Projekat el. intalacija

49
1. PROJEKTNI ZADATAK Za izradu projekta električne instalacije niskog napona (3f,N, 50 Hz, 400/230V), telefonske instalacije, instalacije za prijem i distribuciju SKD/UKT i VHF/UHF signala, instalacije zaštite od previsokog napona dodira i instalacije zaštite od atmosferskih pražnjenja, za jednu porodičnu stambenu zgradu, koji treba da izradi kandidat Stefan Stanić. Stambena zgrada koja je predmet ovog projekta data je sa građevinskom osnovom u prilogu. Varijanta S221, TA peći. U svakom objektu nalaze se sledeće prostorije, sobe, kupatilo, kuhinja, podrum, garaža i nuz prostorije. Po prostorijama se nalaze sledeći prijemnici električne energije: u kuhinji: protočni električni bojler snage , , električni štednjak snage , , frižider i zamrzivač snage do , , mašina za 1

description

Projekat el. intalacija

Transcript of Projekat el. intalacija

1

PAGE 29

1. PROJEKTNI ZADATAK

Za izradu projekta elektrine instalacije niskog napona (3f,N, ( 50 Hz, 400/230V), telefonske instalacije, instalacije za prijem i distribuciju SKD/UKT i VHF/UHF signala, instalacije zatite od previsokog napona dodira i instalacije zatite od atmosferskih pranjenja, za jednu porodinu stambenu zgradu, koji treba da izradi kandidat Stefan Stani.

Stambena zgrada koja je predmet ovog projekta data je sa graevinskom osnovom u prilogu.

Varijanta S221, TA pei.

U svakom objektu nalaze se sledee prostorije, sobe, kupatilo, kuhinja, podrum, garaa i nuz prostorije.

Po prostorijama se nalaze sledei prijemnici elektrine energije:

u kuhinji: protoni elektrini bojler snage , , elektrini tednjak snage , , friider i zamrziva snage do , , maina za pranje sudova , i razni drugi pokretni (prenosni) prijemnici najvee snage do , za koje predvideti najmanje dve jednofazne prikljunice;

u kupatilu: akumulacioni bojler snage , , maina za pranje vea snage , , elektrini aparat za brijanje , , iji prikljuak treba da je izveden galvanskim odvajanjem;

u sobama: pokretni (prenosni) prijemnici elektrine energije najvee snage do , , za koje predvideti jednofazne prikljunice i to u sobama do etiri, a u sobama preko pet, od kojih po jednu dvostruku; (izbegavati: u spavaim sobama prikljuke za TA pei snage do , a u dnevnoj sobi za TA pe snage );

u svim prostorijama: elektrino osvetljenje iju snagu (prostorija veih od ) odrediti fotometrijskim proraunom (), a u ostalim prostorijama, prema njihovoj veliini, usvojiti elektrinu snagu svetlosnih izvora (, ili );

na stepenitima predvideti po dve svetiljke snage ;

u objektu se nalaze telefonska prikljuna mesta u predsoblju i spavaoj sobi, kao i prikljuna mesta za prijem SKD/UKT i VHF/UHF signala u dnevnoj sobi i spavaim sobama.

PROJEKTOVATI:

1. Elektrinu instalaciju niskog napona (3f,N, ( 50 Hz, 230/400 V) u objektru za potrebe napajanja navedenih prijemnika elektrine energije. Ovu instalaciju projektovati sa provodnicima I i II kategorije poloenim na zid ispod maltera (tipa P...(poloeni u PVC cevi), PP..., PP/R..., i slino), i odgovarajuim prekidaima i prikljunicama za ugradnju. Prilikom projektovanja voditi rauna da po jednom jednofaznom strujnom kolu ne bude instalisana snaga vea od 3500 W i da nema vie od etiri prikljunica; da svaki vei prijemnik ima svoje strujno kolo; da su sve prikljunice sa zatitnim kontaktom; da se u sobama veim od 20 m2 osvetljenje pali serijskim prekidaem, a osvetljenje stepenita i duih hodnika naizmeninim i unakrsnim prekidaima.2. Elektrinu razvodnu instalaciju, od prikljunog mesta (PM), koje moe biti realizovano kao kablovska prikljuna kutija (KPK) ili kuni prikljuni ormari (KPO), do merno razvodnog mesta (MRM) i od MRM do razvodnog mesta (RM), odnosno svih prijemnika.3. Prikljuak na gradsku distributivnu mreu NN izvesti kao nadzemni prikljuak preko zida objekta.

4. Mesto prikljuenja na NN mreu je preko stuba VDMNN.

5. Priblina duina voda spoljanjeg prikljuka je 17m.

6. Merenje potronje elektrine energije vri se u merno razvodnom ormanu, koji se proizvodi prema TP-13 ED Srbije. Koriste se elektronska brojila i upravljaki ureaji domaih proizvoaa koji se nalaze na posebnoj listi koju utvruje nadleni organ JP EPS a. U MRO se montira dvotarifno (vietarifno) brojilo i upravljaki ureaj kao uklopni sat. U MRO se postavlja ograniava snage naznaene struje 32A na kome se podeava jedna od sledeih vrednosti 16A,20A,25A ili 32A.7. Prevideti signalizaciju nie tarife od MRM do svih RM.8. Grupisanje strujnih krugova u MRO-u i na razvodnoj tabli ne predvia se upravljanje optereenjem.9. Instalaciju zatite od previsokog napona dodira u objektu (TT sistem i ZUDS).10. NN mrea od TS 10/0,4 kV do mesta prikljuenja izvedena je sa X00/O-A 3x70+50/8 0,6/1 kV, udaljenost od mesta prikljuenja do TS 10/0,4 kV iznosi 100m, a otpor uzemljenja TS 10/0,4 kV iznosi 0,75 (.

11. Specifini otpor okolnog zemljita uznosi 100 (m.12. Instalaciju zatite od atmosferskih pranjenja u vidu Faradejevog kaveza i pripadajueg gromobranskog uzemljivaa objekta.

13. Preseke provodnika sa izolacijom od PVC mase odrediti prema oekivanoj struji kroz njih i temperaturi ambijenta 30oC, a potom izvriti proveru na pad napona i ako je potrebno izvriti promenu preseka provodnika. Voditi rauna o primenjenom tipu elektrinog razvoda i nainu voenja.14. Instalaciju dopunskog izjednaavanja potencijala (kupatilo) zajedno sa sabirnicom za izjednaavanje potencijala (SIP) i glavnom sabirnicom za izjednaenje potencijala, (GSIP). Po potrebi predvideti i ostale dopunske mere zatite (dopunsko izjednaenje potencijala, ugradnja zatitnog ureaja diferencijalne struje i dr.).

15. Ostale podatke kandidat treba sam da predloi i obuhvati projektom.2. TEHNIKI OPIS

2.1. Prikljuak objekta na distributivnu mreu

Prikljuak objekta na vazdunu distributivnu mreu niskog napona (VDMNN), () vri se u skladu sa elektroenergetskom saglasnou i propisima nadlene elektrodistribucije. Veza od vazdune distributivne mree do kablovsko prikljune kutije (KPK) ostvaruje se kablovskim snopom. Nadzemni kablovski snop X00-A 4x16mm koji spaja stup distributivne mree NN sa KPK, usaglaen je sa TP 8. i TP 13. Kablovska prikljuna kutija (KPK) se postavlja ispred glavnog ulaza u objekat i u njoj se nalaze visokouinski osigurai NV 3x100/63 A/A , kao i stezaljka za nulti (N) provodnik. Od KPO do MRM (merno razvodno mesto) vodi se kabl tipa PP00-Y 4x25 najkraim putem, kroz plastinu izolacionu cev odgovarajueg preseka ispod maltera, razvod tipa B2. 2.2. Merno razvodno mesto (MRM) MRM je smeteno na zid neposredno pored ulaza u objekat, sa leve strane, i napaja razvodna mesta RM1, RM2 i RM3.

MRM je sagraeno kao limeni orman iji su izgled, dimenzije i tropolna ema dati u grafikoj dokumentaciji u poglavlju . Izgraeno je od dvostruko dekapiranog lima debljine 2 , zatieno bojom, sa vratima na kojima se nalazi otvor za oitavanje brojila i bravicom za zakljuavanje. MRM se povezuje na sistem zatite od previsokog napona dodira tj. na zatitni provodnik (PE).

U MRM se nalazi trofazno dvotarifno brojilo , koje registruje potroenu elektrinu energiju. Za ukljuavanje druge tarife brojila namenjen je uklopni sat sa dnevnom tarifom. Pored brojila i uklopnog sata u MRM se postavljaju 3 osiguraa tipa MC63/B32, MC63/B50 i MC63/B50 koji tite RM1, RM2 i RM3 i imaju ulogu limitatora. Postavlja se takoe i osigura tipa MC32/B6 koji titi izlazna kola uklopnog sata. U mernom razvodnom mestu nalaze se i sabirnice za svaku fazu, za nulti i PE provodnik, a takodje se nalazi i sabirnica za glavno izjednaavanje potencijala povezana sa uzemljenjem. U mernom razvodnom mestu i razvodnim mestima postoje signalne sijalice koje pokazuju vreme druge tarife.

Tip i konstrukcija MRM je prema Tehnikoj preporuci Elektrodistribucije za izvoenje prikljuaka na 0.4 kV mreu.

