI IZVOR BUŽINI 5393500,0000 5035760,0000 5,0000IZVOR U ZAMBRATIJI IZVOR U ZAMBRATIJI 5390290,0000 5037450,0000 0,0000IZVOR JZ OD NASIPA DRAGON
IZVOR JZ OD NASIPA DRAGONJE 5390290,0000 5037370,0000 3,0000
IZVOR, UŠĆE DRAGONJE IZVOR, UŠĆE DRAGONJE 5390590,0000 5037090,0000 4,0000IZVOR KOD KOZARSKE FARME
IZVOR KOD KOZARSKE FARME 5391020,0000 5036840,0000 5,0000
IZVOR NA CESTI MLINI-BUŽI
IZVOR NA CESTI MLINI-BUŽINI 5392930,0000 5036000,0000 5,0000
GRABAR GRABAR 5394250,0000 5035670,0000 8,0000KAZETE KAZETE 5392750,0000 5033980,0000 112,0000ŠTERNA ŠTERNA 5392310,0000 5030130,0000 88,0000VERALDA VERALDA 5393680,0000 5027720,0000 117,0000NJIVINE NJIVINE 5394000,0000 5027010,0000 136,0000VINJAREZE VINJAREZE 5393760,0000 5030560,0000 135,0000IZVOR 800 m ZAPADNO OD BUJA
IZVOR 800 m ZAPADNO OD BUJA 5394200,0000 5030290,0000 165,0000
SAREZARI SAREZARI 5394710,0000 5030700,0000 110,0000FONTANON KALANDRIJA FONTANON KALANDRIJA 5392860,0000 5029900,0000 90,0000KONTARINI KONTARINI 5394300,0000 5029110,0000 129,0000SAN BARTOLO SAN BARTOLO 5396410,0000 5029030,0000 166,0000
BUŽINKABUŽINKA (kod Gornjih Baredina) 5394910,0000 5027430,0000 131,0000
REBRA REBRA 5395460,0000 5026760,0000 149,0000ŽABLJAK ŽABLJAK 5396160,0000 5026760,0000 152,0000MONTIŽEJA MONTIŽEJA 5396600,0000 5027380,0000 175,0000KOŠJAN KOŠJAN 5397670,0000 5027680,0000 204,0000
1 Izvor podataka: Hrvatske vode 2009. godina. X i Y su koordinate izvora, a Z je nadmorska
visina.
12
FONTANA FONTANA 5398380,0000 5027490,0000 237,0000BRAJDE BRAJDE (kod sela Bućaji) 5398350,0000 5026870,0000 152,0000IZVOR, BUĆAJI IZVOR, BUĆAJI 5398400,0000 5026710,0000 150,0000JUGOVCI JUGOVCI 5398580,0000 5026120,0000 175,0000BRŽINA BRŽINA (kod sela Jugovci) 5398540,0000 5025860,0000 148,0000RAŠNJAK RAŠNJAK 5398420,0000 5025640,0000 159,0000LOKVICA LOKVICA 5398170,0000 5025180,0000 198,0000LOZARI LOZARI 5397780,0000 5024570,0000 137,0000CERJAK CERJAK 5396790,0000 5025460,0000 150,0000PRTERSAN PRTERSAN 5396600,0000 5024760,0000 4,0000ŽLIB ŽLIB 5401910,0000 5033150,0000 390,0000PERILI PERILI 5401580,0000 5032270,0000 260,0000STRAN STRAN 5401430,0000 5031850,0000 282,0000ŠTINICE ŠTINICE 5400970,0000 5031800,0000 237,0000IZVOR IZVOR (Kod sela Mikorići) 5400460,0000 5032050,0000 245,0000KEVAC KEVAC 5400170,0000 5032760,0000 282,0000DRAMAC DRAMAC 5397640,0000 5033740,0000 92,0000FUNTANA FUNTANA 5398610,0000 5034500,0000 226,0000VELI VRH VELI VRH 5399290,0000 5034230,0000 261,0000MALI VRH MALI VRH 5399500,0000 5034130,0000 259,0000FUNTANELA FUNTANELA 5399330,0000 5033730,0000 260,0000POTOKO POTOKO 5398620,0000 5034130,0000 223,0000LUSIVAC LUSIVAC 5399780,0000 5033670,0000 190,0000TRSTENIK TRSTENIK 5399760,0000 5033620,0000 285,0000BREST BREST (kod OŠ Momjan) 5399780,0000 5033400,0000 280,0000ŠĆURAK ŠĆURAK 5400160,0000 5032770,0000 280,0000SVETI MAVRO SVETI MAVRO 5400680,0000 5033130,0000 330,0000IZVOR JZ OD SELA ŠKARJEVA
IZVOR JZ OD SELA ŠKARJEVAC 5401130,0000 5033910,0000 287,0000
BRAJDA BRAJDA (u selu Oskoruš) 5400980,0000 5034770,0000 298,0000BUZARATOVAC BUZARATOVAC (u Oskorušu) 5400930,0000 5034800,0000 285,0000STUDENAC STUDENAC 5401840,0000 5035530,0000 341,0000
BULAŽBULAŽ (sjeveroistočno od sela Oskoruš) 5401800,0000 5035490,0000 341,0000
RUŠAN RUŠAN 5402090,0000 5034460,0000 290,0000KORTIVI KORTIVI 5402700,0000 5035300,0000 372,0000PIKON PIKON 5402900,0000 5033870,0000 370,0000PARONI PARONI 5403150,0000 5033750,0000 335,0000BOZOJARI - ŠAVRIN BOZOJARI - ŠAVRIN 5403840,0000 5034220,0000 322,0000ŠĆURAK ŠĆURAK 5403830,0000 5034340,0000 321,0000FONTANA FONTANA 5403880,0000 5034880,0000 380,0000STUDENAC STUDENAC 5403490,0000 5034600,0000 360,0000BAREDE BAREDE(ispod sela Brič) 5403390,0000 5035200,0000 343,0000IZVOR SI OD CRKVE IZVOR SI OD CRKVE 5404130,0000 5035710,0000 280,0000IZVOR ZAPADNO OD SELA KUČ
IZVOR ZAPADNO OD SELA KUČIBREG 5404590,0000 5035570,0000 280,0000
ŽLIB ŽLIB 5405530,0000 5035530,0000 375,0000ŠTERNA ŠTERNA 5406000,0000 5035360,0000 417,0000BAZUJA BAZUJA (kod sela Kučibreg) 5406420,0000 5035080,0000 389,0000VRUJA VRUJA 5406700,0000 5034840,0000 389,0000VELA NJIVA VELA NJIVA 5406510,0000 5034730,0000 383,0000VRUJA VRUJA 5405870,0000 5034440,0000 420,0000
GABRIJELI GABRIJELI 5391950,0000 5036250,0000 20,0000
13
Prirodne vrijednosti
Cjelokupno područje grada Buja predstavlja izuzetnu i u značajnoj mjeri očuvanu
ambijentalnu vrijednost. Iste vrijednosti obuhvaćaju:
- povijesnu graditeljsku cjelinu
- arheološku baštinu
- povijesne sklopove i građevine
- etnološku baštinu
- područja zaštićenih dijelova prirode
Važna je i očuvanost prirodnih vrijednosti, osobito šuma, zaštićenih područja i rijeka.
Na području grada ne postoje vrijednosti proglašene aktom o zaštiti u smislu Zakona
o zaštiti prirode.
Prostornim su planom evidentirane sljedeće prirodne vrijednosti županijskog značaja:
- kategorija posebni rezervat – botanički rezervati: značajnije površine prirodnih
travnjaka na području Buja, Bibala, Kremenja i Volpije,
- kategorija spomenik prirode – botanički: zeleni hrast kod Markovca,
- kategorija značajni krajobraz - flišni dio od Kaštela do Ćepića (Bujski Kras),
- okoliš povijesnih cjelina: Buje, Kaštel, Momjan,
- kategorija park šuma - Kanedo kod Markovca.
Područje grada Buja bogato je poljoprivrednim zemljištem, koje karakteriziraju manje
poljoprivredne čestice. Sve poljoprivredne površine, postojeće i buduće, pored
ekonomske posjeduju i bio-ekološku funkciju. Iz razloga bio-ekologije potrebno je
maksimalno zaštititi postojeće nasade te zasaditi nove površine.
Mjere očuvanja i zaštite kulturnih dobara i dijelova prirode određene su Prostornim
planom grada Buja.
14
More
Području grada Buja pripada maleni dio sjeverne istarske obale Piranskog zaljeva i
krajnji sjeverozapadni dio uz državnu granicu s Republikom Slovenijom. Obala je
strma i teško pristupačna, bez otoka i hridi. Njena duljina iznosi cca 2,5 km, te je
djelomično pogodna za rekreativno kupanje.
Prostornim planom grada Buja određena je namjena morskog akvatorija. More se
prema namjeni razgraničava na zone:
- zona pomorskog prometa s plovnim putovima,
- zona sporta i rekreacije,
- zona uzgajališta (akvakultura).
Morske zone pomorskog prometa su: luka Kanegra i preostala površina morskog
akvatorija udaljena od morske obale 300 m i više.
Morski putovi su međunarodni i unutarnji a definirani su koridorima u skladu s
važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa.
U Kanegri je utvrđena morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja.
Morske zone sporta i rekreacije namijenjene su uređenju plaža, provođenju aktivnosti
rekreacije, zabave te privezu brodova.
Morske zone uzgajališta namijenjene su uređenju akvatorija za potrebe uzgoja ribe,
školjaka i drugih vrsta namijenjenih prehrani.
2.4 Stanovništvo
U Istarskoj županiji živi 205.717 stanovnika. Grad Buje prema podacima Državnog
zavoda za statistiku iz 2001. godine broji 5.340 stanovnika ili 2,60% ukupnog broja
stanovnika Istarske županije. Od tog broja 5.109 posjeduje hrvatsko državljanstvo.
Prema nacionalnosti struktura stanovništva je sljedeća: 2.408 stanovnika su Hrvati,
1.587 stanovnika su Talijani, 157 stanovnika su Slovenci, 183 stanovnika su Srbi,
ostatak čine stanovnici ostalih nacionalnosti.
15
Tablica 2. Podjela stanovništva obzirom na broj članova obitelji
Tablica 3. Struktura stanovništva prema starosti
DOB STANOVNIKA (po godinama starosti) BROJ STANOVNIKA0-9 409
10-19 74920-29 72830-39 70540-49 1.01650-59 65560-69 52370-79 41280-89 95
90 i više 17UKUPNO 5.309
Gustoća naseljenosti je cca. 51,07 stanovnika/km2, što grad Buje uvrštava među
srednje/slabo naseljene jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji. Prema
popisu iz 1991. godine na području grada je živjelo 5.502 stanovnika, odnosno 53,21
stanovnik/km2. Iz istoga proizlazi zaključak da grad Buje pripada jedinicama lokalne
samouprave s tendencijom blagog demografskog pada u Istarskoj županiji.
Prema podacima o kretanju stanovništva u periodu od 1971. – 1991. godine na
području grada bilježi se blagi porast stanovništva. U razdoblju od 1991. do 2001.
godine zabilježen je blagi pad.
Najveći pad stanovništva zabilježen je u periodu od 1931. do 1971. godine. Prema
popisu stanovništva iz 1991. i 2001. godine, može se zaključiti da je blagi trend
negativne stope rasta stanovnika prisutan na cijelom području grada Buja te u
samom naselju Buje.
BROJ ČLANOVA U OBITELJI BROJ OBITELJI1 4062 4483 3954 5645 153
Veći broj članova 49UKUPNO OBITELJI 2.015
16
Naseljena mjesta na području grada Buja
Tablica 4. Podjela stanovnika prema stručnoj spremi
Tablica 5. Zaposleni prema djelatnostima
Ukupno kvalificirani za obavljanje djelatnosti
Zaposleni u djelatnosti
Nezaposleni u djelatnosti
Grad Buje 2.691 2.232 459Muškarci 1.475 1.212 263Žene 1.216 1.020 196
Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori 156 155 1Muškarci 113 112 1Žene 43 43 -
Stručnjaci i znanstvenici 165 154 11Muškarci 74 68 6Žene 91 86 5
Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 355 310 45Muškarci 190 163 27Žene 165 147 18
Baredine - BaredineBibali - BibaliBrič - BrizBuje - BuieBuroli - BuroliGamboci - GambozziKaldanija - CaldaniaKršete - CarsetteKaštel - Castelvenere
Krasica - Crasizza Kučibreg - Cucibreg Lozari - Lozari
Marušići - MarussiciMerišće - MerischieMomjan - MomianoPlovania - PlovaniaOskuruš - OscurusTriban – Tribano
STRUČNA SPREMA (godine školovanja) BROJ STANOVNIKA
Osnovna škola 1.194
Škole za zanimanja (3 godine), KV i VKV radnici 1.283
Škole za zanimanja (4 godine) 654
Osobe sa završenom gimnazijom 239
Viša škola ili stručni studij 213
Visoko obrazovanje (fakulteti) 287
Magisterij 7
Doktorat 7
Nepoznato 17
UKUPNO 3.901
17
Uredski i šalterski službenici 336 291 45Muškarci 74 62 12Žene 262 229 33
Uslužna i trgovačka zanimanja 458 364 94Muškarci 197 149 48Žene 261 215 46
Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari 110 107 3Muškarci 79 77 2Žene 31 30 1
Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 518 413 105Muškarci 417 332 85Žene 101 81 20
Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 242 217 25Muškarci 165 148 17Žene 77 69 8
Jednostavna zanimanja 210 166 44Muškarci 85 62 23Žene 125 104 21
Vojna zanimanja 4 4 -Muškarci 4 4 -Žene - - -
Nepoznato zanimanje 137 51 86Muškarci 77 35 42Žene 60 16 44
Struktura nezaposlenih
Tablica 6. Nezaposleni prema stupnju obrazovanja2
STUPANJ OBRAZOVANJA
UKUPNO MUŠKARCI ŽENE
Neobrazovani 1 1
Osnovna škola (NKV) 29 5 24
Srednja škola (IV god.) 27 6 21
Srednja škola (III god.) KV 22 7 15
Viša škola 1 1
Visoka škola 1 1
UKUPNO 81 20 61
2 Podaci dobiveni 29.01.2009.godine (Izvor podataka HZZ, Ispostava Umag)
18
Tablica 7. Nezaposleni prema dobi3
DOB UKUPNO MUŠKARCI ŽENE
20-24 4 1 3
24-29 9 1 8
30-34 7 7
34-39 7 7
40-44 4 1 3
45-49 2 2
50-54 22 4 18
55-59 20 8 12
60- 6 5 1
SVEUKUPNO 82 20 61
2.5 Prometna i ostala povezanost
Cestovni promet
Prema kategorizaciji cesta, područjem grada prolaze:
a) državne ceste: D300 Umag – Buje, D200 granični prijelaz Plovanija – Buje, D21
granični prijelaz Kaštel – Buje, Buje – Ponteporton;
b) županijske ceste Ž5007 (Momjan) i Ž5008 (Triban), županijske ceste Novigrad-
Buje, Buje-Triban-Ponteporton;
c) razgranata mreža lokalnih cesta uz velik broj nekategoriziranih cesta.
Na području grada prolaze glavne prometnice s dva međunarodna granična prijelaza
prema Puli i Rijeci. Iste prometnice vode prema moru, lukama, regionalnim centrima,
industrijskim zonama te na taj način posjeduju strateško značenje.
Gradu najbliža međunarodna zračna luka na području Republike Hrvatske je Pulska
zračna luka. Ista je udaljena oko 80 km. U gradu Trstu u smjeru grada Monfalcone u
3 Podaci dobiveni 29.01.2009.g. (Izvor podataka HZZ, Ispostava Umag)
19
Italiji nalazi se zračna luka Ronchi dei Legionari. Udaljenost iste iznosi okvirno 60
kilometara.
Manje zračne luke nalaze se kod Vrsara i Portoroža na teritoriju Republike Slovenije.
Udaljenost zračne luke Portorož iznosi okvirno 12 kilometara.
Gradom prolaze autobusne linije koje spajaju Hrvatsku, Sloveniju i Italiju.
Redovite su dvije dnevne autobusne linije koje spajaju grad Buje (ujedno i istarski
poluotok) sa Italijom.
Na području grada Buja ne postoji željeznički promet. Najbliže željezničke stanice
nalaze se u Kopru i Buzetu.
Grad Buje nema organizirani javni lokalni promet.
Najveći problemi prometa su:
a) prometovanje u starogradskoj jezgri Buja
b) nedovoljan broj parkirnih mjesta
c) nepostojanje autobusne stanice.
Nova trasa Istarskog Y
Nova trasa Istarskog Y prolazi u blizini naselja Gamboci i Kukov vrh. Prednost nove
trase je da rasterećuje tranzitni promet preko lokalnog područja. Nedostatak je
preusmjeravanje velikog dijela turista i poslovnih ljudi čime je minimalizirano
zadržavanje istih.
Pomorski promet
Pomorski promet postoji na razini plovidbe ribarsko-rekreativnih plovila građana.
Pomorske veze su iz luke Umag i Novigrad.
Granični pomorski prijelaz Kanegra sezonskog je karaktera, te je isti II kategorije.
20
Ostale vrste infrastrukturne povezanosti na području grada
Telekomunikacije
Područje grada Buja pokriveno je pokretnom i nepokretnom telekomunikacijskom
infrastrukturom.
Nepokretna telekomunikacijska mreža izgrađena je do svih zaseoka i naselja na
području grada. Podijeljena je u četiri komutacijska pristupna čvora: Buje, Kaštel,
Momjan i Marušići. Manjim dijelom rubna područja su priključena na druge
komutacijske čvorove. Pristupne mreže najvećim dijelom su izgrađene podzemnim
bakrenim vodovima. Manjim dijelom nadzemnim za manje zaseoke.
Elektroenergetika
Komutacijski čvorovi su izrađeni u digitalnoj tehnologiji. Spojeni su na nadređeni
pristupni čvor Umag. Isti je spojen na svjetlovodni kabel Rijeka-Pazin-Umag-Italija.
Ukupni instalirani kapacitet priključaka za područje grada Buja je 2.850. Iskorišteno je
okvirno 80% priključaka. Pristupna mreža ima aktivni kapacitet od 4.800 parica s
iskorištenjem od okvirno 50%. Gustoća telefonskih priključaka iznosi oko 39
priključaka na 100 stanovnika.
Na telekomunikacijsku mrežu priključeni su turistički kompleksi i ostali gospodarski
subjekti s okvirno 550 internih priključaka.
Područje grada Buja pokriveno je pokretnim mrežama, jednom analognom i jednom
digitalnom. Pokrivenost teritorija iznosi više od 90% i obuhvaća više od 95%
stanovništva.
Web stranice
Službena web stranica Grada Buja je www.buje.hr.
Službena web stranica Turističke zajednice grada Buja je http://www.tzg-buje.hr.
21
2.6 Gospodarstvo
Opći okviri
Dominantne djelatnosti u stvaranju ukupnog prihoda grada su trgovina i industrija.
Isto proizlazi iz geostrateškog položaja i povijesnog razvoja grada.
Područje Buja prostire se na sjever duž granice sa Slovenijom, a od Trsta je udaljeno
četrdesetak kilometara što ga čini osobito osjetljivim i idealnim za razvoj trgovačke
razmjene. Pored različitih poduzeća za uvoz i izvoz, otvoren je Robni terminal koji
nudi novu perspektivu pokretanja razmjene.
Od industrije, prevladava laka industrija. Uglavnom poduzeća koja se bave obradom
metala, stolarstvom, kemijom, elektronikom, električnom energijom i informatikom.
Prema broju trgovačkih društava u odnosu na djelatnosti dominiraju dvije uslužne
djelatnosti: trgovina i poslovanje nekretninama, a zatim i razne poslovne usluge u
kojima je registrirano 52% tvrtki. Sljedi prerađivačka industrija, građevinarstvo,
prijevoz, skladištenje i veze, hoteli i restorani, te ostale djelatnosti, odnosno
poljoprivreda i rudarstvo.
Najznačajnija poduzetnička zona na području grada Buja je stambeno-industrijska
zona u predjelu Stanica površine 40 ha unutar koje se nalazi područje Robnih
terminala sa carinskom ispostavom te ostali gospodarski subjekti.
Među najstarijim i najznačajnijim tvrtkama grada Buja ističu se:
- Digitron koji proizvodi elektronsku opremu, po kojem je džepno računalo ili
kalkulator dobilo drugi naziv digitron
- Feroplast koji se ističe proizvodnjom različitih namjenskih proizvoda od željeza i
plastike
- Hain (povijesni Proleter) čija je osnovna djelatnost izrada vrata i prozora
- Bifix tvornica za proizvodnju zidnih boja
- HEP.
22
U poslijeratnim godinama nastalo je niz novih tvrki koje su se afirmirale na domaćem
i stranom tržištu – Rudin, Brolex, Caldania Export, Plastika I,II,III, razne špediterske
firme.
Posebno treba spomenuti gospodarsku i servisnu zonu Valanari u predjelu Stanica
ukupne površine 4 ha na kojoj su smješteni INA benzinska crpka i plinska stanica,
Tera, Trepo, Makro 5, Valenari, Nohy, Vitolović i ostali.
U tijeku je izrada Urbanističkog plana uređenja nove gospodarske zone Stancija
Rossa, ukupne površine od 25,5 ha.
Ostale gospodarske zone nalaze se u Plovaniji, Mazuriji i Kaldaniji. Ovaj dio
pograničnog područja postao je važan obrtnički, turistički, trgovački i poslovni centar.
U ovim zonama nalaze se vrijedni gospodarski subjekti – Zigante tartufi, Alu prozori i
vrata, Kontinent, dva značajna casinoa, niz građevinskih poduzeća.
Područje grada Buja je suočeno s poteškoćama koje proizlaze iz posljedica
industrijskog restrukturiranja i nasljeđa bivših industrijskih divova koji su osjetno
smanjili svoje poslovanje (Digitron, Feroplast, Hain, Buje – export).
Ista društva još uvijek posjeduju atraktivne lokacije i izgrađenu infrastrukturu.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Pula,
najznačajniji gospodarski subjekti grada Buja u 2007. godini djeluju u području
prerađivačke industrije, trgovine, građevinarstva i turizma.
Od ukupnog broja zaposlenih u gospodarskim subjektima (1.382 zaposlena), 37% ih
je zaposleno u prerađivačkoj industriji, 28% u trgovačkim djelatnostima, 12% u
građevinarstvu, 8% u turizmu te u manjim postocima u ostalim djelatnostima.
Ukupan prihod gospodarstva 2007. godine iznosio je 982.848.843 kn. Od toga 44%
ostvaruje djelatnost trgovine, popravka motornih vozila i kućanskih aparata, 25%
prerađivačka industrija, a na građevinarstvo se odnosi 11%.
Iz podataka navedenih u Tablici 7. vidljivo je da u gradu Buje prevladavaju mala
poduzeća te da njihov broj s godinama raste. Najviše poduzetnika nalazi se u
djelatnostima trgovine i popravka motornih vozila i kućanskih aparata. Sljede tvrtke
prerađivačke industrije te građevinarstvo i trgovina nekretninama.
23
Najveći broj srednjih tvrtki registriran je u 2004. godini. Od 2006. godine na području
grada Buja ne posluje niti jedan veliki poslovni subjekt.
Broj tvrtki povezan je sa visinom ukupnih prihoda. Kroz sve analizirane godine najviši
prihod je ostvaren od trgovine, popravka motornih vozila i kućanskih aparata.
Kategorija malih poduzeća ostvarila je najveći ukupni prihod u 2007. godini. Drugi
maksimum prihoda u analiziranom razdoblju ostvaren je 2003. godine.
U razdoblju od 2002. do 2005. godine postoji trend rasta ukupnih prihoda ostvaren u
kategoriji srednjih poduzeća. U 2005. godini ostvaren je maksimum, dok su u
sljedećoj 2006. godini ukupni prihodi smanjeni za gotovo 55%. U 2007. godini
ostvaren je ponovni rast ukupnih prihoda.
U analiziranom razdoblju najveći prihod ostvaruje se iz djelatnosti trgovine, popravka
motornih vozila i predmeta za kućanstvo.
Jedino veliko poduzeće prisutno je u djelatnosti trgovine, popravka motornih vozila i
predmeta za kućanstvo. Isto poduzeće klasificirano je kao veliko u 2002., 2003. i
2005. godini. Prihodi poduzeća bilježe značajne oscilacije u analiziranom razdoblju.
Najveći prihod generiraju mala, zatim srednja poduzeća. Najveći ukupni prihod
zabilježen je 2006. godine. Djelatnost koja ostvaruje najveći prihod je trgovina,
popravak motornih vozila i predmeta za kućanstvo.
24
Tablica 8. Broj malih, srednjih i velikih tvrtki
Tablica 9. Analiza gospodarstva prema prihodima od gospodarskih djelatnosti
NAZIV DJELATNOSTI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 5.397.083 5.206.477 5.119.917 2.590.543 4.251.167 11.522.127
Rudarstvo i vađenje 11.328.895 13.193.091 75.007 153.863 30.767.983 34.470.156
Prerađivačka industrija 74.797.926 90.102.361 80.946.319 93.198.483 186.981.412 172.027.695
Građevinarstvo 25.439.365 24.998.009 11.032.594 15.719.878 52.199.762 111.930.381
Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 149.419.164 316.728.881 148.336.938 112.177.660 199.015.981 212.436.735
Hoteli i restorani 3.456.675 3.975.745 5.504.053 5.813.937 48.506.806 17.358.995
Prijevoz, skladištenje i veze 8.869.383 11.176.814 13.280.185 7.551.302 9.500.736 2.152.544
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 19.530.396 17.133.365 36.484.546 16.346.723 28.423.974 41.467.162
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 8.150.595 1.951.761 2.114.514 7.682.312 24.221.130 12.411.458
UKUPNO 306.389.482 484.466.504 302.894.073 261.234.701 583.868.951 615.777.253
DJELATNOST/GODINEBROJ TVRTKI PO GODINAMA
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
VELIČINA TVRTKE (mala, srednja i velika) M S V M S V M S V M S V M S V M S V
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 7 8 9 5 9 12
Rudarstvo i vađenje 1 1 1 1 1 1 2 3
Prerađivačka industrija 44 4 39 5 46 6 43 5 50 2 46 2
Građevinarstvo 21 20 23 1 27 1 37 39
Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata 77 3 1 75 3 1 83 4 87 4 1 89 2 90 3
Hoteli i restorani 7 1 5 1 7 1 6 1 11 11 1
Prijevoz, skladištenje i veze 10 9 11 12 14 13
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl 21 24 1 42 48 71 63
Ostale društvene, socijalne i uslužne djelatnosti 6 2 2 6 5 6
UKUPNO 194 8 1 183 10 1 224 13 235 12 1 288 4 283 6
25
Graf 1. Grafički prikaz ukupnog broja velikih srednjih i malih tvrtki po godinama
Graf 2. Grafički prikaz ukupnih prihoda gospodarskih subjekata
26
Tablica 10. Ukupni prihodi srednjih poduzeća
NAZIV DJELATNOSTI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
Rudarstvo i vađenje 19.236.825 22.812.601
Prerađivačka industrija 106.896.278 122.875.414 150.200.066 142.211.932 71.627.626 75.219.023
Građevinarstvo 16.327.263 32.170.147
Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 157.579.430 157.655.531 197.016.536 279.810.902 161.068.213 225.120.822
Hoteli i restorani 19.075.311 28.431.006 30.631.427 29.958.377 66.731.745
Prijevoz, skladištenje i veze
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 18.583.758
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti
UKUPNO 283.551.019 327.545.709 413.412.117 506.963.959 232.695.839 367.071.590
Tablica 11. Ukupni prihodi velikih poduzeća
NAZIV DJELATNOSTI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
Rudarstvo i vađenje
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 112.011.112 80.427.411 107.180.457
Hoteli i restorani
Prijevoz, skladištenje i veze
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti
UKUPNO 112.011.112 80.427.411 0 107.180.457 0 0
27
Tablica 12. Ukupni prihodi od gospodarskih subjekata
NAZIV DJELATNOSTI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 5.397.083 5.206.477 5.119.917 2.590.543 4.251.167 11.522.127
Rudarstvo i vađenje 11.328.895 13.193.091 19.311.832 22.966.464 30.767.983 34.470.156
Prerađivačka industrija 181.694.204 212.977.775 231.146.385 235.410.415 258.609.038 247.246.718
Građevinarstvo 25.439.365 24.998.009 27.359.857 47.890.025 52.199.762 111.930.381
Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 419.009.706 554.811.823 345.353.474 499.169.019 360.084.194 437.557.557
Hoteli i restorani 22.531.986 32.406.751 36.135.480 35.772.314 48.506.806 84.090.740
Prijevoz, skladištenje i veze 8.869.383 11.176.814 13.280.185 7.551.302 9.500.736 2.152.544
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 19.530.396 35.717.123 36.484.546 16.346.723 28.423.974 41.467.162
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 8.150.595 1.951.761 2.114.514 7.682.312 24.221.130 12.411.458
UKUPNO 701.951.613 892.439.624 716.306.624 875.379.117 816.564.790 982.848.843
28
Broj zaposlenih u malim poduzećima raste te 2007. godine iznosi 1.020. Najveći broj
zaposlenih je u prerađivačkoj industriji i to u 2006. godini.
Srednja poduzeća najveći broj zaposlenih bilježe 2004. godine. Najzastupljenija je
grana prerađivačke industrije. U 2006. i 2007.godini broj zaposlenih u istoj industriji
pada, a raste u djelatnostima trgovine i popravka motornih vozila i predmeta za
kućanstvo.
Velika poduzeća više ne posluju na području grada Buje.
Tablica 13. Prosječan broj zaposlenih u malim poduzećima krajem obračunskog
razdoblja
NAZIV DJELATNOSTI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 17 24 11 7 16 18Rudarstvo i vađenje 20 20 21 24Prerađivačka industrija 325 360 340 389 505 442Građevinarstvo 80 76 57 81 128 172Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata 115 149 162 130 134 174Hoteli i restorani 23 24 20 20 67 53Prijevoz, skladištenje i veze 20 19 19 20 22 10Posl. nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl 152 36 126 36 78 78Ostale društvene, soc. i osobne usl.djelatn. 46 12 13 43 41 49
UKUPNO 798 720 748 726 1.012 1.020
Tablica 14. Prosječan broj zaposlenih u srednjim poduzećima krajem obračunskog
razdoblja
NAZIV DJELATNOSTI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Poljoprivreda, lov i šumarstvoRudarstvo i vađenje 21 21Prerađivačka industrija 200 305 331 219 94 83Građevinarstvo 25 28Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata 80 87 123 93 76 222Hoteli i restorani 42 44 44 42 58Prijevoz, skladištenje i vezePosl. nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl 89Ostale društvene, soc. i osobne usl. djelatn
UKUPNO 322 525 544 403 170 363
29
Tablica 15. Prosječan broj zaposlenih u velikim poduzećima krajem obračunskog
razdoblja
Malo i srednje poduzetništvo u Bujama zapošljava sve veći broj ljudi. Područje se
orijentiralo na male tvrtke koje generiraju najveći prihod i najveći broj zaposlenih.
Prerađivačka industrija kao djelatnost bilježi najveću zaposlenost.
Investiranje u mala poduzeća označava i ulaganje u turizam, odnosno gradnju i
rekonstrukciju smještajnih kapaciteta. Najveće ulaganje u ovu djelatnost zabilježeno
je 2007. godine i iznosi više od 40 milijuna kuna. Sljedeća grana u koju se ulaže je
djelatnost prerađivačke industrije. Postoji trend rasta ulaganja u analiziranom
razdoblju.
Najveća ulaganja u srednja poduzeća zabilježena su 2004. godine. Djelatnost koja
bilježi najveća ulaganja je prerađivačka industrija. U istoj se veća ulaganja uzastopno
bilježe u 2003. i 2004. godini. U 2007. godini najveća ulaganja ostvarena su u
djelatnosti turizma. Očekuje se daljnji rast ulaganja u ovoj djelatnosti.
Najveća ukupna ulaganja zabilježena su 2007. godine, a djelatnost koja se sve više
razvija je turizam. Upravo u ovoj grani zabilježena su najveća ulaganja, te se očekuje
da se u budućem razdoblju upravo tu ostvaruju najveći prihodi i zabilježi porast broja
zaposlenih.
NAZIV DJELATNOSTI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Poljoprivreda, lov i šumarstvoRudarstvo i vađenjePrerađivačka industrijaGrađevinarstvoTrgovina; popravak mot. voz. i kuć.aparata 38 35 29Hoteli i restoraniPrijevoz, skladištenje i vezePosl. nekretninama, iznajmljivanje i posl. uslOstale društvene, soc. i osobne usl.djelatn
UKUPNO 38 35 0 29 0 0
30
Tablica 16. Ukupan broj zaposlenih u tvrtkama krajem obračunskog razdoblja
NAZIV DJELATNOSTI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 17 24 11 7 16 18Rudarstvo i vađenje 20 20 21 21 21 24Prerađivačka industrija 525 665 671 608 599 525Građevinarstvo 80 76 82 109 128 172Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 233 271 285 252 210 396Hoteli i restorani 65 68 64 62 67 111Prijevoz, skladištenje i veze 20 19 19 20 22 10Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 152 125 126 36 78 78Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 46 12 13 43 41 49
UKUPNO 1158 1280 1292 1158 1182 1383
31
Graf 3. Prikaz strukture zaposlenih po djelatnostima
1% 2%
38%
12%
29%
8%
1%6%
3%
Broj zaposlenih krajem 2007. godine po gospodarskim granama
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
Rudarstvo i vađenje
Prerađivačka industrija
Građevinarstvo
Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo
Hoteli i restorani
Prijevoz, skladištenje i veze
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti
32
Tablica 17. Investicije u malim poduzećima
NAZIV DJELATNOSTI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 862.072 101.733 41.930 9.212 687.325 1.236.925Rudarstvo i vađenje 372.813 2.080.643 1.413.333 265.649 1.471.929Prerađivačka industrija 5.316.878 3.708.870 2.147.805 1.837.289 15.295.950 12.713.552Građevinarstvo 3.067.588 1.745.700 756.426 5.359.657 3.896.333 5.483.153Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 3.570.110 4.067.804 3.825.984 5.630.178 4.480.798 7.921.775Hoteli i restorani 710.481 554.936 915.964 310.784 24.802.814 40.164.445Prijevoz, skladištenje i veze 1.476.611 1.728.643 1.757.304 1.061.042 4.037.643 313.249Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 2.748.639 1.837.662 3.194.908 2.875.729 5.418.936 4.694.602Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 22.872 127.600 27.367 5.116.571 3.965 11.091.308
UKUPNO 18.148.064 15.953.591 14.081.021 22.200.462 58.889.413 85.090.938
Tablica 18. Investicije u srednjim poduzećima
NAZIV DJELATNOSTI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Poljoprivreda, lov i šumarstvoRudarstvo i vađenje 1.889.696 5.511.292Prerađivačka industrija 4.682.210 18.763.181 18.142.944 5.540.088 2.317.914 2.248.143Građevinarstvo 1.122.239 967.529Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 183.245 8.406.577 7.483.148 1.170.447 1.325.821 2.906.353Hoteli i restorani 1.889.048 1.652.112 2.587.553 6.860.835 13.593.716Prijevoz, skladištenje i vezePoslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne uslugeOstale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti
UKUPNO 6.54.503 28.821.870 31.225.580 20.050.191 3.643.735 18.748.212
33
Tablica 19. Investicije u velikim poduzećima
NAZIV DJELATNOSTI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Poljoprivreda, lov i šumarstvoRudarstvo i vađenjePrerađivačka industrijaGrađevinarstvoTrgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 3.274.275 3.010.490 450.724Hoteli i restoraniPrijevoz, skladištenje i vezePoslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne uslugeOstale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti
UKUPNO 3.274.275 3.010.490 0 450.724 0 0
Tablica 20. Ukupne investicije u trgovačkim društvima
NAZIV DJELATNOSTI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Poljoprivreda, lov i šumarstvo 862.072 101.733 41.930 9.212 687.325 1.236.925Rudarstvo i vađenje 372.813 2.080.643 3.303.029 5.511.292 265.649 1.471.929Prerađivačka industrija 9.999.088 22.472.051 20.290.749 7.377.377 17.613.864 14.961.695Građevinarstvo 3.067.588 1.745.700 1.878.665 6.327.186 3.896.333 5.483.153Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 7.027.630 15.484.871 11.309.132 7.251.349 5.806.619 10.828.128Hoteli i restorani 2.599.529 2.207.048 3.503.517 7.171.619 24.802.814 53.758.161Prijevoz, skladištenje i veze 1.476.611 1.728.643 1.757.304 1.061.042 4.037.643 313.249Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 2.748.639 1.837.662 3.194.908 2.875.729 5.418.936 4.694.602Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 22.872 127.600 27.367 5.116.571 3.965 11.091.308
UKUPNO 28.176.842 47.785.951 45.306.601 42.701.377 62.533.148 103.839.150
34
Poslovne zone na području grada
1. Stambeno industrijska zona Stanica
Ukupna površina zone je 40 ha unutar koje se nalaze:
a) Slobodna zona Buje na lokaciji Digitrona (ne posluje kao slobodna zona)
b) Robni terminal: Digitron, Droga, Istravez, Erion, Bullea, Fimal, Reeplast,
Keramika, Gold, AM indeks commerce, Nova macchinae, Rast, Sidus, NDC,
carina – poslovna jedinica Buje, špediterske kuće – Feršped, Jadranšped,
Omnišped, Seal, Nordšped, Dispar
c) Gospodarski objekti: Feroplast, Hain, Fifix, Rudin, Broles, HEP, Caldania
export
2. Gospodarsko servisna zona Valanari
Infrastruktura ove poslovne zone je riješena, ista je popunjena.
realizacija površina planirane djelatnosti dosadašnja ulaganja
2001.-2006. 2,50 ha proizvodna,trgovačka, servisna
5,5 mil.kn(Grad Buje 3,78)
3. Robni terminal Digitron
Infrastruktura zone djelomično je riješena. Potrebno je riješiti određen broj
katastarskih čestica parcela kako bi se izgradila dostatna komunalna infrastruktura –
prometnice i ostalo.
PUP površina planirane djelatnosti visina kom.dop.
2005. 10,00 ha proizvodna, trgovačka 110 kn/m3
4. Stancija Rossa
Izgradnja zone je započela. Za sada nije definirana veličina pojedinih parcela, broj
slobodnih parcela, planirani završetak potpunog opremanja zone.
35
Cestovna infrastruktura osigurana je do zone, te postoji idejno rješenje za zonsko
područje. Vodoopskrba, elektroenergetika i telekomunikacije dovedene su do zone.
PUP površina planirane djelatnosti visina kom.dop.
2005. 25,50 ha poslovna 110 kn/m3
Slika 1. Prikaz I. poslovne zone u koju ulaze Stanica, Valanari, Robni terminal
Digitron i Stancija Rossa
Ostale gospodarske zone na području grada Buja:
1. Plovanija (I zona)
Početak izgradnje zone, veličina pojedinih parcela, broj slobodnih parcela, planirani
završetak potpunog opremanja zone nisu definirani.
36
Vodoopskrba i elektroenergetika dovedene su do zone i u zonu. Do zone postoji
jedna trafostanica. Telekomunikacija je dovedena do zone. Javna rasvjeta postoji do
zone i u zoni.
Potrebno je donošenje urbanističkog plana uređenja zone i detaljnog plana uređenja
zone.
Potrebno je riješiti i pojedine parcele kako bi se izgradila komunalna infrastruktura –
prometnice i ostalo.
PUP površina planirane djelatnosti visina kom.dop.
2005. 1,88 haposlovna, pretežito
trgovačka110 kn/m3
2. Mazurija (II zona)
Zona se nalazi u prostornom planu, ali nije urbanistički i detaljno uređena. Cestovna
infrastruktura i telekomunikacije postoje do zone, ali ne u zoni.
Potrebno je razriješiti nekoliko parcela kako bi se izgradila komunalna infrastruktura,
prometnice i ostalo.
PUP površina planirane djelatnosti visina kom. dop.
2005. 7,24 haposlovna,pretežito
trgovačka90-100 kn/m3
3. Kaldanija (II zona)
Nije donesen urbanistički ni detaljni plan zone. Infrastruktura je dovedena do zone ali
nije raspoređena u zoni.
PUP površina planirane djelatnosti visina kom.dop.
2005. 6,50 ha poslovna,pretežito trgovačka 90-100 kn/m3
37
Slika 2. Prikaz dijela poslovne zone I. koji se odnosi na Plovaniju te II. poslovnu zonu
Mazuriju i Kaldaniju
Obrtništvo
Prema podacima iz veljače 2009. godine u gradu Buje i okolnim mjestima, prema
Središnjem obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva
registrirano je 498 aktivnih obrtnika. Od ukupnog broja obrta unutar proizvodnih
djelatnosti registrirano je 55, unutar trgovine 82, građevine i građevinskih usluga 42,
prijevoza 15, uzgoja poljoprivrednih kultura 31, restorana 11, raznih uslužnih
djelatnosti i ostalih okvirno 80.
Prema registru, jedan je obrt u privremenoj obustavi, a odjavljeno je 212 obrtnih
pogona pretežno uslužnih i trgovačkih djelatnosti.
Za potrebe područje Buja, Novigrada i Umaga djeluje Udruženje obrtnika Bujštine.
Isto se nalazi na području grada Umaga. Pomaže informiranjem, savjetima,
zajedničkim promocijama, organizacijama humanitarnih akcija i raznim drugim
aktivnostima.
38
Graf 4. Prikaz strukture obrta po djelatnostima u 2009. godini
Struktura obrta u gradu Buje, veljača 2009. godine
17%
27%
13%5%
10%
3%
25%
proizvodni obrti trgovina građevinarstvo
prijevoz poljoprivredne kulture restorani
ostali obrti
Slobodna zona Buje
Svi uvjeti za osnivanje slobodne zone nalaze se na području poslovne zone Digitron,
na raskrižju prometnih pravaca prema Sloveniji i Italiji, uz magistralnu cestu Pula –
Trst. U blizini su dva granična prijelaza Kaštel i Plovanija. Veličina zone je 55.494
m2. Zona je opremljena potrebnom infrastrukturom.
Prerađivačka industrija
U stvaranju ukupnog prihoda grada Buja, jedna od dominantnih djelatnosti je
prerađivačka industrija. U ovoj djelatnosti posluje 16% od ukupnog broja
poduzetnika, a zaposlen je najveći broj djelatnika ili 37% ukupnog broja zaposlenih.
Tradicija u industrijskoj proizvodnji ovog kraja je obilježena ustaljenim poslovima s
ustaljenom radnom snagom. Nedostaje prostor za zapošljavanje novih kadrova i
mladih.
39
Ulaganje u poduzetničku infrastrukturu i razvoj poslovnih zona model je kojim se
mogu privući novi i strani investitori. S novim tvrkama i poslovnim centrima započeo
bi proces mijenjanja i oživljavanja lokalnog tržišta.
Trgovina
Trgovina je jedna od najvažnijih djelatnosti ovog prostora. Upravo je u ovoj djelatnosti
zabilježen najveći broj tvrtki. U trgovini je zaposleno 28% djelatnika od ukupnog broja
zaposlenih. Trgovina bilježi i najveći prihod, 37% u ukupnim prihodima. Priličan broj
obrta se također usmjerio na djelatnost trgovine. Na lokalnom području nude se i
razne usluge. Područje je posebno pogodno za trgovinu zbog blizine Europske Unije.
Poslovne su zone predviđene za djelatnost trgovine. Ista se do sada pokazala kao
profitabilna djelatnost te se predviđaju nova ulaganja u trgovinu.
Graditeljstvo
U posljednjih nekoliko godina zabilježen je trend rasta djelatnosti graditeljstva.
Građevinarstvo je povezano s razvojem turizma zbog ulaganja u izgradnju novih
turističkih smještajnih kapaciteta i obnovu starijih. Grade se stanovi, apartmani, kuće
za odmor.
Važno je napomenuti i rekonstrukciju starih istarskih kuća.
Na graditeljstvo su se usmjerila uglavnom mala poduzeća i obrti.
U ukupnim prihodima graditeljstvo sudjeluje s 11%, a u zapošljavanju sa 12%.
Turizam
Geostrateški položaj, ljepota područja, bogatstvo kulturne baštine, manjine i mnoge
druge prednosti preduvjet su dobrog turističkog razvoja. Buje obiluje svojim slikovitim
brežuljcima, dolinama, tipičnim naseljima, tipičnim istarskim selima, a uz to ima i izlaz
na more. Prirodno za ovo područje jest da je turizam jedan od najvažnijih smjerova
razvoja. Područje Bujštine pogodno je za razvoj agroturizma, seoskog turizma,
rekreativnog, biciklističkog i ostalih vrsta turizma, golf turizma, eno-gastronomskog
turizma, kamp turizma.
40
Tablica 21. Smještajni kapaciteti na području grada Buja
VRSTA SMJEŠTAJA KATEGORIZACIJA BROJ BROJ POSTELJA
Hotel 4* 1 134
Hotel 2* 1 46
Ruralni hotel 3* 1 28
Kamp 4* 1 400 mjesta
Apartmansko naselje 3* 1 1.120
Ruralna kuća za odmor 3* 3
Ukupno 53 postelje2 bazena
Soba za odmor 3* 34 Ukupno 78 postelja
Apartman 4* 1 4
Apartman 3* 8 Ukupno 42 postelje
Kuće i stanovi za odmor – vikendice
Prema trenutnoj evidenciji na području grada nalazi se 58 kuća ili stanova za odmor.
Velika je vjerojatnost da isti podaci ne odgovaraju stvarnom stanju jer se vlasnici ne
prijavljuju kada dovrše odnosno kupe kuću ili stan.
Procjenjuje se da na području grada Buja ima još oko 30-tak stanova ili kuća za
odmor, a otprilike toliko je trenutno još u izgradnji.
Tablica 22. Broj noćenja u posljednjih 5 godina
GODINAUK. BR.
GOSTIJUUDIO DOMAĆIH I
STRANIHTIP SMJEŠTAJA BR.GOSTIJU
2004. 128.980 domaćih 1.981 hotel 528
stranih 126.999 turistički apartman 10.402
kamp 6.424
kuća za stanovanje i odmor 423
soba za iznajmljivanje 125
ostalo 56
2005. 144.769 domaćih 1.840 hotel 66
stranih 142.929 turistički apartman 101.130
kamp 40.442
kuća za stanovanje i odmor 2.524
soba za iznajmljivanje 252
ostalo 355
2006. 148.572 domaćih 1634 hotel 2.216
stranih 146.938 turistički apartman 105.185
41
kamp 38.815
kuća za stanovanje i odmor 1.457
soba za iznajmljivanje 899
2007. 130.681 domaćih 2.730 hotel 7.262
stranih 127.951 pansion 2
prenoćište 1
turistički apartman 83.483
kamp 37.684
kuća za stanovanje i odmor 1.050
soba za iznajmljivanje 1.199
2008. 156.370 domaćih 3.672 hotel 11.197
stranih 152.698 pansion 1.681
prenoćište 155
turistički apartman 100.074
kamp 37.865
kuća za stanovanje i odmor 885
soba za iznajmljivanje 4.513
Graf 5 prikazuje ukupan broj noćenja po godinama
42
Tablica 23. Turistička središta (mjesta)
NAZIV MJESTA / TURISTIČKOG SREDIŠTA
SMJEŠTAJNI KAPACITETI (broj postelja)
Apartmansko naselje Kanegra 1.120 postelja
Autokamp Kanegra 400 mjesta
naselje Buje 16 postelja
naselje Volpija 28 postelja
naselje Krasica 33 postelje
naselje Momjan 53 postelje
naselje Kaštel 34 postelje
naselje Škrile 134 postelje
naselje Plovanija 54 postelje
naselje Markovac 24 postelja
naselje Kaldanija 25 postelja
naselje Gamboci 6 postelja
Najveći je nedostatak mali broj postelja u samom gradu Buje, gdje trenutno nedostaje
smještajni objekt tipa «gradski hotel» sa 60-tak postelja.
Postojeći hotel s 38 postelja u privatnom je vlasništvu i zatvoren je već desetak
godina te osim što nije u funkciji ostavlja loš dojam na prostoru grada.
Struktura gostiju prema dobi i statusu
Gosti koji posjećuju područje grada uglavnom su srednje platežne moći. Trenutno
jedino u «Hotel - Casino Mulino» dolaze imućniji gosti. Intencija je da se određenim
ulaganjima i razvojem pojedinih programa, pogotovo golfa, promijeni struktura gostiju
te da se razvije elitnija turistička ponuda.
Gosti koji dolaze u unutrašnji dio područja u posjet seoskim i agro turizmima
uglavnom su srednje dobi, dok na obalu, u Kanegru, dolazi mlađa populacija.
Poljoprivreda
Poljoprivreda ovog područja uglavnom se odnosi na uzgoj maslina i vinove loze. Ista
djelatnost predstavlja značajan izvor prihoda za veliki broj stanovnika i
najzastupljenije je dopunsko zanimanje građana.
43
Prema Prostornom planu grada Buja ukupne poljoprivredne površine na području
istog klasificirane su kao:
- osobito vrijedna obradiva tla
- vrijedna obradiva tla
- ostala obradiva tla.
Ukupne poljoprivredne površine obuhvaćaju okvirno 4.400 ha od čega na prve dvije
kategorije (oranice, voćnjaci, vinogradi, maslinici) otpada okvirno 3.000 ha. Na ostala
obradiva tla odlazi okvirno 1.400 ha (livade i pašnjaci).
Poljoprivredne površine obuhvaćaju okvirno 45% ukupne površine grada Buja.
Najvrednije veće poljoprivredne cjeline nalaze se južno i jugoistočno od grada Buja.
Tlo je najvećim dijelom pogodno za uzgoj vinove loze i maslina te povrća.
Povrće se najvećim dijelom uzgaja na manjim površinama, pretežno okućnicama.
Osobito vrijedna obradiva tla prikladna su za uzgoj vinove loze i voćarstva.
U uzgoju poljodjelskih kultura Prostorni plan grada Buja daje određene smjernice:
- prijelaz na ekološku obradu tla
- proizvodnja zdrave hrane
- poticanje pojedinih izvornih kultura karakterističnih za grad Buje i Istru
- povezivanje sektora poljoprivrede s turističkim kapacitetima sa ciljem ponude
većih količina svježih prirodno uzgojenih proizvoda.
Udruga Bioagro
Udruga proizvođača poljoprivrednih kultura s područja grada Buje. Cilj osnivanja
udruge je unaprijediti i poboljšati mogućnosti uzgoja i kvalitete poljoprivrednih
proizvoda. Važna zadaća udruge je zauzeti se za prava i mogućnosti poljoprivrednika
i uzgajivača posebnih kultura. Zajednički interesi i zajednički problemi dovode do
zajedničkog djelovanja i adekvatnijeg predstavljanja članova i njihovih potreba u
javnosti.
44
Vinarstvo
Gospodarstvo ovog kraja, od davnina na ovom području nalazi uporište u
vinogradarstvu. O tome svjedoči i stari Vinarski podrum sagrađen 1905. godine,
među prvima u Istri.
Vinogradi se održavaju u skladu s tradicionalnim znanjima i novom tehnologijom,
stoga je urod izvanredne kakvoće. Najčešća vrsta je bijela istarska malvazija, vrlo
pitko i jako vino zlatne boje. Proizvodi se i pinot, a od crnih vina teran, refošk, merlot i
kabernet.
Vrlo je cijenjen i muškat s Momjanštine zbog svog istaknutog mirisa i ugodnog okusa.
Vinarstvo se sve više usavršava, zahvaljujući mladim vinogradarima koji prerađuju
grožđe u skladu sa suvremenim zahtjevima tržišta.
Vinski podrumi na vinskim cestama Bujštine:
- Kabola-Marino Markežić, Kremenje-Momjan
- Armando & Gianfranco Kozlović, Valle-Momjan
- Armando & Rino Prelac, Momjan
- Libero Sinković, Momjan
- Clai Giorgio, Brajki-Krasica
- Irineo Celega, Buje
- Andrea Bassanese, Kaštel
- Anđelo Brajko, Momjan
- Vina Cinić-Gambaletto, Brajki-Krasica
Gotovo svi vinari posjeduju uređene posebne sale za degustaciju i prodaju vina.
Maslinarstvo
Maslinarstvo na lokalnom području ostvaruje sve bolje rezultate. Istra je regionalno
uvrštena u vrh svjetske kvalitete extra djevičanskog ulja te se uvrštava u vodiče
najboljih svjetskih proizvođača. Zaostaje se sa količinom proizvodnje te se zadnjih
godina različitim mjerama potiče razvoj maslinarstva.
45
Na području Buja ali i cijele Istre potiče se sadnja i obnavljanje maslinika, povećavaju
se površine pod maslinicima te se otvaraju novi pogoni za preradu ulja.
Na području Grada Buja postoje stari stoljetni nasadi «bianchere», «burgače»,
«frantoia», «moraiola», «pendolina» i noviji nasadi «leccina». Trenutno prema
podacima na teritoriju grada ima oko 50.000 stabala na površini od oko 150 ha.
Važan je i podatak da je na ovom području velik broj uljara s modernim tehnološkim
postrojenjima.
Udruga senzornih analitičara maslinovog ulja - USAMU
USAMU - Udruga senzornih analitičara maslinovog ulja je osnovana u Bujama 2004.
godine. Senzorni analitičari su skupina ljudi različitih struka koji aktivno sudjeluju u
ocjenjivanju (senzorska analiza) djevičanskog maslinovog ulja pri manifestacijama i
izložbama.
Program udruge temelji se na stručnom usavršavanju članova koji aktivno i stručno
djeluju te provode daljnje edukacije.
Članovi USAMU-a obavljaju stručne posjete pogonima za preradu maslina u IŽ i
susjednim regijama, stručne posjete sajmovima maslinovog ulja te obilaze Ceste
maslinovog ulja u Istri te u zemlji i inozemstvu. Sudjeluju u međunarodnim stručnim
susretima.
Udruga održava redovite mjesečne radne sastanke, organizira i provodi predavanja
edukativnog karaktera za građanstvo, škole i ostale zainteresirane. Teme predavanja
su uglavnom o nutritivnoj, zdravstvenoj i gastronomskoj vrijednosti djevičanskog
maslinovog ulja.
Članovi su stručnjaci iz područja agronomije, prehrambene tehnologije i
biotehnologije, biologije, sanitarnog inženjerstva, dakle struka kojima je zajednički
nazivnik «hrana» i ekonomista.
Euromediteranska udruga gradova ulja – FEMO
Godine 2002. grad Buje je pristupio Euromediteranskoj udruzi Gradova ulja – FEMO,
te je osnovao Nacionalnu udrugu gradova ulja Republike Hrvatske (2006. godine).
46
Sve to po uzoru na postojeće nacionalne udruge koje dugi niz godina djeluju u
državama Mediterana gdje se uzgaja maslina i proizvodi maslinovo ulje visoke
kakvoće (Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Francuskoj, Maroku i Tunisu).
Članovi su: Grad Buje, Grad Novigrad, Grad Umag, Grad Vodnjan, Općina Grožnjan,
Općina Brtonigla, Općina Oprtalj, Istarska županija, Općina Punat (Krk) i Grad Krk.
Pridruženi članovi Udruge su MIH d.o.o. iz Poreča i Udruga senzornih analitičara
maslinovog ulja iz Buja.
Do sada je Grad Buje sudjelovao u projektu Interreg IIIC Oleoturismo odnosno
Turizam maslinovog ulja i u Interreg IIIB MEDOCC «Knoleum» - «Strade dell'olivo».
Iz ovih je razloga upravo na ovom području, u Krasici, osnovan «Centar za
maslinarstvo».
Centar za maslinarstvo
Tvrtka «MIH» – Made in Histria d.o.o. osnovana je od strane Istarske županije. Istom
tvrtkom željela se postići valorizacija i prepoznatljivost izvornih istarskih proizvoda te
pružiti pomoć poljoprivredi u Istri. Tvrtka «MIH» osnovala je Centar za maslinarstvo u
Krasici koji se nalazi u staroj osnovnoj školi. Centar za maslinarstvo bavi se otkupom
i trženjem maslinovog ulja, organizira edukativne i stručne skupove. Centar planira
organizirati aukcije tipičnih proizvoda od maslina te izravnu prodaju tradicijskih
prehrambenih proizvoda i suvenira. Promiče se stvaranje i očuvanje trajnih
ekonomskih, društvenih i ekoloških vrijednosti na dobrobit svih.
47
Već se jedanaest puta u Krasici organizirala manifestacija «Oleum olivarum»
posvećena maslinovom ulju. Aktivnosti manifestacije su sajam maslinarstva i likovni
natječaj na temu maslina, ulja i maslinarstva. «Oleum olivarum» je organiziran i u
2009. godini, prema dosadašnjoj praksi – sredinom ožujka.
Na području grada Buja postoji jedna uljara u naselju Baredine-Krasica, u vlasništvu
privatne tvrtke Agro Millo.
Proizvođači maslinovog ulja koji se mogu naći na Cestama maslinovog ulja:
- Franco Basiaco, Buje
- Valter Smilović, Agro Millo, Baredine-Krasica
- Remiggio Benvegnu, Gardosi-Krasica
- Marijan Cossetto, Krasica
- Ulja Cinić-Gambaletto, Brajki -Krasica
- Bruno i Mario Radešić, Krasica
- Angelo Brajko, Oskoruš-Momjan
- Clai – Bijele zemlje, Brajki-Krasica
- Nino Činić, Krasica
- Kabola – Marino Markežić, Kremenje-Momjan
- Franko Kozlović, Valle-Momjan
- Piero Perossa, Oskuruš-Momjan
- Romano Radešeć, Punta-Krasica
- Oriano Benvegnu, Krasica
- Roberto i Goran Gardoš, Jugovci-Krasica
- Silvino Radešić, Krasica
- Obitelj Valentić, Buje
- Bruno Vardabasso, Buje
- Giancarlo Zigante, Plovanija
Postoji još određen broj malih maslinara, odnosno proizvođača maslinova ulja koji
proizvode samo za osobne obiteljske potrebe te se ne nalaze među gore navedenim
imenima.
48
Uređena kušaonica isključivo za maslinovo ulje, koja je jedina na ovom području u
vlasništvu je Činić Nina iz Krasice.
Na području Krasice najavljena je izgradnja još jedne uljare.
Vinske ceste i ceste maslinovog ulja
Vinska cesta Bujštine prva je vinska cesta na području Istre, pa i Hrvatske.
Vinari s vinske ceste redovito na sajmovima i prezentacijama dobivaju prestižne
nagrade te po kvaliteti pripadaju samom vrhu vinara u Hrvatskoj.
Na području grada aktualna je jedna Vinska cesta i isto tako jedna Cesta maslinova
ulja Bujštine s navedenim maslinarima odnosno uljarima. Četiri vinara, Kabola-
Markežić, Kozlović, Clai, Cinić-Gambaletto, nalaze se i na Cesti maslinova ulja.
Obje ceste trenutno su označene posebnom signalizacijom, unificiranim putokazima
na području Istre. Turistička zajednica grada Buja priprema posebnu signalizaciju za
Vinske ceste, Ceste maslinova ulja kao i gourmet odredišta koja bi znatno prije
upućivala goste u pravcu navedenih cesta.
Posebna se signalizacija priprema i prilikom dolaska na određena područja npr.
«Momjan carstvo Muškata» i «Krasica zavičaj masline».
Posebnim programima unaprijediti će se turistički proizvod Vinskih cesta i Cesta
maslinova ulja:
a) revalorizacija Momjanskog muškata,
b) uređenje muzeja maslinarstva u staroj uljari u Bujama,
c) daljnje nadograđivanje manifestacije na Bakhovom dvoru-Buje,
d) susreti «Oleum Olivarum» i sajam extra djevičanskog maslinovog ulja,
e) «Zlatna šparoga» – Kaštel,
f) razne degustacije i gourmet eventi.
Vinari i maslinari i dalje ulažu u vlastite nasade i vinske podrume.
49
Poljoprivreda je usko povezana s prehrambenom industrijom, ali i turizmom. Osobito
enogastronomskim. Najznačajnija je proizvodnja vrhunskih vina, (djevičanskog)
maslinovog ulja i konzerviranje tartufa.
Na ruralnom području grada Buja posluju konobe s tradicionalnim istarskim jelima u
kojima se prodaju izvorni proizvodi.
Gourmet ponuda prepoznatljiva je i kroz nekoliko kvalitetnih restorana koji su redovito
uvršteni u domaće i strane gourmet vodiče.
Na području grada posluje vrlo značajna tvrtka za lokalno područje, Istarsku županiju
i područje Hrvatske, tvrtka Zigante tartufi. Ista se bavi konzerviranjem, pakiranjem,
prodajom i promocijom istarskog tartufa. Radi se o svježem i tretiranom jesenskom
bijelom tartufu (Tuber Magnatum Pico) i ljetnom crnom tartufu (Tuber Aestivum Vitt).
Tvrtka Zigante je prva u Istri konzervirala tartuf i plasirala ga na domaće i strano
tržište. Na ovaj način promovira lokalno područje grada, Istru, istarsku i lokalnu
gastronomiju.
Zaključna razmatranja
Ekonomske promjene devedesetih godina ostavile su nepovoljne posljedice na
području grada Buja. Velike industrije i tvrtke restrukturiranjem, promjenom tržišta i
načina poslovanja značajno su smanjile proizvodnju, a time i radnu snagu. Neke nisu
imale sredstava za kapitalna ulaganja, u nekima je proveden loš način privatizacije,
neke su ostale bez postojećeg tržišta. Nove gospodarske zone koje su nikle u drugim
jedinicama lokalne samouprave, odvukle su dio novih investitora i aktivnosti. To se
najviše odnosi na investicije u pomorskom području.
Usprkos tome, može se reći da je sadašnje gospodarstvo snažnije, tržišno smislenije
nego ono ranije. Jačanje gospodarstva može se postići dodatnim ulaganjima i
investiranjem u napredne tehnologije.
Prioriteti ekonomskog razvoja trebali bi se uskladiti s postojećim resursima i
prirodnim prednostima. Povezanost primarne proizvodnje i prerađivačke djelatnosti
otvara nove mogućnosti razvoja i zapošljavanja, osobito kod poljoprivredno-
prerađivačke industrije, drvne i proizvodnje građevinskih materijala.
50
Ulaganja u poljoprivredu i prerađivačku industriju trebala bi biti povezana s razvojem
turizma i ostalih usluga, orijentirana prema otvaranju novih radnih mjesta. U svim tim
poslovima ključno je pitanje znanja. Potrebno je kontinuirano školovanje i edukacija
poduzetnika i menadžera. Dobro osmišljeni projekti privući će i kapital. Važan
preduvjet za brži i kvalitetniji gospodarski razvoj je sređivanje imovinsko-pravnih
odnosa, kao i prostorno planiranje uređenih gospodarskih zona opremljenih
potrebnom infrastrukturom.
2.7 Infrastruktura
Elektroenergetika
Područje grada Buja napaja se električnom energijom iz TS 110/35kV Buje koja
napaja TS 35/10kV Buje 2x4MVA.
Iz TS 35/10kV Buje razvedena je 10kV pretežito zračna mreža.
Na području mjesta Buje 10kV mreža je izvedena pretežito kabelima EHP48A
3x(1x150mm2).
U Bujama se nalazi transformacijska elektroenergetska stanica Buje 110/20 kV;
distribucijski dalekovod Buje-Republika Slovenija.
Plinoopskrba
U gradu Buje ne postoji izgrađena plinovodna mreža. Plinska mreža izgraditi će se
nakon plinifikacije područja Istarske županije prirodnim plinom. To je razlog što je
zaustavljen razvitak grada na području uvođenja plina.
U tijeku je istraživanje prostora i područja kojom će prolaziti trasa međunarodnog
plinovoda. Potencijalna dionica je Buje-Kaštel/Plovanija.
Pitanje plinifikacije u Istarskoj županiji postavlja se duži niz godina, no u posljednje se
vrijeme traže neki konkretniji rezultati. Predviđena je izgradnja magistralnog
plinovoda za snabdijevanje zapadne obale Istre, Vodnjan – Umag sa MRS Rovinj,
Poreč, Kovri (Buje). Osnovana je tvrtka Plinacro, odnosno dobivena je koncesija.
Izrađena je natječajna dokumentacija za gradove Rovinj, Poreč, Umag i Pazin koja
51
obuhvaća plinovodnu distribucijsku mrežu te financijsko ekonomsku analizu. Slijedi
izrada natječajne dokumentacije za Buje i Novigrad.
Vodoopskrba
Prostorni plan grada Buje4 navodi da se vodoopskrbni sustav grada Buja opskrbljuje
vodom iz magistralnog cjevovoda, odnosno iz sustava Sv. Ivan – Buzet. Ovim se
sustavom snabdijeva čitavo pripadajuće područje grada Buja.
Uslijed smanjene izdašnosti izvora Sv. Ivan, područje grada Buja može se
prihranjivati vodom iz izvora Bulaž kod Istarskih Toplica. Mali dio područja grada
(Kršete, Kukov Vrh, Buroli) snabdijeva se i iz izvora Gradole u dolini rijeke Mirne.
Princip opskrbe područja grada Buja uglavnom je gravitacijski, odnosno voda iz
rubno postavljenih vodosprema na višim kotama gravitacijski teče prema
potrošačima. Za područje grada glavna vodosprema je Triban kapaciteta 600 m3,
Bibali 1.300 m3, Grožnjan, Sv. Juraj 200 m3.
Vodospreme Triban i Bibali nalaze se u istoimenim selima i iz njih se snabdijeva
gotovo čitravo donje područje grada Buja, dok se gornji dio snabdijeva preko
rezervoara Slušnica (na granici prema Republici Sloveniji). Dio područja direktno je
spojen na magistralni cjevovod koji dolazi iz područja Sv. Ivan – Buzet preko
rezervoara Medici i razdjelnika Laganiši, gdje se preuzima voda za područje bivše
Općine Buje.
Većina distributivnih cjevovoda je profila Ø60 – 200 mm, dok je samo manji dio i to
magistralni Ø350mm.
Postojeći vodoopskrbni sustav područja grada Buja, sa svojim sadašnjim
kapacitetima, u načelu je u stanju zadovoljiti zahtjeve potrošača u pogledu količina i
tlakova vode. Analizirajući postojeće stanje i buduće potrebe dolazi se do zaključka
da je potrebno nastaviti s daljnjim radnjama na optimalizaciji vodoopskrbnog sustava
s konačnim ciljem osiguranja potrebnih količina i tlakova vode.
Turističko područje grada Buja u Kanegri snabdijeva se iz rezervoara Kanegra
kapaciteta 600 m3.
4 Podaci i tekst uglavnom su preuzeti iz Prostornog plana grada Buje, 2005. god. Urbis d.o.o
52
Područje grada Buja, gotovo je u potpunosti obuhvaćeno jednom od kategorija o
zaštiti voda temeljem «Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u
IŽ» donesenom 2005. godine.
1A zona, izvorišta Gabrijeli i Bužin, obuhvaća neposredno područje zahvata vode,
krški izvor, kaptažu, crpnu stanicu, postrojenje za preradu vode, građevinu za pogon,
održavanje i čuvanje 50 m oko zahvata vode.
1B zona: obuhvaća uži pojas oko 1A zone u koji su uključene naplavne površine
strmih i nepristupačnih stijena s bočnim stranama i pojas cesta, površine s kojih je
moguć neposredan kontakt površinskog toka s podzemnim tokovima južno od
izvorišta.
Oba dvije zone moraju biti ograđene.
Odvodnja
S aspekta odvodnje prostor grada Buja može se podijeliti na sam grad Buje,
unutrašnjost i obalno područje.
Planskim rješenjem (PPU-a) se većina naselja odnosno građevinskih područja u
okolici grada Buja, sam grad Buje i turistička naselja Kanegra i Porta Madona
povezuju u sustav mreže gravitacijskih kolektora fekalne kanalizacije. Iste su
međusobno povezane crpnim stanicama kojima se fekalne otpadne vode prikupljaju i
gravitacijski priključuju na postojeće kolektore i postojeće uređaje za pročišćavanje
otpadnih voda «Buje» i «Savudrija» (u gradu Umagu).
Najizgrađeniji je sustav odvodnje naselja Buje, koji čini jednu tehnološko-projektnu
cjelinu i predstavlja prioritet obzirom na broj stanovnika i industriju. Manje ili nikako su
izgrađeni sustavi odvodnje u ostalim naseljima.
U Bujama je devedesetih godina izgrađen biološki pročistač, a tijekom godina
izgrađen je kanalizacijski sustav naselja Buje te Brolo, San Sebastijan i Povijesna
jezgra (Belvedere), Stanica, Klesarska ulica, gospodarska zona Valanari, Školsko
brdo, Nazorova. Nabavljen je biološki uređaj za Momjan, a izrađuje se kanalizacija za
Monte Bašter.
53
Duljina kanalizacijske mreže grada Buja:
a) primarna 8.500 km
b) sekundarna 7.400 km (i to 3.200 mješovita, 3.700 fekalna, 500 oborinska)
a+b) sveukupno 15.900 km.
Odvodnja otpadnih voda zaostaje za razvojem vodoopskrbe.
Do 2005. godine ukupno je na kanalizaciju potrošeno 11.309.023,00 kune.
Tablica 24. Raspored troškova
Godina Radovi Mjesto Trošak
1996. I. i II. faza kanalizac. kolektorom
Buje 3.732.189,00
1998. Sanac. u predjelu ul. V. Nazor
Buje 400.000,00
2001. Kanalizacijski sistem grada Buje 1.500.000,00
2001. Kanalizacija Brolo 1.316.754,00
2001. Kanalizacija San Sebastijan 629.964,00
2001. Kanalizacija Povijesna jezga 629.964,00
2001. Kanalizacija Bifix-Digitron 854.152,00
2001. Kanalizac. priključ K-3.1. i K-3.2.
Buje-Grožnjanska 300.000,00
2001. Kanalizacija Stanica (serv.zona) 800.000,00
2003. Fekalna kanalizacija Školsko Brdo 7.000,00
2003. Kanalizacijski priključak Klesarska 171.000,00
2004. Fekalna i druga kanalizacija Školsko Brdo 655.000,00
2004. UJređaj za bio.pročišć.otp. voda
Momjan 123.000,00
2005. Rekonstrukcija Stari Grad 190.000,00
Ukupno 11.309.023,00
54
Groblja
Tablica 25. Groblja u gradu Buje, stanje 2004. godine
GrobljaPolja
Brojgrobnihparcela
Ukupnopo
naselju
Naplać. grobnamjestatrajno
Plaćenona
određeno
Neplaćeno
poznati
Neplać.nepoznati korisnik
Slobodno
Buje 880 880 200 21 63 301 13
Kršete 404
Kaštel StaroNovo
106111
217 36 10 19 119 10
Brić 79 79
Krasica 200 200
Triban 98 98 72 26
Momjan 150 150
Marušići 115 115
Merišće 120 120
Oskuruš 70 70
Problematika groblja u Bujama, Tribanu i Kaštelu ukazuje na pomanjkanje grobnih
parcela, veliki broj nepoznatih korisnika ili poznatih korisnika s neizvršenim
obvezama plaćanja.
Za groblje Kaštel je izrađen idejni projekt, a u tijeku je rješavanje imovinsko pravnih
odnosa na zamjeni parcele.
Potrebno je utvrditi adekvatno proširenje groblja Buje i groblja Momjan.
2.8 Obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb
Na području grada Buja postoje tri dječja vrtića, osnovna škola na hrvatskom i
talijanskom jeziku, tri srednje škole raznih usmjerenja. Dječji vrtići nalaze se u Bujama,
Kaštelu i Momjanu.
Sve ustanove na području obrazovanja u gradu Buje smještene su na području
Školskog brijega, a područna odjeljenja u Momjanu i Kaštelu kao većim naseljima.
Na Školskom brijegu nalazi se i Školska sportska dvorana te ostali sportski tereni na
55
otvorenom. To omogućava funkcionalno korištenje prostora za sve korisnike i
ustanove grada.
Predškolski odgoj
U Bujama djeluju dvije predškolske ustanove, na hrvatskom i talijanskom jeziku. Iste
su smještene u tri zgrade, centralnom vrtiću u Bujama te u područnim odjelima u
Momjanu i Kaštelu.
Vrtići:
a) Dječji vrtić Buje i Područni vrtić u Kaštelu
b) Talijanski dječji vrtić Mrvica - Scuola d'infanzia Italiana Fregola-Buie i Područni
vrtić u Momjanu
Hrvatski dječji vrtić broji 120 mališana koji su podijeljeni u 6 grupa. Tu je zaposleno
24 djelatnika od kojih su 12 odgajatelji, ravnatelj, domar, čistačice, računovođa i
kuharice. Talijanski vrtić ima 65 djece raspoređene u 3 grupe te ima 10 zaposlenih od
kojih je 6 odgajatelja.
Zbog povećanja broja djece pomalo se osjeća nedostatak prostora, a sukladno
novim standardima predškolskog odgoja biti će potrebno uskladiti prostorne uvjete sa
zakonom. Isto tako, vrtić u stalnom radnom odnosu nema stručne djelatnike:
defektologa, logopeda, psihologa. U bujske se vrtiće upisuju i djeca iz drugih općina i
gradova.
Osnovnoškolsko obrazovanje
U gradu Buje djeluju dvije osnovne škole, na hrvatskom i talijanskom nastavnom
jeziku. Nastava se odvija u dvije centralne zgrade u Bujama te Momjanu i Kaštelu.
Osnovna talijanska škola Scuola elementare Italiana-Buie djeluje u novoizgrađenoj
zgradi te ima sve uvjete za izvođenje najsuvremenijeg nastavnog programa. Isto
tako, potpuno je uređena zgrada Osnovne škole u Momjanu. U tijeku je saniranje
zgrade Osnovne škole u Kaštelu. Najveći problem predstavlja zgrada Hrvatske
Osnovne škole Mate Balote u Bujama. Ista je ušla u prvi prioritet Istarske županije za
preuređenje. Velik problem je i zgrada u kojoj djeluje Odjeljenje djece sa posebnim
potrebama.
56
Problemi s kojima se suočava osnovno školstvo su: produženi boravak, prijevoz
učenika, pitanje sigurnosti djece, opremljenost namještajem, zastarjelost objekata,
specijalizirane učionice i kabineti, nastavna sredstva, informatička oprema, uvjeti za
provođenje tjelesne i zdravstvene kulture, vanjska sportska igrališta, pitanje putnika,
prometnih veza.
Tablica 26. Osnovna škola Mate Balote u Bujama plus dvije ispostave u Momjanu i Kaštelu5
BROJ UČENIKA
BROJ RAZREDNIH ODJELJENJA
BROJ UČITELJA / NASTAVNO
OSOBLJE
OSTALO OSOBLJE – ravnatelj, tajnik, pedagog, psiholog, defektolozi, stručni suradnici, računovođa, administrator,
domari, kuharice prijevoznici, čistačice)
279
Ukupno 20 odjeljenja:Redovita nastava 17 -od toga 4 kombinirana (dvorazredna) i3 odjeljenja djece s posebnim potrebama
32 24
Tablica 27. Scuola elementare Italiana – Buie, u Bujama
BROJ UČENIKA
BROJ RAZREDNIH ODJELJENJA
BROJ UČITELJA / NASTAVNO OSOBLJE
OSTALO OSOBLJE-ravnatelj, tajnik, pedagog, stručni
suradnici, računovođa, administrator, domar, kuharice, čistačice
121 12 30 10
Važno je napomenuti da određeno nastavno osoblje radi u obje škole te da je
određen broj učitelja u evidenciji hrvatske i talijanske škole.
Srednjoškolsko obrazovanje
Grad Buje je školsko središte cijele Bujštine. U gradu djeluju tri srednje škole:
1. Srednja škola Vladimir Gortan Buje
5 Svi podaci o broju učenika i zaposlenih dobiveni su 2009. g. od ustanove na koju se isti odnose
57
Obrazovna usmjerenja:
a) opća gimnazija
b) ekonomija i trgovina
c) hotelijersko turistički tehničar
Tablica 28. Srednja škola Vladimir Gortan
USMJERENJA/ OBRAZOVNI SEKTORI, BROJ
UČENIKA, BROJ RAZREDABROJ ZAPOSLENIH
SMJER / SEKTOR
BROJUČENIKA
BR. RAZREDNIH ODJELJENJA
NASTAVNOOSOBLJE
NENASTAVNO OSOBLJE
Opća gimnazija 104
32 nastavnika istručna suradnika
RavnateljTajnik
PedagogPsiholog
RačunovođaAdministratori
DomarČistačice
Hotelijersko turistički tehničar/ turizam i ugostiteljstvo
110
Ekonomija/ ekonomija, trgovina i poslovna administracija
46 12
Ukupno 260 12 32 10
2. Gospodarska škola Buje
Strukovno školstvo na Bujštini počelo se razvijati nakon Drugog svjetskog rata. Prvi
učenici koji su se osposobljavali bili su upisani 1950. godine. Na području Bujštine, u
gradovima Buje i Umag, postojala je Škola učenika u privredi koja je osnovana 1954.
godine nakon Tršćanske krize. Škola je prvenstveno osnovana za područje tzv «B»
zone Trsta koji je pripadao Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.
Ova škola završila je s radom 1967. godine. Strukovno školstvo nije zamrlo nego se
realiziralo kroz Centar usmjerenog obrazovanja Vladimir Gortan u Bujama. Nakon
osamostaljenja Republike Hrvatske 1991. godine ponovo nastaje strukovna škola
pod nazivom Srednja industrijska i obrtnička škola Buje, a danas je naziv iste škole
Gospodarska škola Buje.
Danas Gospodarska škola Buje školuje učenike u 6 područja rada i 16 zanimanja:
a) Strojarstvo
- automehaničar, autolimar, strojobravar i vodoinstalater
58
b) Elektrotehnika
- elektrotehničar, autoelektričar, elektroinstalater i elektromehaničar
c) Ekonomija i trgovina
- prodavač
d) Ugostiteljstvo i turizam
- hotelijer-ugostitelj, konobar i kuhar
e) Obrada drva
- stolar
f) Osobne usluge
- frizer, kozmetičar i pediker
Djelatnost škole obuhvaća odgoj i obrazovanje mladeži i odraslih za stjecanje srednje
stručne spreme i stjecanje znanja, vještina i sposobnosti za rad i nastavak
školovanja.
Tablica 29. Gospodarska škola Buje
USMJERENJA, BROJ UČENIKA, BROJ RAZREDA BROJ ZAPOSLENIH
ZANIMANJEBROJ
UČENIKABR. RAZREDNIH
ODJELJENJANASTAVNOOSOBLJE
NENASTAVNO OSOBLJE
IV godine
18
33 nastavnika za opće predmete i predmete struke6 nastavnika i 2
suradnika u nastavi(praktični i stručni dio
nastave)Učitelji + 3 vanjska stručna suradnika
RavnateljPedagogPsiholog
RačunovođaAdministratori
DomarČistačice
Elektrotehničar 65
Hoteljersko turistički komercijalist
65
III godine
Automehaničar 21
Vodoinstalater 29
Strojobravar 9
Autolimar 1
Autoelektričar 6
Elektroinstalater 18
Elektromehaničar 16
Stolar 16
Prodavač 8
Konobar 4
Kuhar 17
Frizer 22
Kozmetičar 35
Ukupno 332 44 9
59
3. Scuola media superiore Leonardo da Vinci, Buie
Srednja škola Leonardo da Vinci, Buje
Smjerovi:
a) opća gimanzija
b) matematička gimnazija
c) elektrotehnički smjer (električar, informatičar)
d) ekonomski smjer
e) hoteljerski smjer
f) mehaničari (tokari i mehaničari)
Tablica 30. Scuola media superiore Leonardo da Vinci
USMJERENJA, BROJ UČENIKA, BROJ RAZREDA BROJ ZAPOSLENIH
SMJER BR.UČENIKABR. RAZREDNIH
ODJELJENJANASTAVNOOSOBLJE
NENASTAVNO OSOBLJE
Opća gimnazija 51
1736 nastavnika
5 vanjskih suradnika
RavnateljTajnica
RačunovođaAdministrator
DomarČistačice
Prirodoslovno matematička gimnazija
16
Tehničari za elektroniku
15
Tehničari za računarstvo
26
Komercijalisti 74
Automehaničari 17
Autolimari 5
Tokari 2
Konobari 3
Ukupno 209 41 7
Najveći problem jest korištenje prostora zgrade u kojoj se održava nastava te
izgradnja Srednje talijanske škole u Bujama.
60
Pučko otvoreno učilište Buje
Pučko otvoreno učilište Buje je sljedbenik Narodnog sveučilišta Buje, osnovanog
1951. godine.
POU Buje je javna neprofitna ustanova. Osnivač je Grad Buje. Ukupno zapošljava 5
djelatnika:
1. ravnatelj - voditelj kulturno-obrazovne djelatnosti
2. voditelj bibliotečne i čitaoničke djelatnosti
3. tajnik-računopolagatelj-administator
4. kućni majstor-kinotehničar
5. čistačica
Pučko otvoreno učilište provodi djelatnosti koje su utvrđene Zakonom o Pučkim
otvorenim učilištima (NN 54/97) te u drugim odredbama posebnih zakona i propisa.
Pučko otvoreno učilište Buje pruža obuku i prekvalifikaciju lokalnog stanovništva, a
nudi i kulturne programe te čitaonicu. Osim svojih zakonom utvrđenih djelatnosti
bujskom otvorenom učilištu pripadaju i Gradska knjižnica i čitaonica te Etnografski
muzej.
POU organizira i Nastavni centar Buje Ekonomskog Fakulteta Rijeka i to za
dvogodišnji stručni studij smjerova:
1. Trgovinsko poslovanje
2. Međunarodna razmjena i međunarodno poslovanje
Nastava se održava prema bolonjskom principu. Nastavni centar djeluje već 12
godina.
U Pučkom učilištu održavaju se tečajevi stranih jezika, informatike, glazbe.
Tu djeluje i amaterski dramski studio Matrix koji je 1999. osnovan u Matici Hrvatskoj
– ogranak Buje, a koji od listopada 2001. djeluje pri POU.
POU koristi prostore Doma Kulture:
- kino/kazališna dvorana (300 mjesta),
- velika vijećnica (100 mjesta),
- mala vijećnica (50 mjesta),
61
- tri učionice od kojih je jedna informatički kabinet, tri uredska prostora, dvije
garderobe, atrij,
- knjižnica i čitaonica,
- skladišni prostor i kotolovnica.
Godišnje se u ovim prostorijama održava stotinjak sastanaka i skupova.
Učilište ostvaruje većinu prihoda najmom prostorija namijenjenih različitim
djelatnostima. Uredske prostorije na prvom katu koriste županijske službe, Zeleni
Val, SDP, IDS te Akira. Prostor u prizemlju koriste osiguranja (Triglav i Allianz),
trgovine (Akira i Istarske knjižare), banka (IKB Umag) te ugostiteljski objekti (kafe bar
Film i Herc).
2.9 Zdravstvo i socijalna skrb
Na području grada posebno se nastoji voditi skrb o socijalno osjetljivim i ranjivim
skupinama: starim i nemoćnim osobama, žrtvama nasilja u obitelji, invalidnim
osobama i osobama s teškoćama u razvoju, braniteljima, skupinama osoba kojima je
potrebna pomoć pri liječenju od ovisnosti (alkohol i droga).
Briga i skrb o ranjivim skupinama vodi se kroz aktivnosti slijedećih subjekata:
a) državne institucije (centri za socijalnu skrb, domovi, zdravstvene ustanove)
b) nevladine udruge koje svojim radom obuhvaćaju različita socijalno-humanitarna
područja (Crveni križ, Udruga invalida, Udruga sv. Vinka Paulskog).
Programom javnih potreba iz područja zdravstva i socijalne skrbi financiraju se:
1. ustanove iz oblasti socijalne skrbi i zdravstva
2. plaćaju se socijalne potpore stanovništvu
3. potpore udrugama socijalne skrbi i zdravstva
4. financiraju se ostali zdravstveno-socijalni programi iz područja prevencije ovisnosti
i ostalih oblika ovisnosti
Na području grada zdravstvene usluge pružaju se u zdravstvenoj ambulanti Buje. Ista
pripada širem području Doma zdravlja Umag.
62
Centar za socijalnu skrb
Na području Buja djeluje Centar za socijalnu skrb.
Centar za socijalnu skrb ima 12 zaposlenih, od toga šest stručnih osoba (psihologa,
tri socijalna radnika, dva diplomirana socijalna radnika - pravnika). Pokriva područje
grada Buja, grada Umaga, grada Novigrada, općine Oprtalj, sa dijelom Livada,
Grožnjan, Brtoniglu. Ukupan broj stanovnika koji pokriva je 31.470 (prema
prebivališnim adresama u evidenciji MUP-a).
Isti koristi radni prostor od 165 m2 koji je u vlasništvu Ministarstva zdravstva i
socijalne skrbi, koji je maksimalno iskorišten i nedovoljno velik.
Osnovna prava koja građani mogu ostvariti u Centru za socijalnu skrb su:
a) stalna pomoć
b) doplatak za pomoć i njegu
c) osobna invalidnina
d) naknada do zaposlenja invalidnim osobama - djeca
e) pravo na smještaj u ustanove socijalne skrbi - odrasli
f) pravo na smještaj u dječje domove - osposobljavanje za samostalan život i rad
g) pravo na status roditelja i njegovatelja
h) jednokratne novčane pomoći (više nisu pravo).
Prava po navedenim točkama, osim jednokratne novčane pomoći, koristi petstotinjak
osoba. Broj usluga kreće se između 500 – 600 mjesečno, s time da se psihosocijalni
tretman s nasilnim osobama ne vrši zbog nepostojanja takvog radnog mjesta i
stručne osobe u centru.
Osnovni poslovi centra su:
a) maloljetnička delikvencija
b) invalidna djeca
c) skrbništvo
d) postupci posredovanja kod razvoda brakova
e) povjeravanje djece u postupku razvoda brakova
f) privremeno uzdržavanje (neplaćanje alimentacije).
63
Vijeće za komunalnu prevenciju
Kako bi se unaprijedila socijalna skrb osnovano je Vijeće za komunalnu prevenciju.
Cilj vijeća je razvoj i provođenje programa prevencije kriminaliteta, devijantnih i
društveno neprihvatljivih ponašanja. Isto se postiže provođenjem niza aktivnosti,
praćenjem i predlaganjem mjera.
Program prevencije obuhvaća suzbijanje nasilja u obitelji, delinkvenciju djece,
maloljetnih i mlađih punoljetnih osoba, zlouporabu droge, suzbijanje nasilja i
devijantnih ponašanja u društvu te provođenje drugih mjera.
U gradu ne postoji savjetovalište za takve slučajeve već se isti upućuju u Umag i
Poreč. Potrebno je što hitnije osnovati savjetovalište u samom gradu Buje.
Vijeće čine predstavnici:
- Grada Buja,
- Policijske postaje,
- Općinskog suda,
- Općinskog državnog odvjetništva,
- Istarskih domova zdravlja,
- Zavoda za javno zdravstvo,
- Odsjeka za maloljetničku delinkvenciju PU istarske,
- Centra za socijalnu skrb,
- bujskih osnovnih i srednjih škola.
Potrebno je izraditi program sa ciljevima i aktivnostima usmjerenim na prevenciju i
suzbijanje nasilja u obitelji, delinkvenciju djece i mladih, zlouporabu droga, nasilja i
devijantnih ponašanja u društvu te donijeti druge mjere usmjerene povećanju
sigurnosti.
2.10 Civilno društvo
Na području grada Buja djeluju brojne udruge i organizacije civilnog društva. Iste su
važne zbog organizacije života građana, kvalitete života, pomoći lokalnoj zajednici,
kulturnog ostvarenja područja, ostvarenja socijalnih i mnogih drugih ciljeva.
64
Posebna pažnja posvećena je udrugama koje štite prava manjina. Na području grada
djeluju četiri zajednice Talijana, u Bujama, Kaštelu, Momjanu i Krasici. Iste posjeduju
uređena sjedišta (osim Kaštela) i provode brojne kulturno-umjetničke aktivnosti.
Zajednice Talijana djeluju u sklopu Talijanske unije kao krovne organizacije.
U Bujama djeluje i Forum mladih pri Talijanskoj uniji te Počasni konzulat Republike
Italije.
Zajednica Talijana Buje provodi sljedeće aktivnosti:
g) mješoviti zbor
h) minicantanti – dječji zbor
i) dramska sekcija za odrasle
j) dramska sekcija za mlade
k) plesne skupine
l) limena glazba
Zajednica talijana Momjan broji 407 članova i provodi sljedeće aktivnosti:
a) mješoviti zbor
b) minicantanti
c) maxicantanti
d) tečaj gitare
e) tečaj klavira
f) tečaj mandoline
g) plesna grupa
h) harmonikaši
Zajednica Talijana Kaštel provodi sljedeće aktivnosti:
a) dramska sekcija
b) plesna grupa
c) harmonikaši
65
Osim udruga manjina na području grada djeluju i ostale udruge:
a) Zajednica žena Bujštine
Djeluje u Umagu. Cilj udruge je pomoć zlostavljanim ženama i djeci te prevencija
raka dojke.
b) Udruga Antifašističkih boraca Bujštine
Djeluje ujedno i za područje grada Umaga. Ista se brine o članovima učesnicima
narodno oslobodilačke borbe, obilježavanju značajnih događaja i datuma, te
održavanju spomenika narodno oslobodilačke borbe.
c) Gradsko društvo Crvenog križa Buje
Djelatnosti ove udruge su humanitarne aktivnosti na području zaštite i unapređenja
zdravlja, socijalne skrbi i humanog odgoja.
d) KUD Mladi Grad Buje
Kulturnoumjetničko društvo Mladi Grad Buje - Udruga Mladi Grad iz Buja.
Aktivnosti Udruge su izdavanje fanzina, promicanje ekologije te organizacija
sportskih događaja. KUD Mladi Grad pomaže prvenstveno mladima grada Buja u
kulturnom izričaju te samome gradu u podizanju kvalitete kulturnog i športskog života
te podizanju ekološke svijesti.
Mladi Grad svake godine organizira festival «Ko konj» za vrijeme Dana grožđa.
e) Informo
Nevladina i ne profitna organizacija čiji prioriteti su obrazovanje i profesionalno
savjetovanje. Udruga projektira te provodi edukacije za zaposlene i nezaposlene.
f) Foto klub Mrak
Organizira Međunarodni festival mladih pod nazivom Kulturama. Festival okuplja
mlade iz svih grana umjetnosti te im pruža priliku da se predstave.
Ova je manifestacija potaknuta činjenicom da mladi umjetnici nisu dovoljno u
kontaktu i da im treba više prilika za razmjenu informacija, iskustava i međusobno
druženje.
66
Između ostalog ova je manifestacija jedinstvena prilika za iskazivanje kreativnosti,
novih talenata, tehnika izražavanja i likovnih promišljanja.
g) Udruga umirovljenika
Udruga umirovljenika za cilj ima zaštitu prava umirovljenika i poboljšanje kvalitete
života umirovljenika.
h) Udruge dragovoljaca domovinskog rata
i) DVD – Dobrovoljno vatrogasno društvo.
Osnovano je 2008. godine sa ciljem vatrogasne zaštite Bujštine. Isto broji stotinjak
članova.
2.11 Kultura i kulturna baština
Starogradska jezgra Buja
Povijesna jezgra Buja smještena je na vrhu brežuljka, na istaknutom položaju koji
dominira širom okolicom i kontrolira putove prema kontinentu na sjeveru i prema
moru na zapadu. Na tom položaju dugi je kontinuitet naseljavanja, od prapovijesne
gradine, kasnoantičkog naselja – Refugija, kroz srednji vijek kada je pod vlašću
akvilejskog patrijarha. Prvi se put spominje 981. godine u povelji akvilejskog
patrijarha Otona II kao Castrum Bugle. Pod venecijanskom je vladavinom od 1412.
godine. Na brežuljku sv. Margarete (Školski brijeg), istočno od Flavijevske ceste,
istražena je srednjovjekovna nekropola iz 7. i 8. stoljeća.
Povijesna jezgra, razvijena oko župne crkve Sv. Servula, bila je opasana bedemima,
srušenima 1412. godine i obnavljanima u 15. i 17. stoljeću, od kojih su sačuvani
pojedini dijelovi, četverokutna srednjovjekovna kula i peterokutna kula Sv. Martina iz
15. stoljeća. Sačuvana je srednjovjekovna urbana struktura sa središnjim trgom i
uskim ulicama, u koju su interpolirane renesansne i barokne palače.
Župnu crkvu Sv. Servula, kasnopalladijevskog tipa, jednobrodnu s bočnim kapelama i
trodijelnim svetištem sagradio je na mjestu ranije trobrodne crkve Giovanni Dongetti
iz Pirana 1754. godine a dovršio 1769. godine Antonio Naiber iz Kopra. U zidove
67
crkve ugrađene su brojne antičke i srednjovjekovne spolije. Zvonik iz 16. stoljeća
odvojen je od crkve, u pročelja su ugrađevni grbovi podestata i reljef lava sv. Marka.
Na trgu do crkve je gotičko-renesansna palača iz 1485. godine.
Ispred zvonika nalazi se kamena baza za zastavu, nekada stup srama iz 17. stoljeća.
U podgrađu nastalom širenjem grada u 15. stoljeću izvan prvobitne jezgre izgrađena
je 1497. godine crkva Sv. Marije Milosrdnice, proširena 1583. i 1832. godine sa
zvonikom uz južno pročelje. Na njezinom sjevernom pročelju sačuvan je renesansni
portal iz 1497. godine s natpisom koji spominje donatora Pavla Račicu, a pripisuje se
klesaru Mateju iz Pule.
Južni dio podgrađa s crkvom bio je u novom vijeku utvrđen novim obrambenim
prstenom. Ulaz je sačuvan ispod zgrade Etnografskog muzeja. Nizovi kuća u
jugoistočnom i jugozapadnom podgrađu nastajali su tijekom 19. i početkom 20.
stoljeća. Iz razdoblja potkraj 19. stoljeća potječe nekoliko klasicističkih palača.
U gradu su i crkve. Sv. Ivana iz 15. stoljeća i sv. Martina na starom groblju izvan
zidina iz 1.593. godine s visoko renesansnim portalom. Posebnu vrijednost ima
karakteristična vizura grada na vrhu brežuljaka, opasana zidinama sa zelenim
pojasom na padinama oko grada, s posebno vrijednim pogledom sa jugozapada i
sjevera.
Kulturno-povijesna cjelina utvrđenog naselja Kaštel
Utvrđeno naselje Kaštel smješteno je na dominantnom brežuljku iznad rijeke
Dragonje uz cestu Buje-Dragonja-Koper. Arheološkim istraživanjima paljevinske
nekropole iz 8.-6.st. pr. Kr. potvrđeno je postojanje prapovijesnog gradinskog naselja.
Naselje se prvi put u povijesnim izvorima spominje 1064. godine kao posjed
piranskog plemića Artuika. Od 1102. godine pod vlašću je akvilejskog patrijarha, koji
preko postavljenog gastalda u Kaštelu upravlja cijelom sjevernom Istrom. Godine
1420. potpada pod Veneciju koja u njega naseljava stanovništvo iz Dalmacije. Od
1518. godine u privatnim je rukama i do kraja 18. stoljeća više puta mijenja vlasnike.
Današnji ostaci utvrde samo djelomično ukazuju na njegovu važnost kroz povijest.
Ostaci bedema građeni fino klesanim i pravilno slaganim kamenim kvadrima
uočavaju se sa južne strane naselja.
68
Kuće nastale nakon prestanka funkcije utvrde prislonjene su jednim zidom na
bedeme čime su omogućile njihovo djelomično očuvanje. Sa zapadne strane
naslućuju se mogući ostaci četverokutne kuće i gradskih vrata.
Komunikacije središnjeg unutrašnjeg prostora naselja popločene su kamenim
škriljama složenim «na nož».
U podnožju kaštela smjestila se župna crkva Sv. Sabe, izgrađena 1869. godine na
mjestu starije sakralne građevine. To je jednobrodna građevina s dvjema bočnim
kapelama, okolo koje je mjesno groblje.
Bujsko je područje bogato spomenicima kulturne baštine. Oni svjedoče o kontinuitetu
bivanja na ovim prostorima iz prethistorijskog doba.
Zaštićena kulturna dobra su:
a) urbanistička cjelina grada Buja
b) gradski fortifikacijski sustav
c) kultivirani krajolik humka akropolskog naselja Buje
d) arheološko nalazište na lokalitetu Sv. Margareta
e) hirorheološka zona od granice Slovenije do Umaga
Preventivno zaštićena je i urbana cjelina Momjan kao i kultivirani krajolik humka
akropolskog naselja Momjan.
Evidentirana su sljedeća nepokretna kulturna dobra: ruralne cjeline Bibali, Brda,
Brešani, Brič, Bucaji, Brešani, Buroli, Dramac, Gamboci, Kaštel (zajedno sa
kultiviranim krajolikom humka, arheološko nalazište), Kontarini, Krasica, Kremenje,
Kršete, Kućibreg, Lalovići, Lozari, Ljubanija, Marušići, Merišće, Montrin, Oskuruš,
Pliski, Smilovići, Sv. Mauro, Šajini, Tarkusi, Triban, Vinjarija, Vižinada i mnogi drugi.
Spomenici kulture:
- Dvorac Rotta
- Momjanski zvonik
- Parenzana
- Park šuma Kanedo
- Stara uljara Buje
- Ulica Belvedere u starogradskoj jezgri Buja
69
- Trg Sv. Servula u centru starogradske jezgre Buja
- Kuća s biforom
- Kula Sv. Martina
- Vinarski podrum
- Gradske zidine
- Staro groblje Sv. Martina
- Zvonik Buje
- Gradski zvonik Buje i sat
- Trg uz kulu ili groblje
- Kula – vidikovac
- Zidine na Trgu slobode
- Ulaz ispod muzeja
- Romanička bifora
- Reljefi
- Kamena baza za zastavu, nekada stup srama iz 17. stoljeća
- Potok Argilla, mlinovi, kanali za dovod vode
- Potok Bazuje, mlinovi za brašno
- Spilja Cingarella, arheološko nalazište
- Crkva Sv. Antuna opata u Lozarima
- Crkva Sv. Ivana Krstitelja (na groblju) Merišće
- Crkva Sv. Jakova u Brdima
- Crkva Sv. Jurja u Oskurušu
- Crkva Sv. Jurja u Tribanu
- Crkva Sv. Justine u Kućibregu
- Crkva Sv. Katarine na groblju u Oskurušu
- Crkva Sv. Lucije (Sorbar pokraj Marušića, groblje)
- Crkva Sv. Marije Magdalene, Brič groblje
- Crkva Sv. Marije (Fabijančići, desno od ceste Momjan-Kremenje)
- Crkva Sv. Martina u Momjanu
- Crkva Sv. Mihovila arhanđela nadomak Vižinade, pokraj Kaštela
- Crkva Sv. Maura ili majka Božja od Zdravlja u Sv. Mavru
- Crkva Sv. Petra i Pavla u Kršetama
- Crkva Sv. Petra u Momjanu
70
- Crkva Sv. Petra na području Sorbara
- Crkva Sv. Roka na momjanskom groblju
- Crkva Sv. Roka u Burolima
- Crkva Sv. Sabe, podno Kaštela
- Crkva Sv. Stjepana u Krasici
- Momjanski izvor: uređeno pojilište i posude za pranje rublja ispod žive stijene
Posebno značajni spomenici grada su: Dvorac Rotta u Momjanu, Crkva Sv. Servula
u Bujama, Crkva Majke Milosrđa u Bujama, kula Sv. Martina te niz manjih crkvica
lokalnog značaja.
Dvorac Rotta u Momjanu
Momjanski kaštel se u literaturi spominje 1234. godine. Kao njegov tadašnji vlasnik i
graditelj spominje se Dominus Wosalcus de Mimilano. Kaštel je vjerojatno tih godina i
izgrađen. Vlasništvo nad kaštelom se mijenja kroz povijest. Godine 1548. kupuje ga
Simone Rota iz Bergama koji ga mijenja i obrađuje čime ovaj kaštel postaje jedan od
najznačajnijih i najbogatijih plemićkih kaštela u tom dijelu Istre. Danas su od kaštela
preostali obodni zidovi po rubovima platoa, djelomični ostaci zidova palače, a u
relativno sačuvanom stanju je jedino visoka kula.
71
Crkva Sv. Servula
Župna crkva Sv. Servula u zidovima ima ugrađene brojne antičke i srednjovjekovne
spolije. U pročelja iste ugrađeni su grbovi podestata, sat i reljef lava Sv. Marka. Ovaj
zvonik koji je nacrtan i na gradskom pečatu iz XIII. st. bio je izvidnica i stražarnica za
sigurnost cijelog područja pa su Buje zasluženo nosile naziv «straža Istre».
Crkva Sv. Marije Milosrdnice
Crkva Sv. Marije Milosrdnice pravi je mali muzej prepun značajnih umjetničkih djela,
pretežito venecijanskog kruga. Crkvicu su umjetninama ispunili novigradski biskupi
koji su u istoj stolovali za vrijeme kuge. Isti su puno uložili u kupnju značajnih
umjetničkih djela.
