Projekat-Kantarion

37
INVESTICIONI PROJEKAT “LJEKOVITO BILJE - KANTARION” Predmetni nastavnik: Studenti: Doc. dr Milica Lakić Jasmina Suvić Danijela Lazić Vedrana Stančić 188/13.

description

Projekat Kantarion

Transcript of Projekat-Kantarion

INVESTICIONI PROJEKAT

LJEKOVITO BILJE - KANTARION

Predmetni nastavnik: Studenti:Doc. dr Milica Laki Jasmina Suvi Danijela Lazi Vedrana Stani 188/13. Aleksandar Sakan

Banja Luka , maj 2014. godine1. UVOD

Kantarion (kantarijon, bogorodina trava, gospino zelje, sentjanzovka, sentjanzevka ili lat. Hypericum perforatum) viegodinja zeljasta biljka iz istoimene porodice (Hypericaceae).

Kantarion je viegodinja zeljasta biljka sa razgranatim korenom. Stabljika je uspravna, gola, visine od 20 do 100 cm. Cvetovi su uti, dok je plod bradaviasta aura. Cveta od maja do septembra. Kantarion se koristi kao antidepresiv, sedativ, antibiotik, koristi se spolja i iznutra. Aktivna supstanca je hiperflorin. Ekstrakt kantariona povisuje koncentraciju neurotransmitera serotonina i noradrenalina na sinapsama. Kantarionovo ulje (Oleum hyperici) je nairoko poznato i koristi se za ublaavanje i leenje opekotina. Dobija se prelivanjem (maceracijom) sveih cvetova kantariona maslinovim uljem.Antidepresivno dejstvo je poznavao ve u srednjem vijeku Paracelzus, a kolska medicina ga je 70-tih godina prolog veka potvrdila. Kantarion je poznat po svojim antibakterijskim i antiviralnim dejstvima, a zahvaljujui protivupalnom dejstvu koristi se kod rana i opekotina. Takoe se upotrebljava kod ira na elucu i dvanaestopalanom crevu, za poremeaje varenja, stimulaciju luenja eludanih sokova i olakanja varenja. Etarsko ulje kantariona spreava greve, olakava nadimanje i eludane tegobe. Koristi se za smanjenje bola kod gastritisa i za zarastanje ira na elucu i na dvanaestopalanom crevu.Poslednjih godina kantarion postaje sve popularniji kao sredstvo u borbi protiv depresije, a postoje i brojna nauna istraivanja koja potvruju ovakvu upotrebu. Primenjuje se kod blagih i umerenih depresija. U poreenju sa antidepresivima kantarion je jednako efikasan, a pokazuje i manje neeljenih dejstava. Kantarion se koristi kod depresije, strahova, poremeaja raspoloenja u menopauzi, opsesivno-kompulsivnog poremeaja i sezonskih depresija (javljaju se u toku zimskih meseci zbog nedostatka suneve svetlosti). Kae se da kantarion koji cveta u sred leta skuplja suneve zrake da bi ih ljudima dao za vreme tamnih meseci.Pokazuje antivirotsko dejstvo, pa se vre ispitivanja o njegovoj primeni kod virusnih oboljenja HIV-a i hepatitisa C. Vaginalete kantariona se primenjuju kao dezinficijens, jer imaju iroko antibakterijsko dejstvo. Kantarion se primenjuje za terapiju naglih promena raspoloenja kod ena u menopauzi, kao i kod nonog mokrenja.Kantarion je najpopularniji za povrede koe, rane, posekotine, ubode, ireve. Tradicionalno ulje kantariona se primenjuje za smanjenje bolova, kod reume, gihta i stanja povreda, otoka, podliva. Spolja se primenjuje ulje kantariona ili pripravci na bazi ulja kantariona kod povreda, upalnih procesa na koi, opekotina, za zarastanje rana, ubode insekata, hemoroide, vitiligo.2.Sie2.1. Morfoloke osobine kantarionaStabljika kantariona je vrsta i moe dosegnuti visinu od 100 cm. Listovi su jajasti, izdueni te dugi 3 do 4 cm. lijezde na listovima izgledaju kao sitne toke te, gledajui prema svjetlu, izgledaju kao perforacije. Prema tome je biljka i dobila latinsko ime perforatum. Korijen je razgranat. Cvjetovi su uti, veliine 2 do 3 cm. Cvjetanje traje od srpnja do kolovoza. Plod je ahura u kojoj su smjetene tvrde smee sjemenke. Sjemenke sazrijevaju u kolovozu i rujnu.2.2. Agroekoloki uvjeti uzgoja kantarionaTemperaturaKantarion nema velike zahtjeve za uvjetima u okoliu. Pogoduju mu osunani poloaji, a najvie mu suneve topline i svjetlosti treba u vrijeme vegetativnog rasta i cvjetanja. Dobro podnosi niske zimske temperature.VodaPripaziti s koliinom vlage u tlu, budui da se radi o kulturi kojoj ne pogoduju previe vlana tla. Navodnjavanje je vano po obavljanju prvog otkosa, budui da se na taj nain osiguravaju dobri rezultati drugog otkosa.TloUzgoj je mogu na veini tipova tla pa i na siromanim brdsko planinskim terenima. Ipak, najbolji se rezultati postiu uzgojem na dubljim i rastresitijim tipovima tla, budui da se na taj nain omoguuje pravilniji razvoj korijena.2.3. Tehnologija uzgoja kantarionaPlodoredKantarion je viegodinja biljka za koju najbolji predusjev ine one kulture koje imaju herbicidno djelovanje (ostavljaju zemljie bez korova). Na utjecaj korova kantarion je osobito osjetljiv te kod njihovog kontroliranja treba voditi osobitu brigu.