2.3. Razvodna mesta (RM1, RM2 i RM3)

Razvodna mesta RM1, RM2 i RM3 proizvode se tipski, za odredjeni broj osiguraa, a izradjena su od umreenog polietilena, predviena su za ugradnju na zid i sa zatitnim kontaktom za PE provodnik. U skladu sa projektom, predvidjena su tri razvodna mesta. Razvodno mesto 1. nalazi se u podrumu na sredini levog zida hodnika i ima 5 strujnih krugova, dakle koristi se tipsko razvodno mesto sa 5 osiguraa. Razvodno mesto 2. nalazi se iznad drugih po redu dvokrilnih vrata po ulazu u kuu na prizemlju i ima 24 strujnih krugova, dakle koristi se tipsko razvodno mesto sa 24 osiguraa. Razvodno mesto 3. nalazi se u predsoblju sprata kue na zidu koji razdvaja presoblje od spavae sobe 23. i ima 18 strujnih krugova, dakle koristi se tipsko razvodno mesto sa 18 osiguraa. U razvodnim mestima se ugrauju odgovarajui osigurai i indikatori nie tarife.

Napajanje RM1 izvedeno je kablom tipa PP-Y 5x16 .Napajanje RM2 izvedeno je kablom tipa PP-Y 5x25 .Napajanje RM3 izvedeno je kablom tipa PP-Y 5x25 .

Ovi kablovi su poloeni u instalacionoj cevi odgovarajueg prenika, ispod maltera, razvod tipa B2.

Od mernog razvodnog mesta do razvodnih mesta polazi i kabl PP00 2x1.5 mm2 koji slui za paljenje signalnih sijalica u razvodnim mestima. Vodovi koji slue za napajanje RM1, RM2 i RM3 kao i vod za signalne sijalice se vode paralelno.2.4. Instalacija prikljunica i termikih potroaa

Prema projektnom zadatku u objektu je predvieno instalisanje odreenog broja monofaznih i trofaznih prikljunica kao i odreenog broja termikih potroaa.

U sobama prikljunice se montiraju na visini od 0,6 od poda, a u kupatilima na visini od 1,6 od poda. U kupatilima i na terasi su monofazne prikljunice za montau na zid sa poklopcima, a u ostalim prostorijama su monofazne i trofazne prikljunice za montau na zid.

Napajanje monofaznih prikljunica izvodi se kablovima tipa PP-Y 3x4 , PP-Y 3x2,5 ili PP-Y 3x1,5 , a trofaznih prikljunica kablovima PP-Y 5x4 ili PP-Y 5x6 , poloenim u zid ispod maltera razvod tipa C. Napajanje bojlera izvodi se kablovima tipa PP-Y 3x2,5 .

Grananje i ravanje provodnika iskljuivo se izvodi u razvodnim kutijama i to:

- do pet izvoda 78 (60 ),

- preko pet izvoda 100x100.

2.5. Instalacija osvetljenja

Elektrino osvetljenje u zgradi predvieno je da se izvede sijalicama sa uarenim vlaknom snage , i .

Napajanje svetiljki u objektu predvieno je da se izvede kablovima tipa PP-Y 3x1,5 poloenim u zid ispod maltera razvod tipa C.

Spajanje i grananje provodnika dozvoljeno je iskljuivo u razvodnim kutijama prenika 78 (60 ).

Za uspostavljanje i prekidanje strujnih krugova predvieni su prekidai i to jednopolni i naizmenini za ugradnju u zid postavljeni u plastine kutije 60 . Ovi prekidai montiraju se na 1,5 od poda, na 0,2 od vrata sa strane brave. Za kupatilo je predvien kombinovan (trostruki) prekida, koji se montira na zid ispred.

Svetiljke montirane u kupatilima i napolju moraju se napajati iskljuivo troilnim kablom sa zatitnim vodom uto-zelene boje koji je vezan na masu svetiljke.

Vealjke za svetiljke moraju biti od nesagorivog materijala, i moraju da izdre petostruku teinu svetiljke.

2.6. Instalacija signalizacije U objektu je predviena ugradnja zvona. Zvono se napaja kablom tipa PP00 2x1,5 poloenog u zid ispod maltera. Uspostavljanje strujnog kruga zvona vri se preko tastera ,postavljenog pored ulaznih vrata postavljenih na 1,5 od poda.

2.7. Boje provodnika Za oznaavanje faznih provodnika koristi se crna ili braon boja, za oznaavanje nultog ili neutralnog provodnika koristi se svetlo plava boja dok se za oznaavanje zatitnog provodnika koristi uto-zelena boja. Ove boje su odreene propisima i standardima i njih se treba pridravati prilikom izvoenja instalacija.

2.8. Zatita od previsokog napona dodira

Zatita od direktnog dodira delova pod naponom je ostvarena ugradnjom elemenata pod naponom u odgovarajua kuita (MRO i RO).

Kao sistem zatite od indirektnog dodira delova pod naponom koristi se TT sistem zatite. Da bi sistem zatite bio efikasan, struja greke mora biti vea od struje potrebne za brzo odvajanje strujnog kola ili dela elektrine instalacije od napona. Ovo odvajanje nastaje procesom topljenja topljivog umetka osiguraa.

Za vreme trajanja kvara napon dodira na bilo kom izolovanom delu ili stranom provodnom delu, ne sme da bude vei od propisanog napona dodira od .

Sve metalne delove opreme koji u sluaju greke na izolaciji mogu doi pod napon treba povezati provodnicima uto-zelene boje (zatitnim provodnicima) na GSIP.

Treba voditi rauna na izjednaavanju potencijala u kupatilima zbog injenice da u vlanim sredinama imamo povean rizik od elektrinog udara zbog smanjene elektrine otpornosti ljuskog tela (dozvoljeni napon dodira je gotovo prepolovljen).

2.9. Dopunske mere zatite U stambenim objektima koristi se i dopunska mera zatite izjednaavanje potencijala. Izjednaavanje potencijala se postie galvanskim povezivanjem vodovodnih i drugih metalnih instalacija, i ostalih metalnih delova stambenog objekta meusobno i sa zatitnim uzemljenjem. Time se onemoguuje pojava veih potencijalnih razlika i napona dodira. Izjednaavanje potencijala se izvodi preko posebne sabirnice za izjednaavanje potencijala (SIP). Glavno izjednaavanje potencijala (GSIP) vri se u MRM, a lokalno (SIP) u mokrim vorovima (kupatilo i WC). Na SIP se galvanski povezuju svi metalni delovi koji ne pripadaju elektrinoj instalaciji (lavabo, bojler, kada, radijator, metalne cevi za dovod i odvod vode) preko posebnih zatitnih provodnika tipa P-Y 1x4 koji se uvode u zajedniku kutiju za izjednaavanje potencijala PS 49, ugraenu u zid. U ovoj kutiji nalazi se SIP. To je bakarna traka 30x5 na koju se veu svi provodnici. Iz zajednike kutije za izjednaavanje potencijala vodi se poseban provodnik tipa P-Y 1x6 do razvodnih mesta (RM2 i RM3) gde se galvanski povezuje sa zatitnim provodnikom. Zatitni provodnik je u MRM galvanski vezan za GSIP. GSIP je izvedena u obliku bakarne ine 30x5x550 i zatitnim provodnikom je povezana za zatitni uzemljiva objekta.

2.10. Instalacija zatite od atmosferskih pranjenja(gromobranska instalacija) Instalacija gromobrana predviena je da se realizuje u obliku Faradejevog kaveza prema vaeim propisima za tu vrstu instalacija, sa materijalom punog preseka. Instalaciju gromobrana ine:

- prihvatni vodovi (hvataljke),

- spusni vodovi,

- uzemljiva.

Prihvatni vodovi (hvataljke) izraeni su od pocinkovane trake Fe/Zn 25x4 mm2. Postavljaju se na krov objekta, a oslanjaju na krovne nosae (potpore). Potpore se postavljaju na meusobnom razmaku od 1 .

Sam krov je oklopljen uzemljenom mreom koju ine krovni vod i spusni vodovi. Predvia se da se spusni vodovi sputaju na svakih 15 irine krova. Dimnjak je oklopljen trakom Fe/Zn 25x4 mm2, postavljenom na drae prstenastog voda. Ukrtanje trake izvesti ukrsnim komadima. ().

Spusni vodovi se izvode trakom Fe/Zn 25x4 mm2, i predstavljaju vezu sa uzemljivaem. Vode se po fasadi objekta. Izmeu zemnog uvodnika koga ini traka Fe/Zn 25x4 (koji je vezan za uzemljiva) i vertikalnih odvoda nalazi se merni spoj na visini od 1.8 od povrine terena. Zemni uvodnik u duini od 1,5 od povrine terena, zatiuje se mehanikom zatitom. Zemni uvodnik se na 30 iznad zemlje titi antikorozivnom zatitom u vidu premazivanja vrelim bitumenom.

Sve metalne mase na krovu (razne vrste otvora, antenske konzole, oluk) i metalne mase po vertikali zgrade (ograda terase, odvodni oluk i sl.) povezuju se na gromobransku instalaciju.

Kao uzemljiva gromobranske instalacije koristi se konturni uzemljiva objekta. U delu prorauna potvrdjeno je da on moe vriti ovu funkciju.

3. TEHNIKI USLOVI

3.1. Opti tehniki uslovi

Tehniki uslovi su sastavni delo projekta i moraju biti ispotovati i pri projektovanju i izvodjenju elektrine instalacije. Instalacije se u svim delovima moraju izvesti prema tekstualnom i grafikom delu projekta koji je uskladjen sa vaeim tehnikim propisima. Uinjena teta se utvruje komisijski i ukoliko je uinjena nestrunou i nepanjom izvoaa, izvoa je mora otkloniti ili tetu nadoknaditi.