U svim Mjesnim odborima nalaze se zgrade – društveni domovi koji se koriste kao
središte socijalnog, kulturnog i društvenog života grada.
72
Posebno su zaštićeni i objekti gospodarskog značaja koji više nisu u funkciji ali
predstavljaju značajne sklopove u smislu zaštite (stara uljara i stari vinarski podrum).
Značajna povijest ovoga područja ostavila je traga na brojnim spomenicima
materijalne i nematerijalne kulturne baštine.
Na području grada ne postoje vrijednosti proglašene aktom o zaštiti u smislu Zakona
o zaštiti prirode.
Planom su evidentirane sljedeće prirodne vrijednosti županijskog značaja:
1. Posebni rezervat: botanički rezervati – značajnije površine prirodnih travnjaka na
području Buja, Bibala, Kremenja i Volpije
2. Spomenik prirode: botanički - zeleni hrast kod Markovca
3. Značajni krajobraz: flišni dio od Kaštela do Ćepića (bujski kras) te okoliš povijesnih
cjelina Buje, Kaštel, Momjan
4. Park šuma: Kanedo kraj Markovca
Pučko otvoreno učilište
Najvažnija institucija koja se sustavno bavi kulturnom djelatnošću je Pučko otvoreno
učilište. Isto osim obrazovanja odraslih i Nastavnog centra Ekonomskog fakulteta
Rijeka provodi razna glazbeno-scenska događanja, kazališne aktivnosti, organizira
koncerte, izložbe, obavlja djelatnost izdavaštva, kinoprikazivačku djelatnost,
organizira kulturne manifestacije (Proljetni natječaj, Susreti uz Dragonju, Music &
Wine, Istraart i ostalo).
U sklopu Pučkog otvorenog učilišta djeluje i Etnografska zbirka i Gradska knjižnica.
Etnografska zbirka se vodi kao vlasništvo Etnografskoga muzeja iz Pazina i Bujskog
etnografskog muzeja. Etnografski muzej Buje podignut je nad uličnim prolazom,
odnosno «drugim» gradskim vratima koja su bila dio zadnjeg obrambenog zida iz
XVII. st. U njemu su prikupljene rukotvorine pučke materijalne kulture s područja
Bujštine. Na četiri kata muzeja rekonstruirana je stara istarska kuća s radnim
73
prostorima: kuhinjom, spavaćom sobom s tkalačkim stanom te prostorima za
poljoprivredu i obrt.
Muzej i danas prikuplja ostatke, rukotvorine i sve vezano za pučku kulturu. Istu čine
eksponati sakupljeni na području Bujštine.
Važno bi bilo što skorije riješiti status muzeja kako nalaže Zakon o Muzejima.
Grad Buje kao osnivač Pučkog otvorenog učilišta te vlasnik muzeja treba donijeti
konačnu odluku o eventualnom osamostaljivanju ustanove muzeja, o investicijama i o
financijskoj konstrukciji za opstanak iste. Potrebno je osigurati i stručnu osobu koja bi
vodila Etnografski muzej Buje. Trenutno se ovu muzejsku zbirku može vidjeti
nekoliko sati dnevno od sredine lipnja do polovice rujna.
Gradska knjižnica Grada Buja
Gradska knjižnica grada Buje broji oko 600 članova. Broj članova ukazuje na značaj
koji knjižnica ima za grad Buje i okolna mjesta. Knjižnica je za građane otvorena u
jutarnjim satima. Istu bi trebalo otvoriti i u popodnevnim satima, osobito u zimskim
mjesecima.
Kulturne manifestacije POU-a
«ISTRART» je jednodnevna masovna izložba na kojoj sudjeluju umjetnici iz
Hrvatske, Slovenije, Italije. Isti zadnju nedjelju u mjesecu svibnju izlažu svoje radove
(svaki najviše po dva rada) u atriju Pučkog otvorenog učilišta u Bujama. Istodobno
se organizira i «Ex-tempore», odnosno rad na pečatiranim podlogama. Teme su
najčešće vezane za Buje i okolicu.
«Susreti uz Dragonju» je naziv projekta koji se odvija tokom cijele godine na području
grada Buja uključujući okolne mjesne odbore od Kaštela i Plovanije do Tribana,
Marušića i Momjana. Program obuhvaća niz manifestacija kulturnog karaktera u
kojima sudjeluju kulturno-amaterska društva, umjetnici, glazbenici, književnici,
povjesničari koji žive uz rijeku Dragonju ali i kulturne djelatnici, društva i udruge iz
cijele Hrvatske i susjednih država.
74
Pod istim nazivom organiziraju se pjesničke večeri, predstavljaju knjige, kazališne
predstave, glazbene večeri, okrugli stolovi o raznim temama.
Ostale kulturne manifestacije i inicijative
Na području kulture Buja posebno je aktivno KUŠD «Bratstvo» iz Marušića obzirom
da na mali broj stanovnika mjesta ima niz značajnih kulturnih i sportskih programa. U
sklopu društva djeluju ženska i muška klapa, grupe svirača tradicionalnih
instrumenata, bočari, nogometaši. Društvo dugi niz godina organizira značajne
manifestacije – Susret klapa Istre i Kvarnera, Susret Gunjci i Piščanci.
U Marušićima djeluje i «Kiparska škola Kornarija» koja ima tradicionalnu
dugogodišnju tradiciju u području kiparske djelatnosti. Ova škola je svjedočanstva
svoga rada mnogobrojnih umjetnika ostavila u Parku skulptura koji se nalazi uz
Društveni dom.
U Bujama djeluju udruge mladih koje njeguju kulturno-umjetničko stvaralaštvo i nude
programe za mlade.
Posebno bogate kulturno – umjetničke aktivnosti odvijaju se u sklopu Zajednica
Talijana koje djeluju na području grada. Treba spomenuti dva mješovita zbora,
limenu glazbu, tečajeve raznih muzičkih instrumenata, mandolina, dramske sekcije,
pjevačke grupe odraslih i djece i ostale mnogobrojne aktivnosti.
U Bujama djeluje i vokalna ženska skupina «Romansa».
Tablica 31. Kulturna događanja tijekom godine na području grada
SusretiOleum Olivarum
Ožujak, Krasica
Manifestacija posvećena maslinarstvu, sa sajmom extra-djevičanskog maslinovog ulja i međunarodnim likovnim natječajem na temu
maslina.
Zlatna ŠparogaOžujak,
La parenzana,Volpija
U organizaciji Turističkih zajednica clustera Umag – Novigrad, Ureda za turizam Istarske
županije i Turističke zajednice Istarske županije organizira se sveistarsko natjecanje
konoba, koje se nalaze u Istra gourmet vodiču, u pripremanju jela od šparoge.
75
Šparogada u Kaštelu
Ožujak, Kaštel
Šparoga je vrhunska kulinarska delicija koju su davno prepoznali u ovim krajevima.
Šparogada se u Kaštelu održava dugi niz godina uz pripremu i degustaciju domaćih specijaliteta od šparoga uz ostale kulturno-
zabavne sadržaje.
ISTRAART Svibanj, Buje Međunarodni likovni natječaj,proslava Sv. Servula
Dan otvorenih vinskih podruma
Zadnja nedjelja u svibnju, Vinske ceste Bujštine
Otvoreni svi vinski podrumi za posjetitelje uz mogućnost degustacije vina
Music & wineLipanj, Atrij
Doma kulture, Buje
Etno festival
Pišćaci i Gunjci Srpanj, Marušići Susret grupa tradicionalne glazbe sjeverozapadne Istre
Streetbasket Festival
Srpanj, Kanegra
Festival urbane kulture i ulične košarke: ples, glazba, likovno izražavanje mladih, turnir u uličnoj košarci, nadmetanja i nagradne igre,
natjecanje u play-stationu.
Vizura aperta Srpanj, Momjan Festival vizualnih i audio medija.
Films & wineKolovoz, Terasa Belvedere - stara
jezgra Buje
Filmski festival amaterskih kratkometražnih filmova.
Dani orgulja u IstriRujan, Župna
crkva Sv. Servola, Buje
Projekt zaštite i obnove orgulja.
Kroz Istru Rujan, cijela Istra Cestovna biciklistička utrka.
Eko-bike maraton Rujan, Buje Rekreativna MTB biciklijada bujskim brežuljcima.
Praznik grožđa Rujan, Buje Prodaja grožđa i vina u centru grada uz zabavni i kulturni program.
Martinje Studeni, MomjanPraznik mladog vina; Vetrina muškata Istre i
degustacija vina Momjanštine u vinskim podrumima.
Vinski bike maraton
Studeni, Momjan Rekreativna MTB biciklijada.
Pješački pohod Parenzanom
Prosinac,Buje-Grožnjan
Obljetnica polaska vlaka od Buja prema Poreču
76
2.12 Sport
Sportski objekti u vlasništvu Grada su:
a) gradsko glavno nogometno igralište i dva pomoćna s pripadajućim objektima,
b) gradsko rukometno igralište s rasvjetom,
c) četiri teniska igrališta s pripadajućim objektima,
d) gradska streljana,
e) nogometno igralište u Marušićima s objektom,
f) nogometno igralište u Momjanu s pripadajućim objektom,
g) boćalište u Bujama na dvije staze s rasvjetom,
h) boćalište u Momjanu na dvije staze,
i) boćalište u Marušićima na dvije staze s rasvjetom i novo na četiri staze,
j) četverostazno bočarsko igralište u Kaštelu,
k) skate park u Bujama, prostorije sportskog ribolovnog društva «Istra u
Garibaldijevoj», te sjedište udruge Fanganel.
Većina objekata je novoizgrađena ili obnovljena u zadnjih nekoliko godina. Za ostale
treba riješiti imovinsko pravne odnose te predvidjeti značajna kapitalna ulaganja u
poboljšanje kvalitete objekata (investicijsko održavanje). Potrebno je predvidjeti
izgradnju još dva četverostazna bočališta (u Bujama i Momjanu) te sportske zone u
ostalim naseljima.
Osim natjecanja koja se odvijaju u okvirima lige pojedinog sporta treba nabrojati i
turnire koji se odvijaju u sklopu manifestacija
- UHDDR i ŠRD Istra Buje: Memorijal Mijo Kerežo
- Biciklistička utrka kroz Istru
- Dan Grožđa
- Sportski susreti za vrijeme mjesnih proslava
U gradu djeluje nekoliko sportskih udruga koje se financiraju iz gradskog proračuna:
- Boćarski klub Buje
- Boćarski klub Momjan
- Boćarski klub Kaštel
77
- NK Momjan
- NK Marušići
- NK Buje
- Fanganel društvo za zaštitu ptica pjevica
- Tenis klub Buje
- Športsko ribolovno društvo Istra
- Speleološko društvo Buje
- Šahovski klub Buje
- Klub slobodnog letenja Ikar, Buje
- Biciklistički klub
- Planinarski klub «Planik» Umag
- Ženski odbojkaški klub «Buje»
- Rukometni klub «Buje 53»
- Ženski rukometni klub
- Košarkaški klub Novigrad
- Lovačko društvo «Fazan»
- Stolnoteniski klub Maestral, Umag
- Društvo glijvara, Brtonigla.
U gradu djeluju rukometni, teniski, nogometni, odbojkaški i šahovski klub.
Sportska događanja na zatvorenom većim dijelom se odvijaju u školskoj sportskoj
dvorani. U jutarnjim satima istu koriste lokalne škole za tjelesni odgoj učenika. U
popodnevnim i večernjim satima dvoranu koriste klubovi. Rukometašice, rukometaši i
odbojkašice.
Može se reći da je Buje sportski grad s 500 aktivnih natjecatelja i oko 750
rekreativaca.
Do sada ostvareni projekti:
a) Izgrađena nova klupska kuća NK Momjana; još je potrebno riješiti imovinsko
pravna pitanja igrališta.
b) Kupljeno je zemljište igrališta NK Marušići te je isto sanirano.
78
2.13 Analiza proračuna
Proračun Grada Buja u analiziranom razdoblju od 2002. godine do 2008. godine
bilježi brzi rast prihoda. Ukupni porast prihoda u 2008. godini u odnosu na 2002.
godinu iznosi 109,67%.
Rast prihoda od poreza u istom razdoblju iznosi 158,87%. Prihodi od poreza porasli
su sa 4.860.026 kuna u 2002. godini na 12.581.384 kune u 2008. godini. Prihodi od
poreza bilježe kontinuirani rast u svakoj godini analiziranog razdoblja.
Drugi najznačajniji prihodi proračuna, prihodi od administrativnih pristojbi, porasli su
za 112,61%. Isti prihodi bilježe oscilacije tijekom analiziranog razdoblja.
Prihodi od poreza čine između 48% i 60% ukupno ostvarenih prihoda. Prihodi od
administrativnih pristojbi čine dodatnih 26% do 34% ukupnih prihoda.
Najniži udio u ukupnim prihodima čine prihodi iz inozemstva s tendencijom daljnjeg
pada.
Najveći udio u ukupnim rashodima čine materijalni rashodi i rashodi zaposlenih.
Materijalni rashodi čine između 37% i 45% ukupnih rashoda. Rashodi za zaposlene
čine dodatnih 29% do 35%.
Obzirom na prodaju nefinancijske imovine najveći prihodi u posljednjim godinama
ostvareni su od prodaje tzv. neproizvedene imovine. Isti prihodi u posljednje četiri
godine čine između 67% i 91% ukupnih prihoda. Najveći udio u ukupnim rashodima
za nabavu nefinancijske imovine odnosi se na nabavu tzv. proizvedene imovine. Isti
rashodi čine između 58% i 98% ukupnih rashoda.
Najznačajniji izdaci obzirom na financijske obveze odnose se na otplatu glavnica
primljenih zajmova.
Najveći udio u ukupnim rashodima proračuna obzirom na namjenu sredstava čine
rashodi općih javnih usluga. Isti rashode čine 18% do 30% ukupnih rashoda
proračuna. Rashodi općih javnih usluga bilježe značajno smanjenje udjela u
posljednjim godinama.
Rashodi usluga unapređenja stanovanja i zajednice bilježe značajan rast udjela u
ukupnim rashodima proračuna u posljednje četiri godine. Udio istih u ukupnim
rashodima kreće se između 17% i 25% u istom razdoblju.
Svi rashodi osim rashoda zaštite okoliša bilježe rast u analiziranom razdoblju.
79
Tablica 32. Prihodi i rashodi proračuna Grada Buja
2002. 2003. 03/02 2004. 04/03 2005. 05/04 2006. 06/05 2007. 07/06 2008. 08/07
PRIHODI POSLOVANJA 10.087.451 10.436.259 1,03 12.617.439 1,21 13.068.771 1,04 14.724.211 1,13 18.544.461 1,26 21.150.568 1,14
Prihodi od poreza 4.860.026 6.145.541 1,26 6.579.824 1,07 6.701.281 1,02 8.616.422 1,29 10.353.204 1,20 12.581.384 1,22
Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 1.257.000 467.231 0,37 1.130.341 2,42 1.348.782 1,19 414.979 0,31 283.344 0,68 511.624 1,81
Prihodi od imovine 1.018.911 1.108.235 1,09 1.064.361 0,96 1.055.217 0,99 1.179.150 1,12 1.547.296 1,31 1.585.538 1,02
Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 2.951.514 2.715.252 0,92 3.842.913 1,42 3.897.213 1,01 4.225.840 1,08 6.350.981 1,50 6.275.236 0,99
Ostali prihodi 66.278 287.820 9.636 196.786
RASHODI POSLOVANJA 10.962.290 12.417.271 1,13 14.345.828 1,16 14.646.679 1,02 14.648.831 1,00 18.205.256 1,24 20.084.660 1,10
Rashodi za zaposlene 3.845.133 4.707.448 1,22 4.330.663 0,92 4.558.771 1,05 4.896.883 1,07 5.250.451 1,07 5.814.749 1,11
Materijalni rashodi 4.881.258 5.034.708 1,03 5.386.683 1,07 6.465.021 1,20 6.086.387 0,94 6.742.717 1,11 8.631.456 1,28
Financijski rashodi 551.498 448.896 0,81 352.207 0,78 285.374 0,81 246.467 0,86 193.491 0,79 152.401 0,79
Subvencije 134.000 80.000 0,60
Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 30.000 375.132 12,50 646.138 1,72 733.655 1,14 765.298 1,04 2.725.687 3,56 2.356.962 0,86
Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 335.833 356.457 1,06 385.799 1,08 438.749 1,14 458.047 1,04 484.338 1,06 528.981 1,09
Ostali rashodi 1.184.568 1.414.630 1,19 3.244.338 2,29 2.165.109 0,67 2.195.749 1,01 2.808.572 1,28 2.600.110 0,93
80
Grafovi 6. i Graf 7. Prikaz prihoda i rashoda proračuna Grada Buja
Prihodi poslovanja Rashodi poslovanja
0
2.000.000
4.000.000
6.000.000
8.000.000
10.000.000
12.000.000
14.000.000Prihodi od poreza
Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države
Prihodi od imovine
Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima
Ostali prihodi
0
1.000.000
2.000.000
3.000.000
4.000.000
5.000.000
6.000.000
7.000.000
8.000.000
9.000.000
10.000.000
2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.
Rashodi za zaposlene
Materijalni rashodi
Financijski rashodi
Subvencije
Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države
Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade
Ostali rashodi
81
Tablica 33. Prihodi i rashodi prodaje i nabave nefinancijske imovine
2002. 2003. 03/02 2004. 04/03 2005. 05/04 2006. 06/05 2007. 07/06 2008. 08/07
Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 3.447.876 2.215.941 0,64 5.796.637 2,62 5.670.393 0,98 6.925.359 1,22 4.683.219 0,68 9.807.743 2,09
Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 1.365.373 989.875 0,72 1.992.184 2,01 4.220.537 2,12 4.623.409 1,10 3.775.586 0,82 8.952.167 2,37
Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 2.082.503 1.226.066 0,59 3.804.453 3,10 1.449.856 0,38 2.301.950 1,59 907.633 0,39 855.577 0,94
Prihodi od prodaje plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti
Prihodi od prodaje proizvedene kratkotrajne imovine
Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.265.088 915.087 0,72 2.500.159 2,73 3.446.751 1,38 6.773.135 1,97 4.617.049 0,68 7.117.562 1,54
Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 15.742 42.390 180.815 1.865.624 80.262 2.196.822
Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 901.106 895.284 0,99 2.158.156 2,41 3.043.146 1,41 3.907.465 1,28 3.626.618 0,93 4.139.606 1,14
Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti 6.222
Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine
Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj movini 348.240 19.803 0,06 299.613 15,13 222.790 0,74 1.000.046 4,49 910.169 0,91 774.911 0,85
UKUPNI PRIHODI 13.535.327 12.652.200 0,93 18.414.076 1,46 18.739.164 1,02 21.649.570 1,16 23.227.680 1,07 30.958.311 1,33
UKUPNI RASHODI 12.227.378 13.332.358 1,09 16.845.987 1,26 18.093.430 1,07 21.421.966 1,18 22.822.305 1,07 27.202.221 1,19
UKUPAN VIŠAK PRIHODA 1.307.949 1.568.089 645.734 227.604 405.375 3.756.090
UKUPAN MANJAK PRIHODA 680.158
82
Graf 8. Prikaz prihoda i rashoda nefinancijske imovine
Graf 9. Prikaz primitaka i izdataka financijske imovine i obveza
83
Tablica 34. Primici i izdaci financijske imovine i obveza
TRANSAKCIJE NA FINANCIJSKOJ IMOVINI I
OBVEZAMA2002. 2003. 03/02 2004. 04/03 2005. 05/04 2006. 06/05 2007. 07/06 2008. 08/07
Primici od financijske imovine i zaduživanja 0 0 0 0 3.900 0 0
Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova
Primici od prodaje vrijednosnih papira
Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici 3.900
Primici od zaduživanja
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 370.873 393.465 1,06 483.900 1,23 456.288 0,94 491.152 1,08 528.679 1,08 576.570 1,09
Izdaci za dane zajmove
Izdaci za vrijednosne papire
Izdaci za dionice i udjele u glavnici 36.000 36.000 1,00 60.000 1,67 7.497
Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 334.873 357.465 1,07 423.900 1,19 456.288 1,08 491.152 1,08 528.679 1,08 569.073 1,08
Izdaci za otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire
UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 13.535.327 12.652.200 0,93 18.414.076 1,46 18.739.164 1,02 21.653.470 1,16 23.227.680 1,07 30.958.311 1,33
UKUPNI RASHODI I IZDACI 12.598.251 13.725.823 1,09 17.329.887 1,26 18.549.718 1,07 21.913.118 1,18 23.350.984 1,07 27.778.791 1,19
Primici od prodaje vrijednosnih papira 937.076 1.084.189 189.446 3.179.520
Trezorski zapisi 1.073.623 259.648 123.304
84
Tablica 35. Rashodi proračuna prema namjeni sredstava
RASHODI PREMA FUNKCIJSKOJ KLASIFIKACIJI
2002. 2003. 03/02 2004. 04/03 2005. 05/04 2006. 06/05 2007. 07/06 2008. 08/07
Opće javne usluge 3.613.952 3.632.668 1,01 4.397.687 1,21 4.645.955 1,06 4.156.555 0,89 4.795.527 1,15 4.980.696 1,04
Obrana
Javni red i sigurnost 361.306 1.093.378 3,03 754.484 0,69 763.017 1,01 879.604 1,15 1.876.877 2,13 1.974.681 1,05
Ekonomski poslovi 1.045.415 1.044.713 1,00 1.160.705 1,11 3.496.438 3,01 4.571.799 1,31 3.572.562 0,78 4.895.591 1,37
Zaštita okoliša 1.191.394 1.087.621 0,91 1.720.640 1,58 911.501 0,53 965.502 1,06 1.488.249 1,54 1.367.730 0,92
Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 1.420.744 1.448.380 1,02 3.398.354 2,35 3.046.996 0,90 4.947.077 1,62 4.910.830 0,99 6.852.342 1,40
Zdravstvo 227.901 74.366 0,33 83.029 1,12 90.203 1,09 91.174 1,01 113.495 1,24 147.724 1,30
Rekreacija, kultura i religija 1.321.406 1.533.331 1,16 1.899.321 1,24 1.760.124 0,93 2.288.200 1,30 2.331.621 1,02 2.415.999 1,04
Obrazovanje 2.657.614 3.022.811 1,14 3.017.054 1,00 2.989.807 0,99 3.077.047 1,03 3.261.226 1,06 4.075.111 1,25
Socijalna zaštita 387.646 395.090 1,02 414.713 1,05 389.389 0,94 445.008 1,14 471.918 1,06 492.348 1,04
UKUPNO RASHODI PREMA FUNKCIJSKOJ KLASIFIKACIJI 12.227.378 13.332.358 1,09 16.845.987 1,26 18.093.430 1,07 21.421.966 1,18 22.822.305 1,07 27.202.222 1,19
85
Graf 10. Prikaz rashoda proračuna prema namjeni sredstava
86
3. Trendovi na regionalnoj i međunarodnoj razini
3.1 Trendovi na europskoj razini
Gospodarski trendovi
Postoji trend povećanja broja članica Europske Unije. U srednjoročnom razdoblju
očekuje se ulazak Hrvatske i Turske u Europsku Uniju. Očekivano razdoblje ulaska
Hrvatske je između 2010. i 2012.godine ukoliko se bude uspješno prilagodila svim
zatraženim kriterijima.
Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju i promjenom nacionalne valute te prihvaćanjem
Eura kao platežnog sredstva postoji mogućnost prolaska kroz težu gospodarsku fazu
koju su prošle i druge zemlje koje su nedavno ušle u Eurospku Uniju. Ista se faza
manifestira smanjenjem kupovne moći prosječnog građanina te porastom opće
razine cijena.
Postoji tendencija rasta utjecaja Europske Unije u svjetskim gospodarskim okvirima
što znaći određen stupanj osamostaljenja u odnosu na američki utjecaj.
Europsko vodstvo ima u planu postaviti europske tvrtke kao vodeće proizvođače i
poduzetnike na svijetu, stoga će se poticati snažan gospodarski razvoj i rast,
tehnologija i inovacije. Veliki značaj pridavati će se ekologiji i ekološkom promišljanju.
Svakim danom sve se više ulaže u ekologiju te se razvoj situacije u industriji,
prometu i kućanstvima obavezno dotiče ove teme i novih zakonskih propisa.
Trendovi na tržištu rada EU
Starenje europskog stanovništva i negativni demografski trendovi ozbiljna su prijetnja
gospodarskom rastu i društvenom napretku.
Prema predviđanjima Europske statističke agencije Eurostat, broj novorođene djece
će se do 2060. godine značajno smanjiti. Istovremeno, stopa smrtnosti nastaviti će
rasti i od 2015. nadalje biti će viša od stope nataliteta.
S obzirom na ove projekcije, porast migrantskih kretanja jedini je čimbenik koji će,
barem kratkotrajno, utjecati na rast broja stanovništva u EU.
87
Predviđa se da od 2035. godine niti migracije neće moći više utjecati na negativan
prirodni ciklus, odnosno europska će se populacija početi smanjivati.
Potražnja za visoko obrazovanima
Europska komisija prema podacima istraživanja objavila upozorenje o
nepopunjenosti radnih mjesta za niže ali i visoko kvalificirana radna mjesta u
tehnološkom i industrijskom sektoru.
Stručnjaci procjenjuju da bi i europskom ICT sektoru, koji generira i do 5 posto
ukupnog BDP-a, već do 2010. trebalo nedostajati oko 300.000 kvalificiranih
stručnjaka.
Ugrožen socijalni sustav
Velike kompanije, koje su godinama starije radnike umirovljavale posljednjih godina
uviđaju da je opcija za zadržavanje konkurentnosti i nastavak proizvodnje – ponovno
zapošljavanje istih djelatnika.
Europske institucije će socijalnom sustavu morati dati podršku kroz poboljšanje
zakona protiv dobne diskriminacije, širenje svijesti o potrebi cjeloživotnog
obrazovanja i ublažavanjem imigrantske politike.
Povećanje udjela mladih među radnom snagom neophodno je radi stabilnosti
socijalnog sustava. (Predviđanja Eurostata su takva da će se udio starijih od 65
godina u odnosu na radno aktivno stanovništvo do 2060. povećati sa 25 na 53 posto.
Drugim riječima, tada bi samo dvoje radnika uzdržavalo jednog umirovljenika, dok
danas na četvoricu zaposlenih dolazi po jedan umirovljenik).
Novi odnos snaga
Na političke i gospodarske odluke u EU veliki utjecaj imaju 5 najrazvijenijih članica.
Demografski trendovi (negativni) u tim su zemljama zabrinjavajući.
Najveći broj stanovnika u ovom trenutku ima Njemačka, 82,2 milijuna, čime uvjerljivo
drži prvo mjesto po brojnosti. Za njom slijedi Francuska (61,9 milijuna) te Britanija
(61,3 milijuna), Italija (59,5 milijuna) i Španjolska (45,3 milijuna).
88
Do 2060. redoslijed bi se trebao izmijeniti pa bi na prvo mjesto izbila Britanija (76,7
milijuna), dok bi za njom slijedila Francuska (71,8 milijuna), a Njemačka bi bila tek
treća sa 70,8 milijuna stanovnika.
U tom kontekstu zanimljiva je i Poljska, čije bi se stanovništvo prema predviđanjima
trebalo smanjiti sa 38 na 31 milijun. Drugim riječima, Njemačka bi trebala izgubiti
13,5, a Poljska 18,3 posto stanovništva u slijedećih 50-ak godina.
Ukoliko se te procjene ostvare, one će u značajnoj mjeri utjecati na raspodjelu moći
u Europskoj Uniji.
Počnu li napokon državni čelnici ozbiljnije shvaćati upozorenja stručnjaka i
predviđanja statističkih agencija, potpora ulasku Turske (zbog mnogoljudnosti) u EU
mogla bi sve više jačati. U suprotnom, kompanije bi svoja postrojenja mogle početi
seliti u Aziju ne samo radi cijene rada, već i radne snage.
Fondovi Europske Unije
Na području Hrvatske dosadašnji su fondovi sažeti u jedinstveni program pod
nazivom IPA. IPA obuhvaća dosadašnje programe CARDS, PHARE, SAPARD; ISPA
i ostale manje poznate programe pretpristupne pomoći.
Program IPA namijenjen je Hrvatskoj u razdoblju do 2013. godine.
Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju postoji mogućnost iskorištenja sredstava iz tzv.
strukturnih i kohezijskih fondova Europske Unije.
U srednjoročnom razdoblju postoji mogućnost smanjenja bespovratnih sredstava
unutar istih programa.
Prioriteti kod većine programa u dodjeli sredstava su projekti ekologije, usluga,
inovacija, IT djelatnosti i umrežavanja na europskoj razini.
Značajni kriteriji su mogućnost uspostavljanja suradnje s partnerskim institucijama u
drugim zemljama članicama Europske Unije te doprinos povećanju razine
konkurentnosti na globalnoj razini.
89
3.2 Trendovi na nacionalnoj razini
Opći trendovi
Postoji kontinuirani trend prihvaćanja europskog zakonodavstva i prilagođavanja
nacionalnog zakonodavstva istom u svim društvenim segmentima. Europska Unija
traži restrukturiranje domaćih brodogradilišta (privatizaciju) i smanjenje korupcije.
Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju očekuje se u razdoblju od 2011. do 2012. godine.
Politički odnosi sa Slovenijom su značajno pogoršani zbog granične linije u
Piranskom zaljevu. Postoji trend rješavanja spora putem institucija Europske Unije.
Krajem protekle i tijekom prve polovice tekuće godine u Hrvatskoj se počinju osjećati
elementi recesije. Smanjuju se plaće djelatnika zaposlenih u državnoj upravi,
povećava se nelikvidnost u gospodarstvu. Rastu kamatne stope na kredite
gospodarstvu, otežane su mogućnosti ishođenja kredita. Postoje naznake o daljnjem
intenziviranju recesivnih kretanja u tekućoj godini.
Ponovno oživljavanje i rast gospodarstva očekuje se početkom sljedeće godine.
Infrastrukturni projekti na nacionalnoj razini
a) Intenzivirana izgradnja autocesta i prometnica
U posljednjih 5 godina u Hrvatskoj se gradnja autocesta, poluautocesta i
državnih cesta znatno povećala. U planu je daljnji razvoj ovog projekta te će
se za prometnice i dalje izdvajati znatna ulaganja.
b) Preustroj i razvoj Hrvatskih željeznica
Novim ustrojem Hrvatskih željeznica povećati će se konkurentnost
željezničkog prijevoza. Slijedi i izrada Nacionalnog programa izgradnje i
održavanja željezničke infrastrukture.
c) Razvoj morskih i riječnih luka, te plovnih puteva
U infrastrukturu morskih i riječnih luka država ulaže znatna sredstva
posljednjih 5 godina. Ministarstvo je sudjelovalo u rekonstrukciji više od 52
luke. U planu su daljnja ulaganja, razvoj marina, luka i pristaništa.
d) Razvoj Jadranskih otoka
Modernizacija ruralnih područja na hrvatskim otocima planira se postići
90
izgradnjom općinske i društvene infrastrukture. Ulagati će se u infrastrukturu i
to u vodovodne mreže, kanalizacijske sustave, zdravstvo, socijalnu skrb i
obrazovanje.
e) Razvoj turizma
Turizam će se poticati kroz razne kreditne linije, poticati će se malo i srednje
poduzetništvo u turizmu, razviti će se projekt Brijuni Rivijera. Poticati će se i
uključivanje tradicijskih vrijednosti i prirodne baštine u turistički nerazvijenim
područjima.
f) Razvoj poduzetničkih zona
Poticati će se otvaranje novih poduzetničkih zona na području cijele Hrvatske.
g) Program regionalnog razvoja
Posebna pažnja posvetit će se obnovi komunalne infrastrukture na područjima
od posebne državne skrbi. Ulagati će se u razvoj lokalne zajednice kroz
projekt socijalnog i gospodarskog oporavka.
h) Plinifikacija
Za razvoj projekta plinifikacije u Hrvatskoj zadužena je tvrtka Plinacro. Projekt
se planira provesti u nekoliko faza. Isti donekle ovisi o županijskim planovima,
te suradnji ministarstava sa tijelima lokalnih vlasti.
i) Gradnja elektrana
Hrvatskoj su potrebni novi izvori električne energije. Ulagati će se u elektrane
koje koriste obnovljive izvore energije. Osim obnovljivih izvora energije graditi
će se hidro i termo elektrane, dok je gradnja nuklearne elektrane odgođena za
buduće razdoblje.
Projekti i poticajne mjere u gospodarstvu na nacionalnoj razini
Najveći dio poticaja odnosi se na proizvodne tvrtke. Svake godine dodjeljuju se
određena bespovratna sredstva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za
razvojne projekte u proizvodnim djelatnostima. Raste broj korisnika istih projekata,
prosječni dodijeljeni iznosi po korisniku se smanjuju.
Ciljne skupine čine mladi poduzetnici, poduzetnici žene, poduzetnici početnici,
poduzetnici izvoznici i potencijalni izvoznici, jedinice lokalne samouprave kod
natječaja usmjerenih na razvoj poduzetničkih zona.
91
Osnovni kriteriji dodjele sredstava su osim ciljanih karakteristika izvozna
orijentiranost, prikazana financijska uspješnost i povijesno zapošljavanje djelatnika te
rast tvrtke. Značajnu ulogu ima stupanj uvođenja sustava kvalitete i pojedinih
standarda (ISO) te procedure zaštite okoliša.
Najznačajnije aktivnosti u razvoju malog i srednjeg poduzetništva provode se preko
HBOR-a. Ista banka kreditira malo i srednje poduzetništvo po povoljnijim uvjetima u
odnosu na tržišne kamatne stope. Kamatne stope na kredite HBOR-a kreću se od
4% do 6%.
Postoji trend dodatnog subvencioniranja kamatne stope za projekte zaštite okoliša i
povećane energetske učinkovitosti. Iste subvencije iznose do 2% godišnje. Provode
se preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Paralelno sa istim kreditnim linijama provode se subvencionirane kreditne linije za
razvoj obiteljskog hotelijerstva te agroturizma. Kreditna linija za razvoj turizma na
selu ima fiksnu kamatnu stopu od 2%.
Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) provodi programe jamstva za
male i srednje poduzetnike. Jamči se do 50% vrijednosti potrebne hipoteke kod
poslovnih banaka i HBOR-a.
Najznačajniji novi projekti na nacionalnoj razini su «Izvozna ofenziva» i «HITRO.hr».
Cilj istih projekata je potaknuti izvozne aktivnosti i povećati izvoz te pojednostaviti i
ubrzati osnivanje novih tvrtki.
Poslovno inovacijski centar «BICRO» intenzivirao je svoje aktivnosti pomoći u tržišnoj
realizaciji inovacija te razvoju tvrtki temeljenih na inovativnim rješenjima i znanju.
Fond za regionalni razvoj potiče realizaciju infrastrukturnih projekata jedinica lokalne
samouprave putem subvencionirane kamatne stope na kredite. Ista iznosi 6% na
godišnjoj razini.
3.3 Trendovi na području Istarske županije
Gospodarski trendovi
Postoji trend kontinuiranog rasta gospodarstva i rasta životnog standarda. Bruto
domaći proizvod po stanovniku po procjeni iznosi okvirno između 14.500 eura i
92
16.000 eura (paritet kupovne moći). Isti u prosjeku raste po stopi od 3% do 5%
godišnje.
Turizam je u fazi rasta, osobito agro-turizam, golf turizam. Sve ubrzava projekt Brijuni
rivijera, te realizacija master plana turizma.
U uzlaznom trendu su i maslinarstvo i vinarstvo, te su sve veće površine pod
maslinama i vinovom lozom. Broj turističkih dolazaka i noćenja raste do 5% godišnje.
Strana ulaganja u nekretnine i turističke kapacitete su u rastu, ali je u tijeku početak
primjene zakonske regulative koja će ograničiti ista ulaganja. Cilj zakonskih akata je
potaknuti strana ulaganja u nove proizvodne postupke i know how.
Očekuje se privatizacija velikih industrijskih kompleksa, brodogradilišta Uljanik u
kratkoročnom razdoblju te Tvornice duhana Rovinj u srednjoročnom ili dugoročnom
razdoblju.
Očekuje se izgradnja prvih golf igrališta u srednjoročnom razdoblju.
Kontinuirano se pripremaju i grade industrijske i poslovne zone.
Trendovi u gradnji infrastrukture i prometne veze
U tijeku je izgradnja drugog traka Istarskog Y. Isti projekt trebao bi se završiti u
sljedeće dvije godine. Projekt će po svom završetku pozitivno utjecati na daljnji rast
turističkih dolazaka i noćenja.
Već je duži niz godina u planu izgradnja istarskog plinovoda te niz manjih projekata
izgradnje kanalizacijskih sustava i pročišćivača voda. Kanalizaciski sustavi i
pročišćivači voda planiraju se i realiziraju na lokalnoj općinskoj razini uz financijsku
potporu iz proračuna županije i Hrvatskih voda.
3.4 Trendovi na lokalnoj razini
Gospodarski trendovi
Na području grada Buja u trendu je porast sađenja stabala maslina i vinove loze.
Stvoren je stvoren pozitivan imidž kao «grad kvalitetniog vina i maslinovog ulja».
Kvaliteta vina i maslinovog ulja dalje raste.
93
Broj ruralnih kuća za iznajmljivanje, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i
agroturizama raste. Kontinuirano se povećava ponuda u segmentu turizma
(biciklističke i pješačke staze, ruralni turizam, šire se vinske ceste i ceste maslinovog
ulja, ponuda autohtonih gastronomskih proizvoda).
Trend odlaska domaćeg stanovništva na rad u inozemstvo, prvenstveno u Italiju,
dovodi do gubitka djela ljudskih potencijala. Ovim procesom gubi se i dio know how-a
stvorenog kroz obrazovanje u matičnoj gradskoj sredini.
U tijeku je izgradnja dvije poduzetničke zone koje nalaze se u blizini granice sa
Slovenijom.
94
4. SWOT analiza grada Buja
S - Snage
1. Povoljan geografski položaj za razvoj gospodarskih aktivnosti, turizma i
međunarodne suradnje
- grad Buje je pogranični grad, sa dobrim geopolitičkim položajem na granici
sa Slovenijom
- graniči sa Republikom Slovenijom koja je ujedno i granica sa Europskom
Unijom
- blizina Pule, Rijeke, Kopra i Trsta kao velikih regionalnih centara
- dobra cestovna povezanost (dva međunarodna granična prijelaza, državne
i županijske ceste, Istarski Y, zračne luke, morska luka).
2. Brojni prirodni resursi, geostrateški položaj grada
- smješten između rijeka Mirne i Dragonje, na sjeveru se prostire na
brežuljcima Gornje Bujštine, a južno na Jadranskom moru u Kanegri i
Piranskom zaljevu
- bogatstvo šumskih površina, vrijednih poljoprivrednih zemljišta, izvorišta
vode za domaćinsku i industrijsku potrošnju, mineralnih sirovina – kamena.
- zanimljiv i netaknuti pejzaž koji se s brda i obronaka Momjanštine lagano
spušta stepenastim terasama prema ravnici do mora
- područje doticaja mediteranskog i kontinentalnog krajolika kao i
mediteranske i blage kontinentalne klime
- nepostojanje velikih zagađivača okoline
- prirodne ljepote te raznolik i bogat biljni i životinjski svijet
- izvorišta pitke vode te bogatstvo vodnih resursa
- očuvan okoliš i čisti zrak
- dobra klima i nadmorska visina.
3. Dobra umreženost s osnovnom infrastrukturom
- dobra cestovna povezanost s drugim krajevima
95
- postojanje ostale opće infrastrukture.
4. Razvijene društvene djelatnosti
- predškolski odgoj organiziran je kroz dvije institucije na hrvatskom i
talijanskom jeziku
- osnovnoškolsko obrazovanje djeluje kroz dvije institucije na hrvatskom i
talijanskom jeziku te je dislocirano u Bujama, Momjanu i Kaštelu
- razvijenost srednjoškolskog obrazovanja na hrvatskom i talijanskom jeziku
(gimnazije, strukovne škole; zapaženi su rezultati učenika na državnim i
međunarodnim natjecanjima)
- nastavni centar Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci djeluje pri
Pučkom otvorenom učilištu Grada Buja
- umreženost zdravstvenih institucija i institucija socijalne skrbi
- značajna kulturna baština: crkava, fortifikacija, urbane cjeline, arheološka
nalazišta
- suživot raznih nacionalnih manjina koje svojim specifičnostima pridonose
stvaranju multikulturalne sredine
- tradicionalne multikulturalne veze sa Italijom i Slovenijom
- značajan broj sportskih objekata dislociranih u svim dijelovima grada,
dobra zastupljenost svih značajnijih sportova, brojnost učesnika u
sportskim programima
- u gradu se odvijaju kulturne aktivnosti (likovne, dramske, glazbene …)
- u svim većim naseljima grada postoje društveni domovi i ostali prostori u
kojima se odvija društveni život građana tog naselja
- angažirano civilno društvo koje se očituje kroz djelovanje mnogobrojnih
udruga s područja kulture, sporta, zdravstva, socijalne tematike, mladih
- visoka razina ravnopravnosti spolova.
5. Dugogodišnja gospodarska tradicija
- dugogodišnja industrijska tradicija i značajna imovina (značajne i
prilagodljive industrijske vještine, industrijska imovina koja bi se mogla
upotrijebiti za razvoj snažnijeg gospodarstva)
- značajan broj malih i srednjih poduzeća
96
- regionalni i državni poticaji za malo i srednje poduzetništvo i poljoprivredu
(krediti, subvencije, edukacije, savjeti)
- značajna tradicija u proizvodnji elektroproizvoda, metaloprerađivačke
djelatnosti, drvoprerađivačke djelatnosti, trgovine te poljoprivrede. Tradicija
industrije i obrtništva (stolarija, elektrotehnika, ugostiteljstvo, usluge ….)
- visoki broj kvalificirane radne snage i kvalitetnih stručnjaka
- raspoloživost prostora u poduzetničkim zonama, odnosno relativna niska
izgrađenost prostora u odnosu na veličinu i broj poslovnih zona
- značajne mogućnosti daljnjeg razvoja poduzetničke infrastrukture
- dostupnost bankarskog sustava, prisutnost svih važnijih bankarskih
institucija u državi
- blizina i kontakti s tržištem Europske Unije
- planirani razvoj novih poduzetničkih zona
- tradicija obrtništva i zadrugarstva
- visok udio poduzetničke aktivnosti stanovništva (u prosjeku gotovo svaki
peti radno sposobni stanovnik grada posjeduje društvo ili obrt)
- izgrađene poslovne zone – u vlasništvu Grada infrastrukturno su
opremljene
6. Značajan potencijal za razvoj turizma
- očuvane i raznolike prirodne ljepote, kulturno-povijesno nasljeđe, privlačan
krajolik
- razvijenost pojedinih grana turizma – enogastronomski, lovni, kamp,
sportsko – rekreativni, biciklistički turizam, casino-turizam (igračko-zabavni)
- blizina turističkih centara (Poreč, Umag), sportskih događaja (teniski ATP
turnir, biciklistička utrka «Kroz Istru» od koje jedna dionica ima cilj u
Bujama, auto-utrke), kulturnih manifestacija (Motovun film festival, Jazz
festival u Grožnjanu), toplica (Istarske toplice), welnes centara (osobito u
Umagu i Poreču); sve navedeno dio je šireg konteksta turističke
mikroregije Bujštine
- kulturni potencijal ručnih radova i rukotvorina, održavanje kulturne baštine
kroz tradicionalna znanja sa sela
97
- relativna blizina EU kao velikog turističkog tržišta (Italija, Austria,
Slovenija).
7. Razvijena poljoprivredna proizvodnja, značajne površine visokovrijednih tala
- postojanje značajnih površina visokovrijednog poljoprivrednog tla
- tradicija i visoka kvaliteta u poljoprivrednoj proizvodnji (osobito u vinarstvu i
maslinarstvu)
- brojni poljoprivredni obrti
- lovišta
- velik broj renomiranih proizvođača vina i maslinovog ulja koji stvaraju
prepoznatljiv (brendirani) proizvod
- trend razvoja visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda i njihovo
brendiranje.
8. Postojanje povijesne poduzetničke motiviranosti i radinosti
- visoka razina poduzetništva na području grada
- značajno akumulirano znanje u turizmu, poljoprivredi i pojedinim sektorima
prerađivačke industrije
- značajan gospodarski potencijal koji omogućuje priključenje europskim i
svjetskim trendovima.
W – Slabosti:
1. Nedostatak pojedinih elemenata infrastrukturne opremljenosti
- nedovoljno izgrađen sustav gospodarenja otpadom (sakupljanje, prijevoz i
odlaganje)
- nedovoljno izgrađena mreža kanalizacijskog sustava.
2. Nedostatna prometna povezanost područja
- nedostatak javnog lokalnog prijevoza, nepostojanje željeznice
- poteškoće u održavanju velikog broja prometnica (državnog, županijskog,
lokalnog značaja, kao i nerazvrstanih cesta)
- izoliranost naselja smještenih uz državnu granicu, osim naselja u blizini
98
graničnih prijelaza.
3. Nepostojanje pojedinih institucija i usporen rad istih
- nedostatak programa i/ili institucija za cjeloživotno obrazovanje
- spora sudska praksa
- pomanjkanje prostora, opreme i stručnih kadrova u obrazovanju.
4. Nedostatak planske prostorne dokumentacije i pojedinih pretpostavki za
ubrzani gospodarski razvoj
- nepostojanje UPU-a (urbanistički plan uređenja) za poduzetničke zone
- nepostojanje komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama
- pad industrijske proizvodnje, zastarjela tehnologija i nedostatak značajnijih
investicija
- nedostatna pokrivenost prostorno planskom dokumentacijom za nova i
proširena građevinska područja i poslovne zone.
5. Disperzirano i usitnjeno poljoprivredno zemljište
- velik broj površinom manjih katastarskih čestica s različitim vlasnicima
(odnosi se na najveći dio poljoprivrednog zemljišta)
- velika hipotekarna opterećenost
- neriješeno-imovinsko pravni odnosi (neriješeno zemljišno-knjižno stanje)
- značajan broj poljoprivrednika kojima poljoprivreda nije glavna djelatnost.
6. Slabija demografska slika, nepovoljne migracije stanovništva i otežani uvjeti
zapošljavanja
- trend pogoršanja demografske slike
- mali broj visoko obrazovanih
- nedostatak kadrova s visokim znanjem, iskustvom i vještinama u
upravljanju za javni i poslovni sektor
- odlazak većeg broja stanovnika na rad u inozemstvo
- raseljavanje stanovništva iz ruralnih u gradska područja, odljev mozgova
prema glavnim gradovima i inozemstvu
99
- slaba uključenost stanovnika - stalnih i onih koji u Bujama žive vikendom
(rade u inozemstvu) u život lokalne zajednice
- ograničene mogućnosti za zapošljavanje i veći broj nezaposlenih starijih
osoba
- neuravnoteženost ponude i potražnje na tržištu rada
- sezonske oscilacije u zapošljavanju.
7. Nedostatna iskorištenost postojećih resursa i nedostatak kapaciteta u turizmu
- nedovoljno isticanje, promocija te iskorištenost kulturnih potencijala za
gospodarski razvoj i stvaranje kulturnog imidža ili branda područja
- nedovoljan broj smještajnih turističkih kapaciteta, nedovoljna infrastruktura
(struja, kanalizacija, turistički punktovi, signalizacija za kulturne
znamenitosti) za turističku sezonu
- nedostatak zajednički osmišljene turističke ponude i promocije pograničnih
općina
- manjak kvalificiranih radnika u turizmu
- hotel u Bujama je već duže vrijeme izvan funkcije
- nedovoljna promocija grada.
8. Nedostatna informiranost, znanje i financijska podrška pri osnivanju i razvoju
malih i srednjih poduzetnika
- nedostatak znanja o mogućnostima i djelovanju mehanizama financiranja
od strane banaka, ministarstava, fondova i drugih institucija
- nedostatak financijskih sredstava i povoljnih uvjeta zaduživanja pri
osnivanju novih malih i srednjih tvrtki
- visoka razina zaduženosti građana i gospodarskih subjekata
- nedovoljno prenošenje tradicionalnih znanja na mlađe generacije.
100
O – Mogućnosti:
1. Razvoj infrastrukture
- plinifikacija
- sanacija i razvoj kanalizacijskog sustava putem razvojnih programa i
potpore središnje države (IVS)
- razvoj integrirane politike i sustava upravljanja otpadom i otpadnim vodama
- razvoj prometne infrastrukture (autobusnog prijevoza i kolodvora,
održavanje cesta i prometnica)
- informatizacija lokalne uprave i samouprave te cjelokupnog društva
- prenamjena neiskorištene infrastrukture (stare škole, ostali gradski
prostori)
- infrastrukturna podrška trgovini, malograničnom prometu
- podizanje kvalitete zdravstvenih usluga
- daljnje iskorištavanje prirodnih bogatstava i resursa za rast turističkog,
poljoprivrednog i gospodarskog sektora.
2. Mogućnosti koje pružaju europski fondovi i blizina Europske Unije
- nacionalno i globalno poslovno okruženje: integracija, globalizacija,
prilagodbe standardima EU, geografski položaj u odnosu na EU
- razvoj poslovnih i industrijskih zona kako bi se privukli domaći i strani
investitori
- iskorištavanje međunarodnih fondova za regionalni razvoj, predpristupnih
fondova, ostalih europskih programa bespovratne pomoći.
3. Ulaganje u ljudske potencijale
- daljnji razvoj obrazovnog sustava, stvaranje uvjeta za inovativni razvoj,
povezivanje sustava obrazovanja s gospodarstvom
- poticanje programa za obuku i zapošljavanje prema strateški određenim
zanimanjima (smjer i htijenje razvoja grada)
- razvoj institucija za cijeloživotno obrazovanje
- povećanje ulaganja u razvoj ljudskih resursa
- razvoj sustava stipendiranja u skladu sa strategijama razvoja
101
- poticanje naseljavanja, sustavno poticanje i promoviranje ideja i inovacija,
povećanja razine obrazovanja.
4. Pretvorba potencijala u prednosti ulaganja za strane investitore
- iskorištavanje povoljnog zemljopisnog položaja
- razviti aktivnosti za razmjenu informacija, stvaranje baze potencijalnih
investitora i potencijalnog tržišta EU
- potaknuti razvoj zajedničkih inicijativa za poboljšanje prekogranične
suradnje, regionalnog razvoja unutar mehanizma financiranja iz fondova
EU
- iskoristiti prednosti dijaspore.
5. Povezivanje poljoprivrede i ekologije
- realizirati održivi razvoj ruralnog prostora korištenjem nacionalnih programa
i programa EU
- poticanje primjene ekoloških i bioloških proizvodnih tehnologija
- razvoj proizvodnje zdrave hrane.
6. Revitalizacija i jačanje kulture i tradicije
- čuvanje i revitalizacija kulturnih potencijala
- intenziviranje uključivanja kulture i kulturnih potencijala u razvoj marketinga
turističke ponude
- korištenje domaćih i međunarodnih gospodarskih priredbi za promociju
domaćeg gospodarstva te za preuzimanje i primjenu novih ideja.
7. Jačanje i razvoj turizma
- održivi razvoj turizma na temelju prirodnih i kulturnih sredstava ovog
područja posebice eko turizma, kulturnog turizma, seoskog turizma,
zdravstvenog, wellness i enogastronomskog turizma
- razvoj nužne turističke infrastrukture, posebno javne infrastrukture
- stvaranje različitih turističkih ponuda sa ciljem produljenja turističke sezone
- umrežavanje, stvaranje klastera i integriranog marketinga poduzeća po
uzoru prekograničnih klastera
102
- uključivanje turističke baštine u identitet prekograničnog teritorija
- blizina poznatih turističkih destinacija i većih naseljenih mjesta
- blizina mora.
8. Daljnje ulaganje u vinarstvo i maslinarstvo
- povećanje kvalitete proizvoda i proizvodnih procesa
- poticanje primjene suvremenih tehnologija
- stvaranje i jačanje brenda
- promocija brenda
- povećanje proizvodnje, nasada (količine proizvoda).
9. Razvoj raznolike poljoprivredne proizvodnje
- iskorištavanje raznolikog poljoprivrednog potencijala
- poticanje razvoja svih autohtonih poljoprivrednih sorti, njihovog pakiranja
(ukoliko je moguće i brendiranje) i distribucije.
10. Unapređenje poduzetničke infrastrukture
- izrada detaljnog i urbanističkog plana poslovnih zona
- povezivanje i umrežavanje srodnih djelatnosti, stvaranje klastera
- blizina većih industrijskih središta, mogućnosti kooperacije.
T – Prijetnje:
1. Nastavak negativnog prirasta stanovništva
- starenje stanovništva, pad broja stanovnika u rubnim područjima; Daljnja
emigracija obrazovanih stanovnika u druge regije.
- jaka međunarodna i lokalna konkurencija (u visokoobrazovnim
ustanovama, prilikama za zapošljavanje kvalitetnog kadra, širim spektrom
mogućnosti, boljom prometnom povezanošću javnim prijevozom, većim
brojem i raznolikošću manifestacija, sportskih događaja i sl.)
- migracije stanovništva
- odljev mozgova u veće gradove ili u strane zemlje.
103
2. Nepovoljna situacija u odnosu na nacionalnu razinu
- nedovoljna zastupljenost grada na nacionalnim razinama
- sporost u prilagođavanju EU regulativi
- nepovoljna struktura preraspodjele poreza, uređena na nacionalnoj razini
- administrativna ograničenja na razini države
- neorganiziranost javne administracije i državne uprave (nestručnost,
birokratizam, nedorečenost)
- nedefinirana uloga lokalne zajednice u sferi gospodarstva
- nedovoljna razina i stopa fiskalne decentralizacije na nacionalnoj razini
- bilateralni problemi Hrvatske sa Slovenijom za ulazak u Europsku uniju
- nedovoljna zastupljenost ovog područja u strategiji RH: malo stanovništva
– male kvote tj. nezastupljenost u državno-političkim strukturama
- nedostatak investicija u manja područja, koncentracija privrede oko velikih
gradskih centara
- nedostatak sredstava za investicije i subvencije za područje materijalne
infrastrukture (u situaciji oskudice sredstava, ona će biti usmjerena na
kapitalne projekte, tako da potrebe lokalnih zajednica neće biti moguće
zadovoljiti)
- neadekvatna i neprilagođena postojeća zakonska regulativa (o zaštiti
okoliša, gospodarenju šumama, zemljištu).
3. Nedostatno praćenje razvoja infrastrukture sa razvojem gospodarstva, turizma
i poljoprivrede
- negativan utjecaj na okoliš zbog pojačanog turističkog razvoja te intenzivne
poljoprivrede uz manjak infrastrukture za otpad i otpadne vode
- propadanje prirodnog okoliša zbog zagađenja i manjka strateškog pristupa
upotrebi prirodnog bogatstva
- neprilagođenost proizvodnje poljoprivrednih proizvoda za tržište EU (mala
proizvodnja, a postojanje neobrađenih obraslih područja)
- nedovoljno iskorištavanje sredstava iz fondova za ruralni razvoj, fondova
za prekogranični razvoj i drugih europskih fondova
- nedovoljno razvijena nacionalna agrarna politika.
104
4. Zapuštena kulturna dobra
- nedovoljan marketing iznimnih primjeraka kulturnih potencijala
- devastacija kulturne baštine zbog neprikladne izgradnje objekata ili naselja,
zbog nerješenih vlasničkih struktura pojedinih čestica te zbog troškova
restauracije objekata
- nepravovremena reakcija na obnovu kulturnih znamenitosti i dobara
- nedostatak sredstava (na regionalnom i nacionalnom nivou) za financiranje
društvene infrastrukture u malim i slabije razvijenim lokalnim zajednicama.
5. Konkurencija inozemnih tržišta
- prijetnja jeftinije radne snage drugih zemalja; Postoji mogućnost
preseljenja inozemnih tvrtki s područja grada na druga istočnija tržišta
- proizvodnja u većim količinama (količinski veća proizvodnja može
konkurirati cijenom u odnosu na domaću proizvodnju; pr. vino, maslinovo
ulje…)
- razvijenije, modernije tehnologije.
6. Gospodarska situacija
- nedostatak financijskih sredstava za financiranje društvenih djelatnosti
- nemogućnost dostatne institucionalne podrške za civilno društvo i njegov
razvoj
- gospodarsko – socijalna situacija u zemlji (nezaposlenost)
- niske plaće i jeftina radna snaga, niski standard
- negativni efekti otvaranja gospodarstva i globalizacije
- neriješen sustav kanalizacije
- gospodarska situacija u Hrvatskoj i široj regiji (svjetska kriza i recesija)
- crno tržište i siva ekonomija (postoji jeftin uvoz roba, rad na crno,
neplaćanje poreza slabi zakonsko poslovanje).
Razvojni potencijal temelji se ponajprije na snagama te na mogućnostima. Prednosti i
snage su dobar geopolitički položaj, blizina granice, frekventnost prometnica, blizina
mora, ugodna klima, čista priroda, brdovit kraj prekriven šumom.
105
Dio područja mogao bi se zaštititi te bi se na taj način i formalno pridonijelo značaju
ljepote područja. Kraj je već poznat po poljoprivrednim kulturama vinove loze i
masline koje su visoke kvalitete, a može se reći i prepoznatljivog brand-a. Na istom
prostoru uspijevaju i druge agrarne kulture, no prednost je dana trajnim nasadima.
Turizam ovog područja može se povezati s pojmom rekreacija zbog postojanja
biciklističkih staza koje posjeduju značajan potencijal razvoja. Biciklističke staze
osim turističke i rekreativne namjene mogu imati i svrhu sportske edukacije mladeži.
Osim biciklističkih staza područje je pogodno za lovni turizam te seoski turizam i
agroturizam.
Doprinos turizmu daje i dvojezičnost područja, nacionalne manjine koje područje
obogaćuju različitim kulturama i običajima.
Lokalna zajednica spremna je podržati kreditiranje razvoja malog i srednjeg
poduzetništva, omogućiti edukaciju stanovništva te subvencionirati određene
inovativne i obećavajuće pothvate.
Cjelokupnom području može se dodati vrijednost uvođenjem ekoloških propisa, normi
i organiziranog nadzora, te poticanjem energetske efikasnosti i razvojem alternativnih
izvora energije. Vrednujući prirodni potencijal povećava se i kulturni potencijal.
Podržavanjem kreativnosti i organizacijom novih projekata otvaraju se nove
mogućnosti za stanovništvo mlađe dobi ali i starije stanovništvo.
Kontinuirane organizirane edukacije (cjeloživotno učenje) koje su u skladu lokalnim
tržišnim potrebama i europskim trendovima doprinose dodatnoj mogućnosti
zapošljavanja.
Revitalizacija kulturnih potencijala bilo kojeg oblika i integrirano marketinško
djelovanje doprinosi povećanju informiranosti domaćih i stranih turista te rastu
popularnosti Grada i kraja.
Razvoj infrastrukture, osobito nužne turističke infrastrukture povećati će mogućnosti
za brojniju turističku posjećenost kraja. Isto proizlazi iz bržeg kolanja većeg broja
pozitivnih informacija te lakše dostupnosti. Pod infrastrukturom se podrazumijevaju
prometnice, organizirani javni prijevoz, telekomunikacije i internet.
Značajan dio investicija u turističku infrastrukturu, očuvanje kulturne baštine te
poljoprivredne i proizvodne djelatnosti u službi turizma biti će moguće aplicirati na
pojedine programe Europske Komisije.
106
U organizaciji istih aktivnosti značajan projekt je međunarodno povezivanje s
pojedinim regijama susjednih zemalja te zemalja mediteranskog područja.
Mogućim razvojem institucija za cijeloživotno učenje povećati ćemo motivaciju
ulaganja u kraj, te ukazati za brigu o stanovništvu svake dobi. Ozbiljnijim ulaganjem u
ljudske resurse dobiti ćemo obrazovan i kvalitetan stručni kadar koji može osigurati i
ostvariti bazu za snažniji razvoj Grada.
107
5. Vizija Grada Buja
Grad Buje je središte regionalnog značaja, organizator i inicijator razvojnih promjena
na širem lokalnom području.
Revitalizirano je povijesno središte i infrastrukturno opremljeno građevinsko područje.
Realizirana su kapitalna ulaganja u građevine od kulturnog i drugog društvenog
značaja za stanovništvo grada.
Stvoreni su preduvjeti za visoki standard života stanovnika.
6. Misija Grada Buja kao institucije
Osnovna misija Grada Buja jest omogućiti svojim građanima visoko kvalitetan i
ugodan život u blagostanju.
B Strateški ciljevi
109
Strateški cilj 1.
Konkurentno gospodarstvo bazirano na razvoju malog i srednjeg
poduzetništva, poljoprivrede i turizma
Prioriteti:
1.1. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvijeta za
rast ulaganja u gospodarstvo
1.2. Izgradnja, opremanje i promocija poduzetničkih zona
1.3. Poticanje ulaganja stranih investitora
1.4. Razvoj proizvodnih djelatnosti
1.5. Razvoj inovacija
1.6. Unaprijeđenje i promocija turističke ponude
1.7. Razvoj proizvodnje hrane, poljoprivrede i seoskog prostora
110
Prioritet 1.3.Poticanje ulaganja stranih
investitora
Prioritet 1.1.Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvijeta za
rast ulaganja u gospodarstvo
Mjere:1.1.1. Uvođenje novih poticaja kojima se stimulira otvaranje novih poduzeća te poslovanje postojećih 1.1.2. Uvođenje kreditnih linija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva 1.1.3. Osnivanje institucija za informiranje, promociju i razvoj poduzetništva 1.1.4. Poticanje investiranja i privlačenje stranih investitora1.1.5. Poticaji za ulaganja u postojeće neiskorištene kapacitete1.1.6. Izrada prioritetnih investicijskih i izvedbenih studija1.1.7. Izrada cost – benefit analiza za kapitalna ulaganja gradova
Prioritet 1. 2.Izgradnja, opremanje i
promocija poduzetničkih zona
Prioritet 1.4.Razvoj proizvodnih djelatnosti
Mjere:1.2.1. Izrada strategije razvoja postojećih poslovnih zona u skladu sa razvojnom strategijom grada1.2.2. Donošenje urbanističkog i detaljnog plana razvoja zona1.2.3. Ulaganje u poboljšanje infrastrukture poslovnih zona1.2.4. Usklađivanje poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva s razvojem poslovnih zona
Mjere:1.3.1. Izraditi mjere poticanja stranih ulaganja1.3.2. Istaknuti pogodnosti područja za strane ulagače1.3.3. Eventualne nedostatke koje područje ima sustavno razriješiti i pretvoriti ih u prednosti1.3.4. Promocija grada na sajmovima i putem medija1.3.5. Poboljšati programe vezane za korištenje zemljišta i prostora1.3.6. Podrška promociji izvoznih programa
Mjere: 1.4.1. Poticaji za osnivanje tvrtki čija je primarna djelatnost proizvodnja1.4.2. Razvoj raznovrsnosti tvrtki i mogućih zanimanja
Strateški cilj 1.
Konkurentno gospodarstvo bazirano na razvoju malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede i turizma
111
Prioritet 1.5.Razvoj inovacija
Mjere:1.5.1. Uvođenje novih tehnologija i potpora inovacijama1.5.2. Olakšanje pristupa istraživanjima, korištenje inovacija i informacijsko komunikacijskih tehnologija1.5.3. Poticanje istraživanja te korištenja rješenja dobivenih istraživanjem 1.5.4. Potpora korištenju znanja i inovacija u gospodarstvu -komercijalizacija inovacija i povezivanje gospodarstva irazvojnih institucija1.5.5. Podizanje stupnja racionalizacije korištenja sirovina i energenata u proizvodnim procesima 1.5.6. Razvoj cluster-a po gospodarskim granama
Prioritet 1.6.Unaprijeđenje i promocija
turističke ponude
Mjere:1.6.1. Razvoj turističke ponude i promocija turističkih potencijala grada – razvoj hotelijerstva, ugostiteljstva, agro i seoskog turizma 1.6.2. Poticanje zajedničke promocije smještajnih kapaciteta, kulturnih manifestacija i gastronomskih sadržaja 1.6.3. Poticanje razvoja manifestacija i sadržaja za produženje turističke sezone1.6.4. Poticanje uređenja i organizacije okoliša grada1.6.5. Uređenje javnih površina, detaljno označavanje kulturnih i prirodnih vrijednosti
Prioritet 1.7.Razvoj proizvodnje hrane,
poljoprivrede i seoskog prostora
Mjere:1.7.1. Unapređenje i izgradnja fizičke infrastrukture za potporurazvoju poljoprivrede1.7.2. Uređenje poljoprivrednog zemljišta kroz sređivanje zemljišno knjižnog stanja i okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda1.7.3. Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava1.7.4. Uvođenje mladih u poljoprivredu 1.7.5. Poboljšanje i olakšanje pristupa financijskim i kreditnim sredstvima u ruralnim područjima1.7.6. Potpore razvoju tržišta za lokalne poljoprivredne proizvode1.7.7. Uvođenje novih tehnologija u cilju unapređenja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda1.7.8. Poticanje razvoja maslinarstva i vinogradarstva 1.7.9. Poticanje razvoja klastera bujskih maslinara i vinara te ostalih udruženja (razvoj udruga, zadruga i saveza)1.7.10. Poticanje proizvodnje eko proizvoda 1.7.11. Poticanje i unapređenje proizvodnje i prerade autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 1.7.12. Postavljanje standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode1.7.13. Potpora promociji tradicionalne gastro ponude, marketinškoj pripremi proizvoda za tržište te označavanju izvornosti1.7.14. Unaprijeđenje skladištenja, obrade i prerade upoljoprivrednoj proizvodnji1.7.15. Razvoj agroturizma, poduzetništva na selu i ruralnog prostora 1.7.16. Poticaji razvoju ribarstva1.7.17. Realizacija programa navodnjavanja1.7.18. Poticanje organizacije socijalno-kulturnih i gospodarskihprograma s ciljem poboljšanja uvjeta života i povezivanja zajednice
112
Gospodarstva manjih gradova i općina uglavnom su bazirana na malom i srednjem
poduzetništvu. Osobito ukoliko se radi o tipičnim gradovima sa starom povijesnom
jezgrom, bogatom kulturnom baštinom i ugodnom mediteranskom klimom.
Mala i srednja poduzeća najprikladnije se uklapaju u sliku ovakvih mjesta. Tako su i
za grad Buje tipični generator gospodarstva i zaposlenih upravo mala i srednja
poduzeća.
Grad Buje ima predviđene poslovne zone kojima se olakšava osnivanje i poslovanje
proizvodnih malih i srednjih tvrtki. Planiranjem i organiziranjem poslovnih zona,
opremanjem i izgradnjom infrastrukture olakšava se kontinuirano investiranje i rast
malih i srednjih tvrtki. Isto vrijedi i za strane ulagače koji zahtijevaju riješene
prostorne i detaljne planove, zemljišne knjige i čestice.
Prioritet razvoja ovog područja je poljoprivreda uglavnom bazirana na vinarstvu i
maslinarstvu te turizam – morski i seoski, odnosno agroturizam. Područje je pogodno
za razvoj ovih djelatnosti pa se planom i ulaganjem u iste očekuje najbrži rast i
najveći rezultati.
Osim turizma i poljoprivrede važno je razvijati i ostale djelatnosti, osobito proizvodne.
Važno je poticati inovacije i upotrebu inovativnih pristupa. Inovacije donose nove
proizvode, novi proizvodi za kojima postoji potražnja donose maksimalni profit i
pozitivni monopol na tržištu u određenom vremenu. Nova tehnološka rješenja kao
rezultat inovacija smanjuju troškove po jedinici proizvoda i povećavaju profitabilnost
poslovanja. Omogućuju tvrtkama niže troškove, povećanje konkurentnosti i izvoz na
europsko i svjetsko tržište.
Grad Buje treba postati centar inovacija u Istarskoj županiji.
Poticanjem razvoja kvalitete usluge i izvornosti iste postići će se više cijene usluga u
turističkoj djelatnosti.
Na području grada postoji mogućnost otvaranja novih agroturizama, povećanja
smještajnih kapaciteta i noćenja. Veći broj noćenja donosi veće prihode obiteljskih
gospodarstava i turističke zajednice te omogućuje nove investicije.
113
Prioritet 1.1.
Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvjeta za rast
ulaganja u gospodarstvo
Mjere
1.1.1. Uvođenje novih poticaja kojima se stimulira otvaranje novih poduzeća te
poslovanje postojećih
1.1.2. Uvođenje kreditnih linija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva
1.1.3. Osnivanje institucija za informiranje, promociju i razvoj poduzetništva
1.1.4. Poticanje investiranja i privlačenje stranih investitora
1.1.5. Poticaji za ulaganja u postojeće neiskorištene kapacitete
1.1.6. Izrada prioritetnih investicijskih i izvedbenih studija
1.1.7. Izrada cost – benefit analiza za kapitalna ulaganja gradova
114
Razvoj poduzetništva je osnovni preduvjet za razvoj područja. Bitno je praćenje
trendova suvremenog gospodarskog razvoja odnosno prilagođavanje europskim i
svjetskim gospodarskim tokovima.
Razvoj gospodarstva generira razvoj javnog i civilnog sektora. Potrebni su brzi i
snažni institucionalni poticaji kroz edukaciju, suvremeno opremljene poslovne zone i
njihovu promociju, implementaciju ideja i inovacija, povećanje kvalitete proizvoda i
konkurentnosti.
Malo i srednje poduzetništvo na području Buja zapošljava najveći broj djelatnika, u
malom i srednjem poduzetništvu zabilježena su najveća ukupna ulaganja, dobit i
prihodi.
Grad Buje s određenim ciljevima i strategijama može poticati razvoj postojećih ali i
osnivanje novih poduzeća. Rezultati istih strategija očekuju se u novom
zapošljavanju, većoj i više raznolikoj ponudi proizvoda i usluga, višim ostvarenim
ukupnim prihodima i razini konkurentnosti.
Uvođenje vlastite kreditne linije sa subvencioniranom kamatnom stopom doprinosi
razvoju malog i srednjeg poduzetništva na području grada.
Kreditna linija može biti poticaj za osnivanje novih tvrtki koje bi doprinijele povećanju
proizvodnje i raznolikosti proizvoda. Povoljna kreditna linija može olakšati mladom
poduzetniku osnivanje tvrtke i proboj na tržište.
Centar za poticanje poduzetništva informirao bi postojeće i potencijalne poduzetnike
o mogućnostima, olakšicama, novostima, poticajima koje pružaju pojedina
ministarstva, Županija, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i fondovi Europske Unije.
Sređivanjem vlasničkih struktura zemljišta, ulaganjem u infrastrukturu područja
posebno industrijskih zona, planiranjem i primjenom ciljanih olakšica za veće
investicije povećati će se interes stranih investitora za ulaganjima na području grada.
Plan poticaja trebao bi biti usmjeren na strane investitore koji donose nove
tehnologije, čistu proizvodnju, izvozne aktivnosti, zapošljavanje visoko obrazovanog
kadra.
Poticaji mogu uključivati promidžbene aktivnosti o raspoloživosti i kapacitetima
industrijskih zona na području grada, konkurentskim prednostima područja.
115
Ciljanim poticajima potaknuti će se nova ulaganja u postojeće neiskorištene
kapacitete. S novim ulaganjima zaposliti će se novi djelatnici, povećati prihodi i
ubrzati gospodarska aktivnost na području grada.
Investicijske i izvedbene studije te cost-benefit analize ukazati će na isplativost
pojedinih projekata, potrebnu visinu ulaganja, očekivane prednosti i nedostatke
planiranih projekata. Izradom istih smanjiti će se rizici pri realizaciji, ograničena
financijska sredstva usmjeriti će se na projekte s najvišim društvenim i gospodarskim
prinosom.
Izrađene investicijske studije temelj su za ishođenje vanjskih izvora financiranja u
vidu kredita poslovnih banaka i različitih fondova.
Investicijske studije i analize preduvjet su za početak realizacije svakog projekta.
Mala i srednja poduzeća generiraju prihode, stvaraju bazu za veće proizvodne
aktivnosti te sustavno doprinose atraktivnosti područja.
Aktivnosti malih i srednjih poduzeća značajno doprinose razvojnoj strategiji grada te
ostvarenju strateških ciljeva.
Poticanje osnivanja malih i srednjih poduzeća rezultira povećanjem broja zaposlenih i
povećanjem potrošnje na području grada.
Poduzetništvo se može poticati dodatnim subvencioniranjem kamatnih stopa HBOR-
a i poslovnih banaka.
Poticaji mogu biti u skladu s razvojnim strateškim ciljevima i prioritetima. Isti će
doprinijeti ubrzanju procesa razvoja grada u željenom pravcu. Mala i srednja
poduzeća okosnica su razvoja i pokretač gospodarstva na lokalnom području.
U realizaciji poticaja za razvoj malog i srednjeg poduzetništva te stranih ulaganja
potrebno je «nasloniti se» i iskoristiti poticaje na županijskoj i nacionalnoj razini.
Dodatnim «dvostrukim» poticajima povećava se ukupni intenzitet potpore istom
segmentu čime se povećava razina konkurentnosti u odnosu na druga okolna
područja.
116
1.1.1. Uvođenje novih poticaja kojima se stimulira otvaranje novih poduzeća te
poslovanje postojećih
1. Nagrađivanje uspjeha pojedinih malih i srednjih poduzetnika davanjem posebnih
nagrada i priznanja od strane Grada
Nagrade mogu biti u vidu posebnih priznanja od strane gradonačelnika, institucija na
području grada. Ista priznanja trebala bi biti realizirana kroz sam čin priznanja
uspješnosti te kroz promidžbene aktivnosti koje proizlaze iz medijskog odjeka
priznanja. Nagrade bi se trebale dodjeljivati jednom godišnje.
2. Formiranje komisije / odbora za potporu poduzetnicima početnicima na području
grada
Zadatak iste komisije trebao bi biti organiziranje natječaja za potporu poduzetnicima
početnicima. Nagrade bi trebale biti financijske prirode. Dodjeljivale bi se za tri
najkvalitetnija nova projekta na području grada. Kriteriji dodjele bili bi originalnost
ideje, mogućnost realizacije iste, doprinos razvoju gospodarstva na lokalnom
području, doprinos zapošljavanju.
Planirani proračun iznosi 100.000 kuna. Natječaj bi se realizirao jednom godišnje.
Mogući izvori financiranja osim proračuna grada su sponzorske donacije većih tvrtki.
3. Izrada web burze na stranicama grada
Izradom burze roba i usluga na web stranicama grada pospješila bi se suradnja
između pojedinih tvrtki na području grada. Lokalni poduzetnici s vremenom bi se
navikli na posjet stranicama čime bi se ujedno i ubrzala komunikacija između istih
međusobno te istih i djelatnika Grada.
Izrada foruma o pojedinim gospodarskim temama i preprekama razvoju na području
grada značajno bi povećala transparentnost informacija. Razmjena informacija
doprinijela bi bržim planskim aktivnostima od strane Grada i bržoj realizaciji istih.
Nedostatak je mogućnost dobivanja iskrivljene slike zbog manjeg broja učesnika
foruma na početku projekta. Isto se može ispraviti pravovremenom promidžbom
117
foruma i web stranice. Proračun projekta predviđen je na razini od 500.000 kuna u
dvije godine.
4. Ponuda i aktivna promocija projekata za poduzetnike početnike na području
grada za koje postoji tržišna opravdanost
Poduzetnicima početnicima mogu se dati na uvid potencijalni projekti za koje
trenutno na tržištu postoji ekonomska opravdanost. Popis istih projekata može se
postaviti na web stranice i na oglasnu ploču Grada.
Popis projekata trebao bi biti u skladu sa lokalnim prioritetima i postojećim resursima.
Popis će se odnositi na projekte koji uživaju značajne državne i županijske potpore,
projekte za čijim proizvodima postoji visoka potražnja viša od ponude. Neki od
primjera su uzgoj lavande, ružmarina, oraha, lješnjaka.
Projekti će se s vremenom rađati na samom tržištu od strane poduzetnika. Za
očekivati je ponude otkupljivača pojedinih poljoprivrednih kultura, ponude
farmaceutskih tvrtki za uzgoj pojedinih kultura, ponude stranih proizvođača za
otvaranje pogona na lokalnom području.
Izabrani projekti trebali bi biti razrađeni s osnovnim karakteristikama investicije,
tehnologijom rada unutar projekta, mogućim izvorima financiranja, očekivanim
financijskim i drugim rezultatima.
1.1.2. Uvođenje kreditnih linija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva
1. Realiziranje vlastite kreditne linije sa subvencioniranom kamatnom stopom
Uvođenje vlastite kreditne linije sa subvencioniranom kamatnom stopom potaknuti će
realizaciju novih početnih i razvojnih ulaganja. Visina kamatne stope na vanjske
izvore financiranja jedan je od najvažnijih čimbenika motiviranja poduzetnika na
realizaciju novih ulaganja.
Vlastita kreditna linija može se organizirati u suradnji s nekoliko banaka koje
posjeduju podružnice na području grada Buja. Na isti način ubrzala bi se procedura
odobrenja kredita jer većina postojećih poduzetnika posjeduje otvorene račune kod
istih banaka.
118
Kreditna linija se može organizirati kroz polaganje depozita Grada na računima istih
banaka. Postojeća situacija s visokim kamatnim stopama na depozite pogoduje istom
načinu ostvarenja subvencionirane kamatne stope.
Kreditna linija trebala bi se nadovezivati na mjere županije te Hrvatske banke za
obnovu i razvoj (HBOR). Kamatne stope na kredite poduzetnika kod istih institucija
kreću se između 4% i 6%.
Uvođenjem vlastite kreditne linije koja bi subvencionirala samo 2% kamata troškovi
kreditnog opterećenja sveli bi se na 2%. Isti troškovi financiranja u značajnoj bi mjeri
potaknuli nova ulaganja na području grada.
Obzirom na ograničena proračunska sredstva visina subvencioniranih ulaganja može
se subvencionirati do određene visine (primjerice 200.000 eura). Ograničenja se
mogu uvesti i izborom najkvalitetnijih projekata obzirom na određene kriterije (broj
novo zaposlenih, struktura novo zaposlenih, važnost projekta za razvoj grada, izvoz,
usklađenost s prioritetima Projekta ukupnog razvoja Grada).
2. Uvođenje i realizacija vlastitog Fonda za jamstva
Osnovni cilj Fonda je omogućiti dodatno potrebno jamstvo pojedinim projektima.
Veličina jamstva može iznositi do 50% maksimalno uz realno ostvarivo jamstvo do
30%.
Dodatno jamstvo daje se projektima koji imaju prioritet u realizaciji. Jamstvo se
ostvaruje na temelju upisa poduzetnika u Fond za jamstva. Isti poduzetnici plaćaju
određenu članarinu koja može iznositi do 2% vrijednosti kredita. Prihodi od članarine
koriste se za održavanje i poslovanje Fonda.
Fond za jamstva ostvaruje se na temelju depozita Grada kod lokalnih poslovnih
banaka. Veličina depozita uvjetovati će mogućnosti jamstva u postotku za pojedine
projekte te veličinu ukupnog mogućeg jamstva.
3. Poticanje planiranja, organizacije i realizacije LAG-ova
LAG-ovi predstavljaju lokalne akcijske grupe na ruralnom prostoru. Sastavni su dio
LEADER pristupa razvoju ruralnih područja. U Europskoj Uniji čine organizacijske
cjeline kao nositelje aplikacija za bespovratna sredstva iz pojedinih fondova.
119
LEADER pristup razvoju ruralnog područja obuhvaća sedam načela:
a) suradnja
b) partnerstvo
c) umrežavanje
d) pristup odozdo prema gore
e) lokalni razvoj temeljen na osobitostima područja
f) inovacije
g) integrirani i multisektorski pristup
Osnovne djelatnosti LAG-a su:
a) planiranje lokalne razvojne strategije
b) informiranje poduzetnika i stanovnika o mogućnostima ishođenja bespovratnih
sredstava iz fondova Europske Unije
c) realizacija pojedinih projektnih aktivnosti
Područje LAG-a obuhvaća prostor s 5.000 do 25.000 stanovnika.
Na području grada Buja moguće je organiziranje LAG-a u suradnji s nekoliko
susjednih općina koje čine prostor Bujštine. Druga opcija ili druga faza je stvaranje
LAG-a s pograničnim općinama u Sloveniji. U trećoj fazi moguće je uspostaviti LAG s
općinama i gradovima u Italiji.
Osnovna funkcija LAG-a bila bi povezivanje i ostvarivanje suradnje u ishođenju
bespovratnih sredstava iz EU fondova za zajedničke projekte.
1.1.3. Osnivanje institucija za informiranje, promociju i razvoj poduzetništva
1. Osnivanje centra za poduzetništvo
Osnovne aktivnosti centra bile bi provođenje vlastite kreditne linije Grada,
kontaktiranje pojedinih malih i srednjih poduzetnika koji posjeduju mogućnost
financiranja iz bespovratnih sredstava. Priprema aplikacija za nacionalne i EU
fondove za potrebe istih poduzetnika.
Informiranje poduzetnika o novim subvencioniranim kreditnim linijama, priprema
dokumentacije za ishođenje kredita. Savjetodavna pomoć pri osnivanju tvrtke.
120
Najkvalitetnije rješenje bilo bi zapošljavanje osobe s područja grada koja posjeduje
odgovarajuće obrazovanje i dobro poznaje lokalne gospodarske prilike.
Proračun projekta u prvoj godini bio bi na razini do 100.000 kuna uz mogućnost
financiranja od strane ministarstva, savjetničke tvrtke partnera i samostalnog
financiranje iz poslovanja.
2. Osnivanje EU Info pointa
Osnivanjem lokalnog EU Info pointa kao poslovnog subjekta na području grada
postiglo bi se brže prenošenje informacija lokalnim poduzetnicima o promjenama u
Europskoj Uniji i mogućim utjecajima na lokalno gospodarstvo.
Putem EU Info pointa pomoglo bi se lokalnim poduzetnicima u uspostavljanju
suradnje sa inozemnim dobavljačima i potencijalnim kupcima proizvoda. Lokalne
tvrtke imale bi «kanal» za umrežavanje na europskoj razini.
Između ostalog Info point imao bi za cilj i održavanje edukacija o očekivanim
utjecajima ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Na isti način lokalni poduzetnici mogli
bi se na vrijeme pripremiti za nove okolnosti koje se očekuju u idućem razdoblju od
dvije do tri godine.
Realizacija EU Info pointa u početku može krenuti sa jednom osobom, djelatnikom,
koji može koristiti poslovni prostor unutar ili izvan prostora Grada Buja.
Preporuka je zaposliti mlađu osobu sa lokalnog područja, kvalitetnog obrazovanja.
Proračun projekta je na razini do 150.000 kuna u prvoj godini poslovanja.
1.1.4. Poticanje investiranja i privlačenje stranih investitora
1. Izrada plana sa ciljevima i kriterijima prihvaćanja stranih ulaganja
Isti plan trebao bi sadržavati ciljeve Grada u odnosu na strana ulaganja obzirom na
sljedeća područja:
a) povećanje raspoloživih resursa obzirom na prostor unutar poslovnih zona i
opremljenost istih, eventualno obrazovanje lokalne radne snage i poboljšanje
strukture iste (informatička znanja i jezici), iskorištavanje prometnog položaja
b) određivanje točnih lokacija za strana ulaganja
121
c) određivanje ciljanih djelatnosti (proizvodne djelatnosti, djelatnosti visokih
čistih i informacijskih tehnologija)
d) određivanje stupnja prenošenja novih tehnologija i proizvodnih postupaka te
know howa u lokalnu sredinu
e) određivanje minimalnog zapošljavanja novih djelatnika
f) mogućnost lančanog efekta na lokalno gospodarstvo («nadovezivanje»
lokalnih dobavljača)
g) troškove pripreme stranih ulaganja i izračun koristi koje se očekuju u
petogodišnjem razdoblju
Kriteriji prihvaćanja stranih ulaganja trebali bi sadržavati:
a) «čistoću» djelatnosti, neutralan ili povoljan utjecaj na okolinu
b) značajno novo zapošljavanje na lokalnom području
c) visina ulaganja trebala bi biti iznad prosječne «domaće» razine ulaganja
poduzetnika
d) održivost projekta u dugom roku (nema «seljenja» na istočnije lokacije u
srednjoročnom razdoblju)
e) proizvodne djelatnosti novih tehnologija
2. Izrada plana privlačenja stranih investitora
Planom privlačenja stranih investitora odredili bi se najefikasniji načini promocije
lokalnih resursa i prednosti za strana ulaganja.
Planirani sadržaji promocije su opis lokacija unutar pojedinih poslovnih zona
raspoloživih za ulaganja u proizvodni prostor, opis kriterija za ulaganja, opis lokalnih
gospodarskih prilika s uključenim podacima o:
a. raspoloživoj radnoj snazi i strukturi iste
b. strukturi gospodarstva obzirom na djelatnosti
c. poticajima za strana ulaganja na nacionalnoj razini i oslobađanjima plaćanja
poreza
d. troškovima osnovnih inputa (električna energija, voda, plin)
e. cijenama komunalnog i vodnog doprinosa te poticajima na lokalnoj sredini
f. institucijama kojima se potencijalni investitori mogu obratiti s kontakt podacima
122
Isti podaci trebali bi se postaviti na web stranice Grada. Ujedno bilo bi korisno
oglašavati web stranice sa istim riječima na google instrumentima za oglašavanje.
Visoko pozicioniranje web stranica u smislu traženja povoljnih lokacija za ulaganja u
Hrvatsku značajno bi doprinijelo mogućnosti prvog kontakta sa lokalnim institucijama.
Oglašavanje u inozemnim poslovnim dnevnicima i tjednicima pojedinih zemalja s
najvišom vjerojatnosti ulaganja može donijeti značajne kontakte sa stranim
investitorima ili njihovim predstavnicima.
Proračun projekta u prvoj godini iznosio bi okvirno 100.000 kuna.
3. Realizacija potrebnih pripremnih aktivnosti za ciljane lokacije ulaganja
Ista projektna aktivnost uključivala bi:
a) detaljnu analizu postojećeg stanja poslovnih zona (raspoloživi prostor sa
riješenim vlasničkim odnosima, razina opremljenosti)
b) određivanje prostora namijenjenog stranim ulaganjima
c) izrada plana dovršetka uređenja prostora do ciljane razine s pripadajućim
troškovnikom i dinamikom realizacije
d) realiziranje ulaganja i opremanje prostora potrebnom infrastrukturom
Proračun projekta ovisi o ciljanoj veličini prostora, lokaciji prostora i trenutnoj razini
opremljenosti istog.
4. Osnivanje Ureda za strana ulaganja
Osnovna zadaća Ureda bila bi ostvariti prvi kontakt sa stranim investitorima,
organizirati prikupljanje potrebne dokumentacije za ulaganje kod nadležnih institucija.
Ujedno, Ured bi imao zadaću izrade trogodišnjih i godišnjih planova privlačenja
stranih ulaganja i realizacije istih.
Ured se može nalaziti unutar prostora Grada. U početku poslovanja bila bi dovoljna
jedna osoba sa izvrsnim poznavanjem stranih jezika i gospodarstva na lokalnom
području.
123
1.1.5. Poticaji za ulaganja u postojeće neiskorištene kapacitete
1. Izrada analize potencijalnih objekata s potrebom za ulaganjem
Potrebno je izraditi popis objekata koji posjeduju potrebu za značajnijim ulaganjima.
Analizirati svaki od istih, izraditi troškovnik potrebnih radova za završetak objekata i
dovođenje istih u potrebnu funkciju.
Između ostalih isti objekti su Kaštel Rota u Momjanu, Vinski podrum i stara uljara u
središtu grada.
2. Izrada strategije revitalizacije objekata
Određivanje moguće svrhe objekata. Određivanje načina obnove koji bi trebao biti u
duhu povijesti objekta, kulturnih vrijednosti i potreba na području grada.
Osmišljavanje uvjeta javno privatnog partnerstva za objekte kod kojih je to moguće.
Izrada zajedničkih studija isplativosti za realizaciju projekata. Osmišljavanje poticaja
za potencijalne investitore:
a. smanjenje komunalnog doprinosa
b. promjena prostorno planskih pretpostavki ukoliko je to neophodno
c. pomoć pri prikupljanju potrebne dokumentacije
d. pružanje podrške investitoru u odnosu prema pojedinim institucijama
(poslovne banke, nacionalna javna tijela i institucije)
3. Privlačenje investitora za revitalizaciju neiskorištenih kapaciteta
Proces «privlačenja» investitora trebao bi se realizirati kroz postavljanje opisa
objekata i pripadajućih projektnih prijedloga na web stranicama grada.
Opisi potencijalnih projekata trebali bi sadržavati osnovne podatke o projektu,
ciljevima projekta i kriterijima uspostavljanja javno privatnog partnerstva.
Moguće je dodatno oglašavanje putem ključnih riječi na google instrumentima
oglašavanja.
Aktivno traženje investitora može se ostvariti i putem lokalnog EU Info pointa i ureda
za informiranje stranih investitora. Moguće je ostvariti kontakt s međunarodnim
agencijama za prodaju nekretnina i konzultantskim tvrtkama u ciljanim zemljama.
124
1.1.6. Izrada prioritetnih investicijskih i izvedbenih studija
1. Analiza svih potencijalnih projekata na razini grada
Osnovni ciljevi analize su utvrditi stupanj prioriteta projekata, stupanj dovršenosti
projekata, mogućnosti ishođenja povoljnih vanjskih izvora financiranja obzirom na
trenutne okolnosti na tržištu.
Projekti za koje postoje mogućnosti ishođenja bespovratnih sredstava od strane
županije, nacionalnih fondova i ministarstava te EU fondova trebali bi imati prioritet.
Isti prioritet trebali bi imati i projekti za kojima postoji hitna potreba na lokalnom
tržištu.
Konačni izbor projekata može se realizirati u fazi neposredno po izradi Projekta
ukupnog razvoja grada.
2. Priprema izrade i izrada investicijskih studija
Investicijske studije trebale bi se izraditi za prioritetne projekte u razdoblju po
završetku izrade PUR-a.
Na temelju rezultata investicijskih studija trebale bi se donijeti odluke o ulasku u
pojedine projekte ili mijenjanju ciljeva istih. Investicijske studije poslužiti će i kao
podloga za dobivanje eventualnih vanjskih izvora financiranja.
Proračun projekta ovisi o broju projekata koji su predmet izrade studija i
karakteristikama istih. Potreban proračun za okvirno pet većih projekata iznosio bi do
250.000 kuna.
1.1.7. Izrada cost – benefit analiza za kapitalna ulaganja gradova
1. Prepoznavanje zajedničkih projekata koji su od prioritetnog značenja za općine na
području Bujštine
U ovoj fazi potrebno je identificirati tekuće i potencijalne projekte koji mogu biti od
visokog značenja za odvijanje gospodarskih aktivnosti na području Bujštine.
Karakteristika istih projekata je da koristi ima više ili sve općine na području Bujštine,
pa se očekuje i srazmjerna podjela troškova ulaganja. Koristi od identificiranja istih
125
projekata su mogućnosti ishođenja bespovratnih sredstava iz nacionalnog proračuna
i EU fondova na temelju kriterija zajedničkih partnerskih projekata i tzv. regionalne
konkurentnosti.
2. Prepoznavanje zajedničkih projekata na razini susjednih općina u Sloveniji i Italiji
te ostalih država Mediterana
Identificirani zajednički projekti za kojima postoji potreba u više općina dvije ili više
država dobra su podloga za ishođenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske
Unije. Uvjet je da su zajednički projekti u skladu sa ciljevima pojedinih poziva za
financiranje iz istih fondova.
Grad Buje ima uspostavljenu suradnju s nekoliko susjednih općina u Sloveniji,
regijom Veneto u Italiji, pojedinim općinama u Francuskoj, Portugalu, Španjolskoj i
Grčkoj.
Iste kontakte i postojeće zajedničke projekte (mediteranska ruta maslina) trebalo bi
kontinuirano nadograđivati i tražiti sredstva iz fondova Europske Unije.
3. Izrada cost benefit analiza kao podloge za realizaciju zajedničkih projekata
Po identificiranju pojedinih zajedničkih projekata trebalo bi pristupiti izradi sažetih
početnih cost benefit analiza projekta. Sažete cost benefit analize sadržavale bi
podatke o opisu projekta, okvirnoj veličini ulaganja, planu raspodjele ulaganja i
mogućim izvorima financiranja, prednostima i nedostacima projekta, dinamici
realizacije projekta.
Ista početna cost benefit analiza poslužila bi kao podloga za uspostavljanje kontakta
s pojedinim općinama koje bi imale koristi od projekta.
Izradom početnih cost benefit analiza i inicijativom u uspostavljanju suradnje Grad
Buje dobio bi povoljniji imidž na međunarodnoj razini. Za očekivati je i postepeno
ishođenje sve više sredstava iz pojedinih fondova Europske Unije. Cost benefit
analize mogu se u daljnjem tijeku projekta razraditi detaljnije za potrebe ishođenja
sredstava iz nacionalnih ili EU fondova.
126
Prioritet 1.2.
Izgradnja, opremanje i promocija poduzetničkih zona
Mjere
1.2.1. Izrada strategije razvoja postojećih poslovnih zona u skladu sa
razvojnom strategijom grada
1.2.2. Donošenje urbanističkog i detaljnog plana razvoja zona
1.2.3. Ulaganje u poboljšanje infrastrukture poslovnih zona
1.2.4. Usklađivanje poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva s
razvojem poslovnih zona
127
Poslovne zone nude koncentraciju uspješnih poduzetnika koja rezultira sinergijskim i
multiplikativnim učinkom u stvaranju općeg poduzetničkog duha.
Poduzetničke odnosno gospodarske zone u kraju označavaju područje koje je
prostorno isplanirano, strateški određeno i usmjereno prema ostvarenju određenog
plana.
Grad Buje ima predviđene poslovne zone koje su dijelom izgrađene dok dio njih još
treba detaljni urbanistički plan. Namjena istih trebala bi biti u skladu sa strategijom
razvoja kako bi se grad razvijao u željenom pravcu s minimalnim nepovoljnim
utjecajima na okoliš. Ulaganje u infrastrukturu neophodno je za stavljanje zona u
funkciju odnosno da bi tvrtke koje bi se formirale unutar pojedine zone mogle
provoditi vlastite aktivnosti.
Sukladno razvoju zona razvijati će se malo i srednje poduzetništvo. Ulaganje u zone i
infrastrukturu zona prethodi poticajnim mjerama za poduzetnike i poticanju osnivanja
novih tvrtki. Malo i srednje poduzetništvo osnova je za rast i gospodarski razvoj
područja te za zapošljavanje stanovništva.
1.2.1. Izrada strategije razvoja postojećih poslovnih zona u skladu sa
razvojnom strategijom grada
1. Detaljna analiza potreba za poslovnim zonama i postojećeg stanja poslovnih zona
Detaljnom analizom potreba dobiti će se podaci o potrebnoj okvirnoj veličini
poslovnog i proizvodnog prostora za potrebe poduzetnika na području grada. Isti
podaci mogu se dobiti anketiranjem svih poduzetnika na području grada. Predmet
upitnika unutar ankete trebali bi biti:
a) potreba poduzetnika za poslovnim prostorom (veličina i vrsta)
b) optimalna lokacija
c) potrebna infrastruktura (snaga električne energije, potreba za vodom i plinom,
posebnim pročišćivačima i filterima)
d) namjeravano vrijeme ulaska u investiciju izgradnje proizvodnog prostora (hale)
e) okvirna veličina investicije
f) eventualne prepreke ulasku u investiciju
Obradom dobivenih podataka dobiti će se okvirni podaci o potrebama za proizvodnim
prostorom na području grada. Traženu veličinu prostora može se usporediti s
128
postojećim raspoloživim infrastrukturno zadovoljavajuće opremljenim prostorom,
raspoloživim prostorom koji nije ili je djelomično infrastrukturno opremljen. U analizi
postojećeg stanja treba uzeti u obzir i dio prostora poslovnih zona koji je predviđen
za strana ulaganja.
Detaljnom analizom dobiti će se podaci o:
a) raspoloživom prostoru poslovnih zona koji je popunjen
b) raspoloživom prostoru poslovnih zona koji je slobodan i spreman za ulazak
investitora
c) raspoloživom prostoru koji je slobodan ali nije dovoljno infrastrukturno
opremljen
d) potrebi za novim prostorom na temelju izjava poduzetnika
Analizom dinamike potreba može se izraditi i plan potrebne veličine prostora u
poslovnim zonama u idućem petogodišnjem razdoblju.
2. Izrada strategije osnivanja, širenja i opremanja poslovnih zona
Dinamika proširenja poslovnih zona ili eventualnog osnivanja novih trebala bi se
temeljiti na iskazanim potrebama lokalnih poduzetnika i očekivanim potrebama
stranih investitora.
Strategija razvoja poslovnih zona trebala bi uključivati:
a) ciljeve u odnosu na proširenje postojećih poslovnih zona, osnivanje novih
poslovnih zona te opremanje postojećih i novih zona
b) određivanje veličine prostora i zona koji bi bili namijenjeni za pojedine
namjene (domaći i strani investitori, djelatnost investitora (trgovačka,
proizvodna, visoke tehnologije))
c) planiranje pojedinih faza realizacije za svaku poslovnu zonu, određivanje
dinamike realizacije pojedinih faza
d) određivanje proračuna za svaku fazu i svaku poslovnu zonu
e) planiranje vanjskih povoljnih izvora financiranja i načina njihova ishođenja
Djelatnosti unutar zone trebale bi biti u skladu sa lokalnim potrebama ali i
nacionalnim prioritetima. Kao nacionalni prioriteti spominju se djelatnosti koje služe
kao:
129
a) supstitucija uvoza
b) izvoz
c) uvođenje modernih tehnologija
d) korištenje lokalnih potencijala (prerađivački pogoni, kooperanti za lokalne veće
tvrtke)
Uobičajene faze realizacije poslovne zone uključuju:
a) studija isplativosti osnivanja
b) geodetska podloga
c) urbanistički plan
d) studija utjecaja na okoliš
e) investicijsko-tehnička dokumentacija infrastrukturnih priključaka
f) uređenje okoliša
g) gradnja prometnica
h) kanalizacija i vodoopskrba
i) uvođenje električnih i telefonskih instalacija
j) marketinške aktivnosti i informatičko povezivanje
1.2.2. Donošenje urbanističkog i detaljnog plana razvoja zona
1. Realizacija pripremnih dokumenata prostornog uređenja i ekonomske isplativosti
Unutar iste projektne aktivnosti trebalo bi realizirati sljedeće:
a) izraditi prostorne planove na razini uređenja poslovnih zona
b) riješiti imovinsko – pravne odnose
c) izraditi studiju opravdanosti za izgradnju poslovne zone
d) odrediti tvrtku/službu koja će se brinuti o izgradnji iste
Nakon izrade i donošenja adekvatnih prostornih planova potrebno je riješiti imovinsko
pravne odnose na planiranom prostoru poslovne zone. Isto se može realizirati
otkupom zemljišta od privatnih vlasnika te zajedničkim ulaganjem ili koncesijom.
Pri otkupu je potrebno izraditi plan otkupa privatnog zemljišta. Plan otkupa podloga je
za traženje poticaja od strane ministarstva za financiranje iste aktivnosti. Zahtjev za
130
poticaje podnosi se Ministarstvu gospodarstva, Upravi za malo i srednje
poduzetništvo.
Za dodjelu zemljišta u vlasništvu države podnosi se zahtjev Povjerenstvu za
upravljanje državnom imovinom.
Prostorni planovi mogu se sufinancirati od strane Ministarstva uz uvjet dostave Plana
razvoja poslovnih zona.
Prilikom uređenja građevinskih čestica unutar zone potrebno je voditi računa o
veličini pojedinih čestica. Prosječna veličina čestica trebala bi biti na razini od 5.000
m2. Točna veličina ovisiti će o iskazanim potrebama poduzetnika na lokalnom
području.
Potom se izrađuje projektna dokumentacija, traže se potrebne građevinske dozvole
(potvrda na glavni projekt).
2. Pripremne aktivnosti za ishođenje vanjskih izvora financiranja
Značajan udio u financiranju projektne dokumentacije i potrebnih aktivnosti za
osnivanje i izgradnju poslovne zone može se pribaviti od strane nadležnih
ministarstava, posebno Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.
Ministarstvo putem javnog poziva za financiranje izgradnje poslovnih zona može
financirati sljedeće aktivnosti:
a) izrada projektne dokumentacije za zonu
b) izgradnja infrastrukture u zoni
c) promidžba u svrhu privlačenja potencijalnih investitora
Potrebna dokumentacija za apliciranje na natječaj sastoji se od sljedećeg:
a) odluka predstavničkog tijela o osnivanju zone
b) prostorni plan grada (Urbanistički plan uređenja ili Detaljni plan)
c) riješeni imovinsko – pravni odnosi
d) studija opravdanosti izgradnje poslovne zone
e) izvod iz Proračuna Grada
Ukoliko nisu riješeni imovinsko – pravni odnosi potrebno je priložiti predugovore o
kupoprodaji s vlasnicima zemljišta ili presliku zahtjeva upućenog Središnjem
131
državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za dodjelu zemljišta u vlasništvu
RH u svrhu izgradnje poslovne zone.