Priprema tlaPrije sjetve potrebno je temeljito obaviti obradu zemljita. Preporua se obradu obaviti to dublje, budui da je kantarion viegodinja kultura.IshranaKantarionu pogoduju plodnija tla te se preporua uporaba stajnjaka u koliini od 30 do 50 kg/ha. Mineralna se NPK gnojiva primjenjuju neposredno prije sjetve u koliini od 300 do 400 kg/ha. Uporaba se mineralnih gnojiva preporua i u kasnu jesen te rano proljee. Prihrana se obavlja u dva navrata, poetkom i krajem vegetacije, obino s duinim gnojivom i sa 150 do 200 kg/ha KAN-a.Sjetva/sadnja kantarionaKantarion se moe razmnoavati generativno sjemenom ili vegetativno dijeljenjem starijih reznica. U komercijalnoj se proizvodni ee koristi razmnoavanje sjemenom putem direktne sjetve na zemljite ili proizvodnjom rasadnica.Proizvodnja rasadnica zapoinje sjetvom u lijehe u srpnju. Preko ljeta mlade je biljke u lijehama potrebno zalijevati. Za sjetvu 1 m2 rasade potrebno je 0,5 g sjemena od ega se dobije 300 do 400 sadnica.Sadnja se mladih biljaka preporua obaviti u jesen, kako bi se do proljea dobro ukorijenila. Meuredni bi razmak trebao iznositi 50 do 70 cm, a meu biljkama u redu 30 do 40 cm. Optimalan sklop na 1 ha povrine iznosi 35.000 do 50.000 biljaka.Direktna se sjetva sjemena u zemljite obavlja krajem jeseni ili rano u proljee. Preporueni je meuredni razmak 50 do 70 cm.3. INVESTITOR

Naziv preduzeaDar prirode s.z.r. Banjaluka

AdresaBANJALUKA, Brae Jugovia 74

Telefon, fax065/252-480

Datum osnivanja23. 03. 2014.godine

Vrsta djelatnosti01120 Uzgoj povra,cvijea,ukrasnog bilja i sadnog materijala24420 Proizvodnja farmaceutskih pripravaka

Djelatnost na koju se odnosi investicioni programProizvodnja, uzgoj i trgovina ljekovitog bilja

3.1. Projekat

Naziv:Osnivanje preduzea ija je osnocna djelatnost proizvodnja i uzgoj ljekovitog bilja.Lokacija:elinacKarakter investicije:Traena kreditna sredstva se planiraju utroiti u suaru i manji automobil, kao i za ostali repromaterijal koji je potreban za proces proizvodnje kantariona.Cilj investiranja:Cilj invstiranja je ulaganje u proizvodnju i prodaju svjeih i suenih plodova za dalju prodaju.3.2.Predraunska vrijednost investicijeSaenje kantariona izvrit e se na povrini od 2000 m2, u naselju elinac.Suara5.000,00

Pomona oprema2.000,00

1. Ukupno oprema7.000,00

Zemljite 10000 m120.000,00

Graevinski objekat 150 m20.000,00

2. Ukupno objekti140.000,00

Automobil4.000,00

3. Ukupno postrojenja4.000,00

Obrtna sredstva-za repromaterijal2.000,00

Sjeme za sadnju2.000,000

4. Ukupno obrtna sredstva4.000,00

5. UKUPNO 155.000,00

3.3. Izvori finansiranja

Sopstveno uee:122.200,00

Kredit:12.000,00

UKUPNO:134.200,00

3.4. Trite3.4.1.Nabavka

Nabavka opreme i materijala e se izvriti na domaem tritu.Lista dobavljaa:DobavljaVrsta sirovineUslovi plaanja

Centrum-trade BanjalukaMaterijal30 dana

3.4.2.Prodaja

Prodaja e se vriti velikom broju kupaca na domaem tritu. Najvei kupac e biti ABC MEHI DOO iz Bosanske Krupe.Kupci:Grad:Drava:

ABC MEHI DOOBosanska KrupaBosna i Hercegovina

ANELI DOOTrebinjeBosna i Hercegovina

AGROMAPNETWORKepeBosna i Hercegovina

BELLADONNASLATINALaktaiBosna i Hercegovina

BILJNAAPOTEKAMATIJAMostarBosna i Hercegovina

EFEKTI ULAGANJAUkupni prihodi:

Ukupni rashodi:

Neto dobit:

Neto sadanja vrijednost:

Period povraaja investicije:

Broj novozaposlenih radnika:

ZAKLJUAKProizvodnja biljaka, naruito ljekovitih biljaka ima svoju opravdanost, kako finansijsku tako i drutvenu. Proizvodnja i uzgoj ljekovitog bilja doprinosi zdravlju ljudi koje je u zadnjim decenijama sve vie ugroeno zbog sve veih zagaenja i naruavanja prirodnog ciklusa bioloke ravnotee.4 PREZENTACIJA INVESTITORA

Naziv preduzeaKapetanovi sistemi doo Banja Luka

AdresaSlobodana Kusturia 11. 78000 Banjaluka, Republika Srpska

Kontakt telefoni, e-mail:0038751436177

Kontakt osobe (ime i funkcija)Direktor: Danijela Lazi

Pravni status D.o.o.