Svi potrebni materijali, uredjaji, kao i instalacija u celini moraju da zadovoljovaju uslove vaeih tehnikih propisa i SRPS standarda.

Ako se pri izvodjenju projekta ukae potreba za manjim odstupanjima od projekta izvodja mora zatraiti pismenu saglasnost od nadlenog organa ili projektanta. Ove promene pridodaju se projektu i postaju njegov sastavni deo.

Izvoa po zavretku radova mora pregledati i isprobati itavu instalaciju, kako u pogledu ispravnosti i normalnog funkcionisanja, tako i u pogledu otpora izolovanosti i tek tada predati instalaciju investitoru na upotrebu i rukovanje. Izvoa je duan da investitoru preda projekat izvedenog stanja radi upotrebe i odravanja.

Ovi tehniki uslovi sastavni su deo projekta za montau elektrine instalacije i kao takvi su obavezni za izvoaa. Sve instalacije izvede se u svemu prema priloenim planovima, tehnikom opisu, predraunu, ovim tehnikim uslovima, Pravilniku o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona i Srpskim standardima SRPS N.B2.702 do N.B2.9363.2. Uslovi za rad i materijal1. Sav materijal upotrebljen za ovu instalaciju mora biti prvoklasnog kvaliteta i izraen prema standardima SRPS N.B: N.C; N.E; N.F; N.H; N.K;N.L;N.N;N,S.2. Ako izvoa upotrebi materijal za koga se kasnije utvrdi da ne odgovara, na zahtev nadzornog organa mora se takav materijal skinuti i postaviti drugi koji odgovara propisima.3. Pored materijala mora biti i sam rad solidan i sve to bi se u toku rada i kasnije pokazalo nesolidno, izvoa je duan da nadoknadi o svom troku.4. Sva oprema se isporuuje komplet za montau i upotrebu ako nije posebno drugaije navedeno.5. Pri izvoenju radova, izvoa je duan da vodi rauna o ve izvedenim radovima na objektu. Ako bi se izvedeni radovi pri montai elektrinih instalacija nepotrebno i usled nemarnosti i nestrunosti otetili, trokove tete snosie izvoa el. instalacije.6. Ruenje i seenje ( stubova, zidova, greda) ne sme se vriti bez znanja i odobrenja nadzornog organa za ove radove.7. Pri postavljanju kablova ili provodnika u cevi, svi provodnici koji pripadaju jednostrujnorn kolu moraju biti postavljeni u istu cev, odnosno kabl.8. Spajanje provodnika moe se vriti samo u spoljnim i razvodnim kutijama, ormarima, baterijama ili ahtovima. :9. Metalne zatitne obloge cevi i kablova ne smeju biti upotrebljene kao povratni provodnici niti kao provodnici za zatitno uzemljenje. l0. Cevi i kablove svih vrsta treba polagati po pravoj liniji vertikalno i horizontalno. Krivolinijsko polaganje moe se vriti samo izuzetno. Pri horizontalnom polaganju cevi moraju imati mali pad prema kutijama ili ahtovima. Na slobodnim krajevima cevi treba postaviti uvodnike od izolacionog materijala,11. Cevi poloene u zidu ili podu ne smeju se prekrivati materijalom koji bi ih nagrizao.12. Postavljanje provodnika i kablova u cevi treba daje izvedeno tako da se provodnici i bez tekoa mogu izvlaiti sem u posebnim sluajevima,13. U vlanim prostorijama moe se postaviti samo oprema nepromoive izrade.14. Na zidove vlanih prostorija kablove i provodnike privrstiti samo pomou odstojnih obujmica.15. Privrivanje kablova ili provodnika slinih kablu na zid vriti pomou obujmica na meusobnom rastojanju.-30 cm od preseka l .5 mm2,

-40 cm preseka od 2.5do 4.5 mm2,-50 cm preseka veeg od 6 mm2.16. Pri prolazu kroz pregradne zidove, cevi izmeu vlane i suve prostorije treba polagati tako da u njihove otvore ne moe da prodre vlaga ni da se skupi voda. Cevi treba da su od materijala otpornog na vlagu i da su postavljene sa nagibom prema vlanoj prostoriji. Pri polaganju cevi kroz spoljni zid zgrade, unutranja prostorija se tretira kao suva u odnosu na spoljni prostor.3.3. Uslovi za dispoziciju opreme1. Tehniki uslovi za odreivanje i postavljanje elektrine opreme, zavisno od spoljanjih uticaja. Utvreni su u jugoslovenskim, standardima SRPS N.B2. 751 i SRPS N.B2. 752.2. Sva oprema i instalacija e se montirati kako je oznaeno u grafikoj dokumentaciji.3. Elektrina oprema mora odgovarati projektovanoj struji, odnosno efektivnoj vrednosti struje za naizmeninu struju, koja e proticati tokom normalnog rada. Elektrina oprema mora da podnese struje koje proteku u vanrednim uslovima u toku vremenskih perioda koje doputaju karakteristike ureaja za zatitu.4. Elektrina oprema, prilikom normalnog rada i pri ukljuivanju i iskljuivanju, ne srne tetno da deluje na drugu opremu. Elektrina oprema, ukljuujui provodnike i kablove, mora se postaviti tako da se moe lako proveravati odravati i prilaziti njenim prikljucima i da se njome moe lako rukovati. Zahtevi iz stava 2, ovog lana moraju biti ispunjeni i pri postavljanju elektrine opreme u kuita.5. Izolovani provodnici i kablovi moraju se poloiti i oznaiti tako da se lako mogu raspoznati pri ispitivanju, popravljanju ili zamenjivanju. Zatitni provodnik (PE provodnik) i zatitno-neutralni provodnik (PEN provodnik) oznaavaju se kombinacijom zelene i ute boje, a neutralni provodnik (N provodnik) oznaava se svetloplavom bojom. Kombinacija zelene i ute boje i svetloplave doje ne smeju se upotrebiti za bilo koje drugo oznaavanje. Oznaavanje se moe vriti i na kraju provodnika blizu spoja, pogotvu kad provodnici nisu izolovani.6. Pri paralelnom polaganju, horizontalne vodove jake struje i slabe struje treba postaviti na sledei nain:- pri vrhu zida polau se vodovi telekomunikacije,- na l0cm ispod njih polau se vodovi za signalizaciju,- na l0cm ispod ovih polau se vodovi energetike.7. Paralelno voenje vodova sa dimnim kanalima ili grejnim cevima treba izbegavati. Ako to nije mogue vodove treba postavljati na oko 5cm odstojanja. Pri ukrtanju vodova sa dimnim kanalima i dr. - razmak izmeu vodova i istih treba da iznosi najmanje 3cm. Elektrine vodove treba zatititi od zagrevanja odgovarajuom izolacijom.8. Instalacione prekidae za osvetljenje postaviti na onoj strani vrata sa koje se otvaraju. Visina postavljanja od poda 1.5m. Visina do utikakih kutija u stambenim prostorijama je 60cm, a u svim ostalim treba da se kree od 50 do 170cm, prema specifinim uslovima.9. Ormare brojila za merenje potronje elektrine energije treba postaviti tako da brojila ne budu nie od 60 ni vie od 220cm.10. Natpisne ploice i druga sredstva koja slue za raspoznavanje moraju se postaviti na rasklopne aparate radi oznaavanja njihove namene. Upravljaki elementi i elementi signalizacije (tasteri, signalne svetiljke i dr.) moraju se postavljati na lako pristupana mesta. Tehniki uslovi, smerovi kretanja 5 boje upravljakih signalnih elemenata utvreni su prema SRPS N. A9. 003, SRPS N. A9. 004, SRPS N. K5. 051, SRPS N. K5. 052 i SRPS N. K5. 056.11. eme, dijagrami ili tabele elektrinih instalacija niskog napona moraju se postavljati na mesta na kojima ima vie strujnih kola, tako da oznaavaju prirodu (tip) i sastav strujnih kola (take napajanja i broj i presek izolovanih provodnika i kablova) i karakteristika za raspoznavanje ureaja za zatitu, ukljuivanje i iskljuivanje, kao i njihovo mesto postavljanja i izolacija.3.4. Uslovi za ispitivanje1. Otpor izolacije izmeu provodniku instalacije, faznih vodova, faznih i nultih kao i prema zemlji mora iznositi najmanje 0.5 za svako strujno kolo kada su sviprekidai ukljueni i oprema postavljena bez prijemnika. Merenje opreme se vri megametrom jednosmerniitt naponom od najmanje 500V, 2. Otpor petlje kratkog spoja mora se proveriti za najnepovoljnije potroae.3. Neprekidnost zatitnog provodnika i provodnika za izjednaavanje potencijala ispitati merenjem elektrine otpornosti jednosglavogm ili naizmeninom strujom ne manjom 0.2A.3.5. Pogodbeni uslovi