Korisno je uključiti se u državni program modernizacije katastra i zemljišne knjige
(Program državne izmjere i katastra nekretnina).
Prednost pri dodjeli sredstava dodjeljuje se poslovnim zonama za koje je donesen
urbanistički plan uređenja.
Poslovne zone trebale bi biti smještene u blizini glavnih prometnih čvorišta i
prometnica. Za postojeće zone na području grada poštovano je isto načelo.
Studija opravdanosti izgradnje poslovne zone treba sadržavati podatke o ispitanom
poduzetničkom potencijalu, stanju infrastrukture do zone, dinamici izgradnje
infrastrukture u zoni, načinu i izvorima financiranja.
Izvod iz proračuna služi kao dokaz planiranih i izdvojenih sredstava namijenjenih za
izgradnju poslovne zone.
Određena financijska sredstva mogu se pribaviti i iz Proračuna županije. Za
ishođenje istih potrebno je biti kontinuirano u toku s programima Istarske razvojne
agencije.
Postoji mogućnost ishođenja značajnih financijskih sredstava iz programa IPARD
namijenjenog jedinicama lokalne samouprave. Unutar istog programa postoji
mogućnost ishođenja sredstava za izgradnju kanalizacije u vrijednosti do 7 milijuna
kuna. Ista sredstva su bespovratna. Otvaranje natječaja očekuje se krajem tekuće ili
početkom sljedeće 2010. godine.
Obzirom da je u većini slučajeva natječaj otvoren samo 2 mjeseca potrebno je
planirati projekte minimalno 4 do 6 mjeseci unaprijed.
1.2.3. Ulaganje u poboljšanje infrastrukture poslovnih zona
1. Analiza infrastrukturne opremljenosti postojećih i planiranih novih zona
Unutar navedene analize potrebno je prikupiti podatke:
a) o postojećim potrebama za infrastrukturom na području postojećih poslovnih
zona (za svaku pojedinačno)
b) o očekivanim potrebama poduzetnika u idućem godišnjem, trogodišnjem i
petogodišnjem razdoblju (za svaku zonu pojedinačno)
132
c) o očekivanim potrebama stranih investitora za razinom infrastrukturne
opremljenosti tijekom idućeg petogodišnjeg razdoblja
Infrastrukturna opremljenost obuhvaća izgradnju:
a) energetske infrastrukture:
- trafostanica
- javna rasvjeta
- električni priključci
- plinski priključci
b) komunalne infrastrukture:
- vodovodna instalacija
- instalacija oborinske odvodnje
- kanalizacija
c) prometne infrastrukture:
- pristupne ceste
- ceste u zoni
d) telefonske priključke
Veće zone mogu imati dodatne sadržaje poput poduzetničkog centra, poduzetničkog
inkubatora za administrativni dio poslova ili uslužne djelatnosti, servisno tehničku
službu, prostore za zajedničke aktivnosti relaksacije i prehrane.
Servisno tehnička služba može obavljati poslove nadzora zone, čuvanje objekata u
zoni, određene servise za pojedine poduzetnike.
Podaci o trenutnoj potrebnoj infrastrukturi u pojedinim zonama mogu se pribaviti
upitnikom / anketom provedenom među poduzetnicima unutar zona.
Podaci o budućim potrebama pribavljaju se anketiranjem svih poduzetnika
potencijalnih investitora u zoni (svi poduzetnici na području grada Buja) i
potencijalnih stranih investitora koji su iskazali interes za investiranjem.
2. Izrada plana infrastrukturnog opremanja postojećih i novih poslovnih zona
Plan bi trebao sadržavati:
a) ciljane rezultate na kraju trogodišnjeg i petogodišnjeg razdoblja
133
b) ciljane aktivnosti za ostvarenje rezultata
c) dinamiku realizacije pojedinih aktivnosti
d) troškovnik pojedinih aktivnosti
e) plan izvora financiranja za pojedine aktivnosti
f) nositelje realizacije pojedinih aktivnosti
Ciljani rezultati mogu biti potpuno infrastrukturno opremanje pojedinih zona ili
opremanje do određene razine. Ciljano stanje trebalo bi izraditi po svakoj poslovnoj
zoni i ciljanoj razini opremljenosti iste nakon određenog razdoblja.
Aktivnosti bi trebale biti usklađene, pojedine se mogu odvijati paralelno. Pri planiranju
dinamike aktivnosti trebalo bi uzeti u obzir očekivano vrijeme pojedinih natječaja za
bespovratna sredstva EU i natječaja pojedinih ministarstava. Pri tome treba uzeti u
obzir i mogućnosti sufinanciranja od strane Županije Istarske, Hrvatskih voda i
Hrvatske elektroprivrede. Potrebno je proučiti procedure za ishođenje istih
sredstava, uobičajeno vrijeme objave natječajnih procedura i faktore uspjeha u
dobivanju sredstava.
Infrastrukturno opremanje poslovnih zona može se uz pažljivu prilagodbu financirati
iz nekoliko fondova Europske Unije (Eco Inovation, IPARD).
3. Realizacija planiranih aktivnosti opremanja infrastrukturom
Realizacija aktivnosti infrastrukturnog opremanja biti će velikim dijelom vezana za
postavljene planirane aktivnosti. U situaciji kvalitetno postavljenog plana i dobre
pripreme aktivnosti će se ubrzati u odnosu na uobičajene procedure.
Način realizacije planiranih aktivnosti ovisiti će velikim dijelom o izvorima financiranja.
Financiranje iz programa EU zahtijeva provođenje točno definirane natječajne
procedure za svaku fazu radova. Pri tome je potrebna kvalitetna priprema aktivnosti
obzirom da su rokovi za realiziranje istih u pravilu kratki.
Aktivnosti infrastrukturnog opremanja trebale bi se provoditi u suradnji s lokalnim
Vodovodom i HEP-om.
134
Prioritet 1.3.
Poticanje ulaganja stranih investitora
Mjere
1.3.1. Izraditi mjere poticanja stranih ulaganja
1.3.2. Istaknuti pogodnosti područja za strane ulagače
1.3.3. Eventualne nedostatke koje područje ima sustavno razriješiti i pretvoriti
ih u prednosti
1.3.4. Promocija grada na sajmovima i putem medija
1.3.5. Poboljšati programe vezane za korištenje zemljišta i prostora
1.3.6. Podrška promociji izvoznih programa
135
Gradu su potrebne konkretne mjere kojima će privući strane ulagače i to ulagače koji
žele ulagati u strateški važna područja za grad Buje. Pogodnost za ulagače je riješen
zemljišnoknjižni odnos bilo koje katastarske čestice, adekvatna infrastruktura, detaljni
urbanistički planovi koji neće biti podložni drastičnim promjenama.
Kako bi eventualni ulagač doznao za pogodnosti koje pruža grad, isti se mora
promovirati na adekvatnim sajmovima i povezati se s pojedinim međunarodnim
institucijama. Orijentacija ka izvozu bitna je zbog veličine stranog tržišta, kupovne
moći istog (veći tzv. volumen tržišta), ostvarenja većih prihoda i dobiti po jedinici
proizvoda. Strana ulaganja u postojeće i nove poslovne procese u Bujama trebala bi
donijeti nove «čiste» tehnologije, novo strano tržište brže i sigurnije naplate, nova
radna mjesta na lokalnom području grada. Područje grada je pogranično, cestovna
infrastruktura je riješena te isto neće biti zapreka za ulagače.
Poticanje ulaganja u područje, aktiviranje novih poslovnih procesa i razvoj postojećih,
ulaganje u nove poduzetničke - proizvodne ili druge projekte dovodi do povećanja
obujma domaće proizvodnje i povećanja zaposlenosti građana.
Isto se može ostvariti raznim poticajnim mjerama, pogodnostima za pojedine
djelatnosti koje su predmet ulaganja. Važno je izgraditi nužnu infrastrukturu u
poslovnim zonama namijenjenim većim stranim investicijama. Stvoriti polazne
pretpostavke za osjetljivost na zahtjeve i potrebe velikih investitora.
Analizirati lokalno i nacionalno tržište, stvoriti maksimalne prednosti u pojedinim
područjima. Izraditi plan ciljnih ulaganja namijenjen investitorima sa jasnim ciljevima i
ograničenjima.
Kako bi proširili ponudu «vlastitih» proizvoda, te omogućili razvoj većeg broja
djelatnosti potrebno je okrenuti se proizvodnji ostalih (ne prehrambenih) proizvoda.
Zbog toga je potrebno pratiti razvoj svjetskih trendova i novih tehnologija te se kretati
u korak sa svjetskim razvojem i tehnologije i dizajna. Ukoliko se u Buje želi privući
nova tehnologija i nova proizvodnja potrebno je omogućiti svu potrebnu
infrastrukturu.
Isto može podrazumijevati prostorno isplanirane zone za proizvodnju, za
poljoprivredu i za turizam. Proizvode koji bi se proizvodili u ovom kraju trebalo bi
ograničiti na one koji ne polučuju veća zagađenja okoliša kako bi se održao sklad s
ostalim željenim pravcima razvoja.
136
Kvalitetan plan je preduvijet za pravi smjer razvoja. Od visoke je važnosti
kontinuirano razvijati odvojena poslovna područja za postojeće i nove proizvodne
djelatnosti u odnosu na poljoprivredu i turizam.
Disperzirani, no određeni precizirani način razvoja daje mladima širi opseg mogućeg
obrazovanja i razvoja te im omogućava povratak ili ostanak u rodnom gradu.
Ciljana usmjerenost na nekoliko djelatnosti omogućuje visoki razvoj iste na lokalnom,
nacionalnom i europskom nivou te privlači obrazovane i kvalitetne stručne osobe.
1.3.1. Izraditi mjere poticanja stranih ulaganja
1. Osnovati stručnu skupinu za osmišljavanje mjera za privlačenje stranih ulaganja
Stručnu skupinu činilo bi nekoliko djelatnika grada zaduženih za istu problematiku,
predstavnik lokalnog ureda za strane investitore, predstavnici pojedinih poslovnih
zona na području grada, predstavnik institucije ili tvrtke sa iskustvom u privlačenju
stranih investitora.
Osnovna zadaća stručne skupine bila bi osmisliti efikasne mjere privlačenja stranih
ulaganja. Isto podrazumijeva:
a) provođenje kontinuiranog brainstorminga za dobivanje najkvalitetnijih ideja
b) analiza najbolje prakse privlačenja stranih ulaganja na području Hrvatske,
Jugo istočne Europe i Europe u cjelini
c) filtriranje vlastitih ideja i iskustava drugih obzirom na postavljene ciljeve i
lokalne mogućnosti
Stručna skupina trebala bi se sastajati jednom mjesečno i zajedno s Uredom za
strane investitore brinuti o realizaciji usvojenih ideja i projektnih aktivnosti.
2. Realizacija aktivnosti koje su ocijenjene najkvalitetnijim rješenjima u privlačenju
stranih ulaganja
Aktivnosti privlačenja stranih ulaganja trebale bi pokrivati područja:
a) prostor poslovnih zona i njegovu infrastrukturnu opremljenost
b) sustav poticaja u vidu smanjenja komunalnog doprinosa i komunalne naknade
137
c) osmišljavanje i provođenje marketing strategije privlačenja stranih ulaganja
d) pružanje pravovremenih informacija investitorima i postojanje Ureda za strane
investitore
e) ubrzavanje administrativnih poslova i vođenje investitora kroz administrativne
procedure i ishođenje pojedinih dokumenata i dozvola
Aktivnosti bi se realizirale u skladu s planom/strategijom privlačenja stranih
investitora koje bi izrađivao Ured za strane investitore.
1.3.2. Istaknuti pogodnosti područja za strane ulagače
1. Izrada detaljnog profila prosječnog stranog investitora i njegovih potreba
Detaljan profil trebao bi minimalno sadržavati podatke o:
a) djelatnosti investitora
b) visini ulaganja
c) potrebama za pojedinim vrstama infrastrukture
d) potrebnim dozvolama i administrativnim procedurama koje treba ishoditi i proći
na lokalnom području
e) načinu ponašanja i izvorima informacija koje crpi kao podlogu za donošenje
poslovnih odluka
Profil bi trebao biti izrađen od strane stručne skupine za privlačenje stranih ulaganja
odnosno Ureda za strana ulaganja.
2. Izrada detaljne swot analize obzirom na postojeće resurse i mogućnosti grada pri
privlačenju stranih ulaganja
Unutar iste analize trebali bi se dobiti podaci o svim mogućim prednostima grada za
privlačenje stranih ulaganja te eventualnim slabostima. Potrebno je uzeti u obzir
moguće šanse na međunarodnom tržištu koje mogu ići u prilog privlačenju stranih
ulaganja kao i eventualne prijetnje.
Postojeće prednosti grada su postojanje poslovnih zona, dobra prometna
povezanost, blizina zemalja Europske Unije.
138
Slabost je niža razina osmišljenih poticajnih mjera i uređenih institucija i procesa za
privlačenje stranih ulaganja.
3. Izrada plana stvaranja prednosti lokalnog područja obzirom na strana ulaganja
Uz postojeće, prirodom i dosadašnjim radom stvorene prednosti grad bi trebao raditi
na aktivnom stvaranju novih prednosti.
Pri stvaranju novih prednosti potrebno je uzeti u obzir postojeće trendove na
lokalnom području Istarske županije te trendove na ciljanim inozemnim tržištima s
kojih bi dolazili strani investitori.
Lokalni trendovi obuhvaćaju stanje izgrađenosti poslovnih zona i uređenosti procesa
privlačenja stranih ulaganja u drugim gradovima i općinama Istarske županije.
Ujedno, bitno je procijeniti smjer i brzinu razvoja šireg lokalnog područja. Za
stvaranje novih prednosti potrebno je sljedeće:
a) ubrzati aktivnosti privlačenja stranih ulaganja
b) razvijati ključne faktore privlačenja brže od drugih općina i gradova
c) specijalizirati se za pojedina područja / djelatnosti
d) ubrzano ulagati u ista određena područja i stvoriti značajno više standarde u
odnosu na lokalno područje Istarske županije
e) stvoriti pozitivan imidž na ciljanim tržištima za određene ciljane djelatnosti
Specijaliziranjem za prihvat ulaganja unutar određenih ciljanih djelatnosti značajno se
povećava mogućnost privlačenja investitora unutar istih djelatnosti. Omogućuje se
izgradnja i stvaranje resursa/prednosti na značajno većem nivou. Ograničena
financijska sredstva usmjeravaju se ciljano, uz ostvarenje viših rezultata. Ostvaruje
se diferenciranje u odnosu na druge općine i gradove, preuzima se vodeća pozicija
unutar ciljanih djelatnosti.
S vremenom, kada realizirane investicije počnu davati financijske rezultate ciljane
djelatnosti mogu se proširiti. Na isti način omogućuje se održivost prvih ulaganja i
stvaranje sve većih rezultata po jedinici ulaganja.
139
4. Iznošenje prednosti grada u promidžbenim materijalima i medijima
Postojeće i novostvorene prednosti grada za ulaganja stranih investitora potrebno je
iznijeti na web stranicama grada. Web stranice bi trebale imati poseban dio koji se
odnosi na strana ulaganja.
Ujedno, prednosti je potrebno iznositi i prilikom intervjuiranja djelatnika grada od
strane lokalnih, nacionalnih i europskih medija.
Potrebno je prisustvovati konferencijama koje se održavaju u pojedinim europskim
zemljama. Na istima se može uspostaviti kontakt s pojedinim europskim
institucijama, pa i poduzetnicima i investitorima iz istih zemalja.
Oglašavanje na web stranicama potrebno je intenzivirati zakupom određenih ključnih
riječi na najpoznatijim tražilicama. Ujedno, potrebno je ulagati i u pozicioniranje
prilikom pretraživanja.
1.3.3. Eventualne nedostatke koje područje ima sustavno razriješiti i pretvoriti
ih u prednosti
1. Analizirati sve postojeće slabosti iz izrađene SWOT matrice
Potrebno je izdvojiti sve slabosti područja obzirom na potrebe ciljanog profila
investitora i ulaganja.
U detaljnoj analizi potrebno je izdvojiti samo slabosti obzirom na ciljane djelatnosti i
vrstu ulaganja koja se želi privući.
Slabosti se mogu klasificirati kroz određene kriterije / ključne faktore privlačenja
stranih ulaganja. Isti mogu biti:
a) raspoloživa površina poslovnih zona
b) razina razvijene infrastrukture u poslovnim zonama
c) razvijenost procesa administrativne pomoći stranim investitorima na lokalnom
području
d) poticaji za ulaganja
140
2. Izrada plana aktivnosti za dostizanje ciljanih vrijednosti
U istoj fazi postavljaju se ciljane karakteristike za pojedine faktore uspjeha. Planiraju
se aktivnosti potrebne za dostizanje istih. Planira se proračun za realizaciju pojedinih
aktivnosti te dinamika realiziranja istih. Postavljaju se nositelji zaduženi za realizaciju
pojedinih aktivnosti. Planiraju se mogući izvori financiranja.
1.3.4. Promocija grada na sajmovima i putem medija
1. Izrada plana promoviranja grada kao grada pogodnog za nova ulaganja
Isti plan trebao bi sadržavati sljedeće elemente:
a) ciljevi promoviranja i očekivani efekti
b) ciljna skupina
c) način promoviranja i ciljani mediji
d) dinamika realizacije promocije
e) proračun za promociju
f) osobe zadužene za realizaciju plana promoviranja
Mogući ciljevi promocije mogu biti:
a) uspostaviti kontakt s dvadeset stranih investitora godišnje
b) dovesti pet velikih investitora godišnje koji će realizirati ulaganja na lokalnom
području
c) stvaranje imidža grada kao mjesta pogodnog za strane investicije
Moguće karakteristike ciljne skupine:
a) investitori s područja sjeverne Italije, Slovenije, južne Austrije
b) investitori unutar djelatnosti visokih čistih tehnologija
c) investitori koji ulažu više od 1.500.000 eura u trogodišnjem razdoblju
Načini promoviranja i ciljani mediji ovise o karakteristikama ciljne skupine. Za
područje sjeverne Italije izabrati će se mediji koje poduzetnici najviše čitaju, gledaju i
slušaju u istoj državi.
141
Mogući mediji i načini promocije mogu biti:
a) zakup određenih riječi povezanih uz investicije koje povezuju potencijalne
investitore s web stranicama grada
b) visoko pozicioniranje web stranica grada na pojedinim tražilicama za
određene ključne riječi (poslovne zone, ulaganja, poticaji)
c) objavljivanje natječaja za popunjavanje poslovnih zona u vodećim
gospodarskim dnevnicima, tjednicima, mjesečnicima
Ostali načini posredne promidžbe su:
a) posjet međunarodnim konferencijama investitora i investicijskih fondova
b) posjet sajmovima i aktivno oglašavanje na sajmovima
c) prisustvovanje seminarima i uspostavljanje kontakata s potencijalnim
investitorima
d) uspostavljanje suradnje sa institucijama koje mogu preporučiti grad za strana
ulaganja (Europska investicijska banka, UNDP, Svjetska banka)
2. Realizacija plana promocije Grada kao pogodnog područja za strana ulaganja
Realizaciju plana promocije trebao bi voditi Ured za strane investitore. Unutar istog
Ureda može se zaposliti dodatna osoba koja bi osmislila pojedine provedbene
aktivnosti te ih realizirala.
Ista osoba trebala bi imati izvrsno znanje jezika ciljane zemlje. Biti upoznata sa
lokalnim gospodarskim kretanjima i cjelokupnom strategijom privlačenja stranih
ulaganja.
Realizacija bi trebala uključivati sljedeće aktivnosti:
a) kontaktiranje pojedinih medija u ciljanim područjima
b) dobivanje podataka o troškovima oglašavanja, broju korisnika medija
c) procjena isplativosti ulaganja u pojedine medije
d) izrada plana ulaganja
e) pregovaranje i uspostavljanje suradnje s predstavnicima pojedinih medija
f) aktivno pohađanje seminara o poticajima za strane investitore na nacionalnom
i županijskom nivou
g) posjet međunarodnim sajmovima usmjerenim na poduzetnike
142
h) posjet i aktivna uloga u međunarodnim konferencijama o poduzetništvu i
investicijama
Pri posjetu sajmovima i međunarodnim konferencijama potrebno je točno znati:
a) što se hoće dobiti prisustvovanjem
b) koga se želi privući
c) na koji način će se privući ciljane osobe
S većim brojem pohađanja konferencija i sajmova razviti će se metoda najbolje
prakse odnosno doći će do izražaja iskustvene tehnike koje daju najbolje rezultate.
1.3.5. Poboljšati programe vezane za korištenje zemljišta i prostora
1. Analiza postojećeg raspoloživog zemljišta i prostora pogodnog za gospodarske
namjene
Unutar navedene analize potrebno je prikupiti podatke o sljedećem:
a) potencijalno raspoloživo zemljište za gospodarske namjene
b) raspoloživo zemljište za izgradnju poslovnih zona
c) klasificiranje zemljišta obzirom na vlasništvo nad istim (Grad, država, privatno
vlasništvo, društveno vlasništvo)
Unutar iste faze potrebno je izraditi program raspolaganja i najbolje upotrebe («best
usage») raspoloživog zemljišta. Isti program treba sadržavati smjernice o mogućoj
upotrebi gospodarskog zemljišta:
a) izgradnja poslovnih zona
b) izgradnja većih proizvodnih farmi (kod poljoprivrednog zemljišta)
c) uređenje turističkih zona, turističkih punktova
Sve navedene namjene gospodarskog zemljišta moguće je prilagoditi za strana
ulaganja. Određivanje namjene ovisiti će o veličini istog, pristupu i blizini
infrastrukture, blizini drugih već izgrađenih ili planiranih sadržaja.
Namjena će velikim dijelom ovisiti i o vlasništvu nad istim te «dobroj volji» privatnih
vlasnika i države za prodaju ili ustupanje. Brzina okrupnjavanja zemljišta imati će
veliku ulogu u realiziranju pojedinih projekata.
143
Pri određivanju namjene poljoprivrednog zemljišta potrebno je uzeti u obzir smjernice
novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
2. Izrada programa raspolaganja zemljištem za gospodarske namjene
Isti program trebao bi obuhvatiti:
a) raspoloživo zemljište za gospodarsku namjenu
b) određivanje namjene istog zemljišta
c) određivanje načina kako realizirati ciljanu namjenu zemljišta
Način realizacije ciljane namjene obuhvaća:
a) izradu strategije otkupa od privatnih vlasnika
b) određivanje najkvalitetnijih procedura za dobivanje državnog zemljišta
c) plan dovođenja potrebne infrastrukture i izgradnje gdje je potrebno
Plan raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države potrebno je
provesti u skladu s postojećim zakonima. Unutar istog plana u idućih 6 do 12 mjeseci
potrebno je odrediti zemljište namijenjeno prodaji, zakupu i koncesiji.
3. Realiziranje programa korištenja zemljišta za gospodarske namjene
Za realiziranje programa trebao bi biti zadužen određeni sektor/služba unutar grada.
Plan raspolaganja zemljištem i njegova realizacija trebali bi se provoditi prema
potrebama na lokalnom tržištu.
U fazi planiranja namjene potrebno je objaviti javni poziv zainteresiranim
građanima/gospodarstvenicima za prodaju, davanje u zakup ili koncesiju zemljišta.
Po dobivanju i analizi upita i interesa građana može se razraditi plan raspolaganja
ukupnim raspoloživim zemljištem na području grada.
Pri tome treba uzeti u obzir postojeće prioritete i realizaciju prethodnih planova. U
fazi prije donošenja odluke o zemljištu koje će se ponuditi zainteresiranim
poduzetnicima potrebno je isplanirati strateške projekte za razvoj grada.
Preostalo zemljište može se klasificirati obzirom na poželjnu namjenu te ponuditi
potencijalnim poduzetnicima.
144
1.3.6. Podrška promociji izvoznih programa
1. Osnivanje stručne skupine za poticanje izvoza
Stručnu skupinu činili bi predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Obrtničke
komore, Grada, Centra za poduzetništvo i poduzetnika s područja grada. Osnovni
ciljevi skupine bili bi:
a) prikupljanje informacija o preprekama izvoznim programima
b) rješavanje prepreka za realizaciju izvoznih programa
c) pomoć poduzetnicima pri uspostavljanju suradnje sa stranim uvoznicima i
distributerima
d) pomoć poduzetnicima pri analizi pojedinih inozemnih tržišta
Stručna skupina trebala bi se sastajati jednom u dva tjedna. Najveći dio
administrativnih poslova provodio bi se kroz Centar za poduzetništvo. Djelatnici istog
mogu kontinuirano provoditi ankete o potrebama izvoznika na području grada. Na
temelju analize i rezultata istih potrebno je na sastancima stručne skupine donositi
mjere, realizirati projektne aktivnosti kojima bi se otklonile prepreke i zadovoljile
potrebe izvoznika.
2. Oglašavanje programa pojedinih izvoznika na web stranicama gradova partnera i
u inozemnim medijima
Na isti način doprinijelo bi se ubrzavanju procesa uspostavljanja suradnje sa stranim
distributerima i eventualno kupcima izvoznih proizvoda. Ovakav način suradnje s
gradovima partnerima ujedno zahtijeva i oglašavanje ponuda stranih izvoznika i
poticanje uvoza pojedinih proizvoda.
Postoji mogućnost zakupa medijskog prostora u stranim poslovnim časopisima od
strane Grada. Unutar istog može se odvojiti dio prostora za oglašavanje domaćih
izvoznika.
3. Promoviranje programa kreditiranja i poticaja za izvoznike
Isti programi odnose se najvećim dijelom na kreditne programe HABOR-a. Postoji
nekoliko vrsta programa za različite namjene. Kamatna stopa istih je povoljna i kreće
se između 4% i 6%.
145
Unutar istih programa kreditira se nabavka robe za izvoz te ostala obrtna sredstva za
likvidnost poslovanja. Putem HABOR-a postoji mogućnost provjere inozemnog
partnera i boniteta istog.
Poduzetnici izvoznici mogu ostvariti povoljne kreditne uvjete i preko županijskih
kreditnih linija (kamatna stopa 5% do 6%).
U vlastitim kreditnim linijama trebalo bi dati prednost izvoznicima.
Osnovani centar za poduzetništvo trebao bi raspolagati informacijama o svim
mogućim izvorima financiranja za poduzetnike izvoznike. Kontaktirati iste u vrijeme
pojavljivanja novih kreditnih linija. Pojedine aktivnosti centra za poduzetništvo može
obavljati i specijalizirani odjel unutar Grada.
146
Prioritet 1.4.
Razvoj proizvodnje i proizvodnih djelatnosti
Mjere
1.4.1. Poticaji za osnivanje tvrtki čija je primarna djelatnost proizvodnja
1.4.2. Razvoj raznovrsnosti tvrtki i mogućih zanimanja
147
Osim ulaganja u poljoprivredu i turizam, potrebno je ulagati i u proizvodne djelatnosti.
Posebni ciljani poticaji za proizvodne djelatnosti visokih tehnologija donijeli bi širi
spektar novih proizvoda.
Proizvodi visokih tehnologija u pravilu su visoke dodane vrijednosti i visokog stupnja
složenosti. Isti proizvodi donose veću profitabilnost, mogućnosti za zapošljavanje
visoko obrazovanog kadra unutar lokalnog područja. Ujedno privlače visoko
obrazovane kadrove iz drugih gradova i općina.
Razvojem proizvodnih djelatnosti unutar grada stvorile bi se pretpostavke za
smanjenje i dugoročno zaustavljanje negativnog trenda odljeva mozgova iz područja.
Otvorile bi se nove mogućnosti naseljavanja područja.
1.4.1. Poticaji za osnivanje tvrtki čija je primarna djelatnost proizvodnja
1. Osnivanje slobodne zone
Na području grada definirana je Slobodna zona Buje. Iako posjeduje svu potrebnu
infrastrukturu, područje iste nije poprimilo karakteristike slobodne zone. Ne ostvaruju
se osnovne prednosti iste:
1. neplaćanje poreza na dodanu vrijednost
2. neplaćanje carine
3. porezne olakšice pri plaćanju poreza na dobit
Područje slobodne zone pogodno je područje za strana ulaganja. Strani investitori
ciljano traže prostore slobodnih zona za realiziranje većih ulaganja.
Nedavno donesene zakonske olakšice za poslovne subjekte u slobodnim zonama
doprinose povećanju atraktivnosti istih.
Najvažnije olakšice su sljedeće:
1. mogućnost oslobađanja plaćanja poreza na dobit u cjelosti za ostvarena
ulaganja iznad 300.000 eura i zapošljavanje više od 10 djelatnika
2. plaćanje poreza na dobit u visini 50% porezne osnovice za sve poslovne
objekte unutar slobodnih zona do 2014. godine
3. plaćanje poreza na dobit u visini od 75% porezne osnovice za sve poslovne
objekte unutar poslovnih zona u razdoblju od 2014. do 2016. godine
148
4. mogućnost dobivanja bespovratnih olakšica za zapošljavanje novih djelatnika
koji zadovoljavaju određene uvjete
Porezne i druge olakšice za slobodne zone vrijediti će po postojećim propisima do
2016. godine. U razdoblju nakon 2016. godine poslovni subjekti unutar poslovnih
zona izjednačiti će se po pravima s ostalim poslovnim subjektima.
2. Davanje jamstva prilikom ishođenja kredita za proizvodne tvrtke
Jedan od značajnih elemenata vlastite kreditne linije trebao bi biti i Fond za jamstva.
Isti bi trebao osiguravati poduzetnicima početnicima unutar proizvodnih djelatnosti
dodatno jamstvo kao instrument osiguranja povrata kredita.
Financijska sredstva fonda za jamstva pri osnivanju istog u početku će činiti sredstva
iz proračuna Grada. Ista sredstva mogu se položiti kao depozit u jednoj ili nekoliko
drugih banaka. Multiplicirana sredstva služiti će kao ukupni fond za jamstva. Veličina
multiplikatora ovisiti će o veličini depozita, poslovnoj banci, visini kamatnih stopa na
depozite.
Korištenjem depozita kao fonda za instrumente osiguranja poduzetnika sačuvati će
se cjelokupni iznos depozita za dogovoreno razdoblje. Jednom oslobođeni depoziti
mogu se ponovno koristiti za sljedeće kreditne linije.
Teškoće se mogu javiti prilikom ugovaranja odnosa s poslovnim bankama i
poduzetnicima u Fondu za jamstva. Pri rješavanju istih poteškoća treba se voditi
iskustvima stvaranja fonda na razini županije ili na razini drugih gradova u Hrvatskoj.
1.4.2. Razvoj raznovrsnosti tvrtki i mogućih zanimanja
1. Ispitivanje tržišnih potreba za različitim djelatnostima
Razvoj i poticaji za osnivanje novih proizvodnih tvrtki trebali bi biti temeljeni na
sustavnom ispitivanju tržišnih potreba. U navedene svrhe od strane Grada može se
angažirati društvo za ispitivanje tržišta.
Nakon provedene analize pristupa se razmatranju i sistematiziranju dobivenih
indikatora. U skladu sa istima odlučuje se o tome koje će se djelatnosti i u kojoj mjeri
149
poticati. Cilj je poticati razvoj onih djelatnosti koje posjeduju dobre tržišne potencijale
za plasman proizvoda. U skladu s time potencijale za opstanak te budući rast i
razvoj.
2. Poticanje proizvodnje složenjiih proizvoda namijenjenih izvozu
Lokalne tvrtke najvećim djelom proizvode poluproizvode i gotove proizvode nižeg
stupnja složenosti. Isti na inozemnom tržištu postižu niže cijene, nisu dovoljno
konkurentni. Javlja se i potreba uvoza gotovih proizvoda visokog stupnja složenosti.
U skladu sa ciljem razvoja inovacija i novih tehnologija potrebno je poticati
proizvodnju proizvoda u koje se ugrađuje visoka tehnologija. Isti su konkurentniji te
postižu višu cijenu na tržištu. Uz primjenu kvalitetne marketinške strategije posjeduju
više potencijale za uspijeh na inozemnom tržištu.
150
Prioritet 1.5.
Razvoj inovacija
Mjere
1.5.1. Uvođenje novih tehnologija i potpore inovacijama
1.5.2. Olakšanje pristupa istraživanjima, korištenje inovacija i informacijsko
komunikacijskih tehnologija
1.5.3. Poticanje istraživanja te korištenja rješenja dobivenih istraživanjem
1.5.4. Potpora korištenju znanja i inovacija u gospodarstvu – komercijalizacija
inovacija i povezivanje gospodarstva i razvojnih institucija
1.5.5. Podizanje stupnja racionalizacije korištenja sirovina i energenata u
proizvodnim procesima
1.5.6. Razvoj cluster-a po gospodarskim granama
151
Provedbom istraživanja, usvajanjem novih izuma, patentiranjem i primjenom
inovacija doprinosi se razvoju gospodarstva lokalnog područja. Povećava se
mogućnost suradnje i umrežavanja sa susjednim ili daljim kompatibilnim područjima.
Širi se spektar razvojnih mogućnosti grada.
Primjena novih tehnologija i potpora inovacijama može značajno doprinijeti
modernizaciji grada, promijeniti sadašnju strukturu gospodarstva, te dati nove
mogućnosti razvoja.
Kako bi se postigle nove mogućnosti za razvoj potrebno je olakšati pristup
istraživanjima i korištenju informacijsko – komunikacijskih tehnologija. Na razini
Grada trebalo bi organizirati različite poticaje istraživanju i implementaciji rezultata
istraživanja, komercijalizaciji inovacija i povezivanju gospodarstva i razvojnih
institucija.
Razvojem novih tehnologija i inovacija, implementacijom istih u proizvodne procese
doprinosi se povećanju produktivnosti. S povećanjem količine i kvalitete proizvodnje
povećavaju se prihodi poduzeća. Stvaraju pretpostavke za izvoz proizvoda. Dolazi do
rasta zapošljavanja. Posebno visokoobrazovanog kadra. U skladu s navedenim
efektima dolazi do rasta prihoda lokalne zajednice. Povećavaju se prihodi od
oporezivanja.
1.5.1. Uvođenje novih tehnologija i potpora inovacijama
1. Subvencioniranje uvođenja novih tehnologija
Dodijelom subvencija na razini Grada može se utjecati na poticanje lokalnih
gospodarstvenika na uvođenje novih tehnologija i proizvodnih procesa u poslovanje.
Ista mjera provodi se na način da Gradska uprava raspiše natječaj za dodjelu
subvencija. Subvencije mogu biti u obliku subvencionirane kamatne stope na kredite,
smanjenja ili oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa za izgradnju proizvodnih
objekata. Slijedi prikupljanje projekata. Odobravanje novčanih sredstava prema
kriterijima razine primjene novih tehnologija, te doprinosa istog razvoju određene
djelatnosti i lokalnog područja.
152
2. Posjeti tehnološkim i gospodarskim sajmovima te sajmovima inovacija
Upoznavanjem s dostupnim novim tehnologijama lokalni poduzetnici se mogu
potaknuti na uvođenje istih u vlastite proizvodne procese. Potencijalni poduzetnici
mogu se potaknuti na ulazak u određenu poduzetničku djelatnost.
Navedene efekte moguće je postići organiziranjem posjeta tehnološkim i
gospodarskim sajmovima, te sajmovima inovacija. Sajmovi mogu biti u zemlji i u
inozemstvu.
Posjet sajmovima trebao bi biti organiziran na razini Grada. Troškove smještaja
mogu snositi polaznici, dok Grad može eventualno snositi troškove transporta.
Potencijalne polaznike potrebno je na vrijeme informirati o datumu održavanja
manifestacija, trajanju manifestacija, karakteristikama istih.
3. Davanje u najam gradskih prostora za potrebe istraživačkih institucija i laboratorija
Na području Grada postoje neiskorišteni prostori. Isti su potencijalni prostori za
osnivanje istraživačkih laboratorija i instituta. Zainteresiranim korisnicima mogu se
davati u najam.
Povoljnim uvjetima najma može se privući lokalne i inozemne tvrtke i potaknuti ih na
osnivanje istraživačkog centra, laboratorija, instituta. Značajni neiskorišteni potencijali
postoje u prostoru industrijske zone Buje. Iako je u navedenom prostoru osigurana
potrebna infrastruktura, prostor nema povlastice slobodne zone.
1.5.2. Olakšanje pristupa istraživanjima, korištenje inovacija i informacijsko
komunikacijskih tehnologija
1. Provođenje edukacija
Osnovna pretpostavka primjene inovacija i novih tehnologija je poznavanje i
dostupnost istih. Organiziranjem seminara i predavanja o dostupnim novim
tehnologijama i inovacijama iz onih područja koja su lokalnim gospodarstvenicima
najzanimljivija može se utjecati na povećanje primjene istih u proizvodnim procesima.
Posebno važna stavka je zapošljavanje visokoobrazovanih stručnjaka, managera koji
će nadzirati implementaciju i korištenje novih tehnologija. Edukacije se mogu
153
organizirati u suradnji sa sveučilišnim profesorima, stručnjacima iz tehnoloških
parkova ili istraživačkih instituta, laboratorija. Edukacije se mogu odvijati u prostoru
gradske vijećnice, Učilišta ili neke od škola.
2. Poticanje suradnje sa institucijama i udrugama iz područja znanosti i tehnologije
Pristup novim tehnologijama i primjena istih može se u velikoj mjeri pospješiti
poticanjem suradnje s različitim institucijama i udrugama iz područja znanosti i
tehnologije. To su primjerice Savez udruga inovatora Istarske Županije, ostale
udruge inovatora na području Republike Hrvatske, BICROM (Poslovno inovacijski
centar RH), Hrvatski institut za tehnologiju, tehnološki parkovi, razvojni centri,
poduzetnički inkubatori.
3. Širenje uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija
Temeljna pretpostavka povećanja korištenja informacijskih i komunikacijskih
tehnologija je njihovo poznavanje. Edukacija je pritom ključan čimbenik. Osim
zapošljavanja visokoobrazovanog kadra, potrebno je dodatno educirati postojeći
kadar u poduzećima.
U nekom od školskih informatičkih kabineta moguće je organizirati tečajeve iz
područja primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Sufinanciranjem
edukacija moguće je doprinijeti povećanju upotrebe informacijskih i komunikacijskih
tehnologija.
Isto tako potrebno je informirati lokalne poduzetnike o poreznim olakšicama i
poticajima od strane pojedinih ministarstava za ulaganja u edukaciju zaposlenika, te
nabavku informatičke opreme.
154
1.5.3. Poticanje istraživanja te korištenja rješenja dobivenih istraživanjem
1. Ispitivanje mogućnosti osnivanja centra za tehnološka istraživanja (aplikacija za
program FP7)
Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj FP7 je glavni instrument Europske
unije za financiranje znanstvenih istraživanja i razvoja. Na inicijativu Grada može se
potaknuti lokalne stručnjake i znanstvenike da u suradnji s domaćim ili inozemnim
partnerima apliciraju projekte za navedeni program.
U sklopu istog mogu se realizirati različite vrste projekata iz područja istraživanja i
razvoja. Postoji mogućnost osnivanja centra za tehnološka istraživanja u gradu Buje.
Najvažnija polaznica je dobra ideja. Potom slijedi kvalitetan razvoj projekta. Za isti se
mogu dobiti značajna nepovratna financijska sredstva.
2. Izrada projekata u okviru CIP-a
CIP je program Europske Unije za konkurentnost i inovativnost. Osmišljen je kao
instrument za pomoć poduzetništvu, posebice malom i srednjem poduzetništvu u
razvoju, kreiranju inovacija i novih radnih mjesta. Edukacijom lokalnih poduzetnika i
znanstvenika, te potencijalnih poduzetnika o navedenom programu može ih se
potaknuti na razvoj ideja i izradu projekata za aplikaciju u okviru istog. CIP se sastoji
od tri komponente: programa za poduzetništvo i inovativnost, inteligentnu energiju
Europe, te program potpore informatičko-komunikacijskim tehnologijama.
3. Subvencioniranje istraživanja na području maslinarstva i proizvodnje proizvoda od
maslina
Proizvodnja maslinovog ulja značajna je djelatnost na području Buja. Zapošljavanjem
visokoobrazovanih stručnjaka i osnivanjem centra za istraživanje proizvodnje
maslinovog ulja može se potaknuti razvoj novih proizvoda.
Isti centar u velikoj mjeri može surađivati sa Udrugom senzornih analitičara
maslinovog ulja. Iako su prednosti maslinovog ulja u velikoj mjeri prepoznate postoji
prostor u istraživanju neiskorištenih potencijala istog proizvoda.
155
Postoji mogućnost uspostavljanja suradnje s farmaceutskim tvrtkama i
prehrambenim institutima.
Osnivanje centra može se financirati velikim dijelom iz proračuna županije i pojedinih
ministarstava, fondova Europske Unije.
4. Poticanje izvoza
Prednost poduzetnika na području Buja je da se nalaze blizu slovenske i talijanske
granice. Time im je olakšan pristup inozemnim tržištima.
Grad može subvencijama kamatnih stopa, jamstvima za kredit te organiziranim
edukacijama o istraživanju tržišta i planiranju izvoza stimulirati poduzetnike pri
njihovom prodoru na inozemna tržišta.
Navedene aktivnosti treba kombinirati s rastom inovativnosti i tehnološke
opremljenosti lokalnih poduzetnika.
5. Poticanje ekološke poljoprivrede i inovacija u poljoprivredi
Ulaganja u razvoj ekološke poljoprivrede trebala bi doprinijeti rastu cijena
poljoprivrednih proizvoda, povećanju mogućnosti plasmana na nacionalna i europska
tržišta.
Osim ekološkog uzgoja tradicionalnih poljoprivrednih kultura, postoji mogućnost
uzgoja novih kultura za kojima postoji potreba na nacionalnom i inozemnim tržištima.
Proizvodnja istih kultura potiče se visokim nacionalnim subvencijama. Primjer je
proizvodnja lavande.
Značajan doprinos diverzificiranju poljoprivredne proizvodnje mogu dati edukacije o
ekološkom uzgoju pojedinih kultura te ekonomskoj isplativosti uzgoja.
Pri tome je moguće angažirati stručnjake iz različitih područja poljoprivredne
proizvodnje te nutricioniste. Razviti procedure primjene najnovijih istraživanja u
poljoprivrednoj proizvodnji.
156
1.5.4. Potpora korištenju znanja i inovacija u gospodarstvu - komercijalizacija
inovacija i povezivanje gospodarstva i razvojnih institucija
1. Stipendiranje učenika, studenata i postdiplomanata za odabrane obrazovne
programe
Jedna od osnovnih pretpostavki tehnološkog napretka je obrazovanje. Stipendiranje
učenika i studenata za određene obrazovne programe za kojima postoji potreba na
lokalnom tržištu može doprinijeti njihovoj motivaciji za usmjerenje u iste programe.
Isto se odnosi na usmjerena obrazovanja na najkvalitetnijim europskim i svjetskim
institutima i tehnološko razvojnim centrima. Djelatnosti s najvećim potencijalom na
lokalnom tržištu su vinarstvo i proizvodnja maslinovog ulja.
Pritom se može utvrditi početni iznos stipendije koji se tijekom godina obrazovanja
povisuje ovisno o ostvarenim rezultatima, osvojenim nagradama na domaćim i
inozemnim natjecanjima, objavljenim radovima.
Stipendirani studenti po završetku obrazovanja posjeduju obvezu povratka na
područje grada. Istima je potrebno osigurati radno mjesto na lokalnim projektima.
2. Dodjeljivanje nagrada istraživačima
Dugoročno gledano, ulaganja u obrazovanje znanstvenika trebala bi pridonijeti
porastu kvalitete i broja inovacija, znanstvenih radova, istraživačkih projekata.
Dodjeljivanje novčanih nagrada istraživačima koji žive na području grada doprinijelo
bi motiviranju istih za ponovne inovacije i nove projekte. Pri tome je potrebno dati
naglasak na primijenjene inovacije.
Nematerijalni vid nagrade može se manifestirati kroz odavanje javnih priznanja od
strane vodstva grada (gradonačelnika). Isti vid priznanja ponekad je učinkovitiji od
novčanih poticaja.
3. Poticanje komercijalizacije inovacija
Rast inovacija i primjena novih tehnologija potiču razvoj gospodarstva. Međutim,
razvoj inovacija nije sam sebi svrhom ako ne uslijedi njihova komercijalizacija. Isto
157
znači da inovacija mora biti korisna, da je potražnja za istom dovoljno visoka, da je
odnos kvalitete i cijene prikladan te da je dostupna tržištu.
Jedan od načina poticanja komercijalizacije inovacija je davanje jamstva za kredite
inovatorima. Ukoliko se isti odluče za prodaju inovacije (patenta) potrebno ih je
informirati o mogućim oblicima suradnje s odgovarajućim institucijama: Uredom za
transfer tehnologije pri Sveučilištu u Zagrebu, Enterprise Europe Network, Hrvatskim
institutom za tehnologiju i ostalim institucijama iz tog područja.
4. Obrazovanje stručnjaka u proizvodnim djelatnostima, suradnja sa znanstvenim
institucijama
Pretpostavka korištenja novih tehnologija su manageri i zaposlenici obrazovani za
rad sa istima.
Tvrtke na području grada potrebno je upoznati s postojećim subvencijama na razini
pojedinih ministarstava. Ministarstvo gospodarstva svake godine potiče ulaganja u
obrazovanje bespovratnim sredstvima.
Poticanjem suradnje poduzeća sa znanstvenim institucijama doprinosi se ubrzanju
primjene novih znanja i tehnoloških rješenja. Uspostavljanjem suradnje s pojedinim
znanstvenim institucijama tvrtke dobivaju značajne dodatne bodove u aplikacijama
za bespovratna sredstva od strane pojedinih ministarstava.
Svake godine Ministarstvo gospodarstva dodjeljuje određena bespovratna sredstva
za realizirana ulaganja u nove tehnologije.
5. Osnivanje Vijeća za primjenu istraživanja u gospodarstvu
Osnovni cilj rada Vijeća trebao bi biti osmišljavanje aktivnosti za primjenu rezultata
znanstvenih istraživanja u gospodarstvu na području grada.
Vijeće bi činili predstavnici Instituta iz Poreča, Instituta iz Rovinja, predstavnici drugih
znanstvenih institucija čije područje rada obuhvaća istraživanja koja se mogu
primijeniti u gospodarstvu, djelatnik grada, predstavnici poduzetnika i obrtnika.
Neke od aktivnosti Vijeća:
a) analiza postojećih rezultata istraživanja koji posjeduju potecijal primjene u
praksi
158
b) pronalaženje područja potencijalne primjene rezultata istraživanja u
gospodarstvu
c) osmišljavanje uvjeta i načina prijenosa rezultata istraživanja sa znanstvenih
institucija na poslovne subjekte (licenca, prodaja patenta, način naplate)
d) uspostavljanje kontakta s poslovnim subjektima, potencijalnim korisnicima i
subjektima primjene rezultata istraživanja
e) posredovanje između znanstvenih institucija i poslovnih subjekata u dogovoru
o načinu prijenosa rezultata istraživanja
S prvim uspješnim primjenama istraživanja u gospodarstvu, Vijeće bi dobilo na
popularnosti i značenju kod znanstvenih institucija i lokalnih poduzetnika. Postoji
mogućnost proširenja područja djelovanja na primjenu inovacija. Članovi Vijeća
mogu biti i predstavnici znanstvenih institucija iz Slovenije i ostalih županija u
Hrvatskoj.
1.5.5. Podizanje stupnja racionalizacije korištenja sirovina i energenata u
proizvodnim procesima
1. Provođenje edukacija o održivom razvoju
Ono čemu današnja gospodarstva teže je održivi razvoj. Održivi razvoj je takav oblik
razvoja koji vodi računa o zadovoljavanju potreba sadašnjih generacija, ne dovodeći
pritom u pitanje mogućnost zadovoljavanja potreba budućih generacija.
Podrazumjeva racionalno korištenje resursa i odgovorno upravljanje.
Provođenjem edukacija lokalnih gospodarstvenika i stanovništva o primjeni koncepta
održivog razvoja u poslovanju i svakodnevnom životu doprinijelo bi se povećanju
stupnja racionalizacije korištenja sirovina i energenata. U navedeno bi trebalo
uključiti i edukacije o mogućnosti korištenja alternativnih izvora energije, o važnosti
pravilnog zbrinjavanja otpada, te društvenoj odgovornosti. Primjerena predavanja
mogu se organizirati i u srednjim školama na području grada. Time će se doprinijeti
povećanju svijesti mladog stanovništva o ekologiji i racionalnom korištenju resursa.
159
2. Poticanje primjene inovacija i novih tehnologija u proizvodnim procesima
Primjena novih tehnologija i inovacija u proizvodnim procesima doprinijeti će
restrukturiranju i modernizaciji proizvodnih tvrtki na lokalnom području. Rezultirati
kvalitetnijim i suvremenijim proizvodnim outputima.
Kako bi se doprinijelo realizaciji iste mjere potrebno je:
a) poticati suradnju između gospodarstvenika i znanstvenih institucija,
b) educirati poduzetnike o povoljnim kreditnim linijama kojima se financira
uvođenje novih tehnologija i inovacija u proizvodnju,
c) educirati poduzetnike o poreznim olakšicama za stipendiranje vlastitih
djelatnika postdiplomanata
d) educirati poduzetnike o bespovratnim sredstvima koja se dodjeljuju za
ulaganja u nove tehnologije i obrazovanje djelatnika
1.5.6. Razvoj cluster-a po gospodarskim granama
1. Ispitivanje mogućnosti osnivanja klastera i osnivanje istih
Temelj za osnivanje klastera je isplativost samog osnivanja i djelovanja istih. Iz
navedenog razloga potrebno je izraditi studiju isplativosti osnivanja klastera, po
gospodarskim granama.
Sukladno gospodarskim obilježjima grada moguće je osnivanje klastera vinara,
klastera ribara, klastera eko-proizvođača. Prednosti za male i srednje tvrtke
povezane u klaster su: povećanje proizvodnje i zapošljavanja, zajedničko istraživanje
i razvoj, zajednička marketinška aktivnost, suradnja na području distribucije, primjena
inovacija, poboljšanje kvalitete i produktivnosti, povećanje izvoza.
Klasteri se mogu osnivati po principu bottom-up i top-down. Tako primjerice Grad,
nakon izrade studije isplativosti osnivanja klastera može raspisati natječaje za mala i
srednja poduzeća za ulazak u klaster. Subvencijama i olakšicama u prvim godinama
poslovanja doprinijeti razvoju istih.
Ministarstvo gospodarstva svake godine subvencionira bespovratnim sredstvima
osnivanje i rad klastera u pojedinim gospodarskim granama.
160
Prioritet 1.6.
Unaprijeđenje i promocija turizma i turističke ponude
Mjere
1.6.1. Razvoj turističke ponude i promocija turističkih potencijala grada – razvoj
hotelijerstva, ugostiteljstva, agro i seoskog turizma
1.6.2. Poticanje zajedničke promocije smještajnih kapaciteta, kulturnih
manifestacija i gastronomskih sadržaja
1.6.3. Poticanje razvoja manifestacija i sadržaja za produženje turističke
sezone
1.6.4. Poticanje uređenja i organizacije okoliša grada
1.6.5. Uređenje javnih površina, detaljno označavanje kulturnih i prirodnih
vrijednosti
161
Turizam je jedan od osnovnih nositelja razvoja lokalnog područja. Uz poljoprivredu
to je najvažnija djelatnost obzirom na postojeće polazne pretpostavke razvoja.
Kvalitetnim promotivnim aktivnostima kroz turizam se mogu plasirati brojni
poljoprivredni proizvodi s lokalnog područja.
Za stvaranje kvalitetnog turističkog brenda koji će biti kanal za prodaju
poljoprivrednih proizvoda s lokalnog područja bitno je sljedeće:
1. stvaranje zajedničkog klastera poslovnih subjekata u poljoprivredi i turizmu
2. poticanje osnivanja novih agroturizama, uređenja novih smještajnih jedinica u
obiteljskim gospodarstvima s poljoprivrednom proizvodnjom
3. osmišljavanje turističkih programa i slogana koji će spojiti turističku ponudu i
plasman lokalnih poljoprivrednih proizvoda
Područje Buja osobito je pogodno za razvoj selektivnih oblika turizma. Brežuljci s
jedne, a more s druge strane daju mogućnost za razvoj kopnenog odnosno seoskog i
eno-gastronomskog turizma. Morski dio omogućava razvoj klasičnog jadranskog
turizma.
Područje obiluje biciklističkim stazama i mjestima za druge alternativne sportove pa
se područje može usmjeriti i na rekreativni turizam. Blizina granice omogućuje laku
dostupnost, osobito onima koji posjeduju osobno vozilo.
Bogato kulturno nasljeđe, tradicija, multikulturalnost i manjine doprinose razvoju
turizma ovog područja. Adekvatna promocija i uključivanje znamenitosti grada u
turističke kataloge, promocija na sajmovima, uključivanje u međunarodne turističke
inicijative i zajednice, organiziranje zajedničkih projekata doprinijeti će većem broju
posjetitelja. Sadržaj i kvalitetno pozicioniranje web stranica mogu biti poticaj za
turistički posjet gradu.
Manifestacije koje se organiziraju na ovom području doprinose produženju turističke
sezone. Iste se mogu obogatiti i dobiti međunarodni karakter.
Održavanje manifestacija doprinosi povećanju turističkih dolazaka i noćenja, potrošnji
u lokalnim restoranima i trgovinama, povećava mogućnost realiziranja stranih
investicija.
162
Osobitu pažnju valja usmjeriti uređenju okoliša i održavanju istog. Uređenim gradom
i njegovim kontinuiranim uljepšavanjem potaknuti će se lokalni stanovnici na dodatne
aktivnosti uređenja u okolici svojih domova.
1.6.1. Razvoj turističke ponude i promocija turističkih potencijala grada – razvoj
hotelijerstva, ugostiteljstva, agro i seoskog turizma
1. Povećanje konkurentnosti smještajnih i ugostiteljskih objekata
Turistička potražnja postaje sve zahtjevnija. Turisti od svog odmora očekuju značajno
više od sunca i mora. Traže visoku razinu usluga, diverzificirane turističke sadržaje.
Poticanjem ulaganja u višu razinu usluga i ishođenja više službene kategorizacije
odnosno poboljšanje kvalitete turističkih objekata i sadržaja koji isti nude (teretana,
wellnes, vanjski bazeni, saune, animacije na plažama i drugo) povećati će se njihova
konkurentnost.
Određenim aktivnostima može se utjecati na povećanje kvalitete ugostiteljskih usluga
u hotelskim kompleksima na području grada. Postoji mogućnost poticanja stručnog
usavršavanja zaposlenih djelatnika u manjim objektima seoskog turizma.
Projekt promocije i poticanja dodatnih sadržaja se može provoditi u suradnji sa
Turističkom zajednicom Istarske županije ili lokalnom turističkom zajednicom. U vidu
davanja jamstva za kredite. Realiziranjem vlastite kreditne linije. Nagradama za
originalnost novih sadržaja i turističke ponude.
2. Ulaganja u ljudske potencijale
Kvaliteteta turističkih djelatnika u velikoj mjeri utječe na kvalitetu turističke ponude. Iz
navedenog razloga potrebno je kontinuirano organiziranje i održavanje edukacija.
U prostorima Gospodarske škole Buje mogu se organizirati predavanja, radionice i
seminari za zainteresirane pojedince i predstavnike pravnih subjekata u turističkom
sektoru. Organizatori predavanja mogu biti:
a) turistička zajednica grada Buja
b) gradsko učilište
163
d) Grad Buje
e) savjetničke agencije u turizmu
Predavanja se mogu organizirati i u drugim institucijama na području grada koje
posjeduju potrebne kapacitete za održavanje istih. Gradsko učilište jedna je od
institucija sa iskustvom u organiziranju predavanja na području grada.
Predavanja se mogu organizirati za sljedeće sadržaje:
a) poboljšanje turističke ponude u smislu:
a. povećanje kvalitete hrane
b. povećanje kvalitete usluživanja (rad konobara)
c. povećanje uređenosti interijera objekata
d. povećanje uređenosti pristupa objektima i vanjštine istih
b) kako iskoristiti izvornu tradiciju u opremanju objekta i posluživanju hrane
c) izrada marketing strategije u turizmu za obiteljske objekte
d) sadržaji na temu «što gosti žele?»
e) efikasni načini privlačenja gostiju
Održavanje navedenih edukacijskih sadržaja trebalo bi provoditi konstantno,
primjerice u zimskim mjesecima kao uvod u sezonu, te u jesenskim mjesecima da se
na temelju iskustva iz sezone poradi na rješavanju temeljnih problema. Povećanjem
stručnosti, znanja i sposobnosti ljudskog kadra u turizmu povećala bi se kvaliteta, a
time i konkurentnost turističke ponude. Gosti bi bili zadovoljniji. Moguće je postizanje
viših cijena, dodatna realizacija koncepta «value for money».
3. Prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta
U sklopu Gospodarske škole Buje postoje programi za obrazovanje konobara,
kuhara, ugostitelja. Obrazovni program trebao bi pratiti potrebe i promjene na
turističkom tržištu. Isto je moguće postići organiziranjem seminara za profesore u
prostoru turističke zajednice koji će potom novostečena znanja prenositi svojim
učenicima.
164
4. Promocija koncepta održivog turizma
Koncept održivog turizma podrazumijeva iskorištavanje kulturnih i prirodnih resursa u
turističke svrhe, vodeći pritom računa o njihovom očuvanju za buduće naraštaje. Na
navedenom konceptu trebalo bi bazirati turistički razvoj Buja. Aktivnosti kojima se
provodi navedeni koncept podrazumijevaju edukaciju turističkih djelatnika i lokalnog
stanovništva. Predmet edukacija su zaštita prirodnih i kulturnih resursa, ekološke
aktivnosti u području turizma.
Predavanja i seminari mogu se organizirati u raspoloživim prostorima Pučkog
otvorenog učilišta ili gradskoj vijećnici.
5. Informiranje poslovnih subjekata u turizmu o mogućnostima apliciranja za fondove
EU i potpore Ministarstva turizma
Organizacije i udruge građana, društva koja djeluju u području kulture i turizma
posjeduju mogućnost sudjelovanja u programima EU kao što su Program kultura,
Europa za građane, CIP (Eco Inovation), Progress. Isto tako, ministarstvo turizma u
određenim vremenskim razdobljima raspisuje natječaje za dodjelu bespovratnih
financijskih sredstava za unaprijeđenje i razvoj turizma.
U Gradu bi trebalo organizirati odjel koji će potencijalnim i zainteresiranim
korisnicima pružiti potrebne informacije, pomoći u prikupljanju i sastavljanju projektne
dokumentacije. Alternativna rješenja su Centar za poduzetništvo te lokalni EU Info
point.
6. Povezivanje ekološke poljoprivrede i eko turizma
Povećana potražnja za ekološkim proizvodima utjecala bi na povećanje proizvodnje
istih. To je moguće postići edukacijama i poticanjem turističkih subjekata na razvoj
eko turizma (eko hotela, eko restorana). Hrana koja bi se u takvim objektima
konzumirala dolazila bi od lokalnih ekoloških proizvođača. Iste aktivnosti moguće je
postići poticanjem suradnje eko proizvođača i eko turističkih objekata.
Moguće projektne aktivnosti za poticanje suradnje:
a) organiziranje zajedničkih seminara namijenjenih eko proizvođačima i eko
turističkim objektima
165
b) organiziranje eko klastera s eko proizvođačima i eko turističkim objektima
c) organiziranje zajedničkih posjeta primjerima dobre prakse u inozemstvu
7. Poticanje povećanja smještajnih kapaciteta
U samom naselju Buje trenutno nedostaje smještajnih kapaciteta. Davanjem u zakup
ili prodajom napuštenih stambenih površina potaknulo bi se lokalno stanovništvo na
uređenje istih u apartmane ili male obiteljske hotele.
Potrebno je realizirati aktivnosti kojima bi se utjecalo na uređenje objekata na
području grada u privatnom vlasništvu. Primjer istog je oronula zgrada nekadašnjeg
hotela u središtu grada.
Aktivnosti mogu uključivati:
a) pismo upita i organiziranje zajedničkih sastanaka vodstva grada s vlasnicima
objekata
b) osmišljavanje poticaja za rekonstrukciju i uređenje objekata
c) pružanje pomoći u eventualnom pronalasku novih investitora
Povećanje smještajnih kapaciteta na području grada može se potaknuti:
a) osnivanjem kreditne linije za turizam
b) osnivanjem fonda za jamstva za projekte u djelatnosti turizma
c) održavanjem edukacija o povoljnim izvorima financiranja na nacionalnoj razini
8. Uređenje plaža i povećanje sigurnosti na plažama
Uređenjem ili postavljanjem tuševa, kabina za presvlačenje na plažama, uređenjem
wc – a, postavljanjem dodatnih kanti za smeće u velikoj bi se mjeri doprinijelo
ostvarenju cilja povećanja kvalitete turističkih usluga.
Uređenjem ulaznih puteva u more može se utjecati na povećanje sigurnosti na
plažama. Jedna od mogućih aktivnosti je i zapošljavanje osobe za spašavanje u
moru.
Aktivnosti navedene u mjeri mogu se financirati iz:
a) proračuna grada
b) proračuna lokalne i županijske turističke zajednice
c) proračuna Županije
d) bespovratnim sredstvima Ministarstva turizma
166
e) sredstvima korisnika koncesije
9. Unaprijeđenje infrastrukture za razvoj turizma
Razvoj turizma pod visokim je utjecajem razvoja prometa. Dobra prometna
infrastruktura u velikoj mjeri utječe na turističku potražnju. Značajna prednost Buja je
da se nalazi uz slovensku i talijansku granicu.
Održavanje i izgradnja prometnica na području grada može pridonijeti povećanju
turističke atraktivnosti lokalnog područja. Glede istog potrebno je svake godine
planirati određena financijska sredstva unutar proračuna Grada za obnovu i uređenje
prometnica.
Izgradnja županijskih prometnica nije u nadležnosti Grada. Međutim, to je značajni
element koji utječe na turistički promet u gradu.
Jedna od planiranih aktivnosti je uređenje luke Kanegra. Ista bi se trebala preurediti u
morsku zonu pomorskog prometa.
10. Organiziranje etno parka
Prostornim planom na širem području naselja Baracija predviđeno je organiziranje
etno parka. Prostor etno parka može se organizirati na drugom području Grada
ukoliko se isti prostor pokaže kvalitetnijim rješenjem.
U etno parku moguće su prezentacije tradicionalnih etnoloških eksponata i aktivnosti
(život, rad), kao i domaćih životinja. U području etno parka moguća je gradnja
obiteljske kuće za kustosa etno parka.
1.6.2. Poticanje zajedničke promocije smještajnih kapaciteta, kulturnih
manifestacija i gastronomskih sadržaja
1. Postavljanje novih sadržaja na web stranicama Grada
Postojeća web stranica grada nedavno je obnovljena. Ista nudi popis i kronološki
prikaz svih manifestacija koje se održavaju na području grada.
167
Postoji mogućnost ažuriranja iste s popisom i kratkim opisom svih ugostiteljskih i
turističkih objekata na području grada. Unutar opisa pojedinih objekata potrebno je
postaviti poveznice s web stranicama svakog od istih.
Sadržaj stranica trebao bi uključivati i ponudu kulturnih znamenitosti, tematskih
puteva, agroturizama.
Stalnim ažuriranjem i uređenjem postojećih web stranica Grada i Turističke zajednice
utjecati će se na povećanje informiranosti turista.
2. Podizanje kvalitete usluga u svim segmentima – usmena predaja turista
Usmena predaja turista jedan je od najznačajnijih oblika promidžbe nekog mjesta.
Podizanjem razine kvalitete turističkih proizvoda i usluga utječe se na povećanje
zadovoljstva gostiju. Isti svoje dojmove po povratku sa putovanja dijele sa svojim
sunarodnjacima. Pozitivni dojmovi mogu u velikoj mjeri utjecati na potencijalne
turiste.
Realizacija navedenih ciljeva u nadležnosti je lokalnih turističkih djelatnika, turističke
zajednice kao i svakog pojedinog stanovnika grada Buja.
3. Izrada brošura i nastupi na turističkim sajmovima
Za provedbu navedene aktivnosti nadležna je Turistička zajednica grada Buja.
Izradom brošura na više jezika te sudjelovanjem kompetentnih pojedinaca na
međunarodnim turističkim sajmovima u velikoj se mjeri može doprinijeti promidžbi
grada, njegovih ljepota i kulturnih znamenitosti. Aktivnosti bi trebala financirati sama
turistička zajednica. Promidžbeno - komercijalni materijal trebao bi se kontinuirano
ažurirati i dopunjavati.
Turistička zajednica može osmisliti alternativne načine promocije s praćenjem
efikasnosti istih. Alternativni načini uključuju pozicioniranje web stranice turističke
zajednice na google tražilici, promociju putem reklamnih panoa na cestama u
Sloveniji i Italiji, na odredištima uz samu granicu.
Putem alternativnih načina promocije mogu se privući turisti na određene
manifestacije te podignuti vrijednost lokalnih usluga i proizvoda.
168
4. Jačanje i promidžba lokalnog identiteta
Grad Buje ima bogato kulturno naslijeđe i očuvanu tradiciju koji ga čine
prepoznatljivim. Iste vrijednosti grad može ponuditi na turističkom tržištu. Neke od
aktivnosti koje mogu doprinijeti jačanju lokalnog identiteta grada:
a) organiziranje kulturnih dana,
b) prezentacija starih zanata,
c) čitanje starih pjesama,
d) organiziranje pjevačkih susreta pod vodstvom vokalne grupe Romansa
Navedenim aktivnostima može se potaknuti lokalno stanovništvo na njegovanje i
širenje kulturne baštine.
Iste aktivnosti potrebno je uključiti u manifestacije koje se održavaju tijekom godine
na području grada.
Za realizaciju navedenih aktivnosti nadležna je lokalna turistička zajednica u suradnji
s kulturnim ustanovama u gradu i lokalnim stanovništvom.
5. Turističke informativne ploče
Na vidljivim mjestima u gradu trebalo bi postaviti informativne svjetleće oglasne
ploče. Na istima bi se sve zainteresirane osobe, odnosno domaće stanovništvo i
turiste informiralo o svim događanjima, aktivnostima i manifestacijama u Gradu i
okolnim mjestima.
Postavljanje ploča, kreiranje sadržaja i ažuriranje oglasa na informativnoj ploči može
organizirati pojedini odjel grada i lokalna turistička zajednica.
Ujedno, na istim oglasnim pločama mogu se postaviti i oglasi poduzetnika što može
biti dodatni izvor prihoda grada.
1.6.3. Poticanje razvoja sadržaja koji doprinose produženju turističke sezone
1. Aktivnosti koje doprinose produženju turističke sezone na 8 - 9 mjeseci
Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma (zimski, rekreativni, edukacijski, lovni,
ribolovni, kulturni, eko turizam), organiziranje manifestacija u pred i posezoni,
169
produženje vremenskog perioda rada hotela i ugostiteljskih objekata preduvjeti su za
produženje turističke sezone sa sadašnja 3 do 4 mjeseca na 8 do 9 mjeseci.
Nositelji navedenih aktivnosti su Turistička zajednica grada Buja, lokalni ugostitelji i
turistički djelatnici. Realizacija istih aktivnosti rezultira i povećanjem zapošljavanja u
turizmu te ukupnim rastom prihoda od turizma.
Poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma mogu biti sljedeći:
a) subvencioniranje kamatne stope na kredite za ulaganja u dodatne sadržaje
koji doprinose produženju turističke sezone (wellnes, sportski tereni,
biciklizam, agroturizam, rančevi, konobe, mini golf)
b) pružanje dodatnog jamstva za kredite kojima se financiraju dodatni sadržaji
c) dodjeljivanje godišnje nagrade za primijenjene nove ideje u turizmu koje
produžuju turističku sezonu
2. Poticanje razvoja međunarodnih manifestacija
Područje Buje tijekom ljetnih mjeseci obiluje kulturnim manifestacijama. Iste
manifestacije moguće je razviti u smislu ostvarenja međunarodnog značaja. Za isto
je potrebno dodatno angažiranje kulturnih i turističkih djelatnika.
Razvoj pojedinih manifestacija do međunarodnog značaja moguće je kroz ostvarenje
sljedećih aktivnosti:
a) uspostavljanje suradnje s organizatorima sličnih manifestacija u drugim
europskim državama
b) uspostavljanje suradnje s talijanskim gradovima putem Zajednice Talijana
Buje
c) intenzivno promoviranje manifestacija u susjednim zemljama
d) ishođenje ubacivanja manifestacija u međunarodne kataloge događanja za
pojedina područja
e) promoviranje događanja u vodećim europskim turističkim časopisima i
glasilima
Međunarodni karakter manifestacija najlakše će se ostvariti kroz područja u kojima
grad posjeduje značajne potencijale (maslinovo ulje, vino, nacionalne manjine).
Obzirom na isto moguće je ostvariti međunarodni sajam maslinovog ulja, vina te
organiziranje međunarodnih susreta folklornih skupina.
170
3. Izrada studije razvoja selektivnih oblika turizma
Cilj grada je upotpuniti turističku ponudu. Prethodno, nužno je analizirati postojeću
situaciju na lokalnom turističkom tržištu. Potom u suradnji sa lokalnom turističkom
zajednicom i kompetentnim stručnjacima izraditi studiju razvoja selektivnih oblika
turizma.
U gradu Buje već postoje različiti oblici turizma: agroturizam, biciklistički, planinski,
lovni, zimski, ribolovni turizam. Razvojem postojećih i novih oblika turizma kao što su
speleološki, eko, kongresni i kulturni turizam diverzificirala bi se turistička ponuda što
analogno vodi povećanju turističkog prometa. Ostali turistički potencijali leže u
razvoju lječilišta i izvorišta. Postoji prostor u dodatnoj turističkoj valorizaciji rijeke
Argilla.
4. Poticanje aktivnijeg uključivanja lokalne zajednice u planirani razvoj turizma
Prirodna, kulturna i tradicijska baština temeljni su resursi lokalnog područja za razvoj
turizma. Očuvanjem i promocijom istih moguće je upotpuniti turističku ponudu grada.
Potrebno je održavati kontinuirane seminare o mogućnostima iskorištenja lokalnih
resursa za razvoj turizma.
Planirane aktivnosti uključuju:
a) analiza postojećih resursa na području grada koji se mogu iskoristiti u
turističke svrhe
b) analiza potreba turista koji dolaze ili prolaze kroz područje grada
c) pronalaženje načina za uključivanje prisutnih resursa u turističku ponudu
d) pozivanje svih postojećih i potencijalnih nositelja turizma na prisustvovanje
seminarima o mogućim načinima uključivanja lokalnih resursa u turističku
ponudu
1.6.4. Poticanje uređenja okoliša na području grada
1. Organiziranje nagrada za najbolje uređenu okućnicu
Izgled i uređenje grada u velikoj mjeri ovisi o angažiranosti lokalnih stanovnika. Kako
bi ih se potaknulo na dodatno uređenje okućnica, vrtova i terasa može se organizirati
171
natjecanje za najbolje uređenje. Osim simbolične novčane nagrade dobitnicima bi se
dodijelile i sadnice za cvjeće i drugo ukrasno bilje. Natjecanje bi trebalo postati
tradicionalno, kako bi se konstantno utjecalo na poboljšanje uređenosti grada.
Nagrade bi se dodjeljivale iz proračuna Grada, a podjela sadnica u suradnji sa
sponzorima.
2. Organizacija eko tjedna u školama
U osnovnim školama u Bujama može se organizirati eko tjedan. Tijekom istog za
učenike i nastavnike organizirala bi se predavanja u prirodi. Sadržaj predavanja bio
bi vezan za ekologiju i ekološke aktivnosti.
Obilazilo bi se kulturne i prirodne znamenitosti grada i okolnih naselja, uređivalo
okoliš škole, park, sadilo cvijeće i ostalo ukrasno bilje. Navedene aktivnosti
financirale bi same okolne škole, sponzori (primjerice cvjećarne, agrofarmacije). Dio
sredstava osigurao bi se iz proračuna Grada.
3. Revitalizacija pješačkih staza i planinarskih puteva
Na području Buja postoji nekoliko pješačih staza i planinarskih puteva. Uređenjem
istih ili izgradnjom novih obogatila bi se turistička ponuda. Navedene aktivnosti
uključuju i uređenje planinarskih domova. Nositelji projekta su lokalni stanovnici i
zaljubljenici u prirodu. Izviđači na lokalnom području. Aktivnosti se mogu realizirati
organiziranjem akcija čišćenja i uređenja staza i puteva nekoliko puta godišnje.
1.6.5. Uređenje javnih površina, detaljno označavanje kulturnih i prirodnih
vrijednosti
1. Zaštita i očuvanje kulturnih znamenitosti
Grad Buje i okolna naselja obiluju brojnim kulturnim znamenitostima, prvenstveno
crkvama i kaštelom u Momjanu. Za iste je potrebno izraditi financijski plan održavanja
kako bi ih se održalo u reprezentativnom izdanju i sačuvalo za buduće naraštaje. Za
kaštel postoji izrađen plan financiranja. Dio aktivnosti realiziran je u proteklih nekoliko
172
godina. Planirane aktivnosti iz plana održavanja kulturnih objekata mogu se realizirati
u suradnji s Ministarstvom kulture.
2. Održavanje javnih površina
Za održavanje javnih površina u gradu Buje brine se komunalno društvo iz Umaga.
Grad bi trebao biti reprezentativan u svakom trenutku, lokalnom stanovništvu
potrebno je osigurati život u uređenom okolišu. Povećanjem financijskih izdvajanja za
uređenje javnih površina može se u velikoj mjeri doprinijeti ostvarenju zadanog cilja.
Moguće je organiziranje dobrovoljnih akcija uređenja i čišćenja grada u kojima bi
sudjelovali lokalni stanovnici i tvrtke s područja grada. U suradnji sa sponzorima
moguće je organizirati i dodjelu simboličnih nagrada najaktivnijim pojedincima. Akcije
mogu biti organizirane uz zanimljiva šaljiva natjecanja koja će doprinijeti broju
sudionika.
3. Provođenje kontinuiranih kontrola kvalitete morske vode
U suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo potrebno je organizirati
kontinuirane kontrole kvalitete morske vode. Iste aktivnosti doprinijele bi praćenju i
održavanju kvalitete morske vode, očuvanju zdravlja lokalnog stanovništva i turista. U
skladu sa ciljem održavanja visoke kvalitete vode trebalo bi izgraditi uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda prije ispusta istih u more.
173
Prioritet 1.7.
Razvoj proizvodnje hrane,
poljoprivrede i seoskog prostora
Mjere
1.7.1. Unapređenje i izgradnja fizičke infrastrukture za potporu razvoju
poljoprivrede
1.7.2. Uređenje poljoprivrednog zemljišta kroz sređivanje zemljišno knjižnog
stanja i okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda
1.7.3. Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava
1.7.4. Uvođenje mladih u poljoprivredu
1.7.5. Poboljšanje i olakšanje pristupa financijskim i kreditnim
sredstvima u ruralnim područjima
1.7.6. Potpore razvoju tržišta za lokalne poljoprivredne proizvode
1.7.7. Uvođenje novih tehnologija u cilju unapređenja konkurentnosti
poljoprivrednih proizvoda
1.7.8. Poticanje razvoja maslinarstva i vinogradarstva
1.7.9. Poticanje razvoja klastera bujskih maslinara i vinara te ostalih
udruženja (razvoj udruga, zadruga i saveza)
1.7.10. Poticanje proizvodnje eko proizvoda
1.7.11. Poticanje i unapređenje proizvodnje i prerade autohtonih
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
1.7.12. Postavljanje standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene
174
proizvode
1.7.13. Potpora promociji tradicionalne gastro ponude, marketinškoj
pripremi proizvoda za tržište te označavanju izvornosti
1.7.14. Unaprijeđenje skladištenja, obrade i prerade u
poljoprivrednoj proizvodnji
1.7.15. Razvoj agroturizma, poduzetništva na selu i ruralnog
prostora
1.7.16. Poticaji razvoju ribarstva
1.7.17. Realizacija programa navodnjavanja
1.7.18. Poticanje organizacije socijalno-kulturnih i gospodarskih
programa s ciljem poboljšanja uvjeta života i povezivanja zajednice
175
Poljoprivreda uz turizam ima vodeću ulogu u razvoju prostora Bujštine. Područje
obiluje vinogradima, maslinicima, ima razvijeno voćarstvo i povrtlarstvo. Područje je
bogato vodama, a u šumama se može naći cijenjena i plemenita gljiva tartuf.
Područje Buja prirodno je stanište šparoge kao visokovrijedne biljke i namirnice u
čast koje se priređuju posebne manifestacije i aktivnosti.
Poljoprivredna proizvodnja je najčešće jedina gospodarska djelatnost u ruralnom
prostoru. Za istu je veliki dio potrebne infrastrukture već prisutan i osiguran.
Poljoprivreda predstavlja integralni dio vrlo atraktivnog krajolika gdje se proizvodnja
lokalnih proizvoda polagano i neformalno razvija.
Od ključnog je značaja povezanost između turizma, poljoprivrede i lokalnog razvoja.
Provođenjem razvojnih mjera u području poljoprivrede može se značajno utjecati na
razvoj iste. Neke od planiranih aktivnosti su sljedeće:
a) unaprijediti infrastrukturu
b) povećati razinu primijenjene tehnologije
c) potaknuti educirano i mlado stanovništvo da sudjeluje u poljoprivrednoj
proizvodnji
e) određenim mjerama suradnje sa poslovnim bankama osigurati povoljnija
kreditna sredstva poljoprivrednim gospodarstvima
f) osigurati zaštitu i promidžbu autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih
proizvoda.
1.7.1. Unapređenje i izgradnja fizičke infrastrukture za potporu razvoju
poljoprivrede
Fizička infrastruktura značajni je čimbenik koji utječe na kvalitetu i kvantitetu
poljoprivredne proizvodnje.
1. Održavanje šumskih i prilaznih puteva
Održavanjem šumskih i prilaznih puteva povećava se dostupnost poljoprivrednih
površina. Ukoliko se isti redovito ne održavaju postaju neprohodni. Organiziranjem
akcija prokrčavanja prilaznih puteva doprinijelo bi se njihovom održavanju. Isto
olakšava gašenje požara u slučaju izbijanja istih u ljetnim mjesecima.
176
Akcije bi se provodile planski, po mjesnim odborima. Uključilo bi se lokalno
stanovništvo. Po završetku aktivnosti postoji mogućnost organiziranja zajedničkih
večera i manjih fešta seoskog karaktera. Troškovi aktivnosti financirali bi se iz
proračuna Grada.
Potreba za financijskim sredstvima reducirati će se uključivanjem pojedinih
komunalnih tvrtki u aktivnosti čišćenja, sponzorskih tvrtki sa lokalnog područja te
lokalnog stanovništva. Aktivnosti se mogu provoditi u razdoblju od dva dana, dva
puta godišnje. Najkvalitetnije rješenje su proljeće i jesen.
2. Projekti navodnjavanja
Kvaliteta i kvantiteta uroda poljoprivrednih kultura smanjuje se zbog nepovoljnih
vremenskih uvjeta, primjerice zbog suše u ljetnom razdoblju. Provedbom projekta
navodnjavanja isti bi se problem u značajnoj mjeri smanjio.
Projekt se može provesti na način da Gradska uprava sklopi ugovor sa jednom ili
nekoliko tvrtki koje proizvode i ugrađuju sustave za navodnjavanje. Kriteriji sklapanja
ugovora bili bi sljedeći:
1. kvaliteta i pouzdanost sustava
2. prikladnost sustava obzirom na karakteristike lokalnog područja
3. mogućnost smanjenja cijene obzirom na veću kontinuiranu količinu nabavke te
bonitet Grada
Obzirom na financijsku snagu Grada postoji mogućnost ugovaranja obročnog
plaćanja nabavke opreme za lokalna obiteljska gospodarstva. Grad isto može
ostvariti kreditiranjem od strane lokalnih poslovnih banaka.
3. Projekt uređenja odlagališta otpada
Divlja odlagališta u prirodi postoje i na području Buja. Kako bi se isto spriječilo
potrebno je osigurati dovoljnu količinu kontejnera većeg obima na pojedinim seoskim
lokacijama.
S komunalnim društvom potrebno je osigurati pravovremenu i učestalu odvožnju
krupnog otpada.
177
U većim naseljenim mjestima potrebno je osigurati odvojene kontejnere za papir,
staklo, baterije i druge vrste otpada.
1.7.2. Uređenje poljoprivrednog zemljišta kroz sređivanje zemljišno knjižnog
stanja i okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda
1. Sređivanje zemljišno knjižnog stanja
Istu mjeru potrebno je provesti u suradnji Grada i nadležne administrativne institucije.
Grad može utjecati na ubrzavanje istog procesa na sljedeći način:
a) izrada Plana popisa svih čestica, utvrđivanja vlasništva i stvarnog stanja nad
istima
b) preuzimanje inicijative u realizaciji projekta; dogovaranje sastanaka vodstva
grada i nadležne institucije s temom kako realizirati projekt
c) preuzeti dio organizacije i realizacije projekta angažiranjem osoba koje bi
vršile popis čestica; financirati dio troškova projekta
d) tražiti potporu županijskih i nacionalnih institucija u financiranju projekta
e) stvoriti preduvjete za moguće apliciranje projekta na EU fondove
Izradom Plana popisa čestica stvoriti će se pretpostavka za traženje vanjskih izvora
financiranja od županijskih, nacionalnih i EU institucija. Projekt može poslužiti kao
model za realiziranje istog u drugim općinama i gradovima na nacionalnoj i europskoj
razini.
Obzirom da postoje značajne mogućnosti repliciranja projekta na europskoj razini,
postoji umjerena vjerojatnost ishođenja bespovratnih sredstava iz EU fondova.
2. Okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda
Uređenjem zemljišno knjižnog stanja doprinosi se mogućnosti okrupnjavanja
poljoprivrednih posjeda. Jasan uvid u vlasništvo omogućuje prodaju i kupnju
zemljišta te samim time i okrupnjavanje posjeda.
Dodatne moguće aktivnosti su sljedeće:
a) osnivanje lokalnog ureda za razvoj poljoprivrede
b) izrada strategije okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta za područje Buja
178
c) uspostavljanje suradnje s nacionalnom agencijom za okrupnjavanje
poljoprivrednih posjeda
Okrupnjavanje posjeda jedan je od nacionalnih prioriteta u poljoprivredi. Postoji
mogućnost uspostavljanja suradnje lokalnog Ureda za razvoj poljoprivrede s
novoosnovanom Agencijom za poljoprivredno zemljište.
Izrada efikasne strategije okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta omogućila bi
ishođenje značajnih financijskih sredstava od institucija na županijskoj i nacionalnoj
razini.
Postoji program pomoći nizozemske i švedske vlade okrupnjavanju poljoprivrednih
posjeda u Hrvatskoj. Ukoliko Grad Buje preuzme inicijativu na istom području i bude
jedan od prvih na nacionalnoj razini povećati će mogućnosti ishođenja bespovratnih
sredstava iz istih programa.
Unutar plana okrupnjavanja zemljišta potrebno je predvidjeti projekt zamjene
zemljišta između postojećih vlasnika. Na isti način doprinijelo bi se okrupnjavanju
posjeda.
3. Osnivanje lokalnog Ureda za razvoj poljoprivrede
Obzirom na važnost poljoprivrede kao djelatnosti za lokalno područje postoji
opravdanost osnivanja istog Ureda. U početku poslovanja dovoljno je zapošljavanje
jedne osobe s visokom stručnom spremom.
Osnovne aktivnosti Ureda bile bi sljedeće:
a) osmišljavanje strategije razvoja poljoprivrede i pojedinih djelatnosti unutar iste
na lokalnom području
b) izrada plana okrupnjavanja zemljišta i realizacija istog
c) informacijski centar za poljoprivredna gospodarstva obzirom na poticaje u
poljoprivredi na lokalnom, nacionalnom i europskom nivou
d) prikupljanje ideja i potreba lokalnih obiteljskih gospodarstava
e) organiziranje edukacija o poljoprivrednim temama i trendovima u poljoprivredi
f) sudjelovanje u organizaciji i realizaciji projekta popisa poljoprivrednih čestica i
namjene istih na području grada
179
1.7.3. Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava
Restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava podrazumijeva efikasno usmjeravanje
istih na pojedine tržišne niše te poduzimanje aktivnosti koje će osigurati siguran i
naplativ plasman proizvoda.
Modernizacija obuhvaća praćenje trendova na europskom i svjetskom tržištu,
uvođenje novih tehnoloških procesa, zapošljavanje stručne radne snage i
kontinuirano učenje.
1. Subvencioniranje nabave poljoprivrednih strojeva i opreme
Ugovorom Grada i poslovnih banaka omogućiti poljoprivrednicima dobivanje kredita
za kupnju poljoprivrednih strojeva i opreme sa počekom ili uz niže kamatne stope od
tržišnih. Osigurati mogućnost davanja jamstva Grada poljoprivrednim
gospodarstvima pri ishođenju kredita.
2. Organiziranje edukacije poljoprivrednika
Organizirati seminare za poljoprivrednike o razvoju tehnologije u području
poljoprivrede u suradnji s Poljoprivrednim institutom iz Poreča.
Teme seminara mogu biti i upoznavanje s karakteristikama trenutne potražnje za
pojedinim proizvodima i kulturama, novitetima u uzgoju kultura, o upotrebi dodatnih
sredstava u uzgoju.
Navedene edukacije moguće je provesti u prostorima Poljoprivrednog instituta ili u
gradskoj vijećnici u Bujama.
Edukacije se mogu provesti i za poticaje u poljoprivredi na županijskom i
nacionalnom nivou.
3. Projekt izgradnje staklenika i plastenika
Izgradnja staklenika i plastenika omogućuje proizvodnju poljoprivrednih kultura
tijekom cijele godine. Boljom suradnjom proizvođača i otkupljivača potiče se
proizvođače na daljnja ulaganja i povećanje proizvodnje. Suradnjom Grada sa
poslovnim bankama može se osigurati određena jamstva za kredite poljoprivrednim
180
gospodarstvima za nabavu staklenika i plastenika ili omogućiti ugovaranje kredita sa
počekom otplate.
4. Ispitivanje mogućnosti razvoja stočarstva i ovčarstva
Uz maslinarstvo i vinogradarstvo Buje ima potencijala i za razvoj stočarstva i
ovčarstva. Posebno u krškom dijelu (Marušići-Kaštel).
Planirane potrebne aktivnosti za razvoj istih djelatnosti su sljedeće:
a) analiza poljoprivrednih površina prikladnih za ispašu stoke i ovaca
b) analiza iskorištenih potencijala u sadašnjem trenutku
c) određivanje optimalnog broja stoke obzirom na slobodne raspoložive resurse
na području grada
d) osmišljavanje poticaja za razvoj postojećih i otvaranje novih poljoprivrednih
gospodarstava za uzgoj stoke
e) realiziranje poticaja i praćenje rezultata
Neki od poticaja mogu biti:
a) davanje u povoljni najam ili koncesiju gradskog poljoprivrednog zemljišta koje
može biti predmet ispaše
b) izrada plana korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta u skladu sa ciljem
razvoja stočarstva
c) edukacija stočara na lokalnom području o poticajima na lokalnoj i nacionalnoj
razini
d) davanje bespovratnih sredstava Grada mlađim obiteljima koje se žele baviti
stočarstvom za nabavku matičnog stada
Bespovratna sredstva mogu biti na razini od 100.000 kuna što je dovoljno za
profitabilan način poslovanja. Alternativni način poticaja u odnosu na bespovratna
sredstava su novčani poticaji koji se moraju vratiti u određenom roku. Povrat poticaja
može biti s odgodom do tri godine. Kao povrat poticaja mogu se uračunati porezi koji
se plaćaju za novozaposlene djelatnike.
181
1.7.4. Uvođenje mladih u poljoprivredu i razvoj
Uvođenjem mladog i educiranog stanovništva u poljoprivredu može se značajno
doprinijeti razvoju poljoprivredne djelatnosti na područu Buja.
1. Davanje mladima u najam državnog i gradskog poljoprivrednog zemljišta po
povoljnim uvjetima
Obveza Grada u idućih godinu dana je izraditi plan raspolaganja državnim
poljoprivrednim zemljištem. Isti plan trebao bi se prilagoditi potrebama lokalnih
poljoprivrednih subjekata.
Potrebno je informirati lokalne poljoprivrednike o mogućnostima kupnje, najma i
koncesije državnog poljoprivrednog zemljišta. Planiranje namjene zemljišta unutar
plana raspolaganja treba se temeljiti na iskazanom interesu lokalnih poljoprivrednika.
Gradsko poljoprivredno zemljište trebalo bi se dati u najam shodno ciljevima razvoja
pojedinih poljoprivrednih kultura. Prednost bi trebale imati mlađe obrazovane obitelji
kojima je cilj suvremeni uzgoj poljoprivrednih kultura na većim površinama.
Jedan od značajnih kriterija davanja zemljišta u zakup trebao bi biti veličina zemljišta
koje se planira koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Na isti način doprinijelo bi se
okrupnjavanju poljoprivrednih posjeda.
2. Osiguranje kredita za početak poljoprivredne proizvodnje po povoljnijim uvjetima
Osiguranjem kredita sa povoljnijim uvjetima financiranja potaknulo bi se mlađe
naraštaje na realizaciju pojedinih poljoprivrednih projekata i na donošenje odluke o
nastavku života u kraju u kojem žive. Obzirom da određeni broj mladih posjeduje
značajne resurse u seoskom prostoru (poljoprivredno zemljište, poljoprivredni objekti)
povoljni uvjeti kreditiranja uz kvalitetne projekte omogućili bi istoj ciljnoj skupini
konkurentan standard života.
182
3. Sufinanciranje nabave sadnica
Projekti sufinanciranja 1/3 cijene sadnica maslina, vinove loze i voćaka u gradu Buje
već postoje.
Postoji mogućnost izrade plana i realiziranja projekta sufinanciranja 50% troškova
nabave sadnica ratarskih kultura za mlade koji ulaze u projekt poljoprivredne
proizvodnje. Isto se može primijeniti na sadnju lješnjaka, oraha, višanja i ostalih
autohtonih proizvoda.
4. Izrada primjera isplativih projekata u poljoprivredi
Za potrebe razvoja pojedinih poljoprivrednih kultura i proizvoda na lokalnom području
potrebno je izraditi određeni broj tipičnih i karakterističnih investicijskih projekata. Isti
projekti trebali bi biti tipizirani, za određenu veličinu zemljišta (primjerice 10.000 m2) i
određenu veličinu matičnog stada (npr. 100 grla).
Investicijski projekti trebali bi imati osnovne podatke o veličini potrebnog ulaganja,
mogućim načinima financiranja iz vanjskih izvora, tehnologiji poslovanja,
dobavljačima i kupcima, očekivanim financijskim rezultatima. Isti projekti mogu se
ponuditi na informativnim pločama Grada potencijalnim mlađim ulagačima na
lokalnom području.
1.7.5. Poboljšanje pristupa povoljnim financijskim sredstvima u ruralnim
područjima
1. Edukacija o poticajnim sredstvima EU fondova
Lokalno poljoprivredno stanovništvo nedovoljno je upoznato s pretpristupnim
fondovima u kojima Hrvatska sudjeluje. Informiranje o fondovima i programima
doprinijeti će povećanju korištenja sredstava koje isti osiguravaju.
SAPARD je instrument EU kojime se pruža financijska pomoć poljoprivredi i ruralnom
razvoju. Pokrenut je 2000. godine. SAPARD je, osim primarnih ulaganja u
poljoprivrednu i ruralnu infrastrukturu, usmjeren na rješavanje strukturnih prilagodbi u
tim sektorima, na izgradnju konkurentnog i učinkovitog sektora poljoprivrede i
183
prerade hrane, stvaranje novih radnih mjesta i prihoda u najmanje razvijenim
regijama, jačanje održivog razvoja u ruralnim područjima te poboljšanje kvalitete
života ruralnog stanovništva.
Fond se koristi za prilagodbu europskim propisima u području poljoprivrede i ruralnog
razvoja te za pripremu za sudjelovanje u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP)
nakon ulaska u članstvo. Provedba programa SAPARD u Hrvatskoj je započela
2006. godine. Iz sredstava programa SAPARD projekti se sufinanciraju do 75% (za
pojedine mjere do 100% iznosa) kada su korisnici državne, regionalne, lokalne i
javne institucije, a do 50% kad se radi o komercijalnim projektima.
Od 2007. godine kada su korisnicima iz Hrvatske postala dostupna sredstva iz
programa IPA (Instrument pretpristupne pomoći), program SAPARD mijenja naziv u
IPARD koji čini V. komponentu istog programa.
Lokalni poljoprivrednici iz istog programa mogu financirati do 50% ulaganja u
izgradnju objekata i nabavku nove opreme. Financiraju se samo određene djelatnosti
odnosno uzgoj i proizvodnja samo određenih kultura.
Postoje tri komponente programa. Prve dvije komponente namijenjene su
poduzetnicima, treća je namijenjena jedinicama lokalne samouprave.
Grad iz sredstava IPARD-a može financirati do 100% ulaganja u poljoprivrednu
infrastrukturu:
a) kanalizacija i pročistači otpadnih voda
b) požarni putovi
c) nerazvrstane ceste
d) toplane
Jedan od osnovnih preduvjeta dobivanja sredstava je imati završenu projektnu
dokumentaciju i ishođene građevinske dozvole.
U protekle tri godine na području Hrvatske objavljena su četiri natječaja za prvu i
drugu komponentu programa. Natječaj za treću komponentu programa još nije
objavljen. Objavljivanje istog očekuje se krajem tekuće godine.
184
Organizacija predavanja na temu IPARD-a kao nasljednika programa «SAPARD»
može doprinijeti pripremi aplikacija pojedinih poduzetnika. Na području Bujštine
korisnik sredstava SAPARD-a je tvrtka «Zigante tartufi».
2. Edukacija o Vladinim projektima sufinanciranja poljoprivrede
Vlada RH odnosno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja svake
godine provodi natječaje za sufinanciranje određenih poljoprivrednih djelatnosti.
Upoznavanje i edukacija o istim mjerama može značajno utjecati na povećanje
dodijeljenih sredstava lokalnim proizvođačima na području Bujštine i razvoj
poljoprivrede u kraju. Edukacija se treba provoditi organizirano, od strane adekvatnih
stručnjaka, u najpovoljnijm terminima za stanovnike koji se bave ili se planiraju baviti
poljoprivredom. Potrebno je realizirati prethodno oglašavanje i izravan kontakt s
pojedinim većim poljoprivrednim subjektima.
3. Davanje jamstva
Davanje jamstva od strane Grada omogućuje lokalnim poljoprivrednim
gospodarstvima lakši pristup kreditima kao vanjskim izvorima financiranja. Jamstva
se mogu organizirati u okviru Fonda za jamstva i dodjeljivati se prilikom realizacije
pojedinih kreditnih linija.
O zadovoljavanju kriterija za dodjeljivanje jamstva mogu odlučivati članovi
povjerenstva zaduženi za realizaciju kreditne linije. U pravilu su to poduzetnici s
jednim ili dva djelatnika Grada te djelatnici poslovnih banaka.
4. Ostvarivanje suradnje Grada s poslovnim bankama
Lokalni centar za poduzetništvo ili pojedini odjel unutar Grada koji je zadužen za
realizaciju kreditnih linija može tražiti povoljnije izvore financiranja kod poslovnih
banaka za kvalitetne projekte. Kvalitetni projekti podrazumijevaju ispunjavanje
prioriteta razvoja grada. Isto znači da posjeduju elemente inovativnosti i uvođenja
novih tehnologija.
Poslovne banke u pravilu daju nižu kamatnu stopu kvalitetnim projektima. Aktivnim
doprinosom djelatnika Odjela Grada kamatna stopa može biti snižena i u razdoblju
185
izvan realiziranja kreditnih linija. Pokriće niže kamatne stope trebalo bi biti u danom
depozitu poslovnim bankama s kojima je uspostavljena poslovna suradnja.
1.7.6. Potpore razvoju tržišta za lokalne poljoprivredne proizvode
1. Certifikacijom i standardizacijom proizvoda doprinijeti lakšem plasmanu proizvoda
na tržište
Kupci sve više vode računa o kvaliteti i sigurnosti proizvoda koje kupuju.
Standardizacija i certifikacija proizvoda govore u prilog sigurnosti proizvoda.
Povećava se tržišna potražnja za istima.
Edukacijama i seminarima potrebno je upoznati poljoprivredne proizvođače sa
navedenim efektima. Dati im potrebne informacije o institiucijama koje vrše navedene
postupke, gdje se nalaze, koje aktivnosti prethode samim postupcima
standardizacije i certifikacije, te navesti troškovnike.
U tijeku je izrada vinogradarskog katastra i međunarodna akreditacija (ISSO 17.025)
laboratorija Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo koji bi označavao broj,
površinu, kvalitetu, proizvodni potencijal kao i potencijalne površine za nove nasade
vinove loze.
2. Povećati plasman poljoprivrednih proizvoda kroz turizam i trgovinu
Standardizacijom i certifikacijom proizvoda utjecalo bi se na povećanje povjerenja
kupaca u domaće proizvode, a time i na povećanje potražnje za istima. Navedeno će
u većoj mjeri doći do izražaja kada Hrvatska uđe u Europsku Uniju.
Kako bi lokalni proizvodi bili konkurentniji potrebno je imati oznake porijekla, kvalitete
i određene certifikate. Posjedovanje navedenih oznaka pospješiti će njihov plasman
u trgovini i turizmu.
Boljim plasmanom lokalnih poljoprivrednih proizvoda kroz turizam utjecati će se na
smanjenje uvoza istih proizvoda.
186
1.7.7. Uvođenje novih tehnologija sa ciljem unapređenja konkurentnosti
poljoprivrednih proizvoda
1. Edukacija poljoprivrednika o dostupnim novim tehnologijama
Razvijanje suradnje sa Insititutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča. Organiziranje
predavanja u prostorima Grada ili Instituta od strane profesora u navedenoj instituciji.
Navedenim aktivnostima može se potaknuti vlasnike obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava da unaprijede i moderniziraju poljoprivrednu proizvodnju, te na taj
način povećaju kvalitetu i kvantitetu uroda.
2. Organiziranje posjeta poljoprivrednim sajmovima
Organiziranje transporta od strane Grada za posjete poljoprivrednim sajmovima.
Cilj posjeta sajmovima je upoznati lokalne poljoprivrednike o novitetima na području
poljoprivredne proizvodnje i korištenju novih tehnologija. Potaknuti ih na primjenu
istih na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima.
3. Zapošljavanje stručnjaka u poljoprivredi
Poljoprivreda je pretežno dodatna djelatnost stanovništva na području Buja. Iz
navedenog razloga istu djelatnost karakterizira nezadovoljavajući obrazovni profil
poljoprivrednika i nedovoljna ulaganja.
Zapošljavanje stručnjaka u poljoprivredi može se potaknuti određenim subvencijama
grada prilikom zapošljavanja istih:
a) subvencioniranje određenih troškova rada isplatom jednokratnog iznosa (u
visini jednogodišnjeg poreza na dohodak)
b) oslobođenje plaćanja poreza na tvrtku u petogodišnjem razdoblju
c) smanjenje plaćanja komunalnog doprinosa za vrijednost doprinosa i poreza na
dohodak novozaposlenih visokoobrazovanih djelatnika
187
1.7.8. Poticanje razvoja maslinarstva i vinogradarstva
Maslinarstvo i vinogradarstvo čine okosnicu poljoprivrednog razvoja na području
Buja. Područje Buja hvaljeno je po kvaliteti proizvodnje maslinovog ulja i vina te ima
predispozicije postati vodeća regija u istim djelatnostima u Hrvatskoj i Europi.
1. Promidžba i brendiranje autohtonih sorti vina
Područje Momjana poznato je upravo zbog autohtone sorte «Momjanskog muškata».
Iako je već poznato, ovo područje nije u cijelosti iskoristilo potencijal proizvodnje
maslinovog ulja, ni vina. Prije ulaska u Europsku Uniju potrebno je povećati
proizvodnju što je više moguće, te dobro utvrditi cijenu i kvalitetu, pozicionirati se na
tržištu i povećati izvoz ovih proizvoda. Potrebno je educirati građane i proizvođače o
poticajima i mogućnostima, objasniti im što se očekuje sljedećih nekoliko godina.
Gradska uprava, u suradnji s udrugom maslinara trebala bi istražiti mogućnost
ishođenja oznake zemljopisnog podrijetla za ulje kao «Istarsko maslinovo ulje
Bujštine».
2. Rekonstrukcija Vinarskog podruma
U središtu grada Buja nalazi se stari, autohtoni Vinarski podrum Buje. Isti trenutno
nije u funkciji, u derutnom je stanju. Zahtijeva rekonstrukciju i oživljavanje. Isto je
moguće realizirati suradnjom Grada, Turističke zajednice, Županije i pojedinih
ministarstava.