Datum osnivanja1.8.2011. godine

Poreski broj4403320650005

Vrsta djelatnosti (opisno i ifra)Prodaja audio i video opreme

Broj i struktura zaposlenih1

Poslovni prostor (u vlasnitvu ili iznajmljen)Iznajmljen

5. ANALIZA TRITA

1. Analiza trita prodaje i konkurencije i2. Analize trita nabavke

5.1.Trite prodaje i konkurencije

Ne postoje precizni statistiki podaci niti za proizvodnju niti za izvoz ljekovitog bilja iz BiH. Strunjaci iz ove oblasti, ali i proizvodne organizacije sa kojima je obavljen razgovor tvrde da se u BiH trguje sa samo oko 20, od ukupnog broja najvanijih biljaka koje sakupljaju. Oko 85% od ovih biljaka se izvozi, a uglavnom se isporuuju osuene i upakovane rinfuzno u platnene ili papirnate vree, ili kartonske kutije, najvie u evropske zemlje. Meunarodno trite ima velike zahtjeve za znaajnim koliinama raznog ljekovitog i aromatinog bilja (ljekovite trave, ostali umski plodovi, gljive, itd.). Uprkos injenici da je veina ljekovitog i aromatinog bilja koja se sakuplja u BiH namijenjena za izvoz, vrlo esto domaa proizvodnja ne moe zadovoljiti zahtjeve stranog trita u pogledu koliine i kvaliteta/kontrole kvaliteta sirovina ljekovitog i aromatinog bilja ili bilo kojih drugih proizvoda od ljekovitog i aromatinog bilja. Kantarion je jedna od najrasprostranjenijih ljekovitih biljaka.

Nalazimo je na sjeveru do srednje Skandinavije, na istoku do Altaja i Kine, na jugu do Sjeverne Afrike, a prenesena je i u Sjevernu i Junu Ameriku te Australiju i Novi Zeland.

Kao potencijalne kupce izdvajamo kompanije iz regiona koje nisu puno udaljene od Laktaa, a ozbiljni su preraivai kantariona i potrebne su im velike koliine svjeeg ploda. To su firme:

ABCMAHIdooBosanskaKrupa(Bosna i Hercegovina) ANELIdoo Trebinje(Republika Srpska) AgroMAPNETWORKepe(Republika Srpska) BELLADONNASLATINA,Laktai(Republika Srpska) BILJNAAPOTEKAMATIJAMostar(Bosna i Hercegovina)

Ovo su samo neki od potencijalnih kupaca. Na plan je da sa najmanje tri, a najvie pet kompanija napravimo goodinje ugovore o otkupu u kojima bi ranije bili dogovoreni cijena i uslovi plaanja.

Plodovi kantariona bi bili upakovani po 20 kg u gajbe letvarice koje bi kupac bio duan da vrati. Insistirali bi na avansnom plaanju, a odloeno plaanje bi odobrili jedino uz bankovnu garanciju i to najdue na 60 dana. S obzirom da broj kupaca ne bi bio velik nije potrebno angaovati prodajnu slubu ve bi prodajno-komercijalne poslove obavljala jedna osoba i ista ne bi morala biti u radnom odnosu itavu godinu.

Za marketing strategiju izabrali smo direktan kontakt navedenih preraivaa, ponude na godinjoj bazi i potpisivanje godinjih ugovora. Ne bi ulagali u promociju jer se fokusiramo na velike kupce i prema njima bi pripremili posebnu strategiju i pregovaraku taktiku. Unaprijed bi odredili minimalne i maksimalne cijene i koliine koje im elimo prodati i pokuali postii najbolje uslove. Jedini vid promocije na koji bi posvetili posebnu panju je publicitet. Pokuali bi uticati na medije da to vie promoviu kantarion kao ljekovitu biljku i njenu konzumaciju. 6. - 7. OBIM, ASORTIMAN, VRIJEDNOST PRIZVODNJE I TEHNIKO TEHNOLOKA ANALIZA

Predraun za podizanje 1 ha zasada kantarionaTrokovi u 1. godiniJedinica mjere1 haCijena u KMTrokovi u KM/ha

1. Materijal

Sjemekg20100,002000,00

Stajnjakt3040,001200,00

Voda za zalijevanjel500,00

SVEGA3700,00

2. Rad traktora

Oranje na 25 cmRadni dan0,6

TanjiranjeRadni dan0,3

Rasturanje stanjakaRadni dan1,0

Zaoravanje stanjakaRadni dan0,5

Meuredna obradaRadni dan1,0

Koenje zasadaRadni dan1,0

Ostali radoviRadni dan1,0

SVEGA5,4180,00972,00

Ukupni trokovi4672,00

Trokovi u 2. godiniJedinica mjere1haCijena u KMTrokovi u KM/ha

1. Materijal

Stajnjakt1040,00400,00

Voda za zalijevanjel200,00

SVEGA600,00

2. Rad traktora

Rasturanje stanjakaRadni dan1,0

Zaoravanje stanjakaRadni dan0,5

Koenje zasadaRadni dan2,0

Meuredna obradaRadni dan1,0

Ostali radoviRadni dan1,0

SVEGA5,5180,00990,00

Ukupni trokovi1590,00

Trokovi u 3. godiniJedinica mjere1haCijena u KMTrokovi u KM/ha

1. Materijal

Stajnjakt1040,00400,00

Voda za zalijevanjel200,00

SVEGA600,00

2. Rad traktora

Rasturanje stanjakaRadni dan1,0

Zaoravanje stanjakaRadni dan0,5

Koenje zasadaRadni dan2,0

Meuredna obradaRadni dan1,0

Ostali radoviRadni dan1,0

SVEGA5,5180,00990,00

Ukupno trokovi1590,00

Vrijednost proizvodnjeVrijednost proizvodnjeKoliina u kgCijena u KMUkupno u KM

Proizvodnja u 1. godini 8 000 kg sirove herbe0,403200,00

Proizvodnja u 2. godini16 000 kg sirove herbe0,406400,00

Proizvodnja u 3, godini20 000 kg sirove herbe0,408000,00

A. Vrijednost proizvodnje u 3 godine17 600,00 KM

B. Ukupni trokovi 1+2+3 7 852,00 KM

C. Dobit A-B 9 748,00 KM

Gajenje kantariona

Zemljite moe se gajiti na gotovo svim tipovima zemljita izuzev vlanih i zabarenih. Nema velike zahtjeve za hranivima, tako da se uspjeno gaji i na siromanim brdsko-planinskim zemljitima. Ipak, prilikom zasnivanja zasada treba traiti duboka, plodna zemljita sa povoljnim fiziko-hemijskim karakteristikama na kojima kantarion daje najbolje prinose. Poto ima izraene zahtjeve za toplotom, treba preferirati osunane, prisojne terene. Takoe je bitno da je parcela na kojoj se sadi kantarion izloena cirkulaciji vazduha zbog smanjenja uslova za razvoj bolesti.