1. Projektom je obuhvaena isporuka kompletoog materijala, transport, monterskih, zidarsko-farbarskih i pripremno-zavrnih radova.2. Izvoa je duan da pre poetka radova proveri projekat na licu mesta i da izvri potrebne ispravke nastale iz bilo kog razloga u saradnji sa nadzornim organom. Takoe je duan da investitoru ukae na potrebne dopune i eventualna racionalnija tehnika reenja. Manje izmene u projektu moe izvriti nadzorni organ. Za vee izmene potrebna je saglasnost projektanta.3. Za izvoenje nepredvienih ili poveanja previenih radova potrebna je predhodna saglasnost investitora.4. Ako se pri izvoenju instalacija iz ma kojih razloga ukae neophodna potreba manjih odstupanja mora se pribaviti pismena saglasnost strunog nadzornog organa, koga odreuju investitor ili odprojektanta.Vea odstupanja ne smeju se initi bez predhodnog odobrenja revizione komisije koja je odobrila ovaj projekat5. Investitor je duan da u ugovoru sa izviaem odredi vreme garantnog roka za ovu instalaciju. Garantni rok ne srne biti krai od dve godine, a rauna se od dana prijema ove instalacije, od strane tehnike komisije. Uovom roku izvoa je duan da sve kvarove i nedostatke instalacije, koji proizilaze kao posledica nesolidnog rada ili loeg kvaliteta upotrebljenog materijala otkloni, o svom troku. Za kvarove koji proizilaze zbog nestrunog rukovanja instalacijom izvoa nije odgovoran.6. Uzrok nedostatka instalacije i kvarova ustanovljava se komisijskim putem. Komisiju od tri lana biraju: jednog investitor, drugog izvoa, a treeg sporazumno. Odluka komisije je punovana za ove strane.7. Sve otpatke koje bude priinio pri izvoenju radova, izvoa je duan odneti sa gradilita. Mesto odnoenja otpadaka duan je da odredi investitor pri sastavljanju ugovora sa izvoaem.8. Po zavretku svih radova izvoa mora izvriti pregled i posebno ispitivanje instalacije prema postojeim propisima, Dobijeni rezultati ispitivanja i merenja moraju odgovarati Pravilnikom (SI. list br. 53/88 54/88 ) i SI. list SRJ br. 28/95.9. Ukoliko se instalacija prilikom ispitivanja pokae neispravnom izvoa je duan da je dovede u ispravno stanje o svom troku. l 0. Preuzimanje instalacije od izvoaa moe se izvriti tek posle zavretka svih radova i ispitivanja ispravnosti instalacije. 11. Putanje instalacije u stalan rad moe se izvriti tek po obavljenom tehnikom pregledu i dobijanju dozvole za upotrebu.3.6. Uslovi za izradu elektrine instalacije jake struje l. Ovi tehniki uslovi su sastavni deo projekta za izradu elektrine instalacije osvet ljenja i utikakih kutija i kao takvi obavezni su za izvoaa. Sve to eventualno nije predvieno opisom kao i samim projektom a neophodno je za ispravan rad instalacije izvoa je duan da to na vreme prijavi nadzornom organu.2. Celokupna instalacija mora se izvesti prema planovima, emi razvoda i predraunu, a u skladu sa navedenim Pravilnikom i propisima i sa standardnim materijalom.3. Materijal za instalaciju mora biti dobrog kvaliteta i odgovarati postojeim propisima. Po donoenju materijala na graevinu, nadzorni organ je duan da materijal pregleda i njegovo stanje konstatuje u graevinskom dnevniku.4. Pre nego to se pone sa radovima izvoa je duan da obelei mesta za kutije i razvodne table.5. Ceiokupna instalacija izvee se vodovima tipa PP po i u zidu sa odgovarajuim priborom, a kroz pod u cevima "Juvidur" odgovarajueg prenika,6. Presek izolovanth provodnika postavljenih i mehaniki zatienih u trajnim elektrinim instalacijama ne sme biti manji od l.Smm2 za provodnike od bakra, ni manji od 2.5mm2 za provodnike od aluminijuma. Zahtev iz stava l ovog lana ne odnosi se na presek izolovanih provodnika u rasklopnim blokovima, rasvetlim telima, elektrinim aparatima koji se prikljuuju na elektrinu instalaciju.7. Pri polaganju vodova na zidove mora se obratiti naroita panja da se pri tome zidovi ne oteuju vie no to je to najnunije.8. Grananje i nastavljanje provodnika moe se vriti iskljuivo u razvodnim kutijama dovoljnih dimenzija da se u njima mogu smestiti veze provodnika. Najmanji unutranji prenik razvodnih kutija u kojima se vre veze provodnika ne sme biti manji od 70mm.9. Spoj mora biti izveden tako da ne doe do smanjenja preseka ili do oteenja provodnika i izolacije.10. Pri polaganju vodova mora se strogo voditi rauna da se kablovi ne oteuju. Na mestima gde kablovi menjaju pravac moraju se praviti blage krivine, iji poluprenik ne srne biti vei od sedmostrukog prenika kabla.11. Za lako vezivanje provodnika na mestima njihovog nastavljanja (razvodne kutije) ili vezivanje za potroae ostaviti slobodan vod duine I0-15cm.12. Spoj provodnika i druge elektrine opreme mora biti izveden tako da bude siguran i postavljen tako da dozvoljava mogunost stalne provere. Spoj mora biti osiguran sredstvima koja odgovaraju materijalu provodnika i njegovom preseku. Spoj mora biti pristupaan posle skidanja poklopca ili pregrade alatom, a prostor mora imati stepen zatite najmanje IP 2x prema SRPS N. A5. 070.13. Meusobni spoj elektrine instalacije ili spoj elektrinog razvoda sa elektrinom opremom mora biti izveden tako da elektrini razvod ne bude izloen silama izvlaenja ili uvijanja. Ako se dejstvo sila iz stava l ovog lana ne moe izbei, mora se predvideti sistem za rastereenje. Ako se spoj elektrine instalacije izloi toploti,mehanikim ili hemijskim uticajima ili vibracijama, moraju se preduzeti odgovarajue m.ere zatite.14. Na krajevima elektrinog, razvoda, a posebno na izlazima, ulazima i na mestima prodiranja elektrinog razvoda kroz zidove i elektrinu opremu, mora se izvriti trajno zaptivanje (npr. uvodnicama).15. Na mestima prolaza elektrinog razvoda kroz zidove, osim tipa koji se izvodi u instalacionim cevima i kanalima, mora se obezbediti odgovarajua dodatna mehanika zatita.Ako elektrini razvod prolazi kroz metalnu konstrukciju, otvor mora biti zaobljenih ivica.16. Elektrini razvod koji je izloen vibracijama mora biti izveden sa savitljivim provodnicima ili kablovima.17. Ako se u blizini elektrinog razvoda nalaze instalacije grejanja. cevi sa toplini vazduhom ili dimnjak, elektrini razvod mora se izolovati toplotnom izolacijom ili ekranima ili se mora postaviti van toplotnih uticaja.18. Elektrini razvod ne srne se postaviti ispod neelektrinih instalacija na kojima je mogua kondenzacija vode ili drugih tenosti. Elektrini razvod, po pravilu, ne srne se postavljati u isti instalacioni kanal, cev i si. sa drugim neelektrinim instalacijama a ako se to ne moe izbei, mora se osigurati zatita od indirektnog dodira automatskim iskljuenjem napajanja ili primenom izolacije za odgovarajue klase ili mora se postaviti odgovarajua zatita od opasnih uticaja drugih instalacija.19. Izolovani provodnici i kablovi moraju se zatititi od mehanikih oteaja odgovarajuim tipom elektrinog razvoda, nainom postavljanja, poloajem ili oblogom. Elektrini razvod ima dovoljnu mehaniku vrstou ako su provodnici u instalacionim prolazima. Na naroito ugroenim mestima (npr. pri voenju izolovanih provodnika i kablova u podu) moraju se obezbediti dodatne zatitne mere, kao stoje postavljanje u cevi, kanale i si. uz primenu odgovarajueg stepena zatite zatitnim kuitem. Tip elektrinog razvoda odreuje se prema uslovima rada elektrine instalacije.20. Izolovani provodnici i kablovi ne smeju se nastavljati u instalacionim cevima i instalacionim kanalima. Izolovani provodnici t kablovi mogu se spajati samo u instalacionim kutijama, kablovskim spojnicama ili rasklopnim blokovima, a mesta spajanja moraju se izolovati stepenom izolacije koji odgovara tipu elektrinog razvoda.22. Metalni delovi elektrinog razvoda (npr. spojnica i si.) koji su izloeni vodi ili kondenzaciji moraju biti zatieni od korozije spolja i iznutra i moraju imati obezbeden odvod kondenzovane tenosti.23. Ako se elektrini razvod postavlja po zidovima, najmanji dozvoljeni razmak izmeu elemenata elektrinog razvoda i zida je 5mm.24. Elektrini razvod nieg napona ne srne se postavljati u isti omota ili cev, niti blizuelektrinog razvoda iji je napon vii, osim ako izmeu ta dva razvoda postoji izolaciona pregrada koja izdrava ispitni napon elektrinog razvoda vieg napona.25. U istu instalacionu cev ili instalacioni kanal mogu se postavljati provodnici samo jednog strujnog kola, osim provodnika upravljakih i pomonih strujnih kola.26. Kroz isti vieilni kabl ne srne se voditi vie strujnih kola, osim provodnika upravljakih i pomonih strujnih kola.27. Elektrini razvod mora biti postavljen tako da u sluaju kvara ne ugroava okolinu. Razvodne kutije za kablove ili provodnike (u instalacionim cevima) koji se polau u maltcr moraju biti od izolacionog materijala ili od metala sa izolacionom postavom i uvodnicima od izolacionog materijala,Za privrivanje elektrinog razvoda mogu se upotrebiti sredstva i prirneniti postupci koji ne izazivaju deformacije ili oteenje izolacije, kao to su: gipsovanje, obujmice od izolacionog materijala prilagoene obliku kabla, lepljenje ili zaki vanje ekserima sa podlonim ploicama od izolacionog materijala idr.28. Kablovi poloeni neposredno u malter i u zid moraju po celoj duini biti pokriveni malterom debljine najmanje 4mm. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, kablovi ne moraju biti pokriveni malterom ako su poloeni u upljinama tavanica i zidova od betona ili slinog materijala koji ne gori niti potpomae gorenje. 29. Kablovi i instalacioni provodnici poloeni u instalacionc cevi u zidu ili kablovi poloeni neposredno u malter i ispod maltera moraju se voditi vertikalno ili horizontalno tako da budu paralelni ivicama prostorije. Pri horizontalnom polaganju kablovi i instalacioni provodnici (u instalacionim cevima) vode se na rastojanju od 30cm do l l0cm od poda i 200cm od poda do tavanice.Pri vertikalnom polaganju kablova i instalacionih provodnika (u instalacionim cevima) rastojanje od ivica prozora i vrata mora biti najmanje 15cm. Trasa kablova koji napajaju uvrene zagrevae vode moraju se poklapati sa osom postavljanja zagrevaa vode. Koso polaganje kablova i instalacionih provodnika (u instalacionim cevima) dozvoljeno je u tavanicama ali ne i u zidovima.30. Uslovi za polaganje kablova u prostorijama u kojima se nalaze kada ili tu utvreni su standardima SRPS N. B2. 771.31. Polaganje kablova na zid dozvoljeno je ako kabl ima izolaciju od termoplastinih materijala sa ispunom i plastom, ako se polae na obujmice na ziu i ako je od poda do visine od 2m dodatno zasienje od mehanikih oteenja. Razvodne kutije i drugi pribor koji se postavlja na zid uz polaganje kablova iz stava 1. ovog lana moraju imati zaptivne uvodnice i stepen zatite najmanje IP utvren za vlane prostorije, odnosno odgovarajui stepen zatite utvren za druge prostorije.32. Kablovi bez ispune, kao to su kablovi tipa PP/R, smeju se polagati samo u suvim prostorijama, i to ispod maltcra, a u upljine tavanica i zidova betona i slinog negorivog materijala i bez pokrivanja malterom. Kablovi iz stava l ovog lana ne smeju se voditi u snopu, postavljati instalacione kanale niti ispod gips-kartonskih ploa, bez obzira na nain na koji se privruju, i ne smeju se polagati na zapaljive materijale ni kad se pokrivaju malterom.33. Pri postavljanju izolovanih provodnika u instalacione cevi u zidu od nezapaljivog materijala ili betona, instalaciona cev mora imati takve unutranje mere da se provodnici mogu lako vaditi i postavljati posle postavljanja pribora. Metalna instalaciona cev mora imatu unutranji instalacioni omot i odgovarajui stepen zatite ostvaren kuitem. Instalaciona cev, ako nije metalna, mora biti izraadena od materijala koji ne gori niti ptpomae gorenje.34. Ako se izolovani provodnici polau u instalacione kanale koji se postavljaju na zid ili tavanicu, moraju ispunjavati tehnike uslove za instalacione kanale. Instalacioni kanali se ne smeju postavljati ispod maltera ni ulivati u beton. Ako se izolovani provodnici polau u instalacione kanale koji se postavljaju u pdu, ti instalacioni kanalimoraju odgovarati nainu odravanja poda (suvi ili mokri postupak) i tehnikim uslovima za instalacione kanale u podu.35. Neizolovani provodnici moraju biti postavljeni, odnosno zatieni tako da nije mogu dodir delova pod naponom i moraju biti privreni na odgovarajue izolatore.36. Kablovi se mogu postaviti u vazduhu slobodno zategnuti ili privreni noseim rukama, obujmicama ili slinim sredstvima za privravanje ili poloiti na police (regale), reetke (letvice) ili sline nosae, Slobodno zategnuti kablovi moraju se postaviti i zategnuti tako da ugib ili pomeranje ne dovede do oteenja kablova. Sredstva za privrenje, odnosno nosai moraju se postaviti i zategnuti tako da ugib ili pomeranje ne dovede do oteenja kablova. Sredstva za privrenje, odnosno nosai moraju se postaviti i zategnuti tako da ugib ili pomeranje ne dovede do oteenja kablova. Sredstva za privrenje, odnosno nosai moraju se izabrati tako da mogu podneti teinu kablova koje nose bez oteenja od spoljanjih uticaja.Pri vertikalnom polaganju, kablovi se moraju rasteretiti i sopstvene teine-Zatezno naprezanje ne srne da bude vee od 60 N/mm2 ukupnog preseka provodnika za bakar, odnosno 30 N/mm2 ukupnog preseka za aluminijum.Kablovi se mogu ukopavati u zemlju ako imaju odgovarajui omota koji ih titi od mehanikih i drugih uticaja. Pri polaganju kablova u zemlju dubina ukopavanja ne sme biti manja od 0.8 m ispod pvrine puta, Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana moe se odstupiti ako se kablovi polau na kameno tlo.37. Zatita od dodirnog napona izvee se prema zahtevima nadlene Elektrodistribucije date u elektroenergetskoj saglasnosti za prikljuak objekta na mreu kao i pravilnika o tehnikim normativima za elektrine instalacije niskog napona (Sl. list br. 53/88 i 54/88 i 28/95).3.7. Uslovi za izradu gromobranske instalacije

