1

PROGRAM RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD

PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA U UNSKO-SANSKOM KANTONU ZA

PERIOD 2012. - 2020. GODINA

Bihać; juli 2012.godine

2

Na osnovu člana 27. stav 1. tačka 2. i člana 173. stav 4. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća („Službene novine Federacije Bosne i

Hercegovine“ broj: 39/03, 22/06 i 43/10), člana 14. stav 1. tačka 2. Zakona o zaštiti od požara i

vatrogastvu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 64/09), Skupština Unsko-

sanskog kantona na sjednici održanoj dana ______ 2012. godine donosi:

I

PROGRAM RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA

OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA U UNSKO-SANSKOM KANTONU

ZA PERIOD OD 2012. – 2020. GODINE

UVOD

Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća

u Unsko-sanskom kantonu (u daljnjem tekstu: Program razvoja) predstavlja dokument kojim se

definišu osnovna načela, opredjeljenja i programski zadaci razvoja sistema zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na Unsko-sanskom kanton (u daljem tekstu:

Kanton) za period 2012.- 2020.godina. Program razvoja prati opšti cilj sistema zaštite i spašavanja, smanjenje broja nesreća i sprečavanje

odnosno ublažavanje njihovih posljedica. Usmjeren je ka preventivi kao najvažnijem segmentu

zaštite i spašavanja ali i drugim segmentima zaštite i spašavanja koji osiguravaju brzo i efikasno

djelovanje u slučaju nesreće.

Polazne osnove za izradu Programa razvoja kantona predstavljaju:

Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća (u

daljnjem tekstu: Zakon o zaštiti i spašavanju) («Sl. novine Federacije Bosne i Hercegovine»

broj: 39/03 i 22/06, 43/10) i podzakonski propisi donešeni na osnovu ovog zakona.

Okvirni Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća

u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj: 50/08).

Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“

broj: 64/09) i podzakonski propisi donešeni na osnovu ovog zakona.

Materijalni propisi Bosne i Herecegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskog

kantona iz oblasti zdravstva, veterinarstva, poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede,

prostornog uređenja, građenja, zaštite bilja, zaštite okoline, deminiranja i drugih oblasti koje

koje su od značaja za zaštitu i spašavanje ljudi i materijlnih dobara od prirodnih i drugih

nesreća.

Procjena ugroženosti Federacije Bosne i Hercegovine od prirodnih i drugih nesreća.

Procjena ugroženosti Unsko-sanskog kantona od prirodnih i drugih nesreća (u daljnjem

tekstu: Procjena ugroženosti Kantona).

Procjena ugroženosti od požara Unsko-sanskog kantona

Program razvoja sadrži slijedeće elemente:

1. Osnovna načela i opredjeljenja razvoja;

2. Područja razvoja sistema zaštite i spašavanja;

3. Nosioce provedbe Programa razvoja;

4. Zaključke iz Procjene ugroženosti Kantona;

5. Zaključke iz Procjene ugroženosti od požara Unsko-sanskog kantona

6. Podatke o stanju organizovanosti civilne zaštite i dostignutim stepenom zaštite i spašavanja

od pojedinih prirodnih i drugih nesreća;

3

7. Podatke o stanju organizovanosti zaštite od požara i vatrogastva

8. Preventivne mjere zaštite i spašavanja koje će se provoditi;

9. Osnovne ciljeve, zadatke i način ostvarivanja zaštite i spašavanja sa smjernicama za

organizovanje snaga i sredstava civilne zaštite i vatrogastva;

10. Osnove za izradu programa obučavanja i osposobljavanja u zaštiti i spašavanju;

11. Smjernice za istraživačku i razvojnu djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje;

12. Pregled očekivanih troškova sa izvorima financiranja.

II

OSNOVNA NAČELA I OPREDJELJENJA RAZVOJA

Svi vidovi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća

organizuju se i provode u skladu sa načelima međunarodnog humanitarnog prava o zaštiti i

spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća, kao i načelima proisteklim iz

Zakona o zaštiti i spašavanju i Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu i drugim zakonima i

propisima kojima se uređuje organizacija, funkcinisanje i razvoj sistema zaštite i spašavanja i

pripremanje, obučavanje, osposobljavanje i upotreba snaga i sredstava namijenjenih za zaštitu i

spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.

1. Osnovna načela i opredjeljenja u oblasti zaštite i spašavanja

Osnovna načela i opredjeljenja u oblasti zaštite i spašavanja su:

svi građani imaju pravo na zaštitu i spašavanje ako je prirodnom ili drugom nesrećom ugrožen

njihov život, zdravlje i imovina;

u prirodnim i drugim nesrećama zaštita i spašavanje ljudskih života ima prednost pred svim

drugim poslovima u zaštiti i spašavanju;

svako fizičko i pravno lice ima pravo i dužnosti samostalno i skupa sa drugima provoditi

zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u skladu sa svojim mogućnostima i sposobnostima;

svako je dužan pružiti pomoć licu koje je u životnoj opasnosti ukoliko time ne ugrožava svoj

život i zdravlje;

civilna zaštita i druge djelatnosti namjenjene za zaštitu od prirodnih drugih nesareća imaju

humanitarni, nevojni karakter i zasnivaju se na solidarnosti i uzajamnom pomaganju svih

učesnika u zaštiti i spašavanju;

kantoni i jedinice lokalne samouprave organizuju zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u

okviru jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja Federacije BiH;

preventiva u oblasti zaštite i spašavanja ima prednost nad svim drugim aktivnostima;

građani trebaju dobiti blagovremenu i tačnu informaciju o nesreći, njenim posljedicama,

mjerama i aktivnostima koje se provode;

podaci o opasnostima, planovima, mjerama i aktivnostima koje se odnose na prirodnu i drugu

nesreću su javni;

općina putem Operativnog centra civilne zaštite i sredstava javnog informisanja mora

obavijestiti stanovništvo o opasnostima;

građani su dužni obavijestiti najbliži operativni centar civilne zaštite ili policiju o svakoj

opasnoti ili prirodnoj i drugoj nesreći odmah kada je uoče ili kada za nju saznuju;

fizička i pravna lica dužna su pravovremeno izvršiti sve predviđene mjere zaštite svojih

objekata, zaposlenika od moguće prirodne ili druge nesreće kroz provođenje mjera zaštite i

spašavanja propisanim Zakonom o zaštiti i spašavanju i drugim aktima kojima se uređuje

provođenje preventivnih i operativnih mjera zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća;

sistem zaštite i spašvanja u Kantonu i općinama treba organizovati u skladu sa njihovim

ekonomskim mogućnostima, materijalnim i ljudskim resursima, razvijenosti infrastrukture i

stepenu osjetljivosti na pojedine vrste opasnosti;

4

u slučaju prirodne i druge nesreće općine prvo angažuju svoje snage i sredstva za zaštitu i

spašavanje. Ako zbog razmjera i posljedica nesreće angažovane snage nisu dovoljne nadležni

općinski organ može zatražiti pomoć od susjednih općina, Kantona, Federacije BiH i države

BiH;

oružane snage BiH mogu se upotrijebiti po ovlaštenju Predsjedništva BiH, a na zahtjev

nadležnih organa države BiH i entiteta kada zbog razmjera i posljedica nesreće raspoložive

snage zaštite i spašavanja nisu dovoljne za brzo i efikasno izvođenje akcija zaštite i

spašavanja u skladu sa Zakonom o odbrani BiH («Sl. glasnik BiH» broj: 88/05) i vojnoj

doktrini Oružanih snaga BiH;

izvođenje akcije zaštite i spašavanja zasniva se na obaveznom provođenju odluka i naredbi

nadležnih štabova civilne zaštite. Niko nije dužan i ne smije izvršiti naređenje ako je očito da

bi time izvršio krivično djelo ili kršio međunarodno humanitarno pravo;

snage i sredstva za zaštitu i spašavanje organizuju se u skladu sa Procjenom ugroženosti

Kantona i općina;

samostalne službe zaštite i spašavanja Kantona i općina organizuju se za obavljanje onih

poslova i zadataka zaštite i spašavanja za koje ne postoje razvijeni kapaciteti u okviru javnih

preduzeća, ustanova i drugih pravnih lica koja se u svojoj redovnoj djelatnosti bave tim

poslovima zaštite i spašavanja;

jedinice civilne zaštite formiraju se, opremaju i osposobljavaju kao opertaivne snage radi

neposrednog angažiranja na zaštiti i spašvanju, kada sredstva javnih preduzeća, ustanova i

drugih pravnih lica i službi zaštite i spašavanja nisu dovoljna za ostvarivanje efikasne zaštite i

spašavanja na ugroženom području. Ove snage civilne zaštite organizuju se na teritorijalnom,

proizvodnom i kombiniranom principu;

povjerenici civilne zaštite imenuju se na svim mjestima gdje građani žive i rade u kojima se

ne formiraju štabovi civilne zaštite;

pravna lica koja su namjerno ili zbog nepažnje prouzrokovala opasnoti zbog kojih su nastali

troškovi otklanjanja šteta, dužna su nadoknaditi dio troškova nastalih u toku otklanjanja

nastalih šteta u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašavanju.

2. Osnovna načela i opredjeljenja u oblasti zaštite od požara i vatrogastva

Osnovna načela i opredjeljenja u oblasti zaštite od požara i vatrogastva su:

zaštita od požara i vatrogastvo su sastavni dio jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u Federaciji BiH;

zaštita od požara je djelatnost od posebnog interesa za Federaciju, kanton, grad i općinu;

vatrogastvo je obavezna javana služba čija je osnovna djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i

materijalnih dobara od požara;

osnovna namjena propisanih mjera zaštite od požara je zaštita života i zdravlja ljudi i

materijalnih dobara;

svako ima pravo na zaštitu od požara;

niko nema pravo da svojim materijalnim dobrima, svojim postupcima i neprovođenjem

propisanih mjera zaštite od požara dovodi u opasnost od požara tuđi život, zdravlje i

materijalna dobra;

svako fizičko i pravno lice je krivično i prekršajno odgovorno za neprovođenje propisanih

mjera zaštite od požara i za posljedice koje zbog toga nastanu;

mjere zaštite od požara moraju biti planirane i izvedene tako da spriječe požar ili onemoguće

njegovo širenje;

federacija, kanton, grad i općina dužni su poticati razvoj požarno neopasnih tehnologija i

takvih zahvata u prostoru kojima se smanjuje ili sprečava nastanak požara;

javnost ima pravo biti obavještena o stanju u oblasti zaštite od požara.

Podaci o stanju u oblasti zaštite od požara su javni;

5

III

PODRUČJA RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Programiranje razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara obuhvata tri međusobno

povezana područja razvoja i to:

1. Područje smanjenja rizika;

2. Područje odgovora ili operativnog djelovanja;

3. Područje sanacije ili otklanjanja posljedica.

1. Područje smanjenja rizika

Ovo područje razvoja obuhvata: preventivu u zaštiti i spašavanju od prirodnih ili drugih

nesreća, ublažavanje kao dio preventive, spremnost da se odgovori na nesreću.

1.1. Preventiva prije nastanka prirodne ili druge nesreće

Preventiva kao područje razvoja je najznačajnija aktivnost svih nosilaca zaštite i spašavanja

ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Cilj preventive u zaštiti i spašavanju od

prirodnih i drugih nesreća je spriječiti, odstraniti ili smanjiti mogućnosti ugrožavanja. Preventiva

obuhvata organizacijske, tehničke i druge mjere i radnje i postupke koje se planiraju i provode radi

sprječavanja nastajanja ili širenja prirodne ili druge nesreće ili ublažavanja njihovog djelovanja

odnosno olakšavanja izvođenja zaštite i spašavanja kada do nesreće dođe.

Preventivu provode nadležna mistarsva, uprave i drugi organi uprave, javne ustanove i javna

preduzeća Kantona, općinske službe za upravu i općinske javne ustanove i preduzeća u skladu

sa njihovim nadležnostima i neposredno su odgovorni za upravljanje, provođenje i stanje

preventivnih mjera i aktivnosti iz njihove nadležnosti. Preventivne mjere i aktivnosti uređuju

se materijalnim propisima iz pojedinih oblasti a planiraju se planovima zaštite i spašavanja od

prirodnih i drugih nesreća odnosno razvojnim planovima koji se odnose na određene oblasti u

kojima se preventiva provodi.

Svi nosioci zaštite i spašavanja dužni su u skladu sa materijalnim propisima koji uređuju oblast za

koju su nadležni planirati i provoditi preventivne mjere zaštite i spašavanja.

Provođenje preventivnih mjera u skladu sa zaključcima iz Procjene ugroženosti Kantona naročito je

važno u obalsti zakonodavstva kojim se uređuje:

oblast zaštite zdravlja ljudi (epidemija);

oblast zaštite životinja i namirnica životinjskog porijekla (epizotije i zoonoze);

oblast prostornog uređenja i građenja (zemljotresi, rušenja, odroni, klizišta i slijeganje tla);

oblast zaštite okoline, šuma, voda, zraka, bilja i biljnih proizvoda (upravljanje otpadom, biljne

bolesti i štetočine, požari, poplave, oluja, mraz, visoki snijeg);

u oblasti industrije, energetike i rudarstva (rudarske nesreće, eksplozije plinova i opasnih

materija);

u oblasti zaštite od požara i vatrogastva (šumski i drugi požari, eksplozije plinova i opasnih

materija);

u oblasti prometa (nesreće u drumskom, željezničkom, vazdušnom i prometu na vodi);

u oblasti deminiranja i uklanjanja neeksplodiranih ubojnih sredstava (nesreće od mina i

drugih NUS-a).

6

1.2. Ublažavanje

Svaka prirodna ili druga nesreća proizvodi direktne i naknadne posljedice po ljude i

materijalna dobra. Preventivom u oblasti zaštite i spašavanja moguće je spriječiti pojedine učinke

prirodne ili druge nesreće ali ne u potpunosti.

Neki od njih će nastaviti svoje štetno djelovanje bez obzira na preduzete preventivne mjere. Ove

posljedice mogu se ublažiti planiranjem i provođenjem mjera usmjerenih na smanjenje sila udara,

rušilačkog djelovanja prirodne ili druge nesreće.

Područje ublažavanja je nastavak preventive primjenom konkretnih mjera i aktivnosti koje se

načelno djele na:

a) Organizacione, normativno pravne i administrativne mjere u koje ulazi:

razvoj zakonskog okvira koji će urediti oblast prevencije u zaštiti i spašavanju,

financijski poticaj usmjeren na ublažavanje, tehničku pomoć, olakšice pri osiguranju,

poreske olakšice kojim će se postići veći stepen provođenja prevencije,

obuka i obrazovanje radi sticanja stručnih znanja i vještina za zaštitu i spašavanje,

izgradnja i razvoj upravnih i stručnih organa i institucija za zaštitu i spašavanje,

instaliranje radio opreme, informatičke i druge opreme u operativne centre civilne zaštite,

razvijanjem svjesnosti kod građana na mogućnost nastanka nesreće.

b) Urbanističke i građevinsko-tehničke mjere

U prostorno-planskoj dokumentaciji osim obaveznog sadržaja propisanog posebnim zakonom i

podzakonskim propisima zavisno od razine prostornog plana u skladu sa procjenom ugroženosti

određenog prostora posebno obraditi:

zone ugroženosti od prirodnih nesreća,

uvjete za planiranje mjera zaštite i uređenja prostora u svrhu zaštite od prirodnih i drugih

nesreća,

tehničke mjere građenja kojima će se ublažiti učinci prirodnih i drugih nesreća,

utvrditi prostorni razmještaj stambenih i privrednih zona, zelenih površina te uređaja i mreže

komunalne infrastrukture,

strukturu, kapacitet i razmještaj privrednih i neprivrednih djelatnosti,

utvrditi maksimalnu gustoću naseljenosti za nova naselja i maksimalnu izgrađenost zona

naselja,

uvjete za izgradnju i uređenje objekata za zaštitu ljudi.

1.3. Spremnost da se odgovori na nesreću

Spremnost da se odgovori na nesreću je praktično stanje trenutnih kapaciteta i sposbnost

planiranja institucija, organa upravljanja, udruženja građana i pojedinaca i drugih nosilaca zaštite i

spašavanja da brzo i efikasno odgovore na sve izazove prirodne ili druge nesreće. Spremnost za

nesreću obuhvata:

praćenje i proučavanje opasnosti i mogućnosti zaštite od njih,

obavještavanje i uzbunjivanje stanovništva na opasnost,

osposobljavanje snaga zaštite i spašavanja,

osposobljavanje stanovništva za ličnu i uzajamnu zaštitu,

obezbjeđenje zaliha sredstava i opreme za zaštitu i spašavanje,

pripremu planova zaštite i spašavanja,

planiranje mjera zaštite i spašavnja koje će se provoditi.

Kroz razvoj spremnosti u zaštiti i spašavanju treba postići razvoj novih i dodatnih ljudskih i

materijalno-tehničkih resursa tako da bi slijedeći odgovor na izazove prirodne ili druge nesreće

mogao biti bolji od prethodnog. Ovo područje razvoja zaštite i spašavanja direktno je povezano sa

područjem odgvora na prirodne i druge nesreće i što se postigne veći stepen spremnosti biće i

efikasniji odgovor na djelovanje prirodne ili druge nesreće.

7

Zbog toga je veoma važno da se u razvoju sistema zaštite i spašavanja zavisno od procijenjenih

potreba pripreme potrebni ljudski i materijalni resursi (snage, sredstva, oprema, veze, komunikacije i

dr.) čime će kroz obučavanje i osposobljavanje postići najviši stepen spremnosti za izvršenje

planiranih zadataka.

U razvojnom pogledu posebnu pažnju treba posvetiti slijedećem elementima spremnosti koja se

postiže:

obukom,

instaliranjem sistema ranog upozoravanja,

izgradnjom specijalizovanih komunikacijskih sistema za podršku upravljanju,

procesom u prijenosu govora i podataka,

uspostavljanjem baza podataka značajnih za zaštitu i spašavanje,

vježbe simulacije-provjere planova zaštite i spašavanja,

osiguravanjem namjenskih sredstava za provođenje faze smanjenja rizika koja prethodi

prirodnoj ili drugoj nesreći.

Općine na kojima je težište zaštite i spašavanja planiraju i obezbjeđuju spremnost na nesreće u

skladu sa procjenom ugroženosti. Pri tome uvažavaju naročito rizike koji se na njihovom području

pojavljuju najčešće i mogu prouzročiti najteže posljedice.

Ministarstva i drugi organi uprave i službe za upravu su neposredno odgovorni za izvšavanje poslova

iz njihove nadležnosti u slučaju prirodne ili druge nesreće. Učestvuju u izradi planova zaštite i

spašavanja s kojima se obezbjeđuje usklađeno djelovanje svih učesnika u zaštiti i spašavanju i

pružanje pomoći lokalnim zajednicama.

Privredna društva koja se bave djelatnostima koje predstavljaju povećanu opasnost ili rade sa

opasnim materijama moraju radi sprečavanja opasnosti ili nesreće razvijati vlastiti sistem

pravovremenog otkrivanja opasnosti i početnog djelovanja u slučaju nesreće.

Škole, vrtići, zdravstvene, kulturne i druge ustanove moraju u okviru spremnosti prije svega

obezbjediti uslove za izvođenje lične i uzajamne zaštite zaposlenih i učinkovito početno djelovanje u

slučaju nesreće.

Osnovu za planiranje i izvođenje zaštite i spašavanja predstavljaju dugoročna interdisciplinarna

istraživanja uzroka, pojavnih oblika i posljedica nesreća i mogućnosti preventivnog djelovanja,

iskustva iz ranijih nesreća pri čemu treba koristiti sve raspoložive izvore. Modele, scenarije i planove

zaštite i spašavanja treba provjeravati u uslovima djelovanja prirodne ili druge nesreće.

2. Područje odgovora ili operativnog djelovanja

2.1. Operativno djelovanje u toku prirodne ili druge nesreće

Osnovni cilj svih aktivnosti u pripremama za zaštitu i spašavanje je postizanje što većeg

stepena sposobnosti da se odgovori na izazove koje sa sobom donose prirodne ili druge nesreće pred

društvenu zajednicu. Operativne mjere su organizovane radnje i postupci operativne prirode koje se

provode u toku trajanja prirodne ili druge nesreće usmjere ka spašavanju života i zaštiti materijalnih

dobara.

Ovo područje razvoja zaštite i spašavanja direktno je ovisno od onog što je u oblasti preventive čini

ili ne čini da bi se spriječile prirodne ili druge nesreće, odnosno ublažile njihove posljedice.

Dosadašnja iskustva u oblasti zaštite od prirodnih ili drugih nesreća pokazala su da što se više uloži u

preventivu veća je i sposobnost društva da odgovori na izazove prirodne ili druge nesreće i obratno.

Osnovni vidovi odgovora odnosno operativnih mjera koje se preduzimaju u slučaju nastanka prirodne

i druge nesreće su:

aktiviranje sistema zaštite i spašavanja,

prikupljanje podataka o opasnosti,

procjena i analiza dobijenih podataka i utvrđivanje razmjera opasnosti,

aktiviranje odgovarajućih službi i sredstava za zaštitu i spašavanje,

mjere spašavanja ljudi zarobljenih u ruševinama, na vodi i pod vodom,

trijaža, liječnička pomoć, medicinska evakuacija povrijeđenih i unesrećenih,

8

evakuacija građana sa ugroženog područja,

gašenje požara,

organizacija smještaja za nastradale,

osposobljavanje izlaznih i ulaznih puteva, raščišćavanje puteva,

uspostavljanje komunikacija i veza (radio i TV, fiksne i mobilne telefonije),

zbrinjavanje postradalog stanovništva hranom, vodom za piće i obezbjeđenje zdravstvenih i

drugih uslova za život na ugroženom području,

informisanje javnosti i rad sa medijima,

zaštita imovine i javnog reda i mira na ugroženom području.

Prirodne i druge nesreće bez obzira na stepen razvijenosti sistema zaštite i spašavanja i njegove

sposobnosti da odgovori – interveniše na posljedice nesreće, skoro redovno iznenade nosioce

planiranja i uvijek su kompliciranije od onog što se predvidi u procjenama ugroženosti i planovima

zaštite i spašavanja.

Zbog toga se u prvođenju operativnih mjera i aktivnosti u toku djelovanja prirodne ili druge

nesreće javljaju ozbiljni problemi na koje kroz provođenje preventive u sistemu zaštite i

spašavanja treba obratiti posebnu pažnju, a ti problemi su:

organizacijski i tehnički nedostaci u sistemu upozoravanja građana na opasnost,

nedovoljan stepen organizovanosti i razvijenosti pojedinih nosilaca operativnih

aktivnosti,

nepostojanje logističkih centara,

teškoće u procjenivanju i evidenciji šteta,

netačne ili neprecizne informacije o stanju stanovništva na ugroženim područjima,

slaba koordinacija učesnika u zaštiti i spašavanju,

neorganizovan prijem međunarodne pomoći i neodgovarajući artikli koji se dostavljaju

kao pomoć.

3. Područje sanacije ili otklanjanja nastalih posljedica

Oporavak je postupak kojim se društevni sistem ili njegov pojedini podsistem ponovno

dovode u funkciju čime se normalizuju uvjeti života i rada na području zahvaćenom prirodnom ili

drugom nesrećom. Otklanjanje posljedica nesreće obuhvata nužne mjere i aktivnosti za obezbjeđenje

osnovnih uslova za život i uslova za trajnu obnovu pogođenog područja. Aktivnosti za obezbjeđenje

osnovnih uslova za život obuhvataju naročita opskrbu sa pitkom vodom, hranom, zdravstvenom

zaštitom, električnom energijom, osposobljavanje prioritetnih komunikacija, vršenje komunalnih

usluga, obezbjeđenje hrane, vode i zdravstvene zaštite za životinje. Ove aktivnosti organizuju i

usmjeravaju operativno-sručni organi za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja a izvršavju ih

snage zaštite i spašavanja i javne službe.