Plodored - Kao viegodinja vrsta, ne uvodi se u klasini plodored. Ipak, treba voditi rauna nakon kojih se vrsta sadi. Najbolji su predusjevi vrste koje ostavljaju zemljite bez korova. Znaajnija pojava korova u prvoj godini moe predstavljati smetnju za uspjeno zasnivanje zasada. Takoe, treba voditi rauna da se ne sadi nakon vrsta koje oboljevaju od tzv. "bolesti uvenua".

Obrada zemljita - ostaje na istoj parceli vie godina, tako da obradu zemljita treba obaviti to dublje, oranje je na dubini 30 - 40 cm, a zatim tanjiranje i fina priprema zemljita. Zemljite treba da bude pripremljeno za jesenju sadnju.

ubrenje povoljno reaguje na ubrenje. Stajnjak treba unijeti u zemljite tokom pripreme zemljita u koliini 30-50t/ha. Mineralna NPK ubriva se unose u zemljite neposredno prije sadnje u zavisnosti od plodnosti zemljita.

Razmnoavanje razmnoava se sjemenom i to preko proizvodnje rasada.Rasad je najbolje proizvesti u hladnim lejama. Sjetva sjemena u hladne leje se obavljau toku jula. . Sjeme se ravnomjerno rasporedi po fino usitnjenom zemljitu i blago pritisne da bi ostvarilo to bolji kontakt sa vlagom. Sjeme se ne pokriva poto klija na svjetlosti. Leje treba zasjeniti radi zatite od prejakog sunca i isparavanja. Ovako posijano sjeme nie za dvije do tri sedmice. Hladne leje treba u toku ljeta plijeviti, zalivati i, po potrebi prihranjivati. Ovako proizveden rasad se do jeseni dovoljno razvije da ve prve godine po sadnji donosi zadovoljavajui prinos cvasti. Za 1 m leje potrebno je oko 0,5 g sjemena od kojih se dobije 300-400 sadnica. Za jedan hektar potrebno je 45.000 komada rasada. Rasad se presauje u jesen. Razmak izmeu redova treba da bude 50-70 cm, a u redu 30-40 cm.

Njega Mjere njege podrazumijevaju meuredno kultiviranje, okopavanje, prihranjivanje, ienje zasada od ostataka nadzemnih dijelova i navodnjavanje. Okopavanje i meuredno kultiviranje se primjenjuje vie puta u toku vegetacije u zavisnosti od zakorovljenosti zemljita. Na uticaj korova su naroito osjetljive mlade biljke, tako da u poetnoj fazi porasta zasad treba odravati ist. Prihranjuje se dva puta u toku vegetacije sa 100-150 kg/ha KAN- a. Krajem vegetacije se unosi i 150-200 kg/ha NPK ubriva. S obzirom da se kod kantariona kosi samo vrni dio biljke neophodno je ostatak stabljika pokositi i ukloniti sa parcele. Ako postoje mogunosti, kantarion treba navodnjavati nakon prvog otkosa i u tom sluaju osiguravamo i drugu etvu.

Berba kosi se dva puta godinje. U prvoj godini gajenja prvi otkos dospijeva krajem juna ili poetkom jula, a drugi u avgustu. U brdsko-planinskim rejonima, u prvoj godini gajenja se dobije samo jedan otkos u avgustu. U drugoj, i narednim godinama, redovno daje dvije etve. Na manjim parcelama se bere runo, a na veim mainama. Kosi se vrni dio stabljike sa cvjetovima duine do 25 cm. Bere se u fazi punog cvjetanja, tj. kad na pojedinim cvjetovima ponu opadati krunini listii nakon oplodnje. Nakon to se pokosi vrnih 25 cm, brzo se regenerie i razvija nove cvjetonosne stabljike. Drugi otkos dospijeva za berbu40-50 dana nakon prvog. Drugi otkos ima slabiji kvalitet od prvoga, naroito to se tie sadraja hipericina. Manje koliine mogu da se sue prirodnim putem na tamnom i promajnom mjestu. Debljina sloja za suenje ne smije da bude vea od 10 cm. Suenje se obino obavlja u suarama na temperaturi od 50 C. Osueni kantarion mora da zadri prirodan izgled i karakteristian miris. Nepoeljno je prisustvo grubih, odrvenjelih dijelova stabljike. Od 4 kg sirove herbe dobije se 1 kg suvog kantariona.