Instalacija gromobrana predviena je da se realizuje u obliku "Faradejevog kaveza" prema vaeim propisima za tu vrstu instalacija, sa materijalom punog preseka. Instalaciju gromobrana ine:- prihvatni vodovi,- spusni vodovi,- uzemljiva.Prihvatni vodovi (hvataljke) izraeni su od pocinkovane trake Fe/Zn 25x4 mm2. Postavljaju se na krov objekta, a oslanjaju na krovne nosae (potpore). Potpore se postavljaju na meusobnom razmaku od l m.Sam krov je opkoljen uzemljenom mreom koju ine krovni vod i spusni vodovi. Predvia se da se spusni vodovi sputaju na svakih 15 m irine krova. Dimnjak je opkoljen trakom Fe/Zn 25x4 mm2 , postavljenom na drae prstenastog voda. Ukratanje trake izvesti ukrsnim komadima (60x60 mm2).Spusni vodovi se izvode trakom Fe/Zn 25x4 mm2, i predstavljaju vezu sa uzemljivaem. Vode se po fasadi objekta. Izmeu zemnog uvodnika koga ini traka 25x4 mmz (koji je vezan za uzemljiva) i vertikalnih odvoda nalazi se merni spoj koji predstavlja vezu izmeu istih. On se postavlja na 1.8 m od povrine terena u kutiji za merni spoj. Zemni uvodnik u duini od 1.5 m od povrine terena, zatiuje se mehanikom zatitom. Zemni uvodnik se na 30 cm iznad i ispod zemlje titi antikorozivnom zatitom u vidu premazivanja vrelim bitumenom.Sve metalne mase na krovu (razne vrste otvora, antenske konzole, oluk) i metalne mase po vertikali zgrade (ograda terase, odvodni oluk i si.) povezuju se na gromobransku instalaciju.Osnovni i veoma pouzdan uzemljiva za zatitu celokupne opreme je uzemljiva izraen od FeZn trake pocinkovane u toplom postupku dimenzija 25x4 mm2 poloene oko temelja objekta na rastojanju od 2m.4. PRIMENJENE MERE ZATITE NA RADU4.1. OPASNOST I TETNOST PRI KORIENJU ELEKTRINIH INSTALSCIJA U OBJEKTUOpasnosti koje se mogu javiti pri korienju elektrine energije odnosno elektrine instalacije su sledee:

1. Opasnost od struje kratkog spoja

2. Opasnost od preoptereenja

3. Opasnost od previsokog napona dodira

4. Opasnost od direktnog dodira delova pod naponom

5. Opasnost od vlage, vode, praine, eksplozivnih i zapaljivih materijala i hemijskih uticaja

6. Opasnost od termikog naprezanja provodnika

7. Opasnost od mehanikog naprezanja provodnika

8. Opasnost od pojave stroboskopskog efekta

9. Opasnost od atmosferskog prenjenja

10. Opasnost od nedozvoljenog pada napona

11. Opasnost od poara

4.2. PREDVIENE MERE ZA OTKLANJANJE OPASNOSTI I TETNOSTI PRI KORIENJU ELEKTRINIH INSTALACIJAZa svaku navedenu opasnost pri izradi projekta elektrine instalacje predviena je odgovarajua mera zatite kojom se spreava opasnost od elektrinog udara i tetnost od pojave poara na elektrinoj instalaciji. U daljem tekstu e svaka od nih biti posebno objanjena.

4.2.1. Opasnost od struje kratkog spoja

Zatita od ove opasnosti koja potie od kvara u instalaciji definisana takom 2.5.8. SRPS N.A0. 826 predviena je pravilnim izborom zatitnog ureaja (automatski osigurai i zatitni ureaj diferencijalne struje) kojim se prekida struja kratkog spoja koja protie kroz provodnik i zatitni ureaj strujnog kola koje je u kvaru, u vremenu kraem od vremena za koje struja kratkog spoja podie temperaturu provodnika do najvie dozvoljene temperaturekao u normalnom radu (SRPS N.B2. 752).