Trajnu obnovu pogođenog područja organizuju i vode nadležni organi i službe Federacije kantona i

općina. Cilj trajne obnove je vraćanje nesrećom pogođenog područja u stanje u kome se nalazilo prije

nesreće

Sa stanovišta razvoja ovog područja zaštite i spašavanja treba imati u vidu da otklanjanje posljedica

prirodne ili druge nesreće može trajati duže ili kraće što ovisi od provedenih preventivnih mjera na

sprječavanju nastanka prirodne ili druge nesreće, stepena sposobnosti društvene zajednice da odgvori

ili interveniše na nesreću, intenzita ili razmjera prirodne ili druge nesreće, ekonomske i druge

razvijenosti društva, međunarodne pomoći. Posljedice prirodne ili druge nesreće uvijek su veće u

ekonomski nerazvijenim zemljama. U zemljama u kojima se više ulaže u preventivu učinci

nesreće su manji a perid oporavka i vraćanja u stanje prije nesreće znatno kraći.

9

IV

NOSIOCI PROVOĐENJA PROGRAMA RAZVOJA

1.Nosioci provođenja programa razvoja

Nosioci sistema zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća su Federacija, kanton,

grad i općina, privredna društva i građani.

1.1 Federacija osigurava izgradnju jedinstvene organizacije zaštite i spašavanja na teritoriji

Federacije Bosne i Hercegovine, normativno uređuje sistem zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih

nesreća i zaštite od požara i vatrogastva, donosi Program razvoja zašite i spašavanja od prirodnih i

drugih nesreća Federacije Bosne i Hercegovine, donosi Procjenu ugroženosti i Plan zaštite i

spašavanja od prirodnih i drugih nesreća Federacije Bosne i Hercegovine, organizuje sistem

obavještavanja i uzbunjivanja, organizuje specijalizirane jedinice civilne zaštite i službe zaštite i

spašavanja i organizuje i provodi pojedine oblike zaštite i spašavanja, donosi program obučavanja i

osposobljavanja za civilnu zaštitu, organizuje i provodi inspekcijski nadzor u oblasti civilne zaštite i

zaštite od požara i vatrogastva iz svoje nadležnosti.

1.2. Kanton u oblasti zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća razmatra stanje

priprema za zaštitu i spašavanje i donosi mjere za organiziranje, jačanje i razvoj civilne zaštite,

donosi propise o organiziranju i funkcioniranju civilne zaštite i zaštite od požara i vatrogastva

kantona , donosi program razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća kantona, donosi

procjenu ugroženosti plan zaštite i spašavanja kantona od prirodnih i drugih nesreća, organizije

operativni centar civilne zaštite, kantonalni štab civilne zaštite, specijalizirane jedinice civilne zaštite

i službe zaštite i spašavanja, organizuje obučavanje i osposobljavanje kantonalnih snaga civilne

zaštite, organizuje i provodi određene oblike zaštite i spašavanja, vrši inspekcijski nadzor u oblasti

civilne zaštite i zaštite od požara i vatrogastva iz svoje nadležnosti.

1.3 Grad i općina u oblasti saštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća: donose propis o

organiziranju i funkcioniranju civilne zaštite i zaštite od požara i vatrogastva općine odnosno grada i

osiguravaju njihovo provođenje, donose program razvoja, procjenu ugroženosti i plan zaštite i

spašavanja od prirodnih i drugih nesreća općine odnosno grada, osniva profesionalnu vatrogasnu

jedinicu, operativni centar civilne zaštite i vrše obavještavanje i uzbunjivnje građana o opasnosti,

osnivaju općinski štab civilne zaštite, jedinice civilne zaštite i službe zaštite i spašavanja općine

odnosno grada, organizuju i provode obučavanje i osposobljavanje svih organa i snaga civilne zaštite

općine odnosno grada, razvijaju i usmjeravaju ličnu i uzajamnu zaštitu. U slučaju nesreće

organiziraju i vode zaštitu i spašavanje na svom području i aktivnosti na otklanjanju nastalih

posljedica

1.4. Privredna društva, ustanove i druge organizacije koje obavljaju djelatnosti od značaja

za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća organizuju i provode poslove zaštite i

spašavanja iz njihove nadležnosti, organizuju i obezbjeđuju uslove za obučavanje i osposobljavanje

zaposlenih za ličnu i uzajamnu zaštitu i za zaštitu od požara, provode pripreme i donose planove

zaštite i spašavanja za svoje djelovanje u zaštiti i spašavanju, planiraju i osiguravaju materijalno-

tehnička sredstva za provođenje mjera zaštite i spašavanja, organiziraju, opremaju, obučavaju i

osposobljavaju vlastite jedinice civilne zaštite za njihovo učešće u zaštiti i spašavanju.

1.5. Građani imaju pravo i dužnost učestvovati u civilnoj zaštiti, izvršavati obavezu davanja

materijalnih sredstava, obučavati se za ličnu i uzajamnu zaštitu i provođenje propisanih mjera zaštite

i spašavanja.

Za ostvarivanje Programa razvoja Kantona neposredno su odgovorna kantonalna

ministarstva, kantonalne uprave i upravne organizacije, kantonalna javna preduzeća i

ustanove u skladu sa materijalnim propisima kojima se uređuje društvena oblast za koju su

nadležni. Oni su dužni zajedno sa jedinicama lokalne samouprave i njihovim službama za

10

upravu osigurati koordinirano djelovanje i ostvarivanje ciljeva razvoja utvrđenih kantonalnim

i općinskim programima razvoja.

Kantonalna uprava civilne zaštite i službe civilne zaštite općina imaju ključnu ulogu u koordinaciji

provođenja ukupnog Programa razvoja na nivou Kantona i općina a naročito u pogledu organizovnja,

pripremanja, obučavanja, osposobljavanja, opremanja, spremnosti i uvježbanosti operativnih

struktura civine zaštite za neposredno izvršavanje poslova i zadataka na zaštiti i spašavanja.

Ključna odgovornost i uloga navedenih organa, tijela i službi u provođenju programa razvoja ogleda

se u činjenici da su oni odgvorni za stavranje uslova za razvoj i izgradnju sistema zaštite i spašavanja

na području kantona i općina, odnosno odgovorajuće organizacije, kadrovskih i materijalnih resursa

društva za efikasan odgovor na zahtjeve koje pred njih postavljaju prirodne i druge nesreće.

Multidisciplinarni karakter sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i

drugih nesreća u našem društvu ne smije biti prepreka u stvaranju jedinstvenog sistema zaštite i

spašavanja i postizanju opšteg cilja sistema zaštite i spašavanja. Sve podsisteme tog sistema treba

povezati u jednu cjelinu koja će biti sposobna odgovoriti na izazove koje sa sobom donose prirodne i

druge nesreće.

V

ZAKLJUČCI IZ PROCJENE UGROŽENOSTI KANTONA

Programiranje razvoja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća uključujući i

programiranje razvoja u oblasti zaštite od požara i vatrogasrtva vrši se na osnovu Procjene

ugroženosti Kantona i Procjene ugroženosti od požara Unsko-sanskog kantona. Procjena

ugroženosti od požara Unsko-sanskog kantona sastavni je dio Procjene ugroženosti Kantona..

Na osnovu prijedloga Kantonalne uprave civilne zaštite i mišljenja Kantonalnog štaba civilne zaštite,

a u skladu sa tačkom 16. Metodologije za izradu procjene ugroženosti od prirodnih idrugih nesreća

Vlada Unsko-sanskog kantona je Procjenu ugroženosti Kantona razmatrala i usvojila svojom

Odlukom broj: 03-017-1446/2005 od 08.03.2005.godine.

U skladu sa članom 14. stav 1. tačka 3. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu („Službene novine

Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 64/09 i tačke 7. Metodlogije za izradu procjene ugroženosti od

požara („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 8/11) na prijedlog Kantonalne

uprave civilne zaštite Vlada Unsko-sanskog kantona je svojom Odlukom broj: 03-017-1052/2011 od

22.12.2011.godine usvijila Procjenu ugroženosti Unsko-sanskog od požara.

1. Zaključci iz Procjene ugroženosti kantona od prirodnih i drugih nesreća

Na prostoru koji danas obuhvata Kanton u daljoj a i bližoj prošlosti registrovani su

zemljotresi, poplave, šumski požari, suše, epidemije, epizotije, zarazne bolesti bilja i biljne

štetočine i druge prirodne i tehničko-tehnološke nesreće manjeg i većeg intenziteta i razmjera.

I ako po svom intenzitetu, razmjerama, ugrožavanju ljudskih života i štetama nisu imale

obilježje katastrofe, prirodne i druge nesreće su uvijek bile dio naše stvarnosti.

Potencijalne prirodne i druge nesreće koje ugrožavaju područje Kantona zahtjevaju stvaranje

racionalnog, efikasnog i funkcionalnog sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara

od prirodnih i drugih nesreća.

Okosnicu organizacije zaštite i spašavanja Kantona od prirodnih i drugih nesreća treba da čine

privredna društva i druga pravna lica koja osniva Kanton, a koja u svojoj redovnoj djelatnosti

obavljau poslove od značaja za zaštitu i spašavanje, a u slučaju prirodne ili druge nesreće

svoju djelatnost prilagođavaju potrebama zaštite i spašavanja i u vezi sa tim provode potrebne

pripreme, opremanje, obuku i osposobljavanje radnika za njihovo djelovanje i učešće u zaštiti

i spašavanju.

Nezamjenjivu ulogu u zaštiti i spašvanju pored privrednih društava i drugih pravnih lica koja

se u svojoj redovnoj djelatnosti bave zaštitom i spašavanjem imaju humanitarna i druga

udruženja i organizacije koji svojim programom rada između ostalog utvrđuju i zadatke i

aktivnosti na zaštiti i spašavanju kao što su: dobrovoljna vatrogasna društva, ronilačka,

11

kinološka i sportska društva i organizacije,organizacija crvenog krsta-polumjeseca,

radioamaterska, planinarska, izviđačka i druga udruženja i organizacije.

Većina ovih pravnih, privrednih društava, humanitarnih i drugih organizacija i udruženja

raspolažu sa obučenim kadrovima i specijalističkom opremom pa kao takve predstavljaju

osposobljene snage za zaštitu i spašavanje koje u skladu sa članom 122. Zakona o zaštiti i

spašavanju treba odrediti kao službe zaštite i spašavanja Kantona.

Obučavanje, opremanje, osposobjavanje ovako formiranih službi zaštite i spašavaja vršilo bi

se iz sredstava prikupljenih po osnovu posebne naknade na osnovu člana 183. stav 2. Zakona

o zaštiti i spašavanju.

U skladu sa načelima utvrđenim u Zakonu o zaštiti i spašavanju profesionalne službe zaštite i

spašavanja i specijalizirane jedinice civilne zaštite Kantona formirati samo u slučaju da takve

strukture ne postoje na općinskom nivou ili ako ne postoje privredna društva, pravna lica i

druge organizacije koje se u svojoj redovnoj djelatnosti bave tim oblicima - vidovima zaštite i

spašavanja ljudi i materijalnih dobara, naročito u oblasti zaštite od neeksplodiranih ubojnih

sredstava (NUS-a), radiološko-hemijsko biološke zaštite, kiniloških jedinica za pronalaženje

zatrpanih u ruševinama i traženja nestalih, jedinice za postavljanje privremenih naselja i

druge.

S obzirom na kontaminiranost Kantona minama i drugim neeksplodiranim ubojnim

sredstvima i mogućnost stradanja ljudi neophodno je na nivou Kantona formirati tim za

zaštitu od NUS-a.

Za gašenje šumskih požara na miniranim i nepristupačnim terenima neophodno je na

federalnom nivou stvoriti vazduhoplovno vatrogasno središte opremljeno avionima ili

helikopterima za gašenje šumskih požara.

Kako su postojeće materijalne mogućnosti Kantona i općina ograničavajući faktor za

stvaranje masovne organizacije zaštite i spašavanja sa velikim brojem službi zaštite i

spašavanja, specijalizovanih i drugih jedinica civilne zaštite, pored načela obaveznosti učešća

u civilnoj zaštiti, potrebno je afirmisati načelo humanosti, solidarnosti, samopomoći i

uzajamne pomoći na kojima se pored profesionalnih spasilačkih službi mora temeljitit svaki

sistem zaštite i spašavanja pa i organizacija zaštite i spašavanja u Kantonu.

U svim situacijama kada prirodna, tehničko-tehnološka i druga nesreća svojim razmjerama,

intenzitetom, posljedicama prevazilazi mogućnost općina i Kantona, neophodno je tražiti

pomoć entiteta i države Bosne i Hercegovine na način i po procedurama utvrđenim Zakonom

o zaštiti i spašavanju

2. Zaključci iz Procjene ugroženosti kantona od požara

Nivo razvijenosti i organizovanosti zaštite od požara i vatrogastva na području Kantona ne

zadovoljava potrebe zaštite od požara i istu treba razvijati i organizovati u skladu sa Zakonom

o zaštiti od požara i vatrogastvu i drugim propisima iz ove oblasti.

U cilju otklanjanja uočenih nedostataka i sprječavanja eventualnih nesreća od požara

intezivirati inspekcijski nadzor u svim segmentima zaštite od požara i vatrogastvu.

Profesionalne vatrogasne jedinice općina popuniti većim brojem operativnih vatrogasaca i to

tako da svaka profesionalna vatrogasna jedinica ima minimalno 12 + 1 + 1 vatrogasaca

(vatrogasci + starješina vatrogasne jedinice + zamjenik starješine vatrogasne jedinice).

Profesionalne vatrogasne jedinice općina opremiti materijalno-tehničkim sredstvima i

opremom za efikasno gašenje svih vrsta požara. Za svaku profesionalnu vatrogasnu jedinicu

minimalno obezbijediti dva navalna vatrogasna vozila, jedno vozilo cisternu i jedno

komandno vozilo.

U svim općinama u kojima vatrogasna jedinica nije u mogućnosti za 15 minuta izići na mjesto

intervencije zbog udaljenosti mjesta intervencije, dio profesionalne vatrogasne jedinice

dislocirati na lokaciju sa koje će se moći ispuniti ovi zahtjevi.

U svim općinama u kojima nema dovoljno profesionalnih vatrogasaca za efikasno gašenje

požara dobrovoljne vatrogasne jedinice (DVD) u sastavu dobrovoljnih vatrogasnih društava

12

(DVD) proglasiti službama zaštite od požara i iste organizovati i opremiti u skladu sa

propisima iz oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih

nesreća.

U cilju otklanjanja uočenih nedostataka na vanjskoj hidrantskoj mreži, sve općine dužne su

prilikom projektovanja, izgradnje i rekonstrukcije novih ili postojećih vodovoda poštivati

odredbe Pravilnika o hidrantskoj mreži.

Nedostatak vode za gašenje požara otkloniti izgradnjom stalnih crpilišta vode na otvoreni

vodotocima i urediti prilazne puteve do njih.

Prilikom izrade dokumenata prostornog uređenja obavezno ugraditi i analizirati prostorne i

tehničke mjere zaštite od požara

Pravna lica, državni organ i druge institucije dužne su svojim općim aktom u skladu sa vrstom

djelatnosti koju obavljaju i procesom rada urediti i pitanja koja se odnose na zaštitu od požara

u svojim objektima i prostorima

Izvršiti inspekcijski pregled stambenih, javnih i poslovnih objekata i narediti nabavku

nedostajuće opreme za unutrašnju hidrantsku mrežu i aparata za početno gašenje požara.

U cilju smanjenja broja požara šuma, trave i niskog rastinja, vlasnici i korisnici

poljoprivrednog i šumskog zemljišta dužni su planirati preventivne i druge mjere zaštite od

požara, a u vrijeme povećane požarne ugroženosti organizovati osmatračko-dojavnu službu

za pravovremeno otkrivanje požara.

U cilju educiranja građana u provođenju preventivnih i drugih mjera zaštite od požara vršiti

redovno obučavanje zaposlenih iz oblasti zaštite od požara, a u nastavne programe u školam

ugraditi i teme iz oblasti zaštite od požara.

Zbog nemogućnosti iznalaženja alternativnih putnih pravaca koji bi se koristili za prevoz

opasnih materija, prevoz opasnih materija preusmjeriti na željezničke komunikacije.

VI PODACI O STANJU ORGANIZOVANOSTI CIVILNE ZAŠTITE I DOSTIGNUTI STEPEN

ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD POJEDINIH PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA

STANJE ORGANIZOVANOSTI CIVILNE ZAŠTITE

Civilna zaštita Unsko-sanskog kantona je dio jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja

Federacije Bosne i Hercegovine. U periodu 1974.-1994. godine civilna zaštita bila je dio sistema

odbrane Republike Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom III. 1.a) Ustava Federacije Bosne i

Hercegovine u periodu 1994.-2003.godine civila zaštita je bila dio sistema odbrane Federacije BiH i

u skladu sa tim uređena zakonom i podzakonskim propisima koji su normativno-pravno uređivali

sistem odbrane na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Proces izdvajanja civilne zaštite iz sistema odbrane započeo je 1996.godine kada su Zakonom o

odbrani Federacije BiH/1 štabovi civilne zaštite na području kantona i opština uređuju kao posebni

operativno-stručni organi kantona i općina koji za svoj rad odgovaraju vladi kantona, odnosno

načelniku općine dok se Federalni štab civilne zaštite definiše kao stručno-operativni organ za

poslove i zadatke organizovanja, pripremanja, osposobljavanja jedinica, službi, štabova i povjerenika

civilne zaštite. U skladu sa navedenim kantonalnim i općinskim propisima o organizaciji organa

uprave i službi za upravu osnivaju se organi uprave za civilnu zaštitu na nivou kantona i općina, a

Federalni štab civilne zaštite kao unutrašnja organizaciona jedinica u sastavu Fedralnog ministarstva

odbrane.

Proces izdvajanja civilne zaštite iz sistema odbrane završen je 2003.godine kada je donešen Zakon o

zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća u okviru kojeg se uređuje

organizacija civilne zaštite kao samostalna upravna oblast na području Federacije Bosne i

Hercegovine. Amandmanima CVI - CVIII na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine iz 2005./2

godine organizacija i vođenje odbrane iz isključive nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine

13

prenešeno je na državni nivo čime je prestao postojati ustavni osnov za donošenje propisa iz ove

oblasti na području Federacije Bosne i Hercegovine.

Postupak prenošenja nadležnosti iz ove oblasti izvršen je na način da su poslovi organizacije i

vođenje odbrane sa federalnog prenešeni na državni nivo a da civilna zaštita kao dio tog sistema

nije prenešena. Time je prestao postojati izričiti ustavni osnov za donošenje zakona iz oblasti

civilne zaštite na području Fedracije Bosne i Hercegovine.

Izmjenama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine neophodno je što prije urediti pitanje

nadležnosti u oblasti civilne zaštite kako bi se utvrdio jasan ustavni osnov za donošenje propisa

u ovoj oblasti.

1. Organizacija civilne zaštite na području Kantona

Organizacija civilne zaštite na području Kantona obuhvata:

lična i uzajamna zaštita građana;

mjere zaštite i spašavanja;

štabove i povjerenike civilne zaštite;

organe uprave i službe za upravu nadležni za civilnu zaštitu;

službe zaštite i spašavanja;

jedinice civilne zaštite

1.1. Lična i uzajamna zaštita građana

U slučaju nastanka prirodne i druge nesreće svako je dužan provoditi ličnu i uzajamnu zaštitu

koja obuvata mjere za ublažavanje djelovanja nesreće odnosno njenih posljedica na živote i

zdravlje ljudi, imovinu i druga materijalna dobra. U tom cilju svaki pojedinac se mora osposobiti za

upotrebu ličnih zaštitnih sredstava i sredstava za kolektivnu zaštitu. Lična i uzajamna zaštita građana

predstavlja najmasovniji oblik pripremanja i učešća građana u zaštiti i spašavanju.

Taj segment civilne zaštite se provodi na svim mjestima gdje građani žive i rade. Osposobljavanje

građana za lićnu i uzajamnu zaštitu provodi se kroz njihovu obuku za ovladavanje osnovama prve

pomoći, gašenje početnih požara, jednostavne oblike spašavanja iz ruševina i ugroženih objekata,

spašavanje iz vode, zbrinjavanje djece i nemoćnih lica i druge postupke u zaštiti i spašavanju ljudi i

materijalnih dobara. Svako je dužan obezbjediti najnužnija sredstva potrebna za ličnu i uzajamnu

zaštitu..Općina je dužna da organizuje, razvija i usmjerava ličnu i uzajamnu zaštitu na svim mjestima

gdje građani žive i rade.

1.2. Mjere zaštite i spašavanja

Mjere zaštite i spašavanja predstavljaju organizovane radnje i postupke preventivne i

operativne prirode koje pripremaju i provode kantonalni organi uprave i službe za upravu općina

prije, u toku i poslije prirodne ili druge nesreće, pa se s obzirom na to mogu podijeliti u:

mjere i postupke zaštite i spašavanja u slučaju postojanja neposredne opasnosti od nastajanja

prirodne ili druge nesreće.

mjere i postupke zaštite i spašavanja tokom trajanja prirodnih i drugih nesreća.

mjere i postupke za ublažavanje i otklanjanje posljedica od prirodnih i drugih nesreća.

U slučaju postojanja neposredne opasnosti od nastanka prirodne i druge nesreće preduzimaju se

slijedeće mjere i postupci: aktiviraju se štabovi civilne zaštite i drugi organi nadležni za rukovođenje

zaštitom i spašavanjem, prikupljaju se podaci o prijetećim opasnostima i utvrđuju razmjere tih

opasnosti, uspostavlja se sistem veza potrebnih za rukovođenje i komandovanje svim strukturama

zaštite i spašavanja koje učestvuju u akcijama zaštite i spašavanja, aktiviraju se privredna društva,

službe i ustanove koje se u svojoj redovnoj djelatnosti bave poslovima zaštite i spašavanja za ________________________________

1.Zakon o odbrani Federacije BiH («Sl. novine Federacije BiH» broj: 15/96)

2.Odluka o proglašenju amandmana CVI – CVIII Na Ustav Federacije BH („SL novine Federacije BiH“ broj: 71/05)

14

izvršavanje poslova i zadataka zaštite i spašavanja iz njihove nadležnosti, mobiliziraju se i aktiviraju

jedinice, povjerenici civilne zaštite i službe zaštite i spašavanja i provode druge aktivnosti i mjere

značajne za sprečavanje i širenje opasnosti.

Za vrijeme trajanja prirodne i druge nesreće vrši neposredno angažovnje potrebnih snaga i sredstava

civilne zaštite i drugih struktura zaštite i spašavanja na provođenju operativnih mjera zaštite i

spašavanja u cilju zaštite života i zdravlja ljudi i zaštite i spašavanja imovine i drugih materijalnih

dobara. Cilj operativnih mjera i aktivnosti je smanjenje ili ublažavanje posljedica prirodne ili druge

nesreće.

U zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća civilna zaštita kao

posebno organizovani dio sistema zaštite i spašavanja organizuje i provodi sljedeće operativne

mjere zaštite i spašavanja:

sklanjanje ljudi i materijalnih dobara,

evakuacija,

zbrinjavanje ugroženih i nastradalih,

zamračivanje,

radiološka, hemijska i biološka zaštita,

zaštita i spašavanje od rušenja,

zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom,

zaštitai spašavanje od požara,

zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava,

prva medicinska pomoć,

zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porjekla,

asnacija terena ,

zaštita okoliša,

zaštita i spašavanje u rudnicima,

zaštita bilja i biljnih proizvoda.

Sklanjanje ljudi i materijalnih dobara obuhvata: planiranje i izgradnju skloništa, drugih zaštitnih

objekata, kao i zaklona pogodnih za zaštitu i sklanjanje, njihovo održavanje i organiziranje korištenja

za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od zračnih opasnosti, raketnih, topovskih, minobacačkih i drugih

napada, od upotrebe radioloških, hemijskih i bioloških sredstava i od opasnosti od velikih tehnoloških

nesreća.

Evakuacija je mjera zaštite i spašavanja koja predstavlja plansko, organizirano i privremeno

premještanje stanovništva i materijalnih dobara iz područja za koje se procjenjuje da mogu biti

zahvaćena prirodnim i drugim nesrećama, odnosno iz područja zahvaćenih prirodnim i drugim

nesrećama, na neugrožena ili manje ugrožena područja te, susjedne ili druge općine, pod uvjetom da

drugim mjerama zaštite i spašavanja nije moguće zaštititi ljude i materijalna dobra. Evakuacija se

provodi s ciljem da se izbjegne ili umanji masovno stradanje stanovništva i uništenje materijalnih

dobara.