Prinos U prvoj godini gajenja, ako je zasad zasnovan u jesen, moe se dobiti do 2.000 kg/ha suve herbe. U drugoj godini prinos je od 4.000 do 5.000 kg/ha suve herbe kantariona.8. ZAPOSLENOST I KVALIFIKACIONA STRUKTURA

Veinski vlasnik preduzea Danijela Lazi, odgovorna je za poslovanje preduzea, a upravljanje i kontrolu proizvodnje vri u saradnji sa investitorom. Za upravljanje finansijama zaduena je Vedrana Stani, diplomirani ekonomista, a za administrativne poslove Jasmina uvi. Za nadzor zaduen je Aleksandar Sakan. Pored ovih poslova oni e sami da se bavi i proizvodnjom i uzgojom Kantariona tako da nije potrebna neka druga radna snaga. r/bNaziv radnog mjestaBroj izvrilacakolska sprema

1.Menader- dipl. poljoprivrednik1VSS

2.Nadzor- poljoprivredni tehniar1SSS

UKUPNO2

ZanimanjeNetoplataBrutoplataPIO18,5%Zdrav.12%Dj. Za1,5%Nezap.1%Uk. Dop.Osnovica porezaPorez10%Brutoplata

VSS650,001044,77193,28125,3715,6710,44344,77500,00501044,77

SSS400,00630,18116,5875,629,456,30207,95222,2322,22630,18

Mjeseno1050,001674,95309,86200,9925,1216,74552,72722,2372,221674,95

Obraun plata 1. godina projektaKategorija radnikaBroj radnikaBruto plataBroj mjeseciUkupno isplate

VSS11044,771212.537,24

SSS1630,18127.562,12

Ukupno bruto20.099,94

Porezi i dop.7499,28

Neto plate12.600,00

Obraun plata za 2. godinu projektaKategorija radnikaBroj radnikaBruto plataBroj mjeseciUkupno isplate

VSS11044,771212.537,24

SSS1630,18127.562,12

Ukupno bruto20.099,94

Porezi i dop.7499,28

Neto plate12.600,00

Obraun plata za 3. godinu projektaKategorija radnikaBroj radnikaBruto plataBroj mjeseciUkupno isplate

VSS11044,771212.537,24

SSS1630,18127.562,12

Ukupno bruto20.099,94

Porezi i dop.7499,28

Neto plate12.600,00

9. LOKACIJA I EKOLOKI ASPEKTI PROJEKTA

Lokacija:Juni i jugozapadni dio opine prostire se na nadmorskoj visini do 800 metara, a ka sjeveru, u najveem dijelu opine po povrini, nadmorska visina kree se od 300 do 600 metara. Najnia taka sa nadmorskom visinom od 196 metara na uu je rijeke Joavke u Vrbanju. Teritorij opine ispresijecan je tokovima rijeke Vrbanje, Joavke, Ukrine, Turjanice i vrakave. Klima je umjereno-kontinentalna, uz uticaj kontinentalne sa podruja Panonske nizije i planinske klime sa masiva Manjae, Vlaia i emernice. Prosjena godinja temperatura kree se oko 11 stepeni Celzijusa. Prirodna bogatstva ine ume, poljoprivredno zemljite, rude i minerali: krenjak (Stara Dubrava), magnezit (njegotina velika) i mangan (Uzlomac).

Ekoliki aspekti: Viegodinji zasad ove kulture nema negativnih ekolokih aspekata iz razloga to se prilikom sijanja i odravanja ove biljne kulture nee koristiti hemijska sredstva.Prilikom sadnje koristie se iskljuivo organsko ubriv. Kantarion ne zahtjeva prskanje, jer je otporan na prirodne bolesti i tetoine.Proizvodnja kantariona je ekoloka proizvodnja, pa samim tim nee nakoditi prirodnoj sredini. 10. ULAGANJE I STRUKTURA ULAGANJA

Traena sredstva ovim programom planiraju se za opremu, za suaru za suenje ubranih biljaka. Pored opreme planira se nabaviti pomona oprema kao i jedan manji automobil. Nabavka ove opreme je od kljunog znaaje za poslovanje ovog preduzea.

Struktura investicijeIzvori finansiranjaUkupno

Vlastiti izvorInvesticioni program

Suara5.000,005.000,00

Pomona oprema2.000,002.000,00

1. Ukupno oprema 7.000,007.000,00

Zemljite 10000 m120.000,00120.000,00

Graevinski objekat 150 m 20.000,0020.000,00

2. Ukupno objekti140.000,00140.000,00

Automobil4.000,004.000,00

3. Ukupno postrojenja4.000,00

Obrtna sredstva-repromaterijal2.000,002.000,00

Sjeme za sijanje 2.000,002.000,00

4. Ukupno obrtna sredstva 4.000,004.000,00

5. UKUPNO 155.000,00

10.1. Ulaganja

Vrsta osnovnih sredstavaNominalna vrijednost

Suara5.000,00

Automobil (Kedy)4.000,00

Pomona oprema2.000,00

Repromaterijal:2.000,00

Ukupno:13.000,00

10.2. Objekti i graevinsko- zanatski radoviStruktura investicijeIzvori finansiranja Ukupno

Vlastita sredstvaInvesticioni program

Zemljite 10000 m120.000,00

Graevinski objekat 100 m20.000,00

Ukupno:140.000,00140.000,00

10.3. Ulaganja u nabavku osnovne opremeStruktura investicijeIzvori finansiranjaUkupno

Vlastita sredstvaInvesticioni program

Suara5.000,005.000,00

Ukupno:5.000,00

10.4. Pomona i ostala opremaStruktura investicijeIzvori finansiranjaUkupno

Vlastita sredstvaInvesticioni program

Automobil4.000,004.000,00

Sjeme za sijanje2.000,00 2.000,00

Repromaterijal2.000,002.000,00

Pomona oprema2.000,002.000,00

Ukupno:10.000,00

11. STRUKTURA FINANSIRANJAOvom analizom utvruje se ta se investira sredstvima investicionog programa, a ta sopstvenim izvorima.Struktura investicijeIzvori finansiranjaUkupno