Potrebno je osmisliti programe za apliciranje na EU fondove unutar kojih se mogu
ishoditi sredstva za obnovu i revitalizaciju podruma.
3. Stvoriti imidž grada kao grada maslinovog ulja i vina na nacionalnoj i
međunarodnoj razini
Certifikacijom i promidžbom vina i maslinovog ulja renomiranih bujskih proizvođača
stvoriti imidž grada vina i maslinovog ulja. Isto podrazumjeva i podizanje razine
manifestacija na nacionalnu i međunarodnu razinu. Pritom ključnu ulogu ima
promidžba i marketing navedenih proizvoda i manifestacija. Navedena aktivnost u
188
nadležnosti je Turističke zajednice grada Buja, organizatora manifestacija i lokalnih
proizvođača.
4. Organizacija znanstvenih kongresa o maslinarstvu i maslinovom ulju
Grad Buje osnivatelj je Udruge gradova ulja Republike Hrvatske. Postoji mogućnost
organiziranja znanstvenih kongresa o maslinovom ulju. Isto se može realizirati kroz
suradnju navedene Udruge, Udruge senzornih analitičara maslinovog ulja te
stručnjaka iz područja maslinarstva.
Znanstveni kongres moguće je organizirati na međunarodnoj razini. Financijsku
podršku projektu može pružiti Grad Buje, Županija, navedene udruge, sponzori. Isto
je i svojevrsna promidžba grada u smislu realizacije imidža kao grada maslinovog
ulja.
1.7.9. Poticanje razvoja klastera bujskih maslinara i vinara te ostalih udruženja
(razvoj udruga, zadruga i saveza)
Poticanje stvaranja klastera odnosno umrežavanje, stvaranje zajednica bujskih
maslinara, vinara, marketinških stručnjaka i distributera doprinijelo bi jačanju
proizvodnje i usavršavanju kvalitete ovih proizvoda. U Istri postoji Istarski klaster
maslinara što je izuzetno pozitivna činjenica. Članovi klastera su proizvođači koji
godišnje uspiju proizvesti više od 500 kilograma maslinovog ulja.
Proizvođače, članove potencijalnih bujskih klastera potrebno je potaknuti na
povećanje proizvodnje maslina i vina, međusobno povezivanje pri promidžbi i
plasmanu na inozemna tržišta te organiziranju edukativnih aktivnosti.
1. Stvaranje klastera bujskih maslinara i vinara
Proizvođači na području Buja trebali bi se ujediniti u zasebni klaster koji bi
objedinjavao i manje proizvođače. Manji proizvođači prodaju ulje premda nisu
informirani o brojnim mogućnostima koje se trenutno nude, primjerice financijskim
potporama, sredstvima koje daju pojedina ministarstva, poticajima Hrvatske banke za
obnovu i razvoj. Etiketa koja bi označavala područje Buja bila bi jedno od dodatnih
jamstava vrhunske kvalitete maslinovog ulja i vina.
189
1.7.10. Poticanje proizvodnje eko proizvoda
Ekologija, ekološki proizvodi, organska proizvodnja i proizvodi u posljednje vrijeme
poprimaju sve veći značaj, a trend rasta popularnosti istih je sve veći. Masovna
proizvodnja - uzgoj mesa, žitarica, povrća i voća dovela je do sve učestalijih
istraživanja kakvoće hrane te njene hranidbene i nutritivne vrijednosti. Pokazalo se
da je hrana sve manje vrijedna, te da kod čovjeka postaje sve veća potreba unosa
dodatnih mikronutrijenata zbog pada nutritivne kvalitete hrane. Dokazano je i to da
mikronutrijent iz hrane ima itekako blagotvorniji utjecaj na organizam od farmakološki
proizvedenih mikronutrijenata. Sve navodi na to da će organski uzgojena hrana,
prirodnim putem biti sve više tražena i cijenjena. Već danas je potražnja za takvom
hranom veća od ponude. U svijetu su se počeli organizirati marketi organski
uzgojene hrane. Ukoliko bi se razvoju Buja, razvoju poljoprivrede i prehrambenih
proizvoda pristupilo na način ekološke i organske proizvodnje zagarantirala bi se
prodaja proizvoda, stvorio bi se brand grada Buja kao glavnog grada zdrave
prehrane u Istri.
1. Edukacija lokalnog stanovništva o ekološkoj proizvodnji
Provođenjem edukacija od strane kompetentnih stručnjaka o ekološkoj proizvodnji
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećala bi se svijest stanovništva o
prednostima koje isti proizvodi donose u odnosu na one iz konvencionalnog uzgoja.
Isto bi doprinijelo povećanju potražnje za takvim proizvodima.
Kod proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potrebno je pobuditi ideju
za prelazak iz konvencionalnog u ekološki uzgoj proizvoda. Osim o mogućnosti
uzgoja tradicionalnih kultura na ekološki način potrebno je informirati lokalne
poljoprivrednike o mogućnostima podizanja nasada ekoloških i održivih voćaka te o
njihovoj preradi u vino, voćne rakije, sokove, pekmeze, džemove.
2. Subvencioniranje stjecanja certifikata eko-proizvoda
Na području Hrvatske poticaj za ekološku proizvodnju dobiva se tek kada je proizvod
gotov, dok se u europskim zemljama poticaj daje za sve elemente koji doprinose
bioraznolikosti. BIOPA je jedina udruga u Republici Hrvatskoj ovlaštena za
190
certifikaciju ekoloških proizvoda. Visoki troškovi dobivanja znaka eko-proizvođača
mnoge mogu obeshrabriti za ulazak u takav oblik proizvodnje. Subvencioniranjem
dijela troškova iz proračuna Grada može se doprinijeti povećanju broja ekoloških
proizvođača na području Bujštine.
3. Mjere poticanja izvoza ekoloških proizvoda
Lokalno tržište značajno zaostaje po broju ekoloških proizvođača u odnosu na
prosjek Europske Unije. Znatno je manja potražnja, a time i konzumacija ekoloških
proizvoda. Razlog leži u slabijoj ekološkoj i zdravstvenoj osviještenosti stanovništava,
te nižem životnom standardu.
Promidžba domaćih ekoloških prozvoda na inozemnom tržištu rezultirala bi
povećanjem potražnje za istima. Navedenu aktivnost moguće je provesti
sudjelovanjem domaćih proizvođača na inozemnim eko-sajmovima. Ostvarenjem
suradnje sa inozemnim otkupljivačima ekoloških proizvoda.
4. Organiziranje sajmova eko-proizvoda
Organizacija sajmova ekoloških proizvoda svojevrsna je promidžbena aktivnost eko-
proizvođačima. Osim upoznavanja posjetitelja s ekološkim proizvodima, potiče se i
suradnja između samih eko-proizvođača. Isto može biti i značajna turistička atrakcija.
Oblik promidžbe Grada Buja kao ekološki osviještenog grada.
5. Povećanje plasmana eko-proizvoda u turizmu
Poljoprivreda i turizam povezane su djelatnosti. Razvoj jedne povlači za sobom
razvoj druge. Povećanje potražnje za ekološkim proizvodima utječe na povećanje
proizvodnje istih.
Otvaranjem eko-hotela, eko-restorana ili tek upotpunjavanjem klasične ugostiteljske
ponude menijima sa ekološkom hranom može se u velikoj mjeri povećati potražnja i
proizvodnja ekoloških proizvoda.
191
6. Razvoj ekološkog pčelarstva
Uz ranije navedene aktivnosti poticanja proizvodnje ekoloških proizvoda trebalo bi
poticati i razvoj ”netipičnih proizvoda”. Između ostalog isto podrazumijeva ekološku
proizvodnju meda, propolisa, peluda, pčelinjeg voska, matične mliječi. Proizvodnja
navedenih proizvoda i njihov plasman na tržište značio bi ulazak na do sada
nedovoljno iskorištenu tržišnu nišu. Realizaciju navedene projektne aktivnosti
moguće je postići edukacijama lokalnih poljoprivrednih proizvođača i zainteresiranih
pojedinaca o ekološkom pčelarstvu i proizvodima iz navedenog područja. Poseban
naglasak trebao bi biti na prednostima iste djelatnosti te informacijama o tržišnim
cijenama koje postižu ekološki proizvodi u odnosu na one iz konvencionalne
proizvodnje.
1.7.11. Poticanje i unapređenje proizvodnje autohtonih poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda
Usporedno s razvojem grada važno je zadržati istarsku tradiciju i autohtonost,
prepoznatljivost izvornosti područja. Svako poznato ruralno područje u svijetu ima
vlastitu posebnost. Stanovnici Buja bi trebali očuvati vlastitu, te ju znati ispričati
posjetiteljima, proširiti ju i od nje ostvariti profit. Istra je već poznata po svojim
gastronomskim specijalitetima, delicijama i kuhinji. Grad Buje može pronaći svoje
uže posebnosti na istim područjima te ih promovirati i razviti.
1. Poticanje suradnje domaćih proizvođača i ugostiteljskih objekata
Niža cijena i sigurnost u kvalitetu domaćih proizvoda koje kupuju od lokalnih
proizvođača trebala bi motivirati vlasnike ugostiteljskih objekata na suradnju sa
istima. S druge strane osiguran otkup proizvoda potaknuo bi poljoprivredna
gospodarstva na povećanje proizvodnje i daljnja ulaganja u vlastita gospodarstva.
2. Otvaranje fast-fooda i prodavaonica istarske hrane
Proširiti ponudu, odnosno invertirati brojne pizzerie i fast food-ove u prodavaonice
istarske hrane (stvoriti brand «Fast food istarske hrane»). Isto je moguće
192
ostvaritiedukacijom ugostitelja i stanovništva o prednostima ekološki uzgojene
izvorne hrane. Navedene aktivnosti povećati će potražnju za takvim proizvodima, te
rezultirati povećanjem broja prodajnih mjesta istih.
3. Organiziranje natjecanja najboljih domaćica istarske kuhinje
Organiziranjem natjecanja iz područja kulinarstva za lokalno stanovništvo potaknulo
bi se očuvanje tradicionalnih recepata domaće kuhinje. Moguće je organiziranje
natjecanja iz nekoliko kategorija: priprema kolača i slastica, domaćeg kruha,
pripreme glavnog jela. Jela bi se po završetku natjecateljskog dijela manifestacije
prodavala posjetiteljima po simboličnim cijenama.
4. Organiziranje edukacija o šumskim gljivama, branju i sušenju ljekovitog bilja
Organiziranjem edukacija od strane renomiranih stručnjaka iz navedenih područja
utjecalo bi se na povećanje interesa i aktivnosti u navedenim područjima. Tržišno bi
se valorizirali do tada neiskorišteni prirodni potencijali. Edukacije se mogu organizirati
u popodnevnim satima u prostorima škole.
1.7.12. Postavljanje standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene
proizvode
1. Osiguranje provođenja službene kontrole nad proizvodnjom i prometom hrane
Službeni nadzor nad proizvodnjom hrane neživotinjskog porijekla u RH provodi
sanitarna inspekcija. Nadzor nad proizvodnjom hrane životinjskog porijekla provodi
veterinarska inspekcija. Kontinuiranim nadzorom provođenja inspekcijskih mjera
osigurava se ispravnost proizvedene hrane.
2. Certifikacija autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
U Republici Hrvatskoj i Istarskoj županiji razvijeni su neki od standarda kvalitete
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda: Izvorno Hrvatsko, Hrvatska kvaliteta, ISO
standardi, oznaka Eko proizvod. Proizvodi koji posjeduju navedene standarde bivaju
193
lakše prepoznati i traženiji na tržištu. Certifikacija i standardizacija domaćih
autohtonih proizvoda rezultirala bi povećanjem povjerenja kupaca u iste, te
povećanjem potražnje.
1.7.13. Potpore promociji tradicionalne gastro ponude, marketinškoj pripremi
proizvoda za tržište te označavanju izvornosti
1. Poticaji za razvoj istarskih konoba, agroturizama i seljačkih domaćinstava
Poticaji za razvoj istarskih konoba, agroturizama i seljačkih domaćinstava uvelike bi
doprinijeli gastro ponudi grada. Širi raspon proizvodnje prehrambenih artikala ima
višestruku dobit za grad Buje. Osim profita koji bi se ostvario samom prodajom
proizvoda takvi proizvodi posjeduju i vrijednost turističke promidžbe.
2. Razvoj prepoznatljive ambalaže proizvoda
Ambalaža proizvoda može biti dizajnirana na način da prikazuje neku od
znamenitosti koja se želi promovirati, te bi ista mogla biti sufinancirana od Turističke
zajednice. Prednost mogu imati proizvodi koji se odnose na izvoz.
3. Poticaji za proizvodnju autohtonih domaćih proizvoda
Osim maslinovog ulja i vina područje Bujštine može tržištu ponuditi brojne kvalitetne
autohtone proizvode poput prirodnih džemova, marmelada, sušenog voća, rakija,
tartufa, šparoga. Određenim subvencijama i poticajima od strane Grada moguće je
potaknuti lokalno stanovništvo na ulazak u proizvodnju navedenih proizvoda. Iste bi
potom trebalo adekvatno pakirati i označiti kako bi na tržištu postigli primjerenu
cijenu.
194
1.7.14. Unaprijeđenje skladištenja, obrade i prerade u poljoprivrednoj
proizvodnji
1. Ulaganje u skladištenje ratarskih kultura (ulaganja u izgradnju / adaptaciju /
opremanje sušara i skladišta za ratarske kulture)
Adekvatnim skladištenjem proizvoda doprinosi se povećanju kvalitete i kvantitete istih
kroz duži vremenski period. Temeljni čimbenici o kojima se tijekom skladištenja mora
voditi računa su vlaga i temperatura.
Adaptacijom i opremanjem postojećih sušara i skladišta za ratarske kulture, kao i
izgradnjom novih može se u velikoj mjeri unaprijediti proces skladištenja, obrade i
prerade u poljoprivrednoj proizvodnji. Za realizaciju navedenih projektnih aktivnosti
potrebno je izdvojiti određena proračunska sredstva.
2. Izgradnja i iznajmljivanje skladišta
U neiskorištnim prostorima Grada moguće je izgraditi i opremiti skladišta za ratarske
kulture. Ista skladišta po određenim bi se uvjetima iznajmljivala zainteresiranim
proizvođačima. Raspoložive prostore potrebno je opremiti kvalitetnim sušarama,
hladnjačama, ventilatorima kako bi se maksimalno očuvala kvaliteta i kvantiteta
uskladištenih proizvoda. Ulaganja se mogu financirati iz proračuna i dijelom
sredstava korisnika skladišta. Povrat sredstava osigurati će se iz najamnina u
budućem razdoblju.
Moguće je davanje u dugoročni najam istih prostora zainteresiranim korisnicima u
sadašnjem stanju. Korisnici bi samostalno financirali ulaganja u potrebnu opremu i
uređenje prostora a za uzvrat ne bi imali obvezu plaćanja najamnine.
1.7.15. Razvoj agroturizma, razvoj poduzetništva na selu, razvoj ruralnog
prostora
1. Razvoj poduzetništva u ruralnom prostoru
Poduzetništvo u djelatnosti poljoprivredne proizvodnje zadovoljavajuće je
organizirano u govedarstvu i peradarstvu gdje postoji organizirani otkup proizvoda
kroz kooperaciju, dok u ostalim djelatnostima nedostaje adekvatna organiziranost
195
proizvođača, a otkup proizvoda je neorganiziran i stihijski. Za organiziranje
proizvođača tj. osiguranje nosioca aktivnosti potrebne su sljedeće aktivnosti:
a) provesti inventuru vlasnika/ korisnika zemljišta pogodnih za proizvodnju hrane,
cvijeća, odnosno za sadnju nasada
b) provesti anketu kod vlasnika/ korisnika kojom bi se ustanovilo postojeće
(ne)korištenje poljoprivrednih površina, kao i voljnost za prodaju/ kupovinu
odnosno davanje/ uzimanje u zakup zemljišta s više modaliteta
c) organiziranje i vođenje zainteresiranih - upravljanje projektom
d) anketa i gruba snimka uvjeta za svakog zainteresiranog
e) edukacija o općim poduzetničkim i upravljačkim vještinama
Na predavanja pozvati zainteresirane potencijalne domaće uzgajivače/
proizvođače, kao i moguće poduzetnike izvan područja, srednjoškolce i
studente
f) stručna edukacija za pojedine djelatnosti
g) organiziranje studijskih putovanja
h) sufinancirati izrade individualnih investicijskih elaborata zainteresiranim
poduzetnicima iz područja grada kao i program edukacije i stručne pomoći u
proizvodnji
i) osnovati Zadrugu, pri čemu bi Grad osigurao prostor za početak rada zadruge
Zadruga bi se bavila marketingom, prodajom, financijama, otkupom i
proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda.
j) nadzor projekta potrebno je osigurati od strane vanjskog člana, specijalista za
projektno vođenje
2. Poticaji za razvoj agroturizma
Na području Buja djeluje veći broj agroturističkih objekata. Bogata kulinarska baština
ostavlja prostora za otvaranje novih objekata sa diverzificiranom ponudom. Moguće
je upotpuniti sadržaje na agroturističkim objektima.
Grad može raspisati natječaje za projekte upotpunjavanja turističke ponude odnosno
razvoj agroturizma, seoskih domaćinstava, konoba. Najuspješnijim projektima Grad
može dati jamstvo pri kreditiranju ili nagrade i priznanja u javnosti.
196
1.7.16. Poticaji za razvoj ribarstva
1. Uzgoj školjaka u Piranskom zaljevu
Piranski zaljev je prikladan za uzgoj školjaka. Potrebno je organizirati edukativne
aktivnosti za područje marikulture, te dodatno educirati potencijalne investitore s
obzirom da postoje znatne mogućnosti uzgoja školjkaša. Potencijalni zainteresirani
investitori mogu biti postojeći ribari s lokalnog područja.
Poticajima za izgradnju novih uzgajališta može se povećati proizvodnja i osigurati
opstanak društava koja se bave uzgojem školjaka. Pri tome treba povezati uzgoj i
preradu, te osigurati skladišne kapacitete. Poticaji mogu biti u vidu davanja povoljne
koncesije za korištenje pomorskog dobra na duži niz godina.
2. Poticanje suradnje između ribara na području grada Buja
Mali ribari ne posjeduju dovoljno infrastrukturnih kapaciteta za samostalnu preradu i
izvoz ribe. Ujedno ne posjeduju dovoljno financijskih sredstava da bi isto samostalno
osigurali.
Veličina ulova istih ne osigurava im plasman na inozemno tržište. Isti ne posjeduju
dovoljno vremena za osmišljavanje najpovoljnijeg plasmana za vlastiti ulov.
Zapošljavanje marketing stručnjaka za svakog pojedinog ribara je neisplativo.
Rješenje navedenih problema moguće je ostvariti daljnjim povezivanjem i
umrežavanjem ribara na području grada.
Na području grada Umaga nalazi se ribarska zadruga. Isto tako, postoji udruženje
ribara za područje Umaga i okolice. Sektor ribarstva unutar udruženja obrtnika
aktivan je u istom segmentu.
Ribari Buja mogu se pridružiti zadruzi na području Umaga ili osnovati vlastitu ukoliko
se to pokaže isplativim.
Planirane aktivnosti:
a) organiziranje sastanka svih predstavnika ribara na području Buja i vodstva
Grada
b) organiziranje sastanka svih ribara, njihovih predstavnika, stručnjaka koji mogu
pomoći u razvoju ribarstva i vodstva grada
c) analiza postojećih potreba ribara na području grada
197
d) izrada studije isplativosti osnivanja vlastite zadruge ili klastera
e) potencijalna realizacija aktivnosti osnivanja zadruge ili klastera
- pronalaženje adekvatnog kadra koji će voditi zadrugu
- pronalaženje adekvatnog prostora
- osiguranje potrebne infrastrukture
3. Rješavanje problema marikulture
Prostornim planom grada predviđeno je u kopnenom dijelu luke Kanegra osigurati
uvjete za gradnju prihvatne stanice uzgajališta za marikulturu.
1.7.17. Realizacija programa navodnjavanja
1. Ispitivanje mogućnosti korištenja podzemnih voda ili navodnjavanja iz izvora
Na nacionalnoj razini provodi se program navodnjavanja poljoprivrednih površina.
Istarska županija donijela je plan navodnjavanja na području županije.
Na razini Grada potrebno je realizirati sljedeće aktivnosti:
a) dobiti uvid u planirane aktivnosti iz županijskog plana navodnjavanja na
području grada Buja
b) osmisliti plan navodnjavanja za područje grada
c) maksimalno iskoristiti moguće financiranje pojedinih glavnih cjevovoda za
navodnjavanje od strane županije i ministarstava
d) realizirati planirane aktivnosti navodnjavanja
Ministarstvo u pravilu financira do 80% ukupnih troškova navodnjavanja.
Na mjestima koja su značajno udaljena od riječnih tokova potrebno je osigurati vodu
putem bušotina iz podzemnih izvora. Ukoliko postoji mogućnost voda se može
osigurati i iz manjih izvora na području grada.
2. Sklapanje ugovora s tvrtkom koja proizvodi i ugrađuje sustave za navodnjavanje
Gradska uprava može raspisati natječaj za ponudu manjih sustava za navodnjavanje
na lokalnom području.
198
Prethodno je potrebno analizirati potrebe za navodnjavanjem na području grada te
ispitati interes poljoprivrednika za nabavku istih sustava. U situaciji dovoljno visoke
potrebe i interesa za nabavkom sustava za navodnjavanje Grad može preuzeti
inicijativu u nabavci istih. Nabavka preko Grada za veći broj korisnika omogućila bi
nižu cijenu uređaja i povoljnije načine plaćanja.
1.7.18. Poticanje organizacije socijalno-kulturnih i gospodarskih programa sa
ciljem poboljšanja uvjeta života
1. Organiziranje dana izvornih zanata
Temeljni nositelj navedene aktivnosti je Grad u suradnji sa lokalnim stanovništvom.
Cilj manifestacije je prenošenje tradicionalnih znanja i zanata sa starije na mlađu
populaciju koja će naslijediti navedene vrijednosti. Ujedno, manifestacija može imati i
značajnu kulturnu i turističku vrijednost. Ista može poprimiti tradicionalni karakter.
Prikazivali bi se tradicionalni zanati poput izrade ručnih radova i suvenira. Isti
proizvodi mogu se prodavati i na taj način potaknuti stanovništvo na kontinuiranu
izradu.
2. Poticanje lokalnog stanovništva na organiziranje lokalnih kulturnih manifestacija
U gradu Buje i okolnim naseljima odvijaju se mnogobrojne kulturne manifestacije.
Kako bi se iste održale potrebno je kontinuirano osmišljavati nove sadržaje,
promovirati same manifestacije kako bi se odazvao što veći broj posjetitelja. Grad
može posredovati u dodjeli sponzorstva, povezivati organizatore manifestacija po
mjesnim odborima sa potencijalnim sponzorima. Bolja organizacija i kompleksni
sadržaj manifestacija privukao bi veći broj posjetitelja. Navedeni učinci rezultirali bi
motivacijom lokalnog stanovništva za većom angažiranošću pri organizaciji
navedenih aktivnosti.
3. Organiziranje sadržaja za djecu i mlade
199
U prostorima škole, u suradnji s ravnateljima i profesorima može se osmisliti dodatne
sadržaje za aktivnosti djece. Razne sportske aktivnosti, zborovi, gluma, literalne
zajednice. Postojeće aktivnosti potrebno je upotpuniti razvojem sličnih sadržaja po
mjesnim odborima. Natjecanja se mogu održavati u popodnevnim satima, u danima
vikenda i u ljetnim mjesecima kada se ne održava redovna nastava.
200
Poticanje razvoja
malog i srednjeg
poduzetništva i
stvaranje preduvijeta za
rast ulaganja u
gospodarstvo
Izgradnja,
opremanje i
promocija
poduzetničkih
zona
Poticanje
ulaganja stranih
investitora
Razvoj
proizvodnih
djelatnosti
Razvoj inovacija Unaprijeđenje i
promocija
turističke ponude
Razvoj
proizvodnje
hrane,
poljoprivrede i
seoskog prostora
Povećanje iskoristivosti
proizvodnih kapaciteta
Rast proizvodnje
Povećanje prihoda
proizvođača
Uređenje i razvoj
prostora
Povećanje životnog
standarda
Rast prihoda
lokalne zajednice
Stvaranje
potencijala za
nova ulaganja
201
2. Strateški cilj
Unaprijeđenje kvalitete života, obrazovnog sustava i razvoj civilnog društva
Prioriteti:
2.1. Poboljšanje i razvoj društvene, obrazovne, kulturne infrastrukture i sporta
2.2. Jačanje ljudskih potencijala i razvoj ljudskih resursa
2.3. Razvoj informacijskog društva
2.4. Razvoj civilnog društva
2.5. Povećanje stupnja zdravstvene i socijalne zaštite
2.6. Očuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja i razvoj multikulturalnost
202
2. Strateški ciljUnaprijeđenje kvalitete života, obrazovnog
sustava i razvoj civilnog društva
Prioritet 2.5.Povećanje stupnja
zdravstvene isocijalne zaštite
Prioritet 2.4.Razvoj civilnog
društva
Prioritet 2.3.Razvoj
informacijskogdruštva
Prioritet 2.2.Jačanje ljudskih
potencijala i razvoj ljudskih resursa
Prioritet 2.1.Poboljšanje i razvoj
društvene, obrazovne,kulturne infrastrukture
i sporta
Prioritet 2.6.Očuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja i razvoj
multikulturalnosti
Mjere:
2.1.1. Razvoj sustava cjeloživotnog učenja, obrazovanja i informiranja
2.1.2. Razvoj dodatnog obrazovanja (tečajevi, predavanja, seminari) za sveuzraste prema interesnim područjima
2.1.3. Organizacija međunarodne razmjene znanja
Mjere:
2.2.1. Visoka razina odgoja i obrazovanja za unapređenje predškolskog iosnovnoškolskog obrazovanja2.2.2. Razvoj visokog obrazovanja2.2.3. Razvoj ljudskih resursa u skladu s potrebama gospodarstva2.2.4. Poticanje edukacija i informiranja2.2.5. Poticanje mladih na edukaciju kroz razvoj sustava stipendiranja2.2.6. Prekvalifikacija kadrova2.2.7. Mladi i razvoj programa djelovanja za mlade
Mjere:
2.3.1.InformatizacijaGrada
2.3.2.Informatizacijajavnih ustanova
Mjere:
2.4.1. Poticanjeosnivanja udruga(osobe sazajedničkiminteresima, obrazovanjem, udruga mladih i sl.)
2.4.2. Poticanjeumrežavanjadomaćeg civilnogdruštva sainozemnim
2.4.3. Omogućiti korištenje gradskihprostorija koje se ne koriste
Mjere:
2.5.1.Unapređenje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenoj djelatnosti
2.5.2.Unaprijeđenjeuvjeta i kvaliteterada na područjusocijalne skrbi
2.5.3.Prevencija, rano otkrivanje iliječenje bolesti koje su prepoznate kao županijski prioriteti
Mjere:
2.6.1. Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i prepoznatljiv lokalni identitet
2.6.2. Očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine
2.6.3. Obrazovanjeza njegovanjelokalnog i istarskogidentiteta i njihoveprepoznatljivosti
2.6.4. Unapređenje rada institucija, udruga i lokalne samouprave
203
Društvena odnosno obrazovna ili kulturna infrastruktura, kao skupina središnjih
uslužnih funkcija, usko je povezana s razvitkom i razmještajem svojih korisnika, a
njenim razvojem postiže se viši i bolji standard i kvaliteta života. Ulaganje u škole,
socijalne ustanove, knjižnice, muzeje i ostale institucije rezultira većim stupnjem
aktivnosti stanovništva i ubrzanim razvojem lokalnog društva. Ulaganja u kulturnu
infrastrukturu značajno doprinose povećanju blagostanja lokalne zajednice.
Nedavno je Institut za razvoj obrazovanja Hrvatske objavio dokument «Policy
preporuke za povećanje jednakog pristupa visokom obrazovanju u Hrvatskoj»,
nastao suradnjom 75 stručnjaka s područja školstva.
Cilj dokumenta je definirati konkretne mjere koje bi trebale poduzeti nadležne
institucije u Hrvatskoj za rješavanje nejednakosti pristupa visokom obrazovanju.
Dokument identificira brojne probleme društvenih skupina u pristupu visokom
obrazovanju, ali predlaže i mjere za rješenje problema. Mjere se uglavnom temelje
na međunarodnoj praksi. Neke od njih odnose se na pružanje potpora osobama s
financijskim poteškoćama ili drugim etničkim pripadnostima (Romima) kako bi se
spriječili neuspjesi u njihovom školovanju. Iste bi se uvodile već pri osnovnoškolskom
obrazovanju.
Dokument spominje i mjeru u kojoj državna matura nije jedini kriterij za upis na
visoka učilišta kako bi omogućili studiranje i učenicima iz strukovnih škola. Navodi se
da bi bilo potrebno osigurati financijsku potporu za 18% kućanstava u Hrvatskoj za
koje su troškovi visokog obrazovanja previsoki u odnosu na njihova primanja.
Potrebno je i otkloniti sve arhitektonske barijere kako bi se omogućilo normalno
studiranje osobama s invaliditetom.
Dio odgovornosti za rješavanje navedenih problema snose i sama visoka učilišta koja
moraju preuzeti aktivniju ulogu i veću odgovornost, budući da visoka učilišta
samostalno određuju upisne politike, visinu školarina, itd. U procesu rješavanja ovih
problema, važno je da nadležne institucije (država i visoka učilišta) surađuju i da se
konzultiraju sa svim dionicima u obrazovanju, uključujući i organizacije civilnog
društva.
Samo postojanje ustanove za visokoškolsko obrazovanje od velike je važnosti za
stanovnike koji nisu u mogućnosti nastaviti obrazovanje u drugom središtu.
204
Razvoj visokoškolskog obrazovanja u gradu Buje, kao u svakom drugom gradu koji
želi kontinuirano osuvremenjavanje važan je čimbenik razvoja. Visoko školstvo ovdje
je našlo put u grani ekonomije. Obzirom na najjače «adute» grada, a to su
proizvodnja vina i maslinovog ulja, isti bi se mogao specijalizirati za osnivanje
edukativnih i istraživačkih centara upravo u ove svrhe.
Koncept cjeloživotnog učenja temelji se na je kontinuiranom učenju u svim životnim
razdobljima, od rane mladosti do starosti.
Učenje je u tom smislu kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost
pojedinca za učenje u određenom životnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama
i iskustvima učenja stečenim u mlađoj životnoj dobi.
Uz koncept cjeloživotnog učenja najčešće se vezuju ciljevi ekonomske prirode, kao
što su postizanje veće konkurentnosti i trajne mogućnosti zapošljavanja ali i jednako
važni ciljevi koji pridonose aktivnijoj ulozi pojedinca u društvu - ciljevi poticanja
društvene uključenosti, razvoj aktivnog građanstva te razvijanje individualnih
potencijala pojedinaca.
Pojam cjeloživotno učenje često se zamjenjuje izrazom cjeloživotno obrazovanje, no
ta dva pojma nisu istoznačna. Obrazovanje obuhvaća samo organizirano učenje, a
učenje je širi koncept koji uključuje i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje
znanja te se može provoditi cijeli život.
Omogućavanje stjecanja znanja i obrazovanja stanovnicima u svakoj životnoj dobi u
početku može značiti organizaciju seminara, tećajeva prema njihovim željama i
potrebama. Kasnije se isto može razviti u kompleksniji programski oblik. Isto
podrazumjeva mogućnost prekvalifikacije djelatnika i postizanje pune zaposlenosti.
Označava i adekvatno korištenje slobodnog vremena.
Podaci pokazuju kako je u programu cjeloživotnog učenja svega 2,3% građana
Hrvatske u dobi od 25. do 64. godine života. Istovremeno je europski prosjek 9%, s
tim da je razvijanjem niza programa cjeloživotnog obrazovanja EU pred sebe
postavila cilj da do 2010. godine u obrazovnim programima sudjeluje 12,5% građana.
Usavršavati bi se trebali svi uzrasti i oba spola. Trebalo bi organizirati radionice,
seminare, tečajeve, predavanja i ostale vidove educiranja za sve interesne skupine.
205
Reprezentativnim odabirom uzorka ljudi u gradu Buje, provesti adekvatnu anketu o
interesima pojedinih skupina. Prema dobivenim podacima, rezultatima ankete
potrebno je organizirati određene edukacije. Pojedini oblici koji su najzanimljiviji i
najposjećeniji mogu se razvijati organizacijom novih modula i novih aktivnosti.
Buje je grad poznat po proizvodnji vina i maslinovog ulja te bi se u tom smislu mogli
razviti seminari, tečajevi i radionice. Iste bi mogle biti organizirane za nove sudionike
u proizvodnji vina ili maslinovog ulja, za usavršavanje sadašnjih maslinara i vinara ali
i za polaznike iz drugih krajeva Hrvatske ili Europe. Edukacije bi mogli voditi domaći
predavači uz mogućnost organiziranja gostovanja predavača iz inozemstva.
Obzirom da područje grada ima pretpostavke za visoki razvoj turizma, edukacije
unutar iste djelatnosti te prekvalifikacije djelatnika u turističke struke bili bi od visoke
dobrobiti. Konkretno se misli na prekvalifikacije za obavljanje djelatnosti turističke
agencije, recepcije, posluživanja, marketinga, informiranja i mnogih drugih turističkih
zanimanja.
Važno je uskladiti obrazovanje s gospodarstvom te razviti sustav obrazovanja i
usavršavanja određenog/ih područja.
Program za cjeloživotno obrazovanje EU nudi razne mogućnosti usavršavanja i
međunarodne suradnje svih sudionika u obrazovanju. Svojim potprogramima
obuhvaća cijelu vertikalu obrazovanja: potprogram Comenius (za škole), Erasmus
(za visoka učilišta), Grundtvig (za obrazovanje odraslih) i Leonardo da Vinci (za
strukovno obrazovanje).
Od početka 2009. godine Hrvatska je uključena u navedene programe. Kroz iste
postoji mogućnost za dodatna usavršavanja i edukacije u inozemstvu. Usavršavanje
u inozemstvu kroz navedene programe lakše je u odnosu na samostalno traženje
zaposlenja za stjecanje europskog iskustva. Svaka osoba koja se usavršava u
inozemstvu stečeno iskustvo primjenjuje u domicilnoj tvrtki ili instituciji.
Isto tako na područje grada mogu doći stručnjaci iz stranih zemalja koji mogu
sudjelovati u projektima i aktivnostima organiziranim od strane lokalnih ovdašnjih
tvrtki, institucija ili ustanova. Na isti način mogu se implementirati novi tehnološki
procesi, proizvodni procesi, pogoni i slično.
206
U posljednje vrijeme postoji sve veća suradnja sveučilišta i studentskih organizacija
sa sveučilištima na europskom nivou. Svako sveučilište pobrinulo se za određenu
vrstu suradnje sa sličnim sveučilištem u inozemstvu. Razvoj razmjene znanja i
praćenja pojedinih rezultata, zajedničko zaključivanje i procesuiranje podataka
doprinose široj slici shvaćanja i razvoju.
Odgoj i obrazovanje preduvjet su zdravog društva i zajednice. Zdravo društvo u
ovom smislu znači aktivno, ambiciozno, društvo pozitivnih uvjerenja, suvremenih
shvaćanja, otvoreno za nova znanja i tehnologije. Formalno obrazovanje označava
obvezno obrazovanje koje je organizirano od strane javnih struktura. Kroz obrazovni
sustav se razvijaju i osjećaji za vlastitu kulturu, poštovanje principa i solidarnost.
U Hrvatskoj postoji Agencija za odgoj i obrazovanje koja utvrđuje stručnu platformu
za razvoj nacionalnog sustava nadzora i vrednovanja kvalitete pojedinca i institucija u
odgoju i obrazovanju. Istoj je zadatak harmonizirati postojeći sustav hrvatskog
školstva uvođenjem europskih mjernih instrumenata i indikatora primjenjivih na
hrvatski obrazovni sustav.
Sudionici obrazovnog sustava su:
a) državne institucije,
b) nacionalne agencije iz područja obrazovanja,
c) djelatnici u sustavu obrazovanja,
d) predstavnici regionalne, lokalne uprave i samouprave,
e) ravnatelji škola i odabrani županijski voditelji stručnih vijeća odgajatelja,
nastavnika i stručnih suradnika.
Razina obrazovanja u smislu broja obrazovanih osoba i stupnja obrazovanja osoba
važna je odrednica razvoja grada. Veći broj stanovnika s adekvatnim stupnjem
obrazovanja omogućava veći radni doprinos zajednici.
Strategija razvoja obrazovanja, srednjoskolskog usmjerenja, stipendiranja učenika za
visoko školstvo trebala bi biti u skladu s razvojem gospodarstva. Važna je i dinamika
realizacije istog procesa.
Školovanje kadrova trebalo bi prethoditi većim ulaganjima ili planiranom razvoju
određenih gospodarskih grana.
207
Osim formalnog sustava obrazovanja potrebno je postepeno poticati i obogaćivati
sustav drugih oblika obrazovanja. Približavati neformalne edukacje određenim ciljnim
skupinama građana. Sustav stipendiranja adekvatno prilagoditi gospodarskom
razvoju, trenutnim i predviđenim budućim potrebama grada te broju potrebnih
djelatnika u određenom području. Omogućavanjem prekvalifikacije djelatnika lakše
se premošćuju promjene potreba za kadrovima određenih gospodarskih grana.
Stanovnici - radnici imali bi mogućnost promjene životnog zanimanja.
208
Prioritet 2.1.
Poboljšanje i razvoj društvene, obrazovne, kulturne infrastrukture i sporta
Mjere
2.1.1. Razvoj sustava cjeloživotnog učenja, obrazovanja i informiranja
2.1.2. Razvoj dodatnog obrazovanja (tečajevi, predavanja, seminari) za
sve uzraste prema interesnim područjima
2.1.3. Organizacija međunarodne razmjene znanja
2.1.4. Poticanje i promicanje sporta
209
2.1.1. Razvoj sustava cjeloživotnog učenja, obrazovanja i informiranja
1. Istraživanje i analiza potreba i interesa građana o interesima za edukativne
programe.
Istraživanje može biti obavljeno prema dobnim skupinama i obrazovnim strukturama.
Može se obaviti u suradnji sa školama (osnovnim i srednjim), u suradnji s gradskom
bibliotekom, s gospodarskim subjektima, s udrugama umirovljenika, s udrugama
invalida, s udrugama nacionalnih manjina. Nakon izraženih želja i ustanovljenja
stvarne potrebe lakše će se i na pravi način organizirati edukacija.
2. Organizacija učenja u formalnom, neformalnom i informalnom obliku
Konstantna organizacija tečajeva, seminara i predavanja prema interesima građana
doprinosi njihovoj aktivnosti. Na ovaj se način uključuju u rad lokalne zajednice i
sudjeluju u njenom jačanju.
Rezultat će biti postupno stvorena navika učenja koja se proteže kroz cijeli život,
veća konkurentnost intelektualnog kapitala i trajna mogućnost zapošljavanja.
3. Konstantna promocija i podržavanje edukacija, davanje priznanja osobama koje
aktivno sudjeluju na edukacijama
Organizacijom promocija, dodjelom priznanja, intervjuiranjem, organizacijom okruglih
stolova, razmjenom mišljenja razviti će se osjećaj uključenosti i važnosti kod
građana. Isto će doprinijeti većoj aktivnosti u realizaciji postavljenih ciljeva lokalne
zajednice.
2.1.2. Razvoj dodatnog obrazovanja (tečajevi, predavanja, seminari) za sve
uzraste prema interesnim područjima
1. Razvoj kontinuiranih edukacija i seminara koji se održavaju godišnje ili više puta u
godini
210
Buje je grad poznat po proizvodnji vina i maslinovog ulja te bi se u tom smislu mogli
razviti seminari, tečajevi i radionice. Isti bi mogli biti organizirani za nove sudionike u
proizvodnji vina ili maslinovog ulja, za usavršavanje sadašnjih maslinara i vinara ali i
za polaznike iz drugih krajeva Hrvatske ili Europe. Edukacije bi mogli voditi domaći
predavači uz mogućnost organiziranja gostovanja predavača iz inozemstva.
Edukacije se mogu organizirati na razne teme kao sto su sport, multilingualnost,
kultura, partnerstvo – povezivanje gradova, edukacije o mladima i za mlade,
edukacije o novim tehnologijama, o energetskoj efikasnosti, poljoprivredi i slično.
Rezultat ovih aktivnosti bio bi povećan broj educiranih osoba na području grada Buja
na raznim područjima. Ukoliko bi se edukacije pokazale zanimljivim i ukoliko bi se
redovito održavale na istim bi mogli prisustvovati i posjetitelji ili ljudi s drugih
područja. Stvorile bi se okolnosti i mogućnosti dodatne edukacije koja bi s vremenom
postala uvriježena u stanovništvu.
2.1.3. Organizacija međunarodne razmjene znanja
1. Projekti međunarodne razmjene studenata i mladih
Isto je moguće ostvariti putem programa: Eurodysse, Comenius, Erasmus,
Grundtvig, Leonardo da Vinci. Isti su programi namjenjeni školstvu ili
visokoobrazovnim ustanovama, ali i stručnom usavršavanju mladih u inozemstvu.
Potrebno je istražiti sve mogućnosti navedenih programa i primijeniti ih na lokalne
institucije. Lokalne institucije prilagoditi potrebama programa kako bi mogle
sudjelovati u navedenim programima i njihovim zahtjevima.
2. Europski projekti
Europska Unija na svim područjima ostvaruje razvojne projekte. Iste je potrebno
proučiti i uvidjeti područja na kojima bi se grad mogao priključiti. Istražiti uvjete i
mogućnosti pristupanja projektima, na koji način postati partner projekata.
Rezultat uključivanja u europske razvojne projekte je primjena stečenog znanja na
lokalnom području. Stečeno iskustvo u europskim institucijama i tvrtkama prenosi se
na lokalno tržište. Stečeno znanje i princip rada može se prenijeti na domaće tvrtke.
211
Ovaj je proces vrlo važan i za integriranje lokalnog stanovništva s europskim te zbog
većeg stupnja međuregionalne suradnje.
3. Organizacija podružnice međunarodnog volonterskog centra
Potrebno je analizirati postojeće volonterske centare i način njihovog funkcioniranja.
Odrediti najpogodniji model primjene istog na području Buja.
Volontiranjem se razmjenjuje znanje i iskustvo te se stječe navika društvene
aktivnosti uz povećanje osjećaja društvene vrijednosti.
2.1.4. Poticanje i promicanje sporta
1. Studija valorizacije sportske zone Buje
a) Analiza prostornog okruženja i mogućnosti razvoja sportskih terena grada
Buja
Unutar iste projektne aktivnosti potrebno je uzeti u obzir sva tradicionalna obilježja
lokalnog područja obzirom na sportske aktivnosti. Analiza obuhvaća prostorno,
društveno i ekonomsko okruženje. Mogućnosti razvoja sportskog turizma.
Potrebno je uzeti u obzir smjernice iz prostornog plana grada. Atraktivnost područja i
moguće negativne utjecaje na okolinu. Uputno je izraditi studiju utjecaja na okoliš
prilikom gradnje pojedinih sportskih terena.
b) Analiza polazne osnove
Potrebno je analizirati postojeće sportske objekte na području grada i njihovo stanje
obzirom na namjenu. S druge strane potrebno je izvršiti i analizu potreba za
sportskim sadržajima na području grada.
c) Ciljevi
Utvrditi jasne ciljeve obzirom na održavanje i razvoj sportskih terena na području
grada. Ciljevi bi trebali biti određeni obzirom na vrstu i veličinu sportskih terena, broj i
212
veličinu te opremljenost sportskih objekata. Potrebno je osmisliti eventualne dodatne
sportske aktivnosti koje bi se odvijale na novim terenima. Osmisliti sportske aktivnosti
koje mogu biti atrakcija za turiste. Isplanirati načine ostvarenja prihoda od pojedinih
sportskih aktivnosti kojima bi se osigurala sredstva za održavanje objekata.
d) Realizacija postavljenih ciljeva
Program realizacije ciljeva trebao bi sadržavati sljedeće aktivnosti:
- izrada dinamike održavanja pojedinih sportskih terena i objekata za
petogodišnje razdoblje
- izrada dinamike građenja novih sportskih terena i objekata
- sakupljanje potrebne dokumentacije za postojeće i planirane objekte
- planiranje sredstava u proračunu i rad na eventualnom pribavljanju vanjskih
izvora financiranja
2. Uknjižiti sportske terene na Grad
Riješiti imovinsko pravne odnose sportskih terena. Otkupiti državno ili društveno
vlasništvo i uknjižiti ga na Grad. Gradske terene sanirati, obnoviti i održavati.
3. Kapitalna ulaganja u poboljšanje kvalitete sportskih objekata (investicijsko
održavanje)
Potrebno je Isplanirati godišnje odvajanje proračunskih sredstava za izgradnju,
sanaciju i održavanje sportskih objekata.
213
Prioritet 2.2.
Jačanje ljudskih potencijala i razvoj ljudskih resursa
Mjere
2.2.1. Visoka razina odgoja i obrazovanja za unapređenje predškolskog i
osnovnoškolskog obrazovanja
2.2.2. Razvoj visokog obrazovanja
2.2.3. Razvoj ljudskih resursa u skladu s potrebama gospodarstva
2.2.4. Poticanje edukacija i informiranja
2.2.5. Poticanje mladih na edukaciju kroz razvoj sustava stipendiranja
2.2.6. Prekvalifikacija kadrova
2.2.7. Mladi i razvoj programa djelovanja za mlade
214
Ulaganje u ljudski kapital označava sposobnost i zrelost područja. Osposobljeni,
educirani ljudi osnova su i pokretači novih aktivnosti unutar različitih sektora
djelovanja. S kvalitetnim kadrom područje je spremno reagirati na nove i sve
složenije zahtjeve tržišta i ostalih djelokruga aktivnosti. Ulog u ljudski kapital, ulog je
u vlastite snage.
Informatizacija, internet i računalna oprema odavno vladaju poslovnim svijetom.
Usmjerenjem na komunikaciju internetom osigurava se brža dostupnost svih novosti
što omogućava bržu reakciju na određenu mogućnost. Uvođenje i obnavljanje
informatičke opreme te edukacija djelatnika dovesti će do poboljšanja i ubrzanja
mnogih aktivnosti.
2.2.1. Visoka razina odgoja i obrazovanja za unapređenje predškolskog i
osnovnoškolskog obrazovanja
1. Dodatno opremanje postojećih vrtića prema novim standardima Ministarstva
znanosti obrazovanja i športa
a) Obnoviti i proširiti postojeće prostore, prema novim standardima
b) Nabava novih, modernih didaktičkih igračaka
c) Organizacija novih vrtića
Novi standardi doprinose razvoju vrtića, ali i omogućavaju djeci brže, lakše i
zanimljivije svladavanje pojedinih područja. Disperzija broja djece olakšava i
poboljšava rad i brigu za njih.
2. Izgradnja dječjih igrališta
U gradu, na više lokacija urediti prostore za djecu i njihovo druženje. Osigurati
prostore koji su sigurni obzirom na prometnice, lako dostupni obzirom na udaljenost.
3. Opremanje osnovnih škola i osnivanje novih
Organizacija novih osnovnih škola omogućava lakšu dostupnost djeci koja ne žive u
blizini škole. Dodatna obnova i opremanje postojećih škola doprinosi lakšem
215
obrazovanju i radu. Povećanje opremljenosti i konkurentnosti obrazovnih ustanova
doprinosi povećanju želje za obrazovanjem na lokalnom području.
4. Zapošljavanje većeg broja odgajatelja i odgajateljica
Većim brojem odgajatelja i odgajateljica te nastavnika omogućava se lakši prijenos
znanja i lakše praćenje razumijevanja gradiva kod učenika. Manje djece po jednoj
odgajateljici označava veću pažnju, koncentraciju i veći stupanj mogućnosti
prenošenja znanja.
5. Konstantno obrazovanje nastavnog osoblja
Obrazovanje osoblja, usavršavanje, omogućavanje dodatnih alata nastavnicima
omogućiti će istima nova znanja te im održavati motivaciju. Dodatno obrazovanje
nastavnika neophodno je i donosi dobrobit kao i obrazovanje djelatnika u
gospodarskim subjektima.
Obrazovanje se odvija organizacijom seminara, radionica, predavanja, simpozija u
suradnji s ministarstvom ili sa nekom drugom ovlaštenom institucijom. Edukacije
mogu biti specijalizirane za područja stručnjaka ali mogu biti usmjerene i na
pedagoške mjere.
Mogu se prezentirati dobre prakse (benchmarking) iz inozemstva, Europske Unije.
Uz dosadašnje iskustvo i mogućnosti mogu se stvoriti novi, prilagođeni programi i
metode prijenosa znanja.
6. Pronalaženje namjene stare škole u centru grada
Prostor stare škole može se preurediti u prostor za pojedine nevladine udruge,
gospodarske institucije za poticanje razvoja, udruge mladih. Gospodarske institucije
mogu činiti Centar za poduzetništvo, Ured za strane investitore, lokalni EU info point.
Udruge usmjerene na mlade mogu biti Centar za savjetovanje mladih, Klub mladih i
druge udruge.
216
7. Suradnja svih institucija vezanih za djecu i mlade
Pod suradnjom se podrazumijeva povezivanje škola, vrtića, Pučkog otvorenog
učilišta, mjesnih odbora, udruge «Naša djeca», Kluba «Mladi grad«», Foto kluba
«Mrak», Gradske uprave i ostalih važnih institucija.
Stvaranje zajedničkih aktivnosti podrazumijeva informiranje i prijenos informacija o:
a) mogućnostima, problemima i nedostacima u radu,
b) ustupanju prostora,
c) o programima koje pojedine udruge provode,
d) mogućim zajedničkim manifestacijama.
2.2.2. Razvoj visokog obrazovanja
1. Analiza područja na kojem se želi bazirati visokoškolsko obrazovanje u gradu Buje
Unutar iste projektne aktivnosti potrebno je realizirati sljedeće:
a) anketiranje srednjoškolaca i ispitivanje interesa
b) anketiranje gospodarstvenika o njihovim potrebama i željama, o konkretnim
potrebama za kadrovima
c) uviđanje prirode razvoja situacije područja, onog što se realizira «samo od
sebe» (primjerice vinarstvo i maslinarstvo)
d) sagledavanje razvojnih gospodarskih grana te usklađivanje istih potreba sa
visokoškolskim institucijama
Rezultat analize su dobivene konkretne edukativne grane za kojima postoji interes sa
strane gospodarstvenika i mladih. Usmjeravanjem na djelatnost za kojom postoji
najveća potražnja stvoriti će se preduvijeti za osnivanje odjela postojeće ili u
potpunosti nove visokoškolske institucije.
Pri osnivanju nove institucije potrebno je uspostaviti kontakt s Ministarstvom
znanosti, obrazovanja i športa koje je nadležno za davanje dozvola i verifikacija za
znanost.
217
2. Analiziranje svih europskih programa vezanih za organizaciju školstva i modela
financiranja
Republika Hrvatska ušla je u Europski program Tempus 2000. godine. Tempus je
namijenjen razvoju sustava visokog obrazovanja u zemljama jugoistočne Europe
(Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora) putem
unapređivanja regionalne međusveučilišne suradnje i suradnje sa zemljama
članicama Europske Unije.
Unutar iste aktivnosti potrebno je istražiti dosadašnja iskustva iz programa suradnje
hrvatskih i europskih institucija na području visokog školstva (Tempus model).
Rezultat istraživanja trebao bi biti pronalaženje mogućnosti suradnje s pojedinim
europskim sveučilištima kroz organiziranje pojedinih modula predavanja ili
podružnica istih u gradu Buje. Pri izboru sveučilišta i programa grad bi trebao dati
prednost onim područjima koja su označena kao prioriteti razvoja.
3. Iskorištavanje karakteristika bolonjske deklaracije
Prema Bolonjskoj deklaraciji rasteretiti će se masovna predavanja koja su
dosadašnja praksa visokog školstva u Hrvatskoj.
Grad Buje može iskoristiti isti trend organizacijom smjerova pojedinih fakulteta na
lokalnom području. Organizacijom prostora za predavanja prema europskim
standardima steći će se preduvjeti za pomoć sveučilištima u disperziji predavanja.
Rezultat bi bio zadovoljenje potrebe stvaranja šireg društvenog okvira koji će
podupirati razvoj temeljen na znanju i poštivanju demokratskih načela u obrazovanju.
2.2.3. Razvoj ljudskih resursa u skladu s potrebama gospodarstva
1. Analiza gospodarskih subjekata prema strateškim ciljevima
Sagledati trenutnu situaciju postojećih kadrova i gospodarskih subjekata. Utvrđivanje
smjera kretanja razvoja gospodarstva sljedećih godina te sagledavanje svih kadrova i
potencijalnih kadrova, studenata koji su trenutno u fazi obrazovanja.
218
2. Organizirati dodatne edukacije i usavršavanja
Organizirati dodatne edukacije za osobe koje su zaposlene u gradskim institucijama.
Dodatne edukacije mogu se organizirati za stručne teme, područje informatike,
EU-programe, team buildinge, određene novosti u pojedinim zakonima.
3. Potaknuti gospodarstvenike na edukaciju i usavršavanje djelatnika
Uspjeh današnjeg poslovanja ovisi veliki dijelom o stručnosti kadrova koji su
zaposleni u poslovnom subjektu. Educiranjem, usavršavanjem i održavanjem
upoznatosti kadrova sa suvremenim trendovima doprinosi se razvoju poslovanja
tvrtke.
4. E – obrazovanje
Jedan od trenutno sve popularnijih načina obrazovanja djelatnika je e-obrazovanje ili
e-learning, odnosno usavršavanje i obrazovanje putem interneta.
Potrebno je istražiti sve oblike e-obrazovanja u Hrvatskoj te u zemljama čije je
govorno područje poznato i sve uvijete koje isti nude. Odabrati najadekvatniji i
započeti s obrazovanjem djelatnika grada.
2.2.4. Poticanje edukacija i informiranja
1. Poticanje studenata da izrade diplomske radove na teme važne za Grad i
omogućavanje da iste projekte praktično i realiziraju.
Moguće teme – projekti:
a) odvajanje i zbrinjavanje otpada,
b) uvođenje ekološke rasvjete u grad,
c) uređenje pojedinih dijelova grada (primjerice turistička zona, izgled centra,
obilježja uz prometnice i slično),
d) osnaživanje, poticanje i jačanje istarske i lokalne kulture, stila i obilježja.
219
2. Osnivanje lokalnog edukativnog lista
Mjesečne ekološke novine koje bi imale informativno edukativni karakter. Bile bi lako
dostupne i besplatne. Financiranje novina moguće je ostvariti kroz jedan od EU
fondova (u dužem razdoblju).
Kroz novine se mogu promovirati pojedine ekološke aktivnosti određenih udruga i
institucija na području grada. Na isti način potakle bi se ekološke aktivnosti klubova
mladih i umirovljenika, Pučkog otvorenog učilišta, Gradske knjižnice, Muzeja,
Turističke zajednice, osnovnih i srednjih škola i Grada Buje.
3. Poticanje suradnje knjižnice, škola i visokoobrazovnih ustanova s gospodarskim
subjektima
Isto je moguće ostvariti kroz sljedeće aktivnosti:
a) Organiziranje skupova, okruglih stolova i susreta mladih s gospodarstvenicima
i medijima. Potrebno je osmisliti aktualne, zanimljive i korisne teme.
b) Organiziranje sportskih natjecanja u kojima sudjeluju gradske institucije,
gospodarstvenici, mediji, mladi i umirovljenici.
c) Organiziranje različitih dijelom tradicionalnih aktivnosti:
- izložba starina koje pojedinci posjeduju – skupljaju
- eko akcija čišćenja šuma i grada
- izbor najljepše masline u gradu
- natjecaj u najbržem podvezivanju vinove loze
220
2.2.5. Poticanje mladih na edukaciju kroz razvoj sustava stipendiranja
1. Razviti sustav stipendiranja prema trenutnim i očekivanim potrebama na lokalnom
tržištu
Analizirati postojeću situaciju na području grada obzirom na potražnju za radnim
mjestima. Uspostaviti suradnju s područnim uredom Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje i drugim agencijama za zapošljavanje na lokalnom području.
Provesti anketiranje lokalnih poduzetnika o potrebama za radnim mjestima trenutno i
u idućem petogodišnjem razdoblju.
Izraditi listu djelatnosti i vrste obrazovanja obzirom na veličinu i «ozbiljnost» potražnje
na lokalnom tržištu. Analizirati trenutnu i očekivanu ponudu te izraditi «listu jaza»
između ponude i potražnje za pojedinim radnim mjestima.
Izraditi listu potrebnih kadrova obzirom na jaz između trenutne i očekivane ponude i
potražnje na lokalnom tržištu.
Osmisliti sustav stipendiranja zanimanja za kojima postoji višak potražnje. Listu
potrebnih kadrova prilagođavati svake tri godine.
Sustav stipendiranja promovirati u osnovnim i srednjim školama na lokalnom
području.
2. Izraditi poseban sustav stipendiranja mladih kojim se mladi obvezuju zaposliti na
određenim projektima
Analizirati postojeće i planirane projekte od strane Grada te drugih institucija.
Predvidjeti potrebu za veličinom i vrstom pojedinih radnih mjesta.
Izraditi posebnu listu potreba za određenim zanimanjima. Odrediti buduće radno
mjesto potencijalnim kandidatima. Izraditi natječaje za stipendiranje istih mjesta.
Obzirom na važnost pojedinih radnih mjesta uputno je izraditi tri stipendije za
školovanje u inozemstvu. Iste stipendije u značajno većem iznosu dobili bi
najkvalitetniji mladi kadrovi na području grada. Isti bi imali obvezu zapošljavanja na
ciljanim projektima.
221
2.2.6. Prekvalifikacija kadrova
1. Organizacija sustava obrazovanja za odrasle
Planirani i organizirani program promjene zanimanja određenih kadrova, formalno
obrazovanje za odrasle. Unutar istog moguće je realizirati:
a) organizacija četvrtog stupnja školovanja
b) organizacija završavanja pojedinih novih zanimanja
c) organizacija tečajeva kojima djelatnici stječu nove vještine (informatika i jezici)
Mogućnost prekvalifikacije i promjene zanimanja omogućiti će veću zaposlenost
kadrova prema potrebama na tržištu rada. Promjena zanimanja i dokvalifikacija
doprinosi osobnom rastu i razvoju djelatnika.
2.2.7. Mladi i razvoj programa djelovanja za mlade
1. Analiza stvarnih potreba mladih
Do korisnih zaključaka o potrebama iste ciljne skupine može se doći kroz:
a) Anonimne ankete
b) Sandučiće za komunikaciju koji su konstantno dostupni
c) Razgovore s mladima
d) Okrugle stolove s mladima
e) Razgovore s roditeljima
Analiza potreba mladih je bitna zbog utvrđivanja stvarnih potreba i problema kod iste
skupine. Procjena potreba polazna je osnova za realiziranje potrebnih i adekvatnih
aktivnosti koje će stvarno biti korisne i smanjivati probleme mladih.
2. Nalaženje prostora za Klub mladih i Centar za mlade
Prostori za okupljanje mladih zamišljeni su kao mjesto održavanja raznih aktivnosti
za mlade:
- likovne i scenske aktivnosti
222
- glazbene večeri
- susreti
- radionice
- instrukcije i pripreme za državne i prijemne ispite
- organiziranje koncerata
- organiziranje predavanja
- organiziranje izložbi
- organiziranje izleta
- performanse
- predstave
- projekcije filmova
- literarne večeri
- sportski turniri
- ekološke akcije
- proslava jubileja
- kreativne radionice
- humanitarne akcije
- klupski sadržaji
- zabavni sadržaji
- Internet radionice.
Programi klubova za mlade trebali bi pružiti mladima kvalitetne informacije o
specifičnim pitanjima od njihova interesa, tj. o mogućnostima koje pruža lokalna
zajednica (školovanje, visoko obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvene ustanove,
neformalno obrazovanje, dostupni programi za slobodno vrijeme).
Prostorom Kluba mladih upravljala bi Udruga mladih.
3. Uređivanje prostora Kluba mladih
Prostor je moguće urediti kroz inicijative mladih, korisnika prostora:
a) volontersko uređivanje prostora od samih mladih
b) traženje sponzora s područja grada koji bi im ustupili potreban material ili
usluge (boja za ličenje, popravci, lampe i slično)
c) traženje donacije za računala, projektor, kopirni uređaj, faks uređaj, telefon, flip
chart, namještaj i drugi potreban materijal za adekvatno djelovanje Kluba
223
4. Programi i projekti udruga mladih
Isti programi trebali bi se razraditi unutar Grada kroz sljedeće sadržaje:
a) obrazovanje i informatizacija mladih
b) zapošljavanje i poduzetništvo mladih
c) socijalna politika prema mladima
d) zdravstvena zaštita i reproduktivno zdravlje mladih
e) aktivno sudjelovanje mladih u društvu
f) izgradnja civilnog društva i volonterski rad
g) kultura mladih i slobodno vrijeme
h) mobilnost, informiranje i savjetovanje mladih
5. Savjet mladih Grada Buja
Mladi prema dobnoj strukturi podrazumijevaju osobe od 15 do 29 godina. Savjet za
mlade sastavljen je od mladih iz navedene dobne skupine s prebivalištem na
području grada Buja.
Savjet bi trebao činiti predstavnik srednjih škola, predstavnik studenata koji studiraju
u Bujama, predstavnik studenata koji studiraju u drugim mjestima (Pula, Rijeka,
Zagreb, Trst, Padova, Bologna, Venezia, Milano, Ljubljana), predstavnik udruga
mladih (iz svake udruge ili kluba po jedan predstavnik), predstavnik sportskih
udruženja i klubova. U Savjetu mladih mogu biti i drugi mladi koji će donijeti dobrobit
razvoju.
Glavni smisao Savjeta je savjetovanje Gradskog vijeća Grada Buja.
Savjet bi trebao skrenuti pažnju Gradskoj upravi na probleme i potrebe mladih te
osmišljavanje rješenja pojedinih problema.
Savjet treba intenzivno djelovati. Sastanci bi trebali biti na tjednoj razini. Aktivnosti bi
trebale biti podijeljene po skupinama i radnim odborima. Odbori mogu obuhvaćati
područje obrazovanja, likovne kulture, glazbene kulture, filma, kazališta, plesa i
scene, poduzetništva, zapošljavanja, zdravlja. Moguće je osnivanje i ostalih odbora
utvrđenih od samog Savjeta.
224
Prioritet 2.3.
Razvoj informacijskog društva
Mjere
2.3.1. Informatizacija Grada
2.3.2. Informatizacija javnih ustanova
225
Povezivanje i umrežavanje, informiranje, dostupnost i javnost podataka obveza su
svakog pravnog subjekta. Osim obveze, publikacija podataka, osobito na internet
tražilicama donosi veću mogućnost posjetitelja ili turista.
Važno je izraditi web stranice pojedinih ustanova, organizacija, udruženja,
manifestacija kao što su primjerice Pučko otvoreno učilište, Muzej, Kaštel Rota,
Centar za maslinarstvo, Udruženje vinara Bujštine, agroturizmi, gastro turizam,
Sajam maslinovog ulja, vina, tartufa, šparoga i slično.
Važno je da stranice budu što je moguće sadržajnije. Poželjno je svaku posebnost
opisati i prevesti na strane jezike.
Povezanost sa tražilicama (google, yahoo) omogućiti će slučajnim surferima
internetom upoznavanje s gradom te će određeni postotak istih postati zainteresirani
za posjet ili suradnju. Otvaraju se mogućnosti za poslovne dogovore, ulaganja,
umrežavanja, povezivanja s drugim područjima.
Informatizacija donosi bržu razmjenu informacija, konkurentnost, postojanost.
2.3.1 Informatizacija Grada
1. Organizacija edukacija o informatičkim vještinama
Poticanje mladih na organizaciju edukacija o informatici, internetu i upotrebi računala
za starije osobe u gradskoj knjižnici ili u Pučkom otvorenom učilištu gdje postoje
računala za javno korištenje.
2. Povećati broj računala za javno i besplatno korištenje građana
Organizacija javnog informatičkog centra može se organizirati u sklopu određene
ustanove, institucije ili turističkog info centra.
3. Uvesti besplatni internet za područje grada Buja
Istražiti dosadašnja iskustva gradova koji imaju besplatan internet na svom području.
Ispitati uspješnost projekta i rezultate. Preuzeti procedure i proces realiziranja istog
projekta.
226
2.3.2 Informatizacija javnih ustanova
1. Obnova informatičke opreme u javnim ustanovama
Unutar istog projekta potrebno je realizirati sljedeće aktivnosti:
a) izraditi popis postojećih računala i računalne opreme po pojedinim
institucijama
b) usporedba postojećeg stanja sa željenim
c) uočavanje odstupanja i potrebe za novom opremom
d) izračun potrebne veličine i vrste nabavke
e) izračun potrebnih financijskih sredstava i pronalaženje izvora financiranja
f) nabavka nove opreme
2. Umrežavanje gradskih institucija putem interneta i zajedničkih baza podataka
Uvođenje nove programske aplikacije koja će omogućavati dostupnost podataka
gradskim djelatnicima iz različitih odjela ali i ostalih gradskih institucija.
Pojedini podaci koji su uneseni u pojedinim odjelima i gradskim ustanovama trebali bi
biti umreženi i dostupni svima. Određena bi računala trebala biti umrežena kako bi se
podaci brže i lakše mogli provjeriti te kako bi pri radu pojedinih djelatnika bili lako
dostupni. Na isti način efikasnije i brže se stvaraju projekti, donose zaključci. Lakše i
brže se poduzimaju potrebne aktivnosti.
3. Sustavno prenošenje važnih starih spisa u elektronski oblik
Pojedini stari spisi, fundamentalni za Grad trebaju biti prebačeni u elektronski oblik
kako bi bili lakše dostupni za korištenje odjelima nadležnim za iste. Isto tako, ukoliko
prema načelu dostupnosti podataka i informiranosti, pojedine osobe zahtijevaju uvid
u određene spise isti će biti lako dostupni.
Unutar istog projekta potrebno je realizirati dvije osnovne aktivnosti:
a) odlučiti o tome koje je stare spise potrebno prebaciti u elektronski oblik,
b) skenirati spise i grupirati ih prema odjelima.
227
4. Edukacija zaposlenih o umreženim računalima i novim podacima
Organizacija edukativnih radionica za djelatnike Gradske uprave i djelatnike gradskih
institucija o sljedećim sadržajima:
a) upućivanje u sve promjene i dopune umreženosti
b) primjena novih aplikacija
c) prijenos znanja o novim računalima i alatima za njihovo korištenje
d) prijenos znanja i najbolje prakse o unošenju podataka i njihovoj dostupnosti
228
Prioritet 2.4.
Razvoj civilnog društva
Mjere
2.4.1. Poticanje osnivanja udruga (osoba sa zajedničkim interesima,
obrazovanjem, udruga mladih i sl.)
2.4.2. Poticanje umrežavanja domaćeg civilnog društva sa inozemnim
2.4.3. Omogućiti korištenje gradskih prostora koje se ne koriste
229
Civilno društvo je osnovni pokretač stanovništva. Društva i udruge, centri za socijalnu
skrb, institucije za dodatno obrazovanje imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu.
Oni društvu daju dodatnu korisnost, dodatnu aktivnost, mogućnost izbora. Razvoj
civilnog društva utječe na razinu blagostanja lokalne zajednice.
Socijalna i zdravstvena zaštita povezane su sa civilnim društvom. Sigurnost i osjećaj
da se netko za njih brine bitni su čimbenici blagostanja za pojedine manje skupine
društva. Na isti način sprječavaju se moguće nepovoljne devijacije u društvu.
Doprinosi se zdravlju društva i višoj razini produktivnosti.
Udruženja osoba sa istim interesima omogućavaju upoznavanje, razmjenu znanja i
mišljenja, organizaciju kvalitetnih aktivnosti s pozitivnim doprinosom lokalnoj
društvenoj zajednici.
Formalizirane skupine posjeduju mogućnost povezivanja sa interesnim skupinama iz
drugih zemalja. Umrežavanje s međunarodnim udruženjima istih interesa omogućuje
razmjenu znanja, osuvremenjivanje, oplemenjivanje i brži razvoj. Mogu nastati i
međunarodni projekti te projektna ili poslovna suradnja.
Udruženja, nevladine i neprofitne organizacije koje su aktivne, a broje više članova ili
korisnika mogu postati korisnici gradskih prostora koji trenutno nisu u funkciji. Na isti
način prostori se uređuju i revitaliziraju. Korisnici u njima obavljaju korisne aktivnosti,
omogućen je pristup građanstvu i posjetiteljima.
2.4.1. Poticanje osnivanja udruga (osoba sa zajedničkim interesima,
obrazovanjem, udruga mladih)
1. Organizacija gradskog Odsjeka za rad s civilnim društvom
Planirane aktivnosti Odsjeka:
a) izrada popisa svih udruga
b) podjela udruga na aktivne – koje realiziraju određene projektne aktivnosti, i
neaktivne – one koje formalno postoje ali realno ne odrađuju aktivnosti
c) analiza udruga koje su aktivne - provesti analizu i anketu aktivnih udruga koja
bi obuhvaćala razna područja: način djelovanja, provedene i planirane
aktivnosti, projekti, problemi s kojima se susreću pri realizaciji, izvori
230
financiranja, potrebe, koje mjere Grada ili drugih institucija bi po njihovom
mišljenju olakšale djelovanje i provođenje aktivnosti.
d) analizirati probleme neaktivnih udruga, uvidjeti razloge mirovanja, ocijeniti
realne potrebe u društvu za aktivnostima pojedinih udruga i veličinom istih
(broj članova)
e) uvidjeti područja u kojima nedostaju civilne udruge (humanitarne organizacije,
volonterske akcije i sl.)
f) organizirati okrugle stolove na temu aktiviranja postojećih udruga i osnivanja
noivh udruga
g) organizacija edukacija i seminara o izradi programa i projekata udruga civilnog
društva, o pribavljanju izvora financiranja
h) osiguranje proračunskih sredstava za udruge, sukladno razvojnim ciljevima i
težnjama Grada
i) aktivno praćenje rada udruga kojima su dodijeljena financijska sredstva
j) aktivno raspisivanje natječaja za udruge civilnog društva
k) postojanje - sastavljanje programa rada Odsjeka te ciljeva koje isti želi postići
u određenom vremenskom periodu
l) Odsjek se može baviti problematikom cjelokupnog civilnog društva, uključujući
realizaciju aktivnosti svih neprofitnih subjekata koji djeluju na području grada
2.4.2. Poticanje umrežavanja lokalnog civilnog društva sa inozemnim
1. Poticanje umrežavanja lokalnih udruga s udrugama civilnog društva iz inozemstva
Doprinos umrežavanju moguće je ostvariti kroz davanje potpore potrebne za
realizaciju određenih međunarodnih projekata.
Pri apliciranju za europske projekte ili projekte koje financiraju institucije iz
inozemstva potrebna je podrška lokalne zajednice i potvrda o financiranju određenog
postotka ukupnog budžeta projekta od 5, 10 ili 20%. Ista je potrebna kao garancija za
realizaciju i podršku aktivnostima te kako bi strane institucije uvidjele suglasnost
zajednice za provođenje željenih aktivnosti.
231
2. Realizacija partnerstva na europskim projektima
Isto podrazumijeva sklapanje Ugovora o suradnji na pojedinim projektima i
aktivnostima, Sporazuma o zajedničkom djelovanju na prostorima za koje su
pojedine udruge registrirane, Dogovora o razmjeni poznatih podataka, informacija i
dokumenata.
Rezultat umrežavanja je veća fluktuacija ljudi iz inozemstva, stvaranje bilateralnih i
multilateralnih odnosa, veći broj projekata, postepeno poboljšanje slike grada kroz
pozitivne rezultate projekata.
Kroz zajedničke projekte stječu se nova iskustva, upoznaju se i premošćuju razlike.
Dolazi do smanjenja predrasuda, barijera i stvaranja osnove za nadogradnju i nove
projekte.
2.4.3. Omogućiti korištenje gradskih prostora koji se trenutno ne koriste
1. Izrada popisa svih gradskih prostora koji se ne koriste i u kojima se ne odvijaju
planirane aktivnosti
2. Raspisivanje natječaja za davanje prostora na korištenje
Za dobivanje prostora na korištenje udruge bi trebale prikazati godišnji plan
aktivnosti, rezultate i izvještaje provedenih aktivnosti prethodnih godina. Osim istoga
važan je i broj korisnika aktivnosti i osjetljivost područja djelovanja.
3. Analizirati aktivnosti aktivnih udruga i uvidjeti važnost pojedinih za razvoj grada te
im omogućiti korištenje prostora za realizaciju aktivnosti i svakodnevno funkcioniranje
Ustupiti prostor udrugama mladih i drugim udrugama. Ukoliko je prostor veće
površine podijeliti ga na više manjih prostora i ustupiti ga na korištenje većem broju
udruga (Klub mladih, Foto klub «Mrak» i druge udruge). U podijeljenom prostoru
udruge mogu imati urede u različitim sobama. Jedna veća prostorija trebala bi se
namijeniti za zajedničko korištenje za potrebe sastanaka na kojima sudjeluje veći broj
članova, za okrugle stolove, radionice i seminare.
232
Davanjem nefunkcionalnih prostora na korištenje Grad dobiva nove centre aktivnosti,
mjesta gdje se stvara nova kultura, gdje se raspravlja o novim mogućnostima, gdje
se povećava aktivnost ljudi, omogućava razvoj dodatnih vrijednosti za građane.
Zapušteni prostori postaju mjesto novih druženja, stvaranja i gradnje novih životnih
ideja i vrijednosti.
4. Društveni domovi po mjesnim odborima
Planirane su sljedeće projektne aktivnosti:
a) Revitalizacija društvenih domova
b) Osmišljavanje novih društvenih aktivnosti u domovima
c) Organizacija aktivnosti za očuvanje kulturnih vrijednosti lokalnog područja i
Istre, ali i multikulturnih vrijednosti
d) Revitalizacija kiparske škole Kornarija
5. Prenamjena zgrade Osnovne škole u Tribanu
Cilj je prenamijeniti prostor stare škole u smještajni kapacitet na Parenzani.
233
Prioritet 2.5.
Povećanje stupnja zdravstvene i socijalne zaštite
Mjere
2.5.1. Unaprijeđenje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenoj djelatnosti
2.5.2. Unaprijeđenje uvjeta i kvalitete rada iz područja socijalne skrbi
2.5.3. Prevencija, rano otkrivanje i liječenje bolesti koje su prepoznate kao
županijski prioriteti
234
Zadovoljeni uvjeti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi uvijet su za kvalitetniji život.
Postojanje osnovne zdravstvene i socijalne zaštite doprinosi osjećaju sigurnosti i
zbrinutosti stanovništva.
Važno je da svaki pojedinac ima liječnika koji se brine o njegovom zdravstvenom
stanju i koji pomaže u održavanju zdravlja. Važno je postojanje osnovnih stručnjaka –
doktora koji su važni za održavanje osnovnog zdravlja glavnih zdravstvenih skupina,
a to su dječji pedijatri, ginekolozi i doktori opće prakse – obiteljski liječnici. Važno je
ulagati u zdravstvenu zaštitu kako bi se ista konstantno unaprijeđivala i
nadograđivala. Postojanje adekvatne zdravstvene zaštite važan je preduvijet za
razvoj turizma i gospodarstva općenito.
Aparat razvijene socijalne skrbi za stanovništvo povećava zadovoljstvo istih a samim
time doprinosi motiviranju osoba za radne aktivnosti i stvaranje. Stanovnici koji rade i
žive na određenom mjestu generator su razvoja gospodarstva, kulture i ostalih
društvenih djelatnosti. Svi stanovnici ulaze u određene socijalne grupacije i
podgrupacije (djeca, mladi, zaposleni, nezaposleni, umirovljenici; kulturni djelatnici,
sportaši, znanstvenici, poduzetnici, obrtnici). Svaka skupina zahtijeva pažnju i
program za zadovoljenje potreba.
Zdravstvene i socijalne usluge bitno doprinose gospodarskom razvoju. Iste ne bi
smjele biti zanemarene zbog ulaganja u pojedine razvojne projekte.
2.5.1 Unaprijeđenje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenoj djelatnosti
1. Provođenje analize uvjeta rada i potreba zdravstva na području Buja
Potrebno je realizirati sljedeće aktivnosti:
a) popis prostora, liječnika, struka
b) popis i analiza najčešćih medicinskih intervencija, najčešćih bolesti,
karakterističnih tegoba stanovnika područja iz područja zdravstva
Istu analizu potrebno je realizirati u suradnji sa liječnicima, medicinskim osobljem i
ostalim stručnjacima važnim za navedeno područje.
235
2. Unaprijeđenje i proširenje Doma zdravlja Buje
Unutar iste projektne aktivnosti potrebno je osigurati:
a) subvenciju za održavanje te namjenska sredstva za potrebe Doma zdravlja
b) stvaranje uvjeta za zapošljavanje stučnjaka koji nedostaju na lokalnom
području obzirom na najčešće bolesti (prema provedenoj analizi)
3. Potpore udrugama koje se bave zdravstvom – za aktivnosti koje se provode na
području Buja
- Udruga dijabetičara
- Udruga slijepih
- Udruga distrofičara
- Udruge za prevenciju onkoloških bolesti
- Udruge invalida
- Ostale udruge
Izraditi natječaj za određene konkretne aktivnosti koje mogu obaviti specijalizirane
udruge civilnog društva. Aktivnosti koje su predmet natječaja ovisiti će o rezultatima
dobivenim u anketi, odnosno prema procijenjenim potrebama za područje grada.
4. Podupiranje zdravstvenih edukativno – prevencijskih programa
Organiziranje predavanja, radionica, seminara, škola:
- mršavljenja
- odvikavanja od pušenja
- zdrave prehrane
- samopregledavanja
- samopomoći
- pružanja hitne pomoći
- i sličnih za kojima postoji interes ili potreba.
236
5. Organizacija humanitarnih aktivnosti za nabavku opreme i uređenje doma zdravlja
Suradnjom sa gospodarstvenicima i obrtnicima, mladima i ostalim aktivistima
organizirati humanitarne programe kojima će se prikupljati financijska sredstva za
određene aparate koji su potrebni ili neophodni za obavljanje određene aktivnosti
zdravstvene zaštite, a koja će koristiti svima kojima je potrebna pomoć.
6. Unaprijeđenje prevencija bolesti i očuvanja zdravlja (zdravstveni odgoj i
zdravstveno prosvjećivanje),
7. Ispitivanje i praćenje čimbenika okoliša štetnih za zdravlje ljudi (voda, hrana,
predmeti opće uporabe i dr.),
8. Prevencija kroničnih masovnih nezaraznih bolesti (malignih bolesti, bolesti srca i
krvožilnog sustava)
2.5.2 Unaprijeđenje uvjeta i kvalitete rada iz područja socijalne skrbi
1. Snimanje ili procjena potreba za prevencijom poremećaja u ponašanju u lokalnoj
zajednici
a) anketiranje mladih koje se provodi u školama, udrugama, na javnim mjestima
Ciljevi predmetnih anketnih upitnika su ustanoviti profil ustanove, stanje sigurnosti,
ponašanje učenika, stupanj narušavanja reda i mira, oštećivanja školske imovine,
pojavljivanja ukora, prijetnji, tučnjava, krađa, zlouporabe opojnih droga, provala.
b) razgovori s mladima
Predmet razgovora trebali bi biti problemi mladih te mišljenja istih kako riješiti
probleme.
c) anketiranje roditelja
Predmet ankete trebala bi biti pitanja o upoznatosti roditelja s ponašanjem djece:
- gdje se djeca kreću poslije škole
- uspjeh djece
237
- mogu li prepoznati i kako koriste li djeca drogu, alkohol, cigarete
2. Suradnja sa Istarskom županijom i drugim gradovima
Dobiti uvid na koji način je realizirana procjena potreba za socijalnom skrbi u drugim
gradovima i županiji. Dobiti odgovore na pitanja s kojim suradnicima su provedeni
programi, koji programi su dali rezultata i dalje se provode. Primijeniti metodu
najbolje prakse. Umrežiti se u aktivnostima i radu na promjeni neželjenog ponašanja
pojedinih skupina u društvu.
3. Uključenje u mrežu zdravih gradova te provođenje i promicanje istih aktivnosti
4. Osnivanje Obiteljskog savjetovališta
Osnovne aktivnosti savjetovališta bile bi sljedeće:
a) savjetovanje mladih u dobi od 15 do 18 godina (najosjetljivija dobna skupina)
b) organizacija izvanškolskih aktivnosti za mlade (volonterske aktivnosti, okrugli
stolovi, radionice, kreativni zadaci, uključivanje mladih u vlastite inicijative)
c) savjetovanje roditelja
d) psihološko savjetovalište (dijete koje ima problema s roditeljima, vršnjacima,
samac koji se osjeća usamljeno, samohrani roditelji i problemi s djecom,
odnosi roditelja i djece, posvojenje, prevencija ovisnosti, agresivna i nasilna
ponašanja, krize odrastanja, separacije obitelji, emocionalno i tjelesno
zlostavljanje, neadekvatna skrb o prehrani djeteta i drugo)
5. Osnivanje dnevnog boravka za starije osobe
Dnevni boravak iziskuje manje troškove od Doma za umirovljenike, stare i nemoćne
osobe, nalazi se bliže obitelji i mjestu stanovanja. Članovi obitelji mogu paralelno
obavljati poslovne i ostale aktivnosti.
Dnevni boravak namijenjen je za osobe koje u toku dana ne mogu biti same, invalide,
bolesne (osobe koje se zbog raznih poremećaja nisu sposobne brinuti same za
sebe). Iste osobe u dnevnom boravku dobivaju adekvatnu skrb, provode određene
238
aktivnosti (u društvu su njegovatelja/ica, posjeduju mogućnost korištenja knjiga,
novina, televizije).
Osobama koje posjeduju mogućnost djelomične skrbi za sebe potrebno je
organizirati uslugu pomoći i njege u kući, dostavu kuhanog obroka, održavanje
osobne higijene. Iste aktivnosti mogu obavljati djelatnici zaposleni u dnevnom
boravku u određeno vrijeme dana. Na isti način smanjuje se potreba za
udomljavanjem određenog broja osoba.
6. Sufinanciranje korištenja doma za stare i nemoćne starijim osobama kojima
osobna primanja nisu dovoljna
Najbliži dom za starije i nemoćne osobe nalazi se u Novigradu. Ukoliko su sredstva
za osnivanje takvog doma u Bujama nedostatna, postoji mogućnost sufinanciranja
usluga smještaja u Domu za starije i nemoćne osobe u Novigradu. Pri određivanju
subvencija mogu se koristiti kriteriji ostalih gradova koji to čine.
7. Uključivanje osoba starije životne dobi u sportske i rekreativne aktivnosti u
zajednici
Organizacija klubova za pješačenje, jutarnju tjelovježbu, večernje šetnje, zajedničko
sakupljanje ljekovitog bilja, gljiva, šparoga i sličnih aktivnosti za starije osobe.
8 Potpora udrugama koje se bave aktivnostima socijalne skrbi, socijalne pomoći,
socijalnim uslugama
U područjima u kojima Grad nema resursa ili adekvatnih stručnjaka postoji
mogućnost objave natječaja za realiziranje aktivnosti koje obavljaju pojedine udruge
civilnog društva. Iste u određenom roku dostavljaju svoje programe, a grad odabire
koji će se projekt realizirati na području grada i za koje vremensko razdoblje.
239
2.5.3 Prevencija, rano otkrivanje i liječenje bolesti koje su prepoznate kao
županijski prioriteti
1. Rano otkrivanje raka dojke
a) povećana dostupnost mamografije
Unutar istog projekta potrebno je realizirati sljedeće aktivnosti:
- nabavka aparata za manografiju
- organiziranje akcija mamografskih pregleda
- promocija i edukacija o mamografiji i manografskim pregledima
b) rad na sustavnoj edukaciji i motivaciji žena da se skrbe za zdravlje dojke
Isti projekt najvećim dijelom uključuje edukaciju o samopregledavanju.
c) Senzibilizacija i edukacija liječnika i patronažnih sestara
Edukacija liječnika koji će kasnije educirati, promovirati i vršiti preglede dojke.
2. Plan za prevenciju i rano otkrivanje kardio – vaskularnih bolesti
Plan uključuje sljedeće aktivnosti:
a) promocija zdravih stilova života
b) preventivni programi – suradnja sa liječnicima i stručnjacima
c) rano otkrivanje visokog krvnog tlaka
d) organizacija škole nepušenja
e) program pješačenja i rekreacije u prirodi (Udruga KRUPP)
f) promocija zdrave prehrane
g) organizacija škole mršavljenja
3. Plan za prevenciju ovisnosti
Plan bi trebao uključivati sljedeće aktivnosti:
a) rad s mladim ovisnicima
b) pomoć pri samoorganizaciji i kontroli roditelja
Educiranje i informiranje roditelja kroz otvaranje škole za roditelje. Cilj projekta je
educirati roditelje za prepoznavanje rizičnog ponašanja i ovisnosti.
240
c) motivacija mladih za adekvatno korištenje slobodnog vremena
Organizacija zajedničkih aktivnosti mladih sa ciljem popunjavanja slobodnog
vremena.
d) zabrana točenja i prodaje alkohola mlađima od 18 godina
Učestalo provođenje ove aktivnosti i zakonskih ograničenja (roditelji i državna
/gradska kontrola).
e) organizacija službe za liječenje i rehabilitaciju ovisnosti
Provođenje programa liječenja. Uspostavljanje suradnje sa Službom za prevenciju
ovisnosti pri zavodu za javno zdravstvo u Puli, Centrom za prevenciju ovisnosti u
Poreču i detoks jedinicom pri Općoj bolnici.
Poticanje kvalitetnih programa za liječenje i rehabilitaciju, posebno dugoročnih
programa – terapijske zajednice, poticanje samoorganizacije liječenih ovisnika i
roditelja u cilju socijalne rehabilitacije, programa zapošljavanja liječenih ovisnika.
f) plan primarne prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih
g) organizacija odgovarajuće ustanove/službe za rad s rizičnom djecom i mladima
u lokalnoj zajednici
Osnovne aktivnosti službe:
- uspostava sustava praćenja relevantnih epidemioloških podataka koji se odnose
na djecu/mlade i njihove potrebe
- edukacija skupina koordinatora i stručnih timova za evaluaciju programa u području
prevencije rizičnog ponašanja djece i mladih
- publikacija priručnika, edukativno – propagandnih letaka
- provođenje školskih preventivnih programa: kvalitetne škole, škole nenasilja,
predavanja o ovisnostima (svim vrstama), prikazivanje filmova i dokumentaraca o
ovisnostima,
- zapošljavanje školskih psihologa
- osnivanje udruge koja će se baviti prevencijskom ovisnosti
241
h) plan aktivnosti Vijeća za komunalnu prevenciju
Isti projekt uključuje osmišljavanje aktivnosti te realizaciju planskih aktivnosti u
određenom vremenskom razdoblju.
i) rad s ovisnicima o alkoholu
Osnivanje savjetovališta za provođenje aktivnosti s ovisnicima o alkoholu. Moguće je
realizirati aktivnosti sastanaka i savjetovanja, organizirati sustav podrške i praćenja
te međusobnog druženja.
242
Prioritet 2.6.
Očuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja i razvoj multikulturalnosti
Mjere
2.6.1. Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i
prepoznatljiv lokalni i istarski identitet
2.6.2. Očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine
2.6.3. Obrazovanje za njegovanje lokalnog i istarskog identiteta i njihove
prepoznatljivosti
2.6.4. Unapređenje rada institucija, udruga i lokalne samouprave
243
Kulturna baština na području Buja vrlo je bogata i seže u davnu prošlost. Dio
kulturnog nasljeđa s vremenom je zanemaren ili zaboravljen. Oživljavanje svake
pojedine poznate kulturne znamenitosti, njeno obnavljanje i promocija dodatno će
doprinijeti razvoju područja.
Osim materijanih kulturnih vrijednosti postoje i nematerijalne u vidu tradicionalnih
običaja i manifestacija. Tradicija multikulturalnosti i mješovitog stanovništva,
dvojezičnost i ostale vrijednosti doprinose pozitivnom životnom okruženju građana ali
i privlačenju posjetitelja koji se ovdje ugodno osjećaju.
Očuvanje kulturne baštine, običaja i tradicije u svakom smislu potrebno je prenijeti na
mlađe naraštaje. Isto se može organizirati putem zabavnih edukacija na kojima bi
mogli sudjelovati i turisti. Očuvanje kulture nužno je za opstanak i razvoj cijelog
područja, osobito turizma.
Kultura i kulturna baština uključuju tradiciju i običaje. Doprinose postojanosti i
održivosti područja. Iz istih razloga postoje kulturne raznolikosti koje su snažan
motivator dolaska turista. Upoznavanje novih područja, gastronomije, kulturne i
prirodne raznolikosti i ljepota razlozi su mobilnosti stanovništva. Ulaganje u kulturnu
baštinu doprinosi razvoju turizma kao jedne od najvažnijih gospodarskih grana
područja.
2.6.1 Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i
prepoznatljiv lokalni i istarski identitet
1. Osnivanje Odsjeka za kulturu unutar gradske uprave Grada Buja
Odsjek za kulturu bavio bi se svim aktivnostima s područja kulture Grada Buja.
U većoj mjeri bi se trebalo poraditi na očuvanju i obnovi kulturnih znamenitosti grada,
osobito najvažnijih znamenitosti. Isto uključuje:
a) izrada popisa svih kulturnih znamenitosti s područja Bujštine
b) prikupljanje sve postojeće dokumentacije za sve znamenitosti s popisa
c) određivanje prioriteta za obnovu kulturnih znamenitosti
d) obnova kulturnih znamenitosti
e) izdavanje publikacije – kataloga sa svim znamenitostima na području grada
Buja
244
f) izrada web portala kulturnih znamenitosti s područja grada Buja
g) osnivanje savjetodavnog i radnog tijela na području kulture (stručnjaci,
umjetnici, udruge i društva s područja kulture) koje bi se bavilo sljedećim
pitanjima, potrebama i programima:
- zaštita i očuvanje kulturnih dobara
- muzejsko-galerijska djelatnost
- arhivska djelatnost
- knjižnična djelatnost
- likovna, vizualna i audiovizualna umjetnost
- programi glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti
- dramska umjetnost, film i kinematografija
- kulturno-umjetnički amaterizam
- nove medijske kulture
- investicijske potpore
- informatizacija ustanova kulture
- međunarodna kulturna suradnja
- program zaštite prirode
2. Osnivanje Etnografskog muzeja Buje kao zasebne institucije
Osnivanjem gradskog Odsjeka za kulturu trebala bi se pokrenuti uža suradnja sa
Ministarstvom kulture i Upravnim odjelom za kulturu Istarske županije.
Osnovati instituciju Etnografskog muzeja Bujštine u Bujama, u zgradi Bujskog
etnografskog muzeja.
Isti otvoriti za posjetitelje prema utvrđenoj potrebi. Potrebu utvrđuju stručne osobe iz
Odsjeka za kulturu, voditelj muzeja, predsjednik turističke zajednice i osobe važne za
kulturni razvoj grada.
Ciljani rezultat aktivnosti bio bi omogućiti pristup povijesnim ostacima kulture ovog
područja. Upoznavanje povijesti i razvoja Bujana kroz povijest. Širenje znanja i
edukacija o povijesti Buja i Istre. Poštovanje vlastite povijesti i kulture, stvaranje
temelja za njeno očuvanje, nadogradnju i razvoj u sadašnjosti.
Planirane aktivnosti koje je potrebno poduzeti za aktiviranje gradskog muzeja:
- proširenje muzeja
- uskladiti dokumentaciju muzejske građe
245
- sakupljanje zbirke
- sređivanje dokumentacije
- restauracija predmeta
- sanacija muzejskog fonda
- izložba kamene lapide
- izlaganje arheološke zbirke Ugussi
- izložba Baldini, arheološka zbirka
- prenošenje mogućih eksponata u muzej.
Postoji mogućnost osnivanja Društva muzealaca i galerista. Na isti način promaknuo
bi se razvoj kulture i očuvanje kulturnih dobara. Razmjenjivalo bi se znanje,
održavala druženja, susreti i druge aktivnosti.
3. Zaštita spomenika kulture prema prostornom planu i moguća obnova pojedinih
znamenitosti
a) zaštićena kulturna dobra na području grada:
- urbanistička cjelina grada Buja
- gradski fortifikacijski sustav
- kultivirani krajolik humka akropolskog naselja Buje
- arheološko nalazište na lokalitetu Sv. Margareta
- hirorheološka zona od granice Slovenije do Umaga
Preventivno zaštićena je i urbana cjelina Momjan kao i kultivirani krajolik humka
akropolskog naselja Momjan.
b) zaštitu je potrebno provesti prema pravnim okvirima u skladu s nalozima
Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Potrebno je izraditi projekt zaštite navedenih spomenika, kuća, fasada, crkava, stare
uljare, zahvata na pojedinim građevinama i ostalim znamenitostima.
Dodatne aktivnosti koje je potrebno realizirati:
- izvlaštenje
246
- rješavanje imovinsko pravnih odnosa
- procjena statičke stabilnosti građevina
- obavještavanje vlasnika o potrebnim mjerama koje se namjeravaju
poduzeti
- izrada elaborata: vlasnički odnosi, skice, fotografije, mišljenje statičara s
prijedlogom sanacije, savjet i dozvola konzervatora, troškovnik
- registracija spomenika
c) restauracija Kaštela - Dvorca Rote
Restauraciju je potrebno realizirati prema već izrađenom projektu.
d) izrada novog konzervatorskog elaborata sanacije starogradske jezgre
e) osvjetljavanje glavnih markera (zvonik, kula)
f) popločenje trga Sv. Servula u centru starogradske jezgre Buja
Pri tom je potrebno urediti fontanu, prostor za stavljanje božićnog drvca,
portabandiere. Postoje pripremne radnje za ishodovanje građevinske dozvole.
g) obnova zvonika, gradskih zidina i lođe
Potrebno je prikupiti potrebnu dokumentaciju i izraditi projekt obnove. Postoji
mogućnost financiranja radova iz pojedinih fondova Europske Unije.
h) postavljanje prometno - pješačkih znakova za Stari grad: crkve, muzej,
vidikovac.
4. Razvoj gradske knjižnice
Planirane su sljedeće projektne aktivnosti:
a) kontinuirana nabava novih naslova iz svih područja (znanost, romani, zabava,
povijest, edukacija, umjetnost, psihologija i dr.)
247
b) povećati broj i opus časopisa te iste arhivirati
c) povećati broj knjiga na stranim jezicima
d) povećati broj računala dostupnih članovima s besplatnim internetom
e) produžiti radno vrijeme gradske knjižnice
f) nastavak organizacije «Igraonice za djecu» te povećanje aktivnosti vezanih uz
djecu i njihovo povezivanje sa knjigom i znanjem
g) organizacija dosadašnjih aktivnosti predstavljanja knjiga, autora, izdavača s
tendencijom povećanja broja predstavljanja
h) povećanje broja predavanja
i) organizacija radionica kreativnog pisanja
Održavanjem dosadašnjih aktivnosti, njihovim osnaživanjem, jačanjem i
produbljivanjem, organiziranjem novih sadržaja, predavanja i radionica, produljenjem
rada knjižnice povećati će se broj korisnika i broj educiranih osoba svih uzrasta. Kroz
knjižnicu se može razviti pozitivno mišljenje i doživljavanje znanja i ljubav prema
učenju. Približavanje ove institucije građanima dovodi do kvalitetnijeg korištenja
slobodnog vremena.
5. Kino dvorana
Kino dvorana djeluje u sklopu Pučkog otvorenog učilišta. Planirane su aktivnosti
obnove i opremanja iste:
a) obnova kino dvorane
Obnova elektro instalacija, uklanjanje fiksnih stolica, popravak poda, ličenje.
b) nabavka nove opreme
Nabavka audio programa koji bi bio namijenjen za razne izvedbe i programe.
c) kompletiranje namještaja partera dvorane
Cilj je omogućiti višu razinu održavanja prigodnih događaja, modnih revija, izložbi,
kvizova i prezentacija.
248
6. Pučko otvoreno učilište
Trenutno je jedina ustanova koja se bavi kulturom i organizacijom kulture. Trenutno
djeluje i kao muzej, knjižnica, kino dvorana, mjesto gdje se održava visoko školstvo u
Bujama – Nastavni centar ekonomskog fakulteta u Rijeci.
U prostoru učilišta održavaju se tečajevi informatike i stranih jezika (engleski,
talijanski, njemački). Ujedno, u prostoru učilišta održavaju se i kulturne manifestacije,
kazališne predstave i ostale aktivnosti.
Planirane aktivnosti:
a) Uvrštavanje Pučkog otvorenog učilišta u gradski proračun Grada Buja.
b) Obnavljanje sanitarnih čvorova Pučkog otvorenog učilišta.
c) Obnova, odnosno zamjena prozora zgrade Pučkog otvorenog učilišta.
d) Povećanje broja djelatnika za kulturu Pučkog otvorenog učilišta.
Cilj je maksimizirati iskorištenost prostora namijenjenog aktivnostima Pučkog učilišta,
omogućavanjem aktivnosti većem broju korisnika zbog dodatnih i različitih programa,
predavanja, događaja, edukacija.
7. Kulturne manifestacije
1. Oživljavanje kiparske škole «Kornarija» u Marušićima
Planirane su dvije veće projektne aktivnosti:
a) Kiparska škola i kiparska akademija
b) Park skulptura
Kulturna događanja na području Bujštine treba osnažiti i osuvremeniti. Potrebno je
povezati se i umrežiti sa događanjima na regionalnom, nacionalnom i
međunarodnom nivou. Potrebno je razvijati i jačati vlastite manifestacije.
Za oživljavanje kulture, povećanje aktivnosti u kulturi, postizanje popularnosti
manifestacija potreban je sustavni aktivan rad i neumorno stvaralaštvo, uz potrebna
financijska ulaganja.
249
Manifestacije doprinose razvoju turizma, jačanju obrtništva i malih djelatnosti zbog
povećane potrošnje u gradu. Isto za sobom povlači i povećanu potrošnju pojedinih
proizvoda, osobito prehrambenih. Manifestacije doprinose promociji područja i
omogućuju višestruko upoznavanje istog.
8. Sporazumi o kulturnoj suradnji
1. Potpisivanje sporazuma o suradnji
Potpisivanje ugovora, dogovora o suradnji sa institucijama iz drugih gradova
osigurava određene nove aktivnosti na lokalnom području ili sudjelovanje kulturista s
područja Buja u određenim aktivnostima na području drugih gradova.
2. Umrežavanje kulturnih događanja
Umrežavanje donosi multipliciranu promociju područja, povećanje njegove
vrijednosti, omogućava većem broju aktivista sudjelovanje na projektima.
9. Povezivanje kulturnih institucija linkovima
Moguća je realizacija sljedećih aktivnosti:
a) Izrada web portala pojedinih kulturnih manifestacija i kulturnih institucija.
b) Povezivanje istih s web tražilicama (google, yahoo).
c) Konstantno osvježavanje sadržaja stranica.
d) Umrežavanje svih stranica kulture i ostalih važnih institucija grada.
Internet je sve više u funkciji informiranja i obrazovanja. Važno je biti prisutan on line,
institucija koja nije prisutna gotovo da ne postoji u svijetu. Internet je važan čimbenik
osuvremenjivanja.
250
10. Osnivanje Gradske zajednice kulture
1. Osnivanje Centra za kulturu
Mjesto u kojem bi djelovale udruge koje se bave kulturom. Na istom mjestu održavali
bi se radni sastanci o aktivnostima vezanim za područje kulture, okrugli stolovi,
medijske konferencije.
U prostoru centra mogu se održavati vježbe za određene aktivnosti, primjerice
glazbene, glumačke, plesne, baletne, folklorne. Isti bi prostor mogli koristiti mladi za
tribine, projekcije alternativnih i edukativnih filmova ili dokumentaraca za mlade i
ostale zainteresirane.
11. Poticanje kulturnog pluralizma organiziranjem i oživljavanjem tradicija i dijalekata
istarskog, odnosno bujskog područja
Planirane su sljedeće aktivnosti:
a) Organizacija radionica na čakavskom dijalektu.
b) Organizacija dječjih igraonica na čakavskom dijalektu.
c) Poticanje očuvanja kulturnog identiteta kroz jezik.
Kroz jačanje vlastitog kulturnog identiteta prihvaćaju se različitosti bez straha
od gubitka identiteta.
d) Poticati nakladništvo na čakavskom dijalektu i organizirano čitanje književnih
djela na Čakavskom.
Cit. Ana Krešina (o kulturnom pluralizmu): Kulturni identitet podrazumijeva jedinstvo
u različitosti. A različitost je moguća tek ako svaka kultura očuva vlastiti identitet.