Zbrinjavanje ugroženog i stradalog stanovništva vrši se kada je ugrožena sigurnost stanovništva

od prirodnih i drugih nesreća i kada dolazi do pojave većeg broja prognanog i izbjeglog stanovništva

u slučaju neposredne ratne opasnosti i rata kada se preduzimaju hitne mjere i aktivnosti za smještaj,

ishranu i osiguranje drugih neophodnih uslova za život ugroženih, stradalih i izbjeglih ljudi.

Zamračivanje je mjera civilne zaštite koja se provodi prema potrebi u slučaju neposredne ratne

opasnosti kada prijeti opasnost od vazdušnih i drugih dejstava tokom noći a provodi se

zamračivanjem naseljenih mjesta, privrednih i drugih objekata, motornih vozila u skladu sa

procjenom opasnosti od vazdušnih i drugih napada.

Radiološka, hemijska i biološka zaštita obuhvata mjere i postupke koji se organiziraju i provode

radi sprečavanja, ublažavanja i otklanjanja posljedica od radiološkog, hemijskog i biološkog

djelovanja na stanovništvo, životinjski i biljni svijet i materijalna dobra u ratu, kao i ublažavanje i

otklanjanje posljedica tehnoloških havarija i drugih akcidenata od radioloških, hemijskih i bioloških

agenasa u miru. Radiološka, hemijska i biološka zaštita obuhvata: radioloko-hemijsko-biološku

kontrolu, radiološko-hemijsko-biološku zaštitu (ličnu i kolektivnu) i radioloko-hemijsko-biološku

15

dekontaminaciju. Radiološko-hemijsko-biološka kontrola se ostvaruje: radiološko-hemijsko-

biološkim izviđanjem, dozimetrijskom kontrolom i laboratorijskim poslovima.

Mjere zaštite i spašavanja od rušenja provode se radi zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih

dobara iz ruševina koje mogu nastati uslijed potresa, odrona, klizanja tla, bujičnih voda ili drugih

prirodnih i drugih nesreća, kao i s visokih i nepristupačnih objekata. Obuhvataju mjere, radnje i

postupke na izviđanju ruševina i pronalaženju lica zatrpanih u ruševinama; osiguranje oštećenih i

pomjerenih dijelova konstrukcija zgrada i objekata radi sprečavanja zarušavanja, odnosno naknadnog

rušenja; spašavanje zatrpanih, odnosno njihovo izvlačenje izvan zona rušenja i poduzimanje mjera

zdravstvenog i drugih oblika zbrinjavanja, kao i izvlačenje materijalnih dobara; spašavanje

stanovništva i materijalnih dobara s visokih zgrada i objekata i druge mjere zaštite kojima se

doprinosi zaštiti i spašavanju iz ruševina.

Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom je mjera koja sadrži provedbu zaštite i spašavanja ljudi i

materijalnih dobara u područjima oko rijeka, jezera i na moru koja mogu biti ugrožena poplavama

koje mogu nastati oštećenjima ili rušenjem visokih brana, nasipa ili drugih vodozaštitnih objekata,

kao i od opasnosti od bujičnih i podzemnih voda.Zaštita i spašavanje na vodi i pod vodom obuhvata:

izgradnju, održavanje i saniranje oštećenih objekata za zaštitu od poplava; osmatranje i izviđanje

stanja vodotoka, objekata i terena; planiranje i provođenje evakuacije stanovništva i materijalnih

dobara iz ugroženih područja; planiranje i osiguranje prevoženja i prijelaza preko rijeka, jezera i na

moru; ispumpavanje vode iz poplavljenih objekata i izvlačenje utopljenika i materijalnih dobara iz

rijeka, jezera i mora; snabdijevanje poplavom ugroženog stanovništva potrebnim namirnicama i

drugim sredstvima radi preživljavanja i učešće na saniranju posljedica izazvanih poplavama.

Zaštita i spašavanje od požara obuhvata: pripremu i provođenje preventivnih mjera u svim

sredinama i prostorima gdje postoji mogućnost nastanka požara,organiziranje i pripremanje snaga za

gašenje požara, organiziranje osmatranja i uzbunjivanja u slučaju opasnosti od požara, gašenje i

lokaliziranje požara i spašavanje ljudi i materijalnih dobara iz objekata i područja ugroženih

požarom.

Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstava je mjera koja se sastoji u pronalaženju, otkrivanju,

obilježavanju, iskopavanju, prenošenju, utovaru, prevoženju, istovaru, privremenom skladištenju,

dezaktiviranju i uništavanju NUS-a na svim mjestima na kojima se nalaze ta sredstva

Prva medicinska pomoć je mjera zaštite i spašavanja koja obuhvata: preventivnu zaštitu koju čine

protivepidemijske i higijenske mjere zaštite stanovništva, operativnu zaštitu koja se sastoji od

pružanja prve pomoći standardnim i priručnim sredstvima na licu mjesta, medicinske trijaže ranjenih,

povrijeđenih i oboljelih ljudi, sanitetske evakuacije i transporta do najbliže zdravstvene ustanove radi

pružanja opće medicinske pomoći ili do odgovarajuće specijalističke zdravstvene ustanove radi

potpunog zdravstvenog zbrinjavanja.

Zaštita i spašavanje životinja i namirnica životinjskog porijekla je mjera koja se sastoji u:

sklanjanju i izmještanju, sprečavanju i lokaliziranju pojava parazitnih, zaraznih i uzgojnih bolesti,

kontroli životinja, sirovina, proizvoda i otpadaka životinjskog porijekla, kontroli ispravnosti stočne

hrane i vode, ukazivanju prve veterinarske pomoći oboljeloj i ranjenoj stoci, uklanjanju leševa

životinja i drugog otpada animalnog porijekla i poduzimanjem drugih odgovarajućih mjera.

Asanacija terena je mjera koja se sastoji od poduzimanja sanitarno-higijenskih i sanitarno-tehničkih

mjera na terenu, u naseljima i stambenim i drugim objektima u cilju sprečavanja širenja zaraze,

epidemije i drugih štetnih posljedica po ljude i materijalna dobra a obuhvata organiziranje i

provođenje sljedećih radnji: uklanjanje, identifikaciju i pokop poginulih ljudi, uklanjanje leševa

uginulih životinja, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju objekata i terena i uklanjanje otpadnih i

štetnih tvari koje ugrožavaju zdravlje i život ljudi i okoliša.

Zaštita okoliša se sastoji u sprečavanju nastanka štetnih posljedica, uništavanju i zagađivanja

okoliša, otklanjanju posljedica nastalih usljed: tehničko-tehnološki havarija u industriji, prometu,

kao i drugih nesreća i katastrofa čije posljedice mogu ugroziti okoliš a naročito prirodne resurse,

ispuštanje toksičnih i štetnih hemijskih i drugih opasnih materija u okoliš iz industrijskih i termo-

energetskih postrojenja, motornih vozila i ložišta u domaćinstvu u količinama koje uzrokuju

imisione koncentracije u vodi, zraku i zemljištu iznad maksimalno dozvoljenih vrijednosti, odlaganja

komunalnog, industrijsko-tehnološkog i drugog čvrstog i tečnog otpada i usljed djelovanja

vremenskih nepogoda na okoliš, snijeg, poplave suša, klizišta i druge prirodne nepogode.

16

Zaštita i spašavanje u rudnicima je mjera koja se sastoji od zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih

dobara u slučaju rudarskih nesreća uzrokovanih eksplozijom plinova ili ugljene prašine, jamskih

požara i poplava, trovanjem otrovnim plinovima, klizanjem ili obrušavanjem zemljišta na

površinskim i jamskim kopovima i drugih sličnih nesreća koje mogu ugroziti ljude i tehnička i druga

sredstva u rudnicima.

Zaštita i spašavanje bilja i biljnih proizvoda je mjera kojom se provodi zaštita i spašavanje bilja i

biljnih proizvoda povrća, voća, žitarica, ljekovitog, ukrasnog, krmnog, stočnog bilja i drugih vrste

bilja i zasada, šuma i šumskih kultura, biljne sirovine, sjemena i gotovih proizvodi od bilja koji se

koriste za ishranu i liječenje od radioaktivne, hemijske i biološke kontaminacije i svih drugih oblika

zagađivanja, kao i zaraznih bolesti i štetočina.

Neposredno poslije prirodne ili druge nesreće preduzimju se mjere i aktivnosti za otklanjanje

posljedica nesreće, sanaciju šteta i stvaranje neophodnih uslova za život na ugroženom području.

Otklanjanje posljedica nesreće obuhvata nužne mjere i aktivnosti za obezbjeđenje osnovnih uslova za

život i uslova za trajnu obnovu pogođenog područja. Aktivnosti za obezbjeđenje osnovnih uslova za

život obuhvataju naročito opskrbu sa pitkom vodom, hranom, zdravstvenom zaštitom, električnom

energijom, osposobljavanje prioritetnih komunikacija, vršenje komunalnih usluga, obezbjeđenje

hrane, vode i zdravstvene zaštite za životinje. Ove aktivnosti organizuju i usmjeravaju operativno-

sručni organi za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja a izvršavju ih snage zaštite i spašavanja i

javne službe.

1.3. Štabovi civilne zaštite Kantona i općina i povjerenici civilne zaštite

Za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja na teritoriji Kantona formiraju se Kantonalni i

općinski štabovi civilne zaštite. Prema Zakonu o zaštiti i spašavanju u rukovođenju akcijama zaštite i

spašavanja Kantonalni štab civilne zaštite vrši slijedeće poslove:

odlučivanje o upotrebi snaga i sredstava civilne zaštite na zaštiti i spašavanju ugroženih i

stradalih ljudi i materijalnih dobara i te snage raspoređuje na područja koja su ugrožena.

naređuje provođenje odgovarajućih mjera zaštite i spašavanja, određuje snage i sredstav koja

će provoditi te mjere.

usmjerava, koordinira, rukovodi akcijama zaštite i spašavanja svih učesnika angažiranih na

zaštiti i spašavanju na svom području.

rješava sva pitanja koja su u toku provođenja aktivnosti na zaštiti i spašavanju pojave u vezi

sa angažovanjem snaga i sredstava civilne zaštite i provođenja mjera zaštite i spašavanja i

samozaštite građana.

naređuje općinskim štabovima civilne zaštite, štabovima civilne zaštite pravnih lica u kojima

su ti štabovi osnovani i službama zaštite i spašavanja koje formira Vlada Kantona da

učestvuju u poduzimanju mjera i aktivnosti na zaštiti i spašavanju na određenom području.

naređuje angažovanje snaga i sredstava civilne zaštite s područja jedne općine na ugroženo

područje druge općine na području Kantona.

1.3.1. Kantonalni štab civilne zaštite

Kantonalni štab civilne zaštite osnovan je na osnovu Uredbe o kantonalnom štabu civilne

zaštite («Sl. glasnik USK-a» broj: 13/04, 2/09 i 11/11). Vlada Kantona je u skladu sa članom 7.

pomenute Uredbe imenovala članove Kantonalnog štaba. Članovi štaba su u toku 2004. i 2011.

godine prošli obuku za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja u slučaju prirodne ili druge nesreće.

1.3.2. Općinski štabovi civilne zaštite

Za rukovođenje akcijama zaštite i spašavanja na teritoriji općine formiraju se općinski štabovi

civilne zaštite. Sve općine na području Kantona donijele su propise kojima se osnivaju općinski

štabovi civilne zaštite i imenovale njihove članove. Općinski štabovi civilne zaštite su u toku 2006. i

2011. godine prošli ciklus obučavanja prema Nastavnom planu i programu Federalne uprave civilne

zaštite. Ono što je karakteristično za ove organe rukovođenja akcijama zaštite i spašavanja na

17

području Kantona je njihova loša popunjeosti materijalno-tehničkim sredstvima i opremom.

Popunjavanje štabova civilne zaštite materijalno-tehničkim sredstvima u vlasništvu građana i pravnih

lica se ne vrši jer na nivou Federacije Bosne i Hercegovine nije donešen propis o načinu vođenja

evidencije materijalnih sredstava koja podliježu obavezi davanja za potrebe civilne zaštite.

Materijalno tehnička sredstva kojima su opremljeni kantonalni i općinski štabovi civilne zaštite u

periodu 2003-2011. godina nabavljena su kupovinom iz sredstava posebne naknade za zaštitu i

spašavanjem ili su donirana od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine.

Kadrovska struktura kantonalnog i općinskih štabova civilne zaštite Tabela br. 1

R/b Naziv štaba civilne

zaštite

Broj članova štaba Stručna sprema

Potrebno Popunjeno VSS VŠS SSS

1. Kantonalni štab CZ-e 15 11 11 - -

2. OpŠCZ-e Bihać 15 15 14 1 -

3. OpŠCZ-e

Bosanski Pterovac

10 10 8 - 2

4. OpŠCZ-e

Bosanska Krupa

14 14 10 - 4

5. OpŠCZ-e Bužim 10 10 5 3 2

6. OpŠCZ-e Cazin 13 12 10 1 1

7. OpŠCZ-e Ključ 16 16 11 4 1

8. OpŠCZ-e Sanski Most 11 8 8 - -

9. OpŠCZ-e Velika Kladuša 15 14 12 - 2

Postojeća kadrovska struktura općinskih štabova civilne zaštite je nezadovoljavajuća Članom 114.

Zakona o zaštiti i spašavanju utvrđeno je da članovi štaba trebaju biti rukovodeći državni službenici u

rangu pomoćnika načelnika općine. Ovakvu kadrovsku strukturu općinskih štabova civilne zaštite još

uvijek nije moguće obezbjediti zbog nedostatka kadrova visoke stručne spreme u strukturi zaposlenih

u općinama.

1.3.3. Povjerenici civilne zaštite

Povjerenici civilne zaštite određuju se u naselju, dijelu naselja, selima, stambenim zgradama,

organima uprave, ustanovama i drugim pravnim licima u kojima se ne osnivaju štabovi civilne

zaštite.

Osnovni zadaci povjerenika su:

organizovanje, pripremanje i provođenje lične i kolektivne zaštite;

pružanje prve pomoći;

organizovanje i provođenje spašavanja ljudi u zgradama za koje su zaduženi;

organizovanje akcija gašenja manjih i početnih požara;

prijem građana u skloništa i organizacija njihovog boravka u njima.

Proces imenovanja povjerenika na području kantona otežava nedonošenje federalnog propisa o

uvođenju u evidenciju, pozivanju, raspoređivnju obveznika civine zaštite u strukture civilne zaštite.

1.4.Organi uprave i službe za upravu nadležni za civilnu zaštitu

1.4.1.Kantonalna uprava civilne zaštite

Upravne, stručne i druge poslove u oblasti zaštite i spašavanja i zaštite od požara i vatrogastva

iz nadležnosti Kantona vrši Uprava civilne zaštite. Uprava civilne zaštite osnovana je u skladu sa

člana 28. Zakona o zaštiti i spašavanju članom 14. Zakona o organizaciji i djelokrugu kantonalnih

organa uprave i upravnih organizacija («Službeni glasnik Unsko-sanskog kantona» broj: 12/08 i

12/10).

18

Kadrovska struktura zaposlenih u KUCZ-e Tabela br: 2

PREDVIĐENO PRAVILNIKOM POPUNJENO Rukovodeći

državni

službenici

Službenici Namještenici Ukupno Rukovodeći

službenici Ostali

službenici

Namještenici Ukupno VŠS SSS VŠS SSS

3 3 2 6 14 3 - 2 6 11

U periodu 2007-2011. godina nije vršen prijem novih državnih službenika i namještenika u

upravi. Upošljavanje novih državnih službenika neophodno je zbog vršenja poslova inspekcijskog

nadzora u oblasti civilne zaštite a od 2009. godine kada je donešen Zakon o zaštiti od požara i

vatrogastvu i radi vršenja poslova inspekcijskog nadzora u oblasti zaštite od požara i vatrogastva iz

nadležnosti kantona.

1.4.2. Službe civilne zaštite općina

Upravne, stručne i druge poslove u obalasti zaštite i spašavanja iz nadležnosti općine vrše

općinske službe ciivlne zaštite. Službe civilne zaštite općina organizovane su u skladu sa članom 31.

Zakona o zaštiti i spašavnju i općinskim propisima koji uređuju organizaciju općinskih službi za

upravu. Od 2009. godine u skladu sa članom 17. stav 2. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu za

vršenje poslova iz oblasti zaštite od požara i vatrogastva iz nadležnosti općine u organizacijsku

strukturu službi civilne zaštite općina ulaze i profesionalne vatrogasne jedinice.

U radu službi civilne zaštite općina u proteklom razvojnom periodu registrovani su slijedeći

problemi:

iz redovnih buđžetskih sredstava općine finansiraju se samo plate i materijalni

troškovi zaposlenih u službama civilne zaštite općina a svi ostali troškovi ovih službi iz

sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje;

nemogućnost vršenja pojedini poslova iz nadležnosti službe zbog nedonošenja

podzakonskih propisa iz oblasti evidentiranja, raspoređivanja obveznika civilne zaštite

u štabove civilne zaštite, jedinice civilne zaštite, službe zaštite i spašavanja i na mjesta

povjerenika civilne zaštite i evidentiranja i raspoređivanja materijalnih sredstava

građana i pravnih lica koja podliježu obavezi davanja za potrebe civilne zaštite;

nedostatak stručnih kadrova u tim službama, što se može vidjeti upoređivanjem broja

zaposlenih službenika i namještenika.

Analiza kadrovske strukture uposlenih pokazuje da u službama civilne zaštite općina ima više

uposlenih namještenika nego službenika koji treba da obavljaju poslove iz osnovne djelatnosti

službe civilne zaštite općine. U Službi civilne zaštite općine Bihać na poslovima osnovne

djelatnosti iz nadležnosti službe rade 4. državna službenika, u općinama Velika Kladuša i

Bužim 2, a u ostalim općinama po 1 državni službenik.

Kadrovska struktura zaposlenih u općinskim službama civilne zaštite/3

Tabela br. 3

Službe CZ-e

Predviđeno Pravilnikom o unutrašnjoj

organizaciji

Popunjeno

Ruk.

drž.služ

Ost

drž.služ

Nmještenici

Ukp

Ruk.

drž.

služ.

Ost.

drž.

služ.

Nmještenici

Ukp. VŠS SSS VK KV NSS VŠS SSS VK KV NSS

Služba CZ-e Bihać 1 3 6 14 1 19 44 1 3 6 14 1 19 44

Služba za CZ-u i

vatrogastvo B.Petrovac

1

-

-

5

-

-

-

6

1

-

-

5

-

-

-

6

Služba za civilnu i

protivpožarnu zaštitu

B. Krupa

1

-

1

4

1

7

-

14

1

-

1

4

1

6

-

13

Služba CZ-e Bužim 1 - 1 7 - - - 9 - - 1 7 - - - 8

Služba za civilnu i

protivpožarnu zaštitu

Cazin

1

1

3

15

-

4

-

24

1

-

2

15

-

4

-

22

19

1.4.2.1 Operativni centri civilne zaštite zaštite 112

Radi stalnog prikupljanja podataka o svim vrstama pojava i opasnosti koje mogu dovesti do

prirodne ili druge nesreće, posljedicama koje su nastale djelovanjem prirodne ili druge nesreće na

ugroženom području, obrade tih podataka i njihovog dostavljanja nadležnim organima i službama,

obavještavanja, upozoravanja i uzbunjivanja građana o opasnostima, prenošenja naredbi štabova

civilne zaštite i obezbjeđenje veza za potrebe operativnih struktura civine zaštite za vrijeme njihovog

angažovanja na izvršavanju zadataka zaštite i spašavanja u okviru organa uprave za civilnu zaštitu

formiraju se operativni centri civilne zaštite 112. Na području Kantona formirano je osam općinskih i

jedan kantonalni operativni centar civilne zaštite

U operativnim centrima civilne zaštite instaliran je poseban telefonski broj 112. na koji građani

mogu zatražiti pomoć u slučaju nesreće, dostaviti podatke o nesreći i dobiti podatke o vremenu, visini

vodostaja i snijega, prohodnosti puteva, smetnjama u opskrbi sa vodom za piće, električnom

energijom i vršenju drugih usluga značajni za život stanovništva. Kantonalni operativni centar civilne

zaštite mora imati najmanje pet zaposleni i radi 24 sata neprekidno. Općinski operativni centri civilne

zaštite moraju imati najmanje jednog zaposlenog i ne rade 24 sata neprekidno. U situacijama kada

zaprijeti opasnost od nastanka prirodne ili druge nesreće ili kada ona nastupi i ovi centri moraju

imati pet izvršilaca. Popuna se vrši raspoređivanjem obaveznika civine zaštite koji su osposobljeni

za izvršavanje poslova i zadataka u operativnom centru civilne zaštite. U Službi civilne zaštite općine

Bihać na poslovima osmatranja i uzbunjivanja uposleno je šest lica a u ostalim službama na tim

poslovima radi jedan uposlenik

U periodu 2005-2011. godina Kantonalna uprava civilne zaštite je izvršila nabavku informacijsko-

telekomunikacijske opreme i uređaja neophodnih za rad centra. Sva oprema je postavljena ali još

uvijek ne funkcionišu radio veze između kantonalnog i općinskih operativnih centara zbog loše

opremljenosti općinskih operativnih centara civilne zaštite i neuređenosti pitanja korištenja radio

frekvencija u sistemu civilne zaštite Federacije Bosne i Hercegovine. U tom pogledu je neophodno

osigurati da svi korisnici radio veza u sistemu civilne zaštite dobiju jedno frekventno područje

a unutar njega svaki operativni centar civilne zašite radio frekvencije na kojima će raditi.

Osim općine Bihać koja je nabavila svu informacijsk-telekomunikacijsku opremu za rad operativnog

centra civilne zaštite ostale općine osim telefonskog i faks aparata nemju druge opreme. Operativni

centri civilne zaštite općina Bosanska Krupa, Bužim i Velika Kladuša nemaju vlastiti telefonski broj i

telefonske veze uspostavljaju preko telefonske centrale općine.

Za izgradnju i održavanje sistema uzbunjivanja stanovništva u slučaju prirodne ili druge nesreće

odgovorna je općina odnosno grad. U slučju opasnosti od prirodne i druge nesreće općinski

operativni centri vrše uzbunjivanje stanovništva davanjem znakova opasnosti. Pokrivenost općina

zvučnim sirenama nije zadovoljavajuća. Većina sirena za uzbunjivanje građana postavljeno je u

periodu prije rata na većim javnim i privrednim objektima. Jedan broj tih sirena je za vrijeme rata

uništen ili ne rade zbog stečaja ili loše privatizacije preduzeća na čijim objektima su sirene

postavljene.

______________________ 3) U OSCZ-e Bihać na poslovima civilne zaštite radi 15, a na poslovima vatrogastva 29 uposleniika.

U OSCZV-a Bosanski Petrovac na poslovima civilne zaštite rade 2, a na poslovima vatrogastva 4 uposlenika.

U OSCPZ-e Bosanska Krupa na poslovima civilne zaštite rade 4, a na poslovoma vatrogastva 9 uposlenika.

U OSCZ-e Bužim na poslovima civilne zaštite rade 2 a na poslovima vatrogastva 6 uposlenika.

U OSCPZ-e Cazin na poslovima civilne zaštite rade 4,a na poslovima vatrogastva 18 uposlenika.

U općini Ključ vatrogasna jedinica nije u sastavu službe civilne zaštite već je toj službi pripojena

služba za zajedničke poslove. Na poslovima civilne zaštite rade 2 uposlenika a na poslovima vatrogastva 23 uposlenika.

U općini Sanski Most vatrogasna jedinica nije u sastavu službe civilne zaštite.

U OSCZZP Velika Kladuša na poslovima civilne zaštite rade 4 a na poslovima vatrogastva 14 uposlenik

Služba za CZ-u i

zajedničke poslove

Ključ i zaštitu od

požara

1

-

-

5

-

14

5

25

1

-

-

5

-

14

5

25

Služba CZ-e Sanski

Most

1 1 1 3 0 0 0 6 1 0 0 3 0 0 0 4

Služba CZ-e i zaštite

od požara Vel. Kladuša

1

1

1

15

-

-

-

18

1

1

-

4

1

11

-

18

20

U periodu 2007-2011. godina samo općine Bosanski Petrovac i Bužim izvršile su nabavku

novih sirena za uzbunjivanje.