Vlastiti izvoriInvesticioni program

Suara5.000,005.000,00

Pomona oprema2.000,002.000,00

1. Ukupno oprema 7.000,00 7.000,00

Zemljite 2000 m120.000,00120.000,00

Graevinski objekat 150 m 20.000,0020.000,00

2. Ukupno objekti140.000,00140.000,00

Automobil4.000,004.000,00

3. Ukupno postrojenja4.000,00

Obrtna sredstva-repromaterijal2.000,002.000,00

Sjeme za sijanje 2.000,00 2.000,00

4. Ukupno obrtna sredstva 4.000,00 4.000,00

UKUPNO 148.000,007.000,00155.200,00

12. Trokovi poslovanja12.1. Trokovi osnovnih sredstava

A) ObjekatUlaganje u objekat, odnosno opremanje objekta iznosit e 5.000 KM, to e se uloiti u suaru.B) Ulaganja u nabavku i instaliranje osnovne opremeUlaganja u osnovnu opremu: ulaganje u pripremu zemljita 972 KM i ulaganje u kupovinu sjemena 2000KM, i u kupovinu suare emo uloiti 5000KM.2. Rad traktora

Oranje na 25 cmRadni dan0,6

Tanjiranje-II-0,3

Rasturanje stanjaka-II-1,0

Zaoravanje stanjaka-II-0,5

Meuredna obrada-II-1,0

Koenje zasada-II-1,0

Ostali radovi-II-1,0

SVEGA5,4180,00972,00

Suara5.000

Ukupno5.972,00

C) Pomona i ostala opremaPomona i ostala opreman sastoji se od alata (take, motike, sprice, gajbe za sortiranje...itd) i sve skupa iznosi 4000KM.D) Obraun amortizacijeNabavna vrijednost4.000,00

Godinja stopa amortizacije (%a)100/5=20 %

Godinji iznos amortizacije (A)4.000,00 *20/100=800

Stopa amortizacije za automobil iznosi 20%- Koristili smo se linearnom metodom amortizacije.[footnoteRef:1] [1: http://www.orkis.hr/Stope-amortizacije~1]

GodinaNabavna vrijednostStopa amortizacijeIznos amortizacijeSadanja vrijednost otpisanog sredstvaOtpisana vrijednost

n=5Na(%a)ASVOV

20144.000,0020800,003.200,00800,00

20154.000,0020800,002.400,001.600,00

20164.000,0020800.001.600,002.400,00

20174.000,0020800,00800,003.200,00

20184.000,0020800,00-4.000,00

100%4.000,00

D) Raun premije osiguranjaPrinos u kgStopaIznos

16.000,00 1%160KM

E) Finansijski rashodi

Finansijski rashodi iznose:

Kredit7.000,00

Kamata214,15

UKUPNO7.214,15

F) Trokovi ambalaeAMBALAAI godina projektaII godina projektaIII godina projektaIV godinaV godina projekta

Projekta

Gajbe za pakovanje-10kg/kom60120200200200

Cijena/kom u KM 0.30 0.30 0.30 0.30 0.30

Iznos u KM 18 36 60 60 60

G)Trokovi osnovnog materijala

MATERIJALI godina projektaII god. projektaIII god. projektaIV god. projektaV god. projekta

Rasada2.000,00

UKUPNO:2.000,00

13. FORMIRANJE UKUPNOG PRIHODA Kao to smo ve prethodno napomenuli oekivani obim proizvodnje je 84 tone plodova svjeeg kantarijona u toku 5 godina projekta.U prvoj godini po sadnji dvogodinjih sadnica prinosi kantarijona su jako mali 8.000,00 kg ploda po hektaru. U sledeoj sezoni se poveavaju na 16.000,00 kg po hektaru.U treoj godini 20.000,00 kg/Ha, a u etvrtoj i petoj ostaju 20.000,00 kg/Ha, na osnovu ega se moe vidjeti da se prinos udvostruava u prve tri godine.Velika je mogunost da prihodi po sadnici budu jo vei, jer kantarijon ne zahtjeva veliko ulaganja i posebno odravanje, bitno je pravilno odravanje i navodnjavanje u periodu cvijetanja i velikih sua.

Maloprodajna cijena na tritu iznosi 0,40 KM/kg svijeeg kantarijona. Naa prodaja iskljuivo e se zasnivati na veleprodaji svjeih plodova za koritenje i dalju preradu.Ukupna vrijednost prinosa iznosi 33.600,00 KM.

Ukupan prihod po godinama projektaARONIJAI godina projektaII god. projektaIII god. projektaIV god. projektaV god. projekta