Kulturni identitet opire se, ne samo kulturnoj unifikaciji, već i svim ostalim oblicima
podčinjavanja i bezličnosti. Razvoj, koji određuje kulturne tokove i oblikuje identitet,
treba promatrati kao izazov u kojem će svaka kultura pronaći mjesta za sebe.
Kultura, identitet i razvoj tri su pojma koja stoje u korelaciji. Točka koja ih povezuje je
pokušaj da odgovore na pitanje kako živjeti bolje. Unutar procesa globalizacije ta tri
aspekta trebaju međusobno surađivati jer se na taj način smanjuje mogućnost
nezadovoljstva unutar društva.
251
Identitet kao i kultura tragaju za nečim novim, ali to novo ne bi smjelo potisnuti
tradiciju. U globalnom društvu otvaraju se novi horizonti i nove kulturne vizije. Pritom
treba imati na umu da se u cijeloj toj općenitosti moraju otkrivati posebnosti koje
jednu kulturu luče od druge. Međusobna otvorenost pretpostavlja dvostrukog
davaoca i primaoca, prijateljski odnos u kojem prevladava iskrenost i jednog i
drugog. (Pejović,1992:98). Jer, kultura je ono što nas određuje i razlikuje od ostalih.
Osnovna pretpostavka za ostvarivanje ciljeva je osiguravanje infrastrukture, to jest
prostora za rad.
Poticanje individualnog stvaralaštva i razvoj kulturne komunikacije, uključujući i onu
putem novih informacijskih tehnologija doprinijeti će povećanju potrošačkog ukusa
stanovnika, njegove kvalitete života, ali i kvalitetnijem izgledu grada.
U svim segmentima kulturnog stvaralaštva potrebno je zadržati postignuti stupanj
razvitka te stvarati osnove za daljnji razvoj, pri čemu je posebno važna otvorenost za
nove inicijative. To se može ostvariti promišljenim povezivanjem profesionalnog,
amaterskog i alternativnog djelovanja u kulturi, njegovanjem i predstavljanjem
tradicijske kulture, te povezivanjem različitih sektora u životu grada: kulture, odgoja,
obrazovanja, gospodarstva, turizma, sporta i ostalog.
U odnosu na dugoročne ciljeve kulturnog razvitka, praktični zadaci odnosno
instrumenti moraju biti reverzibilni, to jest mora biti osigurana mogućnost da se
odustane od novih rješenja ako se ne pokažu dovoljno učinkovitima. Da bi se o tome
dobila što cjelovitija i objektivnija slika, redovito treba organizirati javne rasprave o
ostvarivanju predložene strategije kulturnog razvitka.
2.6.1 Očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine
1. Obnova kulturnih znamenitosti, održavanje i očuvanje spomenika kulture
Planirane su sljedeće projektne aktivnosti:
a) Izraditi popis svih materijalnih kulturnih znamenitosti te prema prioritetima
važnosti i stanja istih odrediti red sanacije.
252
b) Sakupiti svu dokumentaciju vezanu uz kulturne znamenitosti i kompletirati istu
dodatnim materijalima.
c) Izraditi katalog sa svim znamenitostima s područja Bujštine i objašnjenjima
važnosti svake za lokalno područje.
2. Ulaganja u nematerijalnu kulturnu baštinu
Isto se planira ostvariti organizacijom:
a) predstava
b) radionica
c) folklora
d) literarnih djela
e) izrade instrumenata, rukotvorina, predmeta, tradicijskih umijeća
Nematerijalne vrijednosti trebale bi biti povezane sa očuvanjem tradicije i kulturnih
običaja Bujštine.
3. Promocija kulturne baštine
Kulturna baština će se promovirati kroz sljedeće sadržaje i aktivnosti:
a) Izrada web portala kulture.
b) Izrada promotivnih kataloga sa svim kulturnim događanjima i znamenitostima.
c) Podržavanje izdavanja knjiga na čakavskom koje doprinose kulturnom
razvoju.
d) Podrška audio ili vizualnim umjetničkim i znanstvenim projektima.
Unutar istog moguće je izraditi dokumentarni film ili seriju dokumentarnih filmova koji
se odnose na tradiciju i kulturu s područja Buja, audio produkcijski materijal sa
pjesmama koje su obilježile područje.
Kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine
stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s
prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako
promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.
253
2.6.2. Obrazovanje za njegovanje istarskog identiteta i njegove
prepoznatljivosti
1. Formalno obrazovanje određenog broja osoba na području jezika i kulture koje je
najuže vezano za jezik i kulturu Istre
2. Organizacija specijaliziranog studija čakavske kulture kao nastavne jedinice
filozofskog fakulteta
3. Stipendiranje određenog broja osoba koje će biti obrazovane na ovom području i
koje će raditi na očuvanju kulturne baštine prenošenjem znanja i običaja
2.6.3. Unapređenje rada institucija, udruga i lokalne samouprave
1. Suradnja kulturnih institucija i udruga s Gradom
Suradnja kulturnih institucija s Gradom ključna je za kvalitetnu realizaciju i kulturni
izričaj.
Sa suradnjom će ojačati kulturne institucije, pojačati će se promocija kulturnih
događaja, objekata, znamenitosti. Ojačati će se kulturna svijest građana, povećati će
se broj osoba koje aktivno ili pasivno sudjeluju u kulturnim događajima. Na isti način
stvoriti će se temelj za međunarodne i europske projekte međukulturalne suradnje.
254
Poboljšanje i razvoj
društvene,
obrazovne, kulturne
infrastrukture i
sporta
Jačanje ljudskih
potencijala i
razvoj ljudskih
resursa
Razvoj
informacijskog
društva
Razvoj
civilnog
društva
Povećanje
stupnja
zdravstvene i
socijalne zaštite
Povećanje informiranosti i
obrazovanja stanovništva
Povećanje mobilnosti radne
snage
Bolji životni standard i uvjeti
života
Razvoj „zdravog društva“
Povećanje poreznih
prihoda lokalne zajednice
Očuvanje
kulturne baštine u
funkciji razvoja i
razvoj
multikulturalnosti
255
Strateški cilj 3
Međugradska i prekogranična suradnja te razvoj pograničnog
područja
Prioriteti:
3.1. Očuvanje prirode i okoliša zajedničkim rješavanjem određenih problema i
zahtjeva
3.2. Poticanje proizvodnih, poljoprivrednih i turističkih poduzeća na suradnju i
promociju
3.3. Razvoj kulturnih manifestacija za ruralno stanovništvo
3.4. Razvoj zajedničkih ljudskih potencijala
3.5. Uključenost Buja u europske projekte
256
Strateški cilj 3Međugradska i prekogranična suradnja te razvoj pograničnog
područja
Prioritet 3.1.Očuvanje prirode i okoliša zajedničkim rješavanjem određenih problema i zahtjeva
Prioritet 3.3. Razvoj kulturnih manifestacija za ruralno stanovništvo
Prioritet 3.2. Poticanje proizvodnih, poljoprivrednih i turističkih poduzeća na suradnju i promociju
Prioritet 3.4. Razvoj zajedničkih ljudskih potencijala
Prioritet 3.5. Uključenost Buja ueuropske projekte
Mjere:
3.1.1. Usklađivanje strategija očuvanja okoliša s područjem susjedne Slovenije
3.1.2. Donošenje zajedničkih mjera, propisa i projekata suradnje
3.1.3. Uspostavljanje zajedničkih kriterija irješavanje zahtjeva u skladu s propisima Europske Unije
Mjere:
3.2.1. Umrežavanje aktivnosti3.2.2. Umrežavanje poduzetnika sa istim i kompatibilnim proizvodima(masline i vino, poljoprivreda, proizvodnja, agroturizam, gastroponuda)3.2.3. Organizacija posjeta turista na pojedina područja u pograničnom području 3.2.4. Robni terminali
Mjere:
3.3.1. Potpisivanje sporazuma o realizaciji zajedničkih manifestacija (smotre vina i maslinovog ulja, kulturne manifestacije, sportski događaji, izložbe)
3.3.2. Poticanjesuradnje udruga civilnog društva sa istim interesima
Mjere:
3.4.1. Poticanje zajedničke prekogranične edukacije i trening projekti
3.4.2. Poticanje pozitivnih međuljudskih odnosa
Mjere:
3.5.1. Osnivanje ureda za europske integracije
3.5.2. Povećana aktivnost međunarodne suradnje
257
Prekogranična suradnja dio je regionalne politike Europske Unije. Regionalna politika
Europske Unije osmišljena je kako bi se unaprijedila ekonomska i socijalna kohezija i
smanjile razlike u stupnju razvoja različitih europskih regija. U tom smislu, Europska
Unija strukturnim i pretpristupnim fondovima pomaže i prekograničnu suradnju kako
na svojem teritoriju, tako i među zemljama kandidatkinjama. Smisao prekogranične
suradnje je umanjiti negativan utjecaj granica na ujednačen gospodarski i socijalni
razvoj pograničnih područja. Stoga su korisnici projekata prekogranične suradnje
lokalni i regionalni dionici u pograničnim područjima.
Prekogranična i transnacionalna suradnja u Europskoj uniji započela je kao izdvojena
inicijativa Europske Zajednice, financirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj
godine 1990. Od tada do danas dobiva na važnosti i financijskom udjelu u
Europskom fondu za regionalni razvoj. Financirana je kroz različite faze Interrega,
sve do sadašnje financijske perspektive (2007-2013) kad postaje jednim od tri
osnovna cilja kohezijske politike EU.
U cilju usklađivanja hrvatskog pravnog i gospodarskog sustava s europskim te u cilju
što uspješnijeg integriranja Republike Hrvatske u Europsku Uniju, osnovano je i
Ministarstvo za europske integracije.
Suradnja na europskoj razini realizira se kroz sljedeće institucije na nacionalnom
nivou:
a) Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija,
b) Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva - Uprava
za integrirani regionalni razvoj,
c) Ministarstvo turizma, prometa i razvitka,
d) Hrvatska gospodarska komora,
e) Hrvatska obrtnička komora,
f) Visokoobrazovne ustanove,
g) Škole,
h) Pučka otvorena učilišta,
i) Muzeji,
j) Jedinice civilnog društva.
258
Grad Buje surađuje sa sljedećim općinama:
a) pobratimljene općine (Trezzano sul Naviglio)
b) općine s kojima postoji suradnja: S. Dorligo della Valle – Dolina, Muggia,
Duino
c) suradnja s prekograničnim gradovima: Izola, Piran, Koper
Na lokalnoj razini Grad surađuje sa:
a) Istarskom županijom
b) Gradovima
c) IDA-om
Za područje Istarske županije bitne su dvije veće inicijative:
a) ARE (Assembly of European Regions)
b) Jadranska euroregija
Sve dalje navedene prijedloge suradnje u vidu programa i projekta potrebno je razviti
i prezentirati prekograničnim općinama koje bi mogle biti zainteresirane za suradnju.
Isti programi prezentiraju se Istarskoj županiji, institucijama koje se na bilo koji način
mogu uključiti u projekt, ministarstvima i ostalim tvrtkama, udrugama, osobama koje
bi mogle doprinijeti projektu, njegovom uspjehu i razvoju.
259
Prioritet 3.1.
Očuvanje prirode i okoliša zajedničkim rješavanjem određenih problema i
zahtjeva
Mjere
3.1.1. Usklađivanje strategija očuvanja okoliša s područjem susjedne
Slovenije
3.1.2. Donošenje zajedničkih mjera, propisa i projekata suradnje
3.1.3. Uspostavljanje zajedničkih kriterija i rješavanje određenih zahtjeva
u skladu s propisima Europske Unije
260
Pogranično područje Hrvatske i Slovenije može se usmjeriti na sljedeće zajedničke
aktivnosti:
a) projekti koji jačaju sposobnosti lokalnih dionika za planiranje i upravljanje
prekograničnom suradnjom i za razvoj pograničnih područja
b) projekti koji rješavaju konkretan problem u okviru zaštite okoliša, promoviraju
zaštitu okoliša i održivo korištenje resursa.
3.1.1. Usklađivanje strategija očuvanja okoliša s područjem susjedne Slovenije
1. Očuvanje i zaštita prirodnih bogatstava
Unutar istog planirani su sljedeći projekti:
a) projekti očuvanja izvora pitke vode
b) projekti izgradnje jama i spremišta za čuvanje vode
c) reguliranje odlaganja smeća u šumama i u blizini turističkih naselja (uklanjanje
nelegalnih odlagališta)
d) aktivnosti čišćenja šuma
e) dogovor za odlaganje, odvajanje i reciklažu otpada
2. Obnova, zaštita i održavanje kulturnih znamenitosti
Planirane su sljedeće projektne aktivnosti:
a) Izrada popisa svih kulturnih znamenitosti.
b) Određivanje prioriteta prema važnosti i atraktivnosti.
c) Utvrđenje dinamike realizacije i sanacije određenih kulturnih znamenitosti.
3. Održivi razvoj i atraktivan okoliš
Planirane su sljedeće projektne aktivnosti:
a) Aktivnosti podrške ekološkoj i tradicionalnoj proizvodnji.
b) Aktivnosti koje doprinose razvoju jedinstvenih vrijednosti okoliša.
c) Manja pošumljavanja u okruženju turističkih odredišta.
d) Lokalno čišćenje riječnih tokova, šuma i livada.
261
4. Promocija i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i povećanje energetske
efikasnosti
Planirane su sljedeće projektne aktivnosti:
a) Aktivnosti edukacije o energetskoj efikasnosti.
b) Aktivnosti edukacije o obnovljivim izvorima energije.
c) Poticanje umrežavanja s pograničnim partnerima u uporabi obnovljivih izvora
energije.
d) Poticanje stanovništva i poduzetničkog sektora na korištenje obnovljivih izvora
energije.
3.1.2. Donošenje zajedničkih mjera, propisa i projekata suradnje
1. Zaštita prirodnih vrijednosti i ljepota
Isto podrazumija izradu programa za zaštitu određenog prirodnog područja s obje
strane granice. Izrađeni programi mogu biti preduvjet za zajedničku buduću turističku
suradnju.
2. Ostvarivanje suradnje donošenjem zajedničkih propisa o zaštiti okoliša
Planirane su sljedeće projektne aktivnosti:
a) Zajednički sustav čišćenja nelegalno odloženog otpada na pograničnom
području.
b) Organizirano zbrinjavanje sakupljenog otpada.
c) Zajednički sustav sankcija za odlaganje otpada na ilegalnim odlagalištima,
šumama u blizini turističkih centara.
d) Stvarna suradnja u provođenju donesenih mjera i zajedničkih aktivnosti.
3. Unaprijeđenje mobilnosti i zajedničkog teritorijalnog pristupa
Isto uključuje projekte vezane uz zajedničke propise, poslovanje, trgovinu:
a) područje tranzitnih kapaciteta
b) podrška informacijskoj tehnologiji za bolji pristup teritorijalnoj suradnji i
povezivanju kapaciteta
262
3.1.3. Uspostavljanje zajedničkih kriterija i rješavanje određenih zahtjeva u
skladu s propisima Europske Unije
1. Postepeno prihvaćanje kriterija i propisa Europske Unije
Slovenija kao članica Europske Unije dužna je pridržavati se propisa o zaštiti okoliša
koji vrijede za cjelokupno područje Europske Unije. Ostvarivanjem suradnje s
pograničnim slovenskim općinama postepeno i neformalno se prihvaćaju propisi
Europske Unije na lokalnom području. Izbjegavaju se mogući šokovi prilikom ulaska
Hrvatske u Europsku Uniju i potreba za brzom prilagodbom novim zakonskim
propisima.
Usklađivanje propisa na području zaštite okoliša i povećanje rigoroznosti istih na
lokalnom području doprinosi kvaliteti života, kvaliteti poljoprivrednih proizvoda i
razvoju turizma.
2. Edukacija ustanova i građana
Organizacija edukacija kojima bi predavači iz Slovenije i/ili iz drugih zemalja
Europske Unije održavali predavanja o zaštiti okoliša, dopuštenim vrijednostima
štetnih čimbenika i načinima njihova kontinuiranog smanjenja. Isto uključuje
predstavljanje europskih sporazuma i povelja, dosadašnjih uspješnih programa i
projekata, novosti i inovacija u navedenom području.
3. Prevencija protiv prirodnih rizika
Isto uključuje preventivne aktivnosti i vježbe za slučaj određenih prirodnih katastrofa
ili nepogoda. Potpisivanje sporazuma o pomoći, provođenje zajedničkih vježbi,
nabavka suvremene opreme kroz obostrane izvore financiranja.
263
4. Osnivanje zajedničkog vijeća za monitoring
Civilna inicijativa za praćenje okoliša i nabavku potrebne opreme za održavanje
čistoće istog. Uključuje pisanje izvještaja, obavještavanje nadležnih osoba i
institucija. Kroz istu civilnu inicijativu moguće je ostvariti suradnju s pograničnim
slovenskim općinama unutar područja europskih i svjetskih inicijativa.
Isto uključuje osmišljavanje zajedničkog sustava, alata i strategija; kroz inicijative se
provode različiti pilot projekti.
264
Prioritet 3.2.
Poticanje proizvodnih, poljoprivrednih
i turističkih poduzeća na zajedničku suradnju i promociju
Mjere
3.2.1. Umrežavanje aktivnosti
3.2.2. Umrežavanje poduzetnika sa istim i kompatibilnim proizvodima (masline
i vino, poljoprivreda, proizvodnja, agroturizam, gastro ponuda)
3.2.3. Robni terminali – Industrijsko poslovna zona Buje
265
Projekti koji razvijaju organizacijske i institucionalne okvire za uspješnije rješavanje
zajedničkih društvenih, gospodarskih, kulturnih i ekoloških problema.
3.2.1. Umrežavanje aktivnosti
1. Organizacija i stvaranje zajedničkih klastera
a) povezivanje s pograničnim tvrtkama i stvaranje klastera
Stvaranje klastera moguće je unutar određenih djelatnosti za koje se procijeni da
postoji obostrani interes za zajedničkim nastupom na europskom ili svjetskom tržištu.
Stvaranjem pograničnog klastera moguće je nadopuniti vlastitu ponudu ili potražnju.
Formaliziranjem odnosa unutar klastera i nastupom u okviru jednog pravnog subjekta
postiže se viša vjerojatnost ishođenja bespovratnih sredstava unutar pojedinih
fondova Europske Unije. Proširuju se mogućnosti stvaranja partnerskih projekata.
b) zajednička promocija
Zajednički propagandni materijali, zajedničko sudjelovanje na sajmovima i druge
zajedničke promidžbene aktivnosti doprinose smanjenju troškova po članu klastera.
c) razvoj paralelnih projekata u turizmu
Projekti ruralnog turizma mogu se paralelno realizirati s obje strane granice. Na isti
način može se potaknuti raznolikost ponude, smanjiti troškovi ulaganja u projekt,
stvoriti pozitivni sinergijski efekti. Primjer zajedničkog projekta je projekt etno sela.
2. Projekti koji promoviraju razvoj turizma i poslovne suradnje između malog i
srednjeg poduzetništva
Isti projekti podrazumijevaju zajedničko planiranje od strane pograničnih gradova i
općina. Na isti način izrađuju se zajedničke strategije za razvoj pograničnog
gospodarskog i društvenog prostora. Zajednički planovi mogu obuhvaćati pogranične
266
prostorne planove, sektorske planove razvoja pojedinih djelatnosti, zajedničke
planove razvoja infrastrukture.
Uspostavljanje suradnje malih i srednjih poduzetnika s oba dvije strane granice
moguće je kroz kontinuirano održavanje sastanaka. Cilj istih trebao bi biti
uspostavljanje poslovne suradnje između pojedinih malih i srednjih tvrtki.
3. Uspostavljanje suradnje putem umrežavanja web stranica i stvaranja poveznica
Umrežavanje web portala općina i gradova u pograničnom području. Izrada
zajedničke web stranice pograničnog područja. Web stranica bi sadržavala linkove
(poveznice) za sve gradove i općine «članice» pograničnog područja.
Individualna web stranica svake općine iz pograničnog područja imala bi poseban dio
koji se odnosi na gospodarske sadržaje. Isti sadržaji uključivali bi poveznice s web
stranicama poduzetnika na području općine po pojedinim djelatnostima.
Postoji mogućnost prikazivanja baze podataka s poveznicama poduzetnika izravno
na web stranicama pograničnog područja.
Zainteresirani poduzetnici s lokalnog područja mogli bi ulaskom na web stranicu
pograničnog područja ulaziti u web stranice traženih područja (općina) i na njima
pronalaziti tražene poduzetnike.
Realizacijom projekta izrade zajedničke web stranice pograničnog područja
doprinijelo bi se:
a) korištenju interneta od strane svih poduzetnika na pograničnom području
b) upoznavanju novih poslovnih partnera na pograničnom području
c) bržem kolanju podataka i informacija na pograničnom području
d) boljem pozicioniranju web stranica svih sudionika na svjetskim tražilicama
zbog umreženosti istih na lokalnom pograničnom području
e) povećanju gospodarskih aktivnosti na pograničnom području te lokalnom
području grada
f) boljem iskorištenju postojećih resursa i povećanoj profitabilnosti poslovanja
zbog smanjenih transportnih troškova
267
4. Organizacija posjeta turista na pojedina područja u pograničnom području
Turistička zajednica grada Buja ima uspostavljene suradničke odnose s pojedinim
turističkim zajednicama sa slovenske strane granice. Postoji mogućnost razvoja istih
odnosa u smislu rješavanja problematike prelaska granice turista prilikom obilaska
zajedničkih turističkih objekata. Isto se najvećim dijelom odnosi na projekte vinskih
cesta i cesta maslinovog ulja.
Pojedine turističke zanimljivosti s oba dvije strane granice mogu se povezati tzv.
tematskim putevima. Pojedini tematski putevi pograničnog područja mogu postati
turistička atrakcija za pojedine turističke agencije. Postoji mogućnost organiziranog
posjeta turista u većem broju (nekoliko autobusa dnevno).
Isto bi doprinijelo povećanju gospodarske aktivnosti cjelokupnog pograničnog
područja.
Vjerojatnost uspjeha kraćih tematskih puteva samo na jednoj strani granice značajno
je niža u odnosu na cjelokupno područje. Turisti prilikom obilaska različitih općina
dobivaju uvid u tradicionalne vrijednosti svake, što doprinosi atraktivnosti područja.
Moguće je organiziranje sljedećih tematskih puteva:
a) vinske ceste
b) ceste maslinovog ulja
c) putevi tradicionalnih objekata i običaja
e) putevi sportskih aktivnosti
Turistički programi mogu se ponuditi kao jednodnevni izleti. Isto može biti vrlo
kvalitetno provedeno vrijeme za pojedinih kišnih dana u toku ljetnih mjeseci.
3.2.2. Umrežavanje poduzetnika sa istim i kompatibilnim proizvodima (masline i
vino, poljoprivreda, proizvodnja, agroturizam, gastro ponuda)
1. Povećanje konkurentnosti na lokalnom području
Unaprijediti razvojni potencijal poticanjem osnivanja i organiziranja uslužne poslovne
infrastrukture.
268
Pružanje pomoći pri osnivanju i realiziranju pojedinih poduzetničkih projekata. Isto
podrazumijeva savjetničku podršku:
- prilikom izrade poslovnih planova i investicijskih programa
- prilikom osnivanja obrta ili trgovačkih društava
- prilikom pronalaženja kupaca i dobavljača
- prilikom pronalaženja povoljnih vanjskih izvora financiranja
Isto se može realizirati kroz održavanje sastanaka s poduzetnicima, pružanje
savjetničke podrške preko web stranica na organiziranim poslovnim forumima,
organiziranjem i održavanjem edukacija.
Nositelji projekata trebali bi biti centar za poduzetništvo, ured za strane investitore,
lokalni EU Info point.
2. Povezivanje s projektima u realizaciji iz ROP-a Istarske županije i pojedinih
ministarstava
Isti projekti uključuju:
a) inovacijske mreže
b) stvaranje klastera u pojedinim djelatnostima
c) povezivanje privatnog sektora s obrazovnim i istraživačkim institucijama
d) poticanje izvoza
3. Organiziranje klastera u poljoprivrednom sektoru
Obzirom da se na oba dvije strane granice uzgajaju slične poljoprivredne kulture
postoji mogućnost stvaranja klastera u pojedinim poljoprivrednim granama.
Stvaranje poljoprivrednih klastera može doprinijeti stvaranju zajedničkih brandova,
zajedničkog izvoza tvrtkama koje zahtijevaju veće količine poljoprivrednih proizvoda
kao inputa u poslovanju. Veća količina nabavke pojedinih inputa za više članova
klastera može doprinijeti smanjenju cijene istih.
Nositelji aktivnosti mogu biti lokalni centar za poduzetništvo ili pojedini odjel unutar
grada.
269
Aktivnosti za realizaciju klastera:
a) analiza poljoprivrednih grana na lokalnom i pograničnom području
b) odabir poljoprivrednih grana koje su prikladne za osnivanje klastera
c) osmišljavanje ciljeva klastera i odnosa između članova
d) održavanje pripremnih sastanaka s nositeljima i članovima klastera
e) razrada procedura rada
f) potpisivanje ugovora od strane članova klastera
4. Izrada web burze proizvoda i usluga
Web burza pograničnog područja podrazumijeva oglašavanje ponude i potražnje te
uspostavljanje međusobnog kontakta između poduzetnika na web stranici.
Web burza bila bi prvenstveno namijenjena poduzetnicima i obrtnicima iz općina koje
bi činile «dogovoreno» pogranično područje.
Pozitivni rezultati web burze su mogućnost uspostavljanja kontakta sa ciljanim
kupcima i dobavljačima, brzina uspostavljanja kontakta, smanjenje utroška vremena i
novčanih sredstava u razvoju poslovanja poduzetnika.
Uspjeh web burze značajno bi doprinijeo porastu gospodarskih aktivnosti na
lokalnom području. Povećao bi razinu međusobne suradnje poduzetnika na
pograničnom području.
Planirane aktivnosti:
a) određivanje nositelja aktivnosti projekta
b) priprema sadržaja i izrada web stranice
c) analizirati potrebe poduzetnika obzirom na mogućnost uspostavljanja kontakta
d) obavijestiti sve poduzetnike koji djeluju na pograničnom području o postojanju
web burze po izradi iste
e) realizirati promotivne aktivnosti
f) kontinuirano obnavljati i uređivati stranicu, dodavati nove sadržaje i pratiti broj
aktivnih korisnika
g) kontaktirati potencijalne nove korisnike i potaknuti ih na korištenje web burze
270
Programer i web dizajner trebali bi osmisliti dizajn i potrebne aplikacije za rad
stranice. Nositelji projekta mogu biti lokalni centar za poduzetništvo ili pojedini odjel
unutar grada. Isti osmišljavaju procedure rada pri korištenju web burze. Isto tako
nositelji obaviještavaju poduzetnike s pograničnog područja o postojanju burze.
Obzirom na dosadašnja iskustva pripreme i realizacije web burze u drugim
područjima i na nacionalnoj razini potrebno je uložiti značajne kontinuirane napore za
aktiviranje iste.
3.2.3. Robni terminali – Industrijsko poslovna zona Buje
1. Osiguravanje kvalitetnog prihvata i ubrzanje protoka roba
a) udovoljavanje traženim standardima cestovnog prometa
Robni Terminal Buje nalazi se na raskrižju glavnih cestovnih pravaca prema Sloveniji
i Italiji. Smješten je uz magistralnu cestu Pula – Kopar - Trst, sa dva granična
prijelaza - Kaštel i Plovanija. Dovršenjem Istarskog Y povećati će se razina cestovne
infrastrukture što će doprinijeti bržem kolanju roba i osoba.
b) kvalitetno objedinjavanje svih djelatnosti
Cilj objedinjavanja djelatnosti je stvaranje jakog logističkog centra. Unutar istog
nalaze se međunarodno otpremništvo (špedicija, uvoz – izvoz), carinjenje robe,
skladištenje (carinsko skladište tipa A), iznajmljivanje proizvodnih hala, ureda i
skladišta, utovar – istovar – prijevoz robe.
Djelatnosti koje se obavljaju unutar industrijske zone:
- najam poslovnih prostora, hala, skladišta i ureda
- tehnička podrška i logistika
- unajmljivanje strojeva i opreme, bez rukovatelja
- međunarodni prijevoz
- usluge međunarodnog otpremništva
- kopneni prijevoz; cjevovodni transport
- prateće i pomoćne djelatnosti u prometu
271
- trgovina na veliko i posredovanje u trgovini
- prodaja robe s konsignacijskih skladišta i u slobodnim carinskim zonama
Na području zone mogu se obavljati građevinske aktivnosti i poslovanje sukladno
propisima Republike Hrvatske iz djelokruga prostornog uređenja, zaštite i građenja.
Građevinske parcele su veličine 2.000 – 5.200 m2.
2. Analiza isplativosti osnivanja slobodne zone
Cilj analize je dobiti uvid u isplativost osnivanja slobodne zone na području postojeće
industrijsko poslovne zone.
Aktivnosti su sljedeće:
a) analizirati koristi koje donosi osnivanje slobodne zone za poduzetnike unutar
iste
b) izraditi troškovnik potrebnih ulaganja za osnivanje slobodne zone
c) izraditi kalkulacije prihoda i dobiti za tvrtke koje bi bile smještene unutar
poslovne zone
d) izraditi studiju isplativosti i donijeti odluku o osnivanju slobodne zone
Postojeća zakonska rješenja na području Hrvatske daju tvrtkama smještenim u
slobodnim zonama određene povlastice:
a) neplaćanje PDV-a na uvezenu i izvezenu robu
b) porezne olakšice u vidu neplaćanja poreza na dobit
c) subvencije pri zapošljavanju djelatnika
Porezne olakšice ovisno o iznosu realiziranih ulaganja mogu iznositi do 100%
vrijednosti porezne obveze u razdoblju do 2016. godine. U razdoblju nakon 2016.
godine korisnici slobodnih zona izjednačiti će se s ostalim poduzetnicima na području
Hrvatske.
U situaciji zapošljavanja više od 10 djelatnika i ulaganjima većim od 300.000 eura
postoji mogućnost dobivanja novčanih sredstava za novozaposlene djelatnike.
3. Osnivanje slobodne zone
272
Ukoliko dođe do odluke o osnivanju slobodne zone potrebno je realizirati sljedeće
aktivnosti:
a) analizirati potrebne administrativne aktivnosti za dobivanje koncesije
b) odrediti redoslijed poduzimanja aktivnosti koji će donijeti najbrže rezultate
c) odrediti osobe zadužene za realizaciju aktivnosti i ishođenje koncesije
d) realizirati planirane aktivnosti i ishoditi koncesiju od Vlade Republike Hrvatske
e) izraditi Akt o osnivanju slobodne zone i Pravilnik o uvjetima za obavljanje
djelatnosti unutar poslovne zone
Eventualno osnivanje slobodne zone doprinijelo bi povećanju prihoda proračuna
Grada. Uobičajeno je da troškovi koncesije iznose 2% od ostvarenih prihoda u
slobodnoj zoni. Od toga 50% pripada lokalnom proračunu grada a ostatak državnom
proračunu.
Ostvarena financijska sredstva mogu se uložiti u poboljšanje uvjeta rada slobodne
zone te promidžbene aktivnosti za privlačenje novih investitora.
Koncesija se uobičajeno daje na 25 godina. Postupak dodjele koncesija propisan je
Zakonom o koncesijama (NN 89/92).
273
Prioritet 3.3.
Razvoj kulturnih manifestacija za ruralno stanovništvo
Mjere
3.3.1. Potpisivanje sporazuma o realizaciji zajedničkih manifestacija
(smotre vina i maslinovog ulja, kulturne manifestacije, sportski događaji,
izložbe)
3.3.2. Poticanje suradnje udruga civilnog društva sa istim
interesima
Manifestacije, smotre, izložbe i slične aktivnosti odvijaju se sa ciljem stvaranja
sinergijskih efekata, podjele usko specijaliziranih informacija i znanja o najnovijim
dostignućima unutar pojedinih djelatnosti.
274
Isti događaji omogućuju stvaranje novih partnerstva i uspostavljanje poslovne
suradnje. Doprinose razvoju pojedinih djelatnosti kroz širenje ključnih informacija.
Pojedini događaji posjeduju i elemente zabave i sporta koji doprinose povezanosti
pojedinih područja i poistovjećivanju sa širim teritorijalnim područjem.
3.3.1. Potpisivanje sporazuma o zajedničkim manifestacijama (smotre vina i
maslinovog ulja, kulturne manifestacije, sportski događaji, izložbe)
1. Izgradnja zajedničkih pješačkih staza
Projektne aktivnosti uključuju:
a) određivanje nositelja aktivnosti u pojedinim općinama i gradovima
b) analiza mogućih pješačkih staza obzirom na konfiguraciju terena i prirodne
ljepote u pograničnom području
c) osmišljavanje pješačkih staza i popratnih objekata
d) osmišljavanje turističkih programa pješačkih staza
e) troškovnik aktivnosti za uređenje staza i popratnih objekata
f) planiranje dinamike realizacije aktivnosti uređenja staza
g) realizacija aktivnosti uređenja staza
Uz pješačke staze mogu se izgraditi centri za odmor i tjelovježbu, postaviti dvojezični
nazivi za biljni i životinjski svijet.
Pozitivno je povezati pješačke staze s pojedinim kulturnim znamenitostima sa ciljem
porasta atraktivnosti staza. Uz staze je potrebno postaviti putokaze.
2. Organizacija zajedničkih sportskih turnira i atraktivnih natjecanja
Projektne aktivnosti:
a) sakupljanje ideja o mjestu, načinu organiziranja i vrstama zajedničkih
sportskih aktivnosti
b) analiza rekreativnih sportskih potencijala s oba dvije strane granice
c) analiza interesa u pojedinim općinama i gradovima s oba dvije strane granice
d) izrada plana zajedničkih sportskih manifestacija
275
e) realizacija planiranih aktivnosti uređenja mjesta pogodnih za održavanje
manifestacija
f) realiziranje organizacije i održavanja sportskih manifestacija
Primjeri sportskih natjecanja su održavanje utakmica između različitih uzrasta s oba
dvije strane granice. Održavanje malonogometnog ili košarkaškog turnira članova
gradskih uprava ili medijskih djelatnika sa ciljanog pograničnog područja.
3. Izložbe umjetničkih radova koje su izradili pripadnici dvije ili više općina
Postoji mogućnost organiziranja kontinuiranih izložbi umjetnika s pograničnih
područja. Iste se mogu odvijati dva do tri puta godišnje, u isto vrijeme i na istom
mjestu. Stvaranjem navike odvijanja izložbi povećava se njihov značaj i popularnost
na lokalnom području i šire.
4. Izložbe prehrambenih domaćih proizvoda dvije ili više općina te proizvoda
tradicionalnih obrta
Postoji mogućnost organiziranja manjih sajmova koji bi pokrivali područje pograničnih
općina. Svaki od dva do tri sajma može se održavati u različitoj općini. Predmet
sajmova može biti prodaja poljoprivrednih proizvoda, tradicionalni zanati pograničnog
područja. Pri određivanju datuma sajmova trebalo bi uzeti u obzir i mogućnost
turističkih posjeta i potrošnje. Kvalitetne promotivne aktivnosti na bliskim područjima
drugih zemalja (Italija, Austrija, Slovenija) mogu značajno doprinijeti posjetu
sajmovima.
Planirane aktivnosti:
a) analiza mogućih sadržaja sajmova
b) analiza mogućeg vremena održavanja i trajanja sajmova
c) analiza potencijala posjeta sajmovima
d) plan potrebnih aktivnosti za realizaciju sajmova
e) određivanje nositelja aktivnosti za realizaciju
f) izrada proračuna pripreme i održavanja sajmova
g) izrada plana dinamike realizacije sajmova
h) realizacija pripreme i organizacije sajmova
276
5. Književni posjeti, stvaranje i prikazivanje dokumentarnih filmova o kulturnim
sličnostima
Organiziranje kulturnih posjeta i održavanje sastanaka kulturnih djelatnika iz različitih
općina i gradova pograničnog područja doprinijelo bi povećanju aktivnosti u istom
sektoru. Povezivanjem kulturnih djelatnika na razini pograničnog područja
povećavaju se mogućnosti ishođenja bespovratnih sredstava iz fondova Europske
Unije.
Postoji mogućnost organiziranja zajedničkih projekata s tematikom zajedničke
povijesti i običaja na pograničnom području. Rezultati istih projekata mogu se
prikazivati na europskim i svjetskim kulturnim manifestacijama.
Organiziranjem kulturnih udruga s pograničnog područja može se stvoriti zajednički
fond za financiranje odlaska na pojedine svjetske manifestacije. Na isti način
doprinosi se smanjenju troškova po općini / gradu a zastupa se cjelokupno
pogranično područje.
Projekti koji uključuju zajedničko povijesno nasljeđe i zajedničke karakteristike mogu
se prikazati u filmskom ili nekom drugom vidu prezentacije.
6. Organizacija i djelovanje seoskih muzeja
Osnivanje pojedinih manjih seoskih muzeja doprinijeti će povećanju atraktivnosti
seoskog prostora na pograničnom području. Osnovani muzeji mogu se međusobno
povezati u vidu tematskih puteva. Isti su zanimljiv sadržaj turistima u ruralnom
prostoru i doprinose povećanju turističke ponude.
Organizirani tematski putevi s kulturnim sadržajima posjeduju samostalni potencijal
privlačenja određenih ciljnih skupina. Isti se mogu povezati s organiziranim pješačkim
stazama.
Na razini Ministarstva turizma postoji kontinuitet financiranja tematskih puteva
bespovratnim sredstvima.
Osnovni preduvjeti uspjeha seoskih muzeja u turističkoj ponudi su kvalitetna
promocija i povezivanje s pojedinim turističkim agencijama.
7. Organizacije informacijskih centara
277
Informacijski centri trebali bi biti organizirani za cjelokupno pogranično područje.
Postoji mogućnost organiziranja istih u vidu kućica izrađenih u izvornom stilu
pojedinih pograničnih općina. Kućice kao informacijski centri nalazile bi se u blizini
glavnih turističkih prometnih pravaca. U istima bi se nudile informacije o turističkim
sadržajima cjelokupnog područja.
Bitna funkcija informacijskog centra bila bi povezivanje s pojedinim turističkim
agencijama na lokalnom pograničnom području ili izravno sa stranim agencijama.
Djelatnici informacijskog centra trebali bi u suradnji s turističkim zajednicama
pograničnog područja osmisliti turističke programe za isto područje.
Web stranica pograničnog područja trebala bi imati dio koji se odnosi na turističke
programe koji obuhvaćaju pogranično područje.
Turistički programi trebali bi biti organizirani na način da nadopunjuju postojeću
ponudu i dovode nove segmente gostiju.
8. Izrada zajedničkih turističkih karata
Turističke zajednice pograničnog područja trebale bi po osmišljavanju zajedničkih
turističkih programa pograničnog područja organizirati izradu turističkih karata. Iste bi
obuhvaćale pješačke i biciklističke staze te pojedine tematske puteve.
Karte bi se distribuirale turističkim agencijama na lokalnom području, recepcijama
hotela te vlasnicima agroturizama.
9. Osnivanje zajedničkog tijela pograničnog područja
Organizacija zajedničkog tijela na razini pograničnog područja na razini turističke
djelatnosti značajno bi doprinijela bržoj realizaciji aktivnosti. Zajedničko tijelo mogu
činiti predstavnici svih turističkih zajednica općina i gradova koji čine dogovoreno
pogranično područje.
Na pojedinim sastancima pograničnog tijela mogu prisustvovati i voditelji drugih
odjela gradova i općina, pa i sami načelnici i gradonačelnici.
Članovi zajedničkog tijela trebali bi usvojiti zajednički plan aktivnosti pograničnog
područja. Isti se može donositi i usvajati svake proračunske godine.
278
Na početku realizacije zajedničkih projekata istom može prethoditi potpisivanje
ugovora o suradnji.
3.3.2. Poticanje suradnje udruga civilnog društva sa istim interesima
1. Uspostavljanje suradnje unutar pojedinih područja i između pojedinih ciljnih
skupina
Uspostavljanje suradnje moguće je između pojedinih institucija i ciljnih skupina sa
istim ili sličnim interesima. Suradnja bi se trebala realizirati na područjima unutar
kojih postoji obostrani interes. Primjeri istih područja su financiranje iz EU fondova,
razmjena informacija i iskustava, dijeljenje troškova zajedničkih manifestacija i
posjeta svjetskim manifestacijama, mogućnost nastupa i ostvarenja kvalitetnijeg
imidža kroz zajednički nastup.
Suradnju je moguće ostvariti na sljedećim područjima:
a) klubovi mladih
b) udruge za ljudska prava
c) edukativni programi
d) volonterske udruge
e) studentske udruge
f) vatrogasna društva
g) inicijative za zaštitu okoliša
Suradnja se može ostvariti kroz zajedničke aktivnosti, sastanke, projekte, primjenu
najbolje prakse.
2. Europski projekti
Povezane udruge civilnog društva pograničnog područja posjeduju značajnu snagu
na europskom nivou. Iste su poželjan partner svim većim institucijama civilnog
društva u Europi prilikom ishođenja vanjskih izvora financiranja. Povezane udruge
pograničnog područja imale bi mogućnost sudjelovanja u pojedinim europskim
279
programima kao partneri, pri čemu bi se smanjili troškovi pripreme dokumentacije i
ishođenja sredstava.
Povezivanje i grupiranje udruga doprinijelo bi kvalitetnijem financiranju istih iz
fondova Europske Unije, rasteretilo bi proračune općina i gradova na lokalnom
području.
U prvoj fazi udruge bi trebale osnovati zajedničko tijelo koje bi predstavljalo udruge
članice s pograničnog područja. Potrebno je osmisliti zajedničke projekte koji bi se
aplicirali na pojedine fondove Europske Unije. Tražiti partnere, veće institucije
civilnog društva u pojedinim zemljama Europske Unije u kojima postoji kvalitetno
iskustvo u financiranju iz EU fondova.
3. Internet umrežavanje udruga civilnog društva
Postoji mogućnost izrade zajedničke web stranice svih udruga unutar određenog
segmenta iz pograničnog područja. Web stranica može predstavljati zajedničko tijelo
ili grupu udruga civilnog društva.
Na istoj web stranici nalazili bi se linkovi za web stranice udruga članica. Stranica
može sadržavati i osnovne podatke o svakoj udruzi članici.
Izvorna opća web stranica pograničnog područja trebala bi sadržavati dio koji se
odnosi na udruge civilnog društva.
4. Projekt bolnice izvan granica
Projekt izgradnje zajedničke bolnice za pogranično područje donio bi kvalitetniju
medicinsku skrb za sve općine i gradove na pograničnom području koje ne posjeduju
vlastitu bolnicu. Smanjila bi se udaljenost do prve bolnice, povećala kvaliteta
medicinske skrbi. Postoji mogućnost ishođenja sredstava iz fondova Europske Unije
kao prvog projekta prekogranične bolnice u Europi.
Troškovi izgradnje bolnice podijelili bi se između općina i gradova na lokalnom
pograničnom području uz sudjelovanje nacionalnih proračuna i fondova EU.
Bolnica se može izgraditi u kapacitetima i djelatnostima koje zadovoljavaju lokalne
potrebe pograničnog područja.
Planirane aktivnosti:
280
a) analiza bolničkih kapaciteta u svim općinama i gradovima koji bi činili
pogranično područje
b) analiza potreba za bolničkim smještajem i liječenjem na pograničnom području
c) analiza potrebnih medicinskih kadrova i kadrova koji se nude na tržištu
d) analiza prednosti i nedostataka sadašnjih rješenja u odnosu na projekt
izgradnje bolnice
e) analiza potrebnih aktivnosti za izgradnju bolnice
f) izrada plana izgradnje bolnice
g) donošenje odluke o izgradnji bolnice
h) realizacija pripremnih aktivnosti (suglasnosti, dozvole, projektna
dokumentacija)
i) izgradnja bolnice
Projekt bolnice može se zamijeniti manjim projektima izgradnje staračkih domova ili
pojedinih infrastrukturnih projekata.
281
Prioritet 3.4.
Razvoj zajedničkih ljudskih potencijala
Mjere
3.4.1. Poticanje zajedničke prekogranične edukacije i trening
projekti
3.4.2. Poticanje pozitivnih međuljudskih odnosa
Realizacijom projekata prijenosa znanja doprinijeti će se rastu gospodarstva
cjelokupnog pograničnog područja. Slovenske općine i gradovi mogu prenijeti znanja
282
koja su trenutno aktualna u Europskoj Uniji i time pomoći području Buja u
prilagođavanju uvjetima koji se očekuju ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju. Što se
prije realiziraju projekti prijenosa znanja i iskustava ostati će više vremena za
prilagodbu.
Područje Buja posjeduje određene prednosti u odnosu na slovenske općine i
gradove u pojedinim granama gospodarstva. Isto se prije svega odnosi na uzgoj
vinove loze i preradu vina te proizvodnju maslinovog ulja. Znanja i iskustva iz istih
područja mogu biti predmet edukacija za slovenske poljoprivrednike.
Najveći doprinos razvoju ljudskih kapaciteta pograničnog područja može se ostvariti
kroz poticanje projekata obrazovanja, stručnog usavršavanja i obuke koji potiču novo
zapošljavanje.
3.4.1. Poticanje zajedničke prekogranične edukacije i trening projekti
1. Suradnja u edukaciji, zajednički projekti razvoja ljudskih potencijala
Postoji mogućnost uspostavljanja suradnje između pojedinih obrazovnih institucija na
pograničnom području.
Suradnja bi se trebala uspostaviti putem zajedničkih programa edukacije koji bi se
odvijali za stanovnike cjelokupnog pograničnog područja. Jedan od načina
uspostavljanja suradnje je organizacija međunarodnog klastera u obrazovanju.
Svaka od institucija članova bi osmislila i izvodila jedan dio ukupnog programa
obrazovanja. Cjelokupni programi obrazovanja trebali bi biti osmišljeni od
predstavnika klastera odnosno svih zainteresiranih obrazovnih institucija.
Dva do tri obrazovna programa za cjelokupno pogranično područje mogu se
kontinuirano realizirati svake godine.
Neke od tema obrazovnih programa mogu biti uzgoj pojedinih poljoprivrednih kultura,
ekološki turizam, kako povećati izvoz, kako doći do povoljnih vanjskih izvora
financiranja, marketing u turizmu.
Osim specijaliziranih kratkih obrazovanja postoji mogućnost organiziranja dužih
obrazovnih programa. Jedna od mogućnosti je i organizacija trening projekata za
djelatnike unutar pojedinih djelatnosti.
283
Prednosti uspostavljanja prekogranične suradnje u obrazovanju su veći broj
stanovnika i veća ciljna skupina, očekivani veći odaziv na organizirana predavanja.
Obzirom na sličnost jezika moguće je organizirati zajednička predavanja.
Članice klastera trebale bi organizirati zajednički i pojedinačni godišnji program
obrazovanja za pogranično područje. Unutar istog iskoristila bi se postojeća iskustva
i znanja pojedinih institucija. Trebalo bi izbjegavati preklapanja pojedinih programa
između institucija i područja.
Unutar programa trebalo bi predvidjeti i mogućnost razmjene osoblja i studenata. Isti
projekti mogli bi se djelomično financirati iz sredstava pojedinih fondova Europske
Unije.
2. Edukacije za deficitarna zanimanja i tečajevi jezika
Edukacije za deficitarna zanimanja i tečajevi jezika provodili bi se shodno potrebama
i potražnji na pograničnom području.
Planirane aktivnosti:
a) analiza deficitarnih zanimanja po općinama i gradovima na pograničnom
području
b) analiza obima moguće razmjene radnog kadra između hrvatske i slovenske
strane
c) analiza mogućih institucija koje bi provodile programe obrazovanja za
deficitarna zanimanja i eventualno tečajeve hrvatskog i slovenskog jezika
d) izrada plana edukacija za deficitarna zanimanja i eventualno tečajeve
hrvatskog i slovenskog jezika
e) realizacija plana edukacija
Postoje iskustva financiranja edukacija deficitarnih zanimanja u pograničnom
području iz EU fondova na primjeru Hrvatske i Madžarske.
284
3.4.2. Poticanje pozitivnih međuljudskih odnosa
1. Zajedničke aktivnosti organizirane od strane gradova i nevladinih udruga
Cilj istih aktivnosti je poticati pozitivne odnose između pojedinih segmenata društva u
pograničnom području. Isto se odnosi na uspostavljanje suradnje i organiziranje
zajedničkih manifestacija između dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola te drugih
institucija.
Cilj istih aktivnosti je potaknuti druženje najmlađih naraštaja i stvoriti preduvjete za
identificiranje s pograničnim područjem.
2. Projekti upoznavanja, zbližavanja i kreacije
Postoji mogućnost organiziranja neformalnih druženja između pojedinih odjela
gradova pograničnog područja. Isto vrijedi i za ostale institucije unutar gradova na
pograničnom području poput Hrvatske gospodarske komore, Udruženja obrtnika,
pojedinih gospodarskih udruženja.
Organizacija zajedničke novogodišnje večere ili sličnih svečanosti i zabavnih
druženja doprinijeti će upoznavanju i zbližavanju na pograničnom području.
Iste manifestacije mogu se organizirati za obrtnike i poduzetnike na pograničnom
području. Druženje u opuštenim uvjetima često doprinosi sklapanju poslovnih
dogovora.
285
Prioritet 3.5.
Uključenost Buja u europske projekte
Mjere
3.5.1. Osnivanje ureda za europske integracije
3.5.2. Povećana aktivnost međunarodne suradnje
286
3.5.1. Osnivanje ureda za europske integracije
1. Analiza programa EU i mogućih projekata
Hrvatska kao zemlja na putu učlanjenja u Europsku Uniju ima mogućnost
sudjelovanja u predpristupnim fondovima Europske Unije. Ujedno postoji mogućnost
sudjelovanja u pojedinim programima za koje je potpisan poseban sporazum između
Sabora RH i Europske komisije.
Europski programi koji su na raspolaganju za Hrvatsku i područje Buja:
a) SAPARD/IPARD
b) FP7
c) Programi iz grupacije CIP
d) Youth
e) TEMPUS
f) LIFE
g) Erasmus Mundus
h) Leonardo
i) Media
j) Cultura
k) Progress
l) Programi koji proizlaze iz IPA programa
Potrebno je analizirati sve navedene programe. Predmet analize su:
- područje primjene programa
- mogući nositelji projekta
- mogućnosti financiranja i aktivnosti koje se financiraju
Po analizi svih programa potrebno je analizirati područje grada Buja obzirom na:
- moguće nositelje projekata
- moguće projekte
Ujedno, potrebno je već u početku ideje o pripremi aplikacije provjeriti mogućnost
uspostavljanja suradnje s pojedinim subjektima i institucijama na pograničnom
području. Za većinu EU programa biti će potrebno uspostaviti suradnju s drugim
287
općinama i gradovima u drugim zemljama Europske Unije. Pri tome će dosadašnja
iskustva, poznanstva i poveznice sa istima imati značajnu ulogu.
Po završetku procesa pristupanja Europskoj Uniji koji bi se trebao završiti do 2012.
godine, Hrvatska i grad Buje imati će mogućnost sudjelovanja u tzv. strukturnim i
kohezijskim fondovima Europske Unije.
Osnovna namjena kohezijskog fonda je unapređenje zaštite okoline te razvoj
prometne infrastrukture u zemljama članicama.
Strukturne fondove čine:
a) Fond za regionalni razvoj (ERDF)
b) Fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi (EAGGF)
c) Fond za socijalni razvoj (ESF)
d) Financijski instrumenti na području ribarstva (FIFG)
Uspješnom pripremom projekata u srednjoročnom razdoblju steći će se potrebno
iskustvo za ishođenje većih iznosa bespovratnih sredstava po ulasku Hrvatske u
Europsku Uniju.
2. Osnivanje lokalnog EU info pointa
Osnivanjem lokalnog ureda za praćenje EU fondova i uspostavljanje suradnje na
međunarodnom nivou steći će se preduvjeti za apliciranje na EU fondove.
Grad Buje posjeduje određena iskustva u apliciranju na EU fondove kao partner u
pojedinim županijskim projektima.
Realizirani europski projekti i projekti u tijeku:
a) projekt Parenzane
b) zgrada osnovne škole u Tribanu kao objekt za smještaj u sklopu Parenzane
c) projekt «Oleoturismo» - «Strade dell'ulivo» unutar programa Interreg III
MEDOC
d) projekt PO.MO.CE
e) projekt RIVAS
288
Potencijalni projekti:
a) bujski krš
b) park Dragonja
c) ljeto u Marušićima (Kornarija)
d) Kiparska škola Kornarija
e) prekogranični zimski kulturni programi
Potencijalni sadržaji za prekogranične kulturne programe su Polivalentni kulturni
centar Momjan, Susreti na Dragonji, Šparugada Kaštel, međunarodni plivački
maraton, suradnja sa školama putem UNESCO-a i talijanske osnovne škole.
Planirane aktivnosti lokalnog EU info pointa:
a) praćenje svih fondova Europske Unije na koje se mogu aplicirati institucije i
tvrtke s područja grada i pograničnog područja
b) praćenje otvaranja pojedinih natječaja
c) informiranje institucija, gospodarskih subjekata i udruženja koji posjeduju
interes za apliciranje na projekte
d) održavanje informativnih prezentacija i edukacija o pojedinim fondovima i
programima
e) aktivno predlaganje projekata za pojedine fondove
f) pronalaženje i predlaganje partnera u pojedinim projektima
g) organiziranje potpisivanja sporazuma s partnerima
h) koordiniranje aktivnosti svih partnera i pravodobno informiranje
i) vođenje realizacije projekata
3.5.2. Povećana aktivnost međunarodne suradnje
1. Uspostavljanje suradnje s prekograničnim općinama i gradovima u apliciranju na
EU projekte
Uspostavljanje suradnje i razvoj odnosa s pojedinim gradovima i općinama
prekograničnog područja značajno povećava mogućnosti ishođenja bespovratnih
sredstava iz fondova Europske Unije. Za pojedine programe poput programa
289
prekogranične suradnje Hrvatske i Slovenije uspostavljanje suradnje je preduvjet
ishođenja sredstava.
U većini slučajeva vrijedi pravilo da broj i kvaliteta partnera najviše utječu na
pozitivan ishod aplikacija.
Planirane su sljedeće projektne aktivnosti:
a) analiza mogućih europskih programa
b) analiza mogućih projekata
c) stvaranje ideja o mogućim partnerima na hrvatskoj i slovenskoj strani
d) određivanje potencijalnih partnera
e) uspostavljanje kontakta s postojećim partnerima i dogovaranje suradnje s
novima
U prvoj fazi uspostavljanja kontakata i suradnje s novim partnerima postoji
mogućnost produžavanja aktivnosti u odnosu na planirano razdoblje. Iste slabosti
otklanjaju se s vremenom, pri kontinuiranim ponavljanjima aplikacija za više
programa.
Pripreme za pojedine aplikacije mogu započeti i prije otvaranja natječaja. Razdoblje
trajanja natječaja od dva mjeseca u pravilu je prekratko za kvalitetnu pripremu
aplikacije i uspostavljanje i koordinaciju partnera.
Postoji mogućnost uspostavljanja suradnje sa županijskim odjelom za međunarodnu
suradnju. Isti odjel putem EU Info pointa u Puli realizira pripremu županijskih
aplikacija za fondove Europske Unije.
2. Uspostavljanje suradnje s općinama i gradovima te institucijama u drugim
zemljama Europske Unije
U većini aplikacija za EU programe potrebno je uspostaviti suradnju s minimalno tri
partnera iz različitih zemalja. Što je broj partnera i zemalja veći to se više doprinosi
dodanoj vrijednosti projekta na europskoj razini.
Grad Buje ima uspostavljene kontakte s pojedinim općinama i gradovima te regijama
na području Mediterana. Kontakti su uspostavljeni tijekom realizacije projekta
«Mediteranski putevi maslinovog ulja».
290
Iste kontakte i poznanstva potrebno je obnoviti u pripremi novih aplikacija za EU
programe. S pripremom većeg broja aplikacija stvoriti će se dodatna suradnja s
novim partnerima na području zemalja Europske Unije. Partnerstva se mogu
uspostaviti putem organizacija poput europskih udruženja poduzetnika te mreže Euro
info pointa.
291
Očuvanje prirode
i okoliša
zajedničkim
rješavanjem
određenih
problema i
zahtjeva
Poticanje
proizvodnih,
poljoprivrednih i
turističkih
poduzeća na
suradnju i
promociju
Razvoj kulturnih
manifestacija za
ruralno
stanovništvo
Razvoj
zajedničkih
ljudskih
potencijala
Uključenost
Buja u
europske
projekte
Približavanje
europskim
standardima
Povećanje mobilnosti
(robe, usluge, ljudi,
kapitala)
Povećanje
proizvodnje i
efikasnosti
poslovanja
Povećanje
turističkih dolazaka
Povećanje
konkurentnosti
Povećanje izvoza
Povećanje prihoda
292
Strateški cilj 4.
Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i
kvaliteti života
Prioriteti
4.1. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture
4.2. Uspostava integriranog sustava gospodarenja okolišem
4.3. Razvoj grada Buje kao energetski efikasnog grada
4.4. Izgradnja integriranog sustava gospodarenja otpadom
4.5. Izgradnja i unapređenje sustava vodoopskrbe
4.6. Izgradnja i unapređenje sustava odvodnje
4.7. Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja
4.8. Razvoj sustava zaštite i spašavanja ljudstva i imovine
293
Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene
potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti
života
4.2. Uspostava integriranog sustava
gospodarenja okolišem
4.5. Izgradnja i unapređenje
sustava vodoopskrbe
4.1. Izgradnja i održavanje sustava
prometne infrastrukture
4.4. Izgradnja integriranog sustava
gospodarenja otpadom
4.3. Razvoj grada Buje kao
energetski efikasnog grada
Mjere4.1.1. Izrada prometne studije i izmjene regulacije prometa 4.1.2. Razvoj grada Buja kao važnog prometnog čvorišta Istre4.1.3. Izgradnja parkirališta, rekonstrukcija cesta iuređenje cestovnih površina4.1.4. Uređenje prometne signalizacije i postavljanjeoznaka kulturnih i prirodnih znamenitosti
Mjere4.2.1.Unapređenje sustava praćenja kakvoće okoliša4.2.2.Priključivanje županijskom informacijskom sustavu o okolišu 4.2.3. Zaštita obalnog pojasa urbanim mjerama
Mjere4.4.1. Postavljanje sustava informiranja i obrazovanja stanovništa4.4.2. Organiziranje selekcije otpada na organski otpad, papir, staklo, metale i plastiku
Mjere 4.3.1. Ulaganje u obnovljive izvore energije 4.3.2. Uvođenje principa energetske efikasnosti u javne ustanove 4.3.3. Osnivanje Centra za energetsku efikasnost
Mjere4.5.1. Rekonstrukcija mreže sustava vodoopskrbe, vodovodne mreže4.5.2. Povećanje profila magistralnog cjevovoda i veličine rezervoarskog (spremišnog) prostora (od Lagniša do rezervoara Triban)4.5.3. Izgradnja novog rezervoara (spremišta) u Kanegri (kapacitet 1.300 m3)4.5.4. Rekonstrukcija vodovodne mreže odvodnje za potrebe poljoprivrede (za Krasicu, Puntu, Lozare i Baredine)4.5.5. Realizacija sustava navodnjavanja
294
4.6. Izgradnja i unapređenje sustava
odvodnje
4.7.Očuvanje biološke i krajobrazne
raznolikosti u funkciji razvoja
4.8. Razvoj sustava zaštite i
spašavanja ljudstva i imovine
Mjere 4.8.1. Razvoj operativno komunikacijskog sustava hitnih
službi4.8.2. Edukacija stanovništva, unapređenje/opremanjesustava zaštitite i spašavanja, zaštita i spašavanje namoru
4.8.3. Regionalna suradnja sustava zaštite i spašavanja
Mjere4.7.1. Valorizacija i zaštita prirodnih vrijednosti4.7.2. Jačanje institucija u području zaštite prirode
Mjere4.6.1. Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u mjestima koja trenutno nisu spojena na kanalizaciju već koriste sabirne jame4.6.2. Poboljšanje i modernizacija sustava kanalizacije i mogućnost korištenja pročišćene vode u određene dozvoljene svrhe4.6.3. Korištenje oborinske kanalizacije i sustava pročišćavanja oborinske vode za navodnjavanje
295
Prioritet 4.1.
Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture
Mjere
4.1.1. Izrada prometne studije i izmjene regulacije prometa
4.1.2. Razvoj grada Buja kao važnog prometnog čvorišta Istre
4.1.3. Izgradnja parkirališta, rekonstrukcija cesta i uređenje cestovnih
površina
4.1.4. Uređenje prometne signalizacije i postavljanje oznaka
kulturnih i prirodnih znamenitosti
296
Buje je istarski grad najbliži Europskoj Uniji. U tom smislu olakšan je razvitak istog
kao prometnog središta.
Trenutno je s Europskom Unijom grad Buje adekvatno povezan samo cestovnim
putem. Važno bi bilo povezati se željeznicom, no ista zahtjeva velika ulaganja i
suradnju mnogih institucija.
Buje se može razviti kao autobusno središte Istre. Tome prethodi povezivanje
naselja Bujštine redovnim lokalnim linijama. Organizacijom autobusne stanice ili
kolodvora Buje će se snažnije umrežiti s ostalim gradovima Istarske županije, osobito
s Umagom, Pazinom i Pulom, a u ljetnim danima i sa Porečom, Novigradom i
Rovinjom.
Vrlo je važno umrežiti se sa susjednim zemljama, osobito sa Slovenijom i Italijom.
Uvesti više dnevnih linija koje bi grad Buje povezivale s Koprom i Trstom, a isto tako
umrežiti se sa zračnim lukama Trsta, Venecije i Treviza. To bi omogućilo lakši
dolazak turistima iz udaljenijih krajeva ili onima koji se ne služe osobnim
automobilima, a ne putuju autobusnim aranžmanima turističkih agencija.
Povećala bi se mobilnost lokalnog stanovništva. Riješio bi se dio problema koji je
povezan sa socijalnim ili zdravstvenim uzrokom putovanja. Omogućilo bi se
stanovnicima bogatiji, raznovrsniji i slobodniji život. Povećala bi se kvaliteta života
stanovnika na području grada.
Označavanje područja signalnim znakovima u smjeru kulturnih i prirodnih
znamenitosti doprinijeti će se lakšem pronalasku istih od posjetitelja. Signalizaciju
uočava i prolaznik koji možda nije upoznat s postojanjem neke kulturne znamenitosti
ili prirodne ljepote. Boljom prometnom signalizacijom potiče se upoznavanje
područja.
Značajan je broj vozila koja stihijskim parkiranjem opterećuju prometne površine u
gradu. Broj istih vozila raste tijekom održavanja manifestacija te u tijeku
najintenzivnije turističke sezone u ljetnim mjesecima.
Izgradnja barem jednog parkirališta za osobne automobile i jednog parkirališta za
kamione olakšala bi pristup gradu, sačuvale bi se zelene površine, spriječilo bi se
stihijsko parkiranje. Samim time olakšalo bi se i prometovanje centralnim
prometnicama, preusmjeravanje prometa ili zatvaranje središta grada za promet.
297
Problematika cestovnog prometa i postavljanja potrebne signalizacije regulirana je
sljedećim zakonima na nacionalnoj razini:
a) Pravilnik o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama
b) Zakon o sigurnosti prometa na cestama
c) Zakon o javnim cestama
d) Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta
4.1.1. Izrada prometne studije i izmjene regulacije prometa
1. Izrada prometne studije
Planirana prometna studija trebala bi uključiti razvoj cestovne infrastrukture sa
sljedećim aspektima:
a) povezivanje sa Slovenijom
b) osiguranje potrebne infrastrukture na turističkim područjima (Kanegra, Porta
Madona, Kostiera)
c) osiguranje infrastrukture u poslovnim zonama
d) rješavanje problematike prometa u središtu grada
e) smještaj autobusnog kolodvora
f) osiguranje stajališta i čekaonica za autobuse
g) povezivanje pojedinih mjesta na području grada
h) izgradnja parkirališta za kamione
Prometna studija bi trebala sadržavati i planirana rješenja problematike vlasništva
nad zemljištem te planirane kriterije i osnovne faze izrade projektne dokumentacije.
Za pripremu i realizaciju prometne studije na području grada Buja potrebno je
donijeti sljedeće odluke i pravilnike na razini Grada:
1. Odluka o uređenju prometa na području grada Buja
2. Odluka o režimu parkiranja na parkirališnim površinama na području grada Buja
3. Odluka o uspostavi pješačke zone
4. Pravilnik o uvjetima i načinu izdavanja odobrenja za ulaz u pješačku zonu
5. Odluka o nerazvrstanim cestama
6. Odluka o posebnom režimu prometa u vrijeme održavanja Dana grožđa
298
Odluka o posebnom režimu prometa u vrijeme održavanja Dana grožđa može se
temeljiti na iskustvima grada Motovuna.
Potrebno je imenovati radno tijelo za pitanje prometa (Gradska komisija za promet).
2. Izmjene regulacije prometa
2.1 planirane aktivnosti i odluke u kratkoročnom razdoblju
a) osnovni pravac prometa u starom gradu Ulicom Silvia Vardabasa, Belveder,
Kula Sv. Martina i Matka Laginje urediti će se kao jednosmjeran dok bi
ostali dijelovi bili pješačka zona
b) jednosmjerna ulica bila bi Prolaz stare uljare od ulice Belveder prema ulici
Strada Longa
c) jednosmjerna ulica bila bi Strada longa od ulice Prolaz stare uljare do
Belvederea
d) zabrana prometa u starogradskoj jezgri, osim za stanare te interventna vozila
e) Ulica Garibaldi postala bi jednosmjerna
f) zgradnja nogostupa te organiziranje parkirnih mjesta od Trga Slobode do
skretanja za Brolo
g) preuređenje parkirališta kod škole
Planirano je dodatnih 50 parkirnih mjesta uz odvojeni prostor za školske
Autobuse.
h) proširenje parkirališta u pozadini objekta Rondo
i) uređenje parkirališta kod Kule Sv. Martina
j) odvajanje stupićima pješačkog dijela od kolnika na jednoj strani Ulice 1.Svibnja
k) uređenje novog autobusnog kolodvora ispred ljekarne i hotela s po dva
parking mjesta sa svake strane
l) urediti autobusna stajališta za kojima postoji potreba
2.2 planirane aktivnosti i odluke u srednjoročnom razdoblju
a) gradnja nove spojne ceste između naselja Brolo (ili prije TOŠ) i ceste Buje-
Umag Cesta bi se nalazila ispred policijske postaje, 150 m ispred semafora
b) Ulica Manzin pretvorila bi se u jednosmjernu - preko trga M. Balote te ulice D.
Alighieria
299
c) Ulica P. Budicin – Ulica De Amicis do Ulice M. Laginje postala bi jednosmjerna
d) uređenje parking prostora kod Belvederea
e) odvajanje pješačkog dijela od kolnika stupićima ili nogostupom na jednoj
strani Ulice Belvedere
2.3 planirane aktivnosti i odluke u dugoročnom razdoblju
a) uređenje parkirališta ispred tržnice
Paralelno sa izgradnjom nove ceste od Brola do državne ceste D300 u dijelu ispred
tržnice potrebno je predvidjeti izgradnju parking prostora koji bi pješačkom vezom bio
vezan za Trg Slobode.
b) uređenje parkirališta uz groblje
4.1.2. Razvoj grada Buja kao važnog prometnog čvorišta Istre
1. Grad Buje kao jedno od prometnih središta Istre
Autobusna stanica u Bujama trebala bi biti organizirana na način da je grad Buje
povezan s većinom gradova u Istri te s Koprom, Ljubljanom, Trstom, Venecijom,
zračnim i morskim lukama.
Očekivani rezultati projekta su olakšana dostupnost gradova unutar Istarske
županije, ubrzani razvoj grada zbog veće fluktuacije ljudi i njihovog većeg
zadržavanja na području grada. Isto bi doprinijelo ciljanoj promociji grada Buja kao
prometnog središta i istarskog grada koji je najbliže Europskoj Uniji.
2. Povezivanje lokalnih mjesta Bujštine autobusnim linijama
a) analiza potrebe prometovanja lokalnog prijevoza
Potrebno je anketirati mještane svakog pojedinog naselja i većeg sela o potrebi za
javnim prijevozom.
Rezultati anketnog upitnika bi trebali sadržavati podatke o sljedećem:
300
broj potencijalnih korisnika autobusne linije po pojedinom naselju
vrijeme polaska i dolaska za kojim postoji najveća potreba
očekivana potreba u budućem trogodišnjem i petogodišnjem razdoblju
cijena prijevoza koju su pojedini korisnici spremni platiti
b) izrada prometne studije prema potrebama te usklađivanje s mogućnostima
povezivanja mjesta
d) organizacija javnog poduzeća za obavljanje prijevoza ili angažiranje drugog
poduzeća za izvršavanje usluge prijevoza
Prijevoznici bi trebali realizirati usluge prijevoza dva, tri ili četiri puta dnevno ovisno o
danu (radni dan ili vikend) u sva mjesta u kojima je registrirana i predviđena potreba
za prijevozom.
d) izgradnja stajališta za autobuse uz cestu, čekaonica za putnike, postavljanje
prometnih znakova
e) nabava autobusa ili mini-busa za prijevoz putnika
f) zapošljavanje djelatnika (vozači, čistačice, uredsko osoblje)
4.1.4. Izgradnja parkirališta, rekonstrukcija cesta i uređenje cestovnih površina
1. Planirane su aktivnosti izgradnje i uređenja parkirališnih površina na sljedećim
lokacijama:
a) Ulica Belvedere
b) gradsko groblje Buje
c) prostor u zaleđu uljare
d) Rondo
e) prostor uz gospodarsku zonu Stanica
f) prostor uz školu u Kršetama
301
Preuređenjem parkirališta uz školu urediti će se dodatnih 50 parkirnih mjesta uz
postojeći odvojeni prostor za školske autobuse.
Izgradnja parkirnih mjesta može se dijelom financirati od građana. Sredstva Gradu
uplaćuju i investitori, vlasnici građevinskog zemljišta koji grade objekt u središtu
grada, a za isti ne mogu osigurati dovoljan broj parkirnih mjesta. Za preostali dio
parkirnih mjesta uplaćuju iznos Gradu, a Grad je dužan ista sredstva koristiti za
izgradnju parkirnih mjesta na onim mjestima gdje je to moguće.
Na razini Poglavarstva Grada Buja potrebno je donijeti Odluku o vremenu i načinu
naplate parkiranja na parkirališnim površinama na području grada.
2. Održavanje postojećih cesta te kontinuirano povećanje površine asfaltiranih cesta
a) izgradnja ceste sa suvremenim asfaltnim kolnikom na području:
a. gospodarska zona Stanica
b. Ulica Belvedere
c. Istarska (uz ambulantu Buje)
d. Ulica Vladimira Nazora
e. Ulice u mjestu Bibali
f. Kršin-Bracanija, Smilovići-Brešani, Kršete-Vinela, Mazurija, Vižinada,
Kažete, Bibali-Krug
b) rekonstrukcija cesta s asfaltnim zastorom na području Juki, Kukov Vrh,
Jugovci-Lozari, Fratrija, Gadari
c) izgradnja kružnog toka na području Stanice
d) rekonstrukcija cesta makadamskim zastorom:
- cesta prema momjanskom Kaštelu i Mostu
- cesta Baredine-Škrline
e) uređenje cesta do poljoprivrednih imanja, čišćenje šikara na neobrađenim
poljoprivrednim površinama
302
3. Uređenje javnih i prometnih površina
a) izgradnja trotoara u Kaldaniji, od «Lovca» do «Kontinenta»
b) postavljanje ležećih policajaca i pješačkih prijelaza u Klesarovoj, Nazorovoj i
Istarskoj ulici
c) postavljanje znaka za zabranu prometa kamionima cestom Kaštel –
Plovanija
d) popločenje Trga Sv. Servula
e) uljepšanje izgleda pristupnih cesta
f) prikladno uređenje ulaza u turistička mjesta
Postaviti ploču dobrodošlice, signalizaciju, urediti javne površine.
g) urediti pristup središtu turističkih mjesta
Vanjsko uređenje zgrada, uređenje javnih površina, postavljanje kanti za
smeće.
4. Realizacija specifičnih projektnih aktivnosti na području uređenja prometa
a) postavljanje stupića u pojedinim ulicama
b) postavljanje rampi
c) prilagođavanje pojedinih prometnih površina invalidima
d) rješavanje problematike parkirnih mjesta na području naselja Brolo, Sunčane,
Rudina, Stari grad
e) rješavanje problematike najzakrčenijih javnih površina: Ulica Garibaldi,
Istarska Ulica, Ulica 1. svibnja, Trg slobode, Trg J. B. Tita
f) rješavanje problematike prometa autobusima na školskom brdu i uređenja
čekaonica za učenike
g) izrada parcelacijskih i geodetskih elaborata za pojedine nove projekte
303
4.1.5. Uređenje prometne signalizacije i postavljanje oznaka kulturnih i
prirodnih znamenitosti
1. Uređenje prometne signalizacije
Planirane su sljedeće projektne aktivnosti:
a) analiza postojeće prometne signalizacije na području grada Buja
b) uočavanje postojećih slabosti
c) postavljanje novih semafora, stupova i ploča sa smjerokazima
Pri uređenju prometne signalizacije prednost će se dati ulazima i središtima
turističkih mjesta te središtu grada. Planirano je uklanjanje semafora na području
Stanice.
2. Postavljanje oznaka kulturnih i prirodnih znamenitosti
a) označavanje kulturnih znamenitosti
Planirano je postavljanje oznaka najava pojedinih kulturnih znamenitosti prije ulaska
u naselja, oznaka pripadajućih smjerova na raskrižjima te oznake samih objekata.
b) označavanje prirodnih ljepota
Postoji potreba za oznakom putokaza koji usmjeravaju turiste na pojedine prirodne
ljepote na području grada.
c) označavanje svih naselja na području grada
d) označavanje vinskih cesta i cesta maslinovog ulja
Postoji potreba za «osvježavanjem» pojedinih smjerokaza za ceste vina i maslinovog
ulja na području grada. Potrebno je postaviti oznake pojedinih proizvođača te
putokaze do istih.
304
Prioritet 4.2.
Uspostava integriranog sustava gospodarenja okolišem
Mjere
4.2.1. Unapređenje sustava praćenja kakvoće okoliša
4.2.2. Priključivanje županijskom informacijskom sustavu o okolišu
4.2.3. Zaštita obalnog pojasa urbanim mjerama
305
Ekologija, upravljanje okolišem, energetska efikasnost i ekološka osviještenost
postaju najpopularniji pojmovi koji se ponavljaju u krugovima Europske Komisije,
Europskom parlamentu te se sve više spominju u medijima.
Za područje grada Buja je zbog vlastite kvalitete života bitno pratiti trendove
usmjerene očuvanju okoliša, ekologiji, smanjenju emisije stakleničkih plinova, osobito
CO2.
Gospodarenje okolišem između ostalog obuhvaća upravljanje vodama, gospodarenje
otpadom, reciklažu, smanjenje emisije stakleničkih plinova, energetsku efikasnost.
Korištenje energije iz neobnovljivih izvora postaje opasno za zdravlje ali i ekonomski
neisplativo odnosno skuplje.
Zgrade, građevine i postrojenja najveći su zagađivači, odnosno emitiraju najviše CO2
te čine 50% ukupnog zagađenja zraka. Industrija i promet čine drugu polovicu. Isti
proces najodgovorniji je za klimatske promjene i promjene vezane uz zdravlje
čovječanstva.
Europska Unija i druge svjetske institucije donijeli su sporazume koji se odnose na
očuvanje okoliša i ublažavanje klimatskih promjena. Najvažniji sporazumi su:
Protokol iz Kyota iz 1997. godine, Gothenburški protokol ili Protokol o suzbijanju
zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona donesen 1999.godine, Lisabonska
strategija donesena 2000. godine.
Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona ili
«Gothenburški protokol» nalaže nadzor ili prema potrebi smanjenje ukupne godišnje
emisije sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i hlapivih organskih tvari.
Cilj potpisivanja protokola iz Kyota je smanjivanje emisije ugljičnog dioksida i drugih
stakleničkih plinova. Hrvatska je ratificirala protokol 2007. godine. Istim se obvezala
na smanjenje emisije stakleničkih plinova za 5% do 2012. godine.
Namjera Europske Unije je postati najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo kroz
realizaciju Lisabonske strategije. Istovremeno cilj Europske Unije je zaštititi okoliš
pridržavajući se strategije iz Goethenburga i Protokola iz Kyota.
Isto se namjerava postići poticanjem korištenja obnovljivih izvora energije,
usvajanjem propisa o oporezivanju neobnovljive energije i odgovornosti za štetu u
okolišu.
306
Grad Buje ima potrebu uskladiti i unaprijediti sustav gospodarenja okolišem. Isto će
se postići praćenjem kakvoće izvora i tokova vode, mora, zraka, zemlje, biljnog i
životinjskog svijeta. Postoji potreba izrade vlastitih planskih dokumenata i
prilagođavanja istih donesenim propisima Europske Unije.
Uspostavom županijskog informacijskog sustava o okolišu postići će se kontinuirano
dobivanje podataka o stanju okoliša. S vremenom će se uspostaviti statistika, biti će
moguće uočavanje određenih pravilnosti.
Uspostavom informacijskog sustava provoditi će se redovita mjerenja odnosno biti
će moguće dobivanje pravovremenih informacija o stanju okoliša. Na temelju istog
moguće je planirati određene pokazatelje te poduzeti pravodobne aktivnosti u zaštiti
okoliša.
Obalni pojas se dodatno mora zaštititi od gradnje u blizini obalne crte. Osnovni razlog
je očuvanje prirodnih karakteristika obale, sprječavanje mogućnosti zagađenja mora.
More bi trebalo biti podređeno posebnim lokalnim mjerama zaštite. Iste bi se trebale
uskladiti sa županijskim, državnim i europskim iskustvima i propisima.
4.2.1. Unapređenje sustava praćenja kakvoće okoliša
Praćenje kakvoće okoliša potrebno je regulirati unutar postojećih dokumenata i
okvira:
a) Zakon o zaštiti okoliša
b) Strategija upravljanja okolišem i zaštita okoliša Istarske županije
c) Nacionalna strategija zaštite okoliša
d) europske strategije, propisi, konvencije, sporazumi
U Istarskoj županiji djeluje Upravni odjel za održivi razvoj, odnosno Odsjek za
očuvanje okoliša. Kroz isti se provodi suradnja Županije s tijelima državne uprave i
tijelima jedinica lokalne samouprave.
Aktivnosti odjela su:
a) izrada izvješća o stanju okoliša
b) izrada programa zaštite okoliša u cilju implementacije Lokalne Agende 21 i
certifikata ISO 14001
c) izrada isprava za realizaciju projekata zaštite kopnenih voda i mora
d) provođenje aktivnosti uspostave sustavnog gospodarenja otpadom
307
e) praćenje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša i onečišćavanja okoliša
f) organiziranje postupaka javnog uvida i javne rasprave za zahvate u prostoru
koji se namjeravaju graditi na području županije
g) izvješćivanje Županijske skupštine i Županijskog poglavarstva te tijela javne
vlasti i javnosti o stanju u okolišu
h) suradnja sa središnjim tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne
samouprave, pravnim osobama sa javnim ovlaštenjima te drugim pravnim
osobama koje obavljaju djelatnost zaštite okoliša
Grad Buje bi se trebao priključiti županijskim programima i organizirati bujski centar
praćenja kakvoće okoliša.
Planirane aktivnosti:
a) odrediti tim stručnjaka kojima je struka zaštita okoliša
Iste osobe trebale bi biti upoznate sa zakonitostima u procesu praćenja
kvalitete okoliša povezanih s odvijanjem proizvodnih djelatnosti, poljoprivrede i
turizma.
b) odrediti sustav praćenja koji bi na lokalnom području bio najprikladniji za
kontrolu stanja okoliša
Kontrola okoliša odnosi se na kontrolu zraka, vode, tla, mora i biološke
raznolikosti.
c) educirati dodatni kadar
Educiranje kadra podrazumijeva poticanje obrazovanja koje je vezano za
zaštitu okoliša. Isto se može povezati s projektom poticajnog stipendiranja. Na
području grada nedostaje stručni kadar sa znanjem o zaštiti okoliša.
d) osnovati ogranak za praćenje stanja i kakvoće okoliša za Bujštinu
Pod ogrankom se podrazumijeva formalno tijelo, tvrtka ili institucija koja
objedinjuje stručnjake za zaštitu okoliša. U slučaju nedostatka stručnih
kadrova, potrebno je organizirati dodatnu edukaciju za osobe koje posjeduju
polazne osnove poput biologa, kemičara, fizičara. Isti će pratiti podatke
mjernih instrumenata u određenim vremenskim periodima i slati ih
stručnjacima u županijskom centru na analizu i statističko pohranjivanje.
308
e) uspostaviti suradnju sa sličnim institucijama na županijskoj, nacionalnoj i
međunarodnoj razini kroz:
- usporedbu podataka
- sudjelovanje na konvencijama i seminarima
- potpisivanje sporazuma o suradnji na određenim projektima od obostranog
Interesa
f) poticati organiziranje civilnih inicijativa i udruga sa ciljem zaštite okoliša
- raspisati natječaj za utvrđivanje potreba zaštite okoliša na području grada
- prema utvrđenim potrebama raspisati natječaj za izradu plana aktivnosti
zaštite okoliša
- utvrditi prioritetne aktivnosti i dinamiku realizacije aktivnosti
g) organizirati akcije čišćenja prirode
Primjerice «Proljetno ili Jesensko čišćenje grada». Isto može biti organizirano
u suradnji s DVD-om Buje, udrugama mladih, poljoprivrednim udrugama i
građanima koji žele sudjelovati u eko akcijama.
h) promovirati ekološki pristup gospodarskim aktivnostima
Promocija se može održavati kroz sljedeće aktivnosti:
- organiziranje javnih priznanja i davanje nagrada ekološki organiziranim i
uređenim poslovnim subjektima na području grada
- promoviranje ekoloških vrijednosti kroz javne govore i istupe dužnosnika
Grada
4.2.2. Priključivanje županijskom informacijskom sustavu o okolišu
Istarska županija u regionalnom operativnom planu ističe mjeru uspostave
županijskog informacijskog sustava. Ista ima za cilj uvođenje suvremenih
informacijskih sustava koji će omogućiti pristup podacima o stanju okoliša. Isto će se
realizirati prikupljanjem podataka i mjerenjem pojedinih indikatora stanja okoliša.
Kontinuirano će se informirati korisnici odnosno šira javnost o stvarnom stanju
okoliša na području županije.
309
Sustav bi trebao objedinjavati podatke iz različitih izvora u jedinstvenu prostorno
povezanu (GIS) bazu podataka.
Predviđene aktivnosti su:
a) učiniti pregled svih izvora podataka o okolišu
b) utvrditi oblike podataka
c) definirati procese koji će omogućiti dostupnost podataka zainteresiranoj
stručnoj i široj javnosti
d) definirati potrebne aktivnosti za uspostavu cjelovitog sustava (kadrovi i
školovanje, oprema, prostor)
e) definirati razine u horizontalnoj i vertikalnoj komunikaciji
f) osmisliti načine komunikacije sa javnošću
g) poticati sudjelovanje javnosti u odlučivanju o pitanjima okoliša
Djelatnici Grada Buja bi trebali uspostaviti prisnu suradnju sa Županijom i adekvatno
se pozicionirati u navedenim aktivnostima. Grad Buje može inicirati susrete i zatražiti
koordinaciju određenih projektnih aktivnosti.
Na području praćenja kakvoće zraka, na nacionalnoj razini postoje projekti uspostave
suradnje s pojedinim institucijama u europskim državama. Za realizaciju istih
projekata ishođena su sredstva iz EU fondova. Potrebno je uključiti se u iste projekte,
naučiti metodologiju ishođenja sredstava iz EU fondova na istom području.
U realizaciji informacijskog sustava o okolišu Grad Buje trebao bi inicirati suradnju
sa:
a) Ministarstvom zaštite okoliša
b) Istarskom županijom
c) Zavodom za javno zdravstvo
d) Institutom Ruđer Bošković
e) ostalim istarskim gradovima
Za početak uspostavljanja suradnje s navedenim mogućim partnerima potrebno je
osmisliti projekte koji će doprinijeti realizaciji cjelovitog sustava praćenja okoliša.
Projekti bi trebali uključiti što više partnera kako bi se smanjilo financijsko
opterećenje po pojedinom partneru. Uključenost više partnera doprinosi povećanju
vjerojatnosti ishođenja bespovratnih sredstava iz EU fondova.
310
4.2.3. Zaštita obalnog pojasa urbanim mjerama
1. Realizacija pripremnih aktivnosti
a) ugraditi nacionalne i međunarodne tehničke propise o zaštiti okoliša u
projektnu dokumentaciju
b) izraditi maritimne elaborate
c) izraditi idejni projekt uređenja obalnog pojasa
2. Obavljanje geotehničkih istraživanja za veće projekte na obali
a) aktivnosti inženjersko geološkog kartiranja obalnog ruba i podmorja
b) plitko seizmičko profiliranje
c) istraživačka bušenja
3. Zaštita od onečišćenja mora
a) izvedba nepropusnih radnih površina za vrijeme uređenja obale
b) izvedba kanalizacijskog sustava
Sanitarno fekalne vode mogu se odvesti u javni kanalizacijski sustav. Otpadne
vode restorana potrebno je pročistiti u separatoru ulja prije priključenja na
kanalizacijski sustav. Otpadne vode iz kemijskih zahoda potrebno je prihvatiti
u posebne bazene za neutralizaciju prije puštanja u kanalizaciju. Otpadne
oborinske vode s parkirališnih i radnih površina potrebno je pročistiti prije
puštanja u more u separatoru – taložniku. Sve uređaje za pročišćavanje
potrebno je redovito čistiti. Odvoz otpada od čišćenja sanitarne i oborinske
kanalizacije potrebno je osigurati preko nadležnog komunalnog poduzeća.
c) aktivnosti sakupljanja ambalažnog i komunalnog otpada
d) spriječiti ispuštanje kaljužnih voda s brodova na privremenom privezu
e) obavljanje strogog nadzora rada strojeva za vrijeme uređenja obale sa ciljem
izbjegavanja ispuštanja štetnih ulja u more
f) plansko korištenje materijala za nasipavanje plaža
Veće količine sitnog pijeska mogu štetno utjecati na floru i faunu lokalnog
morskog područja.
311
g) prilikom uređenja plaža potrebno je voditi se zakonskim propisima koji
reguliraju kakvoću mora
Na nacionalnoj razini iste uvjete i kriterije propisuje Uredba o standardima
kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96).
h) u uređenju obale koristiti elemente održive gradnje, geotermalne izvore
energije, solarnu energiju, energiju vjetra, ekološku eluma rasvjetu
Potrebno je izraditi plan intervencija u slučaju iznenadnog zagađenja mora koji
sadrži organizacijsku shemu i definirane postupke. Ujedno, potrebno je osigurati
opremu za sprječavanje širenja istih zagađenja.
4. Zaštita kulturnih dobara
Ukoliko se na području uređenja obale pronađu povijesne iskopine radove je nužno
izvoditi pod nadzorom konzervatorskog odjela.
5. Plan privremene regulacije prometa
Uslijed odvijanja radova može doći do zakrčenja pojedinih prometnica u blizini obale.
Sa ciljem izbjegavanja istog potrebno je izraditi privremeni prilagođeni plan regulacije
prometa. Isti plan obuhvaćao bi usmjeravanje prometa na druge prometnice ili
regulaciju prometa jednom trakom na pojedinim mjestima.
6. Uređenje u skladu s postojećim izgledom područja
Sve planirane zahvate u prostoru potrebno je prilagoditi postojećim sadržajima i
tradicionalnim vrijednostima područja.
Svi izvođači dužni su izraditi projekt organizacije eventualnih gradilišta. Uređenje luke
i sadržaja za potrebe ribarstva trebalo bi biti u skladu sa izgledom naselja u pozadini
gledano s morske strane.
Unutar projektne dokumentacije potrebno je istražiti optimalne načine dobave
materijala za eventualno nasipavanje plaža.
312
Prioritet 4.3.
Razvoj grada Buja kao energetski efikasnog grada
Mjere
4.3.1. Ulaganje u obnovljive izvore energije
4.3.2. Uvođenje principa energetske efikasnosti u javne ustanove
4.3.3. Osnivanje Centra za energetsku efikasnost
313
Energija se danas uglavnom proizvodi u elektranama iz tzv. neobnovljivih izvora.
Neobnovljivi izvori energije su ugljen, nafta, plin i nuklearna energija. Troškovi
proizvodnje i dostave energije su visoki. Isto povećava troškove života stanovništva.
Obnovljivi izvori energije su energija vode, vjetra, sunca, geotermalna energija i
energija biogoriva. Obnovljivi izvori energije posjeduju vrlo važnu ulogu u smanjenju
emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Povećanje udjela obnovljivih izvora
energije povećava energetsku održivost sustava. Pomaže u poboljšavanju sigurnosti
dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i
«gotove» električne energije.
Očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni
konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju. Što se ranije
započne s uvođenjem načina za korištenje obnovljivih izvora energije, to će se brže
smanjiti troškovi za energiju i emisija stakleničkih plinova.
Uvođenjem principa energetske efikasnosti u javne ustanove i institucije, škole i
ostale prostorije kojima upravlja Grad može se postići višestruki pozitivni učinak.
Učinak se manifestira smanjenjem troškova za energiju, smanjenjem emisije CO2,
očuvanjem okoliša te pozitivnim primjerom gospodarskom sektoru i kućanstvima.
Centar za energetsku efikasnost može doprinijeti postizanju cilja većeg korištenja
obnovljivih izvora energije. Doprinos će se ostvariti pružanjem informacija o
mogućnostima ugradnje pojedine opreme za korištenje obnovljivih izvora energije u
kućanstva i poslovne subjekte, o cijenama opreme, o uštedi, vremenu potrebnom za
povrat investicije, mogućim dobavljačima opreme, informacijama o servisu.
Ujedno, Centar bi trebao doprinijeti i informiranju stanovništva o stakleničkim
plinovima i njihovoj štetnosti, drugim oblicima zagađenja okoliša te načinima za
smanjenje istog.
314
4.3.1. Ulaganje u obnovljive izvore energije
Obnovljivi izvori energije mogu se podijeliti u dvije kategorije:
a) tradicionalni obnovljivi izvori energije koji uključuju energiju biomase i
hidroelektrane
b) novi obnovljivi izvori energije poput energije Sunca, energije vjetra,
geotermalne energije
Prema podacima iz 2006. godine iz obnovljivih izvora energije dobivalo se okvirno
18% ukupne svjetske energije. Od toga 13 % iz biomase, 3% iz hidroelektrana, 2,4%
iz novih obnovljivih izvora energije.
Cilj Europske Unije je značajno povećati udio obnovljivih izvora energije.
Neobnovljivih izvora energije ima sve manje, njihov štetni utjecaj sve je izraženiji.
Hrvatska se postepeno uključuje u svjetski trend korištenja obnovljivih izvora
energije. Grad Buje može samostalno realizirati pojedine projekte sa ciljem
povećanja korištenja obnovljivih izvora energije na području grada. Ciljani razvoj
pojedinih djelatnosti potrebno je uskladiti sa istim trendom.
Aktivnosti koje se trenutno mogu poduzeti:
1. Poticanje osnivanja tvrtki za proizvodnju i distribuciju električne energije na bazi
obnovljivih izvora energije
a) odrediti ciljeve koji se žele postići
b) izrada plana poticaja
c) izdati te provesti natječaj
d) dodijeliti potpore
e) pratiti realizaciju poticanih projekata
Navedene aktivnosti mogu se realizirati u suranji s Regionalnom energetskom
agencijom i Centrom za energetsku efikasnost. Isti mogu predložiti adekvatnu i
moguću proceduru te zakonski dozvoljene postupke provedbe određenih aktivnosti.
315
2. Poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora
Pružanje podrške za uvođenje opreme za korištenje obnovljivih izvora energije u
postojeće poslovne objekte. Poticanje rekonstrukcije ili dogradnje postojećih objekata
u skladu s ekološkim principima.
3. Poticanje istraživanja s područja obnovljivih izvora energije i očuvanja okoliša koji
se mogu primijeniti na području grada Buja
a) poticaji za istraživanje o obnovljivim izvorima energije i njihovoj primjeni na
području grada
b) poticanje korištenja primjera dobre prakse i prilagodbe istih Bujštini
4. Povezivanje grada s poduzetnicima, gradovima, županijama, ministarstvom te
sličnim institucijama u inozemstvu sa ciljem ostvarenja bespovratnih potpora
a) izrada baze podataka regionalnih i nacionalnih tvrtki potencijalnih partnera
b) oformljavanje zajedničke suradnje potpisivanjem sporazuma o suradnji i
međusobnim poticajima i informiranju
c) oformljavanje zajedničke poveznice tvrtki u vidu udruženja ili inicijative
d) predstavljanje navedenog udruženja regionalnim i nacionalnim krovnim
organizacijama
e) izrada web portala svih umreženih tvrtki s aktivnostima koje iste obavljaju
f) umrežavanje domaće mreže s međunarodnim institucijama
g) realizacija europskih projekata
Cilj je da aktivnosti koje se provode dovedu do:
a) većeg broja stručno obrazovanih osoba na području održivog razvoja
b) poboljšane institucionalne infrastrukture održivog razvoja
c) smanjenja negativnih utjecaja na okoliš
d) informiranije javnosti
e) većem sudjelovanju građana u provođenju mjera zaštite okoliša
316
4.3.2. Uvođenje principa energetske efikasnosti u javne ustanove
Principi energetske efikasnosti uključuju koncepte koji su ujedno ekološko opravdani
i ekonomični.
Tri «načela» energetske efikasnosti:
1. «Smanjiti gubitke energije»
2. «Energiju efikasno koristiti»
3. «Energiju efikasno proizvoditi»
1. Analiza gradskih i javnih objekata obzirom na energetsku učinkovitost:
a) gradska uprava
b) škole
c) vrtići
d) medicinski centri
e) centar za socijalnu skrb
f) Pučko otvoreno učilište
g) mjesni odbori, domovi
2. Priprema aktivnosti energetske obnove pojedinih objekata
a) izrada grubog plana «energetskog uređenja» svakog pojedinog objekta s
podacima o potrebnoj veličini ulaganja i isplativosti istog
b) utvrđivanje prioriteta obnove svakog pojedinog objekta
c) utvrđivanje dinamike realizacije obnove svakog pojedinog objekta
d) tražiti poticaje od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva, Istarske županije, sredstva iz fondova Europske Unije
3. Izgradnja novih objekata u skladu s energetskom efikasnosti
a) prilikom pripreme projektne dokumentacije postaviti zahtjeve za izgradnjom
objekata koji štede energiju i koriste obnovljive izvore energije
b) izraditi proračune izgradnje i efikasnosti projekata za pojedine objekte
317
c) aktivno tražiti bespovratna sredstva iz EU fondova prije početka izgradnje
samih objekata
4.3.3. Osnivanje Centra za energetsku efikasnost
1. Osnivanje centra kao potporne institucije za informiranje stanovnika i poslovnih
subjekata
Osnivanjem EE info centra poduzetnici i građani moći će dobiti informacije o:
a) načelima energetske efikasnosti
b) ugradnji opreme za postizanje više energetske efikasnosti u vlastite domove i
poslovne objekte
c) gdje i kako nabaviti potrebnu opremu
d) cijeni pojedine opreme
e) mogućoj uštedi energije i smanjenju troškova
f) procjeni strukture i visine optimalnog ulaganja
g) vremenu povrata ulaganja
h) kako utjecati na trenutno smanjenje emisije stakleničkih plinova, ponajviše
CO2
i) statističkim informacijama o smanjenju ili povećanju zagađenja okoliša po
pojedinim mjestima i za cjelokupno područje grada
j) rezultate posljednjih mjerenja i eventualnih pravilnosti tijekom dužeg razdoblja
(sezonske oscilacije, utjecaj pojedinih vanjskih varijabli na energetsku
efikasnost)
2. Priprema i opremanje centra potrebnom opremom i poslovnim softverom za
praćenje energetske bilance na području grada
Jedan od ciljeva centra trebao bi biti praćenje energetske bilance na području grada.
Isto podrazumijeva:
a) procjenu ukupno korištene energije za potrebe grada svake godine i prognoze
potreba za svako iduće petogodišnje razdoblje
b) procjenu sudjelovanja pojedinih izvora u ukupnim izvorima energije (udio
obnovljivih i neobnovljivih izvora po kategorijama)
318
c) praćenje stanja korištenja obnovljivih izvora energije po pojedinim mjestima na
području grada
d) praćenje stanja korištenja obnovljivih izvora energije po pojedinim
djelatnostima unutar poslovnog sektora
Centar bi trebao razviti metodologiju i sustav praćenja podataka o energetskim
promjenama na području grada. Potrebno je usvojiti iskustva drugih zemalja u istome
te razviti specifični sustav za lokalno područje.
Sustav bi trebao imati mogućnosti praćenja sljedećih parametara:
a) ukupna potrošnja energije po vrstama iste po pojedinim domaćinstvima i
poslovnim subjektima
b) potrošnja po pojedinim izvorima
c) proizvodnja po pojedinim izvorima
d) uložena sredstva u obnovljive izvore energije
e) ostvarena ušteda energije i troškova
Praćenjem rezultata mogao bi se razviti sustav najbolje prakse za lokalno područje.
Isto bi po otkrivanju sustava doprinijelo optimalnim ulaganjima obzirom na
energetsku i troškovnu efikasnost.
319
Prioritet 4.4.
Izgradnja integriranog sustava gospodarenja otpadom
Mjere
4.4.1. Postavljanje sustava informiranja i obrazovanja stanovništva
4.4.2. Organiziranje selekcije otpada na organski otpad, papir, staklo,
metale i plastiku
320
Zaštita okoliša podrazumijeva skup aktivnosti i mjera kojima se sprječava nastanak
opasnosti za okoliš, nastanak štete ili onečišćenja u okolišu. Upravljanje otpadom
jedan je od sustava u okviru zaštite okoliša.
Mjere u okviru prioriteta izgradnje integriranog sustava upravljanja otpadom
podrazumijevaju poduzimanje određenih aktivnosti:
a) organiziranje sustava informiranja stanovništva o mjestima odlaganja otpada
b) informiranje o mjestima vodnih područja te mogućim štetama za okoliš
c) organizirano sakupljanje krupnog otpada iz prirode
d) organizacija nagrada za određene vrste i količine skupljenog otpada
e) određivanje sustava sankcija za odlaganje otpada u šumama i na livadama
Čist i očuvan okoliš te poštovanje istog mogu donijeti pozitivne rezultate u turizmu,
kvaliteti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Obrazovanost stanovništva o
stanju okoliša i o važnosti istog za razvoj grada i kvalitetu njihovih vlastitih života
rezultirati će pozitivnim promjenama kojima će svaki pojedinac doprinositi lokalnoj
zajednici.
Selekcija otpada u kućanstvima pretpostavlja postojanje mjesta za preradu istoga.
Dakle, isto podrazumijeva gospodarenje otpadom. Pojedine se čestice izvoze, a
pojedine se odvoze u središta za reciklažu. Reciklaža i odvajanje otpada zahtjevi su
Europske Unije te će se stoga isto morati realizirati. Što se prije uvedu različiti
kontejneri za otpad i započne s edukacijom stanovništva prije će se stanovništvo
prilagoditi novim zahtjevima.
Ukoliko se sa edukacijama o važnosti očuvanja okoliša započne ranije, lakše će se i
brže provoditi konkretne mjere zaštite i čišćenja okoliša.
Pod komunalnom djelatnosti održavanja čistoće podrazumijeva se čišćenje javnih
površina te skupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta utvrđena
prema posebnim propisima.
Prostorni plan navodi da se u analizi postojećeg stanja i komparacijom iste sa
svjetskim iskustvima u zbrinjavanju komunalnog otpada nameće obveza hitne
uspostave sustava gospodarenja otpadom po metodologiji IVO (izbjegni, vrednuj,
odloži). Metodologiju je prihvatila Istarska županija sukladno smjernicama održivog
razvoja.
321
Plan realizacije temelji se na uvjetima koji danas postoje na području Istarske
županije. Predviđeno je postupno uvođenje budućeg sustava na način da se provede
modernizacija sadašnjeg sustava u skladu sa zakonskim propisima RH.
Na području županije planirano je formiranje županijsko-gradskog poduzeća. Isto bi
se u početku formiralo u suradnji s Gradom Pula kao jedinicom lokalne samouprave
s najvećim učešćem u proizvodnji komunalnog i tehnološkog otpada ako se izuzme
TE Plomin. Predviđena je mogućnost priključivanja i ostalih jedinica u sustav sa
ciljem racionalizacije i smanjenja negativnih učinaka na okoliš.