Pregled sirena za uzbunjivanje na području općina

Tabela br. 4

OPĆINA Mjesto instaliranja Broj postavljenih sirena U funkciji Ne radi

Bihać

Zgrada Kulturnog

centra

1 Aktivna

Zgrada UNA banke 1 Ne radi

Zgrada DD

«Kombiteks»

1 Ne radi

Zgrada DD

«Krajinametal»

1 Ne radi

Zgrada DD

«Žitoprerada»

1 Ne radi

Objekat Energopetrola 1 Aktivna

Bosanska Krupa BH pošte 1 Aktivna

DVD Otoka 1 Ne radi

Bosanski

Petrovac

Policijska stanica 1 Ne radi

Zgrada BH pošte 1 Ne radi

Zgrada Šumarije 1 Ne radi

Zgrada općine 1 Aktivna

Bužim Brdo Radostovo 1 Aktivna

Cazin Vatrogasni dom 1 Aktivna

MZ Pećigrad 1 Aktivna

Ključ

DI „Ključ“ 1 Ne radi

DI «Sanica» 1 Ne radi

Vatrogasni dom 1 Aktivna

Sanski Most

Zgrada «ŠIPA» 1 Ne radi

Zgrada općine 1 Aktivna

Zgrada PU 1 Aktivna

Vatrogasni dom 1 Aktivna

Zgrada MZ Majdan 1 Ne radi

Velika Kladuša Zgrada općine 1 Aktivna

„Saniteks“ d.o.o. 1 Aktivna

Agrkomerc d.o.o. 2 Ne radi

PS Velika Kladuša 1 Ne radi

1.5. Službe zaštite i spašavanja

Sadašnji stepen ekonomskog razvoja Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, gradova i

općina ne omogućuje razvoj i izgradnju sistema civilne zaštite koji bi počivao na principu masovnog

učešća građana, privrednih društava i drugih pravnih lica u zaštiti i spašavanju od prirodnih i drugih

nesreća. Zakon o zaštiti i spašavanju za razliku od ranijih propisa koji su uređivali ovu oblast polazi

od načela da sva fizička i pravna lice imaju pravo i dužnosti samostalno i skupa sa drugima

provoditi zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u skaldu sa svojim mogućnostima i sposobnostima.

Specifične oblike zaštite i spašavanaja kao svoju redovnu djelatnost treba da obavljaju:

21

pravna lica iz oblasti zdravstva, veterinarstva, stambenih i komunalnih poslova,

vodoprivrede, šumarstva, poljoprivrede, hemijske i petrohemijske industrije, rudarstva,

hidrometeorologije, seizmologije, ekologije u skladu sa materijalnim propisima koji uređuju

oblast za koju su nadležni,

udruženja građana (crveni krst, gorska služba spašavanja, planinari, speolozi, alpinisti,

radioamateri, ronioci i dr,) u skladu sa propisima koji uređuju njihovu organizaciju i

djelovanje. Pri tome se polazi od činjenice da nije potrebno formirati posebne snage zaštite

i spašavanja za izvršavanje ovih poslova jer ova udruženja imaju obučene i osposobljene

kadrove i materijalna sredstva i opremu za izvršavanje određenih zadataka zaštite i

spašavanja

Vlada Kantona, odnosno općinski načelnik svojim propisom određuju u kojim pravnim licima i

udruženjima građana će se organizovati služba zaštite i spašavanja koje će djelovati na području

kantona, odnosno općine. Službe zaštite i spašavanja vrše poslove zaštite i spašavanja koja proizilaze

iz osnovne djelatnosti pravnog lica u kome se formiraju. Te poslove službe ostvaruju provođenjem

preventivnih i operativnih mjera zaštite i spašavanja. Preventivne mjere zaštite i spašavanja službe

zaštite i spašavanja ostvaruju provođenjme mjera, postupaka i aktivnosti u sklopu svoje redovne

djelatnosti kojima se može uticati na sprečavnje nastanka nesreće ili ublažavanja njenih posljedica.

Operativne mjere zaštite i spašavanja službe zaštite i spašavanja ostvaruju izvršavanjem

odgovarajućih mjera, postupaka i zadataka iz svoje nadležnosti u toku djelovanja prirodne ili druge

nesreće odnosno do momenta kada se procjeni da je prestala potreba za njihovim angažiranjem. U

slučajevima kad ne postoje uslovi za formiranje ovih službi zaštite i spašavanja u skladu sa

Procjenom ugroženosti kantona i materijalnim mogućnostima Vlada Kantona, odnosno općinski

načelnik mogu organizovati samostalne službe zaštite i spašavanja čije se opremanje, obučavanje i

osposobljavanje u potpunosti finansira iz kantonalnog odnosno općinskog buđžeta.

Kantonalne službe zaštite i spašavanja Tabela br. 5

R/b

Naziv

službe zaštite i spašavanja

Osnivač Broj pripadnika

Formaciji Popunjeno

1 2 3 4 5

1. Služba za medicinsku pomoć JU Kantonalna bolnica

“Dr.Irfan Ljubijankić”

37 Nisu popunjene jer nije donešen propisi

člana 148. Zakona o zaštiti i spašavanju

2. Služba za higijensko-

epidemiološku zaštitu

ZU Zavod za javno

zdravstvo USK-a

8

3. Služba za zaštitu životinja i

namirnica životinjskog

porijekla

Veterinarski zavod

USK-a

15

4. Služba za zaštitu i spašavanje

na vodi i pod vodom

UG KK “Kostelski

Buk” Bihać

UG RK “VIR Sana”

S.Most

UG RK “Slap”

Bos.Krupa

17

5. Služba za zaštitu i spašavanje

sa visina

UG Gorska služba

spašavanja – Stanica

Bihać

18

6. Služba za zaštitu bilja i

biljnih proizvoda

Poljoprivredni zavod

USK-a

23

7. Služba za zbrinjavanje

ugroženih i stradalih

Organizacija CK USK-a 12

8. Služba za zaštitu od šumskih

požara

ŠPD “Unsko – sanske

šume” Bos.Krupa

66

22

Općinske službe zaštite i spašavanja Tabela br. 6

Općina Naziv

službe zaštite i spašavanja

Osnivač Broj pripadnika

Formaciji Popunjeno

1 2 3 4 5

Bihać

- Služba za vodosnabdijevanja JP „Vodovod“ 15 15 - Služba za čistoću JKP „Komrad“ 36 36 - Služba za medicinsku pomoć JU „Dom Zdravlja 10 10

- Služba za veterinarsku pomoć JU„Veterinarska stanica“ 9 8

Bosanska

Krupa

- Služ.za zaštitu od požara Vatrogasna jedinica 21 Nisu popunjene jer nije

donešen propis iz člana

148. Zakona o zaštiti i

spašavanju

Služ.za zašttitu životinja JU „Veterinarska stanica“ 15 - Služ.za vodosnabd. i spaš. iz

ruševina JKP „10.juli“ 51

Sl .za medicinsku pomoć i

identifikaciju poginulih

ZU „Dom zdravlja“ 22

Bosanski

Petrovac

Služba za mediscinsku pomoć ZU „Dom zdravlja“ Pravna lica u

kojima se osnivaju službe

nisu donijela interni propis o

osnivanju službe

-

Služba za zaštitu životinja Ju „Veterinarska stanica“

Služba za asanaciju terena JKP „ Komunalno“

Sl. za zbrinjavanje ug. i

stradalih

UG „Crveni križ“

Bužim

Služba za medicinsku pomoć ZU „Dom zdravlja bužim“ Pravna lica u

kojima se

osnivaju službe nisu

donijela

interni propisi o osnivanju

službe

- Služba za snabdijevanje sa

vodom JKP „Komb“

Služba za čistoću i higijenu JKP „Komb“

Veterinarska služba

JU „Veterinarska stanica“

Cazin

Služba za medicinsku pomoć ZU „Dom zdravlja „ 10 Nisu popunjene jer nije

donešen propis iz člana

148. Zakona o zaštiti i

spašavanju

Služba za snabdijevanje vodom JKP „Vodovod“ 14

Služba za čistoću i i higijenu JKP „Čistoća“ 14 Veterinarska služba JU „Veterinarska stanica“ 14 Služba za zbrinjavanje ug. i

stradalih UG „Crveni križ“ 14

Služba za zaštitu od požara Vatrogasna jedinica 18

Ključ Sl.za medicinsku pomoć ZU „Dom zdravlja“ Pravna lica u

kojima se

osnivaju službe nisu

donijela interni

propisi o

osnivanju

službe

Sl. za hig.-epidemiološku zaštitu ZU „Dom zdravlja“ Služba za zaštititu životinja JU „Veterinarska stanica“ Sl. za zaštitu šuma od požara ŠPD USŠ „Šumarija Ključ Sl. za vodosnadbjevanje JP „Ukus“ Sl. za zbrinjavanje ugroženih UG „Crveni križ“ Sl. za spašavanje ruševina JKP „Rad“ Sl. za asanaciju terena JKP „Rad“ Sl za spašavanje od visokog

snijega JU“Općinski fond za komunalne

dj. Sl. za spašavanje na vodi UG „Kajak-kanu klub“ 11

Sanski

Most

Služ.za prvu medicinsku pomoć ZU „Dom zdravlja“ Pravna lica u

kojima se osnivaju

službe nisu

donijela interni propis

o osnivanju

službe

- Služ.za veterinarske poslove JU „Veterinarska stanica“ Služ.za spašavanje na vodi i pod

vodom UG „VIR Sana“

Služba za zašt.od požara Vatogasna jedinica

Služ.za spašavanje iz ruševina

JKP „Sana“

Velika

Kladuša

Općina nije donjela propis kojim se određuju pravna lica u kojima će se formirati službe zašte i

spašavanja

Opremanje i obučavanje službi zaštite i spašavanaja vrše pravna lica u kojima se službe osnivaju. Dio

troškova za ove namjene subvencionira kanton, grad i općina u skladu sa ugovorom kojim se

utvrđuju međusobna prava i obaveze. U periodu 2007-2011. godina formirano je osam

kantonalnih i petnaest općinskih službi zaštite i spašavanja. U općinama Bosanski Petrovac,

23

Bužim, Sanski Most i Velika Kladuša pravna lica za koje je utvrđena obaveza osnivanja službe

zaštite i spašavanja nisu donjela vlastiti propis kojim osnivaju službu zaštite i spašavanja. U

općini Ključ od sedam pravnih lica za koje je utvrđena obaveza formiranja službe zaštite i

spašavanja samo u jednom je osnovana služba zaštite i spašavanja. Donošenjem normativnih

akata o osnivnju službi zaštite i spašavanja stvorene su pravne pretpostavke za njihovo

popunjavanje ljudstvom, materijalno-tehničkim sredstvima i opremom i njihovo obučavanje i

osposobljavanje za izvršavanje poslova i zadataka zaštite i spašavanja

Osnovane službe zaštite i spašavanja nisu operativne za ivršavanje zadataka zaštite i

spašavanja jer:

pravna lica koja su općinskim propisom određena da formiraju službu nisu donijela

interni propis o osnivanju službe,

pravna lica koja su formirala službe ne planiraju finansijaka sredstva za njihovo

opremanje, obučavnje i osposobljavanje,

službe se ne popunavaju obveznicima civilne zaštite po osnovu prava i dužnosti građana

da učestvuju u zaštiti i spašavanju,

službe se nepopunjavaju materijalno-tehničkim sredstvima u vlasništvu građana i

pravnih lica po osnovu obaveze davanja materijalnih sredstava za potrebe civilne

zaštite.

Popunjavanje službi zaštite i spašavanja ljudstvom i materijalno-tehničkim sredstvima ne vrši

se jer Federalna uprava civilne zaštite nije donjela propis o evidentitanju i raspoređivnju

obveznika civilne zaštite i materijalno-tehničkih sredstava u štabove, jedinice civilne zaštite i

službe zaštite i spašavanja.

U navedenom periodu Kantonalna uprava civilne zaštite i službe civilne zaštite općina vršile su

nabavku pojedinih materijlno-tehničkih sredstava i opreme za ove službe iz sredstava posebne

naknade čime se samo djelimično rješava pitnje popune jer se opremanje struktura civilne

zaštite zbog nedostatka finansijskih sredstava ne može isključivo vršiti kupovinom materijalno-

tehničkih sredstava i opreme na tržištu.

1.6. Jedinice civilne zaštite

Jedinice civilne zaštite osnivaju se, opremaju i osposobljavaju kao operativne snage civilne

zaštite radi neposrednog angažovanja na izvršavanju zadataka zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih

dobara od prirodnih i drugih nesreća, te otklanjanja posljedica nastalih djelovanjem tih nesreća.

Jedinice civilne zaštite formiraju se kao jedinice opće i specijalizovane namjene. Općine, privredna

društva i druga pravna lica formiraju jedinice civilne zaštite opće namjene a kanton, grad i općina

specijalne jedinice civilne zaštite.

Vrsta, veličina i broj jedinica civilne zaštite utvrđuje se na osnovu procjene ugroženosti za određeno

područje kao i ljudskih, materijalnih mogućnosti kojima raspolaže općina, odnosno kanton.

Popunjavanje ovih struktura civilne zaštite vrši se na teritorijalnom principu.

Sve što je u ovom programu razvoja istaknuto u vezi popune službi zaštite i spašavanja ljudstvom i

materijalno tehničkim-sredstvima odnosi se i na jedinice civilne zaštite.

Popuna jedinica civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja općine Bihać vrši se na način da se

građanima izdaju rješenja o raspoređivanju u ove strukture civilne zaštite što nije u skladu sa

Zakonom o zaštiti i spašvnju zbog toga što:

zakon nije utvrdio da se raspoređivanje obveznika civilne zaštite u strukture civilne

zaštite vrši vođenjm upravnog postupka i izdavanjem rješenja o raspoređivanju,

nije odredio koji je drugostepeni organ za rješavanje po žalbama građana,

ne postoji evidencija svih obveznika civilne zaštite pa se raspoređivnje građana vrši na

način da se neki raspoređuju a drugi ne raspoređuju čime se vrši diskriminacija

građana u pogledu prava i dužnosti da učestvuju u civilnoj zaštiti.

24

Kantonalne i općinske jedinice civilne zaštite Tabela br. 7

Osnivač

Vlada USK-a

KANTONALNE JEDINICE CIVILNE ZAŠTITE SPECIJALNE NAMJENE

Vrsta jedinice Broj pripadnika

Po formaciji Popunjeno

Mješovita specijalizirana jedinica

civilne zaštite

33

Nije popunjena jer nije donešen propis iz

člana 148. Zakona o zaštiti i spašavanju

Osnivač

OPĆINSKE JEDINICE CIVILNE ZAŠTITE

Opće namjene Specijalizirane namjene Br.

jed.

Po

form

Popunj. Vrsta jedinice Po

form

Popunj.

Općina

Bihać

5

210

168

Vod za asanaciju terena

Vod za spaš.na vodi i pod

vodom.

Vod za spašavanje iz

ruševina

Vod za RHB zaštitu

Vod za zaštitu od požara

Vod za zašt. od mina i NUS-

36

24

46

26

26

8

30

20

38

21

22

7

Općina

Bosanska

Krupa

24 558 Nisu popunj.

jer nije

donešen propis

iz čl. 148.

Zakona o ZiS

Odjelj.za zaštitu od NUS-a

Odj..za spaš.na vodi i pod

vod.

9

12

Nije popunjena jer nije donešen

propis iz člana 148. Zakona o

zaštiti i spašavanju

Općina

Bosanski

Petrovac

2 64 -I- Odjeljenje za zaštitu od

požara 18 Nije popunjena jer nije donešen

propis iz člana 148. Zakona o

zaštiti i spašavanju

Općina

Bužim

6 132 -I- Odj. za spaš.iz ruševina

Odj.za zaštitu od NUS-a

Odjeljenje za PPZ

Odjeljenje za asanaciju ter.

Odjelj. za prvu medic.pomoć

8

8

8

8

8

Nije popunjena jer nije donešen

propis iz člana 148. Zakona o

zaštiti i spašavanju

Općina

Cazin 23 382 -I- Samostalni vod civilne zaštite

za zaštitu od požara

41

Nije popunjena jer nije donešen

propis iz člana 148. Zakona o

zaštiti i spašavanju

Općina

Ključ

12 279 -I-

Vod za spaš. od požara 18 Nije popunjena jer nije donešen

propis iz člana 148. Zakona o

zaštiti i spašavanju Općina

Sanski Most

20

640

-I-

Odjel za prvu med. pomoć

Vod za zaštitu od požara

Vod za spašavanje iz

ruševina

Vod za asanaciju terena

10

26

28

36

Nije popunjena jer nije donešen

propis iz člana 148. Zakona o

zaštiti i spašavanju

Općina

Velika

Kladuša

Općina nije donijela propis kojim se osnivaju jedinice civilne zaštite

1.7. Procjenu šteta nastalih od prirodnih i drugih nesreća

Procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća, utvrđivanje vrste i veličine štete koje nastaju na

materijalnim dobrima vrše kantonalna i općinske komisije za procjenu šteta. Rezultati procjene štete

koriste se za utvrđivanje konkretnih mjera koje treba preduzimati radi otklanjanja nastalih šteta, za

utvrđivanje veličine gubitaka u društevnom bogatstvu, za odlučivanje o pružanju pomoći nastradalom

području i za saniranje posljedica od prirodnih i drugih nesreća na području kantona, odnosno

općine.

25

U skladu sa članom 7. Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za procjenu šteta od prirodnih i drugih

nesreća na području Unsko-sankog kantona osnovana je kantonalna i osam općinskih komisija za

procjenu šteta. Pored konkretnih zadataka utvrđenih Uredbom, komisije za procjenu šteta od

prirodnih i drugih nesreća se obrazuju i radi zakonitog, racionalnog i ekonomičnog, odnosno

transparentnog korištenja budžetskih sredstava namjenjenih za saniranje i ublažavanje posljedica

nastalih djelovanjem prirodne ili druge nesreće.

U periodu 2007-2011. godina izvršeno je obučavanje općinskih i kantonalne komisije za procjenu

šteta za vršenje poslova i zadataka na procjenjivnju šteta nastalih od prirodnih i drugih nesreća.

Na osnovu analize postupka procjenjivanja šteta nastalih od poplava, olujnog vjetra i grada u toku

2010. godine na području Unsko-sanskog kantona može se zakljičiti da općinske komisije koje su

osnovni nosilac procjenjivanja šteta na području općine nisu dovoljno obučene i osposobljene za

procjenjivanje nastalih šteta. Od sedam općina koje su u toku te godine bile pogođene prirodnim i

drugim nesrećama samo je Komisija za procjenu šteta općine Bosanska Krupa provela i do kraja

završila postupak procjenjivanja šteta i traženja finansijske pomoći za saniranje nastalih posljedica.

Da bi se otklonili uočeni nedostaci u postupku procjenjivanja šteta i saniranju nastalih

posljedica neophodno je:

metodologiju procjenjivanaja šteta pojednostaviti u cilju što bržeg i jednostavnijeg

utvrđivanja šteta na materijalnim dobrima

reducirati broj propisanih obrazaca i njihov sadržaj uskladiti sa novim vlasničkim

odnosima i oblicima organizovanja privrednih subjekata,

formirati baze podataka o vlasnicima, godini izgradnje objekata, dokumentaciji za

izgradnju i korištenje objekta, korisnim neto-površinama objekata i drugim podacima

koji su neophodni u procesu procjenjivanja šteta,

zbog obimnosti postupka omogućiti ovlastenim procjenjiteljima da učestvuju u

pojedinim fazama procjenjivanja nastalih šteta

procjenu šteta u privrednim društvima u privatnom vlasništvu treba da vrše njihove

komisije za procjenu šteta u skladu sa usvojenom metodologijom,

sve nivoe vlasti zakonom obavezati da planiraju redovna buđžetska sredstva za

finansiranje šteta nastalih prirodnim i drugim nesrećama.

1.8. Izvori finansiranja zaštite i spašavanja

Zaštita od prirodnih i drugih nesreća finansira se iz:

budžeta Federacije BiH, kantona i općina,

sredstava pravnih lica,

osiguranja,

dobrovoljnih priloga i drugih izvora utvrđenih zakonom.

Pored redovnih buđžetskih sredstava Zakonom o zaštiti i spašavanju uvedena je posebna naknada

za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća u visini od 0,5% od osnovice koju čine isplaćene neto plaće

zaposlenih. Posebnu naknadu uplaćuju sva pravna lica i građani koji obavljaju samostalnu djelatnost.

Ta sredstva se vode na posebnom transakcijskom računu budžeta Kantona i općina. Da bi se

osigurala zaštita ovih sredstava od nenemjenskog trošenja, zakonodavac je propisao u koje namjene

se sredstva mogu trošiti. Sredstva koja se ostvare u toku godine ne gase se istekom kalendarske

godine, već se prenose u narednu godinu i akumuliraju sa sredstvima koja se prikupe u toku naredne

godine. Raspodjela ostavrenih prihoda po ovom osnovu vrši se tako da od ukupno evidentiranih

sredstava 15% pripada Federaciji, 25% kantonu i 60% općini.

Iz redovnih buđžetskih sredstava uglavnom se planiraju sredstva za plate i materijalne

troškove zaposlenih u orgnima uprave za civilnu zaštitu dok se sve ostale potrebe zaštite i

spašavanja finasiraju iz sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje.

26

Pregled prikupljenih i utrošenih sredstava posebne nakanade za zaštitu i spašavanje od prirodnih i

drugih nesreća na računu KUCZ-e za period 2004-2011. godina.

Tabela br.12

NAPOMENA: - Stanje transakcijskog računa na dan 30.12.2011. godine je: 1.791.816,38 KM.

Pregled prikupljenih i utrošenih i raspoloživih sredstva posebne naknade za zaštite i spašavanje

(0,5%) za period 2004.-2011. godina na računima buđžeta općina/6

Tabela br.13

____________

4. Izvor podataka: Fedetralna uprava civilne zaštite 2012. godine

r/b God. Prikupljena

sredstva

Utrošena

sredstva

obrazloženje

1 2004 91.749,87 0,00

2 2005 226.448,18 0.00

3 2006 240.556,47 79.942,00 Nabavka komunaikacijske opreme za operativni centar CZ-a

4 2007 296.755,85 19.953,32 Suzbijanje i prevencija bruceloze, troškovi javnih komunalnih

preduzeća za ukop eutaniziranih životinja

5 2008 40.000,00 Suzbijanje i prevencija bruceloze – veterinarski zavod

20.000,00 Izgradnja trajnih jama za neškodljivo ukopavanje životinjskih leševa

6 2009 336.609,21 99.950,00 Ternsko vozilo za potrebe kantonalnog štaba CZ-e

16.899,13 Oprema službe CZ-e za higijensko epidemiološku zaštitu

20.088,90 Materijalno tehnička sredstva službe civilne zaštite za zbrinajvanje

ugroženih i nastradalih

18.565,55 Materijalno tehnička sredstva službe civilne zaštite za spašavanje

na vodi i pod vodom

22.698,24 Materijalno tehnička sredstva službe civilne zaštite za spašavanje sa visina

2.458,12 Registracija motornog terenskog vozila

7 2010 343.953,09 0,00

8 2011 313.485,14 4.148,50 obuka štabova CZ-e

37.000,00 Pomoć općinama – elementarne nepogode ( Bos. Krupa)

9. Kamata 29.408,56

2.267.773,24 381.704,36 Razlika između ukupnog priliva i odliva sredstava sa računa iznosi

1.886.068,88. Prilikom otvaranja računa nisu prenesena sredstva u

iznosu 94.252,50 KM

UNSKO-SANSKI KANTON

Općina / Kanton Prikupljena sredstva

2004 -2011

(Podaci

Ministarstava

finansija kantona)

Utrošena sredstva

2004. -2011.

Stanje sredstava

na računu

31.12.2011.