Prinos na 1 Ha u kg8.000,0016.000,0020.000,0040.000,0040.000,00

Cijena po kg0,400,400,400,400,40

Prihod u KM3.200,006.400,008.000,0016.000,0016.000,00

UKUPNO kg84.000,00

UKUPNO KM33.600,00

14.EKONOMSKO-FINANSIJSKA ANALIZA

14.1 Bilans stanja

ISredstvaVrijednostIIIzvoriVrijednost

AOsnovna sredstvaASopstveno uee148.000,00

Graevinski objekat I zemljiteBKrediti7.000,00

-gra. objekat20.000,00

- zemljite120.000,00

2Oprema

Suara5.000,00

BObrtna sredstva

Automobil4.000,00

Repromaterijal2.000,00

Sjeme2.000,00

Pomona oprema2.000,00

UKUPNO155.000,00UKUPNO155.000.00

14.2 Bilans uspjeha

r/bStrukturaI godina II godinaIII godinaIV godinaV godina

AUkupni prihodi3.200,006.400,008.000,0016.000,0016.000,00

BUkupni rashodi23.292,0021.095,0021.139,9421.139,9421.139,94

1.Poslovni rashodi

1.1.Materijalni i nematerijalni trokovi2.018,0036,0080,0080,0080,00

1.2.Amortizacija800,00800,00800,00800,00800,00

1.3.Bruto zarade20.099,9420.099,9420.099,9420.099,9420.099,94

1.4Trokovi premije osiguranja160,00 160,00 160,00 160,00 160,00

2.Rashodi finansiranja214,15

CBruto dobit-20.092,00-14.695,0-13.139,9-5.139,00-5.139,00

DPorez na bruto dobit 10%2009,201469,501313,90513,90513,90

ENeto dobit-22.301.2-16164,5-14.453,8-5652,9-5652,9

FAkumulacija/neto dobit

14.3 Ekonomski tok

r/bStrukturaI godina II godinaIII godinaIV godinaV godina

IPRILIVI3.200,006.400,008.000,0016.000,0016.000,00

1.Ukupan prihod3.200,006.400,008.000,0016.000,0016.000,00

2.Ostatak vrijednosti proizvodnje

IIODLIVI29.287,1421.765,4421.653,8420.853,8420.853,84

3.Investiciona ulaganja 5.000,00

4.Materijalni i nematerijalni trokovi2.018,0036,0080,0080,0080,00

5.Bruto zarade20.099,9420.099,9420.099,9420.099,9420.099,94

6.Trokovi premije osiguranja160,00 160,00 160,00 160,00 160,00

7.Porez na dobit2009,201469,501313,90513,90513,90

IIINETO PRIMICI-29.283,94-15.365,44-13.653,84-4.853,84-4.853,84

14.4 Finansijski tok r/bStrukturaI godina II godinaIII godinaIV godinaV godina

IPRILIVI158.200,006.400,008.000,0016.000,0016.000,00

1.Ukupan prihod3.200,006.400,008.000,0016.000,0016.000,00

2.Izvori finansiranja

2.1.Sopstveno uee148.000,00

2.2.Kreditna sredstva7.000,00

3.Ostatak vrijednosti proizvodnje

IIODLIVI29.501,1421.765,4421.653,8420.853,8420.853,84

4.Investiciona ulaganja 5.000,00

5.Materijalni i nematerijalni trokovi2.018,0036,0080,0080,0080,00

6.Bruto zarade20.099,9420.099,9420.099,9420.099,9420.099,94

7.Trokovi premije osiguranja160,00 160,00 160,00 160,00 160,00

8.Porez na dobit2009,201469,501313,90513,90513,90

9.Anuiteti214,00

IIINETO PRIMICI128.698.86-15.365-13.653,8-4.853,84-4.853,84

14.5 PokazateljiU okviru ovog pogavlja obrauju se: statiki pokazatelji i dinamiki pkazatelji programa.

14.5.1 Statiki pokazatelji

Ocjena je uraena na osnovu podataka za petu godinu projekta.

Rentabilnost rada

Kao odnos neto dobiti i broja radnika pokazuje koliko svaki radnik doprinosi stvaranju neto dobiti, odnosno koliko dobiti otpada na jednog radnika, -5652,9/2=-2826,45 (neto dobit/broj radnika-V god. projekta).Na jednog radnika otpada -2826,45KM dobiti.

Investicije prema broju radnika

Kao odnos ukupnih investicija i broja radnika pokazuje koliko svaki radnik "troi" kreditnih i sopstvenih sredstava,155.000 /2=77.500 KM (I/broj radnika -V god. projekta.)Na jednog radnika otpada 77.500KM.

Akumulativnost

Kao odnos akumulacije i investicija u osnovna i obrtna sredstva pokazuje sposobnost programa da uz optereenje trokovima, na ime osnovnih i obrtnih sredstava, ostvari odreenu akumulaciju, -4.853,84/16.000 x 100=30,33% (neto primici/ukup.primici x 100 - V god. projekta).Odnos akumulacije i investicije u osnovna sredstva iznosi -30,33%.

Ekonominost proizvodnje

Kao odnos ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, pokazuje da li i koliko dobro preduzee zadovoljava osnovni ekonomski postulat da sa to manje ulaganja ostvari to vee rezultate, odnosno, pokazuje koliko se ostvari prihoda na svaku marku rashoda, 16.000/ 20.853=0,7KM (ukupan priliv/ukupan odliv -V god. projekta).Na 1 KM rashoda ovim projektom ostvari se0,70KM prihoda.

Koeficijent pokria iz ukupnog duga

Kao odnos (1) bruto dobitka i (2) rate i kamate koje su prevedene na uporedivu osnovu pokazuje da li i koliko je bruto dobit sposobna da "pokrije" obaveze programa prema njegovim kreditorima za odnosnu godinu, -5.139/7.214,00=(bruto dobit/rate + kamate - V god. projekta). Koeficijent pokria ukupnog duga iznosi -0,71.

14.5.2 Dinamiki pokazatelji

Dinamika ocjena obuhvata:

Metod neto sadanje vrijednosti, Relativna efikasnost projekta, Metod interne stope rentabilnosti i Period povrata finansijskih ulaganja.