4.2.2. Opasnost od preoptereenjaZatita od preoptereenje koje nastaje u strujnom kolu bez kvara definisana takom 2.5.7 SRPS N.A0.826 predviena je pravilnim izborom preseka provodnika prema trajno dozvoljenoj struji optereenja (taka 2.8 SRPS N.B2.752) i pravilnim izborom zatitnog ureaja od kratkog spoja kojim sa prekida svaka struja preoptereenja koja protie provodnikom pre nego to prouzrokuje povienje temperature tetne po izolaciju, spojeve i okolinu, tj. radna karakteristika zatitnog ureaja treba da zadovolji zahteve 4.2 SRPS N.B2.743.

4.2.3. Opasnost od previsokog napona dodira

Zatita od previsokog indirektnog napona dodira koji potie od kvara u instalaciji definisana takom 2.3.6 SRPS N.A0. 826 postignuta je sa tehnikim uslovima u TT sistemu zatite primenom zatitnih ureaja diferencijalne struje.Zatita od indirektnog napona dodira na opremi postavljenoj izmeu taaka napajanja instalacije i mesta postavljanja zatitnih ureaja diferencijalne struje postie se izborom opreme sa izolacijom klase II.

ZUDS kojim se obezbeuje zatita od indirektnog dodira strujnog kola ili opreme u sluaju kvara na izolaciji izmeu delova pod naponom i izloenih provodnih delova e automatski iskljuiti napajanje strujnog kola u takvom vremenu koje ne dozvoljava odravanje oekivanog napona dodira veeg od 50V efektivne vrednosti naizmenine struje.Na taj nain je spreeno neeljeno fizioloko dejstvo na osobu koja je u dodiru sa izloenim provodnim delom u trenutku kvara.

Pored osnovne mere zatite u predhodnom stavu predviena je i mera zatite glavnim izjednaenjem potencijala u objektu.

4.2.4. Opasnost od direktnog dodira delova pod neponom

Zatita od direktnog dodira delova pod naponom definisana takom 2.3.5 SRPS N.A0.826 obezbeena je pravilnim izborom opreme. Takoe je predvieno i njihovo smetanje u ormane, uvlaenje u cevi i posavljanje delova kako bi bili van dohvata.4.2.5. Opasnost od vlage, vode, praine, eksplozivnih i zapaljivih materijala i hemijskih uticaja

Sva elektrina oprema je izabrana i postavljena prema nameni i mestu ugradnje, s obzirom na uvaavanje uslova rada i spoljanjih uticaja koji postoje u objektu, a u skladu sa zahtevima SRPS N.B2.730 i N.B2.751.

4.2.6. Opasnost od termikog naprezanja provodnika

Zatita od temikog naprezanja provodnika ostvarena je pravilnim izborom i dimenzionisanjem izolovanih provodnika i kablova u instalaciji, prema SRPS N.B2.752 taka 2.

4.2.7. Opasnost od mehanikog naprezanja provodnika

Ova opasnost otklonjena je pravinim izborom tipa elektrinog razvoda primenom lana 15. i 16. i usvajanje minimalnog preseka za provodnike elektrine instalacije prema lanu 19. Pravilnika o tehnikim normativama za elektrine instalacije niskog napona.

4.2.8. Opasnost od pojave stroboskopskog efekta

Ova opasnost otklonjena je pravilnim izborom svetlosnih izvora. Za svetiljke sa dve fluo cevi primenjen je duo spoj, a susedne svetiljke sa fluo cevima su prikljuene na razliite faze.

4.2.9. Opasnost od atmosferskog pranjenja

Opasnosti po objekat, opremu i osoblje koje mogu nastati pri atmosferskom pranjenju smanjuju se gromobranskom instalacijom sa krovnom hvataljkom, veretikalnim odvodima i konturnim uzemljivaem koji obezbeuju odvoenje prenapona. Takoe je obezbeeno povezivanje susednih metalnih masa na system uzemljenja.4.2.10. Opasnost od nedozvoljenog pada napona

Zatita je obezbeena pravilnim dimenzionisanjem provodnika i kablovima prema stvarnom optereenju i dozvoljenim padovima napona prema lanu 20. Pravilnika o tehnikim normativama za elektrine instalscije niskog napona.

4.2.11. Opasnost od poara

Predvieno je prekidanje napajanja objekta skidanjem visokouinskih osiguraa u KPK koji je postavljen van objekta. Pored toga, predvieno je i iskljuenje niih hijerarhijskih nivoa instalacije ojekta sa napajanja pomou prekidaa koji se nalaze u MRM i u tablama RM-ova.

Kablovi koji se ugrauju u objekat treba da budu izraeni od materijala koji ne gori i ne potstie gorenje. Razvodne table treba da budu od izolacionog nezapaljivog materijala.

4.3. OPTE ODREDBE PRI KORIENJU ELEKTRINE INSTALACIJE1. Pre poetka radova izvoa je duan da uradi poseban elaborat o ureenju gradilita i radu na gradilitu.

2. Preduzee koje izvodi radove duzno je 8 dana pre poetka rada da o tome obavesti nadlenu inspekciju.

3. Izvoa radova duan je da izradi normativna akta iz oblasti zatite na radu i izvri obuavanje radnika iz materijala zatite na radu, da upozna radnike sa uslovima rada, opasnostima i tetnostima u vezi sa radom, te obavi proveru sposobnosti radnika za samostalni rad.

4. Izvoa je duan da utvrdi radna mesta sa posebnim uslovima rada ukoliko takva mesta postoje, naroito ako se javljaju eksplozivne ili zapaljive smee.

5. Prilikom nabavke orua za rad i ureaja uz dokumentaciju koja se prilae moraju se pribaviti i podaci o njihovim akustinim osobinama iz kojih e se videti nivo buke na radnom mestu i u radnim prostorijama i da nee prelaziti doputene mere.

5. PRORAUNI5.1. Proraun preseka provodnika i dimenzionisanje osiguraa

Na osnovu instalisane snage strujnog kola odredjujemo radnu struju strujnog kola prema relaciji za trofazna strujna kola i za monofazna strujna kola. U sluaju domainstva zbog prirode potroaa, veina ih je otpornih, uzima se da je .

Nominalna struja osiguraa mora biti vea od prforaunate radne struje a trajno dozvoljena struja provodnika odredjuje se na osnovu relacije:

gde je koeficijent koji zavisi od temperature ambijenta u kome se nalazi provodnik u naem sluaju ona je jednaka referentnoj pa je , je koeficijent koji zavisi od broja paralelno voenih strujnih kola, je koeficijent koji zavisi od specifine toplotne provodnosti sredine u kojoj je provodnik poloen koja je u naem sluaju jednaka referentnoj pa je .

Na osnovu ovoga za svako razvodno mesto izvren je proraun i odabrani su preseci provodnika za svako strujno kolo i osigurai koji tite ova strujna kola a nalaze se u datom razvodnom mestu. Svi ovi provodnici izradjeni su od bakra i poloeni u razvod tipa C .Za razvodno mesto jedan podaci su dati u Tabeli 1.strujnokoloinstalisanasnagaradna stru.stru.kolanom.strujaosiguraabroj paral.str.kolakoeficijentkorekcijestrujaosiguraaItdminItdpresekstru.kola

1750018.82662020.853528.3976324

23101.347861111,47.862117.51.5

32401.0435620.8511,49.249517.51.5

4240010.43471630.792824.7735324

5240010.434716112819.3103242.5

Tabela 1. Izbor poprenih preseka i dimenzionisanje osiguraa koji polaze iz RM1Za razvodno mesto dva podaci su dati u Tabeli 2.Strujnokoloinstalisanasnagaradna stru.stru.kolanom.strujaosiguraabroj paral.str.kolakoeficijentkorekcijestrujaosiguraaItdminItdpresekstru.kola

1750018.74512050.733533.0656416

2600014.99611650.732826.45252716324

320008.6581050.731917.94992915242.5

4300012.9871650.732826.45252716324

512905.5844650.7311.410.7699574917.51.5

6300012.9871650.732826.45252716324

7250010.82251650.732826.45252716324

8350015.15151650.732826.45252716324

95802.51082490.78.48.27586206917.51.5

101800.7792280.714.24.07965031617.51.5

113001.2987250.734.23.96787907417.51.5

123001.2987250.734.23.96787907417.51.5

133601.5584240.754.23.86206896617.51.5

145402.3377440.758.47.72413793117.51.5

15280012.12121640.752825.74712644324

16260011.25541640.752825.74712644324

17240010.38961650.732826.45252716324

18240010.38961630.792824.44347447324

19240010.38961640.752825.74712644324

20240010.38961620.852822.71805274324

21240010.38961620.852822.71805274324

2222009.52381020.851915.415821517.51.5

2318007.792210111913.1034482817.51.5

24400.1732220.854.23.40770791117.51.5

Tabela 2. Izbor poprenih preseka i dimenzionisanje osiguraa koji polaze iz RM2

Za razvodno mesto tri podaci su dati u Tabeli 3.