Napomena

1 2 3 4 5

Bihać 1.812.746,58 1.242.661.97 327.257,02

Prilikom otvaranja računa na

račun nisu prenesena sredstva u

iznosu 242.827,59 KM

B. Krupa 383.894,05 239.016,70 144.877.35

Bosanski Petrovac 90.202,89 7.800,0 82.402,89

Bužim 131.944,87 4.850,72 127.034,15

Cazin 605.231,78 376.284,42 228.947,36

Ključ 154.519,14 88.328,47 66.190,67

Sanski Most 412.154,81 0 412.154,81

Velika Kladuša 392.689,88 Nisu dostavljeni podaci

Ukupno 3.983.384

27

STANJE ORGANIZOVANOSTI ZAŠTITE OD POŽARA I VATROGASTVA

Zaštita od požara i vatrogastvo su dio jedinstvenog sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih

dobara od prirodnih i drugih nesreća Federacije Bosne i Hercegovine.

Zaštita od požara obuhvata skup mjera i radnji upravne, organizacijske, stručne, tehničke, obrazovne

i propagandne prirode koje se preduzimaju u cilju sprečavanja izbijanja i širenja požara, njegovog

otkrivanja i zaštite ljudi i materijalnih dobara od požara.

Ciljevi zaštite od požara postižu se:

planiranjem i provođenjem preventivnih mjera zaštite od požara,

otkrivanjem, obavještavanjem, sprečavanjem širenja i učinkovitim gašenjem požara,

sigurnom evakuacijom ljudi i životinja iz požarom ugroženog područja,

sprečavanjem i umanjivanjem štetnih posljedica požara na ljude i životnu sredinu,

uspostavljanjem ekonomskog sklada između propisanih preventivnih mjera zaštite od požara

i očekivane štete od požara.

Zaštita od požara je djelatnost od posebnog društvenog interesa za Federaciju , kanton, grad i općinu.

Zaštitu od požara organizuju i provode pravna i fizička lica,državni organi, i druge institucije koje su

vlasnici odnosno korisnici građevina i prostora

1. Nosioci zaštite od požara i vatrogastva

Osnovni nosilac organiziranja i provođenja zaštite od požara su općina, grad i kanton a Federacija

osigurava jedinstveno funkcionisanje zaštite od požara na cjelom području Federacije Bosne i

Hercegovine.

Federacija u oblasti zaštite od požara i vatrogastva:

uređuje organizaciju i funkcionisanje zaštite od požara i vatrogastva na području FBiH.

utvrđuje procjenu ugroženosti od požara i program razvoja zaštite i spašavanja Federacije

BiH od požara,

razmatra stanje zaštite od požara i vatrogastva na području Federacije Bosne i Hercegovine i

utvrđuje mjere za dogradnju i efikasno funkcionisanje zaštite od požara i vatrogastva,

vrši inspekcijski nadzor u oblasti zaštite od požara i vatrogastva iz nadležnosti FBiH,

finansira potrebe zaštite od požara i vatrogastva iz nadležnosti Federacije BiH,.

Kanton u oblasti zaštite od požara i vatrogastva:

uređuje organizaciju i funkcinisanje zaštite od požara i vatrogastva iz nadležnosti kantona

utvrđuje procjenu ugroženosti i plan zaštite od požara kantona,

utvrđuje program razvoja zaštite od požara i vatrogastva na području kantona,

organizuje i provodi zaštitu od požara iz nadležnosti kantona,

u saradnji sa općinama organizuje zajedničku profesionalnu vatrogasnu jedinicu kantona i

odgovoran je za efikasno funkcinisanje vatrogastva na području kantona,

vrši inspekcijski nadzor iz oblasti zaštite od požara i vatrogastva iz nadležnosti kantona,

finansira potrebe zaštite od požara i vatrogastva iz nadležnosti kantona.

28

Općina odnosno grad u oblasti zaštite od požara i vatrogastva:

svojim propisom uređuju organizaciju i funkcionisanje zaštite od požara i vatrogastva iz

nadležnosti općine,

organizuuje i provodi zaštitu od požara iz nadležnosti općine,

organizuje profesionalnu vatrogasnu jedinicu općine i obezbjeđuje materijalne, kadrovske,

tehničke i druge uslove za efikasno funkcionisanje te jedinice,

utvrđuje procjenu ugroženosti od požara, program razvoja zaštite od požara i vatrogastva i

plan zaštite od požara na području općine,

finansira potrebe zaštite od požara i vatrogastva iz nadležnosti općine.

Uprvne, stručne i druge poslove iz oblasti zaštite od požara i vatrogastva obavljaju organi uprave za

civilnu zaštitu Federacije BiH, kantona i općina

2. Organizacija vatrogasne djelatnosti

Vatrogastvo je obavezna javna služba čija je djelatnost zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih

dobara od požara čije trajno i neometano obavljanje osigurava Federacija BiH, kantoni i općine na

način utvrđen Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu. Vatrogasnu djelatnost obavljaju vatrogasne

jedinice, vatrogasna društva i vatrogasni savezi.

Osnovni nosilac organiziranja, pripremanja i provođenja vatrogasne djelatnosti u Federaciji

Bosne i Hercegovine su općine, grad i kanton, a Federacija osigurava jedinstveno i efikasno

funkcionisanje ove djelatnosti na području Federacije.

Struktura vatrogasnih snaga utvrđuje se u skladu sa Procjenom ugroženosti od požara i

kadrovskim i materijalnim i drugim uslovima kantona, općine, grada. Osnovne snage za obavljanje

vatrogasne djelatnosti su :

1. Profesionalne vatrogasne jedinice koje osniva kanton, općina i grad;

2. Dobrovoljne vatrogasne jedinice koje osnivaju dobrovoljna vatrogasna društva;

3. Vatrogasne jedinice pravnih lica koje predstavljaju dopunske snage za vatrogastvo;

4. Jedinice i povjerenici civilne zaštite, službe zaštite i spašavanja, organi uprave civilne zaštite,

štabovi civilne zaštite i jedinica za zračni transport koju osniva Federacija BiH, koje djeluju u

toku izvođenja vatrogasne intervencije;

5. Operativni centri civilne zaštite općine, grada, kantona i Federacije koji osiguravaju

komunikacijsko-informacijsku podršku štabovima civilne zaštite i drugim organima koji

rukovode akcijama zaštite i spašavanja na području ugroženom od požara.

2.1. Profesionalne, dobrovoljne i vatrogasne jedinice pravnih lica

Vatrogasnu djelatnost na području Kantona obavljaju profesionalne, dobrovoljne i vatrogasne

jedinice pravnih lica.

2.1.1. Profesionalne vatrogasne jedinice (PVJ)

Do 2009.godine profesionalne vatrogasne jedinice općina na području Kantona bile su

organizovne kao samostalne općinske službe unutar jedinstvenog općinskog organa uprave.

Donošenjem Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu one postaju unutrašnje organizacione jedinice

organa uprava za civilnu zaštitu.

Profesionalne vatrogasne jedinice su glavna snaga u gašenju požara i spašavanju ljudi i materijalnih

dobara ugroženih požarom koje obavezno osnivaju općine kao vlastitu profesionalnu vatrogasnu

jedinicu ili zajedničku vatogasnu jedinicu sa jednom ili više općina ili sa jednim ili više pravnih lica a

kanton kao zajedničku profesionalnu jedinicu koju osniva sa svim ili pojedinim općinama na

području kantona.

Sve općine na području Kantona su osnovale vlastitu profesionalnu vatrogasnu jedinicu kao

unutrašnju organizacionu jedinicu u okviru službe civilne zaštite općine.

29

Pregled profesionalnih vatrogasnih jedinica i njihove popunjenosti i opremljenosti /4 Tabela br. 8

Profesionalna

vatrogasna

jedinica

Vatrogasna i druga vozila Kolektivna oprema Lična zaštitna oprema Sredstva veze i

komunikacije

Općina Broj

oper.

prip.

Naziv i opće

karakteristike

god.proiz.

Broj

voz.

Naziv i opće

karakteris.

Kol.

Naziv i opće

karakteristike

Kol.

Naziv i opće

karakteris.

Kol.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Bihać

29

navalno v.1972.god

navalno v.1975.god

cistern 1983. god.

cistern 1984. god.

komandno v.1989.god.

navalno v.1988.god.

vat.pumpa 1981.god

the. v. 1977.god.

auto ljestve 1965.god.

autoplatforma 1990.god

kombi VW

pu.vozilo 1999.god.

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

1

pumpe

agregat

gener.za pjenu

ljestve kukače

ljest. rastegače

mehan. ljest.

3

1

1

2

4

1

izolacioni ap.

šljemovi

opasači

zašt.uniforme

zaštitne maske

25

30

30

30

30

mobilne

rad.st.

ručne

rad.stan.

7

5

Bosanski

Petrovac

4

teh.voz. 1973.god.

navalno v.1978.god.

terensko v.1998.god.

voz.cisterna 1985.god.

1

1

1

1

pumpe

vatr.aparati

naprtnjače

metlarice

crijeva 52 mm

crijeva 75 mm

3

31

30

10

10

10

radne unifor.

opasači

šljemovi

sjekirice

čizme

zašt.maske

10

15

20

10

20

5

VHF fiksna

Motorola

prenosna

Motorola

1

2

Bosanska

Krupa

8

naval.voz. DODGE

2200 1988.god.

prateće voz.AVC 2002.

god.

komandno vozilo

ŠKODA 2011.god.

1

1

1

pumpa

Rozenbauer

pumpa CIGLER

gen.za pjenu

ljestve kukače

ljestve meh.

ljestve rast.

naprtnjače

brentače

vatr.cr.110 mm

vatr.cr. 75 mm

vatr.cr. 52 mm

vatr.apar.za gaš.

pjena za gašenje

1

1

1

1

1

1

20

1

12

20

10

6

50 l

vatrog.odjela

vatr.kacige

zašt.čizme

zašt.rukavice

zašt.opasači

zašt. maske

izolac.aparat

radne uniforme

7

20

6

5

10

7

8

7

- -

Bužim

6

nav.voz. “Zastava”

64D 1983.god.

nav.”Bedford” 1958.god.

nav. “Mercedes”

1966. god.

1

1

1

vatr.crijeva

ljestve

naprtnjače

7

4

12

vatr.odijela

radni opasači

vatr.kacige

radne uniforme

zašt.čizme

zašt.rukavice

12

6

12

12

6

6

- -

Cazin

18

nav.v.Magirus 200D

1976.g.

nav.v.16 A Magirus

200D 1975.god.

voz.za teh in.Mercedes

1978.

autocisterna FAP 16,20

1987.

voz.za prij.ljudi Opel

1974.g.

kombinov.v. MAN

2009.god.

1

1

1

1

1

1

vatr.pum.Zigler

spusnica

uskočnica

naprtnjače

ljestve prislanj.

ljestve kukače

ljestve rastegače

1

1

1

30

1

1

1

rad. uniform.

šljem

opasač

čizme

cipele

sjekirice

izol. ap.odj.za

pril.i pr.kr.vat

18

18

18

18

18

18

3

3

Motor. GP

300 pren.

Motor.GP

340 pren.

Motor.GM

300 pren.

Motor.GM

380 pren.

4

3

3

1

30

_________ 5. Izvor podataka: Općinske službe civilne zaštite 2011. godine

Ključ

11

navalno v.1966.god

kombinovano 1979.god.

za teh.intervenciju

1990.god.

za gaš.pož. i sp.sa visine

prateće vozilo 1977.god.

kombi 1991.god.

1

1

1

1

1

1

pumpe

turbogen

pp aparat

uskočnica

vatr.crijevo

armature

h-nastavci

naprtnjače

čelične metle

mlaznice

razdjelnice

sabirnice

spojke

ključ za spoj

agregati

3

2

15

1

30

10

5

5

20

17

5

3

22

4

2

zašt.odjela

opasači

maske

šljemovi

izol.aparati

3

33

10

15

22

VHF st.

GM900 st.

GP 300 pr.

ruč.rad.st.

prenosne

1

2

4

Sanski

Most

15

kombinovano VD2

“Mercedes” 1879. god.

nav.v. “Magirus”170D

1979.

nav.v.”Magirus”110 1970

g.

auto-ljestve “Magirus”

170

1970. god.

the.voz.”Mercedes”TLF

1974

komn.voz.Lada-Niva

2010.g.

1

1

1

1

1

1

agregat 7 kw

naprtnjače

metlarice

lopate

vile

motorna pila

bater.lampa

uže

ljestve alu (4m)

ljestve kukače

us.cr.”A”

us.cr. “B”

us.cr.”C”

potisna cr. “B”

potis. cr.”C”

hid.NAS. “B”

prelazne

sp B/C hid.klj.

komp 15b

1

20

15

5

5

4

3

3

3

3

15

2

2

20

20

5

5

5

1

radon odijelo

radni kombin.

čizme

rukavice

šljem

opasač

sjekirica

uniforma

spiriton za dis

16

16

16

16

20

20

6

19

5

VHF bazna

st.

radio st.

1

4

Velika

Kladuša

12

nav.v.cisternqa FAP1314

1980.god.

nav.v. “Mercedes”

1966.god.

nav.v. STEVER 1980.god.

kombi VW teretno

1986.god.

1

1

1

1

ljestve rastegače

naprtnjače

vat.cr. “C”

vat.cr.”B”

vat.cr.”A”

vat.aparat S-9

vat.aparat S-6

vat.ap. CO2

ljestve kukače

va uže

čaklje

motorna pila

lopata

vitla za crijeva

ml.za teš.pjenu

cijevni mostić

kramp

prelaznica

razdjelnica

sabirnice

međumješalica

hidr.nastavak

hidr. ključ

ručna pila

škare za željezo

umanjivač prit.

1

8

28

17

12

4

1

4

1

5

2

1

5

4

3

3

3

12

4

4

4

4

4

1

1

1

vat.odijelo

vat.kaciga

zašt.čizme

zašt.rukavice

radni opasač

izol.aparat

uniforme

vatr. sjekira

r.bat.lampa

2

8

8

6

10

1

10

3

10

VHF

stac.r.ur.

“Makson”

1

31

Iz tabele broj osam može se vidjeti da su profesionalne vatrogasne jedinice općina loše

opremljene, sa starim vatrogasnim vozilima i dotrajalom ličnom i zajedničkom vatrogasnom

opremom. Prosječna starost vatrogasnih vozila za sve profesionalne vatrogasne jedinice iznosi

28,2 godine. Najveću prosječnu starost vatrogasnih vozila ima profesionalna vatrogasna

jedinica Bužima 42,5 godina, a najmanju općina Bosanska Krupa 11,3 godine. Broj

vatrogasaca u profesionalnim vatrogasnim jedinicama općina Bosanski Petrovac, Bosanska

Krupa i Bužim nije dovoljan da bi se radno vrijeme vatrogasne jedinice organizovalo u

smjenama.

Kvalifikaciona i starosna struktura zaposlenih u PVJ

Tabela br. 9

Općina

Kvalifikaciona struktura zaposlenih u vatrogasnim jedinicama Starosni sastav pripadnika

(godina)

VSS

VŠS

VKV

SSS

KV

Ukupan

broj operat.

pripadnika

18 – 30

30 – 45

preko

45

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Bihać 1 2 2 9 15 29 1 14 13

Bosanski Petrovac - - - 4 - 4 - 2 2

Bosanska Krupa - 1 2 1 4 8 - 1 7

Bužim - - - - 6 6 - 3 3

Cazin - 1 - 17 - 18 1 14 3

Ključ - 1 - 2 6 9 1 6 2

Sanski Most - - - 15 - 15 2 4 10

Velika Kladuša - - 1 3 8 12 - 8 4

Ukupno : 1 5 5 51 39 101 5 52 44

Iz tabele broj devet može se vidjeti da profesionalne vatrogasne jedinice na području Kantona imaju

lošu kadrovsku i starosnu strukturu. Članom 75. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva utvrđeno je

da starješina profesionalne vatrogasne jedinice i njegov zamjenik moraju imati VII stepen stručne

spreme. Ove uslove ne ispunjava ni jedna profesionalna vatrogasna jedinica na području kantona.

Profesionalne vatrogasne jedinice općina Bihać, Cazin, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša

smještene su u vatrogasne domove. Općina Bosanski Petrovac ima vatrogasni dom ali zbog lošeg

stanja objekta vatrogasna jedinica je smještena u drugi objekat. Općine Bosanska Krupa i Bužim

nemaju vatrogasne domove i njihove vatrogasne jedinice su smještene u druge prostore.

2.1.2. Dobrovoljne vatrogasne jedinice(DVJ)

Na području Kantona postoji pet dobrovoljnih vatrogasnih društva: Vatrogasno društvo

Otoka, DVD Bužim, Vatrogasno društvo Pećigrad, Vatrogasno društvo Kulen Vakuf i Vatrogasno

društvo Stari Majdan. Navedena vatrogasna društva osnovana su po Zakonu o zaštiti od požara

(“Službeni list SR BiH”, broj: 15/87). Članom 53. navedenog Zakona bilo je utvrđena obaveza

dobrovoljnog vatrogasnog društva da u svom sastavu organizuje dobrovoljnu vatrogasnu jedinicu.

Dobrovoljne vatrogasne jedinice osnovane su u Vatrogasnom društvu Pećigrad,Vatrogasnom društvu

Kulen Vakuf i Vatrogasnom društvu Otoka. Vatrogasna društva Bužim i Stari Majdan nemaju

formirane dobrovoljne vatrogasne jedinice. Skupštine ovih društava se ne održavaju redovno tako da

će usjlediti postupak njihovog brisanja iz registra udruženja građanja.

32

Pregled DVJ i njihove popunjenosti i opremljenosti Tabela br. 10

VATROGASNA

JEDINICA

VATROGASNA I DRUGA

VOZILA

KOLEKTIVNA OPREMA

LIČNA ZAŠTITNA

OPREMA SREDSTVA VEZE I

KOMUNIKACIJE

Naziv

DVD

Broj

operativnih pripadnika

Naziv i opće

karakteristike, godina proivodnje

Broj

vozila

Naziv i opće

karakteristike

Količina

(kom.)

Naziv i opće karakteristike

Koli

čina Naziv i

opće karakter.

Količina

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Vatrogasno

društvo Kulen

Vakuf

15 put.voz za prevoz

ljudi 1985 god. Nav.voz. Reno za

gašenje šumskih

požara1995.god.

1

1

crijevo za vodu

75mm

crijevo za vodu

52mm

aparat za g. pož. Metlarice

Mlaznice

naprtnjače

3

10

2 2

3

2

vat.uniforme

gumene

čizme vat. šljem

opasača

6

6

20 2

-

-

Vatrogasno društvo

Otoka

28

-

metlarice naprtnjače

ljestve drvene

hid. dod. dvd. hid.dod.jed.

razdjelnica

52/75 sabir. dvd.

usisna korpa

reduc. sp.52/75 razdj.52/75

mlaz. obična 75 mlaz. obič.

mlaz obič.

crijevo 75 crijevo 52

šljem vatrga.

šljem vat. pl.

ključ za hid.

nas.

nosila

5 5

1

2 1

3

3 1

1

1 1

1 4

7

7 18

6

3

2

-

-

-

-

Vatrogasno društvo

Pećigrad

43 vozilo za prevoz ljudstva Kombi

Tam 1975god.

1

megafon izolacioni

aparat

dov. cijevi 110 „B“ cijevi

cijevi 52

mlaznica obična

kluč za sp.cij.

ap.za gaš.S9 lopate

krampova

čaklje metlarice

razdjelnica trd.

sabirnica dvd. red. sp. 75/110

usisna kor. 110 san. tor.

nosila

naprtnjača elektr. sirena

ručna sirena

1 4

6

10 8

2

4 5

3

4 5

5

1 1

1

1 1

2 8

1

1

radne uniforma

zaštitna

maska vatr. kaciga

radni opasač

zaštitne čizme

odj. za ul u

va. vatr. slj.

vat.op.

ribarske čizme

krattke čizme

22

17

30 20

12

2 20

18

2 10

-

-

DVD Bužim

-

U sastavu društva nije forrmirana

DVJ

-

-

-

-

-

-

-

DVD Stari

Majdan

0 U sastavu društva

nije forrmirana

DVJ

-

-

-

-

-

-

-

33

2.1.3. Vatrogasne jedinice u pravnim licima

Članom 88. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu utvrđena je obaveza pravnih lica koja

proizvode, prerađuju, distribuiraju ili skladište zapaljive, eksplozivne i druge opasne materije da

organiziraju vatrogasnu jedinicu. Tačan broj preduzeća na koje se odnosi obaveza formiranja

vatrogasnih jedinica na području kantona znaće se tek po donošenju općinskih planova zaštite od

požara.

Na području Kantona u privrednom društvu Energopetrol d.o.o. Sarajevo – Instalacije 105

Bihać, organizirana je vatrogasna jedinica. Jedinica je formirana u skladu sa članom 41. Zakona o

zaštiti od požara (“Službeni list SR BiH”, broj: 15/87) u prijeratnom periodu.

Privatizacija ovog preduzeća još uvjek nije završena što se negativno odražava i na

vatrogasnu jedinicu koja se nalazi u njegovom sastavu. Broj vatrogasaca u ovoj jedinici smanjen je sa

8 na 2, lična i zajednička oprema je zastarjela i ne zanavlja se već duže vrijeme. Kako nije sigurno

da će terminal za skladištenje goriva ostati u sastavu ovog privrednog društva, ne zna se da li će ono

u budućnosti imati vatrogasnu jedinicu.

Pregled vatrogasnih jedinica pravnih lica i njihove popunjenosti i opremljenosti/5

Tabela br. 11

_______________

6. Izvor podataka: “D.O.O. Energopetrol” Sarajevo 2011. godine

VATROGASNA

JEDINICA

VATROGASNA I

DRUGA VOZILA

KOLEKTIVNA OPREMA

LIČNA ZAŠTITNA

OPREMA SREDSTVA

VEZE I

KOMUNIKACIJ

E

Naziv

privrednog

društva

Broj

operativ.

pripad.

Naziv i opće

karakteristike,

godina

proivodnje

Broj

voz.

Naziv i opće

karakteristike

Koli

čina

Naziv i opće

karakteristik

e

Koli

čina Naziv i

opće

karakt

Količi

na

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Energopetrol

d.o.o.

Sarajevo

Instalacije

105 Ribić-

Bihać

2 0

0

prenosna pumpa

Rosenba.

bacač pjene Rosenbauer

tlačna crijeva 75mm

tlačna crijeva 52mm

mlaznice „B“ 75mm

mlaznice „C“52mm

univerzalna mlaznica

međumješalica

komplet mlaznica

ključ za aktiviranje

hidranata

prelaznica 75/52

razdjelnica dvodjelna

2C/B

sabirnica

ljestve univerzalne

ručna sirena

fiksna stab. Sirena

usisna crijeva 110mm

usisna sitka 110 mm

ap za gaš. sa prahom S9

ap.za gašenje CO2-5

ap.za gaš. CO2-10

ap. za gaš. sa prah. S-50

izolacioni aparat

sanitetska nosila

reducir spojaka 75/110

ključ za hidrant veliki

1

1

35

52

44

22

2

2

1

9

2

4

1

1

1

1

10

1

23

3

3

11

1

1

2

25

komplet

azbestno

odjelo

zaštitna

maska

vat. šljem

vatrogasna

sjekira

vatrogasni

opasač

1

5

12

3

9

-

-

34

3. Izvori finansiranja zaštite od požara i vatrogastva

3.1.Finansiranje zaštite od požara

Finansijska sredstva potrebna za organizovanje i provođenje mjera zaštite od požara i

obučavanje i osposobljavanje zaposlenih lica za zaštitu od požara planiraju i osiguravaj organi

uprave Federacije Bosne i Hercegovine, kantona i općina, javne ustanove, privredna društva, i druga

pravna lica za objekte i prostore u njihovom vlasništvu u okviru sredstava za obavljanje njihove

redovne djelatnosti.

3.1.2.Finansiranje vatrogastva

Vatrogasna djelatnost na području Kantona finansira se:

buđžeta kantona, općine i grada,

sredstava prvnih lica i vatrogasnih društava,

donacija ,

međunarodne pomoći,

drugih izvor utvrđenih zakonom.