14.5.2.1 Neto sadanja vrijednost

GodinaNeto prilivDiskontni faktor 5.10%Diskontovani neto priliv

I-29.283,901.051-27.862.89

II-15 365,441.104601-13.910,40

III-13.365,441.160935651-11.512,65

IV-4.853,841.220143369-3.978,08

V-4.853,841.282370681-3.785,05

UKUPNO:-67.722,46-61049,07

NSV= V I NSV = -61.049,07-155.000=93950,93

14.5.2.2 Relativna efikasnost projekta

r/bELEMENTIVRIJEDNOST

1NSV ulaganja 93950,93

2SV projekta155.000,00

3Relativna efikasnost projekta NSV/SV0,60

4Relativna efikasnost pr. u odnosu na broj zaposlenih0,30

14.5.2.4 Period povraaja investicija

GODINAKUMULATIV IKUMULATIV IIRAZLIKA

I-29.283,900,00-29.283,89

II-15 365,44-44649,34-60014,78

III-13.365,44-28713,00-42.078,44

IV-4.853,8413370,30-18224,54

V-4.853,84-9.707,70-14.561,54

VII-4. 853, 840-9.708

-4853, 840-4.855

-4853,840-2

-4853, 8404851,84

T= 1 godina + ( -29283/4851*356)=7 godina 2 mjeseca

15. GOTOVINSKI TOK (CASH FLOW)

NAZIV I OPIS BILANSNE POZICIJE20142015201620172018

I. PRIMICI3.200,006.400,008.000,0016.000,0016.000,00

UKUPAN PRIHOD3.200,006.400,008.000,0016.000,0016.000,00

1. Prodaja na domaem tritu3.200,006.400,008.000,0016.000,0016.000,00

2. Izvoz na konvertibilno trite

OSTATAK VRIJEDNOSTI PROGRAMA - - - - -

IZVORI FINANSIRANJA

II. IZDACI27.533,94

20.135,94

20.135,94

20.135,94

20.135,94

1. INVESTICIJA5.000,00

2. Materijalni i ostali trokovi2.018,0036,0080,0080,0080,00

5. Bruto zarade20.099,9420.099,9420.099,9420.099,9420.099,94

6. Kreditne obaveze (kamata)416,00

NETO PRIMICI (I-II)-24.333,9

-13.735,9-12.135,9

-4.135,94

-4135,94

16. RIZICI

to se tie proizvodnje kantariona, rizici su mali, skoro pa da ih i nema. Kantarion nije zahtjevna biljka, skoro pa isto reaguje i na suui na vlagu, jako je vrsta biljka i u sluaju lomljenja brzo se regenerira. Potranja za suenim kantarionom nikad ne opada, tako da ni tu se ne vide rizici.

17. ZAKLJUAK

Proizvodnja kantariona je ustvari veoma sigurna i zahvalna, kao to smo ve naveli rizici su jako mali. Ali na osnovu obrada podataka iz ovog projekta zakljuili smo da proizvodnja kantariona ustvari nije ekonomski opravdana, jer nakon branja i suenja kantariona, kantarion postaje jako lagan, cijena kilograma suenog kantariona je 0,40 kf. Ovakva vrsta proizvodnje nije za velike projekte, prodajna cijena sirovine je jako niska, tako da se godinjom prodajom sirovine ne mogu pokrite plate stalnih zaposlenih (koji u ovom sluaju imaju 2). Ali ovakva prizvodnja bi bila jako isplativa kada bi se pokrenula kao samostalna prozvodnja jednog privrednika. to emo pokazatiu sljedeoj tabeli.

Predraun za podizanje 1 ha zasada kantariona

Trokovi u 1. godini

Jedinica mjere1 haCijena u KMTrokovi u KM/ha

1. Materijal

Sjemekg20100,002000,00

Stajnjakt3040,001200,00

Voda za zalijevanjel500,00

SVEGA3700,00

2. Rad traktora

Oranje na 25 cmRadni dan0,6

TanjiranjeRadni dan0,3

Rasturanje stanjakaRadni dan1,0

Zaoravanje stanjakaRadni dan0,5

Meuredna obrada1,0

Koenje zasada1,0

Ostali radovi1,0

SVEGA5,4180,00972,00

3. Rad radnika

Rasturanje stanjakaRadni dan1230,00360,00

SijanjeRadni dan2030,00600,00

Utovar/IstovarRadni dan530,00150,00

Okopavanje,pljevljenjeRadni dan2030,00600,00

Kupljenje sirovine sa njiveRadni dan1030,00300,00

SVEGA2010,00

Ukupno trokovi/1+2+3/6682

Trokovi u 2. godiniJedinica mjere1haCijena u KMTrokovi u KM/ha

1. Materijal

Stanjakt1040,00400,00

Voda za zalijevanjel200,00

SVEGA600,00

2. Rad traktora

Rasturanje stanjakaRadni dan1,0

Zaoravanje stanjakaRadni dan0,5

Koenje zasadaRadni dan2,0

Meuredna obradaRadni dan1,0

Ostali radoviRadni dan1,0

SVEGA5,5180,00990,00

3. Rad radnika

Rasturanje stanjakaRadni dan530,00150,00

Okopavanje, pljevljenjeRadni dan2030,00600,00

Kupljenje sirovine sa njiveRadni dan1030,00300,00

SVEGA1050,00

Ukupni trokovi/1+2+3/2640,00

Trokovi u 3. godiniJedinica mjere1haCijena u KMTrokovi u KM/ha

1. Materijal

Stanjakt1040,00400,00

Voda za zalijevanjel200,00

SVEGA600,00

2. Rad traktora

Rasturanje stanjakaRadni dan1,0

Zaoravanje stanjakaRadni dan0,5

Koenje zasadaRadni dan2,0

Meuredna obradaRadni dan1,0

Ostali radoviRadni dan1,0

SVEGA5,5180,00990,00

3. Rad radnika

Rasturanje stanjakaRadni dan530,00150,00

Okopavanje, pljevljenjeRadni dan2030,00600,00

Kupljenje sirovine sa njiveRadni dan1030,00300,00

SVEGA1050,00

Ukupni trokovi/1+2+3/2640,00

Vrijednost proizvodnjeVrijednost proizvodnjeKoliina u kgCijena u KMUkupno u KM

Proizvodnja u 1. godini 8 000 kg sirove herbe0,403200,00

Proizvodnja u 2. godini16 000 kg sirove herbe0,406400,00

Proizvodnja u 3. godini20 000 kg sirove herbe0,408000,00

A. Vrijednost proizvodnje u 3 godine17 600,00 KM

B. Ukupni trokovi 1+2+315 212,00 KM

C. Dobit A-B 2 388,00 KM

Ekonomski efekat se postie u 3 godini, a eksploaltacija traje 8 godina.