Prostorni plan navodi kako se otpad mora tretirati kao vrijedna sekundarna sirovina i
obnovljivi energent, a njegova obrada mora zauzeti značajno mjesto u privredi
Istarske županije. Poglavito se to odnosi na uspostavu kvalitetne reciklaže i obrade
ostatnog otpada, obzirom da je na području Istarske županije visok postotak
stanovništva uključen u organiziran sustav prikupljanja komunalnog otpada. Zbog
toga je Prostornim planom Istarske županije za Istarsku županiju predložen
jedinstveni cjeloviti sustav.
Grad Buje se putem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata
opredjeljuje za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kojim se
osigurava:
a) smanjenje potencijala otpada na mjestu nastanka
b) iskorištavanje vrijednih tvari i energije iz otpada
Značajnu ulogu ima izdvajanje korisnih dijelova otpada što čini prvu fazu
pristupa gospodarenju otpadom.
c) obrađivanje samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja i
recikliranja
d) odlaganje minimalnih količina ostatnog otpada
Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom grada Buja podrazumijeva:
a) donošenje pravnih i administrativnih propisa u svrhu izbjegavanja i smanjenja
nastanka otpada
b) edukaciju stanovništva
c) selektivno prikupljanje otpada
d) kompostiranje zelenog reza, te biorazgradivog otpada skupljenog u
322
ugostiteljskim objektima i na tržnici
e) uvođenje mehaničko-biološke obrade ostatnog otpada
f) odlaganje ostatnog otpada
g) saniranje svih nelegalnih smetlišta na području grada Buja
Na području grada Buja razviti će se sustav sukladan sustavu za cjelokupno područje
Bujštine obzirom da organizirani odvoz komunalnog otpada provodi komunalno
poduzeće «6. Maj» sa sjedištem u Umagu.
U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom smeće i ostali kruti otpad zbrinjavati
će se na postojećem odlagalištu otpada Donji Picudo u gradu Umagu.
Na području grada Buja najvjerojatnije neće biti moguće otvaranje samostalnog
odlagališta otpada budući da se godišnje količine otpada po stanovniku kreću ispod
potrebne razine.
U količinama komunalnog otpada uračunat je i komunalni otpad koji nastaje radom
turističkog gospodarstva i otpad koji stvaraju ostali izvori poput čišćenja javnih plaža.
Prikupljanje i zbrinjavanje svih vrsta otpada provoditi će se u skladu sa Zakonom o
zaštiti okoliša i Zakonom o otpadu te posebnim odgovarajućim propisom Grada Buja
o komunalnom gospodarstvu.
Sustav gospodarenja otpadom grada Buja provoditi će se sukladno budućem
sustavu na području bivše općine Buje, u okviru sustava Istarske županije.
4.4.1. Organiziranje sustava informiranja i obrazovanja stanovništva
1. Tiskanje informativnih i edukativnih letaka
U suradnji Grada, odnosno zaposlenika gradske uprave i stručnjaka iz područja
zaštite prirode može se organizirati kreiranje i tiskanje informativnih edukativnih
letaka. Isti bi sadržavali informacije:
a) zbog čega se otpad treba odvajati
b) kako ga najlakše odvajati u kućanstvima – na mjestu gdje nastaje
323
c) gdje se svaki pojedini otpad može odložiti (organski otpad, jestiva ulja, staklo,
metal, plastika, stare baterije, krupni otpad, auto gume, stari automobili,
građevinski otpad)
d) letci bi trebali sadržavati informacije što se događa u prirodnom okolišu ukoliko
se otpad odlaže na nelegalnim mjestima
Tiskanje letaka te troškovi stručnih osoba koje bi sudjelovale u izradi istih financirali
bi se dijelom iz proračuna Grada, dijelom od sponzora. Letci bi se dijelili
stanovnicima. Dostavljali na kućne adrese. Cilj aktivnosti je osvještavanje lokalnog
stanovništva o važnosti zaštite okoliša i brige o prirodnim resursima.
2. Organizacija radionica
Edukativne radionice o otpadu, učinku nepropisnog odlaganja otpada, o tome kako i
zašto treba odvajati otpad. Iste bi se mogle organizirati u školama za djecu, svakom
razrednom odjeljenju. U školama bi se mogle provoditi edukacije i za roditelje na
roditeljskim sastancima.
Iste edukacije trebale bi se provoditi u većim tvrtkama za zaposlene. Manje tvrtke bi
se trebale pozvati na zajedničke susrete na kojima bi im se prezentirale informacije o
zbrinjavanju otpada.
Iste se edukacije mogu organizirati i za javnu upravu i javne tvrtke u njihovim
sjedištima. Informacije za ostale građane i poduzetnike mogu se pružati u pojedinim
školama ili Pučkom otvorenom učilištu.
3. Organizacija okruglih stolova na temu zbrinjavanja otpada
Pozvati vodeće osobe iz lokalne zajednice, stručnjake i osobe koje bi trebale
provoditi program adekvatnog zbrinjavanja otpada. Na istim bi se mogle izmijeniti
informacije i nova saznanja te dobiti rezultati novih istraživanja. Teme i zaključci s
radionica prezentirali bi se javnosti putem Službenih novina grada Buja ili na web
stranicama Grada.
324
4. Zakupiti prostor u novinama, organizirati predavanja putem radio emisija
Postoji mogućnost zakupa prostora u novinama koji bi se koristio za davanje
informacija o odlaganju otpada, o važnosti sortiranja otpada, o učincima
neadekvatnog odlaganja otpada, o dobrobiti reciklaže, o uštedi energije, smanjenju
troškova.
U suradnji sa stručnim osobama iz područja zaštite okoliša organizirati predavanja
putem radio emisija. Omogućiti građanima da telefonski sudjeluju u raspravama,
postavljaju pitanja, daju mišljenja i komentare.
5. Zaposliti inspektore okoliša
Tijekom 2008. i 2009. godine u sklopu pretpristupnog programa PHARE realiziran je
projekt «Prilagodba inspekcije zaštite okoliša za provedbu novog nacionalnog
zakonodavstva u području zaštite okoliša».
Ciljevi projekta su uspostava sustava stalnog obrazovanja i usavršavanja inspektora
zaštite okoliša te suradnja s državnim tijelima koja sudjeluju u provedbi inspekcijskih
nadzora zaštite okoliša. Specifični cilj je i približavanje nacionalnog zakonodavstva
onome EU. U Hrvatskoj je zaposleno 80 inspektora zaštite okoliša, a do ulaska u EU
trebalo bi ih biti 100. Na području Istre zaposlene su samo dvije inspektorice okoliša.
U Rovinju i Labinu.
Iz istih razloga postoji mogućnost zapošljavanja osobe koja bi obavljala poslove
inspektora zaštite okoliša. Troškovi rada iste osobe mogu se financirati iz
županijskog i nacionalnog proračuna uz potporu proračuna Grada. Uštede koje bi se
ostvarile radom iste osobe trebale bi opravdati potrebna ulaganja.
4.4.2. Organiziranje selekcije otpada na organski otpad, papir, staklo, metale i
plastiku
1. Organiziranje reciklažnih dvorišta
Najveći problemi u okolišu koji nastaju kao posljedica lošeg gospodarenja otpadom
su odlaganje otpada na divljim odlagalištima i ispuštanje otpadnih tekućina u tlo,
rijeke i more, te ubrzano trošenje prostora na službenim odlagalištima.
325
Uzroci navedenih tendencija su:
a) nemogućnost za pravilno, odvojeno zbrinjavanje otpada
b) neprepoznavanje problema otpada kao prioriteta u okolišu
c) neznanje i neinformiranost građana i poslovnih subjekata
d) nepoštivanje IVO hijerarhije (izbjegni, vrednuj, odloži)
e) nedovoljno znanja unutar komunalnog poduzeća
f) nedovoljno zakonskih poticajnih mjera
g) nedovoljno financijskih sredstava
h) nedovoljno ljudskih resursa koji vode brigu o zbrinjavanju i selekciji otpada
i) nedovoljno aktivna inspekcija zaštite okoliša
Posljedice koje zbog navedenog nastaju su:
a) zagađenje tla, podzemnih voda i mora
b) ugroženost zdravlja građana i svog živog svijeta
c) visoki troškovi održavanja i sanacije odlagališta
Jedan od zadataka gradske uprave bio bi donijeti izmjene Prostornog plana koje
navode detaljni plan gospodarenja otpadom s definiranim lokacijama namijenjenim
za «reciklažna dvorišta» i transfer stanice.
Reciklažna dvorišta su mjesta gdje građani mogu besplatno odložiti bilo kakav otpad.
Mreže reciklažnih dvorišta razvijenije su u ostalim djelovima Hrvatske, Istra u tom
dijelu zaostaje.
Do donošenja detaljnih planova i izmjena može se organizirati privremeno reciklažno
dvorište koje treba zadovoljavati sljedeće uvjete:
a) lokacija i uređenje lokacije u skladu s Pravilnikom o gospodarenju otpadom
b) određivanje vrsta otpada koje se mogu prikupljati na određenoj lokaciji
c) redovitost odvoza čime se sprječava prerastanje lokacije u divlji deponij
d) naglasiti da je odluka na snazi do usvajanja izmjena i dopuna PPU-a
e) dostaviti odluku inspekciji za zaštitu okoliša i Županijskom UO za održivi razvoj
f) dvorište treba zadovoljavati sve uvijete prema Pravilniku o gospodarenju
okolišem (NN 23/2007)
326
2. Postavljanje odvojenih kontejnera na više mjesta u gradu za papir, staklo, plastiku,
baterije, metale, iljekove, organski otpad
Otpad je koristan resurs i energent. Potrebno ga je koristiti za preradu i daljnju
obradu. Selektivno prikupljanje otpada treba organizirati prema izrađenom elaboratu i
planu. Program «kada, kako i zašto zbrinjavati otpad» treba donijeti gradska uprava
u suradnji sa županijskom i državnom upravom. Otpad koji je odvojen kasnije bi se
reciklirao ili izvozio. Osobitu pažnju treba posvetiti opasnim otpadnim tvarima jer
nekontrolirano odlaganje takvog otpada dovodi u pitanje ljudsko zdravlje.
3. Plan gospodarenja otpadom
Plan gospodarenja otpadom donosi Gradsko vijeće. Nadležni ured nadzire provedbu
istog. Poglavarstva su dužna jednom godišnje do 30. travnja tekuće godine, za
prethodnu godinu, podnositi gradskom vijeću izvješće o izvršenju plana. Izvješće se
dostavlja i Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša. Plan se objavljuje u službenom
glasilu. Plan gospodarenja otpadom treba sadržavati:
a) mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada
b) mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad
c) popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta
d) redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog
okoliša
e) izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije
Realizacija navedenih mjera podrazumijeva postavljanje kontejnera u koje građani
mogu besplatno odložiti krupni otpad. Grad treba donijeti odluku o pravilima
odlaganja otpada na privatnim parcelama, te vlasnicima onemogućiti odlaganje
otpada na istima. Izraditi popis svih divljih deponija i plana čišćenja što podržava i
Zakon kojim se isto tako utvrđuje da svaka općina mora imati deponij građevinskog
otpada. Neki od Bujskih su: Odlagalište Kremenje, smeće ispod Belvederea, smeće
prema S. Sebastijanu. Potrebno je uvesti sankcije i češću kontrolu komunalnih
redara.
327
4. Gospodarenje građevnim otpadom
Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom donesen je 2008. godine. U skladu sa
navedenim pravilnikom građevinski otpad mora se odlagati na za to predviđenim
mjestima. U roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu navedenog Pravilnika, županije i
Grad Zagreb bile su dužne odrediti lokacije za gospodarenje građevinskim otpadom na
svom području.
Sukladno Prostornom planu Grada Buja građevinski otpad može se odlagati u:
a) zoni napuštenog kamenoloma Štrika – do konačnog napuštanja i saniranja
lokacije
b) građevinskom području gospodarske, poslovno-komunalno servisne namjene
Gambocija. U ovom se građevinskom području može privremeno odlagati
građevni otpad do konačnog napuštanja i saniranja lokacije. Postoji
mogućnost postavljanja isključivo privremenih prenosivih građevina koje mogu
biti priključene na potrebnu infrastrukturu.
c) katastarskoj čestici broj 881/15 i k.o. Kaštel u okviru građevinskog područja
Kaldanije
Na istoj lokaciji može se privremeno odlagati građevinski otpad.
Pritom niveleta nasipnog materijala ne smije premašiti nivelete postojećih kontaktnih
prometnica. Po završetku nasipavanja lokacija će se sanirati gradnjom građevine
visokogradnje ili uređenjem čestice na drugi način. Temelj je Prostorni plan užeg
područja odnosno izdane lokacijske (građevinske) dozvole u skladu sa sveukupnim
odredbama Prostornog plana.
Uređenje sustava gospodarenja otpadom uključuje veći broj aktivnosti:
a) analiza stanja odlagališta građevinskog otpada
b) edukacija i informiranje svih sudionika u procesu gospodarenja građevinskim
otpadom
c) sprječavanje nekontroliranog odlaganja građevinskog otpada na neprimjerenim
odlagalištima
d) poticanje uporabe građevinskog materijala prihvatljivog za okoliš
e) poticanje poštivanja zakonskih propisa
f) poticanje uređenja sustava odvojenog sakupljanja i recikliranja pojedinih vrsta
građevinskog otpada
g) uspostavljanje centra za uporabu i zbrinjavanje građevinskog otpada
328
Prioritet 4.5.
Izgradnja i unapređenje sustava vodoopskrbe
Mjere
4.5.1 Rekonstrukcija mreže sustava vodoopskrbe
4.5.2 Realizacija sustava navodnjavanja
329
Vodovodna mreža u gradu Buje postoji, voda je dovedena u sva naseljena mjesta.
Obnovom i rekonstrukcijom povećava se kvaliteta vode u kućanstvima, raste količina
vode raspoložive za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Veći kapacitet opskrbe
vodom omogućuje razvoj poslovnih zona, poljoprivrede i turizma.
Potrebe za konstrukcijom spremišta većih kapaciteta javljaju se iz sljedećih razloga:
1. veća potrošnja vode, osobito u ljetnim mjesecima zbog turizma i klimatskih
karakteristika
2. planirani razvoj golfa
3. planirani razvoj turizma
4. povećanje površina za navodnjavanje
Bogato lokalno vodno područje pravilnom i planiranom dogradnjom i rekonstrukcijom
vodoopskrbnog sustava može svoje izvore koristiti za navodnjavanje poljoprivrednih
površina. Isto bi najviše utjecalo na mogućnosti navodnjavanja i ubrzanje razvoja
poljoprivrede.
Na razini županije osnovan je Istarski vodozaštitni sustav (IVS d.o.o.), županijska
institucija koja se bavi problematikom vodoopskrbe u Istri.
Društvo je osnovano 2004. godine. U travnju 2006. godine na Skupštini društva
donesen je program investicijskih ulaganja izgradnje sustava javne odvodnje i zaštite
voda. Vodozaštitni sustav nastao je sa ciljem provedbe studije «Organizacija,
izgradnja i održavanje sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za mala
naselja u obuhvatu vodozaštitnih područja u IŽ» iz 2000. godine.
Društvo je osnovano zbog razlike između trenutnog i željenog stanja:
1. Propisano ciljano stanje na području Istarske županije:
a) postojanje septičkih jama ili tipskih bioloških uređaja za stambene objekte i
ispuštanje u prirodu putem upojnog bunara (za III i IV zonu zaštite);
b) stambeni objekti u II zoni s obveznom nepropusnom sabirnom jamom s
kontrolom pražnjenja putem ove institucije.
330
2. Stvarno stanje na području Istarske županije:
a) u većini slučajeva septičke jame nisu nepropusne te se nepročišćena voda
slijeva u teren
b) ne postoji sustav redovite kontrole pražnjenja septičkih jama i odvođenja
njihovih sadržaja na adekvatnu obradu
c) neopremljenost postojećih uređaja za prihvat sadržaja septičkih jama
Posljedice za okoliš trenutne situacije:
a) rast koncentracije mikroorganizama u površinskim i podzemnim vodama
b) rast koncentracije dušika i fosfora u akumulaciji i obalnom moru što dovodi do
bujanja algi i degradacije površinske vode ili mora
Posljedice za vodoopskrbu:
Zahtjevnije pročišćavanje u procesu dobivanja vode za piće, upotreba više kemikalija
u procesu pročišćavanja, veća nesigurnost vodoopskrbnog sustava. Moguća
ugroženost zdravstvene ispravnosti vode za piće.
Kako bi se posljedice ublažile i zaustavio negativan utjecaj potrebno je:
a) izgraditi nepropusne kolektore za odvodnju otpadnih voda
b) postaviti kvalitetne uređaje za pročišćavanje otpadnih voda
Ciljevi koji se žele postići aktivnostima IVS-a:
1. Izgradnja i gospodarenje vodozaštitnim sustavom Istre
2. Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda prema najvišim standardima
3. Održavanje sustava u projektiranom stanju uz visoku uslugu korisnicima
Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u IŽ donesena je 2005.
godine. Tom odlukom određeni su sljedeći prioriteti:
a) određivanje područja sanitarne zaštite i akumulacije koje se koriste ili su
rezervirane za javnu vodoopskrbu na području Istarske županije
b) mjere zaštite izvorišta od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno
djelovati na njihovu izdašnost te kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode
c) nastavak aktivnosti istražnih radova
d) izvori i način financiranja mjera
331
Unutar utvrđenih granica zona zaštite provodi se pasivna i aktivna zaštita izvorišta.
Pasivnu zaštitu čine mjere zabrane građenja i smještaja pojedinih građevina i
obavljanja određenih djelatnosti unutar utvrđene zone.
Aktivnu zaštitu čine:
a) mjere za redovito praćenje razine i kakvoće vode na priljevnom području
izvorišta (unutar zona zaštite)
b) poduzimanje mjera za očuvanje i poboljšanje kvalitete vode
Isto podrazumijeva građenje i rekonstrukciju vodoopskrbnih sustava, sustava javne
odvodnje i tretmana otpadnih voda, uvođenje «čiste» proizvodnje, ugradnja
spremnika s dodatnom zaštitom.
Vodozaštitni sustav se financira od jedinica lokalne samouprave u kojima se grade
objekti odvodnje. U planu je da doprinos solidarnosti daju i ostale JLS. IVS ima za cilj
kandidirati projekte na programe i predpristupne fondove Europske Unije.
Prethodni i pripremni radovi za realizaciju aktivnosti:
a) izrada projektne dokumentacije
b) otkup zemljišta i naknada štete
c) geodetski radovi kanalizacijske mreže i čvrstih objekata
d) naknade i nepredviđeni radovi
e) arheološki nadzor i geoistraživanja
Nakon pripremnih radova slijedi izvedba građevinsko-montažnih radova i nabavka
opreme (gravitacijski tlačni cjevovodi, uređaji za pročišćavanje, izgradnja crpnih
stanica, upojni bunari za svako pojedino naselje).
U prvoj fazi radovi predviđaju izgradnju malih autonomnih sustava, u drugoj fazi
mogućnost njihovih povezivanja.
Na području Bujštine od izvora vode koriste se izvori Bužin i Gabrijeli u dolini
Dragonje. Kapacitet istih izvora je okvirno 100 l/s.
Izvori se nalaze u tzv. A i B zoni zaštite.
Za područje grada Buja nadležan je Istarski vodovod Buzet.
Zona strogog režima zaštite je I. zona.
332
Zona I. A izvorišta Gabrijeli – Bužin obuhvaća neposredno područje zahvata vode,
krški izvor, kaptažu, crpnu stanicu, postrojenje za preradu vode te građevinu za
pogon, održavanje i čuvanje - 50 m oko zahvata vode.
Zona I. B obuhvaća uži pojas oko I. A zone u koji su uključene naplavne površine
strmih i nepristupačnih stijena s bočnim stranama i površine cesta. Površine s kojih
je moguć neposredan kontakt površinskog toka sa podzemnim tokovima južno od
izvorišta.
I. zona i I.A zona moraju biti ograđene.
U I. i I.A zoni, zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju,
pročišćavanje i transport vode u vodoopskrbni sustav.
U I.B zoni dozvoljava se gradnja nužnih prometnica, uz obaveznu kontroliranu
odvodnju oborinskih voda i tehnička rješenja osiguranja prometa.
Na području I., odnosno I.A zone provesti će se sljedeće mjere zaštite:
1. sanitarne otpadne vode moraju se odvesti nepropusnom kanalizacijom izvan
zone
2. oborinske vode s uređenih površina i krovova objekata unutar zone potrebno
je odvesti izvan zone
3. objekti i sadržaji unutar zone koji su neophodni za korištenje crpilišta moraju
biti građeni i održavani s najvišim stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu
voda
Pravna osoba koja obavlja javnu vodoopskrbu i upravlja vodozahvatom mora biti
nositelj stvarno pravnih ovlasti ili vlasnik zemljišta unutar I. odnosno I.A zone
izvorišta.
Pravna osoba koja obavlja vodoopskrbnu djelatnost dužna je imenovati odgovornu
osobu za fizičko osiguranje građevina i uređaja u I. i I. A zoni izvorišta od namjernog i
slučajnog onečišćenja i zagađenja voda.
Na području I. zone moraju se provesti sljedeće mjere zaštite:
a) granice zone obilježiti uočljivim oznakama
b) sanitarno potrošne otpadne vode provesti nepropusnim odvodnim sustavom
izvan zone ili zbrinuti putem sabirnih jama
333
c) odvodnju oborinske vode s uređenih površina i krovova objekata provesti
izvan prve zone
d) trafostanice moraju imati nepropusnu uljnu jamu
e) akumulatorske baterije za neprekidno napajanje moraju biti smještene u
prostoriji s nepropusnim podom i nepropusnim šahtom za prihvat kiseline
f) slobodne površine moraju biti zasijane travom ili raslinjem s plitkim korijenjem
g) praćenje, održavanje i poboljšanje kakvoće vode u akumulaciji
Financijska sredstva potrebna za realizaciju mjera i aktivnosti zaštite unutar I. zone
izvorišta osigurava pravna osoba ili vlasnik zemljišta unutar I zone.
Ista obavlja javnu vodoopskrbu i upravlja vodozahvatom. Za svako izvorište potrebno
je izraditi daljnje elaborate zaštite koje financiraju Hrvatske vode.
4.5.1 Rekonstrukcija mreže sustava vodoopskrbe
Vodoopskrbni sustav Grada Buja opskrbljuje se vodom iz magistralnog cjevovoda,
odnosno iz sustava Sv. Ivan – Buzet. Uslijed smanjene izdašnosti ovog izvora,
područje grada Buja može se prihranjivati vodom iz izvora Bulaž kod Istarskih
Toplica. Manji dio područja snabdijeva se i iz izvora Gradole u dolini rijeke Mirne.
Analizom postojećeg stanja i buduće potrebe dolazi se do zaključka da je potrebno
nastaviti s daljnjim radnjama na optimalizaciji vodoopskrbnog sustava. Konačan cilj je
osiguranje potrebnih količina i tlaka vode.
1. Izvođenje radova na vodovodnoj mreži Bujštine
a) rekonstruirati odnosno pojačati profil magistralnog cjevovoda od Laganiša do
rezervoara Triban
b) povećati veličinu rezervoarskog prostora rezervoara Triban
c) povećanje kapaciteta rezervoara Kanegre zbog povećanja kapaciteta u
turističkim naseljima
d) rekonstrukcija vodovodne mreže za građevinsko područje
e) rekonstrukcija vodovodne mreže na području Krasice, Punte, Lozara i
Baredina zbog porasta intenziteta aktivnosti u poljoprivredi
334
f) izgradnja vodovodne mreže na sljedećim lokacijama:
- Gospodarska zona Buje
- Gamboci
- Ljubljanija
- Kaldanija
- Jurcanija
- Todeški
- Koparska
- Kažeta.
2. Ostvarenje suradnje sa Istarskim vodovodom Buzet, Vodovodom «Butoniga»,
intenziviranje suradnje sa IVS-om
a) dogovor oko korištenja naknade za priključenje vodovodnoj mreži pri izgradnji
novih objekata
Naknada se može koristiti za obnovu ili dogradnju vodovodne mreže, zaštitu
izvorišta ili druge prioritetne aktivnosti.
b) suradnja u izradi zaštitnog programa vodnih područja
c) suradnja u provođenju programa za zaštitu vodnog područja
Potrebno je održavati suradnju s Hrvatskim vodama.
3. Poboljšanje i dogradnja vodoopskrbnog sustava
a) analiza postojećeg stanja sustava na području grada
Potrebno je provesti analizu obzirom na:
- datum izgradnje
- razgranatost
- priključke
- kapacitet
b) utvrđivanje prioriteta
Utvrditi prioritete obzirom na rekonstrukciju, dogradnju i novu izgradnju
sustava na pojedinim područjima grada.
335
c) pripremne aktivnosti i izvođenje radova:
- izrada geodetskih rješenja
- izrada idejnih rješenja
- izrada studija utjecaja na okoliš
- ishođenje lokacijskih dozvola
- priprema aplikacija za financiranje iz EU fondova
- izrada plana organizacije radova
- ugradnja najmodernijih tehnologija
- informatizacija sustava
4.5.2. Realizacija sustava navodnjavanja
Kvalitetan sustav za navodnjavanje, pažljivo isplaniran, precizno ugrađen i propisno
održavan preduvjet je za racionalnu upotrebu dragocjenog resursa - vode.
Za realizaciju sustava navodnjavanja potrebno je:
a) izraditi polazne tehničke studije mogućnosti navodnjavanja
b) izraditi studije gospodarske opravdanosti
c) izraditi plan navodnjavanja
1. Izrada polaznih tehničkih studija
Studije bi trebale sadržavati stručna mišljenja i izračune:
1. stručna ispitivanja kvalitete vode za natapanje
a) analiza vode na sve osjetljive tvari
b) izračun saliniteta vode u kojem se određuje sadržaj i količina mineralnih
komponenti
2. izračun izdašnosti bunara/rezervoara
a) ukoliko je cilj povećati površine potrebno je izraditi projekt skladištenja vode
izradom akumulacija ili kanalske i cijevne infrastrukture
3. geoelektrična sondiranja
a) mjerenje električnih svojstava stijena
4. izračun prosječnih količina padalina i temperatura tijekom godine
5. izračun potreba pojedine poljoprivredne kulture za vodom
6. izrada akumulacije vode
336
7. planiranje i izrada zahvata kanala, bunara, crpki, preljeva, cjevovoda
8. dovod vode iz cijevi i kanala
2. Izrada studija gospodarske opravdanosti
Osnovni sadržaj studije uključivao bi:
a) procjenu vrijednosti potrebnih ulaganja
b) procjenu povećanja prihoda zbog navodnjavanja
c) vrijeme povrata ulaganja
d) minimalnu površinu za pojedine kulture koja je isplativa za realizaciju
navodnjavanja
3. Izrada plana navodnjavanja
Plan bi trebao uključivati sljedeće elemente:
a) donošenje odluke o tome koja se poljoprivredna kultura želi uzgajati
b) sagledavanje postojećih zemljišta za uzgoj poljoprivrednih kultura
c) izračun profitabilnosti uzgoja istih
d) izrada studije isplativosti navodnjavanja
e) dinamika realizacije projekta izgradnje sustava navodnjavanja
337
Prioritet 4.6.
Izgradnja i unapređenje sustava odvodnje
Mjere
4.6.1. Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u mjestima
koja trenutno nisu spojena na kanalizaciju već koriste sabirne jame
4.6.2. Poboljšanje i modernizacija sustava kanalizacije i mogućnosti korištenja
pročišćene vode u dozvoljene svrhe
4.6.3. Korištenje oborinske kanalizacije i sustava pročišćavanja oborinske vode
za navodnjavanje
338
Pročišćavanje otpadnih voda danas ima sve veću ulogu u zaštiti prirodne okoline.
Razlog tome je smanjenje količine raspoložive pitke vode za koju se do nedavno
smatralo da je neiscrpna. Rezerve pitke vode se nalaze u površinskim tokovima
(rijekama, jezerima) i u podzemlju. Njihovo zagađenje svakako prijeti smanjivanju
raspoloživih zaliha vode. Posebno je ugroženo podzemlje i podzemne vode zbog
ispuštanja opasnih i štetnih materija (naftnih derivata, motornih ulja, kemikalija) i
industrijskih i sanitarno-fekalnih otpadnih voda.
Kako bi se sačuvala pitka voda potrebno je odrediti sustav kvalitetnog upravljanja
otpadnim vodama. Isti sustav potrebno je konstantno unaprijeđivati i obnavljati kako
bi se voda mogla ponovno koristiti.
Ukoliko se razvije predviđeni golf turizam, velike će količine vode biti potrebne za
navodnjavanje područja golf igrališta. Bilo bi poželjno da se adekvatnim sustavom za
pročišćavanje otpadnih voda i recipijentom oborinskih voda ista koristi za
navodnjavanje igrališta. Dio prihoda od dolaska novih gostiju «golfera» te prihoda iz
poslovanja većih poslovnih subjekata s potrebom za značajnim količinama vode
trebao bi se izdvajati za unapređenje i razvoj sustava otpadnih voda.
Razvojem sustava doprinijelo bi se zaštiti rezervi podzemnih voda te nadzemnih
vodenih tokova. Unaprijeđenje sustava upravljanja vodenim tokovima doprinosi
većim raspoloživim količinama vode za različite potrebe, većoj efikasnosti korištenja
vode. Ista vodena masa može se više puta upotrijebiti za različite potrebe.
Komunalna djelatnost odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda uključuje:
a) poslove odvodnje i pročišćavanja otpadnih i atmosferskih voda
b) crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama
Prema Zakonu o vodama, djelatnost odvodnje otpadnih voda čine poslovi:
a) skupljanja otpadnih voda
b) njihovo dovođenje do uređaja za pročišćavanje
c) pročišćavanje i ispuštanje u prijamnik
d) obrada mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja
e) poslovi odvodnje oborinskih voda iz naselja putem sustava javne odvodnje
339
Otpadne vode odvode se putem posebnih sustava koji prema namijeni mogu biti:
a) sustav javne odvodnje (mješovit i razdjelni)
b) sustav interne odvodnje
c) sustav oborinske odvodnje
Mješoviti sustav odvodnje podrazumijeva da se sve otpadne i druge vode odvode
zajedno.
Razdjelni sustav odvodnje:
a) posebni cjevovod za oborinske, površinske, drenažne vode
b) posebni cjevovod za sanitarne i industrijske vode
Sustav oborinske odvodnje sastoji se od otvorenih i zatvorenih kanala, slivnika,
pjeskolova i drugih objekata i uređaja putem kojih se oborinske vode odvode u
recipijent.
Na području grada planirana je izgradnja razdjelnog kanalizacijskog sustava.
Planiran je poseban sustav odvodnje sanitarnih voda (fekalna kanalizacija) i poseban
sustav odvodnje oborinskih voda (oborinska kanalizacija).
Iznimka je povijesna jezgra Buja gdje se u planskom razdoblju planira zadržati
postojeći djelomično mješoviti sustav. U kasnijim fazama isti bi se rekonstruirao u
razdjelni.
Da bi se sačuvali izvori pitke vode potrebna je izgradnja sustava za odvodnju i
postavljanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda pojedinih naselja. Osobito je
važna izgradnja sustava odvodnje u naseljima bez kanalizacije.
Fekalne otpadne vode od grada Buja i okolice planiraju se priključiti na postojeći
kolektor i postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda «Buje». Iz istog se vode
odvode u uređaj «Umag» na području grada Umaga.
Fekalne otpadne vode od turističkih naselja Kanegra i Porta Madona planiraju se
preko crpne stanice priključiti na postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
«Savudrija» koji se nalazi na području grada Umaga.
340
4.6.1 Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u mjestima
koja trenutno nisu spojena na kanalizaciju već koriste sabirne jame
Unutrašnjost prostora grada Buja karakterizira manji broj koncentriranih manjih
naselja, veći broj raštrkanih sela i gospodarstava.
Relativno slaba naseljenost tog područja nameće rješenje odvodnje putem manjih
lokalnih podsustava s odgovarajućim uređajima manjeg kapaciteta i ispuštanjem
otpadnih voda u podzemlje. Drugim riječima tretiranjem otpadnih voda u septičkim ili
sabirnim jamama.
U manjim zbijenim naseljima odvodnja se može riješiti putem sabirnih kanala i
zajedničkog uređaja za pročišćavanje. U kasnijim se fazama manji sustavi mogu
objediniti sa susjednim naseljima u veći sustav.
Fekalne otpadne vode tretirati će se kroz uređaj za pročišćavanje. Isti uređaj mora
imati potrebnu razinu pročišćavanja što podrazumijeva biološki, a po potrebi (bilo bi
poželjno) i tercijarni stupanj pročišćavanja.
Nakon tretmana na uređaju, pročišćena voda ispustiti će se u teren preko upojnog
bunara. Mikrolokacije kolektora, crpnih stanica i ostalih građevina i uređaja definirati
će se prostornim planovima užih područja, odnosno lokacijskom (građevnom)
dozvolom.
Onečišćene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnih i drugih
površina prije ispusta u kolektore treba pročistiti na separatorima ulja i pijeska.
Promjene aktivnosti odvodnje planirane unutar prostornog plana mogu nastati:
a) ukoliko se smatra da se otpadne vode mogu naknadno ponovno koristiti,
b) ukoliko zakon zahtijeva promjene ili će se promjene zahtijevati u skorom roku,
c) ukoliko je vremenska razlika izrade plana i realizacije velika te je tehnologija u
trenutku izrade u velikom odstupanju od planiranog.
S društvom IVS iz Buzeta ugovorena je izrada rješenja kanalizacije za sljedeća
područja grada po prioritetima:
- Prioritet I : Gamboci, Kaldanija, Kaštel, Plovanija
- Prioritet II: Marušići, Momjan, Triban.
341
Projekt izrade glavnog kolektora naselja za Monte Baster je završen. U tijeku je
rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Predan je zahtjev za izdavanje lokacijske
dozvole koji će omogućiti brže izvlaštenje jer su pojedini vlasnici zemljišta izvan
Hrvatske.
Procijena vrijednosti izgradnje kolektora u dužini od 1.124 metra sa crpnom stanicom
iznosi okvirno 1.250.000 kn.
Izrađen je elaborat za ishođenje lokacijske dozvole za Kruj Buje. U tijeku je
rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole je
predan. Procjena vrijednosti izgradnje kolektora u dužini od 1.483 m iznosi cca
1.150.000 kn.
Sustav za odvodnju i pročišćavanje komunalnih (sanitarnih i kućanskih) i tehnoloških
otpadnih voda je skup objekata koji uključuje:
a) kanalizacijska mreža koja se sastoji od sekundarnih, primarnih i glavnih
odvodnih kolektora,
b) građevine kanalizacijske mreže (crpne stanice, kontrolna okna, prekidna okna,
preljevna okna),
c) uređaji za pročišćavanje otpadnih voda,
d) ispust u prijemnik.
Vlasnik građevine dužan je priključiti svoju građevinu na komunalnu infrastrukturu za
odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Za istu se plaća naknada.
Aktivnosti koje je potrebno poduzeti:
1. Utvrditi postojeće stanje i postojanje kanalizacije
2. Utvrditi broj stanovnika spojenih i koje je potrebno spojiti na kanalizacijsku mrežu,
uz predviđanje sezonskih oscilacija
3. Analiza postojećeg kanalizacijskog sustava
4. Utvrditi duljinu fekalne kanalizacijske mreže
5. Utvrditi duljinu oborinske kanalizacije
6. Utvrditi ukupan broj crpnih stanica
7. Utvrditi broj crpki u svakoj crpnoj stanici
8. Utvrditi postojeće stanje uređaja za pročišćavanje (kapacitet, datum izgradnje,
342
dosadašnje rekonstrukcije, ispust)
9. Utvrditi postojeće stanje ispusta (zagađenje, održavanje)
10. Istražiti sve mogućnosti adekvatne odvodnje otpadnih voda
11. Izraditi adekvatnu studiju s aspekta maksimalne zaštite okoliša i upotrebe
otpadnih voda s korištenjem najmodernije tehnologije
Smjernice koje je potrebno uzeti u obzir pri izradi plana odvodnje otpadnih voda:
a) zahtjevi za čistim morem i okolišem su u porastu
b) može se očekivati pooštrenje zakona
c) povećana ekološka svijest šire javnosti
d) promišljanje o ponovnoj upotrebi pročišćene vode
e) promišljanje o smanjenju količine otpadnog mulja kao nusproduktu
pročišćavanja
f) korištenje najmodernije i najadekvatnije tehnologije s najboljim rezultatima
Hrvatske vode mogu financirati dokumentaciju projekta u vidu izrade sociološke
studije, studije utjecaja na okoliš, tehničke analize projekta, financijske studije.
4.6.2. Poboljšanje i modernizacija sustava kanalizacije i mogućnosti korištenja
pročišćene vode u dozvoljene svrhe
Sustavi za pročišćavanje mogu biti standardni biološki i MBR uređaji. MBR
(membranski bio reaktor) je manji i moderniji, niskih izlaznih koncentracija
suspendiranih tvari. Uklanja glavne uzroke cvjetanja mora, omogućava ponovnu
upotrebu otpadnih voda bez ispuštanja u more, rijeku ili okoliš.
Ciljevi s kojima se treba prići izradi studije konstrukcije odvodnih pročišćivača i
kanalizacije:
a) maksimalno korištenje postojećih lokacija uređaja
b) sustav obrade otpadnih voda koji predviđa autonomne sustave
c) koncept iskorištavanja izgrađenog kanalizacijskog sustava sa minimalnim
prilagodbama
d) zadržavanje postojećih ispusta na nivou sadašnjeg stanja
e) koncept koji omogućuje korištenje najmodernijih tehnologija koje omogućuju
343
ponovno korištenje vode za razne potrebe bez ispuštanja u prirodu
Napredne tehnologije omogućavaju pročišćavanje otpadnih voda do čiste vode, ali i
biološko rješavanje otrovnog krutog sadržaja koji ostaje.
Pri ulaganju u kanalizacijski sistem potrebno je koristiti najpovoljniji, tehnološki
moderan i ekološki ispravan sustav. Osim zaštite prirode i zdravlja isti omogućava
dodatnu dobit korištenjem vode u određene dozvoljene, propisane i korisne svrhe.
Troškovi navodnjavanja odnosno troškovi vode za čiju se namjenu pročišćena voda
koristi smanjuju se.
4.6.3 Korištenje oborinske kanalizacije i sustava pročišćavanja oborinske vode
za navodnjavanje
Zadatak objekata za sakupljanje oborinskih voda je:
a) spriječiti izlijevanje i stvaranje vodene površine na pješačkim površinama radi
odvijanja sigurnog prometa
b) skupiti oborinsku vodu s gradskih površina i tako spriječiti plavljenje gradskih
objekata i prostora
Objekti za sakupljanje oborinskih voda sa prometnica su rigoli – kanali uz
prometnice. Putem njih se voda preko slivnika upušta u kolektore. Voda se sakuplja
u bazenima ili rezervoarima.
Pročišćavanje otpadnih voda je proces koji se provodi iz sljedećih razloga:
a) smanjenje onečišćenja do onih količina ili koncentracija s kojima pročišćene
otpadne vode ispuštene u prijemnike postaju neopasne za život i ljudsko
zdravlje
b) spriječavanje neželjenih promjena u okolišu
c) naknadno korištenje
Kod analize pročišćavanja od temeljne važnosti su:
a) količina i svojstva otpadnih tvari
b) svojstva prijemnika
c) uvjeti ispuštanja otpadnih voda
344
d) procesi pročišćavanja otpadnih voda i obrade mulja
Poremećaji koji nastaju u okolini ispuštanjem otpadnih tvari ne mogu se naknadno
popraviti. S toga se pri ispuštanju trebaju primijeniti određeni kriteriji i propisani
standardi.
Zavisno od svojstva otpadnih voda razlikuje se:
a) konvencionalno (mehaničko ili prethodno i biološko ili naknadno)
pročišćavanje
b) fizikalno kemijsko pročišćavanje
Kako bi se oborinska kanalizacija mogla koristiti za navodnjavanje potrebno je:
a) osmisliti i projektirati način sakupljanja oborinske vode
b) osmisliti i projektirati način pročišćavanja oborinske vode
c) osmisliti i projektirati način skladištenja oborinske vode
Ovisno o tome s kojih se područja voda sakuplja potrebno je da ista prođe određene
stupnjeve pročišćavanja.
Voda se može sakupljati s popločenih gradskih površina, prometnica, krovova.
Pojedina rješenja za sakupljanje vode mogu se naći i u prirodi. Isto može biti način
za poticanje stanovništva na inovacije.
Pri izradi projekta uređenja prometnica, trgova ili drugih nepropusnih površina
potrebno je ukalkulirati posebne kanale. Putem kanala se oborinska voda sakuplja na
određenom mjestu gdje se ista pročišćava i sprema u rezervoare.
Kontrolirana i ispitana voda iz rezervoara može se koristiti za navodnjavanje zelenih
površina ili određenih poljoprivrednih kultura za koje postoje sanitarne i zakonske
dozvole.
Ideje za sakupljanje oborinskih voda u prirodi postoje na europskoj i svjetskoj razini.
Jedna od njih su «zeleni krovovi».
Na različitim područjima ljudi smišljaju vlastite ideje i kombiniraju metode.
Javni poziv za iskazivanje ideja mogao bi donijeti dobar temelj za stvaranje noviteta
ili bujskog branda navodnjavanja koji bi mogao prerasti u europski projekt.
345
Prioritet 4.7.
Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja
Mjere
4.7.1. Valorizacija i zaštita prirodnih vrijednosti
4.7.2. Jačanje institucija u području zaštite prirode
346
Prirodne vrijednosti su nacionalni parkovi, strogi rezervati, posebni rezervati, parkovi
prirode, spomenici prirode, park šume, značajni krajobraz, regionalni park, spomenik
parkovne arhitekture. U Istri se trenutno nalazi 40 zaštićenih područja.
Prostornim planom grada Buja evidentirane su sljedeće prirodne vrijednosti
županijskog značaja:
a) u kategoriji posebni rezervati – botanički rezervati koji obuhvaćaju značajnije
površine prirodnih travnjaka na području Buja, Bibala, Kremenja i Valopije
b) u kategoriji spomenika prirode: zeleni hrast kod Markovca
c) u kategoriji značajni krajobraz: flišni dio od Kaštela do Čepića (Bujski Kras)
d) okoliš povijesnih cjelina: Buje, Kaštel, Momjan
e) u kategoriji park šuma: Kanedo kod Markovca
Zaštitom prirodnih vrijednosti doprinosi se očuvanju njihove biološke i krajobrazne
raznolikosti. Valorizacija i zaštita krajobraza i bioloških vrsta provodi se putem
institucija za zaštitu, njihovim procedurama u skladu sa zakonima i propisima.
Različitosti bioloških vrsta i krajobraza doprinose očuvanju tradicije, povećanju
turističke ponude i razvoju selektivnih oblika turizma.
Cilj kojem se teži je održivi razvoj. Prepoznatljivost Buja kao područja koje se razvija
poštivajući najviše ekološke standarde, koje vodi računa o zaštiti prirodnih vrijednosti.
U kojem živi ekološki osviješteno i educirano stanovništvo. Isto je temeljna
pretpostavka održivog razvoja.
4.7.1. Valorizacija i zaštita prirodnih vrijednosti
1. Izrada programa zaštite prirodnih vrijednosti
Adekvatna zaštita prirodnih vrijednosti podrazumijeva izradu i provedbu programa
zaštite prirodnih vrijednosti. Isto uključuje sljedeće aktivnosti:
a) analiza trenutnog stanja okoliša na području grada Buja
347
b) procjena stanja ugroženosti
Obuhvać analizu utjecaja poljoprivrede i turizma na okoliš, analizu utjecaja
proizvodnih djelatnosti na okoliš, analizu kakvoće vode i zraka, analizu sustava
gospodarenja otpadom.
c) razvijanje mjera zaštite okoliša
d) provođenje mjera zaštite
e) edukacija lokalnog stanovništva o važnosti vođenja kontinuirane brige o zaštiti
okoliša
2. Integriranje mjera zaštite u proces prostornog planiranja i uređenja okoliša
Mjere zaštite prirodnih resursa i očuvanja bioraznolikosti moraju biti u odgovarajućoj
mjeri integrirane u prostorne planove i razvojne dokumente grada i lokalnog
područja. Namjena i funkcija određenog područja mora biti u skladu sa njegovim
prirodnim obilježjima i posebnostima. Isto se postiže na način da se prilikom
planiranja i provedbe razvojnih projekata vodi računa o provedbi mjera zaštite u
skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.
Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji prostornim uređenjem podržava se
održivi razvoj tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih
djelatnosti i prostora osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost
standarda uređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom,
zemljištem i prirodnim dobrima.
Osim nadležnih organa i institucija cilj je uključiti lokalnu javnost u donošenje
dokumenata prostornog planiranja. Prema zakonu građani imaju pravo sudjelovanja
u javnoj raspravi – davanje očitovanja, mišljenja, prijedloga i primjedbi na prijedlog
prostornog plana.
348
3. Uključivanje sudionika svih razina u zaštitu okoliša
Isto uključuje upravna tijela, gospodarske subjekte i javnost.
Uključivanje upravnih tijela podrazumijeva suradnju sa institucijama za zaštitu prirode
na nacionalnoj i regionalnoj razini. Provedbu zakona i propisa, poštivanje standarda
zaštite prirodnih vrijednosti.
Provedba navedenih zakona i propisa podrazumijeva uključivanje gospodarskih
subjekata i javnosti. Cilj kojem se teži je stvaranje poslovnog i kulturnog okruženja
koje potiče uključivanje brige o okolišu u poslovne strategije, planove, svakodnevno
djelovanje i životne aktivnosti. Povećanje poštivanja zakona o zaštiti prirode postiže
se edukacijama o potrebi zaštite prirode i prirodnih resursa te provođenjem sankcija
u slučaju nepoštivanja zakonskih propisa.
4. Povećanje inspekcijskog nadzora
Postojanje adekvatnog nadzora i sankcija u segmentu zaštite prirodnih resursa
neophodan je čimbenik koji utječe na stupanj zaštite. Odjel inspekcijskog nadzora pri
Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nadležan je za
obavljanje nadzora nad primjenom propisa iz područja zaštite okoliša. Isti odjel
sudjeluje u pripremi postupaka izvršenja inspekcijskih rješenja iz područja zaštite
okoliša, usklađuje međusobni rad i inspekcijsko postupanje inspektora iz područja
zaštite okoliša u područnim jedinicama.
U Odjelu inspekcijskog nadzora ustrojeni su sljedeći odsjeci:
a) Odsjek inspekcijskog nadzora
b) Odsjek za unaprijeđenje rada područnih jedinica inspekcijskog nadzora zaštite
okoliša
c) Odsjek za međunarodnu suradnju
Međunarodne aktivnosti inspekcije za zaštitu okoliša obuhvaćene su s ESCENA
mrežom i IMPEL mrežom. IMPEL mreža Europske Unije za provedbu i izvršenje
349
zakonodavstva zaštite okoliša je neformalna mreža tijela vlasti država članica EU,
zemalja pristupnica i kandidata te Norveške.
ECENA je neformalna mreža vlasti zaštite okoliša iz zemalja pred kandidaturom,
zemalja kandidatkinja i zemalja pristupnica. Cilj mreže je štititi okoliš u njenim
državama članicama kroz učinkovito prenošenje, primjenu i provedbu zakonodavstva
EU o zaštiti okoliša. Isto se postiže povećanjem učinkovitosti inspekcijskih tijela i
promicanjem pridržavanja uvjeta zaštite okoliša.
Formiranje institucija koje provode inspekcijski nadzor u nadležnosti je viših razina
vlasti. Zadaća gradske uprave je da vodi kontrolu o redovitoj provedbi inspekcija.
Ujedno, ima obvezu kontaktirati iste u slučaju da uvidi određena onečišćenja okoliša
ili potencijalne uzročnike onečišćenja.
5. Podizanje razine znanja i svijesti
Edukacija je ključni čimbenik povećanja brige o okolišu. Edukacije je potrebno
provoditi za sve skupine stanovništva. Cilj je povećanje svijesti o potrebi zaštite
prirodnih resursa i očuvanju istih za buduće naraštaje.
Ciljnu skupinu čine lokalno stanovništvo koje treba voditi brigu o okolišu i resursima u
svakodnevnim životnim aktivnostima, gospodarstvenici, posebno proizvodna
poduzeća koja svojim djelovanjem u većoj mjeri utječu na okoliš. Planirane su
sljedeće aktivnosti:
a) uspostavljanje suradnje sa institucijama koje se bave zaštitom okoliša
b) organiziranje predavanja u osnovnim i srednjim školama, Pučkom
otvorenom učilištu Buje
c) organiziranje predavanja za lokalne gospodarstvenike i građanstvo
6. Postavljanje «Zelenih otoka»
Organiziranje «Zelenih otoka» podrazumijeva postavljanje odvojenih kontejnera za
različite vrste otpada na jednom mjestu: staklo, plastiku i papir. Postavljanje «Zelenih
otoka» trebalo bi financirati iz gradskog proračuna.
Realizacijom navedene aktivnosti u velikoj bi se mjeri doprinijelo očuvanju čistoće
grada, te smanjenju štetnog djelovanja na okoliš. Sortirani prikupljeni materijali se
350
potom mogu reciklirati. Isto osim što pridonosi smanjenju onečišćenja okoliša
pozitivno utječe i na smanjenje potrošnje primarnih sirovina. Uz navedeno građanima
i posjetiteljima treba osigurati infrastrukturu koja im omogućuje okolišno odgovorno
ponašanje. Prema okolišu isto podrazumijeva postavljanje kontejnera i kanti za
smeće uz prolaze, na odmorištima uz cestu.
7. Upravljanje vodama
Vode su opće dobro koje ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske i koje ne može biti u
ničijem vlasništvu. Najveće upravne ovlasti u upravljanju vodama ima Ministarstvo
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva unutar kojega se nalaze
Uprava gospodarenja vodama i Uprava vodne politike i međunarodnih projekata.
Jedinice lokalne i regionalne samouprave posjeduju ovlasti i obveze vezane za
vodnu problematiku unutar njihovog područja. Zaštita voda ostvaruje se nadzorom
nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćenja, sprječavanjem, ograničavanjem i
zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenje okoliša. Na
području Buja ima 70-ak izvora vode. Zaštita i valorizacija istih podrazumijeva
provođenje sljedećih aktivnosti:
a) analiza postojećih vodnih resursa
b) ispitivanje kakvoće vode
c) ispitivanje mogućnosti valorizacije pojedinih izvora
d) izrada mjera zaštite izvorišta od zagađenja
e) provedba mjera zaštite vodnih izvora (aktivne i pasivne mjere zaštite izvorišta)
8. Poticanje društveno – odgovornog poslovanja
Društveno odgovorno poslovanje je koncept u kojem poslovni subjekt dobrovoljno
odlučuje doprinositi boljitku društva i čišćem okolišu. U interakciji sa ostalim
dionicima. Utjecaj na okoliš može biti smanjen racionalnom uporabom resursa,
smanjenjem emisija u zrak, tlo, vode te smanjenjem količine otpada kroz odvojeno
sakupljanje otpada i recikliranje.
Poticaji tvrtkama od strane Grada za provođenje društveno odgovornog poslovanja
mogu biti u obliku davanja godišnjih nagrada za postignute rezultate,
subvencioniranja dijela troškova zapošljavanja mladih bez iskustva, invalida i
351
socijalno ugroženih skupina, subvencioniranja dijela troškova uvođenja sustava za
zaštitu okoliša.
4.7.2. Jačanje institucija u području zaštite prirode
1. Poticanje osnivanja neprofitnih udruga za zaštitu okoliša
Organizacijama građana, osnivanjem i djelovanjem udruga za zaštitu okoliša utječe
se na povećanje stupnja zaštite prirodnih resursa i očuvanja bioraznolikosti.
Poticajne aktivnosti su sljedeće:
a) provedba edukacija o djelovanju udruga
b) informacije o postupku i uvjetima osnivanja udruga
c) informiranje o mogućnostima korištenja bespovratnih državnih potpora i
potpora fondova EU
d) poticanje građana na učlanjenje i sudjelovanje u radu udruga za zaštitu
okoliša
e) poticanje povezivanja sa srodnim udrugama na području Istarske županije i
Republike Hrvatske
2. Suradnja sa institucijama za zaštitu okoliša na državnoj i regionalnoj razini
Na području Republike Hrvatske i Istarske županije djeluje veći broj institucija kojima
je osnovna djelatnost razvijanje i provedba mjera zaštite okoliša. To su Fond za
zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državni zavod za zaštitu prirode, Odjel za
održivi razvoj Istarske županije - Odsjek za zaštitu okoliša, Centar za istraživanje
mora instituta Ruđer Bošković u Rovinju, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog
uređenja, Hrvatske šume, Agencija za zaštitu okoliša i druge institucije. Suradnjom
Grada sa istima mogu se postići značajni efekti na području zaštite okoliša. Cilj je
izrada projekata zaštite okoliša, provedba akcija zaštite i uređenja prostora,
uključivanje lokalnog stanovništva, udruga i poduzeća u navedene projekte i akcije.
352
3. Edukacija o europskim projektima zaštite okoliša
Provedbom edukacija o mogućnostima korištenja sredstava iz pretpristupnih fondova
EU u velikoj se mjeri može utjecati na povećanje stupnja zaštite okoliša. Isto rezultira
povećanjem raspoloživih sredstava za ulaganje u izgradnju sustava za zaštitu
okoliša, poboljšanjem infrastrukture, većom kontrolom provedbe zakona o zaštiti
prirode. Projekti zaštite okoliša sadržani su u Programu Life i Natura 2000. Edukacije
o navedenim projektima trebale bi biti namijenjene lokalnim malim i srednjim
poduzećima, javnim ustanovama na području grada. Edukacije se mogu provoditi u
suradnji sa stručnjacima iz navedenog područja, u prostorima škole ili Pučkog
otvorenog učilišta.
Natura 2000 predstavlja ekološku mjeru područja očuvanja prirode. Uključuje 27
zemalja članica EU. Cilj mreže je očuvanje rijetkih, endemičnih i ugroženih vrsta, te
prirodnih i poluprirodnih staništa. Ulaskom u EU Hrvatska će prihvatiti i zakon o
zaštiti prirode EU. Cilj Nature 2000 nije potpuno zaustavljanje gospodarskih
djelatnosti, nego utvrđivanje mjerila prema kojima će se one odvijati, a da se pritom
očuvaju rijetke vrste staništa.
LIFE je financijski instrument Europske Komisije namijenjen aktivnostima u području
zaštite okoliša i prirode. Cilj je doprinositi razvoju i provedbi politike zaštite okoliša
Europske Unije. Republika Hrvatska je sudjelovala u Programu LIFE – Treće zemlje
od 2000. godine. Od 1. siječnja 2007. godine započeo je novi program LIFE + za
razdoblje od 2007. – 2013. godine. U navedenom programu Republika Hrvatska za
sada ne sudjeluje.
353
Prioritet 4.8.
Razvoj sustava zaštite i spašavanja ljudstva i imovine
Mjere
4.8.1. Razvoj operativno komunikacijskog sustava hitnih službi
4.8.2. Edukacija stanovništva, unapređenje sustava zaštite i
spašavanja
4.8.3. Regionalna suradnja sustava zaštite i spašavanja
354
Sustav zaštite i spašavanja provodi Državna uprava za zaštitu i spašavanje.
Sustav obuhvaća sljedeće:
a) planiranje i pripravnost za reagiranje
b) reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i većih nesreća
c) poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica određenih
događaja.
Isto se ostvaruje kroz:
1. Organiziranje i pripremanje aktivnosti kojima je svrha povećati pripravnost po-
stojećih snaga za reagiranje u katastrofama i većim nesrećama.
2. Trajno osposobljavanje, uvježbavanje i usavršavanje sudionika zaštite
spašavanja.
3. Aktiviranje operativnih snaga, ostvarivanje spašavanja u suradnji s nadležnim
tijelima drugih država i međunarodnih organizacija, na temelju sklopljenih
međunarodnih ugovora1.
Vlada Republike Hrvatske je 2005. godine donijela «Uredbu o unutarnjem ustrojstvu
državne uprave za zaštitu i spašavanje».
Uredbom se uređuje:
a) unutarnje ustrojstvo Državne uprave za zaštitu i spašavanje (Državna uprava)
b) nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica u sastavu Državne uprave i njihov
djelokrug rada
c) način upravljanja jedinicama
d) okvirni broj državnih službenika i namještenika potreban za obavljanje
poslova iz djelokruga rada Državne uprave
Upravne i stručne poslove Državna uprava obavlja u sjedištu i područnim uredima za
zaštitu i spašavanje.
U sjedištu Državne uprave ustrojavaju se posebne ustrojstvene jedinice i službe.
Posebne ustrojstvene jedinice jesu:
1. Kabinet ravnatelja Državne uprave
1 Narodne Novine NN-20-05-334
355
2. Odjel za unutarnju kontrolu
Službe:
1. Služba za civilnu zaštitu
2. Služba za vatrogastvo
3. Služba za sustav 112
4. Učilište vatrogastva i zaštite i spašavanja
5. Služba zajedničkih poslova
Zakonom o zaštiti i spašavanju se utvrđuje:
a) sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u
katastrofama i većim nesrećama
b) način upravljanja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u
katastrofama i većim nesrećama
c) način uzbunjivanja i obavješćivanja, provođenja mobilizacije za potrebe zaštite
i spašavanja
d) nadzor nad provedbom zakona
Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja
u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te na razini RH.
Jedinice lokalne samouprave u okviru svojih prava i obveza utvrđenih ustavom i
zakonom, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje.
Vlada Republike Hrvatske odgovorna je za upravljanje i učinkovito funkcioniranje
sustava zaštite i spašavanja.
Zadaće sustava zaštite i spašavanja:
a) prosudba mogućih ugrožavanja i posljedica
b) planiranje i pripravnost za reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u
slučaju katastrofa i većih nesreća
c) poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne
normalizacije života na području na kojem je događaj nastao
356
Prava i obveze JLS u području zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara:
a) zaštita i spašavanje ostvaruje se djelovanjem operativnih snaga zaštite i
spašavanja u JLS te na razini RH
b) operativnim snagama na razini JLS rukovodi i zapovijeda zapovjedništvo
zaštite i spašavanja tih JLS
c) članove zapovjedništva zaštite i spašavanja JLS imenuje gradonačelnik
d) JLS ima obvezu opremiti i osposobiti za djelovanje operativnim planom
utvrđeni broj zaposlenika
e) JLS uređuju, planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje
Institucija koja najbliže odgovara potrebama zaštite i spašavanja ljudi i imovine na
području grada Buja je javna vatrogasna zajednica Umag. Ujedno, na području grada
organizirana su tri dobrovoljna vatrogasna društva.
Javna vatrogasna postrojba Umag ima 34 operativna djelatnika. Isti rade u 4 smjene,
u svakoj smjeni angažirano je 8 do 9 vatrogasaca. Postrojba raspolaže s 14
vatrogasnih vozila. Vatrogasna postrojba u tijeku ljetnih mjeseci djeluje s povećanom
radnom snagom.
Osnivači Javne vatrogasne postrojbe su Poglavarstva Grada Umaga, Buja i
Novigrada, te Općine Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj.
U vatrogasnoj postrojbi, Umag sudjeluje s 51,7% udjela, Buje s 22,65%, a ostali dio
otpada na Novigrad, Brtoniglu, Grožnjan i Oprtalj.
4.8.1. Razvoj operativno komunikacijskog sustava hitnih službi
Jedinstveni operativno-komunikacijski centar - Centar 112 osnovan je početkom
2008. godine. Cilj istog je obavljanje aktivnosti traganja i spašavanja na kopnu ili
otoku od trenutaka dojave do njenog završetka. Isti zaprima sve pozive vezane uz
hitne situacije, nesreće i prijetnje. Prati iste od nastanka katastrofe putem sredstava
veze, na temelju standardnih operativnih postupaka. Žurno izvješćuje sve nadležne
službe i koordinira akcije. Djeluje po pozivu.
Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.
357
Županijski centar 112 Istarske županije nalazi se u Pazinu, a ima ispostave u Puli,
Poreču i Rovinju. Jedna od primarnih zadaća Službe 112 je podizanje operativne
spremnosti i osposobljenosti centara. Iz istog razloga služba planira, predlaže i
koordinira implementaciju suvremene tehnologije.
Ujedno, zadaća službe je pružanje tehnološke osnove za razvoj komunikacijske i
informacijsko-računalne tehnologije potrebne za rad.
Služba vodi statističke evidencije o:
- stanju i događajima
- opasnostima
- nesrećama i katastrofama
- priprema sustav javnog uzbunjivanja
- koordinira prenošenje odluka i zapovijedi
Služba za sustav 112 ubraja:
1. Državni centar 112
2. Odjel za plansko-operativne poslove
3. Odjel za sustav javnog uzbunjivanja i operativnu tehniku
4. Odjel za komunikacijsko-informacijsku tehnologiju
Osnovne aktivnosti službe 112 su:
a) operativno-komunikacijska dežurna služba 24/7
b) koordinacija prijema i prenošenja svih odluka, naloga, zapovjedi i izvješća
c) izrada jedinstvenog plana uzbunjivanja
d) skrb za funkcioniranje sustava uzbunjivanja
e) planiranje, projektiranje i razvoj komunikacijskih mreža i infrastrukture
f) predlaganje tehničkih normi i standarda za komunikacijske uređaje
g) uspostava jedinstvenog informacijsko - računalnog sustava, programa, baza
podataka i informacijskih alata
h) izrada plansko-normativnih dokumenata
i) izrada standardnih operativnih postupaka
j) koordinacija operativnog rada hitnih službi
358
Razvoj centra 112 u Bujama trebala bi inicirati gradska uprava. Inicijativa se može
provesti na osnovu uspostavljene potrebe koju potkrijepljuju statistička evidencija i
izvještaji. Evidenciju vodi sama služba, ali se podaci koje vodi Grad, policijska uprava
i služba 112 mogu usporediti te se na taj način može ustanoviti stvarno stanje.
O osnivanju Centra ili bilo koje aktivnosti vezane uz provedbu sustava spašavanja i
zaštite odlučuje državna uprava.
Grad sa Službom 112 može organizirati javne prezentacije aktivnosti zaštite i
spašavanja, edukacije i predavanja kojima će se utjecati na građane. Predavanja se
mogu održati u prostorima Pučkog otvorenog učilišta, školama ili sportskim
dvoranama, ovisno o ciljnoj skupini.
Centar 112, Vatrogasci, Hitna pomoć i Policija međusobno surađuju prema
propisanoj proceduri. Sve ove službe u nadležnosti su države. Broj djelatnika i
oprema uvjetovani su različitim parametrima. Parametri se protežu od raspoloživosti
stručnog kadra do broja stanovnika određenog područja, a propisani su zakonima,
propisima i procedurama.
1. Organiziranje prezentacija Službe 112
Održavanje prezentacija trebao bi potaknuti i organizirati Grad Buje u suradnji sa
županijskim centrom 112.
Organizacija bi trebala obuhvaćati:
a) određivanje načina upoznavanja lokalnog stanovništva s postojanjem i
aktivnostima službe 112
c) određivanje medija preko kojih bi se održavale prezentacije i informiralo
stanovništvo
c) određivanje učestalosti održavanja prezentacija
d) organiziranje i održavanje prezentacija
2. Osnivanje postrojbi civilne zaštite i ispostave Službe 112 u gradu Buje
Za realiziranje istog potrebno je realizirati sljedeće aktivnosti:
a) izraditi planirane smjernice rada lokalne ispostave
b) kontaktirati županijski centar i objasniti razloge osnivanja
359
c) donijeti odluku Poglavarstva o osnivanju postrojbi civilne zaštite i lokalne
ispostave
d) odrediti osobe koje će voditi lokalnu ispostavu i organizirati rad iste
4.8.2. Edukacija stanovništva, unapređenje sustava zaštite i spašavanja
Na zahtjev Grada, prema realno utvrđenoj procjeni potreba i interesa građana mogu
se organizirati edukativni programi. Isti se organiziraju samo uz prisustvo i suradnju s
nadležnim državnim službama.
Sa ciljem unapređenja sustava zaštite važno je održavati prohodnost puteva,
razgranatost cestovnih mreža, adekvatnu regulaciju prometa. Jednako važno je
osigurati postojanje educiranih osoba u svakom većem naselju. Educirane osobe su
one koje mogu organizirati i obaviti određene aktivnosti ili pravovremeno i prikladno
reagirati.
1. Realiziranje edukacija o zaštiti i spašavanju
Građani se za zaštitu i spašavanje educiraju i osposobljavaju putem edukacija koje
provode nadležne osobe (samo zakonom propisane osobe).
Edukacija se provodi putem:
a) redovitog sustava odgoja i obrazovanja
b) sustava i programa informativno-promotivnog i obrazovnog djelovanja
c) programa osposobljavanja koje provode humanitarne organizacije i udruge
građana koje se bave određenim oblicima zaštite i spašavanja
d) pripreme i provedbe odgovarajućih vježbi zaštite i spašavanja
Edukacije i vježbe moraju provoditi stručne i educirane osobe. Iste se provode prema
državnim programima. Ukoliko postoji potreba za dodatnim edukacijama ovog tipa ili
ukoliko se iščekuje nepogoda ili katastrofa edukacije se provode češće.
2. Procjena potreba za zaštitom i spašavanjem na području grada
a) analizirati postojeće potrebe za zaštitom i spašavanjem na području grada
b) analizirati postojeće snage raspoložive za zaštitu i spašavanje
c) osmisliti prijedlog aktivnosti za poboljšanje razine zaštite i spašavanja za
360
pojedine sadržaje
d) osmisliti moguće izvore financiranja novih aktivnosti
e) uputiti prijedlog aktivnosti županijskom povjerenstvu i nadležnim državnim
institucijama
Aktivnosti za poboljšanje razine zaštite i spašavanja mogu uključivati:
a) oformljavanje jedinica civilne zaštite na području grada
b) opremanje postojećih snaga uključujući i vatrogasna društva kvalitetnijom
opremom
c) provođenje specijaliziranih vježbi i edukacija
d) čišćenje pojedinih putova, prolaza, šahtova
e) izgradnja novih hidranata
4.8.3. Regionalna suradnja sustava zaštite i spašavanja
1. Uspostavljanje suradnje sa susjednim općinama i gradovima
Suradnja s općinama i gradovima Istarske, Primorsko-goranske i ostalim županijama
te sa susjednom Slovenijom može se provoditi prema zakonom predviđenim
mogućnostima.
Suradnja se može provoditi u sljedećem:
a) priprema i provedba međunarodnih ugovora iz područja zaštite i spašavanja
b) razmjena informacija, traženje ili provedba pomoći s nadležnim tijelima
pojedinih država i međunarodnih organizacija
c) koordinacija prelaska državnih granica tijekom primanja i pružanja
međunarodne pomoći
d) priprema i provedba međunarodnih konferencija, seminara, tečajeva, radionica
i vježbi za zaštitu i spašavanje
2. Organizacija međunarodnih vježbi i susreta DVD postrojbi
Grad Buje može biti domaćin međuregionalnih ili međunarodnih vježbi ili susreta
DVD postrojbi. Može potaknuti DVD Buje za organizaciju sličnih susreta. Susreti bi
361
se mogli održavati na godišnjoj razini ili svake dvije do tri godine. Organizaciju
susreta trebala bi realizirati sama postrojba bujskog DVD-a. Na isti način grad Buje bi
dobio novu manifestaciju i nov način promocije.
3. Aktivnosti zaštite starogradske jezgre
Za Grad Buje najzanimljiviji projekt s područja zaštite i spašavanja je zaštita
starogradske jezgre od požara.
Kako bi se umanjio rizik potrebno je:
- utvrditi pozicije šahtova i funkcionalnost istih u starogradskoj jezgri
- učiniti šahtove dostupnim uklanjanjem prepreka ili stolova ugostiteljskih
objekata, tendi, terasa, stupića, parkiranih automobila
- potrebno je urediti prilaze i pristupe zgradama
- revidirati i urediti sve hidrante
Istarski vodovod nadležan je za izradu popisa hidranata u gradu i okolnim općinama.
Vatrogasci su obvezni redovito obilaziti i kontrolirati iste. Hidranti bi trebali biti
adekvatno označeni.
- urediti sezonsko kretanje prometa, odnosno uvesti zabranu prometovanja u
centru i na osjetljivim područjima
- zabranu prometa regulirati rampama ili pomičnim preprekama, a fiksne
prepreke ukloniti
362
1. izgradnja i održavanje
sustava prometne
infrastrukture
2. uspostava integriranog
sustava
3. razvoj grada Buje kao
energetski efikasnog grada
4. izgradnja integriranog
sustava gospodarenja
otpadom
5. izgradnja i unaprijeđenje
sustava vodoopskrbe
6. izgradnja i unaprijeđenje
sustava odvodnje
8. Razvoj sustava zaštite i
spašavanja ljudstva i imovine
7. očuvanje biološke i
krajobrazne raznolikosti u
funkciji razvoja
Bolja prometna
povezanost
prostora
Veća mobilnost
lokalnog
stanovništva
Smanjenje
troškova
energije
Zaštita okoliša
u skladu sa
standardima EU
Uređenije i
čišće gradske
površine
Očuvani okoliš,
zaštićeni resursi
Dugoročna
ekonomska
isplativost
Bolja kvaliteta
života
363
Strateški cilj 5.
Ravnomjerni razvoj teritorija
Prioriteti:
5.1. Razvoj pograničnog područja
5.2. Razvoj područja Gornje Bujštine (Momjanština)
5.3. Razvoj pomorskog područja
5.4. Razvoj naselja Buje
5.5. Razvoj istočnog dijela Buja, područja Krasice
364
Strateški cilj 5.
Ravnomjerni razvoj teritorija
Prioritet 5.2.
Razvoj područja
Gornje Bujštine
(Momjanština)
Prioritet 5.1.
Razvoj pograničnog
područja
5.1.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
5.1.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
5.1.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
5.1.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
Prioritet 5.5.
Razvoj istočnog dijela
Buja, područja
Krasice
Prioritet 5.4.
Razvoj naselja Buje
Prioritet 5.3.
Razvoj pomorskog
područja
Mjere:
365
Grad Buje podijeljen je na pet specifičnih područja:
a) Pogranično područje
b) Područje Gornje Bujštine (Momjanština)
c) Pomorsko područje
d) Područje naselja Buje
e) Istočni dio Buja – područje Krasice
Svako područje posjeduje vlastite posebnosti. Pogranično područje je dio grada koji
leži uz samu granicu. Specifično je obzirom na utjecaje susjedne Slovenije te
mogućnosti uspostavljanja prekogranične suradnje.
Područje Momjanštine ili gornje Bujštine poznato je po vinskim podrumima i
kvalitetnoj specifičnoj vinskoj sorti muškata.
Na istom području nalaze se najpoznatiji proizvođači vina u Bujama. Isti proizvode
najkvalitetnija vina Istre i Hrvatske. Obzirom na postojeće kvalitetne pretpostavke,
područje Momjanštine trebalo bi se usmjeriti na razvoj vinarstva.
Pomorsko područje daje Gradu poseban značaj. Izlaz na more donosi dodatnu
atraktivnost gradu.
More privlači veći broj turista. Osobito ljeti. Morski dio omogućava ljetovanje i duži
boravak na području.
Do sada je donekle razvijen dio Kanegre, no detaljni plan razvoja pomorskog
područja tek treba izraditi.
Unutar samog naselja nalazi se najveći dio infrastrukturnih, poduzetničkih, trgovačkih
i obrazovnih kapaciteta grada. Razvoj istog dijela grada je najzahtjevniji obzirom na
veličinu i složenost područja.
Područje naselja najviše može doprinijeti porastu kvalitete životnog standarda
građana, obzirom da na istom obitava najveći dio stanovnika.
Krasica, istočni dio Buja karakterističan je po uzgoju maslina i proizvodnji maslinovog
ulja. Razvoj istog područja trebalo bi usmjeriti kroz razvoj maslinarstva i popratnih
aktivnosti. Moguće je organizirati edukacije o uzgoju maslina i proizvodnji maslinovog
ulja, eventualno međunarodne sajmove i natjecanja.
366
Svaki dio grada posjeduje specifičnosti iz kojih proizlazi potreba za izradom i
realizacijom usko usmjerenih razvojnih projekata.
Dosadašnje projekte i sadašnje stanje potrebno je prihvatiti i nadograditi s novim
razvojnim projektima. Novi razvojni projekti trebali bi biti usklađeni s postojećim
trendovima i ciljevima razvoja.
Mjesni odbori bi trebali predložiti i realizirati vlastite programe aktivnosti te imenovati
odgovorne osobe za iste.
Organizacija rada mjesnih odbora uz određivanje procedura rada trebala bi doprinijeti
razvoju područja svakog od istih. S povećanjem kreativnosti, s prijedlozima ideja i
novih projekata povećati će se broj realiziranih kvalitetnih projekata.
367
Prioritet 5.1.
Razvoj pograničnog područja
Mjere:
5.1.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
5.1.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
5.1.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
5.1.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
368
Područje uz granicu je poduzetni i poslovni dio grada. Na istom području nalaze se
poduzetničke zone.
Područje graniči sa Slovenijom, a od Trsta je udaljeno četrdesetak kilometara. Isto
mu omogućava kvalitetan razvoj trgovačke razmjene.
Uz tvrtke za export-import koje su do sada poslovale najvećim dijelom u
malograničnom prometu, otvoreni Robni terminal nudi nove mogućnosti pokretanja
razmjene.
Od ukupnog izvoza Istarske županije 10% se ostvaruje na području grada Buja.
Laka industrija uglavnom se svodi na tvrtke koje se bave obradom metala,
stolarstvom, kemijom, elektronikom, električnom energijom i informatikom.
Najznačajnija poduzetnička zona na području Grada Buja je stambeno-industrijska
zona Stanica površine 40 ha. Unutar iste nalazi se područje Robnih terminala sa
carinskom ispostavom te ostali poslovni subjekti.
Najznačajnije tvrtke:
- Digitron d.o.o., proizvodnja elektronske opreme
- Feroplastd.o.o., izrada proizvoda od žice i proizvodnja opreme i dijelova
namijenjenih domaćinstvu i veleprodajnim centrima
- Hain (povijesni Proleter), izrada drvne stolarije
- Bifix d.o.o tvornica za proizvodnju zidnih boja
- HEP
U poslijeratnim godinama nastalo je niz novih poduzeća koja su se afirmirala na
domaćem i stranom tržištu:
- Rudin d.o.o.
- Brolex d.o.o.
- Caldania Export d.o.o.
- Tecnoplast Istra d.o.o.
- Linteo d.o.o.
- Optima i
- špediterske tvrtke
369
Za područje grada Buja značajna je tvrtka «Buje-export» d.d. međunarodna trgovina
drvom i drvnim proizvodima.
U Gospodarskoj i servisnoj zoni Valanari ukupne površine 4 ha smješteni su:
- INA benzinska crpka i plinska stanica
- Tera d.o.o.
- Treppo d.o.o.
- Makro 5 d.o.o.
- Valenari d.o.o.
- Nohy
- A&D ALEKS d.o.o.
U tijeku je izrada Urbanističkog plana uređenja novoosnovane gospodarske zone
Stancija Rossa, ukupne površine 25,5 ha.
Ostale gospodarske zone nalaze se u Plovaniji, Mazuriji i Kaldaniji. Ovo pogranično
područje postalo je značajni obrtnički, turistički i trgovački dio grada Buja.
U ovim zonama nalaze se sljedeći poslovni subjekti:
- Zigante tartufi d.o.o.
- DC Kontinent
- proizvodnja aluminijske stolarije
- dva značajna casina
- niz građevinskih poduzeća
Zone se nalaze u blizini graničnih prijelaza Plovanija i Kaštel, dobro su prometno
povezane, nalaze se u blizini «Istarskog Ipsilona».
Najvažnije planirane aktivnosti su donošenje Urbanističkog i Detaljnog plana
uređenja zona Mazurija, Kaldanija, Plovanija i Stancija Rosa.
370
5.1.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
Pogranično područje karakterizira koncentracija poslovnih subjekata i proizvodnih
djelatnosti te mogućnost uspostavljanja prekogranične suradnje.
Planirane aktivnosti vezane su za poticanje osnivanja novih tvrtki i rast ulaganja.
Aktivnosti za razvoj pograničnog područja odnose se na zajedničke aktivnosti
pograničnih općina i gradova.
5.1.2. Osiguranje temeljne infrastrukture mjesnih odbora i naselja
Temeljna infrastruktura obuhvaća javnu rasvjetu, struju, vodu, ceste, odvodnju
otpadnih voda, zbrinjavanje otpada, telekomunikacije, groblja, mjesta za druženje i
sportske terene.
Uvođenje potrebne infrastrukture u poslovne zone čini sastavni dio plana razvoja iste.
Za iste je bitno osigurati prometnu dostupnost, rasvjetu, kanalizaciju, telefonski
priključak, električnu energiju i vodu. Značajnu prepreku u razvoju poslovnih zona
čine neriješeni vlasnički odnosi pojedinih čestica ili čestice u državnom vlasništvu.
5.1.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
Svaki mjesni odbor na području grada trebao bi imati vlastiti petogodišnji plan rada.
Unutar istog nalazili bi se projekti i projektne aktivnosti čija je realizacija planirana u
istom razdoblju.
Planirane aktivnosti svakog od mjesnih odbora:
1. analiza potreba na području mjesnog odbora
2. izrada plana aktivnosti u petogodišnjem razdoblju po prioritetima
3. izrada troškovnika aktivnosti
4. podnošenje plana gradskoj upravi ili pojedinim odjelima
5. realizacija pojedinih aktivnosti
Izradom plana aktivnosti i podnošenjem istih gradskoj upravi povećati će se
informiranost vodstva grada o potrebama za pojedinim aktivnostima. Mjesni odbori
na pograničnom području imati će određene specifičnosti.
371
5.1.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
Svi mjesni odbori na području grada trebali bi imati identične prijavne obrasce
projekata. Unutar istih obrazaca bili bi naznačeni naziv projekta, opis projekta, mjesto
realizacije projekta, razlog realizacije projekta, predviđena potrebna sredstva. Projekti
u prijavnom obrascu bi se postavili po redoslijedu prioriteta.
Potrebno je odrediti maksimalne iznose koji se mogu dodijeliti po pojedinom
mjesnom odboru. Točan iznos dodijeljenih sredstava trebao bi ovisiti o određenim
kriterijima:
a) važnost potrebe za realizacijom projekta
b) održivost projekta i sposobnost ostvarenja prihoda od istog
c) kvaliteta pripremljenosti projekta
d) kreativnost projekta
Projekti bi se trebali predavati na godišnjoj razini jednom od odjela Grada. Potrebno
je utvrditi točne rokove za predaju projekata te točne rokove za obradu istih i odgovor
Grada.
Primjeri projekata:
a) asfaltiranje manjih dionica cesta i nogostupa
b) uređenje zelenih površina i manjih objekata
c) otvaranje manjih prodajnih mjesta
d) organiziranje edukativnih predavanja i radionica za potrebe pojedinih mjesnih
odbora
372
Prioritet 5.2.
Razvoj područja Gornje Bujštine (Momjanština)
Mjere:
5.2.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
5.2.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
5.2.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
5.2.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
373
Područje Momjana obuhvaća područje više zaseoka. Veći zaseoci su Merišće,
Oskoruš, Brič, Brda, Kučibreg.
Isto područje naseljeno je u dalekoj prošlosti. 1905. godine postalo je dijelom općine
Buje.
Prostor Momjana najvećim dijelom karakterizira dugogodišnja tradicija uzgoja vinove
loze i proizvodnje vina. Isti prostor manje je poznat po obilnim izvorima vode.
Prvi vinski podrum sagrađen je 1905. godine. Jedan je od prvih sagrađenih vinskih
podruma u Istri.
Na području se pretežno uzgajaju bijela vina, malvazija i pinot. Uzgajana Istarska
Malvazija ima okus voća uz dominiranje okusa jabuke, šljive i marelice.
U vinogradima se uz malvaziju uzgaja i muškat visoke kvalitete, poznat kao
Momjanski muškat na daleko širem području. Momjanski muškat karakterizira
jedinstveni miris ruže i kadulje.
U tijeku je projekt umatičenja muškata u koji su uključeni proizvođači muškata,
Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča te Grad Buje.
Od crnih vina uzgajaju se teran, refošk, merlot i kabernet.
Vinarstvo se sve više usavršava, zahvaljujući mladim vinogradarima koji prerađuju
grožđe primjenom novih tehnologija i u skladu sa suvremenim zahtjevima tržišta.
Prve vinske ceste u Hrvatskoj nastale su upravo na ovom području.
Najznačajniji proizvođači vina su Kozlović, Markežić, Prelac, Sinković, Clai, Činić,
Bassanese, Celega.
Na području je sagrađeno nekoliko reprezentativnih vinskih podruma.
Promocija grožđa i vina ostvaruje se putem tiskanih medija, kataloga i interneta,
prodajnih mjesta i sajmova. Značajna promocija odvija se i putem momjanskih
(bujskih) manifestacija koje su posvećene vinu. Iste manifestacije su «Martinje u
Momjanu», «Vitrina muškata», «Dani grožđa u Bujama».
Enološke manifestacije, otvaranje vinskih cesta i seoski turizam na novi način
vrednuju lokalno područje. Putem istih omogućen je plasman i ostalih izvornih
proizvoda područja.
374
Od 2008. godine grad Buje je član talijanske Udruge gradova vina. Time je
uspostavljena međunarodna suradnja sa ciljem promocije područja kao prostora
visoko kvalitetnog vina.
Područje Momjana karakterizira i lovački turizam. Područje obiluje s divljači:
fazanima, srnama, divljim svinjama.
Ugostiteljstvo se oslanja na tradicionalnu domaću kuhinju. Područje ima visoki
potencijal razvoja seoskog turizma i obiteljskih gospodarstava.
Kulturno nasljeđe čine Momjanski kaštel Rota, crkva Sv. Martina, selo Sv. Mauro.
Momjanski kaštel Rota najznačajnije je kulturno nasljeđe. U tijeku je projekt obnove
istog objekta. Projekt se nalazi u fazi pripreme dokumentacije i ispitivanja terena.
Osnovni cilj projekta je obnova objekta, osiguranje sigurnog prilaza i stavljanje
objekta u funkciju turističke kulturne atrakcije.
Crkva Sv. Martina potječe iz srednjeg vijeka. Na zvoniku crkve ugrađena je ploča sa
likom svetog Martina.
Nad Momjanom je smješteno selo Sv. Mauro s crkvom posvećenom Majci Božjoj od
zdravlja.
5.2.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
Specifična teritorijalna karakteristika Momjana je uzgoj vinove loze i proizvodnja vina.
Razvoj područja planiran je u istom pravcu. Planirane strateške aktivnosti:
1. Poticanje sadnje vinove loze i povećanje površina pod vinovom lozom
a) rješavanje pitanja društvenog i državnog vlasništva zemljišta
b) sva gradska područja Momjanštine zasaditi vinovom lozom davanjem
zemljišta u dugoročnu koncesiju
c) poticati proizvodnju vina kroz financijske poticaje
2. Poticati nacionalnu i međunarodnu promociju vina
a) poticati proizvođače na izlaganje proizvoda na međunarodnim i nacionalnim
sajmovima
b) stvarati i obnavljati vinske kataloge
c) njegovati tradiciju manifestacija i vinskih cesta te ih povećavati i umrežavati
375
5.2.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
Realizacija najznačajnijih infrastrukturnih projekata ovisiti će o strateškim razvojnim
planovima grada. Isti će biti doneseni na temelju analize postojećeg stanja
cjelokupnog područja grada. Realizirati će se shodno prioritetima i raspoloživim
financijskim sredstvima.
Dio projekata realizirati će se shodno postojećim razvojnim planovima na području
komunalnog uređenja.
Potreba za manjim popravcima cesta, nogostupa, pojedinih objekata
«dijagnosticirati» će se iz prijave projekata pojedinih mjesnih odbora.
Raspoređena sredstva po pojedinim mjesnim odborima trebala bi biti dostatna za
postupno financiranje manjih «gorućih» nedostataka komunalne infrastrukture.
Organiziranje radova od strane pojedinih mjesnih odbora trebalo bi rasteretiti
djelatnike Grada.
5.2.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
Fešte i manifestacije na Momjanštini uglavnom su popraćene promocijom vina i
maslinovog ulja. U domu mjesnog odbora održavaju se aktivnosti koje provode
zajednice nacionalnih manjina, kulturno umjetnička i folklorna društva. Uz iste
održavaju se boćanje i druge sportske aktivnosti.
5.2.4. Konkretni programi mjesnih odbora
Područje Momjanštine trebalo bi nastaviti sa izgradnjom branda Momjanskog
muškata. Koristan je daljnji turistički razvoj područja u smislu posjeta vinskim
podrumima i organizacije tematskih puteva (vinskih cesta, cesta tradicije i kulture).
Na području je moguća realizacija sljedećih projekata:
1. organiziranje novih manifestacija vina
2. izrada brošura i kataloga vezanih za momjanski muškat
3. izrada vodiča za turistički obilazak vinskih podruma
376
4. uspostavljanje suradnje s drugim područjima svjetski poznatim po uzgoju
pojedinih vrsta vina
5. organizacija cesta tradicije i kulture s obilaskom najpoznatijih kulturnih objekata
na području
6. pronalaženje ideja za apliciranje na EU fondove u području zaštite okoliša i
vrednovanja tradicionalnih vrijednosti
7. organiziranje humanitarnih aktivnosti u organizaciji gospodarstvenika, Grada i
udruga civilnog društva
377
Prioritet 5.3.
Razvoj pomorskog područja
Mjere:
5.3.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
5.3.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
5.3.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
5.3.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
378
Pomorsko područje obuhvaća turistička naselja Kanegra i Porta Madona. Proteže se
do Savudrijske vale.
Prioritetni razvoj ovog područja temelji se na razvoju morskog turizma.
Namjena morskog akvatorija određena je Prostornim planom. More se prema
namjeni razgraničava na zone:
a) pomorskog prometa s plovnim putevima,
b) sporta i rekreacije
c) uzgajališta (akvakulture).
Morske zone pomorskog prometa su:
- luka Kanegra
- preostala površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300 m i više
U skladu s važećim propisima o morskim lukama u morskoj zoni luka Kanegra
akvatorij se može namijeniti:
- morskoj luci otvorenoj za javni promet lokalnog značaja
- morskoj luci posebne namjene županijskog značaja, u kojoj će se obavljati
djelatnosti nautičkog turizma – marina Kanegra
U luci Kanegra mogu se graditi potrebne građevine niskogradnje (obalni zidovi,
obale, molovi, lukobrani i slični građevni elementi). Ujedno mogu se postavljati
naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati drugi slični radovi
potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima
za tu vrstu građevina.
U akvatoriju se može organizirati pomorski granični prijelaz sa svim potrebnim
građevinama i opremom. Sve aktivnosti moraju biti u skladu s propisima o sigurnosti
plovidbe.
Morske zone sporta i rekreacije odnose se na uređene plaže s određenim
sadržajima.
U morskim zonama sporta i rekreacije uz građevinska područja ugostiteljsko
turističke namjene, mogu se graditi potporni zidovi, obalni zidovi i sunčališta,
379
postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila. Moguće je
obavljati i druge radove ukoliko se to omogući prostornim planovima užeg područja.
Morske zone uzgajališta namijenjene su za potrebe uzgoja ribe, školjaka i drugih
morskih organizama za prehranu (osim plave ribe).
U morskim zonama uzgajališta mogu se postavljati naprave i uređaji neophodni za
obavljanje osnovne djelatnosti. Iste zone namijenjene su i prometu plovila, prema
posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.
Kopneni dio uzgajališta odrediti će se u postupku izrade i donošenja prostornog
plana užeg područja. Isto se odnosi na građevinsko područje gospodarsko –
ugostiteljsko turističke namjene Kanegra, u prostoru luke Kanegra.
U kopnenom dijelu uzgajališta ne mogu se graditi nikakve građevine druge namjene
osim za potrebe prihvatne stanice uzgajališta (za marikulturu).
Zabranjeno je ispuštanje otpadnih voda u obalno more bliže od 300 m od obale.
Morski putevi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s
važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa.
Građevinska područja gospodarske, ugostiteljsko turističke namjene, namijenjena su
gradnji ugostiteljskih građevina smještajnog tipa. Iste građevine obuhvaćaju hotele,
aparthotele, turistička naselja, turističke apartmane, pansione i guest house. Na
priobalnom području nalaze se turistička naselja Kanegra i Porta Madona.
Unutar turističkog naselja Kanegra postoji mogućnost izgradnje kampova u kojima će
se gostima pružati usluge smještaja i prehrane.
Unutar građevinskih područja naselja Kanegra i Porta Madona potrebno je minimalno
40% površina namijeniti parkovima i zelenim površinama.
Plan upravljanja pomorskim dobrom u Istarskoj županiji određen je sljedećim
propisima i odrednicama:
- Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra (NN 8/04, 82/05)
380
- Izrada prijedloga granica pomorskog dobra
- Izrada prijedloga granica lučkog područja luka posebne namjene i granica lučkog
područja luka
- Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03)
- Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima
unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH (NN 90/05)
Uredba o zaštićenom obalnom području odnosi se na Zakon o prostornom uređenju i
zakon o gradnji. Istom uredbom regulirana je zaštita kopnenog prostora 1.000 metara
od obale. Zaštićeni morski pojas obuhvaća područje 300 metara od obale uključujući
i otoke.
Postupak dodjele koncesija i osnovne karakteristike procesa:
a) općina u kojoj postoji pomorsko dobro osniva Vijeće za dodjelu koncesijskih
odobrenja koje sudjeluje u izdavanju natječaja i odlukama o koncesionarima
b) stručne poslove u vezi natječaja za dodjelu koncesije obavljaju službe pri
Županijskom odjelu za pomorstvo
c) konačnu odluku o dodjeli koncesija donosi Poglavarstvo
Koncesije se dodjeljuju na rok od pet do dvadeset godina. Iste se daju i za luke
posebne namjene, izvanlučka područja kojima su obuhvaćene plaže, prostore na
kojima se podižu ugostiteljski objekti, sidrišta i ribogojilišta.
Održavanje plaža od strane koncesionara obuhvaća sljedeće aktivnosti:
- čišćenje obalnog pojasa
- rekonstrukcija prijašnjeg stanja dijela obalnog ruba
- obnova karakterističnog šumskog ruba makije kao prirodne sukcesije obalnog ruba
- izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije
- izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama zbog pristupa
moru
- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže
- oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama
- izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska
elektromagnetska, javna rasvjeta, telekomunikacije)
381
- hortikulturno uređenje
- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i promatračnica za
nadzornika plaže
- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke,
suncobrani, ležaljke, informativne ploče)
- postavljanje pontona za kupače i signalizaciju u moru
- nasipavanje
- druge aktivnosti predviđene urbanističkim ili detaljnim planovima uređenja
Redovno održavanje plaža vrši TD Komunalni servis d.o.o. Rovinj. U tijeku ljetnih
mjeseci isto društvo sakuplja i odvozi smeće s područja gradskih plaža i dijela obale
koji nisu u režimu koncesije. Zimi se vrši povremeno čišćenje i odvoz krupnog
otpada.
Dio obale za koji se izdalo koncesijsko odobrenje održava i čisti korisnik istog
odobrenja. Kontrolu održavanja istog dobra svakodnevno provodi komunalno
redarstvo Grada Rovinja.
Na području pomorskog dobra postoji mogućnost izgradnje marine s rezidencijalnim
naseljem. Druga potencijalna namjena je uređivanje prostora za potrebe ribarstva.
Jedinice lokalne samouprave posjeduju obvezu uključivanja ribarske infrastrukture u
prostorne planove. Isto obuhvaća ribarske luke te iskrcajna mjesta za ribu.
Na poticaj ribarske zadruge Sargus traže se mogućnosti uređenja dijela kopna
pomorskog dobra na području Kanegre za potrebe marikulture. Uzgajalište školjaka
jedini je subjekt marikulture u akvatoriju gradova Umag i Buje.
5.3.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
Pomorsko područje karakteristično je po morskom turizmu, kampovima, hotelima,
sportskim aktivnostima vezanim uz vodu, uzgoju školjaka, bijele ribe te ribarskim
lučicama.
Za područja Kanegre, Porta Madone i Kostiere potrebno je izraditi detaljni urbanistički
plan i plan zaštite okoliša.
382
Potrebne aktivnosti:
1. definirati kopneni i morski sadržaj područja
2. donijeti odluku o uređenju ribarske lučice ili luke
3. izraditi idejno rješenje za ribarsku lučicu ili luku
4. objaviti natječaj za davanje u koncesiju obalnog područja
5. izdati koncesiju koncesionarima koji zadovoljavaju uvijete
6. praćenje provedbe ugovorenih stavki iz ugovora o koncesiji, intervencija po potrebi
7. aktivnosti rekonstrukcije postojećeg mola
8. izdavanje koncesije za gat do 12 m
9. osiguranje priveza za male barke
Uvjeti koncesije trebali bi biti u skladu s urbanističkim planom i razvojnim ciljevima
grada.
Mogući dodatni projekti:
1. Projekti zdravstvenog turizma
2. Sadnja mediteranskog parka u Kanegri, Porta Madoni ili na području Kostiere
3. Priprema lječilišta na ušću rijeke Dragonje
4. Gradnja rekreacijsko-turističkog centra
5. Rekonstrukcija i uređenje obalnog pojasa
6. Osmišljavanje i izgradnja novih sadržaja
Projekti zdravstvenog turizma obuhvaćaju pružanje usluga kojima klijenti
poboljšavaju stanje vlastitog organizma. Potrebno je izbjegavati usluge welnesa
obzirom da su iste široko raspostranjene na području Umaga.
Ušće rijeke Dragonje posjeduje ljekovita svojstva u vidu ljekovitog blata koje se nalazi
na istom području. Za isto područje provedena su višegodišnja istraživanja od strane
Gorana Mihelčića kao znanstvenog suradnika Instituta Ruđer Bošković. Postoji
mogućnost da Grad raspiše koncesiju za njegovu medicinsku eksploataciju te
pripremi prostornu dokumentaciju za gradnju lječilišnog centra.
Rekonstrukcija i uređenje obalnog pojasa obuhvaćaju:
a) uređenje šetnica uz more
b) postavljanje kanti za smeće
383
c) nasipavanje pijeskom određenih manjih plaža
d) dovođenje vode na određena mjesta
e) postavljanje hidranata
f) čišćenje zelenila
g) pošumljavanje
Postavljanjem hidranata osigurati će se zaštita od požara i zalijevanje zelenih
površina.
Pod osmišljavanjem i izgradnjom novih sadržaja podrazumijeva se:
a) rekonstrukcija srušenog mola za privez brodica
b) izgradnja obalne šetnice
c) izgradnja vodenog parka za djecu
5.3.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
Razvoj pomorskog područja usmjeriti će se najvećim dijelom kroz razvoj turizma na
istom prostoru. Popratne prateće djelatnosti su djelatnosti marikulture i ribarstva.
Pretpostavka razvoja planiranih djelatnosti je postojanje svih osnovnih
infrastrukturnih priključaka: električna energija, voda, kanalizacija, telefon, prometna
dostupnost. Isto je potrebno kontinuirano obnavljati i unaprijeđivati. U situacijama
veće izgradnje smještajnih kapaciteta postoji mogućnost potrebe za trenutnom
izgradnjom infrastrukture većih kapaciteta.
Osnovna pretpostavka razvoja područja je donošenje detaljnih urbanističkih planova
koje je potrebno provoditi s koncesionarima i tvrtkama za održavanje obalnog pojasa.
5.3.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
Kostiera je pasivno obalno područje koje se proteže između autokampa Kanegra,
urbanizirane zone turističke namjene Porta Madona, mora i istočne granice
katastarske općine Savudrija.
Vlasnici parcela na istom području su Istraturist Umag, PIK Umag, društveno
vlasništvo u općoj upotrebi, Hrvatske šume.
384
Za navedeno područje je potrebno izraditi program valorizacije, odnosno definirati
buduću namjenu. Radi se o dijelu skromnog priobalnog područja na teritoriju grada
koje nije iskorišteno, a za koje treba utvrditi uvjete i mogućnosti za valorizaciju.
Planirane aktivnosti:
1. pokrenuti postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra
2. prikupiti vlasničku i katastarsku dokumentaciju
3. naručiti snimak stvarnog stanja od ovlaštenog geodeta (situaciju s usklađenim
katastarskim međama)
4. naručiti ispitivanje dubine mora i blatnih naslaga na navedenom obuhvatu
5. Plan valorizacije koncipirati u dva smjera:
a) ukoliko je moguća izgradnja lučice s gospodarski isplativim brojem vezova:
- planirati izmjene i dopune UPU Grada Buja, uključivanjem u građevno
područje čitavog obuhvata od Porta Madone do mora
- izraditi idejni projekt za izgradnju lučice s financijskim planom
- zatražiti financiranje projekta od strane IŽ i RH
- pregovarati sa stvarnim vlasnicima zemljišta u svezi zajedničkog pothvata ili
otkupa zemljišta od strane grada
b) ukoliko nije moguća izgradnja lučice:
- planirati proširenje zone turističke namjene od Porta Madone do mora
Istočni dio područja namijeniti će se zdravstvenom turizmu. Potrebno je naručiti
analizu ljekovitosti blata.
Isto tako potrebno je ispitati mogućnost uređenja obalnog dijela za potrebe kupanja u
moru. Osnovati trgovačko društvo u vlasništvu Grada koje bi ishodovalo koncesiju na
pomorskom dobru i preuzelo obvezu i odgovornost za gospodarenje istim područjem.
Organizacija ljetnih zabava uglavnom je dio turističke ponude vlasnika hotelskih
lanaca i kampova ili koncesionara određenih prostora datih u koncesiju. Razne ljetne
fešte na moru praćene su promocijom domaćih proizvoda, organizacijom izleta u
obližnja sela ili područja, posjetom kulturnim znamenitostima i kulturnim dobrima.
Kanegra u ljetnim mjesecima obiluje zabavnim i kulturnim sadržajima.
Ispitivanje dubine mora trebalo bi provesti zbog utvrđivanja mogućnosti postizanja
dovoljne dubine mora za izgradnju lučice.
385
Kako se radi o najsjevernijoj lučici u RH trebalo bi ishoditi financijsku pomoć i interes
Istarske županije i RH.
U sklopu lučice mogao bi se riješiti i problem vlasnika obrta za uzgoj školjki koji
posjeduju koncesiju za uzgoj dagnji u Savudrijskoj vali, kao i ostalih ribara koji
gravitiraju tom području. Realizacijom projekta postići će se kvalitetniji pristup na
područje od strane tijela koja nadziru i čuvaju državne granice.
5.3.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
U idućem srednjoročnom razdoblju moguće je realiziranje sljedećih većih projekata:
1. poticanje projekata akvakulture
2. izgradnja ribarske lučice i uređenje iskrcajnih mjesta za ribu
3. planiranje i davanje koncesija za određena područja i djelatnosti
386
Prioritet 5.4.
Razvoj naselja Buje
Mjere:
5.4.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
5.4.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
5.4.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
5.4.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
387
Naselje Buje označava najvećim dijelom starogradsku jezgru te čini sudsko, školsko,
kulturno i administrativno središte.
U cilju očuvanja arhitektonskog jedinstva, prostornim planovima užeg područja
odnosno lokacijskom (građevnom) dozvolom, odrediti će se elementi rekonstrukcije
postojećih kulturnih dobara. Pri tome će se uvažavati kreativna rješenja svrhovite
zaštite i očuvanja putem kojih se građevini kvalitetno određuju potrebni životni,
odnosno radni uvjeti.
U području urbanističke cjeline grada Buja utvrđene su sljedeće mjere očuvanja i
zaštite:
- Prostornim planom su načelno određene prostorne međe kulturnog dobra, u
kojima se propisuje sustav mjera zaštite. Detaljne prostorne međe kulturnog
dobra određene su aktom o zaštiti kulturnog dobra nadležnog tijela državne
uprave.
- U zoni A propisuje se cjelovita zaštita kulturno povijesnih vrijednosti uz najveće
moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Nije dopušteno unošenje
novih struktura, a moguće je prilagođavanje funkcija i sadržaja suvremenim
potrebama uz minimalne intervencije u povijesnim strukturama (sanacija,
konzervacija, konzervatorska rekonstrukcija).
- U zoni B propisuje se zaštita osnovnih elemenata prostorne povijesne matrice i
karakterističnih kompleksa grupa građevina, pojedinih građevina i drugih važnih
vrijednosti, a prije svega gabarita, povijesnih sadržaja i oblika. Dopuštene su
odgovarajuće intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim
potrebama. Isto podrazumijeva konzervaciju, rekonstrukciju, povezivanje
povijesnih i novih struktura, interpolaciju, rekompoziciju, integraciju.
- U zoni E propisuje se zaštita krajobraznog karaktera cjeline. Obaveznom
kontrolom gabarita i očuvanjem vrijednih vizura štititi će se i isticati urbane,
arhitektonske i krajobrazne vrijednosti kulturnog dobra. Intervencije u prostoru
dopuštene su samo uz pridržavanje osnovnih konzervatorskih načela i zaštite
kulturno povijesne cjeline (uređenje prostora, gradnja, rekonstrukcija).