Pored navedenih za finansiranje vatrogastva Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastva

utvrđen je poseban izvor finasiranja iz premija osiguranja. Sva osiguravajuća društva na području

Federacije BiH dužna su za zaštitu od požara i vatrogastvo prilikom osiguravanja imovine od požara i

prirodnih sila iz premije osiguranja izdvojiti finansijska sredstva u iznosu od 6% , i 1% sredstava

naplaćenih iz funkcionalne premije osiguranja motornih vozila. Sredstva se uplaćuju na poseban

račun buđžeta kantona, a vode se na jedinstvenom transakcijskom računu Federacije, kantona i

općina. Ova sredstva raspoređuju se tako da 10% pripada Federaciji BiH, 20% pripada kantonu od

čega 4% za dobrovoljne vatrogasne jedinice i 70% općini od čega 6% za dobrovoljne vatrogasne

jedinice. Ukoliko je na kantonu osnovana zajednička kantonalna vatrogasna jedinica onda se

raspodjela sredstava vrši tako da 5% ide Federaciji BiH, a 95% kantonu od čega 10% za dobrovoljne

vatrogasne jedinice. Zbog nejasne i neprecizno utvrđene pravne norme kojom se utvđuje ova

obaveza osiguravajućih društava, uplata sredstava iz premija osiguranja od donošenja zakona

do danas nije zaživjela na području kantona.

4. Dostignuti stepen zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća

Razvoj zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ne može

se posmatrati odvojeno od razavoja ostalih oblasti društvenog života u kojima se obavljaju poslovi i

zadaci koji stoje u direktnoj ili indirektnoj vezi sa prirodnim i drugim nesrećama, zaštitom od

posjedica koje te nesreće prouzrokuju.

Sistem zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ima

interdisciplinarni karakter jer pored civilne zaštite u sebe uključuje i druge oblasti života kao što su

oblasti: zdravstva, veterinarstva, poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva, građevinarstva, industrije,

eneregetike, saobraćaja, zaštite okoline, vazduha, meteorologije i druge.

Kroz normativno uređenje ovih oblasti svako društvo da bi se zaštititlo mora urediti i segment zaštite

ljudi i materijalnih dobara od štetnog djelovanja prirodnih ili antropogenih sila koje mogu dovesti do

nastanka prirodne ili druge nesreće.

Razvoj zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na prostoru koji

danas obuhvata područje Kantona može se podijeliti u dva perioda: period do 1990.godine i period

poslije 1990.godine. U prvom periodu razvoj zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća

odvijao se unutar socijalističkog sistema, ustava i pravnih propisa bivše države. Osnovne

karakteristike razvoja zaštite i spašavanja u tom periodu su: zakonski propisisi koji su uređivali oblast

zaštite i spašavanja bili su na državnom nivou, bio bolji životni standard a samim tim i sigurniji

izvori finansiranja svih oblasti u okviru kojih su se obavljali poslovi od značaja za zaštitu i

spašavanje. Drugi period je karakterističan po tome što većina oblasti u kojima se obavljaju poslovi

zaštite i spašavanja od prirodnih i drugh nesreća su u nadležnosti entiteta ili kantona, što entitetski

35

zakoni veoma neprecizno utvrđuju obaveze kantona i općina u oblasti zaštite i spašavanja, a samim

tim i loše uređena raspodjela prihoda koja se ostvaruje u pojedinim oblastima koje su značajne za

zaštitu i spašavanje. Pored toga, veoma nizak stepen ekonomskog razvoja Bosne i Hercegovine i

Kantona negativno se odražava na stepen ulaganja finansijskih sredstava u zaštitu od prirodnih i

drugih nersreća, a posebno u PREVENTIVU, koja je osnovna pretpostavka uspješne zaštite odnosno

sprječavanja nastajanja ili ublažavanja posljedica prirodnih i drugih nesreća. U normativno-

pravnom regulisanju zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća prisutna je praksa da

viši nivoi vlasti utvrđuju obveze nižim nivoima vlasti a naročito lokalnoj zajednici a da se pri

tom ne vodi računa o obezbjeđenju finansijskih sredstava za izvršenje tih obaveza. Težište

provođenja poslova i zadataka zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i

drugih nesreća je na općini u kojoj ljudi žive i rade. Na tom nivou ih treba zaštititi od

prirodnih i drugih nesreća što zahtjeva obezbjeđenje finansijskih sredstava za izvršenje tih

zadataka. Prirodne nesreće se nemogu predvidjeti i one se javljaju u ciklusima sa različitim vremenskim

periodima ponavljanja, svakih 20-50-100 ili više godina, pa je iz th razloga veoma teško odrediti

dostignuti stepen razvoja zaštite i spašavanja jer se on najbolje može provjeriti ako se cjelokupni

društveni sistem postavi pred izazove koje donose prirodne i druge katastrofe.

Iako na području Kantona u posljednjih 16 godina nije bilo velikih prirodnih i drugih nesreća –

katastrofa, ako se izuzme rat kao najgori oblik nesreće, može se reći da se u razvoj zaštite i

spašavanja zbog gore navedenih činjenica ulaže veoma malo ili se ne ulaže ništa. Sva preventiva koja

se provodi svodi se na rješavanje trenutnih «žarišta» dok se uzroci koji dovode do prirodne ili druge

nesreće ne uklanjaju.

Analiza realizacije Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od

prirodnih i rugih nesreća Kantona za period 2007-2011. godina pokazuje da:

za realizaciju programskih zadataka u buđžetu kantona na godišnjem nivou nisu

planirana posebna finansijska sredstva u iznosu 0,5 % buđžeta kantona, kako je to

utvrđeno Programom razvoja;

u buđžetu kantona i općina ne vrši se planiranje redovnih buđžetskih sredstava za

finansiranje poslova i izadataka iz oblasti civilne zaštite i zaštite od požara i vatrogastva

iz nadležnosti kantona osim sredstava za plate zaposlenih i materijalnih troškova za rad

uprave civilne zaštite kantona;

cjelokupno finansiranje opremanja, obučavanja, osposobljavanja, struktura civilne

zaštite, troškova provođenja operativnih mjera zaštite i spašavanja, sanacije šteta

nastalih od prirodnih i drugih nesreća i na kantonalnom i općinskom nivou vrši se iz

sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje;

kantonalna ministarstva i drugi organi kantonlne uprave, kantonalne javne ustanove u

svojim godišnjim programima rada ne planiraju i ne izvršavaju sve zadatke iz

programa razvoja koji su utvrđeni za oblast za koju su nadležni;

programski zadaci koji su izvršili kantonalni organi uprave i kantonalne javne

ustanove odnose se na donošenje zakona i drugih provedbenih propisa i vršenje

redovnih poslova i zadataka iz njihove nadlešnosti koji su vezi sa realizacijom

programskih aktivnosti;

u oblastima u kojima su donešene stategije i programi razvoja utvrđeni su i programi

koji su značajni za razvoj sistema zaštite i spašavanja ali se ti projekti ne realiziraju jer

nisu obezbjeđena finansijska sredstva za njihovu realizaciju;

kako u većini oblasti koje su zanačajne za zaštitu i spašavanje ne postoji dugoročno

planiranje zbog nedostatka finansijskih sredstava Kantonalana uprava civilne zaštite

nije ni mogla svojim sredstvima planiranim i za te namjene učestvovati u finasiranju

projekata utvrđenih Programom razvoja osim u slučajevima kada je bilo potrebno hitno

reagovati radi provođenja pojedinih preventivnih mjera zaštite i spašavanja;

postupak osnivanja operativnih struktura civilne zaštite nije završen jer nisu

dononešeni propisi o popunjavanju tih struktura ljudstvom po osnovu prava i dužnosti

građana da učestvuju u zaštiti i spašavanju i popunjavanja materijalno-tehničkim

36

sredtvima po osnovu obaveze fizičkih i pravnih lica da daju materijalno-tehnička

sredstva za potrebe civilne zaštite;

razvoj operativnih centara civilne zaštite ne ide željenom dinamikom jer je sistem

zaštite i spašavanja Federacije BiH podjeljen na tri nivo vlasti i ne postoji organizaciono

jedinstvo i jedinstvena materijalna osnova pa svaki od ova tri nivoa izgrađuju svoje

operativne centre civilne zaštite u skladu sa materijalnim mogućnostima. Zbog toga u

pojedinim općinama na području Unsko-sanskog kntona operativni centri civilne zaštite

nemaju vlastiti telefonski broj. U takvim uslovima nemoguće je govoriti o uvođenju

jedinstvenog evropskog broja 112 u sistem civilne zaštite Federacije Bosne i

Hercegovine;

sistem radio veza unutar operativnih centara civilne zaštite se ne razvija jer nabavka

komunikacijske opreme zavisi od materijalnih mogućnosti općina, kantona, radio

oprema koju su nabavili pojedini operativni centri nije u funkciji jer civilnoj zaštiti

Federacije Bosne i Hercegovine nije dodjeljeno jedinstveno radio-frekventno područje

u kom bi radili svi operativni centri civilne zaštite;

ulaganja u preventivu kao najvažniji segment zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih

dobara nije usklađeno sa procjenjenim rizikom te se može predpostaviti da će u

narednom periodu posljedice prirodnih i drugih nesreća biti mnogo izraženije i teže.

Dosadašnja istraživanja nastanka prirodnih i drugih nesreća i katastrofa pokazuju: da one ugrožavaju

i razvijene i nerazvijene, da su u nerazvijenim zemljama češća pojava, da su posljedice-štete od

nesreća u njima mnogo veće i da oporavak od nesreća traje mnogo duže nego u razvijenim zemljama.

Što su ulaganja u razvoj i preventivu veća, posljedice su manje i obratno što su ulaganja manja, veće

su štete od prirodnih i drugih nesreća.

VII

PREVENTIVNE I DRUGE MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

KOJE ĆE SE PROVODITI

1. Zemljotresi

Prema seizmološkoj karti maksimalnih intenziteta potresa u Bosni i Hercegovini za povratni

period od 100 godina područje Kantona nalazi se u seizmičkom području u rasponu od V do VII

stepeni Merkali – Cancani – Sibergova skale (MKS).

Prostor kantona ugrožavaju dva žarišta koja se najvećim dijelom prostiru duž Kninskog rasjeda u

kojem se mogu izdvojiti dvije trusne zone. Prva trusna zona obuhvata prostor zapadno od Drvara i

oivičena je naseljima na potezu Batasi- Trubar, Osredci-Martin Brod-Veliko Očijevo a zatim

produžava u Republiku Hrvatsku. Maksimalni seizmički intenzitet iznosi VII stepeni MKS na

površini od 192 km². Druga trusna zona nalazi se u neposrednoj okolini Bihaća a oivičena je

naseljima Golubić – Žegar – Klokot sa maksimalnim intenzitetom od VII MKS.

Općine Bosanska Krupa, Sanski Most i Ključ su pod uticajem zemljotresa čiji se epicentri nalaze u

području Banja Luke seizmičkog intenziteta od VII do IX stepeni MKS a općina Velika Kladuša,

Bužim i Cazin su pod uticajem zemljotresa iz Republike Hrvatske sa žarištima u Petrinji i

Slavonskom Brodu.

Prema podacima o zemljotresima u posljedni 100 godina na području kantona bila su dva razorna

zemljotresa, u Bosanskom Petrovcu 1905. godine intenziteta u epicentru VII MKS i 1916. godine u

Bihaću intenziteta u epicentru VII MKS.

Seizmološke karakteristike područja kantona ukazuju na permanentnu opasnost od zemljotresa što

ukazuje na neophodnost da se sa preventivom protiv štetnog djelovanja zemljotresa treba započeti još

u fazi prostornog i urbanističkog planiranja i projektiranja.

37

1.2. Mjere koje će se provoditi u programskom periodu

Izraditi seizmičku mikrorejonizaciju Kantona

Utvrditi stepen seizmičke ugroženosti područja Kantona;

Striktno poštivanje tehničkih propisa za projektovanje i građenje u seizmičkim područjima;

Utvrditi i ocijeniti povredivost osnovnih funkcija naselja u odnosu na potencijalnu seizmičku

opasnot;

Utvrditi stanje i karakteristike postojećeg građevinskog fonda na području Kantona;

Utvrditi tipove stambene izgradnje i kasnijih intervencija sprovedenih do donošenja

seizmološke preventive;

Utvrditi stanje primarnih i sekundranih saobraćajnica;

Utvrditi stanje snabdijevanja vodom i sagledati mogućnost alternativnog snabdijevanja

vodom za piće i industrijskom vodom u slučaju poremećaja normalnog snabdijevanja;

Utvrditi stanje i razmještaj privrednih, upravnih, zdravstvenih, kulturno-prosvjetnih i vojnih

objekata;

Utvrditi bezbjedne površine za prihvat ljudi sa ugroženih područja kao i lokacija za

postavljanje šatorskih naselja, prihvatnih ambulanti, poljskih bolnica i mjesta za masovnu

ishranu;

Razraditi i sprovesti program upoznavanja i obučavanja stanovništva sa normama življenja i

ponašanja u zavisnosti od stepena seizmološke ugroženosti datog naseljenog mjesta;

Razraditi operativne planove i zadatke za intervencije neposredno poslije štenog zemljotresa,

kao i ekipe koje trebaju da učestvuju u tome;

Obezbjediti mogućnost blagovremenog i istinitog obavještavanja stanovništva o stanju na

ugroženom području.

1.3 Aktivnosti

Izraditi karte seizmičke mikroreonizacije za zone gdje se predviđa veća koncentracija

fizičkih struktura, i aktivnosti stanovništva kako bi se odredile granice pojedinih užih

područja s obzirom na očekivane učinke budućih potresa,

Izraditi prostorno-plansku dokumentaciju kantona i općina sa ugrađenim sadržajima koji se

odnose na zaštitu urbanih sredina od štetnog djelovanja potresa

Izraditi karte seizmičke mikroreonizcije općina na području Kantona;

Izvršiti modernizaciju i osavremenjivanje meteoroloških stanica na području Kantona sa

opremom za registriranje, prikupljanje i analiziranje seizmoloških i seizmotektonskih

pojava;

1.4. Nosioci provođenja programskih mjera i aktivnosti

Nosioci provođenja predviđenih programskih mjera i aktivnosti za zaštitu od zemljotresa su:

1. Kantonalno mistarstvo za građenja, prostorno uređenje i zaštitu okoline,

2. Općinske službe prostornog uređenja i komunalne djelatnosti,

3. Hidrometeorološki zavod Federacije Bosne i Hercegovine

4. Kantonalna uprava civilne zaštite,

5. Službe civilne zaštite općina.

2. Odronjavanje i klizanje tla

Prostor Kantona odlikuje se složenom geološkom građom. Na području Kantona procjenom

ugroženosti evidentirani su stabilni, uslovno stabilni i nestabilni tereni koji se različito ponašaju pod

uticajem tektonskih, klimatskih, bioloških, hidroloških, antropogenih i drugih faktora. Na području

Kantona registrovana su klizišta i odroni zemljišta na području općina: Bihać, Bosanska Krupa,

Cazin, Bužim, Ključ i Velika Kladuša koji su posljedica nekontrolisane sječe šume, eksploatacije

38

mineralnih sirovina, što je utjecalo na promjenu vodnog režima i režima tla, nezakonite i neplanske

gradnje.

2.1. Mjere i aktivnosti koje će se provoditi u programskom periodu

Izvršiti registraciju svih aktivnih klizišta na području kantona;

Utvrditi razmjere, prioritete sanacije i predložiti provođenje preventinih mjera kao što su:

ublažavanje nagiba padina, rasterećenje gornjih dijelova padina-vrha klizišta, izgradnja

potpornih zidova, dreniranje terena i pošumljavanje padina i dr.

Izraditi plan sanacije klizišta i kroz plan utvrditi korekcione mjere kao što su: zatvaranje,

odnosno tamponiranje glinovitim nabojima svih vidljivih pukotina na klizištu u cilju

sprječavanja nekontrolisanog poniranja vode u klizišno tijelo, otvaranje pukotina u nožićnom

dijelu radi lakšeg i bržeg ocjeđivanja vode iz tijela klizišta, regulisanje svih površinskih voda

i njihovo brzo odvođenje do najbližeg prirodnog vodotoka, uklanjanje vještačkih opterećenja

sa pokrenutog dijela padine;

Izvršiti sanaciju klizišta na osnovu plana prioriteta

U buđžetima kantona i općina planirati finasijska sredstva za sanaciju klizišta

2.2. Nosioci provođenja programskih mjera i aktivnosti su:

1. Kantonalno mistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline,

2. Kantonalna direkcija za puteve

3. Općinske službe prostornog uređenja i komunalne djelatnosti,

4. Općinski komunalni fondovi ili druge ustanove nadležne za ovu oblast

3. Visok snijeg i snježni nanosi

Broj dana sa snježnim pokrivačem na području Unsko-sanskog kantona povećava se od sjevera

prema jugu i u vezi je sa nadmorskom visinom od koje najviše zavisi trajanje snježnog pokrivača. U

nižim predjelima snježni pokrivač traje između 40 i 60 dana dok u planinnskom pojasu iznad 1000 m

snježni pokrivač traje i do 90 dana. Prosječna visina snijega iznosi 30-40 cm.

Obilne snježne padavine i snježni nanosi česta su pojava na našem području i oni prouzrokuju:

prekide i otežano odvijanje saobraćaja, kraće ili duže prekide u snabdijevanju električnom energijom,

kvarove na telefonskoj mreži, prometnu izoliranost pojedinih ruralnih sredina, otežano snadbjevanje

stanovništa životnim namirnicama, otežan pristup školskim, zdravstvenim, privrednim i drugim

objektima, otežano vršenje pojedinih komunalnih usluga - odvoz smeća, snadbjevanje sa vodoma i sl.

Dosadašnja iskustva pokazuju da se prilikom donošenja operativnih planova zimskog održavanja

puteva ne vodi računa o mogućem intenzitetu i visini snježnog pokrivača pa obično angažovana

mehanizacija nije dovoljna za održavanje prohodnosti puteva u zimskim uvjetima. Posebno je

problematično zimsko održavanje nerazvrstanih lokalnih puteva što otežava normalno odvijanje

života i prometnu izoliranost pojedinih seoskih naselja.

Mjesečne i godišnje maksimalne visine sniježnog pokrivača u općini Bihać (cm)/7 Tabela br.14 Meteorološka stanica Bihać

MJ/GJ I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII max.

god.

2000 55 10 4 0 0 0 0 0 0 0 0 3 55

2001 18 52 43 0 0 0 0 0 0 0 19 42 52

2002 33 1 0 32 0 0 0 0 0 0 0 9 33

2003 68 14 4 3 0 0 0 0 0 0 0 5 68

2004 38 40 70 1 0 0 0 0 0 0 8 3 70

2005 110 73 68 0 0 0 0 0 0 0 21 49 110

2006 14 8 34 4 0 0 0 0 0 0 0 0 34

2007 13 1 17 0 0 0 0 0 0 5 25 18 25

2008 18 0 20 0 0 0 0 0 0 0 3 2 20

2009 17 17 2 0 0 0 0 0 0 0 2 45 45

2010 28 37 37 0 0 0 0 0 0 0 20 25 37

39

Mjesečne i godišnje maksimalne visine sniježnog pokrivača u općini Sanski Most(cm)

Tabela br15. Meteorološka stanica Sanski Most

MJ/GJ I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII max.

god.

2000 28 12 1 0 0 0 0 0 0 0 0 3 28

2001 6 28 14 0 0 0 0 0 0 0 12 29 29

2002 39 4 0 11 0 0 0 0 0 0 0 9 39

2003 55 18 2 2 0 0 0 0 0 70 0 10 70

2004 25 22 21 0 0 0 0 0 0 0 0 3 25

2005 63 45 57 0 0 0 0 0 0 0 16 30 63

2006 14 3 32 0 0 0 0 0 0 0 0 0 32

2007 8 0 3 0 0 0 0 0 0 1 15 11 15

2008 ¸18 0 12 0 0 0 0 0 0 0 7 2 18

2009 17 9 1 0 0 0 0 0 0 0 6 41 41

2010 22 31 27 0 0 0 0 0 0 0 6 31

Povratni periodi za visine snježnog pokrivača u općinama Bihać i Sanski Most/8

Tabela br.16

Iz gornje tabele se vidi da se u prosjeku svakih deset godina u Bihaću desi snježni pokrivač od 82 cm

a u Sanskom Mostu 58 cm.

3.1. Mjere i aktivnosti koje će se provoditi u programskom periodu

Za regionalne, lokalne javne ceste i nerazvrstane puteve na području kantona blagovremeno

donjeti operativne programe održavanja puteva u zimskom periodu koji treba da sadrži:

mjesto pripravnosti zimske službe, prioritete održavanja, potreban broj ljudstva,

mehanizaciju, materijal za čišćenje snijega i posipanje kolovoza i njihov razmještaj po

mjestima pripravnosti;

Blagovremeno utvrditi mehanizme za angažovnje dodatog ljudstva, mehanizacije i opreme u

slučaju intenzivnijih snježnih padavina;

Blagovremeno donjeti operativne programe čišćenja snijega sa trotoara i drugih javnih

površina na području općine;

Upoznati vlasnike, korisnike, upravitelje stambenih, poslovnih, javnih objekata i građane o

obavezi čišćenja snijega sa krovova, trotoara i drugih površina koje se koriste za redovnu

upotrebu objekta;

Osposobiti i tehnički opremiti odgovarajuća udruženja građana (planinarsko društvo, gorsku

službu spašavanja, speologe) za zadatke spašvanja nastradalih u snježnim nanosima i

lavinama;

Plansko osiguranje robnih rezervi za snabdijevanje stanovništva u ruralnim sredinama

odsječenih visokim snijegom;

Povratni periodi

(godina)

Meteorološka stanica

Bihać

Meteorološka stanica

Sanski Most

1 27 13

2 49 36

5 69 48

10 82 58

20 95 68

33 104 75

50 111 80

100 124 90

40

3.2. Nosioci provođenja programskih mjera i aktivnosti

1. Kantonalna direkcija za puteve,

2. Općinske službe za komunalne poslove

3. Općinski komunalni fondovi-zavodi,

4. Kantonalna uprava civilne zaštite,

5. Općinske službe civilne zaštite

4. Poplave i spašavanje na vodi i pod vodom

Analiza hidrografskih i hidroloških karakteristika izvršena u Procjeni ugroženosti kantona

pokazuje da je rizik od poplava manjeg i većeg intenziteta na našem području dosta visok. Njih

karakteriše ciklično pojavljivanje, pojava visokih voda u jesen i proljeće u kratkim vremenskim

razmacima kao posljedica velikih kišnih padavina ili naglog otapanja snijega.

U ljetnom periodu najčešće se javljaju bujične poplave koje nastaju kao posljedica obilnih

kišnih padavina usljed čega dolazi do neočekivanog plavljenja terena vodenom masom koja se

formira na bujičnim tokovima.

4.1.Površinske vode prve kategorije

Poplave usljed visokih voda nastaju na površinskim vodama prve kategorije na vodotocima

Una, Sana, Sanica i Klokot.

U dolini rijeke Une i Klokota poplavna područja se nalaze u Općini Bihać naselja Kulen Vakuf,

Ripač, Klokot, Kralje, i Pokoj, u općini Bosanska Krupa naselja Uzune, Međumostovi, Mašići, Ade,

Drenova Glavica, Manda, Ređžići i Ivanjska.

U dolini rijeke Sane poplavna područja nalaze se u općini Ključ naselja: Velečevo, Dubočani,

Humići, Zgon, Donji Kamičak i Mehmedagići a u općini Sanski Most naselja. Čaplje, Krkojevci, uži

dio grada Sanskog Mosta, Šehovci i Trnova

U dolini rijeke Sanice poplavana područja nalaze se u općini Ključ naselja Budelj. Sanica, Donja

Sanica.

4.2.Površinske vode druge kategorije

Na površinskim vodama druge kategorije poplavna područja nalaze se:

Općina Bihać.:

Uz potok Dobrenicu naselje Golubić, zemljište između rijeke Une i Dobrenice;

Uz potok Lisa naselje Vedro Polje;

Uz potoke Mrežnicu i Toplicu, Stubljanski potoka i kanale u mjesnoj zajednici Mujadžići,

Orljani, Kamenica unutar poslovne zone Bihać, Pokoj, Čavkići, Veliki Lug.