Strujnokoloinstalisanasnagaradna stru.stru.kolanom.strujaosiguraabroj paral.str.kolakoeficijentkorekcijestrujaosiguraaItdminItdpresekstru.kola

120008.65800871060.721918.19923372242.5

2300012.9870131660.722826.81992337324

312905.5844156660.7211.410.9195402317.51.5

4350015.1515151630.792824.44347447324

5350015.1515151640.752825.74712644324

6350015.1515151630.792824.44347447324

7350015.1515151650.732826.45252716324

83601.5584416260.72283.35249042117.51.5

93001.2987013220.854.23.40770791117.51.5

103601.5584416250.734.23.96787907417.51.5

114201.8181818240.754.23.86206896617.51.5

1210004.3290043670.7211.410.9195402317.51.5

13240010.389611630.792824.44347447324

14240010.389611630.792824.44347447324

1518007.79220781030.791916.5866433917.51.5

16240010.389611630.792824.44347447324

1718007.79220781050.731917.94992915242.5

18240010.389611620.852822.71805274242.5

Tabela 3. Izbor poprenih preseka i dimenzionisanje osiguraa koji polaze iz RM3

Na osnovu instalisanih snaga i koeficijenta jednovremenosti za svako razvodno mesto odredjujemo maksimalnu jednovremenu snagu. Na osnovu ukupne instalisane snage objekta i koeficijenta jednovremenosti celog objekta odredjujemo maksimalnu jednovremenu snagu objekta (Tabela 4.). Instalisanasnagakoeficijentjednovremjed.maxsnaga

RM1128500.810280

RM2525000.315750

RM3359300.517965

MRM1012800.220256

Tabela 4. Maksimalne jednovremene snageNa osnovu ovih snaga i formula za trofazna strujna kola moemo odrediti preseke provodnika od mernog razvodnog mesta pa do svakog razvodnog mesta kao i osigurae koji tite ova kola a nalaze se u mernom razvodnom mestu. Provodonici su izradjeni od bakra i poloeni u razvod tipa B2. U ovom razvodu nalazi se i kabli koji spaja kablovsko prikljunu kutiju sa mernim razvodnim mestom, koji se dimenzionie na osnovu maksimalne jednovremene snage objekta.

Prikljuak na vazdunu distributivnu mreu niskog napona ostvaruje se samonoseim kablobskim snopom sa provodnicima od aluminijuma, koji se nalaze u razvodu tipa E, a dimenzioniu na osnovu maksimalne jednovremene snage objekta, a na osnovu ove snage se dimenzioniu i visokouinski osigurai u kablovskoj prikljunoj kutiji. Podaci o ovim proraunima nalaze se u Tabeli 5.Max.jed.snagaradna stru.stru.kolanom.strujaosiguraabroj paral.str.kolakoeficijentkorekcijestruja

osiguraaItdminItdpresekstru.kola

KPO2025650.646311100.869.5172417716

MRM2025650.646311100.869.5172418025

RM11028025.73230.751.250.443356216

RM21575039.3755030.78078.8177348025

RM31796544.91255030.78078.8177348025

Tabela 5. Proraun preseka provodnika i dimenzionisanje osiguraa

viih strujnih krugova5.2. Provera padova napona

Sada emo izvriti proveru na padove napona od distributivne mree niskog napona do krajnih prijemnika. Prema pravilniku o tehnikim normativama ovaj pad napona ne sme da bude vei od sledeih vrednosti:

- za strujna kola osvetljenja 3% a za strujna kola ostalih potroaa 5% ako se instalacija napaja iz niskonaponske mree,

- za strujna kola osvetljenja 5% a za strujna kola ostalih potroaa 8% ako se instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je prikljuena na visoki napon,

- za elektrine instalacije ija je duina vea od 100 m dozvoljeni pad napona poveava se za 0.005%po dunom metru preko 100 m, ali ne vie od 0.5 ukupno.Mi emo gledati da nae instalacije ispune prvi uslov.

Padove napona moemo sraunati sledeim relacijama:

za trofazna strujnsa kola, za monofazna strujna kola, gde je snaga (W) najdaljeg prijemnika tog strujnog kola ili maksimalna jednovremena snaga, ako raunamo za razvodno medsto, duina provodnika (m), popreni presek provodnika (mm2), nominalni napon, za trofazna strujna kola je za monofazna je , specifina elektrina provodnost provodnika koja za bakar iznosi Sm/mm2 a za aluminijum Sm/mm2. Podaci o padovima napona nalaze se u Tabelama 6, 7, 8 i 9.Od doduinapresekjed. max. snagapad napona %

VDM-KPO1716405120.8407031

KPO-MRM125405120.0177684

MRM-RM11016102800.0704496

MRM-RM2425315000.0552632

MRM-RM3925251510.0992803

do RM10.9289211

do RM20.9137347

do RM30.9577518

Tabela 6. Padovi napoda do RM1, RM2 i RM3Strujnokolopad doRM1duinapreseksnagapad odRM1 %ukupni padnapona %

10.928921113475000.26726971.1961908

20.9289211101.53100.02266080.9515819

30.928921112152400.0126250.9415461

40.928921115424000.59179831.5207194

50.9289211152.524000.94687721.8757983

Tabela 7. Padovi napona do prijemnika koji se napajaju iz RM1.Strujnokolopad doRM1duinapreseksnagapad odRM1 %ukupni padnapona %

10.913734714675000.1918861.1056207

20.913734711460000.18092111.0946558

30.913734742.520000.21041721.1241519

40.91373474430000.19726611.1110008

50.913734751.512900.28274811.1964828

60.913734716430000.78906441.7027991

70.913734716425000.65755361.5712883

80.91373474435000.23014381.1438785

90.9137347121.55800.30510491.2188396

100.9137347281.51800.2209381.1346727

110.9137347161.53000.21041721.1241519

120.913734751.53000.06575540.9794901

130.9137347101.53600.15781291.0715476

140.9137347101.55400.23671931.150454

150.913734713428000.59837381.5121085

160.913734716426000.68385581.5975905

170.913734733424001.30195622.2156909

180.913734723424000.9074241.8211587

190.91373476424000.23671931.150454

200.913734713424000.51289181.4266265

210.913734714424000.5523451.4660797

220.913734781.522000.77152961.6852643

230.913734781.518000.63125151.5449862

240.913734741.5400.00701390.9207486

Tabela 8. Padovi napona do prijemnika koji se napajaju iz RM2Strujnokolopad doRM1duinapreseksnagapad odRM1 %ukupni padnapona %

10.957751882.520000.42083431.3785861

20.95775188430000.39453221.352284

30.957751881.512900.45239691.4101487

40.957751813435000.74796731.7057191

50.957751811435000.63289541.5906472

60.957751815435000.86303911.8207909

70.95775184435000.23014381.1878956

80.9577518181.53600.28406321.241815

90.9577518321.53000.42083431.3785861

100.957751891.53600.14203161.0997834

110.9577518221.54200.4050531.3628048

120.957751851.510000.21918451.1769363

130.957751811424000.43398541.3917372

140.95775187424000.27617251.2339243

150.9577518221.518001.73594162.6936934

160.957751813424000.51289181.4706436

170.9577518112.518000.52078251.4785343

180.9577518302.524001.89375452.8515063

Tabela 9. Padovi napona do prijemnika koji se napajaju iz RM3

Iz Tabela 6,7,8 i 9. vidi se da su padovi napona manji od propisanih.

5.3. Provera efikasnosti zatite

Da bi proverili efikasnost zatite TT sistema zatite potrebno je da preraunamo impedanse petlje kvara. Ova impedansa Zk obuhvata impedansu VDMNN, impedansu transformatora i impedansu napojnog voda. Impedansu petlje kvara moemo raunati po formuli:

Zk = Zt + Zvdmnn + Zpendm + Znv + Zpennvgde je Zt impedansta transformatora, Zvdmnn = Zpendm impedansa kabla vazdune distributivne mree, Znv = Zpennv impedansa faznog i zatitnog provodnika napojnog voda. Impedansu transformatora raunamo sledeom formulom:

Zt = gde za tipski transformator TS 10kV/0. 4kV sprege Dyn5 vae sledei podaci:uk(%) = 4 % - relativni napon kratkog spoja transformatora,Sn = 630 kVA nazivna snaga transformatora.S obzirom na navedene podatke impedansa transformatorke stanice je Zt = 0.01016 (.

Impedansa kabla VDMNN se odreuje po formuli:

gde su prema TP 8. :Sk = 250 MVA prividna snaga kratkog spoja NN mree,Un = 10kV nazivni napon NN mree,

Unn = 0.4 kV nazivni napon niskonaponske strane transformatora,

Uvn = 10 kV - nazivni napon visokonaponske strane transformatora.