- U zoni istraživanja I (područja zona A i B, te uz njih područje na brežuljku Sv.
Margarete) sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim
istraživanjima i nadzorom. Svaka intervencija podređena je rezultatima
provedenih istraživanja.
388
Zaštitni i drugi radovi na području ovog kulturnog dobra mogu se poduzeti samo uz
prethodno odobrenje nadležnog tijela državne uprave.
Ovo kulturno dobro može se koristiti samo u izvornoj namjeni ili za namjenu koju
odredi nadležno tijelo državne uprave, sve sukladno odredbama Plana.
Nadležno tijelo državne uprave može propisati i druge mjere zaštite predmetnog
kulturnog dobra.
Za građevine su utvrđene sljedeće mjere zaštite:
- pri rekonstrukciji građevina potrebno je uvažavati karakterističnu tipologiju,
orijentaciju i položaj građevina na građevnim česticama, te na taj način sačuvati
karakterističan ulični izgled, odnosno izgled cjeline
- gradnju interpoliranih građevina potrebno je logično uključivati u postojeću cjelinu;
sačuvati karakteristike fasadnog ritma i tradicionalno raščlanjivanje građevnih
čestica
- postojeće pomoćne građevine ukloniti, ukoliko se to temelji na promjeni
urbanističkog standarda cjeline
- oblik, detalje i boje pročelja prilagoditi karakteristikama tipa građevina u okviru
cjeline
Uža povijesna jezgra kao cjelina spomeničke vrijednosti ima važnu ulogu u
ostvarivanju «image-a» grada.
U namjeri da se iz jezgre uklone nepotrebna vozila kolni promet je zaustavljen. Na
jugoistočnom i zapadnom prilazu jezgri predviđena je izgradnja parkirališta. U jezgri
je planirano režimsko odvijanje prometa na za to određenim pješačko-kolnim
ulicama, dok su ostale ulice postale isključivo pješačke.
Promet Brolo - Buje centar usmjeriti će se na planiranu cestu na južnoj padini
paralelno ulicama J. Garibaldi i Prvi maj.
Površine na kojima se intervenira u konfiguraciji terena, uz prometnice i parkirališta,
potrebno je hortikulturno obraditi pejzažno - parkovnim zelenilom.
Urbana oprema obuhvaća: natpisi imena ulica, kućni brojevi, reklame i oglasne ploče,
inforacijski putokazi, fontane, skulpture, koševi za otpatke, poštanski sandučići,
klupe, paviljoni-sjenice, rozete, kontejneri, oprema dječjih igrališta, javna rasvjeta.
389
5.4.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
Sljedeći prijedlozi / zahtjevi dobiveni su od stanovnika povijesne jezgre Buja:
1. Uređenje ulice Belvedere. U dosadašnjim aktivnostima postavljena je ulična
rasvjeta te je ulica asfaltirana.
2. Postavljanje javne rasvjete.
3. Sanacija ruševnih kuća koje naružuju grad te su postale opasne za prolaznike.
4. Isticanje i označavanje romaničke bifore.
5. Učestalije čišćenje grada i češći odvoz smeća.
6. Uređenje i popločenje gradskog trga Sv. Servula na kojem se parkiraju
automobili.
7. Bolje održavanje zapuštenih zelenih površina i parkova starog grada.
8. Više oglašavanja na oglasnim pločama u gradu.
9. Češći obilazak komunalnog redara starogradske jezgre i poduzimanje konkretnih
mjera iz njegove nadležnosti.
10. Saniranje i obnova gradskih zvonika, gradskih zidina i lođe.
11. Raščišćavanje imovinskih odnosa u starom gradu.
Obzirom na navedne zahtjeve građana planirano je realiziranje sljedećih aktivnosti:
a) Potrebno je donijeti detaljni urbanistički plan u skladu s konzervatorskim
uredom i planom zaštite imovine i okoliša.
b) Izvršiti stručnu ekspertizu statičke stabilnosti najugroženijih zgrada te na
temelju toga donijeti rješenja o hitnim mjerama sanacije za pojedine objekte.
Za svaku zgradu izraditi elaborat koji bi trebao sadržavati podatke o vlasničkim
odnosima, stanju objekta, fotografije, mišljenje statičara s prijedlogom
sanacije, okvirni toškovnik radova te mišljenje konzervatora.
c) Poduzimanje aktivnosti informiranja građana putem tiska, oglasa i oglasnih
ploča o adresama spomenika kulture, pravima i obvezama vlasnika
spomenika kulture te aktivnostima koje se planiraju poduzeti.
d) Rješavanje problematike kanalizcije i ostale infrastrukture u starogradskoj
jezgri.
e) Hitno pristupanje izradi elaborata sanacije za najugroženije objekte grada.
f) Dogovoriti s tvrtkom «6 Maj» pojačane mjere čistoće starogradske jezgre.
390
g) Realiziranje procesa inspekcijske provedbe u svezi bespravnih građevinskih
radnji koje se izvode na području starogradske jezgre.
h) Izraditi popis registriranih spomenika kulture.
i) Započeti proces preventivne zaštite neregistriranih spomenika.
j) Izraditi popis imovinskog stanja građevinskih objekata u starogradskoj jezgri.
k) Rješavanje problema prometovanja i parkiranja u gradu.
l) Poticanje otvaranja svih crkvica ljeti.
lj) Postavljanje stupa za zastave.
m) Postavljanje pješačko-prometne signalizacije koja označava kulturne
znamenitosti.
n) Izrada baze podataka svih katastarskih čestica i uz njih povezanog vlasništva.
nj) Sanacija, isticanje i održavanje najvažnijih kulturnih znamenitosti područja:
- Kula Sv. Martina
- Gradski zvonik Buje i sat
- Trg Sv. Servola
- Groblje svetog Martina
- Trg uz kulu ili groblje
- Kula, uređenje vidikovca
- Zidine na Trgu slobode
- Ulaz ispod muzeja
s) Izraditi novi konzervatorski elaborat.
š) Osvjetljavanje glavnih markera (zvonik, kula, ulaz u grad, zidine).
5.4.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
Analizom zahtjeva građana dolazi se do zaključka kako se značajan dio potreba
odnosi na izgradnju i uređenje određenih elemenata infrastrukture.
Temeljna infrastruktura u samom naselju postoji. Postoji potreba za obnovom i
povećanjem kapaciteta iste.
5.4.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
Postoji potreba za analizom postojećih manifestacija i fešti na području naselja.
Potrebno je analizirati pojedine parametre svake od istih:
391
a) ciljevi manifestacija
b) doprinos očuvanju tradicije i kulture
c) doprinos razvoju turističke ponude i imidža grada
d) postojeći sudionici i partneri manifestacija
e) mogućnosti razvoja
Ujedno, potrebno je utvrditi postoji li mogućnost i potreba za dodatnim aktivnostima i
manifestacijama te izdati natječaj za organizaciju dodatnih novih događanja.
Prostor za organizaciju novih događanja postoji u događajima koji doprinose
očuvanju izvorne istarske i bujske tradicije, dijalekta i običaja. Značajno je i
održavanje događaja koji obogaćuju kulturu kraja poput manifestacija nacionalnih
manjina na lokalnom području.
Stanovnici naselja i cjelokupnog područja grada dobro su upoznati s vremenom i
karakteristikama pojedinih događanja. Vrijeme manifestacija i osnovne značajke
nalaze se na web stranicama Grada.
5.4.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
Obzirom na karakteristike područja većina programa trebala bi biti usmjerena na
očuvanje starogradske jezgre i uključivanje iste u turističku ponudu.
Postoji prostor za realizaciju kreativnih ideja u osmišljavanju turističke ponude i
privlačenju većeg broja turista.
Razvoj pojedinih manifestacija moguć je kroz uključivanje istih u pojedine europske
grupacije događanja i eventualno vremenske tematske puteve.
Postoji mogućnost organiziranja pojedinih tematskih manifestacija koje bi slijedile
povijesni razvoj na području Istre.
392
Prioritet 5.5.
Razvoj istočnog dijela Buja, područja Krasice
Mjere:
5.5.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
5.5.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
5.5.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
5.5.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
393
Naselje Krasica, smješteno je pet kilometara istočno od Buja, u smjeru Pule. Isto
područje obuhvaća i zaseoke Gardoši, Baredine, Lozari i Punta.
Ovo područje je osobito pogodno za uzgoj maslina i maslinova ulja.
U Krasici se nalazi Centar za maslinarstvo. U njemu se od 1998. godine organizira
sajam maslinovog ulja «Oleum olivarum». Na sajmu sudjeluju znanstveno
istraživačke institucije, udruge maslinara, proizvođači maslinovog ulja iz Hrvatske,
Slovenije i Italije.
Sajam nudi niz sadržaja za posjetitelje i sudionike. Dodjeljuju se medalje
proizvođačima ekstra djevičanskog ulja, odvijaju se stručni programi i degustacije,
međunarodni likovni natječaj «Ex tempore» na temu masline.
Tradicionalne stare preše i pogon za preradu maslina posjeduju visoko kulturno
značenje. Najznačajnija ostavština je stara bujska uljara s početka XIX stoljeća.
Maslinarstvo na ovom području započelo je uspon 1902. godine izgradnjom
uskotračne pruge Parenzana. Vrhunac je dostignut 1914. godine prodajom starog
postrojenja za preradu maslina.
Do danas je očuvan Prolaz stare uljare u kojoj postoje kamen za meljenje i kamen na
kojem su se vagale športe. Od 1914. godine Bujani su u funkciju stavili novo
diskontinuirano postrojenje za preradu maslina. Postrojenje se nalazilo u
gospodarskom objektu u zgradnom nizu u ulici Garibaldi. Isto je bilo aktivno do 1986.
godine.
Postrojenje sada predstavlja kulturno-povijesno dobro grada. Obzirom da je isto
jedina sačuvana uljara industrijskog tipa sa cjelovitim tehnološkim procesom
posjeduje vrijednost na svjetskoj razini.
Najvažnija kulturna znamenitost ovog dijela grada je Župna crkva Sv. Stjepana iz
1499. godine. Crkva se nalazi pred grobljem, posjeduje zvonik zupčanog kruništa.
U ovoj se crkvi čuva križ i svećenička haljina Blaženog Francesca Bonifacia,
svećenika koji je ubijen 1946. godine. Francesco Bonifacio proglašen je blaženikom
2008. godine.
394
Crkva je zamijenila obližnju romaničku crkvu Gospe od Gradina s apsidom čiji se
ostaci nalaze na brežuljku Kastion.
Od značajne važnosti na ovom području je i nekadašnja tvrđava Gradina.
5.5.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
Planirani razvoj područja temelji se na daljnjem razvoju maslinarstva. U okviru istog
potrebno je realizirati sljedeće aktivnosti:
1. osnivanje edukativnog centra o uzgoju maslina,
2. organizacija kongresa na temu maslina i maslinovog ulja,
3. organizacija kuharskih škola,
4. realiziranje mogućnosti proizvodnje novih proizvoda od maslina.
Povezivanje sa Institutom za istraživanja u maslinarstvu doprinijelo bi i ubrzalo razvoj
edukativnog centra.
Postoji mogućnost organiziranja škole sa specijaliziranim usmjerenjima. Škola se
može osnovati u suradnji s međunarodnim sličnim institucijama. Putem iste mogu se
realizirati zajednički europski projekti financirani dijelom iz europskih fondova.
Zajedničkim osnivanjem ili uspostavljanjem suradnje s međunarodnim institucijama
postići će se međunarodni kontakti i kvalitetniji imidž.
Pri osmišljavanju projekta škole potrebno je analizirati iskustva drugih zemalja.
Ugraditi posebnosti Istre i lokalnog područja. Iskoristiti financijske poticaje od strane
pojedinih ministarstava i Županije.
Realizacija edukativnog i istraživačkog centra imala bi multiplikativan efekt na razvoj
maslinarstva i drugih grana gospodarstva. Povećao bi se broj međunarodnih posjeta,
područje i grad dobili bi na daljnjem razvoju branda kao grada maslinovog ulja.
Povećale bi se mogućnosti uspješnog ishođenja bespovratnih sredstava iz europskih
fondova.
395
5.5.2. Osiguranje temeljne infrastrukture mjesnih odbora i naselja
Razvoj infrastrukture na području Krasice biti će usmjeren na osiguranje preduvjeta
za razvoj maslinarstva.
Postoji potreba za uređenjem objekta u kojem će se realizirati planirani projekti.
Objekt bi trebao imati uređene asfaltirane prilaze, dostojnu vanjštinu i interijer
obzirom na planirani međunarodni karakter.
5.5.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
Sve moguće sadržaje unutar maslinarstva potrebno je uključiti u turističku ponudu.
Realizacija novih aktivnosti u razvoju maslinarstva trebala bi doprinijeti pozitivnom
imidžu grada na europskoj razini.
Razvijeni imidž i nove aktivnosti potrebno je iskoristiti u osmišljavanju turističke
promidžbe grada.
5.5.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
Konkretni programi odnositi će se na osmišljavanje poticaja za daljnji razvoj
maslinarstva.
Postojeće poticaje u vidu subvencioniranja cijene sadnica maslina potrebno je
proširiti i na druge elemente:
a) subvencioniranje cijene osiguranja nasada
b) organiziranje besplatnih edukacija
c) subvencioniranje troškova sajmova u suradnji s Ministarstvom gospodarstva
d) organiziranje i subvencioniranje posjeta najvećim i najkvalitetnijim
uzgajalištima i prerađivačkim centrima maslinarstva u Europi i svijetu
396
Razvoj
pograničnog
područja
Razvoj
pomorskog
područja
Razvoj područja
Gornje Bujštine
(Momjanština)
Razvoj
naselja Buje
Razvoj istočnog
dijela Buja,
područja Krasice
Bolja prometna
povezanost
Povećanje
zaposlenosti
Razvoj specifičnih
djelatnosti
Bolji životni
standard i uvjeti
života
397
398
C Strateški razvojni projekti
399
Strateški projekti grada Buja
Projekt 1. Organizacija javnog prijevoza na području grada
Projekt 2. Strategija energetske efikasnosti
Projekt 3. Razvoj golfa na području grada Buja
Projekt 4. Organizacija etno sela
Projekt 5. Obnova Momjanskog kaštela Rota
Projekt 6. Razvoj poljoprivrede
Projekt 6.1 Strategija razvoja maslinarstva na području grada
Projekt 6.2 Strategija razvoja vinarstva na Bujštini
Projekt 6.3 Sajam maslinovog ulja i vina
Projekt 7. Proširenje groblja
Projekt 8. Sklapanje partnerstva s europskim gradovima, institucijama i poslovnim
subjektima
Projekt 9. Parenzana
Projekt 10. Inovacije
Projekt 11. Osnivanje vlastite subvencionirane kreditne linije i informiranje MSP o
povoljnim uvjetima financiranja
Projekt 12. Heliodrom
Projekt 13. Izrada strategije razvoja obrazovanja
Projekt 14. Razvoj poslovnih zona
400
Projekt 1. Organizacija javnog prijevoza na području grada
Organizacija javnog prijevoza jedan je od prioritetnih projekata Grada Buja u idućem
trogodišnjem razdoblju. Isto podrazumijeva prvenstveno organizaciju prijevoza na
području grada i Bujštine a zatim i povezivanje s ostalim gradovima Istre, Hrvatskom i
Europom.
Na području grada trenutno ne postoji javni prijevoz. Povezanost putem istog s
Umagom, Porečom, Pazinom, Pulom, Rijekom, Zagrebom je vrlo slaba ili ne postoji.
Postoji potreba za učestalijim autobusnim linijama na relacijama s većim istarskim
gradovima. Prvenstveno s gradovima Umagom, Pazinom i Pulom. Uspostavljanjem
istih veza doprinijeti će se boljoj posrednoj dostupnosti Rijeke, Zagreba, Kopra,
Ljubljane, Trsta i Venecije.
Nedostatak javnog prijevoza (autobusnih linija) je važan čimbenik zbog kojeg u
pojedine dijelove Bujštine dolazi mali broj mladih turista. Prvenstveno zbog
neposjedovanja vlastitog automobila ili neiskustva vožnje na dužim i nepoznatim
relacijama. Isti segment turista vezan je uz javni prijevoz.
Drugi segment čine starije osobe. Jedan dio odnosi se na turiste dok drugi čini
lokalno starije stanovništvo. Isti segment nije sposoban za samostalnu vožnju,
posebno na duže relacije.
Nedostatak organiziranog javnog prijevoza svakodnevno stvara oportunitetni trošak
gradu. Nedolazak mladih i starijih turista podrazumijeva smanjenu potrošnju u
turizmu i za vrijeme lokalnih manifestacija. Isti trošak značajno je veći ukoliko se
uzme u obzir multiplikativni efekt potrošnje.
Učestalije kolanje turista i lokalnog stanovništva doprinosi bržoj izmjeni informacija s
okolnim gradovima. Povećava se mogućnost ostanka određenog broja osoba zbog
povezivanja sa lokalnim stanovništvom. Smanjuje se efekt odljeva mozgova.
Učestalije linije javnog prijevoza između pojedinih naselja na području grada te
samog grada Buja doprinijeti će razvoju seoskog prostora.
Željeznička pruga na lokalnom području ne postoji. Gradnja iste ovisi o Hrvatskim
željeznicama. Ista je planirana u dugoročnom razdoblju.
401
Autobusni prijevoz ostaje kao najkvalitetnija i najjeftinija opcija umrežavanja i
povezivanja naselja na području grada te grada s ostatkom Istre, Hrvatske i Europe.
Ciljevi
1. Uspostaviti redovne autobusne prometne linije između najvećeg broja naselja
Bujštine.
2. Organizirati učestale autobusne linije koje povezuju grad Buje s Umagom i
Pazinom.
3. Izgraditi i organizirati autobusni kolodvor Buje.
Aktivnosti
1. Organizacija adekvatnog javnog prijevoza između naselja Bujštine
a) ispitivanje potreba stanovništva pojedinih naselja
b) izračun potrebnog broja redovnih linija unutar pojedinih naselja
c) određivanje potrebnog broja autobusa, vozača i autobusnih stanica
d) kalkulacija potrebnih ulaganja
e) određivanje realno ostvarivog voznog reda za pojedina naselja i područje
grada u cjelini
2. Povezivanje Buja sa istarskim gradovima
a) ispitivanje potreba lokalnog stanovništva za povezivanje s ostalim istarskim
gradovima
b) određivanje prioritetnih gradova s kojima je potrebno uspostaviti redovite linije
c) izračun potrebnog broja redovnih linija s pojedinim gradovima
d) planiranje autobusnih linija i voznog reda za pojedine prioritetne gradove
3. Povezivanje Buja s hrvatskim i inozemnim gradovima
a) istraživanje potreba lokalnih stanovnika za autobusnim linijama s pojedinim
gradovima u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji
b) istraživanje povezanosti susjednih gradova u Istri s prioritetnim hrvatskim i
inozemnim gradovima za lokalno stanovništvo
402
c) eventualno planiranje uvođenja samostalnih autobusnih linija s pojedinim
gradovima
4. Pronalaženje tržišnih niša za područje Istre
a) analiza potreba stanovništva Istre za povezivanjem s pojedinim slovenskim i
talijanskim gradovima
b) analiza zadovoljenosti istih potreba od strane postojećih autobusnih
prijevoznika u drugim gradovima
c) uspostavljanje suradnje s pojedinim postojećim autobusnim prijevoznicima
5. Uvođenje izvanrednih autobusnih linija za potrebe manifestacija i turizma
a) istraživanje potreba za organiziranim javnim prijevozom u vrijeme odvijanja
manifestacija na području grada
b) istraživanje potreba za vrijeme turističke sezone i analiza potreba turističke
zajednice
6. Određivanje potrebnih resursa i ulaganja
a) određivanje potrebnog broja i vrste autobusa
b) određivanje prostora za potrebe autobusnog kolodvora
c) određivanje broja i lokacije autobusnih stajališta u naseljima na području grada
d) izrada prometne studije sa svim elementima iste
e) izračun potrebnih ulaganja i načina financiranja istih
e) određivanje načina realizacije projekta
f) eventualno angažiranje postojeće privatne prijevozničke tvrtke
7. Organizacija i realizacija radova uređenja autobusnog kolodvora te stajališta na
području grada
8. Izrada Internet stranice Autobusnog kolodvora Buje
Internet stranica trebala bi imati sljedeće sadržaje:
a) red vožnje autobusnih linija
b) linkovi ostalih hrvatskih i europskih web stranica autobusnih kolodvora,
željezničkih kolodvora, aerodroma, avio kompanija
403
c) mogućnost on-line rezervacija i kupnje autobusnih karata kreditnim karticama
Rezultati i indikatori
1. Izgrađen i uređen autobusni kolodvor u gradu Buje
2. Umreženost i povezanost naselja na području Bujštine
a) broj novo uvedenih mjesnih autobusnih linija
b) broj novih autobusnih stajališta
c) broj korisnika autobusnih linija (broj utvrđen prema broju prodanih autobusnih
karata)
3. Povezanost s gradovima na području Istre
a) broj novih međugradskih linija
b) broj putnika koji putuju u pojedine istarske gradove (praćenje sezonskih
oscilacija)
4. Broj međunarodnih linija
a) broj posjetitelja – turista koji putuju autobusima
b) broj vikend turista tijekom sezone
c) broj vikend turista tijekom ostatka godine
5. Promocija grada Buja na županijskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini
a) promocija linkovima na web stranicama
b) promocija promotivnim materijalima Turističke zajednice grada Buja i Istarske
županije
6. Povećanje broja noćenja u gradu i okolnim mjestima
7. Veći broj upoznatih osoba s prirodnim i kulturnim znamenitostima i gospodarskim
mogućnostima područja
8. Povećanje ukupnog prihoda poduzetnika na području grada
9. Povećanje broja zaposlenih
a) zaposleni koji su izravno vezani uz autobusni kolodvor: vozači, prometni
tehničari, informatičari, organizacijski stručnjaci, marketing stručnjaci
b) povećanje broja zaposlenih zbog veće fluktuacije ljudi u gradu i veće potrebe
za zadovoljenjem uslužnih, trgovačkih i servisnih usluga
Osim prolaza kroz Buje prioritet je i zadržati posjetitelje u gradu barem na jednu noć.
Zadržavanje u gradu postići će se organizacijom odgovarajućeg smještaja za
određene profile posjetitelja.
404
Preduvjet za smještaj posjetitelja veće platežne moći je organizacija hotela na
području grada. Osnovanost potrebe za hotelom može se provjeriti usporedbom
broja i kvalitete postojećih ležajeva i sadašnje i potencijalne potrebe za smještajem
na području grada.
Smještaj za mlade i studente potrebno je organizirati u obliku Youth hostela.
Isti može biti organiziran prema načelima poslovanja European Youth Hostals
saveza.
Izgradnja i organizacija smještajnih kapaciteta može biti potaknuta inicijativama
Grada.
Mogući oblici poticaja:
a) reorganizacija postojećih gradskih prostora i zemljišta
b) subvencioniranje kamatne stope na vanjske izvore financiranja organizatora
projekta
c) realizacija hostela za mlade može se prepustiti inicijativi ili udruzi mladih u
suradnji s određenim institucijama
Jeftiniji smještaj potaknuo bi mlade i pojedine posjetitelje niže platežne moći na
noćenje u gradu.
Paralelno s razvojem javnog prijevoza i izgradnjom smještajnih kapaciteta potrebno
je i obnavljati i nadopunjavati kulturni program grada Buja. Nove manifestacije,
festivali, programi, koncerti, sportska i druga događanja doprinijeti će opravdanosti
realizacije istih projekata.
Svi kulturni sadržaji trebali bi biti isplanirani, pravovremeno oglašeni i promovirani.
Sa ciljem dodatnog doprinosa razvoju i motiviranosti stanovništva za realizaciju
određenih aktivnosti može se «mobilizirati mladi stručni kadar koji studira u
inozemstvu». Isti bi prema europskom uzoru i poznavanju sličnih aktivnosti iz
inozemne prakse dao prijedloge i smjernice određenih projekata.
Grad Buje je mali grad smješten na granici s Europskom Unijom. Zbog svoje lokacije
i specifičnih karakteristika, organizacija javnog prijevoza doprinijela bi bržem razvoju
pojedinih djelatnosti i grada u cjelini.
405
Projekt 2. Strategija energetske efikasnosti
Energetska efikasnost (odnosno energetska učinkovitost) je suma isplaniranih i
provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da
razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu očuvane. Energetska efikasnost znači
upotrijebiti manju količinu energije (energenta) za obavljanje istog posla, odnosno
funkcije (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjeta, pogon vozila).
UNDP (United Nations Development Program) i Ministarstvo gospodarstva, rada i
poduzetništva započeli su sa organizacijom projekta «Poticanje energetske
efikasnosti u Hrvatskoj». Uska poveznica projektu je prva radna konferencija
«Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Hrvatskoj» koja se u
svibnju 2008. godine održala u Splitu.
Na istoj konferenciji je usvojena Energetska povelja gradonačelnika i župana, čime
su se gradovi i županije potpisnici povelje obvezali na povećavanje energetske
učinkovitosti, upotrebu obnovljivih izvora energije te sustavno gospodarenje
energijom. Cilj je ušteda financijskih sredstava, zaštita okoliša i održivi razvoj lokalnih
zajednica na dobrobit svih građana.
Početkom 2009. godine povelju je potpisalo svih 127 gradova i 20 županija.
Potpisan je i tripartitni ugovor između MINGORP-a, FZOEU-a i UNDP-a o
sufinanciranju projekta «Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama
RH».
Programom sustavnog gospodarenja energijom gradovi i županije optimiziraju i
smanjuju potrošnju energije poboljšanjem energetske efikasnosti, a time se izravno
ostvaruju financijske uštede i smanjuje štetan utjecaj na okoliš.
Svjetska iskustva su pokazala da se uspostavom sličnih programa smanjuje ukupan
godišnji trošak energije za 10 do 15%.
Glavni cilj programa je razviti i primijeniti model kontinuiranog i sustavnog
gospodarenja energijom (energetskog menadžmenta) u zgradama i tvrtkama u
vlasništvu gradova i županija. Najvažniji su rezultati ove aktivnosti smanjenje
potrošnje energije u zgradama i tvrtkama te sustavno gospodarenje resursima na
lokalnoj i regionalnoj razini.
Metodologija sustavnog gospodarenja energijom obuhvaća sljedeće smjernice:
406
1. Praćenje potrošnje energije na unaprijed definiran način tako da je u svakom
trenutku poznato:
a) gdje se energija troši – različiti objekti poput škola, vrtića, javnih zgrada,
ambulanata
b) kako se energija troši – različita mjesta unutar objekata poput rasvjete,
zagrijavanja ili hlađenja prostora, ventilacije, kuhanja, različitih postrojenja i
strojeva
c) koliko se energije troši
d) koji energenti se troše – plin, loživo ulje, drvo, toplinska energija, električna
energija, voda
e) analiziranje i obrađivanje prikupljenih podataka sa ciljem:
- definiranje indikatora potrošnje energije
Npr. potrošnja u odnosu na površinu (kWh/m2) ili volumen objekta (kWh/m3),
broj osoba u objektu (kWh/čovjeku).
- postavljanje ciljeva poboljšanja energetske efikasnosti
Npr. smanjenje potrošnje toplinske energije u školi za 20% u odnosu na
prosječnu potrošnju energije.
- uspoređivanje dobivenih indikatora sa indikatorima u sličnim objektima
Npr. za škole, vrtiće, bolnice na razini grada, županije, na nacionalnoj razini
ili na europskoj i svjetskoj razini.
- interpretacija rezultata dobivenih analizom
Odgovori na pitanja gdje i zašto se energija neefikasno troši te što treba
učiniti da se energetska efikasnost poboljša.
2. Razvijanje i predlaganje projekata poboljšanja energetske efikasnosti
Projekti uvođenja ekonomski isplativih tehničkih mjera za poboljšanje energetske
efikasnosti.
3. Realiziranje energetski efikasnih projekata
4. Projekti se realiziraju samostalno ili angažiranjem specijaliziranih tvrtki
Uvođenje Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE)
Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) je računalni program koji se
koristi kao alat za kontinuirano prikupljanje i analizu podataka o potrošnji energije u
gradu ili županiji. Sustav je programiran na način da omogućava korištenje putem
407
interneta, čime se osigurava jednostavan unos podataka iz bilo kojeg objekta u
kojem postoji internetski priključak.
Osnovu ISGE-a čini relacijska baza podataka u koju se kontinuirano unosi podatke o
potrošnji energije za svaku zgradu. Na ovaj način na jednom mjestu omogućen je
trenutan pristup informacijama o potrošnji energije u pojedinoj zgradi.
Ukratko, ISGE je osnovni alat za gospodarenje energijom koji omogućava:
a) ažuriranje i održavanje baze podataka općih, konstrukcijskih, energetskih i ostalih
informacija koje definiraju stanje pojedinog objekta
b) kontinuirano unošenje podataka o potrošnji svih vrsta energenata (prirodni plin,
ekstra lako loživo ulje, ogrjevno drvo, toplina, el. energija) i vode:
o ručno, putem web sučelja koristeći izbornik s prethodno definiranim
obrascima za unos
o automatski – preuzimanjem podataka s mjerila potrošnje energenata s
daljinskim kontinuiranim očitavanjem (plinomjer, vodomjer, kalorimetar,
brojilo električne energije, mjerilo razine loživog ulja)
c) obradu i analizu prikupljenih podataka
d) interpretaciju rezultata analize i izradu energetskih izvještaja
Informacijski sustav ima ugrađen niz prethodno definiranih izvještaja koji prikazuju
različite indikatore potrošnje energije u odnosu na različite parametre.
Koraci pri uvođenju Sustava gospodarenja energijom:
1. Donošenje odluke o uvođenju sustavnog gospodarenja energijom (za grad Buje)
Za realizaciju istog potrebno je na razini Poglavarstva prihvatiti plan gospodarenja
energijom i poboljšanja energetske efikasnosti grada. U sklopu plana definiraju se
mjerljivi ciljevi koji se želi postići.
Plan s postavljenim ciljevima može se javno objaviti u obliku energetske politike
grada. Time se osigurava stalna potpora vodstva Grada u provođenju projekta
sustavnog gospodarenja energijom.
408
2. Uspostava organizacijske strukture za gospodarenje energijom
Unutar postojeće organizacijske strukture Grada uspostavlja se zaseban ured - Ured
za energetsku efikasnost ili se imenuje osoba/e koja će preuzeti obavezu
gospodarenja energijom na razini grada.
U svakom objektu u vlasništvu Grada tehničkom osoblju dodjeljuje se odgovornost za
lokalno gospodarenje energijom.
3. Školovanje tima za energetsku efikasnost
Temelj gospodarenja energijom su ljudski resursi i znanje. U sklopu projekta
«Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj» razvijen je program školovanja pod
nazivom «Savjetnici za energetsku efikasnost».
4. Provođenje energetskih ocjena
Energetskom ocjenom analizira se stanje svih zgrada i drugih potrošača energije u
vlasništvu Grada (javna rasvjeta, komunalna poduzeća i dr.). Prikupljeni podaci čine
temelj za formiranje baze podataka Informacijskog sustava za gospodarenje
energijom.
5. Instalacija Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE)
Instalacija računalnog programa koji se koristi kao alat za kontinuirano prikupljanje i
analizu podataka o potrošnji energije u gradu ili županiji. Analizom podataka
izražavaju se indikatori potrošnje energije pojedinog objekta ili čitavog grada kao
skupine više potrošača energije te se na osnovu indikatora procjenjuje energetska
efikasnost.
6. Gospodarenje energijom na razini grada predstavlja:
a) postavljanje ciljeva za poboljšanje energetske efikasnosti
b) kontinuirano praćenje i analizu potrošnje energije (dnevno, tjedno i mjesečno)
c) razvoj i predlaganje projekata energetske efikasnosti u objektima
d) realizacija energetski efikasnih projekata
409
e) poticanje lokalnog poslovno-interesnog udruživanja na pružanje energetski
efikasnih usluga i radova, te poticanje razvoja lokalnog poduzetništva
f) lokalno gospodarenje energetskim resursima (razvoj toplinarstva,
iskorištavanje obnovljivih izvora energije)
7. Kontinuiran nadzor potrošnje energije, stalno poboljšanje energetske efikasnosti u
gradu, praćenje realizacije projekata i izvještavanje o rezultatima
8. Informiranje i obrazovanje građana i suradnika kroz Info centre, radionice i
seminare, a s ciljem smanjenja potrošnje energije u čitavom gradu Gradski objekti
u kojima su realizirane mjere poboljšanja energetske efikasnosti tada drugima
služe kao primjer energetski efikasnih objekata.
Očekivani rezultati provođenja Programa sustavnog gospodarenja energijom su:
a) smanjenje potrošnje i troškova energije
b) smanjenje štetnog utjecaja na okoliš
c) uspostavljanje organizacijske strukture za sustavno gospodarenje energijom
d) lakša dostupnost informacija o trenutnoj potrošnji energije (na dnevnoj razini)
kroz formiranu bazu podataka i Informacijski sustav gospodarenja energijom
e) lakše planiranje proračuna i planova obnove zgrada
f) obrazovani i kompetentni energetski stručnjaci
g) bolja komunikacija s građanima kroz centre energetske efikasnosti
h) otvaranje novih radnih mjesta za visokoobrazovane i ostale kadrove
i) uvođenje novih aktivnosti koje će pridonijeti oživljavanju grada, očuvanju
okoliša i energetskoj efikasnosti
Sustavnim gospodarenjem energijom Grad pruža primjer drugima. Na isti način
potiče se poboljšanje energetske efikasnosti, a time i očuvanje okoliša smanjenjem
emisija CO2 u atmosferu.
S pravovremenim aktivnostima na ovom području grad Buje može postati istarsko
središte za širenje znanja o energetskoj efikasnosti.
Ciljevi
1. Postati vodeći istarski grad u energetskoj efikasnosti i širenju eko osviještenosti.
2. Potaknuti smanjenje emisije stakleničkih plinova za 5% u roku od 3 godine što će
se reflektirati na područje cijele Istarske županije.
410
3. Educirati poduzetnike i građane o energetskoj efikasnosti i potaknuti ih na
primjenu vlastitih energetskih inovacija u poslovnim prostorima i domaćinstvima.
Aktivnosti koje je potrebno realizirati
1. Osnovati Ured za gospodarenje energijom
Glavni zadatak Ureda za gospodarenje energijom je kontinuirano prikupljanje
podataka o potrošnji energije i vode u objektima u vlasništvu Grada. Na temelju
prikupljenih podataka isti predlaže realizaciju mjera za poboljšanje energetske
efikasnosti u objektima u vlasništvu Grada. U sustav kontinuiranog praćenja
potrošnje energije i vode uključeni su objekti u vlasništvu Grada: osnovne škole,
dječiji vrtići, knjižnica, Gradska uprava, Muzej, Pučko otvoreno učilište, srednje škole,
zdravstvene i socijalne institucije i sve ostale javne i gradske ustanove.
2. Osnovati info centar za energetsku efikasnost – EE info centar
Osnivanjem centra poduzetnici i građani moći će dobiti informacije o poboljšanju
energetske efikasnosti, odnosno o mogućnostima smanjenja potrošnje energije u
vlastitim domovima koje doprinose smanjenju njihovih mjesečnih računa za energiju
ali i smanjenju emisije stakleničkih plinova, ponajviše CO2.
Centar bi trebao usvojiti program kojim bi se poticala:
a) edukacija stanovništva o ekologiji, globalnom zatopljenju, reciklaži, štednji
energije, obnovljivim izvorima energije
b) promocija principa energetske efikasnosti
c) očuvanje okoliša
d) informiranje o stanju u okolišu
e) informiranje o novim saznanjima o ekologiji i mogućnostima njihove primjene
Tendencija razvoja RH prema europskim standardima vodi ka ekološkoj
osviještenosti te prema smanjenju emisije CO2, odnosno stakleničkih plinova koji
uzrokuju globalno zatopljenje.
411
Istarska je županija u svim segmentima jedna od najrazvijenijih hrvatskih županija. U
interesu joj je biti lider u trendovima.
Grad Buje ima predispozicije postati istarska središnjica za informiranje i promicanje
energetske efikasnosti. Organizirati Buje kao ekološki grad te mu osim prirodnih
bogatstava koje ima dati i titulu Istarskog Eko Grada doprinijelo bi razvoju turizma i
poljoprivrede, a isto bi se nadovezalo i na razvoj pograničnih područja.
Osnivanjem Ureda za gospodarenje energijom i EE info centra otvorile bi se nove
poslovne mogućnosti i nova radna mjesta u gradu Buje. Pridonijelo bi se organizaciji
novih djelatnosti, te stvaranju novih mogućnosti za razvoj malog i srednjeg
poduzetništva.
Aktivnost koja prethodi i omogućava realizaciju osnutka ureda je namjera uvođenja
SGE-a u Grad. Predpostavlja se da u Istri i u gradu postoji mladi stručni kadar koji bi
projekt obogatio i oplemenio.
Grad Buje bi u budućnosti trebao biti primjer ostalim istarskim gradovima kao grad:
a) koji štedi energiju,
b) koji zasniva svoje postojanje i organizira građanstvo na principima koji su
pozitivni za okoliš prema europskim i svjetskim standardima
412
Projekt 3. Razvoj golfa na području grada Buja
Postojeća situacija u svijetu
Ekonomska istraživačka udruga – ERA objavila je podatak da je u Europi trenutno
preko 3 milijuna registriranih golfera. Ukupni broj golfera je 5,5 milijuna. Britanskih
igrača ima 857.000, Šveđana 418.900, Njemaca 318.300, Francuza 261.500, a
Škotska broji 218.000 registriranih igrača.
Kriteriji prosječnog golfera pri određivanju svoje golferske destinacije vrlo su strogi.
Golferi pri odlučivanju o destinaciji važnost pridaju dobrom imidžu destinacije,
mogućnosti da tijekom boravka susretnu poznatu osobu. Nakon toga pažnju obraćaju
na karakteristike samog igrališta i šarolikost popratnih sadržaja. Sadržaji su kvalitetni
tečajevi, smještaj i blizina aerodroma, klima, prirodne ljepote.
Trenutno najatraktivnije golferske destinacije: Španjolska (Costa del Sol), Portugal
(Algarve/Lisabon), Francuska (Coté Azur), Irska, Škotska i SAD. U nove atraktivne
destinacije ubrajaju se Južna Afrika, Grčka, Cipar, Turska, Karipsko otočje i južno
američke zemlje.
Situacija u Istri
Golferi su konstantno u potrazi za novim destinacijama te Istra može u kratkom roku
naći svoje mjesto u golferskom svijetu.
Istarska županija u narednom razdoblju planira realizirati 20-tak golf igrališta.
Plan Golf karte Istre prema planu Istarske županije:
413
Buje kao dio Golf plana Istre
U područje Buja prema planu zadire samo jedno golf igralište i to na području
Glavice. Isto područje pripada pod Golf igralište Markocija. Igralište Markocija
smješteno je na području koje obuhvaća područja gradova Buja i Umaga.
Unutar područja za izgradnju golf igrališta određene su tri zone izgradnje turističkih
smještajnih kapaciteta: Glavica, Markocija i Kočevarija.
Glavica se nalazi na području Buja, ostale dvije lokacije su na području grada
Umaga.
Planirani ulaz golf igrališta nalazi se na krajnjoj istočnoj strani igrališta. Ulaz je
udaljen zračnom linijom nešto manje od 5 km od središta Buja i oko 7 km od središta
Umaga. Lokaciji su najbliža naseljena mjesta stancija Škarlanija, Vardica, Vilanija i
Petrovija na umaškom dijelu, te Gamboci i Kaldanija na području grada Buja.
Planirani sadržaj zahvata:
- golf igralište s 18 rupa, vježbalištem i pratećim sadržajima
- klupska kuća
- golf naselje
Ukupna površina zahvata iznosi 118,78 ha od čega se 79,39 ha nalazi na teritoriju
grada Umaga, a 39,38 ha na teritoriju grada Buja.
Zona Glavica reljefno je u cijelosti nagnuta ka sjeveru i ima vrlo dobar pregled nad
većim dijelom golf igrališta. Nagib terena je u prosijeku oko 11%, dok mjestimično
doseže i 13,5%.
Obilježja klime:
a) u ljetnim mjesecima temperatura je uglavnom iznad 22 Cْ
b) zimske temperature od -5Cْ su izrazito rijetke
c) suhi dio godine pada u toplo godišnje doba
d) jesen i proljeće su kišni periodi s maksimumom u periodu travanj-lipanj i
listopad-studeni
414
Infrastruktura golf igrališta Markocija
Sa strane Buja do golf igrališta dolazi se državnom cestom D300. Do ulaza u golf
igralište dolazi se preko Gamboca. Zone komunikacije unutar samog područja
obuhvata siromašne su. Do glavne zgrade može se doći samo poljskim putem, ali je
isti pogodan za automobile.
Najbliža zračna luka na prostoru RH nalazi se u Puli. Kod Vrsara se nalazi sportska
zračna luka. Najbliža zračna luka ovom prostoru nalazi se na prostoru Republike
Slovenije, međunarodna zračna luka za male zrakoplove Portorož.
Telekomunikacije su postojeće, elektroenergetika je lako dostupna, plinoopskrba ne
postoji u neposrednoj blizini, vodoopskrba je postojeća duž cijelog igrališta, izgrađen
sustav odvodnje otpadnih voda ne postoji.
Planiranje rekreativnih kapaciteta turizma neposredno je povezano na:
a) planiranje smještajnih kapaciteta
b) njihovu prostornu dispoziciju
c) specijalizaciju određenih područja za određene oblike turističke usluge
d) strukturu gostiju
e) posebno na morfološke, krajobrazne i ekološke značajke prostora u kojima se
realiziraju turistički objekti
Kriteriji za izgradnju i korištenje golf igrališta
Kriteriji su određeni Prostornim planom grada Umaga i grada Buja
Cjelinu golf lokacije čine:
a) golf igralište s 18 rupa i vježbalištem
b) tri građevinske zone za turistička naselja
c) klupska kuća i rekreacijske površine
d) prateći objekti za održavanje igrališta
e) uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
f) akumulacijska jezera
g) ostale otvorene krajobrazne površine
415
Planirana područja sportsko – rekreacijske namjene Planom se raščlanjuju na:
a) građevinska područja sportsko rekreacijske namjene
b) golf igrališta Crveni Vrh, Markocija i Matelići
c) golf naselje Markocija
Građevinsko područje golf igrališta Markocija namijenjeno je:
a) uređenju otvorenih prostora golf igrališta i drugih sportsko rekreativnih
otvorenih igrališta
Na području predviđenom za «golf igrališta» mogu se graditi javne kolne, kolno –
pješačke, servisne, pješačke i parkirališne površine te uređivati javne zelene površine
i postavljati urbana oprema.
b) gradnji centralne građevine (golf kuće)
c) gradnji ostalih pomoćnih građevina potrebnih za nesmetano funkcioniranje golf
igrališta, odnosno gradnji smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih građevina i
ostalih potrebnih građevina
Ugostiteljsko smještajne građevine moraju biti u skladu s Pravilnikom o
razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih
objekata iz skupine hoteli (NN 48/02 i 132/03).
Građevinsko područje Glavica namijenjeno je izgradnji hotela i vila različite tipologije
s ukupnim kapacitetom od 200 ležajeva.
Udio smještajnih kapaciteta u hotelima može biti najviše 30% ukupnog smještajnog
kapaciteta.
Smještaj je moguće organizirati u skladu s ukupnim odredbama Prostornog plana i to
isključivo u građevinskom području sportsko rekreacijske namjene – golf naselju
Markocija.
Golf naselja koja se nalaze unutar građevinskog područja golf igrališta namijenjena
su gradnji ugostiteljskih građevina smještajnog tipa u kojima se mogu pružiti usluge
smještaja i prehrane, a mogu se pružati i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu.
416
Golf igralište zajedno s turističkim naseljem tvoriti će cjelinu na razini usluge najviše
kategorije. Unutar vila i hotela planira se ostvariti kapacitet od 950 postelja. Planirana
je izgradnja golf igrališta s 18 rupa, ukupne veličine 246.800 m2. Vježbalište kao
zasebna cjelina predstavlja umanjeno golf igralište i služi za uvježbavanje svih vrsta
udaraca. Njegova ukupna veličina je 16.600 m2.
Za sve planirane trase infrastrukturnih sustava kao i lokacije infrastrukturnih objekata
dozvoljavaju se manja odstupanja u odnosu na rješenja prikazana u Planu, ukoliko
se u daljnjim fazama izrade tehničke dokumentacije prikažu tehnički i ekonomski
prihvatljiva rješenja koja neće utjecati na generalnu koncepciju Plana (trase i profili
cjevovoda, lokacija uređaja za pročišćavanje, lokacija TS-ica).
Na površinama namijenjenim cestovnom prometu dozvoljava se uređenje i izgradnja
novih cesta s kolnim i pješačkim površinama. U zaštitnom pojasu ceste dozvoljeno je
smještanje vodovoda infrastrukture. Pješački promet mora biti fizički razdvojen od
prometnih površina namijenjenih vozilima i to gradnjom nogostupa.
Parkirališta za zaposlenike i posjetitelje rješavaju se na pojedinim građevinama na
koje se isti odnose, prema površini ugostiteljskog kompleksa te u skladu s propisima
o vrsti i kategoriji građevine. Potrebno je poštivati sva pravila predviđena planom i
sve državne propise.
Voda na Golf igralištu
Planirano igralište opskrbljivati će se vodom za piće za tehnološke i sanitarne
potrebe iz postojećeg vodoopskrbnog sustava.
Voda će se koristiti za:
a) klupske kuće i turistička naselja (igrači i posjetitelji)
b) gospodarski objekti (zaposlenici)
c) za zalijevanje i održavanje igrališta i drugih njegovih zelenih dijelova
Prema planiranom, projektiranom kapacitetu samoga igrališta ukupne dnevne
potrebne količine vode koje će se osigurati iz javnog sustava vodoopskrbe su 10 l/s.
417
Za potrebe turističkih naselja, klupske i servisne zgrade koristi se isključivo pitka
voda iz sustava vodoopskrbe. Za potrebe golf igrališta (zalijevanje) može se
upotrijebiti pitka voda ako su hidrološke prilike povoljne, ali se mora koristiti i
reciklirana voda.
Kako bi se oborinske vode što bolje koristile planirana je gradnja 4 umjetna jezera
kapaciteta od oko 91.500 m3. Svu oborinsku vodu s asfaltiranih površina potrebno je
prije upuštanja u sustav oborinske kanalizacije i odvođenja do umjetnih jezera tretirati
preko separatora kako bi se izdvojile krute tvari i mineralna ulja iz oborina. Sanitarno
potrošne vode potrebno je pročistiti na planiranom uređaju za pročišćavanje te ih
nakon pročišćavanja ispustiti u jezero.
Pri planiranju konstrukcije golf igrališta važno je proučiti utjecaj na okoliš i rezultate
Golf igrališta. Grad Buje ima pregršt netaknutih područja, bogatu floru i faunu.
Cilj je zaštititi okoliš i ne izazivati poremećaje u prirodnoj ravnoteži.
Svako golf igralište, srednjeg tipa s 18 rupa, prema procjenama Europske golf
udruge, troši prosječno 2.000 kubičnih metara vode dnevno. Ili svaka 24 sata, jedno
golf igralište «popije» istu količinu vode koju potroši jedan gradić od 8.000
stanovnika. Pri tome nisu uzete u obzir količine vode koje se koriste za
navodnjavanje i održavanje primjerene vegetacije na igralištu. Uz isto potrebno je
uzeti u obzir cijenu koštanja jednog kubika vode od 12,93 kn po kubiku vode.
Dodatne informacije
Pri projektiranju i gradnji golf igrališta potrebno je postaviti golferske staze na način
da se u najvećoj mjeri sačuva postojeća visoka vegetacija i konfiguracija terena.
Golf igralište Markocija jedno je od dva igrališta na području grada Buja i grada
Umaga. Markocija je planirana s pripadajućim smještajem («golf resort»), što istom
golf igralištu daje komparativnu prednost u odnosu na druga planirana igrališta.
Čimbenici poput povoljnih klimatskih uvjeta, neposredne blizine granice prema
Europskoj Uniji te prirode golfa koji se igra cijele godine, vjerojatno će donijeti
promjene u koncentraciji stanovništva na ovom području. S planiranih 950 ležaja, od
čega 700 u vilama, Markocija će postati najveća aglomeracija između Buja i Umaga.
418
Potreba posjetitelja za centralnim mjesnim funkcijama zadovoljavati će se na
području Grada Buja ili Umaga. Udaljenost ovih mjesta dati će Markociji suburbani
karakter i ovisnost o prometnim sredstvima. Ovo se može nazvati negativnim
efektom ovog kompleksa. Isti nije spomenut u prostorno-planskoj dokumentaciji.
Bilo bi poželjno održati otvorenu fizičku vezu turističkih naselja unutar golf igrališta s
vanjskim okolnim naseljima. Tako bi se omogućio razvoj lokalnih žarišta usluga i
ekonomskih aktivnosti. Kako bi se isto ostvarilo biti će potrebno isplanirati sredstva
javnog prijevoza koja će prometovati na relaciji Buje – Markocija – Umag i obrnuto.
Ukupni plan urbanizma golf igrališta odredio je samo jedan prilaz cijelokupnom
kompleksu gdje će se nalaziti i jedinstvena recepcija. Od te krajnje istočne strane
ulaza, do krajnje zapadne strane gdje se nalazi naselje Glavica ima 1.500 m
udaljenosti. Iz tog razloga je potrebno isplanirati intenzivan unutarnji prijevoz.
Površina cijele zone Glavica je oko 4,35 ha. Građevinsko područje Glavica
namijenjeno je izgradnji hotela i vila različite tipologije s ukupnim kapacitetom od 200
ležajeva, od čega najviše 30% (ili 60 ležajeva) treba biti planirano u sklopu hotela.
Zona Glavica jedan je od tri odvojena dijela jedinstvenog sportsko – rekreacijskog i
turističkog kompleksa Golf igrališta Markocija. Prema urbanističkom planu područje
sadrži neke od elemenata turističke ponude i organizacije zadovoljene unutar svoje
površine. U ostalim segmentima koristi se sadržajima jedinstvene centralne uprave.
Oblik organizacije smještajnih i drugih kapaciteta uređuje se na način koji najviše
odgovara investitoru.
Koncept prema stavovima investitora
Glavica je zona koja je najudaljenija od ulaza, odnosno udaljenija od ostale dvije
zone. Prometni pristup zoni određen je od ulaza u golf igralište na istočnoj strani,
kroz golf naselja Kočervarija i Markocija te kroz krajnju istočnu točku zone.
Kružno prometno rješenje unutar zone tvori centralni prostor. Isti je pogodan za
smještaj intenzivnijih djelatnosti, poput hotela i vila s većom gustoćom izgrađenosti i
korištenja. U rubnim i mirnijim zonama su planirani smještajni kapaciteti u vilama.
Prirodni nagib terena je iskorišten za omogućavanje atraktivnog pogleda budućim
419
korisnicima smještajnih jedinica. U ovoj zoni nisu planirane zajedničke ili javne
funkcije osim onih u hotelima.
Zona će imati riješenu mogućnost nužnog ulaza – izlaza iz pravca zapada,
minimalno za potrebe gašenja požara ili hitnih intervencija.
S aspekta morfologije izgradnje, planirana naselja će biti vrlo povoljno strukturirana i
osigurati će prepoznatljiv, funkcionalan i intiman prostor svojim korisnicima.
Prostorni plan Istarske županije i golf igralište
Prostorni razmještaj i kapaciteti ponude golf igrališta u Istri temeljiti će se na
smjernicama Strategije prostornog uređenja Istarske županije, uvažavajući
gospodarske i ekološke kriterije.
Osobit utjecaj na prostor imaju:
a) razmještaj i dimenzioniranje marina usuglašeno s ostalim aspektima korištenja
prostora, zaštitom vrijednih dijelova obale i potrebama stanovništva
b) novi sadržaji osobito športa i rekreacije računajući i na golf igrališta koja treba
pripremati istraživanjem najpovoljnijih lokacija na manje kvalitetnom
poljoprivrednom zemljištu
c) aktiviranje kulturne i prirodne baštine u funkciji turizma
Za procjenu veličine TRP-ova (Turističkih razvojnih područja) potrebno je uzeti u
obzir standarde za određivanje veličine područja naselja. Oni su detaljno razrađeni u
okviru sustava naselja Prostornog plana Istarske županije. U odnosu na njih je
poželjno utvrditi sljedeće standarde za TRP-ove:
1. Gustoća korištenja se može kretati između 50 i 120 postelja/ha
2. Izuzetno, za kapacitete vila uz golf igrališta, najmanja gustoća korištenja može biti
33 postelja/ha, s time da zone izgradnje unutar obuhvata igrališta ne prelaze 15%
obuhvata
3. Izuzetno, kod turističkih zona u korištenju ili u izgradnji s dostignutom gustoćom
većom od 120 postelja/ha, gustoća može biti jednaka zatečenoj
4. Obveza je jedinica lokalne samouprave da u prostornim planovima uređenja
gradova i općina točno utvrde turističke zone u kojima će gustoća biti manja od 50,
odnosno veća od 120 postelja/ha.
420
Aktivnosti:
1. Izraditi detaljnu studiju utjecaja na okoliš. Sa svim parametrima zaštite okoliša,
utjecaj na biljni i životinjski svijet u trenutku gradnje i predviđanje efekta nakon 10,
20, 30 i 50 godina.
2. Izraditi arhitektonski plan golf igrališta s adekvatnim smještajem koji odgovara svim
propisima i zahtjevima golf igrališta, poštujući kulturnu baštinu lokalnog područja i
Istarske županije.
3. Konstrukcija golf igrališta, smještajnih kapaciteta i ostalih popratnih potrebnih
sadržaja.
4. Zaposliti adekvatni stručni kadar za svaku pojedinu radnu poziciju, ukoliko nema
dovoljno stručnog kadra potrebno je organizirati dodatne edukacije.
5. Izraditi marketing plan promocije golf igrališta, uključiti ga u plan promocije s
Turističkom zajednicom grada Buja, Turističkom zajednicom Istarske županije,
Turističkom zajednicom Republike Hrvatske; povezati se s promocijom određenih
hotelskih lanaca koji se nalaze u blizini. Organizirati promociju u golf klubovima u
Hrvatskoj, Europi i svijetu.
Rezultati
Golf igralište, ukoliko je dobro organizirano doprinosi razvoju turizma, osobito elitnog
turizma. Golf privlači goste s većom potrošačkom moći, odnosno one koji su spremni
potrošiti značajnu svotu novca u mjestu ili kraju u kojem igraju golf.
Uvijet je da igralište i popratni sadržaj budu konkurentni najboljim svjetskim
standardima. Isto podrazumijeva uređenost krajolika, pokošenu travu, brigu o smeću,
obnovljene fasade, uređene kolnike i parkirališta. Gostima je potrebno ponuditi elitni
način večernje zabave. Okolica Buja već ima ponudu casinoa, od kojih je najpoznatiji
Casino Mulino te prekogranični Casino Carnevale. Ponuda bi trebala sadržavati i
elitne restorane i noćne klubove u koje bi dolazio veći broj posjetitelja.
Kvalitetna infrastruktura u svakom smislu nužna je za zadovoljenje uobičajenih
potreba gosta golfera.
Indikatori kojima će se pratiti rezultati:
a) poboljšanje ukupne infrastrukture
421
- prometnice, broj kilometara izgrađenih cesta i kategorizacija istih
- pročišćavanje otpadnih voda, mjereno u litrama
- akumulacijska jezera pročišćene oborinske vode; broj akumulacijskih jezera
određenog spremišnog kapaciteta
- razvrstavanje otpada prema europskim standardima; kontejneri za papir,
plastiku, metal, organski otpad i ostali prema potrebama
- poticanje očuvanja okoliša; prikupljena sredstva koja se ulažu u očuvanje
okoliša
b) povećanje smještajnih kapaciteta područja; broj ležajeva
c) broj posjetitelja; broj posjetitelja prema boravišnim pristojbama
d) povećanje ukupnog iznosa turističkih naknada; iznos dobiti
e) povećanje ukupne dobiti; usporedba dobiti prije i poslije projekta
f) povećanje ukupne potrošnje; rezultati ostalih poslovnih subjekata koji se
nalaze na području grada
g) povećana promidžba; broj emitiranih reklama na televizijskim i radio
programima u Hrvatskoj i inozemstvu, podijeljen tiskani materijal u Hrvatskoj i
inozemstvu, internet promidžba
422
Projekt 4. Organizacija etno sela
Etno selo je «obično selo» uređeno prema etnološkim principima područja u kojem je
nastalo. U ovom slučaju prema istarskim principima, sa specifičnostima sjevernijeg
dijela na kojeg je jače utjecala blizina granice, talijanska i slovenska kultura i jezik.
Etno selo kao organizirani projekt može se organizirati u jednom od sela koje je
napušteno pa bi se projektom vratio život na to područje. Isto se može izvesti pod
pretpostavkom da je struktura vlasništva riješena, da su vlasnici poznati. Osnovne
karakteristike projekta su specifične i drugačije od uobičajene funkcije seoskog
prostora, predstavljaju svojevrsni novitet.
Projekt «Etno selo» pretvara selo u zanimljivu turističku destinaciju kao selo-hotel,
poštujući tradicionalnu istarsku arhitekturu, kulturne vrijednosti i običaje.
Predloženo je da se Etno selo Bujštine smjesti na područje Krasice u naselju
Baracija.
Krasica – Crassiza nalazi se pet kilometara od Buja u pravcu Pule na državnoj cesti
D2. Mjesto broji oko 250 stanovnika, raštrkanih po zaseocima: Mužulini (gornji i
donji), Baredine (gornje i donje), Vrh Činić, Glavoći (Gardoši), Punta, Brajki, Bucaj,
Bekari, Jugovci, Lozari, te Stancija Loj i Stancija Zubin.
U mjestu djeluje Mjesni odbor i Zajednica Talijana, koji dijele prostorije Doma kulture
koji je obnovljen prije nekoliko godina.
423
Mjesto je danas poznato po maslinarstvu, te je upravo ovdje smješten Centar za
maslinarstvo. U zadnjim se godinama maslinarstvo značajno proširilo, a stanovnici
kraja su posadili značajan broj stabala. Svake se godine u mjestu održava i sajam
maslinovog ulja «Oleum olivarum», na kojem kemijske i organoeleptičke analize ulja
lokalnih proizvođača ukazuju na visoku kvalitetu autohtonog proizvoda.
Obližnji brežuljci sjedišta su starih pretpovijesnih građevina. Iz nalaza iz rimskih
vremena zaključeno je da su ovdje postojale velike tvrđave kao što je to bila Gradina,
smještena uz pravac od izuzetne važnosti – via Flavia. Natpisi, predmeti, novčići,
brončani zavjetni kipić božice Fortune, izrađeni mramor, odlomci stupova ove tvrđave
pohranjeni su u muzejima Trsta, Pule i Poreča ili su uzidani u vanjski zid župne crkve
u Bujama. Odmah nakon skretanja za Baredine smješten je brežuljak koji u gustom
raslinju krije ostatke Gradine nekad legendarnog Istarskog Kastruma ili Castrum
Castiloni-a, koji su 1102. godine Istrarski Knez Urlich II i njegova supruga Adelaide
poklonili Akvilejskim Patrijarsima. Castion je potpuno uništen oko 1340. godine i više
nikada nije obnovljen. Danas se tu nalazi poznata Vila Plac koja se vidi sa ceste.
Baracija je malo naselje na području Krasice od samo nekoliko kuća. U Baraciju se
dolazi cestom koja se spušta s brda u smjeru Punte. Preko puta naselja prostire se
vinograd. Područje Baracije nalazi se na jugozapadnom dijelu brežuljka. Osobito je
pogodno područje zbog atraktivnog pogleda i zalaska sunca koje zapada na stranu
sela.
Pogled iz Baracije:
Manjkavost prostora je što je naselje vrlo malo i što nema prostora predviđenog za
parking. Ukoliko bi se parking gradio, trebalo bi ga smišljeno i povoljno pozicionirati.
424
Bilo bi poželjno da stanovnici i djelatnici u seoskim objektima Etno sela poznaju Istru,
njenu kulturu i običaje, da razumiju i govore izvorni dijalekt i talijanski jezik.
Primjer etno sela u Hrvatskoj je Stara Kapela u požeškoj općini Nova Kapela. U selu
živi 17 osoba. Ostala dva hrvatska etno sela su Kokorići i Kravaščica.
Jedno od najljepših etno sela nalazi se kraj Bijeljine u Bosni i Hercegovini. Etno selo
Stanišići.
Ciljevi:
1. Realizirati projekt Etno selo te kroz njega promovirati lokalne običaje i kulturnu
baštinu.
2. Educirati mlade naraštaje i posjetitelje o kulturnim, gastronomskim i životnim
običajima lokalnog kraja i Istre.
3. Rekonstruirati kuće i štale za potrebe seoskog turizma na način da se koriste
materijali i metode koje su koristili drevni stanovnici kraja te da se postupci izvode
prema autohtonim principima i procesima.
Za ostvarenje pravog smisla postojanja etno sela potrebno je organizirati muzej ili
druge kulturne institucije sa zavičajnim zbirkama u kojima se mogu prikazati izvorne
priče sa lokalnog područja. Izvori priča mogu biti najstarije osobe na području grada.
Projekt označava gospodarski potencijal pa će se lakše naći zainteresirani investitori
koji će otkupiti zapuštena seoska imanja i urediti ih za potrebe seoskog turizma.
Grad Buje i Istarska županija mogu sufinancirati dio projekta. Primjerice mogu
sufinancirati dio projekta koji se odnosi na izradu detaljnih planova uređenja kuća i
urbanističkih planova, odnosno geodetskih i konzervatorskih podloga.
Pri tome ovlašteni i zaduženi stručnjaci iz gradskih i županijskih službi mogu
kontrolirati autohtonost projekta i realizaciju istoga.
Grad može otkupiti kuću ili zemljište i na istome urediti muzej ili sličnu znamenitost.
Na taj način će se ostvariti motivirajući i poticajni efekt. Netko će obnoviti kuću, a isto
će privući obnavljanje nekoliko sljedećih. Prema projektu i prema predispozicijama
određenih postojećih građevina urediti će se konobe, enoteke, suvenirnice, galerije.
425
U projekt se može ugraditi i demonstracija nekadašnjeg upotrebljavanja kišnice kao
primjer očuvanja okoliša. Na taj se način apelira na ekologiju i očuvanje okoliša
danas, što je izuzetno važno za mlade naraštaje.
Etno selo može nuditi smještaj u autohtonim apartmanima, pješačko-biciklističke
staze, šetnju i «jogging» kroz vinograde i maslinike, gastronomsku ponudu istarskih
domaćih specijaliteta, enoteku i sve drugo što će posjetitelje vratiti u izvorno prirodno
«istarsko okruženje».
U selu se mogu zasaditi ili istaknuti postojeće biljne kulture koje su tipične za lokalno
područje i Istru kao što su smokva, vinova loza, maslina, žižula, nešpula i murva.
Selo može sadržavati kulturnu ponudu na način da je vidljivo i istaknuto neko od
sljedećih obilježja:
a) istarski eminentni pisci kao što su: Mate Balota, Matija Vlačić Ilirik, Stjepan
Konzul Istranin, Juraj Dobrila, Eugen Kumičić, Vladimir Nazor, Zvane Črnja
b) glagoljica i glagoljski napisi
c) istarski glazbenici od kojih se ističe Matko Brajša Rašan
Bilo bi korisno organizirati povremena gostovanja nekog od pisaca, kipara, slikara ili
drugih umjetnika. U etno selu može se prezentirati i Čakavski sabor, te istaknuti da
gotovo svi važniji suvremeni istarski pisci svoje prve zbirke pjesama ili proze
objavljuju u okrilju ili sunakladništvu «Čakavskog sabora». Isto se odnosi na Milana
Rakovca, Tatjanu Arambašin, Daniela Načinovića, Borisa Biletića, Stjepana
Vukušića, Miroslava Sinčića, Dragu Orlića, Antu Dabo, Zdenka Viškovića, Emila
Kazimira Žeravicu, Ivana Svetića, Rudolfa Ujčića, Antuna Milovana. Značajni su i
istarski Talijani: Ligio Zanini, Eros Sequi, Fulvio Tomizza, Lucifero Martini, Giovanni
Santin, Giusto Curto, Mario Schiavato, Loredana Bogliun, Nelida Milani, Umberto
Matteoni. Isti svojim stvaralaštvom i književnošću na materinjem jeziku znatno
doprinose svekolikom kulturnom identitetu Istre.
Može se istaknuti i poneke književne odličnike koji su rado dolazili u Istru i djelatno
boravili i stvarali u Istri: Dante Alighieri, Thomas Mann, Hermann Bahr, Paula von
426
Preradović, Karl Kraus, James Joyce, Franz Karl Ginzkey, Ivan Cankar, Antun Šoljan
i Miroslav Krleža.
Aktivnosti
1. Gradsko Poglavarstvo treba donijeti odluku o osnivanju Etno sela.
2. Gradsko Poglavarstvo treba odrediti mjesto na kojem bi se realizirala zamisao –
preduvijet je riješeno vlasništvo sela ili da se vlasništvo može riješiti
a) provjeriti potencijalne lokacije te utvrditi mjesto koje bi bilo idealno za
realizaciju projekta
b) provjeriti svaku katastarsku česticu, mogućnost rješenja vlasništva
3. Obavijestiti eventualne stanovnike i vlasnike zemljišta o projektu koji će se
realizirati, odnosno o namjeri i planu lokalnih vlasti.
Navesti mjere i prioritete koji će se poticati i aktivnosti koje će se izvoditi. Pokušati
uključiti svakog od lokalnih stanovnika u projekt učlanjivanjem u Udrugu.
4. Osnivanje Udruge Etno Sela – Baracija.
Udrugu bi osnovali mještani, vlasnici zemljišta, te njihove obitelji, građani i stanovnici
na području Bujštine.
Putem programa i projekata Udruge mogla bi se tražiti namjenska financijska
sredstva za rekonstrukciju, gradnju, konzervacijske elaborate, arhitektonske planove i
ostale vrste dokumenata. Institucije od kojih se može tražiti pomoć i s kojima se
može zasnovati suradnja su gradovi, Županija, IDA, ministarstva, europski fondovi.
Mogu se tražiti poticajni krediti od HBOR-a za pojedine aktivnosti koje se ne
sufinanciraju iz navedenih izvora.
Lokalne vlasti mogu sudjelovati u uređenju vanjskog dijela kuća i okućnica te urediti
gradsko, županijsko i državno vlasništvo. Isto podrazumijeva ceste, javnu rasvjetu,
odvode, kanalizaciju, trg, kapelice, crkve, suhozide, šterne, baladure i druga javna
dobra. U Istri su kućne okućnice pretežito male, te troškovi kojima bi se ohrabrili i
potaknuli vlasnici privatnih površina ne bi bili preveliki.
427
Udruga bi nakon konstruiranja sela trebala nastaviti s organizacijom programa
aktivnosti i događanja u selu. Prijedlog je da se organiziraju radionice na temu
kuhanja tradicionalnih istarskih jela, predavanja o uzgoju pojedinih poljoprivrednih
kultura ili stoke, predavanja o ekološkom uzgoju biljaka. Mogu se organizirati izložbe
pojedinih umjetničkih radova, koncerti, čitanje poezije ili proze. Sportska natjecanja,
pješačenja, branje gljiva i šparuga.
5. Upućenje poziva investitorima za razne aktivnosti.
a) prodaja zemljišta ili kuća po eventualno nižim cijenama uz uvijet da investitor u
određenom roku izgradi određenu građevinu, određenih konstrukcijskih
obilježja,određene namjene
b) traženje investitora koji bi ulagao u uređenje samog mjesta (infrastrukturu
zajedničkih ili javnih površina)
6. Županija i Grad Buje (sredstva se mogu tražiti i od EU fondova) ulažu u
rekonstrukciju jedne kuće koja će biti rekonstruirana i stavljena u funkciju kao
muzej ili neki drugi kulturološki objekt.
Potom slijedi rekonstrukcija ulica, parkinga, javne rasvjete, trgova, kulturnih
znamenitosti.
7. Mještani ili vlasnici kuća rekonstruiraju kuće u smještajne kapacitete, kao sobe,
apartmane, hotele, suvenirnice, restorane i enoteke.
Svi objekti trebaju biti u skladu s projektom, konzervacijskim uvjetima koji se
odnose na tradicionalne materijale i s autohtonim načinima gradnje.
8. Promidžba Etno sela.
Promidžba se može realizirati putem letaka, kataloga, web stranica, turističkih
zajednica, sajmova, tv reportaža.
Najpraktičnije bi bilo ujediniti promidžbene materijale s materijalima turističke
zajednice ili s ostalim turističkim subjektima koji izrađuju promo materijal.
«Etno selo» se može povezati s vinskim cestama i cestama maslinovog ulja,
promotivno se ujediniti u isti materijal.
428
Rezultati i indikatori
1. Produljenje ljetne sezone na proljeće i jesen
a) broj gostiju
b) broj noćenja
2. Očuvanje tradicije istarskog sela
a) izloženi primjeri tradicionalnog načina gradnje
b) otvoren muzej
c) gastronomska ponuda
d) enoteke
e) promocija putem autohtonih suvenira
f) prikaz tradicionalnih obrta i zanata
3. Dodatna promocija lokalnog područja i Bujštine
4. Očuvanje kulture i kulturne baštine istarskih umjetnika
a) istaknuta imena
b) istaknuta djela
5. Prenošenje tradicije i znanja na mlađe naraštaje, očuvanje istih
a) broj educiranih osoba o tradicionalnim obrtima i aktivnostima
6. Broj novootvorenih tvrtki, ugostiteljskih obrta
7. Broj novozaposlenih
8. Povećanje smještajnih kapaciteta
Projekt ima dodatnu vrijednost u poticanju građana na udruživanje zbog očuvanja
vlastite kulture i tradicije. Mogući rezultati su i zbližavanje stanovnika i prenošenje
trenutnih i povijesnih činjenica o ovom području na mlađe naraštaje, očuvanje
kulturne baštine, nastavak tradicionalnih zanimanja.
429
Projekt 5. Obnova Momjanskog kaštela Rota
Momjan se u literaturi spominje prvi put 1035. godine, a Momjanski kaštel 1234.
godine. Kao njegov tadašnji vlasnik spominje se Dominus Wosalcus de Mimilano.
Vlasništvo nad kaštelom se mijenja kroz povijest. Godine 1548. kupuje ga Simone
Rota iz Bergama koji ga mijenja i dograđuje čime ovaj Kaštel postaje jedan od
najznačajnijih i najbogatijih plemićkih kaštela u tom dijelu Istre.
Sve do prve polovice 19. stoljeća Kaštel je bio prebivalište grofovske obitelji Rota
kada ga se napušta zbog neisplativosti popravljanja potrebnog uslijed trošnosti i
dotrajalosti.
Jugoistočni dio Kaštela obuhvaća šesteroetažnu kulu i izvorni srednjovjekovni ulaz u
zidu sjeverno od kule. To je najsačuvaniji, najstariji dio strukture. Preostali dio zida je
vidljiv u nastavku malih ulaznih vrata prema sjeveru. Najznačajniji elementi strukture
su veliki široki otvor vrata (balkona) prema sjeveru od kojeg su preostali samo donji
dijelovi dovratnika i dvostruki balkonski otvor na vrhu dio čijeg središnjeg stupa je
kapitel u obliku velike rustične volute. Na tom se mjestu najvjerojatnije nalazila glavna
dvorana. Na istočnom kraju sjevernog zida razlučuje se ostatak strehe krova kroz
prizemne građevine u izvornoj fazi, kasnije nadogradnje i djelomični ostaci svodova
po čemu bi se moglo zaključiti da se tu nalazila kuhinja. Južni zid ima nekoliko faza
razvoja i dogradnji, a najuočljivija je intervencija gradnje «novog» glavnog portala s
kraja 16. stoljeća. Od tog portala preostao je samo dio zapadnog dovratnika s
polustupom i začetkom nadvojnog vijenca.
Postoji privatna slika genealoškog stabla obitelji Rota iz 1880. godine u čijem je dnu
naslikan impozantni kaštel sa svim dograđenim dijelovima, palačama, ulazom,
mostom, te krovom na visokoj kuli.
Danas su od kaštela preostali obodni zidovi po rubovima platoa, djelomični ostaci
zidova palače, a u relativno sačuvanom stanju je jedino visoka kula. Cijela struktura
je zidana kamenim blokovima različite debljine zidova.
Pregledom obodnih zidova uočene su statičke deformacije i uništavanje podnožja
zidova koje prijeti potpunim uništenjem preostale zidne mase. Bršljan i ostalo raslinje
također su jedan od faktora razaranja zidne strukture.
430
Nalaz sondiranja pokazuje da nema temelja zidova tamo gdje bi se to očekivalo, što
znači da se gradilo bez temeljenja na tvrdo tlo kako se uvijek radilo u ruralnim
krajevima Istre.
Prijedlog za obnovu kaštela Rota
Osnovna težnja je da se kaštel obnovi u onoj mjeri u kojoj je dovoljno da se zaštiti od
daljeg propadanja. Da se dobije sigurnost pristupa i osigura boravak u dvorištu,
izbjegne mogućnost ozljeda i pada s litice.
Osiguranje pristupa će se učiniti čišćenjem prilaznog puta i njegovom konsolidacijom
u posljednjoj fazi predviđene obnove kaštela.
Prilikom tretmana ovog dijela prostora treba obratiti pažnju na nekoliko punktova:
a) prilazni put od crkve do početka nekadašnjeg mosta
b) mjesto gdje je počinjao prilazni most (očistiti prilaz, sanirati ostatke početka
mosta i postaviti sigurnu ogradu i informativni pano)
c) osigurati rukohvatom ili ogradom silazak niz stube uklesane u prirodnoj stijeni
d) očistiti put kroz dolinu Argille (obloženo kamenom), djelomično raščistiti
raslinje i djelomično obnoviti zidove ograda i građevina u kanjonu
e) sanirati odnosno konzervirati pilon – potporanj mosta koji se s vremenom
značajno nagnuo u odnosu na izvornu poziciju
f) na usponu treba postaviti drveno stubište i rukohvat kako bi se osigurao i
olakšao prilaz malom ulazu u kaštel
U dvorištu Kaštela treba učiniti sljedeće aktivnosti:
a) konsolidirati, sanirati i djelomično rekonstruirati obodne zidove kaštela i
pronađene dijelove strukture u arheološkim sondama
b) prezentirati istražene i obrađene dijelove koji pokazuju značajne dijelove
kaštela
c) na osnovu preostalih elemenata povijesne građe rekonstruirati glavni ulaz u
kaštel
d) sve otvore, vrata, prozore i cijelu istočnu stranu treba osigurati čvrstim
ogradama koje će biti konzervatorski prihvatljive
431
Unutar kule kaštela vratiti će se drvena međukatna konstrukcija s internim drvenim
stubama (ljestve). Ako se bude obnavljao krov mora se konsolidirati i stabilizirati zid
koji nosi konstrukciju krova.
Obuhvat posla i vrijeme i način izvođenja poslova oko Kaštela ugovoreni su između
Arhitektonskog fakulteta, Zavoda za graditeljsko nasljeđe i Grada Buja kao naručitelja
posla.
Do sada je izvršeno:
a) poslovi izrade arhitektonskog snimka
b) dosnimavanje dijelova kaštela nakon raščišćavanja i uklanjanja raslinja i
grmlja u dvorištu kaštela
c) obrada građe (arhivske i bibliografske)
d) utvrđene su smjernice za izradu idejnog projekta obnove
Budući da je Kaštel iznimno kompleksna struktura s mnoštvom povijesnih slojeva,
nužno je daljnje arhitektonsko i arheološko istraživanje. 1
Kaštel Rota nakon obnove i omogućenog sigurnog pristupa može postati turističko
kulturna atraktivnost lokalnog područja. Može se uvrstiti u turističke vodiče kao
zanimljivo turističko odredište. U njemu i u njegovoj okolici postoji mogućnost
održavanja većih kulturnih i sajamskih manifestacija.
Kaštel se nalazi kraj Momjana u blizini lokalne ceste. Na istom području u okolici
Kaštela mogu se urediti putovi i staze za šetnju. Popratni sadržaji mogu biti ploče s
nazivom i objašnjenjima biljaka, stabala ili gljiva.
Momjan bi obnovom Kaštela dobio atraktivan sadržaj za jednodnevne izlete tokom
cijele godine. Potencijalni tematski putovi u okolici Kaštela mogu se povezati s
drugim znamenitostima i turističkim atraktivnostima na području grada.
1 Najznačajniji izvori podataka za dosadašnje aktivnosti na kaštelu Rota su «Konzervatorska
dokumentacija i idejni projekt rekonstrukcije kaštela Rota u Momjanu» izrađeni od Sveučilišta u
Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za graditeljsko nasljeđe, autor: prof.dr.sc. Vladimir Bedenko,
dipl.ing.arh i suradnik mr.sc. Boris Vučić Šenperger, dipl.ing.arh.
432
Projektom se doprinosi:
a) većoj posjećenosti područja
b) zadržavanju gostiju na bujskom području
c) većoj potrošnji u kraju
d) promociji i prodaji autohtonih proizvoda (maslinovog ulja i vina)
e) povećanju potrošnje u obližnjim ugostiteljskim objektima
f) povećanju broja noćenja u obližnjim smještajnim kapacitetima
g) povećanju prihoda poslovnih subjekata
h) atraktivnosti cijelog bujskog područja
Kaštel daje na važnosti kulturnoj baštini Istre i Hrvatske, ali prvenstveno doprinosi
bogatstvu Bujštine. Sam Kaštel za sobom povlači mogućnost organizacije kulturnih
događanja po uzoru na susjedni Grožnjan, a sličnu praksu ima i Motovun, Stari Buzet
i ostali istarski gradovi.
433
Projekt 6. Razvoj poljoprivrede
Projekt 6.1 Strategija razvoja maslinarstva na području grada
Projekt 6.2 Strategija razvoja vinarstva na Bujštini
Projekt 6.3 Sajam maslinovog ulja i vina
Sukladno Zakonu o poljoprivredi, poljoprivredna politika Republike Hrvatske provodi
se prema Nacionalnom programu za poljoprivredu i seoska područja. Nacionalni
program izrađuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a na prijedlog Vlade
Republike Hrvatske donosi ga Hrvatski Sabor za razdoblje od najviše pet godina.
Nacionalni program je zadnju godinu predodređen predpristupnom programu EU.
Korištenjem pretpristupnih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj stječe se
neophodno iskustvo za pripremu programa za poljoprivredu i ruralni razvoj. Programi
sadrže načela programiranja mjera ruralnog razvoja, njihove provedbe, praćenja,
kontrole i ocjene. Ista načela važeća su i za trenutne zemlje članice.
Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske donesena je za razdoblje od 2008. do
2013. godine.
Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija izdalo je brošuru za
poljoprivrednike pod nazivom: «Kako u EU? 85 pitanja i odgovora za hrvatske
poljoprivrednike o Europskoj Uniji». U brošuri se mogu pronaći odgovori na pitanja o
prilagodbama na EU tržište, o pregovorima s EU, subvencijama i kvotama,
institucijama i zajedničkoj poljoprivrednoj politici, o SAPARD-u, okolišu, eko politici,
veterinarstvu, stočarstvu, mljekarstvu, peradarstvu, višegodišnjim nasadima, vinu,
maslinama, voćarstvu, pčelarstvu, autohtonim proizvodima i običajima.
Poljoprivrednim subjektima pruža se mogućnost djelovanja u zadrugama i klasterima
koji omogućuju skupno zastupanje na tržištu.
U Istri je 2005. godine osnovan Istarski regionalni zadružni savez. Isti djeluje kao
krovna institucija svih ribarskih i poljoprivrednih zadruga u Županiji te čini dio
Hrvatskog saveza zadrugara. U Istri danas djeluje 16 ribarskih i poljoprivrednih
zadruga.
434
U travnju 2008. godine osnovan je klaster istarskih maslinara.
Okosnicu klastera čine veliki proizvođači, trgovačka društva porečka Agrolaguna,
pulski Agroprodukt i stotinjak najvećih individualnih proizvođača. Ugovor o
pridruživanju klasteru je fleksibilan. Minimalna proizvodnja za ulazak u klaster je
godišnja proizvodnja od 500 litara ulja.
Klaster istarskih maslinara podrazumijeva zajedničku promociju, marketing, nastup
na vanjskim i domaćim tržištima, istraživanje i nadogradnju kvalitete proizvoda te
stabilizaciju cijene ekstra djevičanskog maslinovog ulja.
Maslinarstvo i vinarstvo
Priča o vinu i maslinovom ulju danas se odlično uklapa u turizam. Staze maslinovog
ulja i vina širom Istre doprinose turističkim posjetima u seoskom prostoru. Razvoj
maslinarstva i vinarstva daje sinergijski učinak s razvojem agroturizma. Na neki je
način upravo ta priča novo bogatstvo turističkog proizvoda. Važno je razvijati,
obnavljati i širiti ove kulture. Maslinovo ulje i vino kao autohtoni proizvodi doprinose
turističkoj atraktivnosti te privlače turiste raznovrsnih profila.
Ekološka proizvodnja
Klimatske prilike i plodna zemlja pogoduju razvoju poljoprivrede na području grada
Buja. Poljoprivreda je planirana okosnica razvoja lokalnog seoskog prostora.
Buje može staviti naglasak na ekološki i organski uzgoj hrane.
Rascjepkanost zemljišta je jedan od osnovnih razloga za razvoj kvalitetne ekološke
proizvodnje. Zemljišta su mala za veću proizvodnju te je pojedincima teško
konkurirati na masovnom tržištu.
Potražnja za organskim ekološkim proizvodima ima brzi trend rasta. Ekološki
organski proizvodi su skuplji od kemijski tretiranih masovnih proizvoda te se razlikom
u cijeni nadoknađuje eventualna manja proizvedena količina.
Proizvodnjom ekoloških organskih proizvoda čuva se okoliš, kakvoća zemlje i
podzemnih pitkih voda. Isto se može koristiti u propagandne svrhe, promocijom eko
zone Bujštine.
435
6.1 Strategija razvoja maslinarstva na području grada
Ciljevi
1. Postići daljnji progresivni rast maslinarstva na području grada Buja i to rastom
broja maslina za 30% godišnje u iduće tri godine.
2. Poticati i realizirati konstantno povećanje kvalitete maslinovog ulja.
Kako bi se postigli ciljevi potrebno je provoditi sljedeće aktivnosti:
1. Informiranje maslinara
a) informiranje o nacionalnim zakonima, propisima i poticajima
b) informiranje o zakonskoj regulativi EU-a, očekivanim promjenama na lokalnom
tržištu ulaskom Hrvatske u EU, o europskim fondovima usmjerenim na
poljoprivredu i mogućnostima njihova korištenja
c) informiranje putem web stranice namijenjene poljoprivrednicima na području
grada
Informiranje se može realizirati putem gradskih oglasnih ploča. Na istima se mogu
postaviti obavijesti o novim natječajima i poticajima ministarstva, županije, grada,
natječajima EU fondova, poticajnim kreditima poslovnih banaka.
Postoji mogućnost organiziranja sastanaka s maslinarima na kojima maslinari i ostali
poljoprivrednici mogu biti obaviješteni o pojedinim novostima te međusobno
izmjenjivati podatke.
2. Educiranje maslinara
a) organiziranje predavanja, radionica i seminara za postojeće maslinare,
početnike i one koji se žele započeti baviti maslinarstvom
b) održavanje radionica o brendiranju, etiketiranju i promociji proizvoda
c) organizacija škole za maslinarstvo
Predavanja, radionice i seminari mogu biti organizirani u Centru za maslinarstvo u
Krasici ili u Pučkom otvorenom učilištu, ovisno o organizatoru i potrebama događaja.
436
Predavanja mogu biti sastavni dio programa djelovanja Centra za maslinarstvo ili
pojedine udruge koja djeluje na ovim prostorima.
Grad ima mogućnost objaviti natječaj za organizaciju predavanja i seminara na ovu
temu. Analizirati ponuđene programe i sufinancirati pohađanje najkvalitetnijih.
Ukoliko se ustanovi da postoji interes može se organizirati škola za maslinare. Ista se
može održavati u adekvatnom gradskom prostoru. Može biti osmišljena na način da
postoje i praktične vježbe te da se iste izvode u masliniku u krucijalnim momentima
tretiranja biljke, branja ploda, pretvorbe ploda u ulje. Ista može sadržavati i
ekonomske elemente projekta poput brendiranja, promocije i prodaje.
3. Organiziranje međunarodnog sajma za prodaju maslinovog ulja
Lokacija sajma trebala bi se nalaziti u blizini Istarskog Y na vidljivom i lako
dostupnom mjestu.
Isto podrazumijeva organiziranje prostora u kojem bi bilo izloženo maslinovo ulje s
područja bujštine i Istre. Sajam bi trebao imati mogućnosti degustacije i kupnje ulja.
U određenom razdoblju od jednog ili dva tjedna sajam može poprimiti nacionalni i
međunarodni karakter. U istom razdoblju potrebno je organizirati ispitivanja kvalitete
ulja te nagrade za najbolje ocijenjena ulja. Cilj je uključiti isto razdoblje sajma u
međunarodne kalendare natjecanja u kvaliteti maslinovog ulja.
Sajam je potrebno promovirati na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Održavanje
istog doprinijelo bi stvaranju branda grada Buja kao grada najkvalitetnijeg maslinovog
ulja u Europi.
4. Izrada kataloga maslinara i maslinovog ulja Bujštine
a) sastavni dio kataloga može biti karta Bujštine sa istaknutim lokacijama i
podacima
svakog maslinara
b) unutar kataloga mogu biti objavljene pojedine informacije o načinu uzgoja i
prerade maslina
c) katalog bi trebao sadržavati podatke o povijesti i tradicionalnim načinima
uzgoja te vrijednostima vezanim uz maslinovo ulje na lokalnom području
5. Organizirati natjecanja u kvaliteti maslinovog ulja u pojedinim kategorijama
Natjecanja mogu biti organizirana za maslinare s Bujštine, za istarske maslinare,
maslinare iz Hrvatske i cijelog svijeta.
437
Natjecanja se mogu organizirati na sajmu maslinovog ulja ili u Centru za
maslinarstvo.
Potrebno je organizirati novčane nagrade i priznanja uz značajnu medijsku pozornost
za najbolje ocijenjena maslinova ulja.
Navedene aktivnosti mogu nadgledati djelatnici grada ili specijaliziranih udruga na
lokalnom području.
Rezultati i indikatori
1. Povećan broj informiranih maslinara na području grada Buja o poticajnim
sredstvima, novim zakonima i propisima o maslinarstvu i poljoprivredi; 90%
maslinara poznaje 90% potrebnih informacija
2. Brže širenje informacija te omogućavanje pravovremene reakcije na pojedine
mogućnosti ili promjene
3. Povećano znanje maslinara na području Bujštine putem organiziranih predavanja i
seminara minimalno 4 puta godišnje
5. Povećan broj uzgajivača maslina i ulaganja u maslinarstvo, kao rezultat
organiziranih edukacija za početnike; godišnji rast od 30%
6. Povećana prodaja maslinovog ulja i povećan prihod od uzgajanja maslina na
području Buja za 25 – 30% godišnje
7. Povećana promocija maslinarstva grada Buja kroz promidžbu na turističkim i
poljoprivrednim sajmovima, televiziji i u novinama
8. Veći broj zaposlenih kao rezultat realiziranih aktivnosti u proizvodnji, prodaji i
promociji maslina i maslinovog ulja te na edukativnoj razini
9. Više novih i obnovljenih maslinika, za 30% godišnje
Osim lako vidljivih i uočljivih rezultata strategija ima i dodatne vrijedne rezultate:
- razvijeno maslinarstvo kao doprinos razvoju agroturizma na području grada
- moguć izvoz maslinovog ulja, povećanje ukupnog izvoznog proizvoda
- proširenje «Cesta maslinovog ulja»
- promocija istarske kulture i tradicije
- veći broj posjetitelja na lokalnom području
- češće spominjanje područja Buja u kontekstu maslinarstva što doprinosi
promociji grada
438
6.2 Strategija razvoja vinarstva na Bujštini
Područje Momjana, grada Buja i Bujštine posjeduje pozitivne pretpostavke za razvoj
uzgoja vinove loze i proizvodnju vina. Buje čini jedno od ukupno četiri istarska vinska
središta. Na području istog nalazi se vinska cesta koja povezuje Buje, Grožnjan,
Brtoniglu, Novu Vas, Novigrad, Dajlu, Umag i Savudriju. Uzgajaju se tri vrste vina,
malvazija, teran i muškat.
Planirani ciljevi
1. Povećavati proizvodnju vina za 15% godišnje u sljedećih 5 godina
2. Povećavati broj vinara na bujskom području, povećati broj trsova vinove loze za
15% godišnje u sljedećih 5 godina
3. Poticati povećanje razine kvalitete gotovih proizvoda te označavanje istih
Aktivnosti:
1. Izrada snimka postojećeg stanja uzgoja vinove loze i proizvodnje vina
Odrediti broj trsova, broj hektara zemljišta pod vinovom lozom, broj proizvođača,
godišnje količine proizvodnje, vrste vina.
2. Izrada projekta poticaja razvoja vinarstva na području grada Buja
a) prodaja zemljišta pogodnog za uzgoj vinove loze po povoljnijim uvjetima
b) davanje zemljišta u dugoročne koncesije
c) ukidanje ili smanjenje obveze plaćanja poreza na tvrtku u prve tri godine
poslovanja
d) subvencioniranje nabavke sadnica
e) subvencioniranje kamatne stope na kredite za realizirana ulaganja
3. Priključenje vinara Sajmu maslinovog ulja, prerastanje istog u sajam vina i
maslinovog ulja
Organizacija prostora na sajmu za potrebe degustacija, izložbenog prostora i
prodaje vina.
439
4. Izrada kataloga vinara
a) katalog može sadržavati kartu vinskih cesta s oznakama lokacija svih vinara i
vinskih podruma
Turističke karte s vinskim cestama za područje Buja već postoje. Iste se mogu
nadograditi dodatnim sadržajima koji uključuju sljedeće:
- priče o povijesti i razvoju pojedinih vinara i vinskih podruma
- opis specifičnosti pojedinih vina na pojedinim lokacijama kod pojedinih vinara
- eventualno unošenje radnog vremena pojedinih vinskih podruma
- realiziranje ideja vinara o pojedinim sadržajima kataloga
b) unutar prostora kataloga trebalo bi osigurati prostor za opis povijesnog
razvoja vinarstva na lokalnom području
c) isticanje nagrada vinara sa lokalnog područja
5. Organiziranje lokalnih udruženja vinara
6. Povezivanje Udruženja lokalnih vinara s drugim udruženjima
a) uspostavljanje suradnje s regijama koje posjeduju najdužu tradiciju uzgoja
vina i najkvalitetnija vina u svijetu (pojedine regije u Francuskoj)
uspostavljanje suradnje s međunarodnim asocijacijama i udruženjima za
razvoj proizvodnje vina
b) aktivno predlaganje novih ideja u razvoju europskog vinarstva na
međunarodnoj razini
Uspostavljanjem suradnje s udrugama vinara iz područja s dugom tradicijom
proizvodnje kvalitetnog vina doprinijeti će se prenošenju vrhunskog know howa.
Isti know how obzirom na postignute rezultate vinara s područja Buja može
omogućiti istima ulazak u sam svjetski vrh obzirom na kvalitetu proizvedenog
vina.
Realiziranje aktivnosti unutar međunarodnih asocijacija doprinijeti će većoj
posjećenosti i važnosti lokalnih sajmova vina na europskoj i svjetskoj razini. Grad
Buje obzirom na svoje potencijale zaslužuje preuzeti jednu od vodećih uloga u
europskom vinarstvu.
440
7. Izrada plana ciljane suradnje sa Institutom za poljoprivredu i turizam u Poreču
Poticanje obrazovanja lokalnih vinogradara i proizvođača vina. Subvencioniranje
cijene školarine određenog broja polaznika svake godine.
8. Organiziranje natjecanja u kvaliteti proizvedenog vina na razini grada Buja,
Bujštine, nacionalnoj i međunarodnoj razini
a) isplata novčanih nagrada za najkvalitetnija vina Bujštine
b) nagrade za vina koja su najviše napredovala u kvaliteti u određenom
razdoblju
Rezultati i indikatori
1. Povećane površine vinograda za 15% godišnje u sljedećih 5 godina.
2. Veći broj vinara, novi vinari; realizirano godišnje povećanje 10% u tri godine.
3. Više vrsta vina kvalificiranih kao «vrhunsko».
4. Povećana prodaja vina; povećani prihodi za 10 do 15% godišnje.
5. Povećan izvoz vina svake godine.
6. Pojačana promocija područja grada putem promocije vina.
7. Veći broj manifestacija vina na području Buja, veći broj posjetitelja.
8. Povećanje obrazovanog kadra kao rezultat suradnje sa Institutom za
poljoprivredu i turizam iz Poreča i ostalim obrazovnim institucijama.
9. Veći broj zaposlenih u proizvodnji, prodaji i promociji vina.
10. Udruživanje vinara zbog zajedničkih interesa; osnivanje udruge vinara;
uključivanje vinara u međunarodna udruženja.
11. Realizirane aktivnosti kojima se njeguje lokalna tradicija u uzgoju i proizvodnji
vina.
12. Proširenje projekta vinskih cesta, veći broj vinskih cesta odnosno proizvođača
vina na vinskim cestama.
441
6.3 Sajam maslinovog ulja i vina
Područje Buja klimatski je pogodno za uzgoj maslina i vinove loze. Steklo je
određenu renomiranost u proizvodnji vina i maslinovog ulja. Nadogradnjom
postojećih aktivnosti i međunarodnom promocijom, s povećanjem obima proizvodnje
ulje i vino dobilo bi veći značaj, a samo bi područje grada brže napredovalo. Ostvarili
bi se i povoljniji financijski rezultati.
Sa ciljem ostvarenja navedenih rezultata potrebno je sakupiti proizvođače na jednom
mjestu. Okupljanje bujskih i istarskih proizvođača maslinovog ulja i vina na jednom
mjestu može se ostvariti organizacijom «Sajma maslinovog ulja i vina». Sajam
podrazumijeva postojanje čvrstog ili montiranog objekta, dostupnog zainteresiranim
posjetiteljima, kupcima tokom cijele godine.
Na Sajmu bi se ostvarila mogućnost:
a) izlaganja proizvoda
b) ostvarenja kontakta proizvođač - kupac
c) upoznavanja načina uzgoja maslina i vinove loze
d) dobivanja informacija o veličini maslinika/vinograda, tehnologiji uzgoja
e) vrstama maslinovog ulja/vina koje pojedini proizvođači proizvode
f) uvida u brojnost i kvalitetu maslinara i vinara
g) olakšalo bi se širenje informacija između maslinara i vinara (informacija o
poticajima, novim propisima, mogućnostima, potporama, novitetima)
h) promocije istarskih proizvoda, enogastronomske kulture i tradicije
i) održavanja edukacija
Lokacija Sajma trebala bi se odrediti kriterijima lake dostupnosti, uočljivosti,
tradicionalnom gradnjom u okolnom području, postojećim objektima. Najznačajniji
kriterij je blizina nove trase istarskog ipsilona i mogućnost brzog silaska s trase do
sajma. Udaljenost sajma od Ipsilona ne bi trebala biti veća od 500 metara.
Posjetitelji bi trebali imati na sajmu mogućnost trenutne kupnje proizvoda.
442
Ciljevi
1. Povećati izravnu prodaju maslinovog ulja i vina sa lokalnog područja
2. Postići više prodajne cijene kod kupaca više platežne moći
3. Učiniti lokalno vino dostupnim i prepoznatljivim na međunarodnom tržištu
4. Iskoristiti prometni položaj i kupovnu moć turista
Aktivnosti
1. Izrada studije isplativosti organiziranja sajma na pojedinim lokacijama.
Sagledati kriterije infrastrukture, dostupnosti, lake uočljivosti, prepoznatljivosti,
postojeće prostore koji se mogu prenamijeniti, veličine sajma, željenog sadržaja.
Sadržaj uključuje osnovni dio (sajmeni) i popratni (prostor za održavanje kongresa,
susreta, predavanja, kušaonica, zalogajnica, sanitarni dio).
2. Pronalaženje i planiranje financijskih sredstava za realizaciju Sajma.
3. Zatražiti sudjelovanje partnera u projektu: bujski vinari i maslinari, lokalne udruge i
inicijative, Istarska županija, istarske razvojne agencije – IDA i AZRI, ministarstva
4. Gradsko Poglavarstvo i vijeće grada Buja trebali bi donijeti odluku o realizaciji
projekta Organizacije Sajma maslinovog ulja i vina.
5. Izrada projektne dokumentacije.
6. Ishođenje lokacijske i građevinske dozvole.
7. Utvrđivanje dinamike izvođenja radova.
8. Izgradnja ili uređenje objekta za potrebe Sajma.
9. Završno uređenje i organiziranje prostora Sajma.
Izložbeni dio sajma potrebno je predvidjeti za bujske maslinare i vinare, zatim
istarske, hrvatske i međunarodne izlagače.
Cijena izložbenog prostora može se subvencionirati. Predložena subvencija za
bujske proizvođače iznosi 50%, istarske 30%, hrvatske 10%. Međunarodni izlagači
ne bi imali subvencioniranu cijenu prostora.
Subvencije se mogu dogovoriti međugradskim ili međužupanijskim ugovorima.
Cijena prostora u ljetnim mjesecima trebala bi biti viša u odnosu na cijenu izlaganja u
ostalim mjesecima.
443
Kongresni dio Sajma služio bi za organizaciju međunarodnih susreta, kongresa
maslinara i vinara, održavanje predavanja i seminara i informativnih sastanaka.
Prodajni dio najvažniji je za uspjeh cijelog projekta. Isti bi se trebao osmisliti na način
koji bi omogućio prodaju proizvoda i ukoliko u izložbenom prostoru nema vinara. Isto
je moguće zapošljavanjem profesionalnih prodavača.
Potrebno je osmisliti «kutak» za ostale autohtone domaće proizvode: tartufe smokve,
rakije, tjestenine, sir, pršut i druge istarske delicije.
Ostali prostori sajma:
a) kušaona, mjesto gdje bi se održavale prezentacije s mogućnosti adekvatnog
kušanja vina ili maslinovog ulja
b) zalogajnica ili ugostiteljski dio gdje bi posjetitelji mogli pojesti tradicionalan
istarski obrok i popiti kavu
c) sanitarni dio
10. Organizacija programa sajma
a) organiziranje Međunarodnog susreta maslinara i vinara
Na susret bi osim domaćih maslinara i vinara bili pozvani maslinari iz drugih
zemalja i regija. Sudionici mogu biti iz pograničnih zemalja, Jadranske
euroregije, Alpe–Adria, mediteranskih zemalja, ciljanih područja pojedinih
zemalja poznatih po proizvodnji maslinovog ulja i vina (Italija, Španjolska,
Francuska, Grčka).
b) organiziranje Dana nižih cijena
Organizirati dane popusta u određeno povoljno razdoblje kako bi privukli dodatne
turiste, ali i kako bi se prije
proizvodnje novih proizvoda rasprodala preostala zaliha.
c) organizacija predavanja, informativnih sastanaka, promocija određenih
proizvoda
Proizvodi ne moraju biti isključivo vino ili maslinovo ulje. Predavanja se mogu
organizirati na temu uzgoja maslina i vina, novih tehnologija, ekoloških pristupa
uzgoju i proizvodnji, na teme za kojima postoji interes od strane maslinara i
vinara.
d) organizacija predstavljanja određenih poticajnih programa ministarstava,
444
županije, grada te novih zakona i propisa
e) organizacija promocije domaćih proizvoda, ekoloških prehrambenih proizvoda,
stranih delikatesnih proizvoda
f) organizacija promocije pojedinih vinara ili maslinara s mogućnosti kušanja
proizvoda istih
11. Organizacija promocije Sajma
a) organiziranje tiskanja promotivnog letka, ostalog promotivnog materijala
b) organiziranje redovitog posjeta medija i medijske prisutnosti na svakom
događaju koji se organizira na sajmu
c) ostvarenje suradnje s Turističkom zajednicom Buja, Turističkom zajednicom
Istarske županije radi zajedničke promocije na međunarodnom sajmu
d) ostvarenje partnerstva s turističkim agencijama kako bi se organizirano
dovodili turisti
e) uređenje turističkog punkta
Na istom bi se nalazili i nudili promotivni materijali agroturizama, pojedinih
prirodnih i kulturnih znamenitosti na području grada i Istre, turističke karte
lokalnog područja sa znamenitostima.
12. Organizacija redovitog poslovanja sajma
Za redovite aktivnosti sajma potrebno je zaposliti osobu koja će voditi Sajam,
organizirati promociju i dodatne projektne aktivnosti. Ukoliko se ukaže potreba pri
organizaciji projekta može se zaposliti dodatna osoba za realizaciju određenih
projektnih aktivnosti.