Općina Bosanska Krupa:

Uz potoke: Dobrović, Svetinja, Kalender, Bukovska, Baštra, Vodomut, Rika i Jernija, u

naseljima Zalug, Krupa, Otoka 1 i 2, Kajtezi, Baštra, Jezerski, Muzaferovići, Pištaline;

Uz rijeku Krušnicu naselje Zalug

Općina Bužim:

Uz potoke: Čava,Svetinja, Baštra, Bužimnica, Čaglica i Pašin Brod u naseljima Čava,

Varoška Rijeka, Vrhovska, Jusufovići, Pašin Brod i Nanići;

_____________________

7. Izvor podataka: Federalni hidrometeorološki zavod 2012. godine

8. Izvor podataka: Federalni hidrometeorološki zavod 2012. Godine

41

Općina Cazin:

Uz potoke: Toplicu, Mutnicu, Crnaju, Grahovsku rijeku, Pivnicu, Rijeku, Koprivsku rijeku i

Horljavu, u naseljima Mutnik, Pjanići, Tržačka Raštela, Rujnica, Šturlićka Platnica, Crnaja,

Donja i Gornja Lučka, Donja i Gornja Koprivna, Stijena, Žegar, Stovrela i Stara Govedarnica.

Općina Ključ:

Uz Sanički potok, Humićki potok, Biljanski potok i Trebunj, u naseljima Humići, Dubočani,

Donji Budelj, Sanica, Gornja Sanica i Biljani.

Općina Sanski Most:

Uz rječice: Majdanušu, Blihu, Zdenu i Sasinsku rijeku, u naseljima: Stari Majdan,

NovoNaselje, Husimovići, Suhača i Poljak

Općina Velika Kladuša:

Uz potoke Kladušnicu, Glinicu, Šumaticu, Stabanđžu, Prosinju, Bojnu, Slapnicu, Vidovsku, i

Grabarsku, u naseljima Velika Kladuša , Mala Kladuša, Šumatac, Zborište, Vrnograč,

Bosanska Bojna, Slapnica, Vidovska i Zagrad.

Osnovni uzroci poplava na području Kantona su:

Nedovoljni proticajni kapacitet korita vodotoka;

Izuzetno mali uzdužni pad korita;

Stalno podizanje sedrenih pragova (rijeka Una);

Neizgrađenost zaštitnih nasipa i drugih objekata za zaštitu od voda, neuređena korita bujičnih

vodotoka;

Nelegalno građenje u obalnom pojasu vodotoka;

Pretvaranje prirodnih retenzija u gradsko građevinsko zemljište;

Odlaganje smeća i drugog otpada u korita i na obale vodotoka;

Oštećivanje i uništavanje odbrambenih nasipa;

Neplanska sječa šume i uništavanje vegetacije što dovodi do erozije zemljišta.

4.3. Mjere i aktivnosti koje će se provoditi u programskom periodu

Izraditi plan upravljanja poplavnim rizikom kantona za površinske vode druge kategorije;

Izraditi plan aktivne odbrane od poplava kantona za površinske vode druge kategorije

Izraditi projekte uređenje i regulacije vodotoka druge kategorije na kojima dolazi do poplava

Uspostaviti kantonalni informacioni sistem voda

Organizirati osmatranja hidrometeoroloških prilika na površinskim vodama druge kategorije;

Izgradnja i održavanje zaštitnih vodnih objekata;

Planiranje vještačkih retenzija;

Organizovanje i izvođenje antierozivnih radova na slivovima;

Izrada svih vrsta ojačanja zaštitnih vodoprivrednih objekata;

Opterećenje unutrašnje kosine i kožice nasipa vrećama sa pijeskom;

Prosjecanje nasipa i upuštanje poplavnih voda u vještačke retenzije;

Pumpanje vode u kanalsku mrežu;

Izgradnja druge odbrambene linije;

Evakuacija ljudi i imovine

4.4.. Nosioci provođenja programskih mjera i aktivnosti

1. Kantoanlno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,

2. Službe za komunalne djelatnosti i vodoprivredu općina

42

3. Općinska komunalna, vodovodna preduzeća i komunalni fondovi-zavodi

4. Javno ili drugo preduzeće iz oblasti vodoprivrede,

5. Kantonalna uprava civilne zaštite i općinske službe civilne zaštite.

5. Masovne pojave ljudskih, životinjskih i biljnih bolesti

5.1. Epidemije

Zarazne bolesti ljudi na području Kantona još uvijek predstavljaju važan udio u patologiji

razbolijevanja stanovništva, naročito od crijevnih zaraznih bolesti. Crijevne zarazne bolesti na našem

području poput trbušnog tifusa, enterokolitisa, dizenterije i hepatitisa A, prisutni su endemski, a

javljaju se sporadično ili u vidu manjih ili većih epidemija. Osnovni uzrok vlikog broja crijevni

zaraznih bolesti je nehigijensko vodosndbjevanje stanovništva vodom za piće u ruralnim područjima.

Na području kantona registrovano je 279 lokalnih vodovoda i to: Bihać 16, Bosanska Krupa 13,

Bosanski Petrovac 9, Bužim 47, Cazin 16, Ključ 44, Sanski Most 19 i Velika Kladuša 115. Lokalni

vodovodi nemaju uređena izvorišta i ne vrše redovnu kontrolu higijenske isparavnosti vode zapiće

Prema epidemiološkim procjenama za vrijeme trajanja prirodne ili druge nesreće epidemije zaraznih

bolesti ljudi javljaju se deset puta češće nego u normalnim okolnostima.

Stepen raširenosti zaraznih bolesti stoji u uskoj vezi stepenom opšte i higijenske kulture

stanovništva. Održavanje lične higijene, čistoća stana sa okućnicom i čistoća naselja glavna su

obilježja zdravstvene kulture i obratno, neodržavanje lične higijene, nedovojna higijena stana,

nehigijenski nužnici, nehigijensko vodosnabdijevanje, nehigijensko uklanjanje kućnog i drugog

otpada, odnosno općenito nizak komunalni standard zajednice tipična su obilježja sredine u kojoj

endemski vladaju crijevne bolesti uz stalnu opasnost od epidemije.

5.2. Mjere i aktivnosti koje će se provoditi u programskom periodu

Organizacija i opremanje higijensko-epidemiološke službe;

Praćenje epidemiološke situacije

Izraditi program nadzora vodovodnih sistema i kontrole ispravnosti životnih namirnica u cilju

prevencije crijevnih zaraznih bolesti;

Izraditi program prevencije aerozagađenja;

Izraditi programe nadzora nad sistemskom preventivnom deratizacijom;

Izraditi program nadzora nad prirodnim žarištima zoonoza(Bruceloze, Bjesnila, Q groznice,

Salmoneloze);

Izraditi programe prevencije oboljevanja djece od zaraznih bolesti kroz nadzor sprovođenja

obaveznih vakcinacija

Vakcinacija od mogućih zaraznih bolesti;

Organizovanje redovne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije radi uništavanja izvora

zaraze;

Izrada plana djelovanja zdravstvenih ekipa,

5.3. Nosioci provođenja programskih mjera i aktivnosti

1. Kantonalno ministarstvo zdravstva,

2. Zavod za javno zdravstvo USK-a,

3. Higijensko-epidemiološka odjeljenja domova zdravlja.

5.4. Epizotije

Područje Kantona ima tradiciju uzgoja stoke. Klima i konfiguracija tla pogoduju razvoju

stočarstva. Epizotiološka situacija u posljednih deset godina pokazuje da su na našem području

najčešće zarazne bolesti životinja: bruceloza, bjesnilo, leukoza goveda, antraks, američka gnjiloća

43

pčelinjeg legla, infektivna anemija kopitara, leptospiroza goveda, trihineloza svinja. Stanje kretanja

zaraznih bolesti životinja nije zadovoljavajuće jer se propisane mjere za sprečavanje pojave, širenja i

suzbijanja zaraznih bolesti životinja ne provode u zadovoljavjućem obuhvatu za ciljanu grupu

životinja. To što nisu registrovane pojedine zarazne bolesti životinja ne znači da ih na našem

području nema već da dijagnostičkim ispitivanjima nisu obuhvaćene sve životinje. Ukoliko na

određenom području nema podataka o provođenju potrebnih mjera za otkrivanje i suzbijanje zaraznih

i drugih bolesti životinja to područje se uvijrek smatra visoko rizičnim za obavljnje prometa

životinjama i proizvodima životinjskog porjekla.

Postojeće stanje niskog obuhvata kontrole zdravlja životinja može se prevazići ukupnim

poboljšanjem socijalno-ekonomskog statusa poljoprivrednih proizvođača, odnosno mjerama koje će

uticati na svijest vlasnika životinja o potrebi zdravstvene zaštite zdravlja životinja.

Zarazne i parazitne bolesti životinja pored velikih ekonomskih šteta ugrožavaju i zdravlje ljudi.

Neprovođenje mjera zdravstvene zaštite životinja i mjera veterinarskog javnog zdravstva direktno

utiče na epizotiološku situaciju i ugrožavanje zdravlja ljudi.Provođenjem dijagnostičkih ispitivanja u

cilju otkrivanja, sprečavanja širenja i suzbijanja zaraznih i drugih bolesti životinja stvaraju se realne

mogućnosti za stavljanje epizotiološke situacije na području kantona pod kontrolu po

predpostavkom da se:

poboljša sistem nadzora u provođenju zakonom propisanih mjera naročito kontrolu uzgoja i

prometa životinja i zakonske odgovornosti vlasnika životinja za provođenje propisanih mjera

obezbjeđenje buđžetskih sredstava na svim nivoima vlasti za finansiranje i sufinansiranje

minimalnog obima zaštite zdravlja životinja – primarnu veterinarsku zaštitu životinja u skladu

sa članom 45. Zakona o veterinarstvu Bosne i Hercegovine

obezbjeđenje sredstava za finansiranje i sufinansiranje mjera za prevenciju, suzbijanje i

iskorjenjavanje zaraznih bolesti životinja, označavanje životinja i provođenje drugih

zootehničkih i zoohigijenskih mjera

5.5. Mjere i aktivnosti koje će se provoditi u programskom periodu

Sistematično praćenje stanja zaraznih bolesti životinja

Dijagnostička ispitivanja životinja s ciljem kontrole zdravlja životinja i sprečavanja pojave

zaraznih bolesti životinja

Preventivna cjepljenja životinja, a naročito protiv bjesnila pasa, protiv antraksa konja, goveda

i ovaca, protiv svinjske kuge i kuge peradi

Veterinarsko-zdravstveni pregledi u klaonicama i drugim mjestima prerade namirnica

životinjskog porjekla

Opremanje odgovarajućih veterinarskih laboratorija i ustanova za dijagnostičke i druge

pretrage;

Provođenje zoohigijenskih, zootehničkih i izolacionih mjera;

Pravovremeno osiguravanje zaštitinih vakcina za životinje, sakupljanje i neškodljivo

uklanjanje lešina i negativnih nusproizvoda klanja;

Dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju;

Laboratorijsku pretragu hrane za životinje u proizvodnji i prometu.

5.6. Nosioci provođenja programski mjera i aktivnosti

1. Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,

2. Veterinarski zavod USK-a,

3. Veterinarske stanice općina i privatne veterinarske stanice,

4. Kantonalna uprava civilne zaštite i općinske službe civilne zaštite

44

6. Biljne bolesti

Izvršene analize biljnih bolesti i štetočina date u Procjeni ugroženosti kantona pokazuju da

biljne bolesti i štetočine najčešće napadaju:

ratarske kulture: kukuruz, krompir, papriku, luk, kupusnjače

voćarske kulture: šljivu, jabuku, trešnju, višnju, jagodičasto voće

šumske kulture: smrče i jele

Prema štetnosti biljne bolesti i štetočine mogu se podijeliti na: karantenske i ekonkomski

štetne. Među najvažnije činioce koji djeluju na pojavu biljnih bolesti i štetočina od kojih direktno

zavisi rast i razvoj organizama koji uzrokuju pojavu biljnih bolesti i štetočina su: voda odnosno

padavine, toplota, svijetlost i vjetar.

6.1. Mjere i aktivnosti koje će se provoditi u programskom periodu

Provođenje sistemske kontrole i preduzimanje mjera u cilju sprječavanja unošenja, širenja i

kontrole prstenaste truleži krompira.

Provođenje kontrole i preduzimanje mjera u cilju sprječavanja unošenja, širenja i kontrole

smeđe truleži krompira i bakterijskog uvenuća na krompiru i paradajzu.

Provođenje kontrole i preduzimanje mjera u cilju sprječavanja unošenja i širenja uzročnika

raka krompira.

Provođenje kontrole i poduzimanje mjera u cilju sprječavanja unošenja i širenja krompirove

čistolike nematode.

Provođenje mjera za sprječavanja širenja i uništavanja korovske biljne vrste ambrozije.

Provođenje kontrole i preduzimanje mjera u cilju sprječavanja širenja karantinske štetočine

bilja – duhanov štitasti moljac.

Provođenje kontrole i preduzimanje mjera u cilju sprječavanja širenja bakteriozne plamenjače

jabuke, kruške i drugih.

Provođenje kontrole i preduzimanje mjera u cilju sprječavanja širenja zlatice kukuruza.

Agrotehničke mjere koje obuhvataju pravilnu sadnju, odnosno sjetvu, smanjivanje

zakorjenjenosti, pravilna gnojidba, zaoravanje strništa, provođenje dubokog zimskog oranja,

pravilan plodored, pravilna rezidba voćaka, odstranjivanje suvišnih i suhi grana, saniranje

rana nastalih prilikom rezidbe i dr.

Mehaničke mjere obuhvataju: odstranjivanje uginulih stabala, struganje stare, oštećene i

ispucale kore, skidanje insekata sa stabala, skidanje gnijezda larvi, postavljanje lovnih stabala

i lovnih pojasa, kopanje lovnih jama i dr.

Fizičke mjere u koje se ubrajaju: temperarura, vlaga, svijetlost, boja, zvuk, električna struja, a

najviše se koriste za suzbijanje skladišnih štetočina.

Biološke mjere se odnose na suzbijanje štetočina drugim živim organizmima ( tzv. Prirodnim

neprijateljima).

Hemijske mjere podrazumijevaju primjenu pesticida i drugih hemijskih sredstava za

suzbijanje biljnih bolesti, štetočina i korova.

Zajedničke preventivne mjere koje obuhvataju organizovanje izvještajne službe za zaštitu

bilja, organizovanje ogleda zemljišta, bilja i prostorija za smještaj, preradu i čuvanje bilja,

kontrola uređaja za preradu bilja i kontrola upotrebe sredstava za zaštitu bilja, praćenje

meteoroloških uslova koji su od zanačaja za prognozu pojave biljlnih bolesti i štetočina.

6.2. Nosioci provođenja programskih mjera i aktivnosti

1. Federalno i Kantonalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva,

2. Centralna služba za zaštitu bilja Poljoprivredni fakultet Sarajevo,

3. Poljoprivredni zavod USK-a,

4. Općinske službe za poljoprivredu

45

7. Požari

7.1 Pregled broja požara i vrsta značajnih građevina i prostora na kojima su nastali požari u

zadnjih 10 godina na području kantona

Pregled ukupno evidentiranih požara

Tabela br.17

Pregled požara na građevinama

Tabela br.18

Općina

G o d i n a 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Bihać 83 88 81 90 95 93 91 88 97 76 882

Bosansa Krupa 14 14 20 13 16 5 21 15 20 16 154

Bosanski Petrovac 5 8 7 8 3 7 6 8 8 4 64

Bužim 5 6 9 5 4 2 9 9 4 1 54

Cazin 46 45 46 36 45 37 32 49 44 38 418

Ključ 7 11 10 4 7 2 10 13 6 8 78

Sanski Most 17 25 15 23 23 21 25 26 13 27 215

Velika Kladuša 21 30 31 17 27 22 21 31 24 26 250

Ukupno požara 198 227 219 196 220 189 215 239 216 196 2115

Pregled požara na otvorenom prostoru

Tabela br.19

Općina

G o d i n a 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Bihać 57 39 139 17 42 33 100 87 74 35 623

Bosansa Krupa 15 35 40 4 3 8 35 37 9 9 195

Bosanski Petrovac 17 16 48 5 22 16 45 32 15 13 229

Bužim 3 28 25 5 8 10 25 22 20 6 152

Cazin 47 102 110 18 45 56 110 84 47 34 653

Ključ 23 23 31 12 19 10 18 15 15 2 168

Sanski Most 14 32 37 2 14 16 90 73 85 39 402

Velika Kladuša 22 79 66 11 21 45 90 68 62 32 496

Ukupno požara 198 354 496 74 174 194 513 418 327 170 2918

Općina

G o d i n a 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Bihać 255 260 347 185 202 210 309 304 263 252 2587

Bosansa Krupa 49 65 68 23 27 26 91 63 56 39 507

Bosanski Petrovac 23 24 60 14 30 29 53 45 44 21 343

Bužim 8 34 34 10 12 12 34 31 24 7 206

Cazin 98 168 178 79 108 122 163 155 112 99 1282

Ključ 34 37 46 16 27 12 30 30 23 23 278

Sanski Most 32 60 56 30 40 39 119 111 112 80 679

Velika Kladuša 45 113 99 32 51 68 114 105 89 61 777

Ukupno požara 544 761 888 389 497 518 913 844 723 582 6659

46

Pregled požara na prevoznim sredstvima Tabela br.20

Općina

G o d i n a 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Bihać 15 17 22 8 8 9 10 17 6 5 117

Bosansa Krupa 1 3 2 1 2 4 3 9 10 5 40

Bosanski Petrovac 1 0 3 1 5 1 2 1 1 0 15

Bužim 0 1 1 2 0 1 0 2 2 0 9

Cazin 5 21 22 25 18 29 21 22 21 27 211

Ključ 4 3 5 0 1 0 2 1 1 13 30

Sanski Most 1 3 4 2 3 2 4 12 14 14 59

Velika Kladuša 2 4 2 4 3 1 3 6 3 3 31

Ukupno požara 29 52 61 43 40 47 45 70 58 67 512

Pregled šumskih požara Tabela br.21

Šumarija / Pogon

G o d i n a 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Šumarija Bihać 11 12 18 0 25 4 47 14 4 0 135

Šumarija

Bos.Petrovac

2 21 27 0 5 4 24 20 13 2 118

Pogon Bos.Krupa 11 37 62 2 16 12 38 42 4 3 227

Šumarija Cazin 8 20 36 4 16 10 40 24 10 2 170

Šumarija Ključ 2 10 14 2 11 6 28 10 3 0 86

Šumarija Sanski Most 2 24 14 2 20 10 28 5 2 0 107

Ukupno požara 36 124 171 10 93 46 205 115 36 7 843

Pregled požara po vrstama šuma/9 Tabela br.22

Vrsta šume

G o d i n a 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8

Visoke šume 6 3 26 24 2 0 61

Kulture 30 13 39 27 8 2 119

Izdaničke šume 41 21 81 30 13 0 186

Šibljaci – pašnjaci 16 9 59 34 13 5 136

Ukupno požara 93 46 205 115 36 7 502

Pregled požara trave i niskog rastinja

Tabela br.23

Općina

G o d i n a 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Ukupno

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Bihać 46 27 121 17 17 29 53 73 70 35 488

Bosanski Petrovac 19 14 47 0 16 7 35 30 29 13 210

Bosanska Krupa 12 16 18 1 2 7 35 18 18 5 132

Bužim 1 8 5 0 0 2 2 4 4 3 29

Cazin 4 14 13 0 2 7 6 0 0 3 49

Ključ 15 17 22 6 12 5 11 8 7 4 107

Sanski Most 11 17 26 2 8 11 40 44 53 22 234

Velika Kladuša 7 16 17 2 4 10 24 18 15 7 120

Ukupno požara 115 129 269 28 61 78 206 195 196 92 1369

____________

9. Klasifikacija požara po vrstama šuma uvedena je 2005. godine

47

7.2. Opasnosti od nastajanja požara u građevinama gdje boravi veći broj lica

Pregled građevina u kojima privremeno ili stalno boravi veći broj lica/10 Tabela br. 24

OPĆINA VRSTA OBJEKTA

Ukupno Javni objekti Poslovni objekti Stambeni objekti Kateg.ugr.od

požara

Broj

objekata

Kateg.ugr.od

požara

Broj

objekata

Kateg.ugr.od

požara

Broj

objekata

1 2 3 4 5 6 7 8

Bihać

K3 8 K3 0 K3 0 K3- 8

K4 9 K4 12 K4 25 K4–46

K5 8 K5 29 K5 127 K5 - 164

Ukupno 25 41 152 218

Bos.Krupa

K4 6 K4 0 K4 0 K4 -6

K5 6 K5 17 K5 44 K5-67

12 17 44 73

Ukupno

Bos.Petrovac

K3 3 K3 0 K3 0 K3-3

K4 26 K4 4 K4 20 K4-50

K5 1 K5 13 K5 10 K5-24

Ukupno 30 17 30 77

Bužim

K3 5 K3 12 K3 0 K3-17

K4 5 K4 3 K4 1 K4-9

K5 7 K5 6 K5 1 K5-14

Ukupno 17 21 2 40

Cazin

K3 0 K3 0 K3 0 K3-0

K4 15 K4 2 K4 5 K4-22

K5 2 K5 10 K5 41 K5-53

Ukupno 17 12 46 75

Ključ

K3 3 K3 1 K3 0 K3-4

K4 6 K4 1 K4 8 K4-15

K5 15 K5 9 K5 28 K5-52

Ukupno 24 11 36 71

Sanski Most

K3 0 K3 4 K3 0 K3-4

K4 41 K4 23 K4 19 K4-83

K5 41 K5 27 K5 0 K5-68

Ukupno 82 54 19 155

Vel.Kladuša

K3 5 K3 14 K3 0 K3-19

K4 13 K4 2 K4 6 K4-21

K5 24 K5 18 K5 35 K5-77

Ukupno 42 34 41 117

Ukupno

USK-a

K3 24 K3 31 K3 0 K3-55

K4 121 K4 47 K4 84 K4-252

K5 104 K5 129 K5 286 K5-519

SKRAĆENICE U TABELI IMAJU SLIJEDEĆE ZNAČENJE: - K3 – predstavlja kategoriju tehnološkog procesa ugroženosti od požara u koju spadaju pogoni u kojima se radi sa

zapaljivim tečnostima čija je tačka paljenja 100 – 300 0C, čvrstim materijalom čija je tačka paljenja do 300

0C i javnim

poslovnim i stambenim objektima koji mogu da prime više od 500 lica.

- K4 – predstavlja kategoriju tehnološkog procesa prema ugroženosti od požara u koju spadaju pogoni u kojima se radi sa

tečnostima, čvrstim materijama čija je tačka paljenja iznad 3000C i javnim poslovnim i stambenim objektima koji mogu

da prime od 100 do 500 lica.

- K5 – predstavlja kategoriju tehnološkog procesa ugroženosti od požara u koju spadaju pogoni u kojima se radi sa

negorivim materijama i hladnim mokrim materijalom i objekti koji mogu da prime od 20 do 100 ljudi.

Prema Procjeni ugroženosti kantona od požara svi stambeni, poslovni, javni i drugi objekti na

području kantona razvrstani su u tri kategorije :

________________

10. Izvor podataka: Općinske službe civilne zaštite 2011. Godina

48

Općina Bihać :

kategorija K3 …… 8 objekata

kategorija K4 …… 46 “

kategorija K5 .…... 164 “

______________________________

Ukupno : ….. 218 objekata

U ovoj općini najveći broj objekata je u kategoriji K5 i to: 8 javnih, 29 poslovnih i 127 stambenih.

Općina Bosanska Krupa :

kategorija K4 …… 6 objekata

kategorija K5 …… 67 “

______________________________

Ukupno : ….. 73 objekta

Najveći broj objekata je u kategoriji K5 i to: 6 javnih, 17 poslovnih i 44 stambena objekta.

Općina Bosanski Petrovac :

kategorija K3 …… 3 objekata

kategorija K4 …… 50 “

kategorija K5 ….... 24 “

______________________________

Ukupno : ….. 77 objekata

Najveći broj objekata je u kategoriji K4 i to: 26 javnih, 4 poslovna i 20 stambenih objekata.

Općina Bužim :

kategorija K3 …… 17 objekata

kategorija K4 …… 9 “

kategorija K5 ….... 14 “

______________________________

Ukupno : ….. 40 objekata

Najveći broj objekata je u kategoriji K3 i to: 5 javnih i 12 poslovnih objekata.

Općina Cazin :

kategorija K4 …… 22 objekata

kategorija K 5 ….... 53 “

______________________________

Ukupno : ….. 75 objekata

Najveći broj objekata je u kategoriji K5 i to: 2 javna, 10 poslovnih i 41 stambeni objekat.