S obzirom na zadate vrednosti impedansa VDMNN iznosi .Impedansa napojnog kabla se odreuje prema podunim vrednostima aktivne i reaktivne otpornosti koje su izraene u (/km a itaju se iz tabele za podune parametre EE vodova u zavisnosti od preseka kabla, materijala, izolacije i broja ila. U naem sluaju uzeemo sledee vrednosti:

Sada moemo izraunati impedansu kratkog spoja i ona iznosi Zk = 0,0502(.Zatim raunamo struju kratkog spoja pkao odnos faznog napona i impedanse kratkog spoja:

Vreme za koje e ova struja kratkog spoja da dovede napojni kabl X00-A 4x16 mm2 do maksimalne dozvoljene temperature rauna se prema sledeoj formuli:

gde su:

S = 16 mm2 popreni presek napojnog kabla X00-A 4x16 mm2k = 87 faktor ija vrednost zavisi od vrste kabla.Na osnovu ovih vrednosti, prorainali smo vreme t = 0,092 s i ono je manje od propisanih 5 s za TT sistem zatite koliko je dozvoljeno.5.4. Proraun zatitnog uzemljenja

Zatitno uzemljenje objekata izreno je kao konturni uzemljiva nainjen od trake koja je ukopana na dubinu od lo = i protee se oko objekta na udaljenosti od . Otpornost ovakvog uzemljivaa moemo izraunati prema formuli

gde je (Z specifini otpor okolnog zemljita koji iznosi, je prenik kruga koji ima istu povrinu kao i konturni uzemljiva, Lku je ukupna duina postavljene trake, je dimenzija trake i iznosi 25/4.U kupna duina trake rauna se prema formuli :

.Otpornost konturnog uzemljivaa proraunata na ovaj nain iznosi .5.5. Proraun gromobranske instalacije

Da bi potvrdili neophodnost gromobranske instalacije a i doli do parametara na osnovu kojih projektujemo gromobransku instalaciju, neophodno je da prvo proraunamo efikasnost gromobranske instalacije E, koja se moe izraunati prema relaciji

gde je usvojena uestanost udara groma, uestanost direktnog udara groma u objekat.Uestalost udara groma () izraunavamo prema relaciji

gde je koeficijent koji zavisi od konstrukcije i naina izvoenja objekta, poto je u naem sluaju krov meovite konstrukcije, ; koeficijent koji zavisi od sadraja objekta i za objekte sa malom vrednou i zapaljive iznosi , koeficijent koji se odreuje prema nameni objekta i za nezaposednute objekte kakva je porodina kua iznosi ; koeficijent koji zavisi od posledice udara groma u objekat i za na sluaj poto nije obaveznost neprekidnosti pogona i nema posledica na okolinu . Tako da je usvojena uestalost udara groma .

Uestalost direktnog udara groma u objekat () izraunavamo prema relaciji

gde je lokalna srednja gustina pranjenja a efektivna prihvatna povrina objekta. Srednje godinje pranjenje moemo izraunati na osnovu relacije NG = 0.44TD1.25 [udar/km2god.] gde je broj grmljavinskih dana u toku godine koji za Ni iznosi tako da je . Efektivna prihvatna povrina objekta moe da se izrauna prema relaciji gde je -irina objekta i iznosi 10 m, -duina objekta i iznosi 17.5 m, -visina objekta i iznosi 15 m. Tako da je AE = 9008.5 m2.Izraunata uestalost direktnog udara groma u objekat ND=0.03177 [udar/god.] tako da efikasnost gromobranske zatite iznosi E = 0.905. Na osnovu efikasnosti zatite iz tabele 3. standarda SRPS N.B4.8p1 usvajamo II nivo zatite.

Za odreen nivo zatite i specifine otpornosti okolnog tla . utvrujemo da je minimalna potrebna duina uzemljivaa gromobranske instalacije L=5m. U naem sluaju izraunavamo ekvivalentni prenik konturnog uzemljivaa prema formuli

gde je irina a duina konturnog uzemljivaa. Zakljuujemo da konturni uzemljiva moemo koristiti i kao uzemljiva gromobranske instalacije. Iz Tabele 3. standarda SRPS IEC 1024-1-1 za II nivo zatite usvajamo dimenzije okaca prihvatnog sistema 10 m a maksimalni razmak spusnih vodova 15 m. Takoe poto je visina objekta 15 m tiena zona nalazi se pod uglom od 35o. Izgled prihvatnog sistema prikazan je na skici, a sa konturnim uzemljivaem povezan je sa etiri spusna voda na uglovima zgrade.

6. SPECIFIKACIJA MATERIJALA

6,1. Provodnici1. Samonosei kablobski snop X00A 4x16 mm2

17 m2. Kabl PP00-Y 4x25 mm2

14 m

3. Kabl PP00Y 4x16 mm2

10 m4. Kabl PP00 2x1.5 mm2

24 m5. Kabl PPY 3x1.5 mm2

232 m6. Kabl PPY 3x2.5 mm2

68 m

7. Kabl PPY 3x4 mm2

173 m8. Kabl PP-Y 5x4 mm2

24 m9. Kabl PP-Y 5x6 mm2

14 m6.2. Razvodne kutije i prikljunice1. Razvodna kutija 100 x 100 mm

4 kom2. Razvodna kutija ( 78 mm

15 kom

3. Razvodna kutija ( 60 mm

44 kom

4. Razvodna kutija DSA 226/11

2 kom

5. Trofazna prikljunica 380 V, 16 A

3 kom

6. Monofazna prikljunica 250 V. 16 A

50 kom

7. Dvostruka monofazna prikljunica 2 x 250 V, 16 A

9 kom

8. Galvanski izolovana monofazna prikljunica

2 kom

6.3. Prekidai i sijalice1. Jednopolni prekida 250 V, 10 A

5 kom

2. Naizmenini prekida 250 V, 10 A

32 kom3. Serijski prekida 250 V, 10 A

8 kom4. Prekidaka kutija za kupatilo

2 kom

5. Taster prekidaza zvono

1 kom

6. Sijalica 100 W, 220 V

4 kom

7. Sijalica 75 W, 220 V

34 kom8. Sijalica 60 W, 220 V

23 kom6.4. Osigurai1. Komplet osiguraa 3xNV 100/63 A/A

1 kom

2. Osigurai MC63/B16

1 kom3. Osigurai MC63/B50

1 kom4. Osigurai MC63/B50

1 kom

5. Osigurai MC32/B2

9 kom

6. Osigurai MC32/B4

2 kom7. Osigurai MC32/B6

5 kom8. Osigurai MC32/B10

6 kom9. Osigurai MC32/B16

23 kom

10. Osigurai MC32/B20

2 kom6.5. Ostalo1. KPK tip 1. 3x125/50

1 kom

2. Trofazno dvotarifno brojilo 3 x 400/230 V/V, (l0-40) A

1 kom3. MTK 10/230 V, 50 Hz

1 kom4. Razvodna tabla MUT 8 / MAT 8

1 kom

5. Razvodna tabla MUT 24 / MAT 24

2 kom

6. Sabirnica za izjednaavanje potencijala 30 x 5 mm

1 kom

7. Kutija za izjednaavanje potencijala PS 49

2 kom8. Zvono

1 kom9. Plastino rebrasto crevo ( 13.5 mm

14 m

10. Plastino rebrasto crevo ( 11 mm

10 m

11. Fe/Zn traka 25 x 4 mm2

202 m 12. Merni spoj na spustnim vodovima

4 kom

13. Krovni nosai za Fe/Zn trake

74 kom14. Zidni nosai za Fe/Zn trake

24 kom7. GRAFIKA DOKUMENTACIJAPAGE

_1163360848.unknown

_1176818101.unknown

_1176818800.unknown

_1198858970.unknown

_1198865591.unknown

_1369952690.unknown

_1369955677.unknown

_1370033154.unknown

_1370033457.unknown

_1370033876.unknown

_1370033175.unknown

_1369993270.unknown

_1369993483.unknown

_1369993568.unknown

_1369992943.unknown

_1369954067.unknown

_1369954773.unknown

_1369954022.unknown

_1369335573.unknown

_1369950506.unknown

_1369952466.unknown

_1369335584.unknown

_1198970457.unknown

_1369334553.unknown

_1198971093.unknown

_1198876031.unknown

_1198859018.unknown

_1198865083.unknown

_1198865556.unknown

_1198860448.unknown

_1198858993.unknown

_1198859007.unknown

_1198858986.unknown

_1176820299.unknown

_1198858910.unknown

_1198858944.unknown

_1176820766.unknown

_1176822041.unknown

_1176820439.unknown

_1176820247.unknown

_1176820253.unknown

_1176820242.unknown

_1176818493.unknown

_1176818695.unknown

_1176818762.unknown

_1176818779.unknown

_1176818747.unknown

_1176818662.unknown

_1176818680.unknown

_1176818528.unknown

_1176818270.unknown

_1176818326.unknown

_1176818469.unknown

_1176818314.unknown

_1176818161.unknown

_1176818213.unknown

_1176787228.unknown

_1176787567.unknown

_1176787710.unknown

_1176787814.unknown

_1176787889.unknown

_1176788344.unknown

_1176788375.unknown

_1176787853.unknown

_1176787765.unknown

_1176787795.unknown

_1176787734.unknown

_1176787595.unknown

_1176787615.unknown

_1176787583.unknown

_1176787435.unknown

_1176787469.unknown

_1176787476.unknown

_1176787457.unknown

_1176787275.unknown

_1176787397.unknown

_1176787412.unknown

_1176787293.unknown

_1176787325.unknown

_1176787259.unknown

_1176785616.unknown

_1176787110.unknown

_1176787169.unknown

_1176787195.unknown

_1176787147.unknown

_1176785853.unknown

_1176785888.unknown

_1176785832.unknown

_1163362396.unknown

_1163362505.unknown

_1176758046.unknown

_1176758565.unknown

_1174600247.unknown

_1163362431.unknown

_1163362323.unknown

_1163362372.unknown

_1163362301.unknown

_1131557924.unknown

_1131564235.unknown

_1163360661.unknown

_1163360739.unknown

_1163360785.unknown

_1163360703.unknown

_1163360563.unknown

_1163360619.unknown

_1163360495.unknown

_1131558432.unknown

_1131563937.unknown

_1131564223.unknown

_1131558372.unknown

_1131554298.unknown

_1131554737.unknown

_1131556880.unknown

_1131554341.unknown

_1131554077.unknown

_1131554095.unknown

_1131551255.unknown

_1131553706.unknown

_1115400329.unknown