Od zaposlenih biti će potreban prodavač ili ukoliko postoji potreba više prodavača te
osoba koja će održavati i voditi brigu o čistoći cjelokupnog prostora. Zalogajnica se
može prepustiti određenoj tvrtki ili obrtu uz unaprijed postavljene kriterije i zahtjeve.
Ukoliko isto nije prihvatljivo potrebno je zaposliti minimalno dvije ili tri osobe koje bi
se brinule o realizaciji ove aktivnosti.
Točno radno vrijeme Sajma može se odrediti postupno obzirom na iskustva posjeta
Sajmu. Tijekom ljetne sezone isto bi moglo biti od 10 do 22 sata svaki dan. U
445
zimskim mjesecima prostor može biti otvoren vikendom, praznicima i tijekom
održavanja pojedinih manifestacija.
U sklopu organizacije sajma mogu se dodijeliti namjenski poticaji. Na isti način
lokalni vinari i maslinari bi se promovirali, motivirali za povećanje kvalitete proizvoda i
razvoj postojećeg poslovanja. Poticaji se mogu odnositi na kreaciju i tiskanje etiketa
koje bi označavale prepoznatljivost proizvoda.
Značajan broj lokalnih proizvođača već posjeduje etikete za ulje i vino. Prijedlog je
potaknuti sve proizvođače na etiketiranje boca.
Grad može sufinancirati dizajn i tisak prvih 200 etiketa pojedinim maslinarima koji ne
posjeduju etikete. Isto se može realizirati prema unaprijed postavljenim kriterijima, u
najjednostavnijoj verziji (najjednostavniji dizajn i tisak u dvokoloru).
Osim etiketa sa imenom proizvođača i nazivom proizvoda, može se kreirati i sitna
dodatna etiketa koja bi označavala sve proizvode sa lokalnog područja. Na isti način
svaka boca ulja ili vina dodatno bi se istaknula. Etiketa može biti veličine masline, a
nosila bi natpis «Kvaliteta Buje» ili neki simbol lokalnog područja. Ista bi doprinijela
prepoznatljivosti proizvoda i promociji Buja.
Nakon navedenih aktivnosti markiranja proizvoda može se pokrenuti katalog koji će
objedinjavati sve proizvođače i proizvode sajma. Isti se može dijeliti potrošačima.
Katalog bi trebao biti dostupan u turističkim agencijama, restoranima i turističkim
zajednicama.
Posao pripreme, izgradnje, organiziranja i vođenja sajma trebao bi se prepustiti
društvu u vlasništvu Grada Buja. Grad bi osnovao isto društvo, bio jedini vlasnik ili
dijelio vlasništvo u određenom omjeru sa Županijom, investitorima ili drugim
partnerima. Osnovne prednosti osnivanja društva su veća efikasnost poslovanja i
mogućnost povrata ulaznog PDV-a.
Osnovni inputi u poslovanju sajma biti će različite vrste maslinovog ulja i vina.
Prioritet projekta trebao bi biti na ponudi visoko kvalitetnog ekstra djevičanskog
maslinovog ulja i vina.
Naglasak projekta u razdoblju izvan izvanrednih aktivnosti sajma trebao bi biti u
ponudi lokalnih proizvođača. Jedan od osnovnih ciljeva projekta je plasman lokalno
proizvedenog maslinovog ulja na međunarodno tržište.
446
Značajni inputi u tijeku pripreme projekta biti će znanje i iskustvo arhitektonskih i
ostalih intelektualnih biroa, materijali koji će se koristiti u izgradnji objekta, potreban
namještaj i oprema.
Dobavljači intelektualnih usluga i izvođači radova te dobavljači namještaja i opreme
odrediti će se putem procesa javne nabave.
Prednost bi trebalo dati kvaliteti i trajnosti usluga i proizvoda te mogućnosti
kontinuiranog pružanja usluga u dugoročnom razdoblju.
Ostali značajni inputi u poslovanju sajma su dovoljna količina vode te električne
energije.
Postoji trend rasta količine proizvodnje i kvalitete maslinovog ulja na području grada
Buja, Bujštine i Istarske županije. Očekuje se da će u idućem trogodišnjem razdoblju
na području Istre biti zasađeno dodatnih 0,5 milijuna stabala maslina i isto toliko
trsova vinove loze.
Očekivani porast proizvodnje maslinovog ulja i vina u istom razdoblju iznosi od 20%
do 50%. Zbog porasta proizvodnje doći će do potrebe za većim plasmanom na
inozemno tržište.
Značajni faktori prisustvovanja domaćih proizvođača na sajmu:
a) mogućnost prodaje bez vlastitog prisustva
b) prisutnost na sajmu i u krugu značajnih osoba iz iste djelatnosti na svjetskoj
razini
c) mogućnost uspostavljanja dugoročne poslovne suradnje s pojedinim većim
kupcima
Ujedno postoji mogućnost prodaje i drugih popratnih usluga i proizvoda turistima u
prolazu (usluga smještaja u agroturizmu, hotelu, turističke informacije, prodaja
prehrambenih proizvoda, auto karata, knjiga i brošura o Bujama, Istri, Hrvatskoj,
prodaja suvenira).
Mogućnost natjecanja u kvaliteti maslinovog ulja i dobivanje eventualnih odličja na
svjetskoj razini značajni su čimbenici u privlačenju domaćih proizvođača. Domaći
proizvođači mogu kroz tematske radionice i predavanja osigurati prijenos svjetskih
znanja u uzgoju i proizvodnji maslinovog ulja u lokalno gospodarstvo.
447
Osnovni razlozi dolaska i posjeta turista u ljetnim mjesecima su blizina sajma
graničnom prijelazu i glavnim prometnicama prema turističkim odredištima u južnijim
dijelovima Istre, mogućnost najvećeg izbora maslinovog ulja na jednom mjestu u
regiji, kasnije i Europi.
Značajan doprinos posjetu Sajmu trebale bi dati efikasne promidžbene aktivnosti na
lokalnom, europskom i svjetskom tržištu putem Turističkih zajednica i ostalih
promidžbenih kanala i partnerstva.
Ciljani segment čine domaći ljudi i turisti u tranzitu prema južnijim istarskim turističkim
odredištima te turisti, pretežno Talijani i Slovenci koji posjećuju Istru vikendom i
tijekom kraćih praznika u razdoblju izvan ljetnih mjeseci.
Jedan od podciljeva projekta bio bi razviti turističku potražnju u ostatku godine na
području Austrije. Posebno se to odnosi na regije iz istih zemalja koje su najbliže Istri.
U srednjoročnom razdoblju postoji mogućnost stvaranja «vikend» turističke potražnje
u Njemačkoj i Švicarskoj.
Rezultati i indikatori
1. Postojanje mjesta na kojem će se moći vidjeti i kupiti izvorni lokalni proizvodi,
mjesta na kojem će se održavati edukacije, promocije, prezentacije, putem kojeg
će se širiti informacije o lokalnom području
2. Ujedinjenje uzgajivača sa zajedničkim interesima
3. Sklapanje partnerstva o suradnji s gradovima, Županijom, inicijativama, tvrtkama,
investitorima. Sklopljena minimalno tri partnerstva
4. Uređen Sajam sa svim potrebnim prostorima i opremom
5. Zaposleni novi djelatnici, minimalno 3 osobe
6. Prijavljeni izlagači s područja Bujštine, Istre i Hrvatske, minimalno 50 izlagača
7. Organizirana predavanja, minimalno jedno kvartalno (4 puta godišnje)
8. Organizirane promocije vina, ulja i ostalih proizvoda, minimalno jednom mjesečno
9. Organiziran međunarodni sajam, minimalno jednom godišnje
10. Organizirani dani popusta, minimalno jednom godišnje
11. Promoviran Sajam putem turističkih zajednica, sajmova na kojima se iste
predstavljaju
448
12. Promoviran Sajam putem članaka u novinama
13. Povećan broj turističkih i komercijalnih sadržaja Bujštine
14. Povećan broj posjetitelja zbog dodatnih manifestacija i dodatnog sadržaja
15. Povećana proizvodnja vina i maslinovog ulja
16. Povećana prodaja vina i maslinovog ulja
17. Povećan izvoz proizvoda
18. Promovirana eno-gastronomska ponuda Istre
19. Doprinos očuvanju tradicije lokalnog područja
20. Dodatni doprinos povećanju posjetitelja u Bujama i okolnim mjestima te
povećana korisnost ostalih trgovačkih, uslužnih i servisnih punktova
21. Promocija ostalih kulturnih, povijesnih i prirodnih znamenitosti lokalnog područja
putem promotivnog materijala i turističkog punkta Sajma
Postoji ubrzani trend rasta broja stabala maslina i trsova vinove loze na području
Istarske županije. Isti trend nastaviti će se u srednjoročnom razdoblju uz daljnji rast
intenziteta i dinamike porasta. Usporedno s porastom broja stabala maslina trebala bi
porasti količina proizvedenog maslinovog ulja i vina.
Kvaliteta proizvedenog maslinovog ulja na lokalnom području bilježi trend porasta.
Isti trend nastaviti će se i u srednjoročnom razdoblju.
Za očekivati je povećanje ponude maslinovog ulja na lokalnom i nacionalnom tržištu
u srednjoročnom razdoblju. Pojaviti će se potreba za plasmanom istog na
međunarodno tržište.
Osnovni faktori plasmana na međunarodno tržište su kvaliteta, dovoljna količina i
kontinuirana isporuka.
Prodaja putem sajma najvećim dijelom stranim državljanima kao turistima trebala bi
omogućiti najlakši, najjeftiniji i najefikasniji plasman kvalitetnog maslinovog ulja i vina
na međunarodno tržište.
Projekt 7. Proširenje groblja
Groblja su u Prostornom Planu određena i definirana već postojećim grobljima, a
prema potrebi mogu se proširivati na susjedno zemljište.
449
Prostornim Planom se utvrđuje koridor rezervacije prostora groblja koja su ili će biti u
funkciji komunalnih građevina u širini od najmanje 100 m oko postojećih i planiranih
groblja, u kojemu se ne smiju graditi građevine visokogradnje niti infrastrukturne,
ukoliko nisu u funkciji groblja. Iznimno, u koridoru rezervacije prostora groblja mogu
se graditi građevine visokogradnje planirane važećim prostornim planovima užih
područja, kao i rekonstruirati postojeće građevine ukoliko prostornim planom užeg
područja nije planirano njihovo uklanjanje.
Na grobljima se mogu izvoditi potrebni zemljani radovi, te graditi građevine
visokogradnje, u skladu s obavezama iz važećeg Zakona o grobljima, kao i posebnog
odgovarajućeg propisa Grada Buja.
Ciljevi
1. Poboljšanje infrastrukture groblja na području Buja.
2. Proširiti postojeća groblja.
3. Urediti ostale sadržaje vezane uz groblja.
Aktivnosti
1. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Merišću
a) kupnja zemljišta ukupne površine 3.967 m2
Isto se odnosi na katastarske čestice 1175/2, 752/ (RH vl.u 1/2),
752/8,754/3,754/1, katastarska općina Merišće u vrijednosti od 59.505,00 kn.
b) proširenje groblja i uređenje parkirališta
- izrada detaljnog plana proširenja
- izvođenje aktivnosti s najpovoljnijim partnerom, tvrtkom koja se odabire
putem javnog natječaja
2. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Tribanu
a) kupnja zemljišta ukupne površine 5.415 m2
Isto se odnosi na katastarske čestice 529/4, 529/5, 529/9,529/10,529/7,
529/6 katastarska općina Triban u vrijednosti od 162.450,00 kn.
b) proširenje groblja i uređenje parkirališta
450
- izrada detaljnog plana proširenja
- izvođenje aktivnosti s najpovoljnijim partnerom, tvrtkom koja se odabire
putem javnog natječaja
3. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Krasici
a) kupnja zemljišta ukupne površine 743 m2
Isto se odnosi na katastarsku česticu 456/1, katastarska općina Krasica u
vrijednosti od 29.720,00 kn.
b) proširenje groblja i uređenje parkirališta
- izrada detaljnog plana proširenja
- izvođenje aktivnosti s najpovoljnijim partnerom, tvrtkom koja se odabire
putem javnog natječaja
4. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Momjanu
a) kupnja zemljišta ukupne površine 14.270 m2
Isto se odnosi na katastarske čestice 116/1, 232/1, 232/3, 233/4, 237
katastarska općina Momjan u vrijednosti od 568.280,00 kn.
b) proširenje groblja i uređenje parkirališta
- izrada detaljnog plana proširenja
- izvođenje aktivnosti s najpovoljnijim partnerom, tvrtkom koja se odabire putem
javnog natječaja
5. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Marušićima
a) kupnja zemljišta ukupne površine 5.130 m2
Isto se odnosi na katastarske čestice 2.499, 2.502, 2.500/1, 2.500/2,
2.501/2, 2501/4 katastarska općina Brdo u vrijednosti od 76.950,00 kn.
b) proširenje groblja i uređenje parkirališta
- izrada detaljnog plana proširenja
- izvođenje aktivnosti s najpovoljnijim partnerom, tvrtkom koja se odabire
putem javnog natječaja
6. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Bujama
a) kupnja zemljišta ukupne površine 5.298 m2
Isto se odnosi na katastarsku česticu 2.035 katastarska općina Buje u
451
vrijednosti od 211.920,00 kn
b) proširenje groblja
- izrada detaljnog plana proširenja
- izvođenje aktivnosti s najpovoljnijim partnerom, tvrtkom koja se odabire
putem javnog natječaja
Rezultati
1. Prošireno svih šest groblja na području grada.
2. Izgrađeno 5 parkirališta uz groblja.
Projekt 8. Sklapanje partnerstva s europskim gradovima,
institucijama i poslovnim subjektima
Umrežavanje na osnovi partnerstva je ostvarivanje sporazuma o suradnji subjekata
sa istim ciljevima, željama i interesima.
452
Umrežavanje subjekata odnosi se na umrežavanje na svim razinama (uredi gradova,
gradskih institucija ili ustanova, udruga civilnog društva, grupa građana i građanskih
inicijativa, profitnih poslovnih subjekata).
Osim mreže istovrsnih poslovnih subjekata mogu se umrežiti i raznovrsni.
Primjerice Ured Grada Buje može sklopiti suradnju sa pojedinim profitnim subjektom i
sa udrugom civilnog društva za obavljanje određenih poslova. Važno je da svaki od
partnera ima dobrobit iz partnerstva, da je ono sklopljeno zbog ostvarenja zajedničkih
ciljeva.
Osim umrežavanja u zemlji – umrežavanje domaćih poslovnih subjekata, isti se
mogu umrežiti i sa inozemnim poslovnim subjektima.
Državna uprava, profitne jedinice, udruge civilnog društva (NGO-i) drugih zemalja
djeluju na sličan način kao i domaće. Sve ove jedinice povezuju neki zajednički
interesi (obrazovanje, ljudska prava, ekologija, zaštita životinja, okoliš, zdravlje,
kultura, ostvarenje profita). Svi imaju istu svrhu zbog koje djeluju, ali svako djeluje na
svoj način.
Ukoliko se istovrsne ustanove, udruge i ostali subjekti povežu, upoznaju način rada i
odluče produbiti suradnju doći će do umrežavanja.
Razlog umrežavanja može biti posjet, upoznavanje, predavanje, koraci i metode koje
se koriste u radu, zajednička motivacija.
Partnerstvo nastaje sa željom da se ostvari zajednički poduhvat (posao, projekt).
Partnerstvo kao zajedničko ima određenu suradnju, a to može biti ostvarenje
dobrobiti oba partnera.
Sredstva iz fondova Europske Unije raspoređuju se na sva područja, a njihova visina
ovisna je o potrebama – prioritetima. Prioriteti su globalne naravi, to su područja za
koje se smatra da su u datim trenucima najosjetljivija (primjerice zaštita ozonskog
omotača). Fondovi određuju programe.
Prema programima se dodjelju financijska sredstva subjektima koji se prijave na
objavljene natječaje za dodjelu sredstava. Natječaji se objavljuju kako bi se postigle
pozitivne promjene, zadovoljili i postigli određeni ciljevi. Raspisani su za projekte.
Projekt je sredstvo organiziranja međusobno povezanih aktivnosti u određeni
redoslijed kako bi se u određenom vremenskom okviru i s određenim sredstvima
ostvarili unaprijed određeni ciljevi. Projektna forma je unaprijed određena, a njena su
pravila javna, dostupna, ustaljena i uvriježena. Natječajem se oglašavaju prioriteti i
453
mjere za koje će se dodijeliti sredstva te se objavljuje projektna dokumentacija koja
sadržava aplikaciju, troškovnike, popratne dokumente koji dokazuju postojanje i
poslovanje subjekta.
Za korišenje europskih fondova potrebno je prijaviti europski projekt, a europski
projekt zahtjeva partnere (to ga čini zajedničkim - europskim). Partneri se odnose na
sve zemlje i na sve projekte (i europske i zemlje kandidate).
Može se zaključiti da su nepovratna sredstva iz europskih fondova jedan od
najznačajnijih razloga za umrežavanje i stvaranje partnerskih odnosa. Nema
europskih projekata bez partnerstva.
Ostvarivanje partnerstva Grada i gradskih institucija
Grad Buje već ima uspostavljene bilateralne odnose sa institucijama u pojedinim
zemljama. Postoje formalni oblici uređenja istih odnosa u smislu Sporazuma o
suradnji ili slično. Postoje i odnosi koji nisu uređeni sporazumom, odnosno nisu
formalizirani.
Kako bi se ostvarilo što više kontakata i dobila veća mogućnost ostvarenja europskih
projekata potrebno je ostvariti što više partnerskih odnosa s prekograničnim
regijama, gradovima i subjektima.
Pozitivna komunikacija je preduvijet za postizanje partnerstva, osim zajedničkih
ciljeva i interesnih područja.
Umrežavanje je proces koji se stvara te postoji mnoštvo osnova za stvaranje
Sporazuma o suradnji ili partnerstvu u određenim aktivnostima.
Osim ostvarenja partnerstva Grada isti može potaknuti gospodarske subjekte i
udruge na ostvarenje suradnje sa istim ili sličnim prekograničnim subjektima.
Ciljevi
1. Ostvariti što veći broj europskih projekata.
2. Ostvariti što veći broj partnerstva sa subjektima iz drugih zemalja.
3. Potaknuti ostale subjekte s područja grada na sklapanje partnerstva s istovrsnim
društvima s područja Europe.
4. Omogućavanje snažnijeg razvoja resursa i poboljšanje kvalitete života.
454
Aktivnosti
1. Obnova kontakata s postojećim partnerima
a) pozivanje istih na određene manifestacije koje se organiziraju u Gradu
b) organizirati studijske posjete u mjesta partnera
2. Usmjeravanje na ostvarenje novih kontakata
a) stvaranje kontakata sa regijama koje posjeduju iste ciljeve i poteškoće
b) organizacija zajedničkih susreta ili edukacija za rješavanje istih
c) uključivanje u međunarodna udruženja
3. Objave odluka o novim sporazumima s europskim partnerima na službenim
sastancima gradske uprave
4. Istraživanje potencijala unutar postojećih partnerstava o mogućnostima
uključivanja ili realizacije pojedinih europskih projekata
5. Usuglašavanje gradskog vijeća o područjima razvoja na kojima će se najviše
ustrajati u pripremi projekata, u dogovoru s Odsjekom za međunarodnu suradnju
Županije
6. Poticanje profitnih i neprofitnih subjekata na ostvarivanje partnerstva s europskim
poslovnim subjektima i institucijama u smislu realizacije europskih projekata i
ishođenja bespovratnih sredstava Europske Komisije
Rezultati
1. Povećan broj potpisanih Sporazuma o suradnji sa institucijama iz europskih
zemalja
2. Aktivno apliciranje grada Buja i subjekata na području grada na europske
projekte
3. Ostvarene mogućnosti za ekonomsku suradnju izvan granica europskih projekata
kao što su trgovina i turizam
4. Ostvareni kontakti i temelji za suradnju u društvenim projektima
455
Projekt 9. Parenzana
456
Pokusni vlak na dionici Trst – Buje
Parenzana je stara istarska pruga koja je uskotračnom željezničkom prugom
povezivala Trst preko niza kolodvora s Porečom kao krajnjim kolodvorom.
Glavna svrha ove pruge bila je prijevoz poljoprivrednih dobara sjeverozapadne Istre.
Parenzana je prolazila kroz tri države: Italiju, Sloveniju i Hrvatsku, a prva dionica (Trst
- Buje) otvorena je 1. travnja 1902. godine. Nekoliko mjeseci nakon toga produžuje
se njezin južni krak i spaja se s Porečom. Danas je trasa Parenzane preuređena za
biciklističke i pješačke staze, a velik broj objekata, mostova, vijadukata i tunela je
sačuvan. Pruga je imala dužinu od 122 km.
Grad Buje bio je jedna od najvažnijih stanica Parenzane. Upravo su s te stanice prvi
vlakovi krenuli prema Trstu i Poreču.
Inicijativom Istarske županije i općina Kopar, Izola i Piran nastao je projekt
«Parenzana – Put zdravlja i prijateljstva». Projekt je sufinanciran od strane Europske
Komisije iz programa INTERREG IIIA Program za susjedstvo.
Projekt je nekadašnju staru prugu pretvorio u biciklističku stazu. Put je raščišćen,
stari dijelovi tunela i vijadukta su obnovljeni. Parenzana je sada posebna turistička
atrakcija izrazito zanimljiva posjetiteljima rekreativcima. Iz Buja kreću dva pravca,
jedan prema Savudriji i slovenskoj granici, a drugi preko Grožnjana i Motovuna
457
prema Vižinadi. Početak Parenzane je u Bujama. «Željeznička stanica Buje» nalazi
se u Staničnoj ulici u donjem dijelu grada.
Prvi pravac kreće iz Buja, sa Željezničke stanice, te prolazi zaseokom Frfujom,
naseljem Volpija, Fratrija, zatim slijede mjesto Kaldanija, naselje Simoneti, mjesta
Specijarija, Markovac, Kolumbanija, Valica, Savudrija, naselje Zupelija i Kanegra.
Posljednje mjesto trase je Kanedo. Trasa završava kod rijeke Dragonje gdje se nalazi
i državna granica sa Slovenijom.
Drugi pravac započinje Staničnom ulicom do ceste za Triban prema nekadašnjoj
željezničkoj stanici Triban, kroz tunel Sv. Vid prema mjestu Stanica s koje se pruža
pogled na «grad umjetnika» Grožnjan.
Stara razglednica prikazuje prugu u blizini Grožnjana, najviša točka pruge
Nakon toga trasa vodi u tunel Kalcini koji je najviša nadmorska visina Parenzane.
Tunel je zatvoren zbog uzgoja gljiva, ali se može proći kroz Grožnjan te se zatim
stiže u mjestašce Biloslavi odakle se pruža pogled na dolinu rijeke Mirne, Motovun i
Vižinadu. Nakon Biloslava trasa se nastavlja kroz tunel Kostanjica koji vodi do blizine
Završja, a nastavlja se kroz tunel Završje II, vijadukt Završje, vijadukt Antonci. Isti
dovode trasu iznad mjesta Antonci i Krti.
458
Trasa se nastavlja grubim makadamom na vijadukt i tunel Freski koji dovode trasu
ispod naselja Grimaldi gdje je nekad stajala stanica Oprtalj. Slijedi vijadukt Oprtalj koji
premošćuje Mlinsku dolinu i vodi ispod mjesta Buri. Trasa prolazi kroz mjesto Pirelići i
dolazi u Livade.
Trasa se nastavlja do stanice Motovun koja je smještena nešto prije naselja Kanal
gdje se nalazi cesta koja vodi za Kanal. Trasa nastavlja kroz tunel Motovun koji vodi
do stanice Karojba, prema vijaduktu Krvar koji su sportski penjači uredili kao malo
penjalište. Potom se dolazi na nekadašnju stanicu Rakotule. Uspon vodi do vijadukta
Sabadin ili Sv. Vital s kojeg se pruža prekrasan pogled na dolinu rijeke Mirne. Trasa
završava željezničkom stanicom Vižinada.
Cilj
1. Unaprijediti obnovljenu trasu Parenzane u turističku atrakciju.
Aktivnosti
1. Urediti hotel, hostel ili kamp na određenom prikladnom mjestu na Parenzani
459
a) staru školu preurediti u hostel ili planinarski dom
b) izgraditi mini hotel na prikladnom području ili obnoviti neku postojeću
građevinu koja nije u funkciji
c) na prikladnom travnjaku ili mjestu koje pruža atraktivan pogled urediti
mjesto za kampiranje
2. Postavljanje mjesta za dodatnu rekreaciju na biciklističkoj stazi
a) urediti pješačke staze
b) postaviti mjesta s oznakama za vježbanje po uzoru na pulski «Lungomare»
3. Organizirati druženja uz i na Parenzani
a) branje ljekovitog bilja, šparuga, gljiva
b) biciklijade za penzionere, za školsku djecu, za sportaše
Rezultati
1. Mogućnost smještaja dodatnog broja gostiju, novi smještajni kapaciteti.
2. Podignuta vrijednost Parenzane kao turističke atrakcije.
3. Uspostavljen novi turistički i sportski sadržaj na području Bujštine.
4. Otvorena nova radna mjesta.
5. Povećan broj posjetitelja.
460
Projekt 10. Inovacije
Inovacija je primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja
donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni.
Inovacije u širem smislu donose poboljšanja u području:
1. Konstrukcije proizvoda (tehnološke inovacije)
2. Inovacija procesa, organizacije rada ili poslovanja, marketinga
3. Inovacije usluga
Osobito je važna uloga inovacija u poduzetništvu, pa se poduzetništvo i definira kao
trajno nastojanje da se traženjem inovacija i njihovom komercijalizacijom ostvari
profit.
Inovacije u širem smislu riječi obuhvaćaju organizacijske, poslovne, administrativne i
druge vrste inovacija, od sitnih korisnih ideja do krupnih zahvata reorganizacije ili
izmjena poslovne politike.
Posebna vrsta inovacija su tehnološke inovacije, od kategorije korisnog prijedloga,
preko tehničkih unapređenja do izuma, koji svom vlasniku mogu osigurati bitnu
konkurentsku prednost, tj. monopol.
U razvijenim gospodarstvima, inovacijama i inovatorima posvećuje se posebna
pažnja, a inventivnost visoko kotira na ljestvici sustava vrijednosti. Najvrijednijim
resursom tvrtki ne smatraju se materijalna dobra poput zgrada, pogona ili kapitala (to
se uvijek može naći na tržištu), nego znanje, iskustvo i inventivnost sadržana u
industrijskoj tradiciji nacije i kvalitetnom kadru.
Inovacije u užem smislu obuhvaćaju intelektualno vlasništvo.
Inovacija, da bi bila inovacija, a ne samo dobra ideja, mora biti profitabilna.
Generalno, inovacije, ili nove ideje, kada se primjene, moraju donijeti pozitivne
rezultate, u gospodarstvu i društvu.
Svaka organizacija ima kapacitet inoviranja. Najčešće je to samo potencijal, s
obzirom da sve nove ideje u većini slučajeva ne izađu na vidjelo. Bit menadžmenta
inovacija je razotkriti skriveni potencijal organizacije - dobre, profitabilne ideje.
Stimulirati ljude u okviru organizacije na inovacije, ili da nauče razmišljati van
zatvorene kutije (eng. out of the box). Kreacija situacije gdje bi puno malih ideja
461
dovelo do inovacija, odnosno oslobodilo latentni potencijal novih ideja. Potaknuti
inovativno razmišljanje, dati mogućnosti za inovativno razmišljanje.
Kako bi potaknulo ljude na inovativno promišljanje Poglavarstvo grada Buje može
donijeti odluku o sufinanciranju troškova patentiranja. Problem inovatora pojedinca je
nedostatak financijskih sredstava za patentiranje svoje inovacije. Ukoliko svoj izum
izlaže na sajmovima, velika je mogućnost kopiranja.
Ukoliko bi Grad poticao inovacije i sufinancirao ih inovator ili kupac licence imao bi
obvezu proizvodnje proizvoda u gradu Buje. Ukoliko isti ne žele proizvoditi u Bujama
nadoknadili bi višestruko ulaganja u zaštitu patenta Gradu.
U Hrvatskoj postoji savez inovatora koji ujedinjuje udruženja inovatora iz mnogih
županija.
Vrlo je mali broj društava koje na tržištu nude inovacije ili koje obavještavaju
proizvodne i druge tvrtke o novitetima na tržištu, nude licence ili gotove proizvode. U
većini slučajeva inovacija nastaje u nekom poslu kod određenih ljudi koji u svom
poslovnom području iznađu vlastito rješenje kako bi olakšali vlastiti poslovni proces.
Isti koriste svoj izum često i ne znajući da bi prodajom patenta-licence mogli ostvariti
dodatnu zaradu.
Čak i patentiranjem brojne inovacije prelaze u arhivu, odnosno inovator ne zna ili
nema kapacitet ponuditi isti proizvod na tržištu odnosno nije u stanju naći prave
kupce.
Ciljevi
1. Potaknuti inovativne procese na području grada Buja.
2. Ostvariti prednost na tržištu proizvodnjom i prodajom inovativnih proizvoda ili
usluga.
Aktivnosti
1. Osmisliti program poticanja inovacija
2. Sufinanciranje troškova patentiranja
462
3. Sufinanciranje otkupa pojedinih inovacija koje bi se proizvodile ili primjenjivale na
području Buja
4. Sufinanciranje određenih procesa ekoloških inovacija
5. Promoviranje inoviranja u javnim nastupima i intervjuima
6. Osnivanje tvrtke za poticanje, promicanje i prodaju inovacija sa sljedećim
aktivnostima:
a) tvrtka bi imala u ponudi patente i licence inovativnih proizvoda s područja
grada, Istre i Hrvatske
b) promocija i poticanje inovacija i inovativnih procesa
c) nagrađivanje inovacija prema kategorijama
d) organiziranje susreta inovatora i izlaganje inovativnih proizvoda i procesa
e) realiziranje dodatnih poticaja od strane Grada za ekološki način
promišljanja i inoviranja
f) povezivanje s europskim zemljama i stvaranje europskih projekata
g) formiranje web stranice inovacija i inovatora
h) stvaranje baze podataka inovatora, inovacija i kupaca određenih inovacija u
kojoj se nalaze opis i cijena proizvoda, usluge ili procesa, mogućnost otkupa
licence ili gotovih proizvoda
Pri osnivanju tvrtke postupak se podnosi sukladno postupku osnivanja trgovačkog
društva. Slijedi sklapanje ugovora sa savezom inovatora, udruženjima inovatora i
samim inovatorima.
Tvrtka se može umrežiti s međunarodnim inovatorskim agencijama te ukoliko je
moguće i isplativo sklopiti ugovor o suradnji.
Rezultati
1. Postojanje programa za poticanje inovacija.
2. Upoznatost Gradske Uprave o procesu inoviranja na području grada, mogućnost
korištenja poznatih informacija u određenim planovima, izlaganjima, susretima.
3. Postojanje poslovnog subjekta nadležnog za razvoj i unaprijeđenje inovacija i
inovativnih procesa.
4. Dodatna zanimljiva manifestacija na kojoj se predstavljaju i nagrađuju inovacije.
5. Usklađivanje sa svjetskim trendovima ekološkog promišljanja.
463
6. Dodatna promocija grada i područja putem web stranice.
7. Zaposlene nove osobe.
464
Projekt 11. Osnivanje vlastite subvencionirane kreditne linije i
informiranje MSP o povoljnim uvjetima financiranja
Kreditne linije za razvoj malog i srednjeg poduzetništva mogu se orgainizirati od
strane Grada Buja.
Iste se mogu organizirati kako bi se potakle djelatnosti koje su u skladu s vizijom i
razvojnim strategijama grada.
Poticati se može:
1. Razvoj poljoprivrede
a) subvencije za uzgoj maslina i vinove loze
b) osnivanje klastera bujskih maslinara
c) pokretanje eko-organske proizvodnje poljoprivrednih kultura
2. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva
a) poticanje razvoja turizma kroz promociju istarske kulturne baštine, promociju
prirodnih ljepota, promociju gastro ponude, sportskog turizma
b) razvoj proizvodnje i proizvodnih djelatnosti koje su u skladu s ekološkim
zahtjevima koje nalaže strategija razvoja
c) razvoj inovacija i inovativnih projekata
d) poticanje proizvodnje autohtonih istarskih proizvoda
Kreditne linije mogu se organizirati na način da mladi posjeduju prednost u dobivanju
poticaja. Može se reći da se i kroz konkretno poticanje poduzetništva djeluje na
poticanje smanjenja «odljeva mozgova».
Isto tako, ukoliko se donese odluka o poticanju poduzetništva žena, može se prioritet
dati ženskim poduzetnicama koje pokreću nove projekte.
Karakteristike kreditne linije:
1. Subvencioniranje kamatne stope na kredite do vrijednosti od 100.000 eura.
2. Subvencioniranje kamatne stope u vrijednosti od 2% na ugovorenu kamatnu
stopu s poslovnom bankom (bankama).
3. Ugovaranje kreditne linije s poslovnom bankom u kojoj Grad drži žiro račun.
4. Očekivana trenutna kamatna stopa za poduzetnike iznosila bi okvirno 5%.
465
5. Kreditnom linijom pokrivale bi se djelatnosti koje nisu obuhvaćene kreditnim
linijama pojedinih ministarstava i županijskim kreditnim linijama.
6. Postoji mogućnost dodatnog subvencioniranja kreditnih linija ministarstva i
županijskih kreditnih linija (kamatna stopa za poduzetnike od 0% do 4%).
Županijske kreditne linije koje poduzetnici mogu koristiti:
1. Kreditna linija za poticanje proizvodnih djelatnosti : «Jamstvo za uspjeh»;
provodi se preko IDA-e; u tijeku; provodi se svake godine sa zastojima u fazi
završetka linije; kamatna stopa okvirno 5%, potrebna hipoteka u odnosu 1:
1,3.
2. Kreditna linija za razvoj poljoprivrede; provodi se od strane Fonda za
regionalni razvoj u Pazinu; direktno financiranje od strane fonda; kamatna
stopa okvirno 5%.
Kreditne linije ministarstva koje poduzetnici mogu koristiti:
1. Kreditna linija «Poticaj za uspjeh» i pod linija «Pod stoljetnim krovovima»; oba
dvije linije su u tijeku; provode se preko poslovnih banaka i Ministarstva za
turizam; kamatna stopa okvirno od 2% do 4%.
2. Kreditna linija «Razvoj agroturizma»; u tijeku; provodi se preko poslovnih
banaka i Ministarstva poljoprivrede; kamatna stopa 2%.
Kreditne linije HBOR-a koje poduzetnici mogu koristiti:
1. Kreditna linija za uzgoj dugogodišnjih nasada; provodi se preko HABOR-a;
kamatna stopa okvirno 4%.
Aktivnosti
1. Izrada projekta kreditne linije: ciljevi, očekivani efekti, troškovi kreditne linije, faze
realizacije, način provođenja.
2. Preliminarni pregovori s poslovnim bankama.
3. Sklapanje suradnje i potpisivanje ugovora s poslovnom bankom/bankama.
4. Oglašavanje kreditne linije na webu, oglasnoj ploči Grada i u lokalnim i
regionalnim dnevnim listovima («Bujština», «Glas Istre»).
5. Davanje potrebnih informacija poduzetnicima.
6. Izrada poslovnog plana i prikupljanje dokumentacije od strane poduzetnika.
466
7. Prijava projekata.
8. Održavanje kontinuiranih sastanaka za odabir projekata.
9. Izbor projekata.
Rezultati i indikatori
1. Razvijenija i unaprijeđena poduzeća; broj potpomognutih postojećih tvrtki
2. Novoosnovane tvrtke; boj novoosnovanih tvrtki
3. Povećan broj zaposlenih; broj zaposlenih
4. Povećan ukupni prihod od malog i srednjeg poduzetništva na području Bujštine u
razdoblju od 3 do 5 godina
467
Projekt 12. Heliodrom
Zračni promet može se definirati kao proces premještanja odnosno prijevoza osoba
i/ili stvari zračnom plovidbom, kao i bilo koja druga uporaba ili djelovanje u zračnom
prostoru (NN 132/98, čl. 2, t. 61 Zakona o zračnom prometu).
U Republici Hrvatskoj postoji sedam zračnih luka (Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar,
Rijeka, Pula, Osijek) namijenjenih za međunarodni promet koje su još uvijek u 55
postotnom vlasništvu države, dok je ostatak vlasništva raspodjeljen između
regionalnih i lokalnih samouprava. Također tu još ubrajamo i tri zračna pristaništa
(Brač, Lošinj, Vrsar) za prihvat i otpremu manjih zrakoplova komercijalne namjene.
Kroz hrvatske zračne luke prođe godišnje oko 5 milijuna putnika dok se u svijetu u
međunarodnom prometu godišnje preveze od 4 milijarde putnika.
Zračni promet u Republici Hrvatskoj uređen je sljedećim zakonima:
Zakon o zračnom prometu (NN 132/98) te Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o zračnom prometu (NN 178/04) kao i Zakon o izmjenama i
dopunama Zakona o zračnom prometu (NN 46/07)
Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu (NN
132/98)
Zakon o zračnim lukama (NN 19/98)
Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zračne plovidbe (NN 19/98)
raznim podzakonskim propisima te međunarodnim ugovorima
Zračna luka prema Zakonu o zračnom prometu je prostor otvoren za javni zračni
promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima,
postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenim za kretanje, uzlijetanje,
slijetanje i boravak zrakoplova te prihvat i opremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe,
stvari i pošte.
Zakon o zračnom prometu u odnosu na Heliodrom
Članak 2, Stavak 5 definira helidrom kao aerodrom ili određeno područje na objektu
namijenjeno u potpunosti ili djelomično za dolaske, odlaske i kretanje helikoptera.
468
Isti zakon: Projektiranje, izgradnja, rekonstrukcija i označavanje aerodroma
Članak 78.
(1) Aerodrom mora biti izgrađen tako da udovoljava uvjetima koji omogućuju sigurno
uzlijetanje, slijetanje i boravak svih ili samo određenih vrsta zrakoplova.
(2) Projektiranje, izgradnja, rekonstrukcija i označavanje aerodroma, operativnih
površina, objekata za prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari i drugih objekata
koji omogućuju sigurno uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova na aerodromu,
obavlja se prema posebnim propisima i u skladu s odredbama ovoga Zakona i
tehničkim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.
Odobrenje za izgradnju ili rekonstrukciju
Članak 79.
(1) Prije izgradnje ili rekonstrukcije aerodroma ili drugih objekata od značaja za
sigurnost zračnog prometa, iz članka 78. ovoga Zakona, operator aerodroma mora
pribaviti posebno odobrenje za izgradnju ili rekonstrukciju koje izdaje Ministarstvo, uz
prethodno pribavljenu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane i
ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, ako je funkcija objekata u njihovoj
nadležnosti.
(2) Za utvrđivanje udovoljavanja uvjetima za izgradnju ili rekonstrukciju aerodroma ili
drugih objekata iz stavka 1. ovoga članka plaća se propisana naknada.
Pregled poradi utvrđivanja udovoljavanja uvjetima za uporabu aerodroma
Članak 80.
(1) Nakon izgradnje ili rekonstrukcije aerodroma ili objekata iz članka 78. ovoga
Zakona, a prije početka njihove uporabe, te nakon tehničkog pregleda koji se obavlja
prema posebnom zakonu, Ministarstvo obavlja pregled poradi utvrđivanja
udovoljavanja tehničkim i drugim uvjetima koji omogućuju sigurno uzlijetanje,
slijetanje i boravak zrakoplova na aerodromu.
(2) Prilikom pregleda iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se da li aerodrom udovoljava
propisanim uvjetima u pogledu pružanja usluga prihvata i otpreme zrakoplova,
469
putnika i stvari, vatrogasne zaštite, pružanja hitne medicinske pomoći, opskrbe
zrakoplova gorivom i mazivom i drugih aerodromskih usluga.
(3) Za obavljanje pregleda iz stavka 1. plaća se propisana naknada.
Odobrenje za uporabu aerodroma
Članak 81.
(1) Ako se pregledom iz članka 80. ovoga Zakona utvrdi da su ispunjeni svi propisani
uvjeti, Ministarstvo izdaje odobrenje za uporabu aerodroma.
(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati prije nego što se propiše
način i postupak za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova, naputak o uporabi
aerodroma, te planovi za slučaj nužde, odnosno aerodromski plan zaštite zračnog
prometa na aerodromima za javni zračni promet.
(3) Naputak o uporabi aerodroma iz stavka 2. ovoga članka operator aerodroma
podnosi Ministarstvu na odobrenje, nakon pribavljene suglasnosti Hrvatske kontrole
zračne plovidbe, koja ga objavljuje na način uobičajen u zračnom prometu.
Izvješćivanje o promjenama
Članak 82.
(1) Operator aerodroma obvezan je o planiranoj promjeni namjene ili kategorije,
odnosno o planiranim radovima većeg opsega koji mogu dovesti do zatvaranja
aerodroma ili ograničavanja njegove uporabe, izvijestiti ministarstvo nadležno za
poslove obrane i Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe, najkasnije 60 dana prije početka
radova, odnosno najkasnije 48 sati prije početka radova, ako se planiraju radovi
manjeg opsega koji mogu ograničiti uporabu operativnih površina.
(2) O iznenadnim promjenama već objavljenih podataka iz stavka 1. ovoga članka,
operator aerodroma obvezan je izvijestiti Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe odmah
nakon nastanka promjene, navodeći dužinu trajanja tih promjena.
Propisi koji su važni za zračni promet mogu se naći na web stranicama Ministarstva
mora turizma, prometa i razvitka.
470
Ciljevi
1. Poboljšanje prometne infrastrukture područja.
2. Omogućavanje umreženosti zračnim prometom.
3. Povećanje dolaska turista veće platežne moći.
Aktivnosti
1. Utvrđivanje zakonske osnove za gradnju zemljišta
Poslati upit u Istarsku županiju i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
2. Utvrditi koji bi prostor bio idealan za izgradnju heliodroma
Pristupačan, neatraktivan za funkciju turističkog punkta, riješeno vlasništvo,
mogućnost gradnje, podudarnost sa prostornim planom uređenja grada.
3. Utvrditi postojanje sredstava i donijeti odluku o gradnji heliodroma u
određenom roku (odluka treba biti donesena od Poglavarstva Grada)
4. Izraditi glavni projekt i troškovnik gradnje cijelokupnog projekta
5. Pronaći najpovoljnije i najbolje izvođače radova koji će projekt izvesti
odgovorno u skladu sa svim zakonima i propisima
6. Izgraditi heliodrom
Rezultati
Heliodrom može donijeti različite dobrobiti lokalnom i istarskom području, osobito u
turističke svrhe:
1. Gosti, turisti se mogu osjećati sigurnije znajući da ih se u slučaju nezgode vrlo lako
i adekvatno može prevesti u adekvatnu bolnicu, ili na mjesto gdje oni žele.
2. Mogu se organizirati panoramski letovi helihopterom kao dodatna turistička
atrakcija.
3. Ukoliko se turizam usmjeri ka razvoju elitnog turizma olakšava se i omogućava
pristup posebnim gostima. Širi se ponuda za elitne turiste. Oni koji posjeduju ili koji
su iznajmili helikopter mogu doći samo na ručak, izlazak, šetnju, posjetu, noćenje,
a mogu se i zadržati na duže vrijeme.
4. Povećanje dolaska gostiju
a) onih koji se žele zabaviti u obližnjim casino klubovima
471
b) ukoliko bi se uz sada postojeću kvalitetnu bujsku ponudu ostvarili i ostali
predloženi projekti (golf igralište, etno selo, obnova kaštela u Momjanu) isti bi
uvelike doprinio dolasku gostiju
Heliodrom uvelike pridonosi poboljšanju kvalitete života ljudi na području Bujštine.
Povećanjem broja elitnih turista u kraju povećava se i potrošnja u tom kraju. Na isti
način povećava se i ostvareni prihod na lokalnom području. Veći prihod poslovnih
pojedinaca znači i veći prihod lokalne zajednice.
Heliodrom zahtjeva osoblje, što znači da će se povećati zaposlenost. Kako su za ovaj
posao potrebna specifična zanimanja, realizacija projekta utjecati će na razmišljanja
mladih o edukaciji u smjeru potrebnih zanimanja.
Heliodrom može služiti i u medicinske svrhe te se ukoliko je to potrebno bolesnik ili
unesrećena osoba može prevesti na određeno mjesto ili bolnicu.
472
Projekt 13. Izrada strategije razvoja obrazovanja
Razvoj obrazovanja važna je odrednica za stanovnike svake dobi.
U suvremenim razvijenim društvima glavni razvojni čimbenici su znanost i
obrazovanje.
Obrazovanje se vremenski kao osnovna djelatnost u informacijskom znanstvenom
učešću u društvu doživotno produžava.
Postoje tri oblika organiziranog učenja kojima se provodi obrazovanje a to su:
1. formalno obrazovanje-školovanje
2. neformalno obrazovanje i
3. samoobrazovanje
Formalno obrazovanje održava se prema programu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i športa. Na njega se ne može utjecati, ali se određeni programi razvoja
unutar svjetskih trendova, zaštita okoliša mogu prezentirati na satovima razrednika.
Neformalni oblik i samoobrazovanje ovise o interesima i ambicijama svakog
pojedinca.
Ciljevi
1. Omogućiti stanovništvu obrazovanje, prekvalifikaciju i cjeloživotno učenje.
2. Potaknuti građane na cjeloživotno obrazovanje.
3. Povećati stupanj obrazovanja građana.
Aktivnosti
1. Osnivanje Odsjeka za razvoj obrazovanja ili imenovanje osobe koja će biti
zadužena i odgovorna za razvoj obrazovanja na području grada Buja
Isti odsjek / osoba trebala bi izraditi plan edukacija i plan promocije istih. Prema
iskazanim interesima i prijavama građana, organizirale bi se samo one s dovoljnim
brojem polaznika.
2. Poticanje samoobrazovanja organizacijom neformalnog obrazovanja
473
Izrada plana predavanja, seminara i tečajeva određenih tema za koje su
stanovnici zainteresirani.
Iskaz interesa stanovnika dobiti će se skeniranjem potreba stanovništva.
Tema edukacija mogu biti i tradicionalna zanimanja: vezenje, pletenje, tkanje i
drugi ručni radovi, maslinarstvo, vinarstvo, kuharstvo, turizam, poduzetništvo.
3. Organiziranje «Škole maslinarstva»
a) sastavljanje tima za organizaciju «Škole maslinarstva»
b) sastavljanje tima predavača
Predavači se mogu naći na području Bujštine poput iskusnih eminentnih
maslinara. Osim istih u tim treba uključiti agronome i stručnjake. Mogu se
uključiti i maslinari i stručnjaci iz inozemstva.
c) određivanje mjesta, vremena i programa predavanja
Važno je u isti uključiti praktični dio nastave u maslinicima. Predavanja se
mogu održavati za maslinare početnike, ali se može osmisliti i napredni tečaj.
d) promocijom Škole u Istri, Hrvatskoj, a kasnije i na međunarodnoj razini
moguće je ostvariti i nekoliko skupina polaznika
Osim maslinarstva moguće je organizirati edukacije o proizvodnji vina i uzgoju
vinove loze ili nekih drugih kultura.
Prikladni su i tečajevi koji bi se odnosili na vođenje agroturizama.
4. Uvođenje praktične nastave i praktičnih radova u Nastavnom centru Buje
Ekonomskog Fakulteta Rijeka te u srednjim školama na lokalnom području
a) Trgovinsko poslovanje i Međunarodna razmjena i međunarodno poslovanje
smjerovi su Nastavnog centra Buje. Za studente koji studiraju na području
Buja može se uvesti praktična nastava u obliku:
- tjedni, mjesečni ili višemjesečni praktičan rad u poslovnim subjektima
- izrada diplomskih radova na temu razvoja poslovnih subjekata s područja
Bujštine
- izrada diplomskih radova na temu razvoja pojedinih djelatnosti na lokalnom
području
b) predlaganje uvođenja praktičnih kolegija Nastavnom centru od strane Grada
c) predstavljanje mogućnosti gospodarskim subjektima
d) pronalaženje idealnih tema za izradu projekata i diplomskih radova; važno je
da tebe budu korisne i primjenjive
e) nagrađivanje tri najbolja diplomska rada od strane Grada Buja
474
Nagrađivanje bi se provodilo jednom godišnje. Radove može ocijeniti Komisija
koju će odrediti Odsjek za razvoj obrazovanja. Nagrade mogu imati financijski
karakter ili mogu biti u obliku prezentiranja najkvalitetnijih radova medijima.
Predložene financijske nagrade:
- nagrada za prvo mjesto 5.000 kn
- nagrada za drugo mjesto 3.000 kn
- nagrada za treće mjesto 2.000 kn
f) Omogućavanje mladima odrađivanje stručne prakse u pojedinim tvrtkama i na
isti način stjecanje iskustva za buduće zapošljavanje
- stvaranje popisa tvrtki koje su voljne pružiti mogućnost odrade stručne prakse
- prijava studenata voljnih za stručnu praksu
- spajanje tvrtki i mladih
Jedan od načina spajanja tvrtki i mladih je organizacija Susreta poduzetnika i
mladih stručnjaka. Ista manifestacija uspješno je realizirana niz godina u gradu
Puli.
Rezultati manifestacije su stjecanje dodatnih znanja i edukacija mladih ljudi,
upoznavanje vlasnika i menadžera tvrtki, mogućnost javnog nastupa, povećana
mogućnost zapošljavanja.
Koristi za tvrtke su mogućnost odabira kvalitetnog mladog kadra, upoznavanje s
novim idejama mladih, kreativnih i visokoobrazovanih ljudi.
5. Uvrstiti dva isključivo praktična predmeta iz područja agroturizma, razvoja seoske
sredine i razvoja poljoprivrednog gospodarstva (isti mogu biti izvanredni ili izborni
predmeti za studente)
6. Poticanje školskih, stručnih i znanstvenih institucija na razvoj programa vezanih
uz razvoj sela, agroturizma, maslinarstva i vinarstva te poljoprivrednih kultura
7. Davanje povoljnih stipendija učenicima i studentima s obvezom da određeno
vrijeme žive i rade u seoskoj sredini
8. Poticanje ekskurzija i seminara u stranim zemljama koje posjeduju visok stupanj
razvoja agroturizma, maslinarstva i vinogradarstva te drugih poljoprivrednih
kultura; prijenos i primjena znanja
9. Poticanje stručnih obrazovnih institucija na praćenje trendova u svijetu i
upoznavanje studenata i učenika sa istima
10. Poticanje istih institucija na praktičan rad u seoskoj domaćoj sredini
475
Rezultati
1. Organizacijom predavanja, tečajeva i seminara konstantno će se povećavati broj
ljudi sa stečenim znanjem te će obrazovanje građana rasti.
2. Povećanje mogućnosti zapošljavanja, povećanje zaposlenosti.
3. Stvaranje obrazovne kulture prenositi će se na mlađe generacije te će se stupanj
formalnog obrazovanja postepeno povećavati.
4. Povećati će se kvaliteta života građana kvalitetnim korištenjem slobodnog
vremena.
476
Projekt 14. Razvoj poslovnih zona
Na području grada prisutne su poduzetničke zone:
1. Stambeno industrijska zona Stanica
2. Gospodarsko servisna zona Valanari
3. Robni terminal Digitron
4. Stancija Rossa
5. Plovanija (I zona)
6. Mazurija (II zona)
7. Kaldanija (II zona)
Ciljevi razvoja poslovnih zona
1. Proširiti raspoloživi prostor poslovnih zona i povećati infrastrukturnu opremljenost
istih.
2. Ostvariti preduvjete za rast proizvodnih aktivnosti.
3. Omogućiti brzi rast broja proizvodnih tvrtki i zaposlenosti na lokalnom području.
Aktivnosti
1. Izraditi strateški plan razvoja poslovnih zona
Plan treba biti u skladu s postojećim stanjem izgrađenosti i opremljenosti poslovnih
zona te ciljanim veličinama prostora obzirom na očekivanu potražnju
3. Donijeti detaljni i urbanistički plan za pojedine poslovne zone
4. Realizirati ulaganje u infrastrukturu zona
Ceste, elektroenergetika, telekomunikacije, kanalizacija, dovod vode
5. Osigurati poticaje i olakšice za korisnike zona
a) za novoosnovane tvrtke koje započinju svoje poslovanje u poslovnoj zoni
b) posebne pogodnosti za postojeće poduzetnike zona
6. Oglašavanje pogodnosti putem web stranice poslovnih zona grada Buja
a) organizacija web stranica
b) isticanje pogodnosti za korisnike poslovnih zona na web stranicama
7. Privlačenje domaćih i stranih investitora na pokretanje djelatnosti u lokalnim
477
poslovnim zonama
a) osmišljvanje lepeze olakšica ovisno o visini ulaganja i broju novozaposlenih,
b) osiguranje kvalitetne infrastrukture.
Dodatne mogućnosti
1. Ukoliko se zaključi da je pogodno, područje pojedine zone može se organizirati
kao «zona inkubator».
Zemljišta se u ovom slučaju ne prodaju već se daju u najam ili koncesiju.
Na zemljištima su konstrukcijske hale jednostavnih – univerzalnih oblika. Iste mogu
biti namijenjene za istraživanje, za proizvodnju eko proizvoda ili djelatnosti koje
doprinose razvoju pojedinog strateškog cilja.
2. U Industrijsko poslovnoj zoni Buje može se osnovati Slobodna zona za što postoje
svi infrastukturni i zakonski preduvjeti.
Prema Zakonu o slobodnim zonama (Narodne novine, br. 44/96) slobodne zone
mogu se osnovati u području morske luke, riječnog pristaništa, uz međunarodnu
prometnicu i drugdje, gdje postoje uvjeti.
Slobodna zona se osniva temeljem koncesije koju daje Vlada RH. Koncesija se daje
na temelju javnog natječja ili javnog prikupljanja ponuda. Osnivači mogu biti samo
domaće pravne osobe, a korisnici domaće i strane pravne i fizičke osobe. Korisnici s
osnivačem sklapaju ugovor o obavljanju gospodarske djelatnosti u zoni.
U slobodnoj zoni je moguće:
a) obavljati sve oblike trgovine sa inozemstvom
b) roba se može slobodno uvoziti i izvoziti
c) roba se može neograničeno zadržati
Pogodnosti slobodne zone:
a) za robu se ne plaća carina ni porez, niti se primjenjuju druge mjere
gospodarske politike
b) stopa poreza na dobit smanjena je za 50% od propisane (sada iznosi 10%)
c) ako korisnik gradi ili sudjeluje u gradnji infrastrukturnih objekata u zoni, u
478
iznosu većem od 300.000 eura, oslobođen je u potpunosti poreza na dobit u
određenom razdoblju
U zoni se mogu obavljati sljedeće djelatosti:
- proizvodnja roba
- oplemenjivanje robe
- trgovina na veliko
- posredovanje u trgovini
- pružanje usluga
- bankarski i drugi novčani poslovi
- usluge osiguranja i reosiguranja osoba i imovine
Rezultati
1. Poboljšana infrastruktura poslovnih zona.
2. Veći broj poslovnih subjekata na području grada.
3. Veći broj zaposlenih.
4. Veća inozemna ulaganja.
5. Jača promocija lokalnog poduzetništva i grada u poduzetničkom kontekstu.
D Dinamika realizacije aktivnosti strateških
ciljeva i strateških projekata
480
Dinamika realizacije aktivnosti strateških ciljeva
481
Strateški cilj 1.Konkurentno gospodarstvo bazirano na razvoju malog i srednjeg poduzetništva,
poljoprivrede i turizma
RAZDOBLJE
1. god 2. god 3. god 4. god 5. god
Prioritet 1.1.Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvijeta za
rast ulaganja u gospodarstvo
1.1.1. Uvođenje novih poticaja kojima se stimulira otvaranje novih poduzeća te poslovanje postojećih
1. Nagrađivanje uspjeha pojedinih malih i srednjih poduzetnika davanjem posebnih nagrada i priznanja od strane Grada
2. Formiranje komisije / odbora za potporu poduzetnicima početnicima na području grada
3. Izrada web burze na stranicama Grada
4. Ponuda i aktivna promocija projekata za poduzetnike početnike na području grada za koje postoji tržišna opravdanost
1.1.2. Uvođenje kreditnih linija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva
1. Realiziranje vlastite kreditne linije sa subvencioniranom kamatnom stopom
2. Uvođenje i realizacija vlastitog Fonda za jamstva
3. Poticanje planiranja, organizacije i realizacije LAG-ova
1.1.3. Osnivanje institucija za informiranje, promociju i razvoj poduzetništva
1. Osnivanje centra za poduzetništvo
2. Osnivanje EU info pointa
1.1.4. Poticanje investiranja i privlačenje stranih investitora
1. Izrada plana sa ciljevima i kriterijima prihvaćanja stranih ulaganja
2. Izrada plana privlačenja stranih investitora
3. Realizacija potrebnih pripremnih aktivnosti za ciljane lokacije ulaganja
4. Osnivanje Ureda za strana ulaganja
1.1.5. Poticaji za ulaganja u postojeće neiskorištene kapacitete
482
1. Izrada analize potencijalnih objekata s potrebom za ulaganjem
2. Izrada strategije revitalizacije objekata
3. Privlačenje investitora za revitalizaciju neiskorištenih kapaciteta
1.1.6. Izrada prioritetnih investicijskih i izvedbenih studija
1. Analiza svih potencijalnih projekata na razini grada
2. Priprema izrade i izrada investicijskih studija
1.1.7. Izrada cost – benefit analiza za kapitalna ulaganja gradova
1. Prepoznavanje zajedničkih projekata koji su od prioritetnog značenja za općine na području Bujštine
2. Prepoznavanje zajedničkih projekata na razini susjednih općina u Sloveniji i Italiji te ostalih država Mediterana
3. Izrada cost benefit analiza kao podloge za realizaciju zajedničkih projekata
Prioritet 1.2.Izgradnja, opremanje i promocija poduzetničkih zona
1.2.1. Izrada strategije razvoja postojećih poslovnih zona u skladu sa razvojnom strategijom grada
1. Detaljna analiza potreba za poslovnim zonama i postojećeg stanja poslovnih zona
2. Izrada strategije osnivanja, širenja i opremanja poslovnih zona
1.2.2. Donošenje urbanističkog i detaljnog plana razvoja zona
1. Realizacija pripremnih dokumenata prostornog uređenja i ekonomske isplativosti
2. Pripremne aktivnosti za ishođenje vanjskih izvora financiranja
1.2.3. Ulaganje u poboljšanje infrastrukture poslovnih zona
1. Analiza infrastrukturne opremljenosti postojećih i planiranih novih zona
2. Izrada plana infrastrukturnog opremanja postojećih i novih poslovnih zona
3. Realizacija planiranih aktivnosti opremanja infrastrukturom
Prioritet 1.3.Poticanje ulaganja stranih investitora
483
1.3.1. Izraditi mjere poticanja stranih ulaganja
1. Osnovati stručnu skupinu za osmišljavanje mjera za privlačenje stranih ulaganja
2. Realizacija aktivnosti koje su ocijenjene najkvalitetnijim rješenjima u privlačenju stranih ulaganja
1.3.2. Istaknuti pogodnosti područja za strane ulagače
1. Izrada detaljnog profila prosječnog stranog investitora i njegovih potreba
2. Izrada detaljne swot analize obzirom na postojeće resurse i mogućnosti grada pri privlačenju stranih ulaganja
3. Izrada plana stvaranja prednosti lokalnog područja obzirom na strana ulaganja
4. Iznošenje prednosti grada u promidžbenim materijalima i medijima
1.3.3. Eventualne nedostatke koje područje ima sustavno razriješiti i pretvoriti ih u prednosti
1. Analizirati sve postojeće slabosti iz izrađene SWOT matrice
2. Izrada plana aktivnosti za dostizanje ciljanih vrijednosti
1.3.4. Promocija grada na sajmovima i putem medija
1. Izrada plana promoviranja grada kao grada pogodnog za nova ulaganja
2. Realizacija plana promocije grada kao pogodnog područja za strana ulaganja
1.3.5. Poboljšati programe vezane za korištenje zemljišta i prostora
1. Analiza postojećeg raspoloživog zemljišta i prostora pogodnog za gospodarske namjene
2. Izrada programa raspolaganja zemljištem za gospodarske namjene
3. Realiziranje programa korištenja zemljišta za gospodarske namjene
1.3.6. Podrška promociji izvoznih programa
1. Osnivanje stručne skupine za poticanje izvoza
2. Oglašavanje programa pojedinih izvoznika na web stranicama gradova partnera i u inozemnim medijima
3. Promoviranje programa kreditiranja i poticaja za izvoznike
484
Prioritet 1.4.Razvoj proizvodnje i proizvodnih djelatnosti
1.4.1. Poticaji za osnivanje tvrtki čija je primarna djelatnost proizvodnja
1. Osnivanje slobodne zone
2. Davanje jamstva prilikom ishođenja kredita za proizvodne tvrtke
1.4.2. Razvoj raznovrsnosti tvrtki i mogućih zanimanja
1. Ispitivanje tržišnih potreba za različitim djelatnostima
2. Poticanje proizvodnje složenijih proizvoda namijenjenih izvozu
Prioritet 1.5.Razvoj inovacija
1.5.1. Uvođenje novih tehnologija i potpore inovacijama
1. Subvencioniranje uvođenja novih tehnologija
2. Posjeti tehnološkim i gospodarskim sajmovima te sajmovima inovacija
3. Davanje u najam gradskih prostora za potrebe istraživačkih institucija i laboratorija
1.5.2. Olakšanje pristupa istraživanjima, korištenje inovacija i informacijsko komunikacijskih tehnologija
1. Provođenje edukacija
2. Poticanje suradnje sa institucijama i udrugama iz područja znanosti i tehnologije
3. Širenje uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija
1.5.3. Poticanje istraživanja te korištenja rješenja dobivenih istraživanjem
1. Ispitivanje mogućnosti osnivanja centra za tehnološka istraživanja (aplikacija za program FP7)
2. Izrada projekata u okviru CIP-a
3. Subvencioniranje istraživanja na području maslinarstva i proizvodnje proizvoda od maslina
4. Poticanje izvoza
5. Poticanje ekološke poljoprivrede i inovacija u poljoprivredi
485
1.5.4. Potpora korištenju znanja i inovacija u gospodarstvu - komercijalizacija inovacija i povezivanje gospodarstva i razvojnih institucija
1. Stipendiranje učenika, studenata i postdiplomanata za odabrane obrazovne programe
2. Dodjeljivanje nagrada istraživačima
3. Poticanje komercijalizacije inovacija
4. Obrazovanje stručnjaka u proizvodnim djelatnostima, suradnja sa znanstvenim institucijama
5. Osnivanje Vijeća za primjenu istraživanja u gospodarstvu
1.5.5. Podizanje stupnja racionalizacije korištenja sirovina i energenata u proizvodnim procesima
1. Provođenje edukacija o održivom razvoju
2. Poticanje primjene inovacija i novih tehnologija u proizvodnim procesima
1.5.6. Razvoj cluster-a po gospodarskim granama
1. Ispitivanje mogućnosti osnivanja klastera i osnivanje istih
Prioritet 1.6.Unaprijeđenje i promocija turizma i turističke ponude
1.6.1. Razvoj turističke ponude i promocija turističkih potencijala grada – razvoj hotelijerstva, ugostiteljstva, agro i seoskog turizma
1. Povećanje konkurentnosti smještajnih i ugostiteljskih objekata
2. Ulaganja u ljudske potencijale
3. Prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta
4. Promocija koncepta održivog turizma
5. Informiranje poslovnih subjekata u turizmu o mogućnostima apliciranja za fondove EU i potpore Ministarstva turizma
6. Povezivanje ekološke poljoprivrede i eko turizma
7. Poticanje povećanja smještajnih kapaciteta
8. Uređenje plaža i povećanje sigurnosti na plažama
486
9. Unaprijeđenje infrastrukture za razvoj turizma
10. Organiziranje etno parka
1.6.2. Poticanje zajedničke promocije smještajnih kapaciteta, kulturnih manifestacija i gastronomskih sadržaja
1. Postavljanje novih sadržaja na web stranicama Grada
2. Podizanje kvalitete usluga u svim segmentima – usmena predaja turista
3. Izrada brošura i nastupi na turističkim sajmovima
4. Jačanje i promidžba lokalnog identiteta
5. Turističke informativne ploče
1.6.3. Poticanje razvoja manifestacija i sadržaja za produženje turističke sezone
1. Aktivnosti koje doprinose produženju turističke sezone na 8 - 9 mjeseci
2. Poticanje razvoja međunarodnih manifestacija
3. Izrada studije razvoja selektivnih oblika turizma
4. Poticanje aktivnijeg uključivanja lokalne zajednice u planirani razvoj turizma
1.6.4. Poticanje uređenja i organizacije okoliša grada
1. Organiziranje nagrada za najbolje uređenu okućnicu
2. Organizacija eko tjedna u školama
3. Revitalizacija pješačkih staza i planinarskih puteva
1.6.5. Uređenje javnih površina, detaljno označavanje kulturnih i prirodnih vrijednosti
1. Zaštita i očuvanje kulturnih znamenitosti
2. Održavanje javnih površina
3. Provođenje kontinuiranih kontrola kvalitete morske vode
Prioritet 1.7.Razvoj proizvodnje hrane, poljoprivrede i seoskog prostora
1.7.1. Unapređenje i izgradnja fizičke infrastrukture za potporu razvoju poljoprivrede
1. Održavanje šumskih i prilaznih puteva
487
2. Projekti navodnjavanja
3. Projekt uređenja odlagališta otpada
1.7.2. Uređenje poljoprivrednog zemljišta kroz sređivanje zemljišno knjižnog stanja i okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda
1. Sređivanje zemljišno knjižnog stanja
2. Okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda
3. Osnivanje lokalnog Ureda za razvoj poljoprivrede
1.7.3. Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava
1. Subvencioniranje nabave poljoprivrednih strojeva i opreme
2. Organiziranje edukacije poljoprivrednika
3. Projekt izgradnje staklenika i plastenika
4. Ispitivanje mogućnosti razvoja stočarstva i ovčarstva
1.7.4. Uvođenje mladih u poljoprivredu
1. Davanje mladima u najam državnog i gradskog poljoprivrednog zemljišta po povoljnim uvjetima
2. Osiguranje kredita za početak poljoprivredne proizvodnje po povoljnijim uvjetima
3. Sufinanciranje nabave sadnica
4. Izrada primjera isplativih projekata u poljoprivredi
1.7.5. Poboljšanje i olakšanje pristupa financijskim i kreditnim sredstvima u ruralnim područjima
1. Edukacija o poticajnim sredstvima EU fondova
2. Edukacija o vladinim projektima sufinanciranja poljoprivrede
3. Davanje jamstva
4. Ostvarivanje suradnje Grada s poslovnim bankama
1.7.6. Potpore razvoju tržišta za lokalne poljoprivredne proizvode
1. Certifikacijom i standardizacijom proizvoda doprinijeti lakšem plasmanu proizvoda na tržište
488
2. Povećati plasman poljoprivrednih proizvoda kroz turizam i trgovinu
1.7.7. Uvođenje novih tehnologija sa ciljem unapređenja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda
1. Edukacija poljoprivrednika o dostupnim novim tehnologijama
2. Organiziranje posjeta poljoprivrednim sajmovima
3. Zapošljavanje stručnjaka u poljoprivredi
1.7.8. Poticanje razvoja maslinarstva i vinogradarstva
1. Promidžba i brendiranje autohtonih sorti vina
2. Rekonstrukcija Vinarskog podruma
3. Stvoriti imidž grada kao grada maslinovog ulja i vina na nacionalnoj i međunarodnoj razini
4. Organizacija znanstvenih kongresa o maslinarstvu i maslinovom ulju
1.7.9. Poticanje razvoja klastera bujskih maslinara i vinara te ostalih udruženja (razvoj udruga, zadruga i saveza)
1. Stvaranje klastera bujskih maslinara i vinara
1.7.10. Poticanje proizvodnje eko proizvoda
1. Edukacija lokalnog stanovništva o ekološkoj proizvodnji
2. Subvencioniranje stjecanja certifikata eko-proizvoda
3. Mjere poticanja izvoza ekoloških proizvoda
4. Organiziranje sajmova eko-proizvoda
5. Povećanje plasmana eko-proizvoda u turizmu
6. Razvoj ekološkog pčelarstva
1.7.11. Poticanje i unapređenje proizvodnje i prerade autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
1. Poticanje suradnje domaćih proizvođača i ugostiteljskih objekata
2. Otvaranje fast-fooda i prodavaonica istarske hrane
3. Organiziranje natjecanja najboljih domaćica istarske kuhinje
489
4. Organiziranje edukacija o šumskim gljivama, branju i sušenju ljekovitog bilja
1.7.12. Postavljanje standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode
1. Osiguranje provođenja službene kontrole nad proizvodnjom i prometom hrane
2. Certifikacija autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda
1.7.13. Potpora promociji tradicionalne gastro ponude, marketinškoj pripremi proizvoda za tržište te označavanju izvornosti
1. Poticaji za razvoj istarskih konoba, agroturizama i seljačkih domaćinstava
2. Razvoj prepoznatljive ambalaže proizvoda
3. Poticaji za proizvodnju autohtonih domaćih proizvoda
1.7.14. Unapređenje skladištenja, obrade i prerade u poljoprivrednoj proizvodnji
1. Ulaganje u skladištenje ratarskih kultura (ulaganja u izgradnju /adaptaciju/opremanje sušara i skladišta za ratarske kulture)
2. Izgradnja i iznajmljivanje skladišta
1.7.15. Razvoj agroturizma, poduzetništva na selu i ruralnog prostora
1. Razvoj poduzetništva u ruralnom prostoru
2. Poticaji za razvoj agroturizma
1.7.16. Poticaji razvoju ribarstva
1. Uzgoj školjaka u Piranskom zaljevu
2. Poticanje suradnje između ribara na području grada Buja
3. Rješavanje problema marikulture
1.7.17. Realizacija programa navodnjavanja
1. Ispitivanje mogućnosti korištenja podzemnih voda ili navodnjavanja iz izvora
2. Sklapanje ugovora s tvrtkom koja proizvodi i ugrađuje sustave za navodnjavanje
1.7.18. Poticanje organizacije socijalno-kulturnih i gospodarskih programa sa ciljem poboljšanja uvjeta života i povezivanja zajednice
1. Organiziranje dana izvornih zanata
490
2. Poticanje lokalnog stanovništva na organiziranje lokalnih kulturnih manifestacija
3. Organiziranje sadržaja za djecu i mlade
2. Strateški ciljUnapređenje kvalitete života, obrazovnog sustava i razvoj civilnog društva
Prioritet 2.1.Poboljšanje i razvoj društvene, obrazovne, kulturne infrastrukture i sporta
2.1.1. Razvoj sustava cjeloživotnog učenja, obrazovanja i informiranja
1. Istraživanje i analiza potreba i želja građana o interesima za edukativne programe
2. Organizacija učenja u formalnom, neformalnom i informalnom obliku
3. Konstantna promocija i podržavanje edukacija, davanje priznanja osobama koje aktivno sudjeluju na edukacijama
2.1.2. Razvoj dodatnog obrazovanja (tečajevi, predavanja, seminari) za sve uzraste prema interesnim područjima
1. Razvoj kontinuiranih edukacija i seminara koji se održavaju godišnje ili više puta u godini
2.1.3. Organizacija međunarodne razmjene znanja
1. Projekti međunarodne razmjene studenata i mladih
2. Europski projekti
3. Organizacija podružnice međunarodnog volonterskog centra
2.1.4. Poticanje i promicanje sporta
1. Studija valorizacije sportske zone Buje
2. Uknjižiti sportske terene na grad
3. Kapitalna ulaganja u poboljšanje kvalitete sportskih objekata (investicijsko održavanje)
Prioritet 2.2.Jačanje ljudskih potencijala i razvoj ljudskih resursa
2.2.1. Visoka razina odgoja i obrazovanja za unapređenje predškolskog i osnovno- školskog obrazovanja
491
1. Dodatno opremanje postojećih vrtića i organizacija novih prema novim standardima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa
2. Izgradnja dječjih igrališta
3. Opremanje osnovnih škola i osnivanje novih
4. Zapošljavanje većeg broja odgajatelja i odgajateljica
5. Konstantno obrazovanje nastavnog osoblja
6. Pronalaženje namjene stare škole u centru grada
7. Suradnja svih institucija vezanih za djecu i mlade
2.2.2. Razvoj visokog obrazovanja
1. Analiza područja na kojem se želi bazirati visokoškolsko obrazovanje u gradu Buje
2.2.3. Razvoj ljudskih resursa u skladu s potrebama gospodarstva
1. Analiza gospodarskih subjekata prema strateškim ciljevima
2. Organizirati dodatne edukacije i usavršavanja
3. Potaknuti gospodarstvenike na edukaciju i usavršavanje djelatnika
4. E – obrazovanje
2.2.4. Poticanje edukacija i informiranja
1. Poticanje studenata da izrade diplomske radove na teme važne za Grad i omogućavanje da iste projekte praktično i realiziraju
2. Osnivanje lokalnog edukativnog lista
3. Poticanje suradnje knjižnice, škola i visokoobrazovnih ustanova s gospodarskim subjektima
2.2.5. Poticanje mladih na edukaciju kroz razvoj sustava stipendiranja
1. Razviti sustav stipendiranja prema trenutnim i očekivanim potrebama na lokalnom tržištu
2. Izraditi poseban sustav stipendiranja mladih kojim se mladi obvezuju zaposliti na određenim projektima
2.2.6. Prekvalifikacija kadrova
1. Organizacija tečajeva i/ ili sustava obrazovanja za odrasle
492
2.2.7. Mladi i razvoj programa djelovanja za mlade
1. Analiza stvarnih potreba mladih
2. Nalaženje prostora za Klub mladih i Centar za mlade
3. Uređivanje prostora Kluba mladih
4. Programi i projekti udruga mladih
5. Savjet mladih Grada Buja
Prioritet 2.3.Razvoj informacijskog društva
2.3.1. Informatizacija Grada
1. Organizacija edukacija o informatičkim vještinama
2. Povećati broj računala za javno i besplatno korištenje građana
3. Uvesti besplatni internet za područje grada Buja
2.3.2. Informatizacija javnih ustanova
1. Obnova informatičke opreme u javnim ustanovama
2. Umrežavanje gradskih institucija putem interneta i zajedničkih baza podataka
3. Sustavno prenošenje važnih starih spisa u elektronski oblik
4. Edukacija zaposlenih o umreženim računalima i novim podacima
Prioritet 2.4.Razvoj civilnog društva
2.4.1. Poticanje osnivanja udruga (osoba sa zajedničkim interesima, obrazovanjem, udruga mladih)
1. Organizacija gradskog Odsjeka za rad s civilnim društvom
2.4.2. Poticanje umrežavanja domaćeg civilnog društva sa inozemnim
1. Poticanje umrežavanja domaćih udruga s udrugama civilnog društva iz inozemstva
2. Realizacija partnerstva na europskim projektima
2.4.3. Omogućiti korištenje gradskih prostora koji se trenutno ne koriste
493
1. Izrada popisa svih gradskih prostora koji se ne koriste i u kojima se ne odvijaju planirane aktivnosti
2. Raspisivanje natječaja za davanje prostora na korištenje
3. Analizirati aktivnosti aktivnih udruga i uvidjeti važnost pojedinih za razvoj grada te im omogućiti korištenje prostora za realizaciju aktivnosti i funkcioniranje
4. Društveni domovi po mjesnim odborima
5. Prenamjena zgrade Osnovne škole u Tribanu
Prioritet 2.5.Povećanje stupnja zdravstvene i socijalne zaštite
2.5.1. Unaprijeđenje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenoj djelatnosti
1. Provođenje analize uvjeta rada i potreba zdravstva na području Buja
2. Unaprijeđenje i proširenje Doma zdravlja Buje
3. Potpore udrugama koje se bave zdravstvom – za aktivnosti koje se provode na području Buja
4. Podupiranje zdravstvenih edukativno – prevencijskih programa
5. Organizacija humanitarnih aktivnosti za nabavku opreme i/ili uređenje doma zdravlja
6. Unaprijeđenje prevencija bolesti i očuvanja zdravlja (zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje)
7. Ispitivanje i praćenje čimbenika okoliša štetnih za zdravlje ljudi (voda, hrana, predmeti opće uporabe i dr.)
8. Prevencija kroničnih masovnih nezaraznih bolesti (malignih bolesti, bolesti srca i krvožilnog sustava)
2.5.2. Unaprijeđenje uvijeta i kvalitete rada iz područja socijalne skrbi
1. Snimanje ili procjena potreba za prevencijom poremećaja u ponašanju u lokalnoj zajednici
2. Suradnja sa Istarskom županijom i drugim gradovima
3. Uključenje u mrežu zdravih gradova te provođenje i promicanje istih aktivnosti
4. Osnivanje obiteljskog savjetovališta
494
5. Osnivanje dnevnog boravka za starije osobe
6. Sufinanciranje korištenja doma za stare i nemoćne starijim osobama kojima osobna primanja nisu dovoljna
7. Uključivanje osoba starije životne dobi u sportske i rekreativne aktivnosti u zajednici
8. Potpora udrugama koje se bave aktivnostima socijalne skrbi, socijalne pomoći, socijalnim uslugama
2.5.3. Prevencija, rano otkrivanje i liječenje bolesti koje su prepoznate kao županijski prioriteti
1. Rano otkrivanje raka dojke
2. Plan za prevenciju i rano otkrivanje kardio – vaskularnih bolesti
3. Plan za prevenciju ovisnosti
Prioritet 2.6.Očuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja i razvoj multikulturalnosti
2.6.1. Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i prepoznatljiv istarski identitet
1. Osnivanje Odsjeka za kulturu unutar gradske uprave Grada Buja
2. Osnivanje Etnografskog muzeja Buje kao zasebne institucije
3. Zaštita spomenika kulture prema prostornom planu i moguća obnova pojedinih znamenitosti
4. Gradska knjižnica (djeluje u sklopu Pučkog otvorenog učilišta)
5. Kino dvorana
6. Pučko otvoreno učilište
7. Kulturne manifestacije
8. Sporazumi o kulturnoj suradnji
9. Povezivanje kulturnih institucija linkovima
10. Osnivanje Gradske zajednice kulture
495
11. Poticanje kulturnog pluralizma organiziranjem i oživljavanjem tradicija i dijalekata istarskog, odnosno bujskog područja
2.6.2. Očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine
1. Obnova kulturnih znamenitosti, održavanje i očuvanje spomenika kulture
2. Ulaganja u nematerijalnu kulturnu baštinu
3. Promocija kulturne baštine
2.6.3. Obrazovanje za njegovanje istarskog identiteta i njegove prepoznatljivosti
1. Formalno obrazovanje određenog broja osoba na području jezika i kulture koje je najuže vezano za jezik i kulturu Istre
2. Organizacija specijaliziranog studija čakavske kulture kao nastavne jedinice filozofskog fakulteta
3. Stipendiranje određenog broja osoba koje će biti obrazovane na ovom području i koje će raditi na očuvanju kulturne baštine prenošenjem znanja i običaja
2.6.4. Unapređenje rada institucija, udruga i lokalne samouprave
1. Suradnja kulturnih institucija i udruga s Gradom
Strateški cilj 3Međugradska i prekogranična suradnja te razvoj pograničnog područja
Prioritet 3.1. Očuvanje prirode i okoliša zajedničkim rješavanjem određenih problema i zahtjeva
3.1.1. Usklađivanje strategija očuvanja okoliša s područjem susjedne Slovenije
1. Očuvanje i zaštita prirodnih bogatstava
2. Obnova, zaštita i održavanje kulturnih znamenitosti
3. Održivi razvoj i atraktivan okoliš 4. Promocija i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti3.1.2. Donošenje zajedničkih mjera, propisa i projekata suradnje
1. Zaštita prirodnih vrijednosti i ljepota
496
2. Ostvarivanje suradnje donošenjem zajedničkih propisa o zaštiti okoliša
3. Unapređenje mobilnosti i zajedničkog teritorijalnog pristupa
3.1.3. Uspostavljanje zajedničkih kriterija i rješavanje određenih zahtjeva u skladu s propisima Europske Unije
1. Postepeno prihvaćanje kriterija i propisa Europske Unije
2. Edukacija ustanova i građana
3. Prevencija protiv prirodnih rizika
4. Osnivanje zajedničkog vijeća za monitoring
Prioritet 3.2.Poticanje proizvodnih, poljoprivrednih i turističkih poduzeća na suradnju i promociju
3.2.1. Umrežavanje aktivnosti
1. Organizacija i stvaranje zajedničkih klastera
2. Projekti koji promoviraju razvoj turizma i poslovne suradnje između malog i srednjeg poduzetništva
3. Uspostavljanje suradnje putem umrežavanja web stranica i stvaranja poveznica
4. Organizacija posjeta turista na pojedina područja u pograničnom području
3.2.2. Umrežavanje poduzetnika sa istim i kompatibilnim proizvodima (masline i vino, poljoprivreda, proizvodnja, agroturizam, gastro ponuda)
1. Povećanje konkurentnosti na lokalnom području
2. Povezivanje s projektima u realizaciji iz ROP-a Istarske županije i pojedinih ministarstava
3. Organiziranje klastera u poljoprivrednom sektoru
4. Izrada web burze proizvoda i usluga
3.2.3. Robni terminali – Industrijsko poslovna zona Buje
1. Osiguravanje kvalitetnog prihvata i ubrzanje protoka roba
2. Analiza isplativosti osnivanja slobodne zone
3. Osnivanje slobodne zone
497
Prioritet 3.3.Razvoj kulturnih manifestacija za ruralno stanovništvo
3.3.1. Potpisivanje sporazuma o realizaciji zajedničkih manifestacija (smotre vina i maslinovog ulja, kulturne manifestacije, sportski događaji, izložbe)
1. Izgradnja zajedničkih pješačkih staza
2. Organizacija zajedničkih sportskih turnira i atraktivnih natjecanja
3. Izložbe umjetničkih radova koje su izradili pripadnici dvije ili više općina
4. Izložbe prehrambenih domaćih proizvoda dvije ili više općina te proizvoda tradicionalnih obrta
5. Književni posjeti, stvaranje i prikazivanje dokumentarnih filmova o kulturnim sličnostima
6. Organizacija i djelovanje seoskih muzeja
7. Organizacije informacijskih centara
8. Izrada zajedničkih turističkih karata
9. Osnivanje zajedničkog tijela pograničnog područja
3.3.2. Poticanje suradnje udruga civilnog društva sa istim interesima
1. Uspostavljanje suradnje unutar pojedinih područja i između pojedinih ciljnih skupina
2. Europski projekti
3. Internet umrežavanje udruga civilnog društva
4. Projekt bolnice izvan granica
Prioritet 3.4.Razvoj zajedničkih ljudskih potencijala
3.4.1. Poticanje zajedničke prekogranične edukacije i trening projekti
1. Suradnja u edukaciji, zajednički projekti razvoja ljudskih potencijala
2. Edukacije za deficitarna zanimanja i tečajevi jezika
3.4.2. Poticanje pozitivnih međuljudskih odnosa
1. Zajedničke aktivnosti organizirane od strane gradova i nevladinih udruga
498
2. Projekti upoznavanja, zbližavanja i kreacije
Prioritet 3.5.Uključenost Buja u europske projekte
1.5.1. Osnivanje ureda za europske integracije
1. Analiza programa EU i mogućih projekata
2. Osnivanje lokalnog EU info pointa
1.5.2. Povećana aktivnost međunarodne suradnje
1. Uspostavljanje suradnje s prekograničnim općinama i gradovima u apliciranju na EU projekte
2. Uspostavljanje suradnje s općinama i gradovima te institucijama u drugim zemljama Europske Unije
4. Strateški cilj Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti
života
Prioritet 4.1.Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture
4.1.1. Izrada prometne studije i izmjene regulacije prometa
1. Izrada prometne studije
2. Izmjene regulacije prometa
4.1.2. Razvoj grada Buja kao važnog prometnog čvorišta Istre
1. Grad Buje kao jedno od prometnih središta Istre
2. Povezivanje lokalnih mjesta Bujštine autobusnim linijama
4.1.3. Izgradnja parkirališta, rekonstrukcija cesta i uređenje cestovnih površina
1. Aktivnosti izgradnje i uređenja parkirališnih površina
2. Održavanje postojećih cesta te kontinuirano povećanje površina asfaltiranih cesta
3. Uređenje javnih i prometnih površina
4. Realizacija specifičnih projektnih aktivnosti na području uređenja prometa
499
4.1.4. Uređenje prometne signalizacije i postavljanje oznaka kulturnih i prirodnih znamenitosti
1. Uređenje prometne signalizacije
2. Postavljanje oznaka kulturnih i prirodnih znamenitosti
Prioritet 4.2.Uspostava integriranog sustava gospodarenja okolišem
4.2.1. Unapređenje sustava praćenja kakvoće okoliša
1. Izrada izvješća o stanju okoliša
2. Izrada programa zaštite okoliša u cilju implementacije Lokalne Agende 21 i certifikata ISO 14001
3. Izrada isprava za realizaciju projekata zaštite kopnenih voda i mora
4. Provođenje aktivnosti uspostave sustavnog gospodarenja otpadom
5. Organiziranje postupaka javnog uvida i javne rasprave za zahvate u prostoru
6. Praćenje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša i onečišćavanja okoliša
7. Izvješćivanje Županijske skupštine i Županijskog poglavarstva te tijela javne vlasti i javnosti o stanju u okolišu
8. Suradnja sa središnjim tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalnesamouprave, pravnim osobama sa javnim ovlaštenjima te drugim pravnim osobamakoje obavljaju djelatnost zaštite okoliša
4.2.2. Priključivanje županijskom informacijskom sustavu o okolišu
1. Učiniti pregled svih izvora podataka o okolišu
2. Definirati procese koji će omogućiti dostupnost podataka zainteresiranoj stručnoj i široj javnosti
3. Definirati potrebne aktivnosti za uspostavu cjelovitog sustava
4. Definirati razine u horizontalnoj i vertikalnoj komunikaciji
5. Osmisliti načine komunikacije sa javnošću
500
6. Poticati sudjelovanje javnosti u odlučivanju o pitanjima okoliša
4.2.3. Zaštita obalnog pojasa urbanim mjerama
1. Realizacija pripremnih aktivnosti
2. Obavljanje geotehničkih istraživanja za veće projekte na obali
3. Zaštita od onečišćenja mora
4. Zaštita kulturnih dobara
5. Plan privremene regulacije prometa
6. Uređenje u skladu s postojećim izgledom područja
Prioritet 4.3.Razvoj Grada Buja kao energetski efikasnog grada
4.3.1. Ulaganje u obnovljive izvore energije
1. Poticanje osnivanja tvrtki za proizvodnju i distribuciju električne energije na bazi obnovljivih izvora energije
2. Poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora
3. Poticanje istraživanja s područja obnovljivih izvora energije i očuvanja okoliša koji se mogu primijeniti na području grada Buja
4. Povezivanje grada s poduzetnicima, gradovima, županijama, ministarstvom te sličnim institucijama u inozemstvu sa ciljem ostvarenja bespovratnih potpora
4.3.2. Uvođenje principa energetske efikasnosti u javne ustanove
1. Analiza gradskih i javnih objekata obzirom na energetsku učinkovitost
2. Priprema aktivnosti energetske obnove pojedinih objekata
3. Izgradnja novih objekata u skladu s energetskom efikasnosti
4.3.3. Osnivanje centra za energetsku efikasnost
1. Osnivanje centra kao potporne institucije za informiranje stanovnika i poslovnih subjekata
2. Priprema i opremanje centra potrebnom opremom i poslovnim softverom za praćenje energetske bilance na području grada
501
Prioritet 4.4.Izgradnja integriranog sustava gospodarenja otpadom
4.4.1. Organiziranje sustava informiranja i obrazovanja stanovništva
1. Tiskanje informativnih i edukativnih letaka
2. Organizacija radionica
3. Organizacija okruglih stolova na temu zbrinjavanja otpada
4. Zakupiti prostor u novinama, organizirati predavanja putem radio emisija
5. Zaposliti inspektore okoliša
4.4.2. Organiziranje selekcije otpada na organski otpad, papir, staklo, metale i plastiku
1. Organiziranje reciklažnih dvorišta
2. Postavljanje odvojenih kontejnera na više mjesta u gradu za papir, staklo, plastiku, baterije, metale, ljekove, organski otpad
3. Plan gospodarenja otpadom
4. Gospodarenje građevnim otpadom
Prioritet 4.5.Izgradnja i unapređenje sustava vodoopskrbe
4.5.1. Rekonstrukcija mreže sustava vodoopskrbe
1. Izvođenje radova na vodovodnoj mreži Bujštine
2. Ostvarenje suradnje sa Istarskim vodovodom Buzet, Vodovodom «Butoniga», intenziviranje suradnje sa IVS-om
3. Poboljšanje i dogradnja vodoopskrbnog sustava
4.5.2. Realizacija sustava navodnjavanja
1. Izrada polaznih tehničkih studija
2. Izrada studija gospodarske opravdanosti
3. Izrada plana navodnjavanja
Prioritet 4.6.Izgradnja i unaprijeđenje sustava odvodnje
502
4.6.1. Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u mjestima koja trenutno nisu spojena na kanalizaciju već koriste sabirne jame
4.6.2. Poboljšanje i modernizacija sustava kanalizacije i mogućnost korištenja pročišćene vode u dozvoljene svrhe
4.6.3. Korištenje oborinske kanalizacije i sustava pročišćavanja oborinske vode za navodnjavanje
Prioritet 4.7.Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja
4.7.1. Valorizacija i zaštita prirodnih vrijednosti
1. Izrada programa zaštite prirodnih vrijednosti
2. Integriranje mjera zaštite u proces prostornog planiranja i uređenja okoliša
3. Uključivanje sudionika svih razina u zaštitu okoliša
4. Povećanje inspekcijskog nadzora
5. Podizanje razine znanja i svijesti
6. Postavljanje zelenih otoka
7. Upravljanje vodama
8. Poticanje društveno – odgovornog poslovanja
4.7.2. Jačanje institucija u području zaštite prirode
1. Poticanje osnivanja neprofitnih udruga za zaštitu okoliša
2. Suradnja sa institucijama za zaštitu okoliša na državnoj i regionalnoj razini
3. Edukacija o europskim projektima zaštite okoliša
Prioritet 4.8.Razvoj sustava zaštite i spašavanja ljudstva i imovine
4.8.1. Razvoj operativno komunikacijskog sustava hitnih službi
1. Organiziranje prezentacija Službe 112
2. Osnivanje postrojbi civilne zaštite i ispostave Službe 112 u gradu Buje
4.8.2. Edukacija stanovništva, unapređenje sustava zaštite i spašavanja
503
1. Realiziranje edukacija o zaštiti i spašavanju
2. Procjena potreba za zaštitom i spašavanjem na području grada
4.8.3. Regionalna suradnja sustava zaštite i spašavanja
1. Uspostavljanje suradnje sa susjednim općinama i gradovima
2. Organizacija međunarodnih vježbi i susreta DVD postrojbi
3. Aktivnosti zaštite starogradske jezgre
Strateški cilj 5.Ravnomjerni razvoj teritorija
Prioritet 5.1. Razvoj pograničnog područja
5.1.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
5.1.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
5.1.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
5.1.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
Prioritet 5.2.Razvoj područja Gornje Bujštine (Momjanština)
5.2.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
1. Poticanje sadnje vinove loze i povećanje površina pod vinovom lozom
2. Poticati nacionalnu i međunarodnu promociju vina
5.2.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
5.2.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
5.2.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
Prioritet 5.3.Razvoj pomorskog područja
5.3.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
5.3.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
504
5.3.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
5.3.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
Prioritet 5.4.Razvoj naselja Buje
5.4.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
5.4.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
5.4.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
5.4.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
Prioritet 5.5.Razvoj istočnog dijela Buja, područja Krasice
5.5.1. Poticaji za specifične razvojne projekte
5.5.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima
5.5.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora
5.5.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima
505
Dinamika realizacije aktivnosti strateških projekata
506
Projekt 1.Organizacija javnog prijevoza na području grada
1. Organizacija adekvatnog javnog prijevoza između naselja Bujštine
2. Povezivanje Buja sa istarskim gradovima
3. Povezivanje Buja s hrvatskim i inozemnim gradovima
4. Pronalaženje tržišnih niša za područje Istre
5. Uvođenje izvanrednih autobusnih linija za potrebe manifestacija i turizma
6. Određivanje potrebnih resursa i ulaganja
7. Organizacija i realizacija radova uređenja autobusnog kolodvora te stajališta
8. Izrada Internet stranice Autobusnog kolodvora Buje
Projekt 2.Strategija energetske efikasnosti
1. Donošenje odluke o uvođenju sustavnog gospodarenja energijom
2. Osnovati Ured za gospodarenje energijom
3. Osnovati info centar za energetsku efikasnost – EE info centar
4. Uspostava organizacijske strukture za gospodarenje energijom
5. Školovanje tima za energetsku efikasnost
6. Provođenje energetskih ocjena
7. Instalacija Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE)
8. Gospodarenje energijom
9. Kontinuiran nadzor potrošnje energije, stalno poboljšanje energetske efikasnosti u gradu, praćenje realizacije projekata i izvještavanje o rezultatima
10. Informiranje i obrazovanje građana i suradnika kroz Info centre, radionice i seminare
Projekt 3.Razvoj golfa na području grada Buja
1. Izraditi detaljnu studiju utjecaja na okoliš
2. Konstrukcija golf igrališta i smještajnih kapaciteta i ostalih popratnih potrebnih
507
sadržaja
3. Zaposliti adekvatni stručni kadar za svako pojedino radno mjesto
4. Izraditi marketing plan promocije golf igrališta
Projekt 4.Organizacija etno sela
1. Donošenje odluke o osnivanju etno sela
2. Donošenje odluke o lokaciji etno sela
3. Obavijestiti eventualne stanovnike i vlasnike zemljišta o projektu
4. Osnivanje udruge etno sela
5. Upućenje poziva investitorima za razne aktivnosti
6. Županija i Grad Buje (sredstva se mogu tražiti i od EU fondova) ulažu u rekonstrukciju jedne kuće koja će biti rekonstruirana i stavljena u funkciju kao muzej ili neki drugi kulturološki objekt
7. Mještani ili vlasnici kuća rekonstruiraju kuće u smještajne kapacitete, kao sobe, apartmane, hotele, suvenirnice, restorane i enoteke
8. Promidžba etno sela
Projekt 5.Obnova Momjanskog kaštela Rota
1. Čišćenje prilaznog puta
2. Sanirati ostatke početka mosta i postaviti sigurnu ogradu i informativni pano
3. Osigurati rukohvatom ili ogradom silazak niz stube uklesane u prirodnoj stijeni
4. Očistiti put kroz dolinu Argille
5. Sanirati odnosno konzervirati pilon
6. Na usponu postaviti drveno stubište i rukohvat
7. Konsolidirati, sanirati i djelomično rekonstruirati obodne zidove kaštela ipronađene dijelove strukture u arheološkim sondama
508
8. Rekonstruirati glavni ulaz u kaštel
9. Sve otvore, vrata, prozore i cijelu istočnu stranu osigurati čvrstim ogradama koje će biti konzervatorski prihvatljive
Projekt 6. Razvoj poljoprivrede
Projekt 6.1.Strategija razvoja maslinarstva na području grada
1. Informiranje maslinara
2. Educiranje maslinara
3. Organiziranje međunarodnog sajma za prodaju maslinovog ulja
4. Izrada kataloga maslinara i maslinovog ulja Bujštine
5. Organizirati natjecanja u kvaliteti maslinovog ulja u pojedinim kategorijama
Projekt 6.2.Strategija razvoja vinarstva na području grada
1. Izrada snimka postojećeg stanja uzgoja vinove loze i proizvodnje vina
2. Osmišljavanje poticaja za razvoj vinarstva na području grada Buja
3. Priključenje vinara Sajmu maslinovog ulja, prerastanje istog u sajam vina i maslinovog ulja
4. Izrada kataloga vinara
5. Organiziranje lokalnih udruženja vinara
6. Povezivanje Udruženja lokalnih vinara s drugim udruženjima
7. Izrada plana ciljane suradnje sa Institutom za poljoprivredu i turizam u Poreču
8. Organiziranje natjecanja u kvaliteti proizvedenog vina na razini grada Buja, Bujštine, nacionalnoj i međunarodnoj razini
Projekt 6.3.Sajam maslinovog ulja i vina
1. Izrada studije isplativosti organiziranja sajma na pojedinim lokacijama
2. Pronalaženje i planiranje financijskih sredstava za realizaciju sajma
509
3. Zatražiti sudjelovanje partnera u projektu
4. Donošenje odluke Gradskog Poglavarstva i Vijeća Grada Buja o realizaciji projekta sajma maslinovog ulja i vina
5. Izrada projektne dokumentacije
6. Ishođenje lokacijske i građevinske dozvole
7. Utvrđivanje dinamike izvođenja radova
8. Izgradnja ili uređenje objekta za potrebe sajma
9. Završno uređenje i organiziranje prostora sajma
10. Organizacija programa sajma
11. Organizacija promocije sajma
12. Organizacija redovitog poslovanja sajma
Projekt 7.Proširenje groblja
1. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Merišću
2. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Tribanu
3. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Krasici
4. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Momjanu
5. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Marušićima
6. Proširenje groblja u Bujama
Projekt 8.Sklapanje partnerstva s europskim gradovima, institucijama i poslovnim subjektima
1. Obnova kontakata s postojećim partnerima
2. Usmjeravanje na ostvarenje novih kontakata
3. Objave odluka o novim sporazumima s europskim partnerima na službenim sastancima gradske uprave
4. Istraživanje potencijala unutar postojećih partnerstava o mogućnostima uključivanja ili realizacije pojedinih europskih projekata
510
5. Usuglašavanje gradskog vijeća o područjima razvoja
6. Poticanje profitnih i neprofitnih subjekata na ostvarivanje partnerstva s europskim poslovnim subjektima
Projekt 9.Parenzana
1. Urediti hotel, hostel ili kamp na određenom prikladnom mjestu na Parenzani
2. Postavljanje mjesta za dodatnu rekreaciju na biciklističkoj stazi
3. Organizirati druženja uz i na Parenzani
Projekt 10.Inovacije
1. Osmisliti program poticanja inovacija
2. Sufinanciranje troškova patentiranja
3. Sufinanciranje otkupa pojedinih inovacija koje bi se proizvodile ili primjenjivale na području Buja
4. Sufinanciranje određenih procesa ekoloških inovacija
5. Promoviranje inoviranja u javnim nastupima i intervjuima
6. Osnivanje tvrtke za poticanje, promicanje i prodaju inovacija
Projekt 11.Osnivanje vlastite subvencionirane kreditne linije i informiranje MSP o povoljnim
uvjetima financiranja
1. Izrada projekta kreditne linije: ciljevi, očekivani efekti, troškovi kreditne linije, faze realizacije, način provođenja
2. Preliminarni pregovori s poslovnim bankama
3. Sklapanje suradnje i potpisivanje ugovora s poslovnom bankom/bankama
4. Oglašavanje kreditne linije na webu, oglasnoj ploči Grada i u lokalnim i regionalnim dnevnim listovima («Bujština», «Glas Istre»)
5. Davanje potrebnih informacija poduzetnicima
511
6. Izrada poslovnog plana i prikupljanje dokumentacije od strane poduzetnika
7. Prijava projekata
8. Održavanje kontinuiranih sastanaka za odabir projekata
9. Izbor projekata
Projekt 12.Heliodrom
1. Utvrđivanje zakonske osnove za gradnju heliodroma
2. Utvrditi koji bi prostor bio idealan za izgradnju heliodroma
3. Utvrditi postojanje sredstava i donijeti odluku o gradnji heliodroma u određenom roku
4. Izraditi glavni projekt i troškovnik gradnje cjelokupnog projekta
5. Pronaći najpovoljnije i najbolje izvođače radova koji će projekt izvesti odgovorno u skladu sa svim zakonima i propisima
6. Izgraditi heliodrom
Projekt 13.Izrada strategije razvoja obrazovanja
1. Osnivanje Odsjeka za razvoj obrazovanja ili imenovanje osobe koja će biti zadužena i odgovorna za razvoj obrazovanja na području grada Buja
2. Poticanje samoobrazovanja organizacijom neformalnog obrazovanja
3. Organiziranje «Škole maslinarstva»
4. Uvođenje praktične nastave i praktičnih radova u Nastavnom centru Buje
Projekt 14.Razvoj poslovnih zona
1. Izraditi strateški plan razvoja poslovnih zona
2. Donijeti detaljni i urbanistički plan za pojedine poslovne zone
3. Realizirati ulaganje u infrastrukturu zona
4. Osigurati poticaje i olakšice za korisnike zona
5. Oglašavanje pogodnosti putem web stranice poslovnih zona grada Buja
512
6. Privlačenje domaćih i stranih investitora za pokretanje djelatnosti u lokalnim poslovnim zonama