Općina Ključ :

kategorija K3 …… 4 objekata

kategorija K4 …… 15 “

kategorija K5 ….... 52 “

______________________________

Ukupno : ….. 71 objekt

Najveći broj objekata je u kategoriji K5 i to: 15 javnih , 9 poslovnih i 28 stambenih objekata.

Općina Sanski Most :

kategorija K3 …… 4 objekata

kategorija K4 ....… 83 “

kategorija K5 ........ 69 “

______________________________

Ukupno : ….. 156 objekata

Najveći broj objekata je u kategoriji K4 i to: 41 javnih, 23 poslovna i 19 stambenih objekata.

49

Općina velika Kladuša :

kategorija K3 …… 19 objekata

kategorija K4 …… 21 “

kategorija K5 ….... 77 “

______________________________

Ukupno : …... 117 objekata

Najveći broj objekata je u kategoriji K5 i to: 24 javna, 18 poslovnih i 35 stambenih objekata.

Opasnost od nastajanja požara u građevinama u kojima boravi veći broj ljudi proizilazi iz

sljedećih činjenica:

najveći broj navedenih građevina izgrađen je u prošlom stoljeću tako da, što je objekat stariji

veće je požarno opterećenje;

nelegalna gradnja u užim i perifernim dijelovima naselja bez ikakve projektno-tehničke

dokumentacije, prostorno-tehničkih mjera zaštite od požara, što povećava stepen ugroženosti

od požara i pogoduje prenosu i širenju požara na susjedne objekte;

stare i neispravne električne instalacije;

neispravni dimovodni kanali (dimnjaci) i veliki broj stambenih građevina koje su u

prijeratnom periodu bile vezane na centralni sistem zagrijavanja, nema dimnjaka, pa se za

odvođenje dima koriste sistemi za ventilaciju;

neispravna unutrašnja hidrantska mreža, nedostatak hidrantskih ormarića, crijeva,

protivpožarnih aparata;

odlaganje lako zapaljivih materija i predmeta u potkrovljima i podrumskim prostorijama

(stara arhiva, namještaj, odjeća i slično);

izvođenje radova na građevinama uz upotrebu otvorenog plamena, (zavarivanje, rezanje

brušenje i slično);

neizgrađeni ili zakrčeni vatrogasni putevi, prolazi i prilazi u objektima;

skladištenje roba u skladištima u količinama većim od dozvoljenih;

napuštene i devastirane hale i postrojenja prijeratnih industrijskih preduzeća u kojima se ne

provode mjere zaštite od požara.

Najveći broj stambenih, poslovnih i javnih objekata na području Kantona izgrađen je u 20. i

21.stoljeću, a manji broj objekata u 19 stoljeću. Na području Kantona postoji 31 nepokretna

zaštićena istorijska graditeljska cjelina. Uglavnom se radi o starim gradovima i kulama. Ove

graditeljske cjeline se ne održavaju što ih čini osjetljivim u pogledu opasnosti od požara.

Obzirom na vrstu ugrađenog materijala cijeli građevinski fond kantona može se podijeliti na :

lake montažne prizemne zgrade izgrađene od montažnih sistema u kombinaciji drvo – metal

– izolacione ploče, prisutne u malom broju, (prodavnice, zanatski centri i slično), a njihova

vatrootpornost nije velika;

zgrade građene od opeke i naboja ili opeke, ili opekom u drvenom kosturu, malo su

zastupljene i male su vatrootpornosti zbog velikog prisustva drveta i drugih gorivih materijala

u svojoj konstrukciji;

zgrade građene od mješovitog materijala, zidane u kombinaciji opeka – drvo, kamen – beton

nešto su otporniji od prethodnih kategorija. Ovakvi objekti građeni su do 1964. godine, kada

se poslije zemljotresa u Skoplju uvode novi propisi i tehnička pravila za gradnju u seizmički

osjetljivim područjima.

zidane zgrade sa armirano- betonskom skeletnom konstrukcijom, većina objekata izgrađena je

poslije 1964. godine, veće su vatrootpornosti zbog materijala koji su se koristili prilikom

njihove izgradnje.

Opasnost od požara u građevinskim objektima raste sa starošću građevina. Tačne podatke o

prosječnoj starosti objekata nije bilo moguće utvrditi jer nisu vođene, niti postoje baze podataka o

starosti izgrađenih objekata.

50

Neredovito investicijsko i tekuće održavanje, ugrađivanje raznih novih materijala u konstruktivne

elemente, uvođenje novih tehnologija u stambenom i poslovnovnom dijelu objekata, izvođenje

različitih pregradnji i nadogradnji, ugrađivanje novih sistema grijanja, ventilacije i klimatizacije u

građevinama, značajno je utjecalo na smanjenje njihove vatrootpornosti.

Posebno požarno opterećeni, u pogledu godina starosti i stila gradnje su objekti u starijim gradskim

jezgrima koji su građeni u kombinaciji opeka – drvo ili kamen – opeka, sa požarno neotpornim

međuetažnim i krovnim konstrukcijama, dotrajalim dimnjacima i dimovodnim kanalima, starim

električnim i gromobranskim instalacijama.

Veći broj stambenih javnih objekata izgrađenih poslije 1964. godine postali su požarno opterećeni

zbog dotrajalosti, redovitog ili nikakvog tekućeg održavanja objekata, uništenih hidrantskih

instalacija i opreme. U ovoj kategoriji objekata najosjetljiviji su postali objekti viši od 22 m, koji se

smatraju visokim objektima. Ti objekti su uglavnom opremljeni suhim hidrantskim instalacijama i

požarnim stepenicama, a generalno gledajući nijedan od ova dva segmenta se ne održava u

funkcionalnom stanju.

Požarno opterećeni postali su industrijski objekti i postrojenja privrednih društava koja nisu

privatizirana ili koja su zbog loše provedene privatizacije preduzeća prestala sa radom, kao što su

Agrokomerc, Kombiteks, Krajinametal, Polietilenka, Šipad i drugi u kojima se ne provode ni

najminimalnije mjere zaštite od požara.

Na osnovu izloženih činjenica na većem dijelu privatnih, poslovnih i stambenih objekata izgrađenih u

prijeratnom periodu, postoji povećan rizik od nastajanja i širenja požara.

7.3. Opasnosti od nastajanja požara na šumskim površinama

Na osnovu Procjene ugroženosti šuma od požara koju je izradila ŠPD Unsko – sanske šume

koje gazduju sa državnim šumama na području kantona, sve šume razvrstane su u četiri stepena

ugroženosti od požara i to:

I stepen ugroženosti od požara, ukupno 2.916 ha

II stepen ugroženosti od požara, ukupno 20.142 ha

III stepen ugroženosti od požara, ukupno 60.332 ha

IV stepen ugroženosti od požara, ukupno 75.131 ha

Šume I stepena ili vrlo velikog rizika od nastajanja požara postoje samo na području Šumarije Ključ

i one zauzimaju površinu od 2.916 ha ili 20,63 % ukupne površine šuma kojima gazduje šumarija.

Šume II stepena ili velikog rizika od nastajanja požara najviše ima na području Šumarije Bosanski

Petrovac i one zauzimaju površinu od 11.629 ha ili 28,54 % ukupne površine sa kojim gazduje

šumarija.

Šuma III stepena ili srednje umjerenog rizika od nastajanja požara najviše ima na području Šumarije

Bosanska Krupa i one zauzimaju površinu od 18.427 ha ili 63,82 % ukupne površine kojima gazduje

šumarija.

Šuma IV stepena ili malog rizika od nastajanja požara ima na području Šumarije Bihać i one

zauzimaju površinu od 29.580 ha ili 64,37 % ukupne površine šuma kojima gazduje šumarija.

Na osnovu podataka iz tabele br.22 u periodu 2005 – 2010. Godina, ukupno je registrovano 502

šumska požara od toga:

izdanačke šume 186 požara ili 37,05 % ukupnog broja šumskih požara

šibljaci / pašnjaci 136 požara ili 27,09 % ukupnog broja šumskih požara

kulture 119 požara ili 23,70 % ukupnog broja šumskih požara

visoke šume 61 požara ili 12,15 % ukupnog broja šumskih požara

Prema prezentiranim podacima najveća mogućnost nastajanja šumskih požara postoji u šumama u

kojima gazduje Šumarija Bosanski Petrovac. U ovoj šumariji ima :

51

11.629 ha šuma II stepena ugroženosti

15.068 ha šuma III stepena ugroženosti

9.254 ha šuma IV stepena ugroženosti

____________________________________

Ukupno u svim stepenima 35.951 ha ili 89 % ukupne površine šuma kojim gazduje ova

šumarija.

Po istim kriterijima slijede šume kojima gazduje Šumarija Bosanska Krupa, Ključ, Bihać i Sanski

Most. Najmanja opasnost od nastajanja šumskih požara je u šumama kojima gazduje Šumarija

Cazin.

Prema godišnjem dobu najveći broj šumskih požara registruje se u periodu :

01.02. – 15.04. naročito ako su zime suhe i bez snijega,

01.07. – 01.09. ako su ljeta suha i visoke temperature,

01.11. – 15.12. ako je jesen suha i bez padavina.

7.4. Opasnost od nastajanja požara na poljoprivrednim površinama

U procjenjivanju opasnosti od nastanka požara na poljoprivrednom zemljištu kao parametri se

mogu uzeti podaci o broju registrovanih požara trave i niskog rastinja u odnosu na ukupan broj

registrovanih požara i ukupno registrovani broj požara otvorenog prostora.

U periodu 2001 – 2010. godina na području kantona registrovano je ukupno 6.659 požara, od

toga požara trave i niskog rastinja 1.369 ili 20,55 % ukupno registrovanih požara.

U periodu 2001 – 2010. godina na području Kantona registrovano je 2.918 požara otvorenog

prostora, od toga požara trave i niskog rastinja 1.369 ili 46,91 % ukupno registrovanih

požara otvorenog prostora.

Prema učestalosti javljanja u navedenom periodu požari trave i niskog rastinja su na drugom mjestu,

iza požara na građevinama. Požari trave i niskog rastinja su najčešći uzročnik šumskih požara i

javljaju se u godišnjim dobima kada i šumski požari.

Osnovni uzroci velikog broja požara trave i niskog rastinja su :

veći dio poljoprivrednog zemljišta ne koristi se u poljoprivredne svrhe,

poljoprivredno zemljište jednim dijelom potpuno zapušteno i iz poljoprivrednog prelazi

u šumsko,

pojasevi uz ceste i pruge su djelimično neomeđeni obrasli travom, grmljem i sl.,

ne provode se propisane mjere zaštite kod paljenja otpada na poljoprivrednom

zemljištu,

ne postoji osmatračko-dojavna služba za rano otkrivanje požara na poljoprivrednim

površinama,

nedostaju znakovi upozorenja i opasnosti uz puteve i poljoprivredne površine.

Prema podacima Centra za uklanjanje mina BiH na području kantona u 2010. godini

registrovano je 127 km2 minsko sumnjivih površina ili 3 % ukupne površine kantona. Udio

poljoprivrednog zemljišta u minski sumnjivim površinama nije poznat, ali je činjenica da je još

uvijek manji dio poljoprivrednog zemljišta kontaminiran minama i drugim neeksplodiranim ubojnim

sredstvima.Na takvom zemljištu nije moguće obavljati poljoprivredne djelatnosti, niti gasiti požar već

ga samo lokalizirati odnosno držati u granicama kontaminiranog prostora.

52

7.5. Mjere i aktivnosti koje će se provoditi u programskom periodu

7.5.1 Normativne i organizacijsko-tehničke mjere

Donjeti propise iz oblasti zaštite od požara i vatrogastva iz nadležnosti kantona i općina.

Donjeti procjene uroženosti, programe razvoja i planove zaštite od požara kantona i općina

Profesionalne vatrogasne jedinice općina organizovati u skladu sa Zakonom o zaštiti od

požara i vatrogastvu.

U planovima zaštite od požara općina, utvrditi potreban broj operativnih vatrogasaca u

profesionalnim vatrogasnim jedinicama u skladu sa procjenom ugroženosti općine,

materijalnim i kadrovskim mogućnostima, ali tako da svaka profesionalna vatrogasna jedinica

općine ima minimum 12+1+1 ljudi (vatrogasci+starješina vatrogasne jedinice+zamjenik

starješine)

Utvrditi ličnu i materijalnu formaciju profesionalne vatrogasne jedinice općine u skladu sa

planom zaštite od požara općine;

U planu zaštite od požara općine utvrditi koja pravna lica na području općina su dužna

donijeti procjenu ugroženosti, plan zaštite od požara i osnovati vlastitu vatrogasnu jedinicu;

U skladu sa procjenom ugroženosti od požara općine u planu zaštite od požara općine, utvrditi

u kojim dobrovoljnim vatrogasnim društvima će se formirati dobrovoljne vatrogasne jedinice;

Izvršiti popunjavanje profesionalnih vatrogasnih jedinica stručnim kadrovima visoke stručne

spreme sa položenim ispitom rukovodioca akcije gašenja požara;

U budžetima općina planirati finansijska sredstva za nabavku materijalno – tehničkih

sredstava i opreme za dobrovoljne vatrogasne jedinice, ako su planom zaštite od požara

općine te jedinice određene za izvršenje određenih poslova i zadataka i zaštite od požara na

području općine;

U svim profesionalnim vatrogasnim jedinicama općina izvršiti zanavljanje ili nabavku novih

materijalno-tehničkih sredstava i opreme u skladu sa propisom o minimumu tehničke opreme

i sredstava i rokovima korištenja te opreme i sredstava;

Za vatrogasce u profesionalnim vatrogasnim jedinicama izvršiti nabavku vatrogasnih

uniformi, lične, zajedničke zaštitne odjeće, obuće i opreme;

U profesionalnim vatrogasnim jedinicama općina, izvršiti nabavku novih vatrogasnih vozila i

druge tehnike;

U profesionalnim vatrogasnim jedinicama općina organizovati system radio i drugih veza,

kao dio komunikaciono-informacionog sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara

od prirodnih i drugih nesreća, u okviru operativnih centara civilne zaštite;

Za smještaj profesionalnih vatrogasnih jedinica općina i vatrogasne opreme i tehnike osigurati

objekte u skladu sa propisom o uslovima koje moraju ispunjavati ti objekti;

Izvršiti nabavku sredstava veze za dobrovoljne vatrogasne jedinice, kako bi u uslovima

povećane požarne opasnosti mogle organizovati dežurstva i pravovremeno izići na vatrogasnu

intervenciju;

7.5.2 Urbanističke mjere

Osigurati da se pri izradi dokumenata prostornog uređenja, prostornih, urbanističkih i drugih

planova predvide prostorne i tehničke mjere zaštite od požara i to ;

- uslove za efikasno spašavanje ljudi i materijalnih dobara;

- potrebne razmake i protivpožarne udaljenosti između objekata;

- saobraćajne i manipulativne površine za interventna vozila;

- izvore za snabdijevanje vodom za gašenje požara;

- primjena odgovarajućih materijala koji ne mogu biti uzročnici nastanka i prenosa požara;

53

Pri projektiranju građevina u kojima se proizvode ili uskladištavaju eksplozivne materije i

zapaljive tečnosti i gasovi, građevine za kolektivno stanovanje, industrijskih građevina i

građevina za javnu upotrebu, obavezno izraditi elaborate zaštite od požara:

Pri projektiranju stambenih građevina sa četiri ili više nadzemnih etaža, industrijskih

građevina, energetskih objekata i građevina za javnu upotrebu (bolnice, hoteli, sportske i

druge dvorane, robne kuće, škole isl.) obavezno projektovati požarne stepenice;

Pri određivanju mikro i makro lokacije objekata voditi računa o saobraćajnoj povezanosti,

klimatskim uslovima, transportu važnih energenata, tipovima gradnje;

7.5.3 Mjere za obezbjeđenje vode za gašenje požara

Pravna lica koja upravljaju vodovodnom mrežom dužna su pri izgradnji, rekonstrukciji i

korištenju ove mreža osigurati propisan protočni kapacitet i pritisak u vodovodnoj mreži;

Pri izgradnji i rekonstrukciji lokalnih vodovoda u ruralnim područjima projektovati i izgraditi

hidrantsku mrežu;

Sačiniti katastar hidrantske mreže sa uvrštenim mjestima hidranata;

Sve podzemne hidrante pronaći i propisno obilježiti i omogućiti njihovo nesmetano

korištenje;

Na svim mjestima na kojima je razmak između podzemnih hidranata veće od 150 m, ugraditi

nadzemne hidrante;

Kod podzemnih hidranata koji nisu obilježeni na propisan način postaviti natpisne pločice sa

oznakama udaljenosti na najbližim građevinama, čelični ili betonski stub;

Kontrolisati pritisak i količinu vode u vodovodnom sistemu najmanje jedanput godišnje;

Izgraditi privremeno ili stalno postrojenje za zahvatanje površinske vode na otvorenim

vodotocima kako bi se nadomjestio nedostatak vode za gašenje požara;

Izgraditi prilazne puteve i platforme za vatrogasna vozila do postrojenja za zahvatanje

površinske vode za gašenje požara;

7.5.4. Mjere zaštite u posebno ugroženim objektima i prostorima

U objektima u kojima boravi veći broj ljudi rješiti redovnu kontrolu i preglede ložišta,

dimnjaka i dimovodnih kanala, unutrašnje hidrantske mreže i opreme za njeno korištenje,

aparata za gašenje početnih požara i druge opreme za gašenje požara;

U objektima kolektivnog stanovanja izvršiti uklanjanje smeća i drugih lako zapaljivih

materijala iz podruma, stubišta, potkrovlja i drugih zajedničkih dijelova objekta;

Izgrađene vatrogasne prilaze, pristupe i druge manipulativne prostore namjenjene za

korištenje vatrogasnih vozila i tehnike, redovno održavati i omogućiti njihovo nesmetano

korištenje;

Gromobranske instalacije na objektima, redovno održavati i izvršiti zamjenu oštećenih i

neispravnih dijelova;

Gromobranske instalacije sa izvorom jonizirajućeg zračenja zamijeniti klasičnim

gromobranskim instalacijama;

Pri projektovanju i izgradnji skladišta pridržavati se Pravilnika o tehničkim normativima za

zaštitu skladišta od požara i eksplozija;

Objekte industrijskih preduzeća na području kantona koja nisu privatizirana staviti pod stalno

fizičko obezbjeđenje i preduzeti mjere da se ti objekti zaštite od požara;

Vlasnici i korisnici postrojenja i skladišta zapaljivih tekućina, plinova i drugih opasnih

materija dužni su se pridržavati propisa za prevoz i uskladištenje takvih materija;

Izraditi bazu podataka o svim objektima u kojima se vrši promet zapaljivih tečnosti, gasova,

eksplozivnih i drugih materija;

Izraditi bazu podataka o starosti građevinskih objekata i broju osoba koje privremeno ili

stalno borave u njima;

54

7.5.5. Mjere zaštite od požara za šume i šumsko zemljište

Izmjenama propisa iz oblasti poljoprivrede i šumarstva utvrditi obavezu donošenja

podzakonskih propisa iz oblasti zaštite poljoprivrednog i šumskog zemljišta od požara i

loženja vatre na otvorenom, spaljivanje trave, korova i drugog poljoprivrednog otpada;

Pojačati inspekcijski nadzor u oblasti poljoprivrede, šumarstva i zaštite od požara radi

kontrole provođenja utvrđenih mjera zaštite od požara;

Za šume i šumsko zemljište izraditi Kantonalni šumsko-razvojni plan, čiji je sastavni dio i

Procjena ugroženosti šuma od požara i smjernice za zaštitu šuma od požara;

Izraditi plan zaštite šuma od požara za sve šume I i II kategorije ugroženosti od požara;

Izvršiti kategorizaciju privatnih šuma prema stepenu ugroženosti od požara;

Putem sredstava informisanja i pisanih obavijesti redovno obavještavati i upozoravati

stanovništvo na potrebu provođenja preventivnih mjera zaštite od požara;

Organizovati osmatračko-dojavnu službu za pravovremeno otkrivanje šum.požara, i tu službu

angažovati i izvan požar. sezone 1.3.-1.10, jer veliki broj šum.požara nastaje izvan te sezone;

Za gašenje šumskih požara u okviru šumsko-privrednog društva organizovati vlastitu službu

za zaštitu od požara – vatrogasnu jedinicu, i istu opremiti vatrogasnom tehnikom i opremom

za gašenje šumskih požara;

Redovno provoditi preventivno uzgojne radove u šumama i šumskom zemljištu kao što su:

njega sastojina, pravovremena proreda sastojina, kresanje i uklanjanje suhog granja, izrada i

održavanje protivpožarnih prosjeka i puteva, izrada protivpožarnih prosjeka sa elementima

šumske ceste, uređivati i održavati pristupačne vodene resurse za gašenje šumskih požara;

Redovno čišćenje i uspostavljanje sigurnosnih visina i udaljenosti na trasama

elektroenergetskih vodova;

Redovno čistiti i održavati rubne pojaseve uz javne puteve i željezničke pruge;

Postaviti i redovno održavati znakove upozorenja i zabrane (zabrana loženja vatre, pušenja,

kampiranja i sl.) na ivicama šuma i putevima koji prolaze kroz šume;

7.5.6. Mjere zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu

Izvršiti kategorizaciju poljoprivrednog zemljišta prema stepenu ugroženosti od požara;

Izmjenom zakonskih propisa u oblasti poljoprivrede utvrditi obavezu vlasnika odnosno

korisnika poljoprivrednog zemljišta da organizuju osmatračko-dojavnu službu za

pravovremeno otkrivanje požara na poljoprivrednom zemljištu;

Kroz izmjene zakonske regulative osigurati korištenje poljoprivrednog zemljišta da bi se

obrađivanjem smanjile zapuštene poljoprivredne površine;

Poljoprivredno zemljište mora se obrađivati uz primjenu agrotehničkih mjera na način da se

ne umanjuje njihova vrijednost. U toku korištenja poljoprivrednog zemljišta obavezno je

uređivanje i održavanje rubova, živica, međa, poljskih puteva i kanala;

Kanali i ostali vodotoci koji se mogu koristiti za gašenje požara na otvorenom prostoru

moraju se obavezno čistiti, a prilazni putevi za vatrogasna vozila održavati;

U vrijeme priprema poljoprivrednih površina za sjetvu, berbe i u vrijeme povećane

ugroženosti od požara na otvorenom prostoru, aktivirati osmatračko-dojavnu službu za

pravovremeno otkrivanje požara;

Pri spaljivanju korova, suhe trave, granja i drugog poljoprivrednog otpada obezbijediti

odgovarajuća sredstva za gašenje požara i preduzeti sve potrebne mjere za zaštitu od požara

propisane Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu i propisima o spaljivanju

poljoprivrednog otpada na poljoprivrednim i drugim površinama;

Redovno organizovati savjetodavne sastanke za sve učesnike provođenja zaštite od požara na

otvorenom prostoru, sa vlasnicima šuma i poljoprivrednog zemljišta, stanovništvom ruralnih

područja koja graniče sa poljoprivrednim i šumskim zemljištem, šumskim, poljoprivrednim i

inspektorima zaštite od požara, u cilju preduzimanja preventivnih mjera na smanjenju i

otklanjanju opasnosti od požara na otvorenom prostoru;

55

7.6. Nosioci provođenja programskih mjera i aktivnosti

1. Skupština i Vlada Unsko-sanskog kantona.

2. Zakonodavni i izvršni organi vlasti općina

3. Službe civilne zaštite općina

4. Kantonalna uprava civilne zaštite

5. Ministarstvo građenja, prostornog uređenja i zaštite okoliša kantona

6. Službe za prostorno uređenje i građenje općina

7. Javna vodovodna-komunalna preduzeća

8. Vlasnici, korisnici odnosno upravitelji stambenih, poslovnih, javnih i drugih objekata

9. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kantona

10. Uprava za inspekcije kantona

11. ŠPD „Unsko-sanske šume2 Bosanska Krupa

12. Kantonalna uprava za šumarstvo

13. AD „Elekroprenos“ Banja Luka

14. JP „Elektroprivreda BiH“ Sarajevo

15. JU „Direkcija regionalnih cesta „ USK

8. Zaštita od neeksplodiranih ubojnih sredstav

Prostor Unsko-sanskog kantona je jedan od najzagađenijih prostora minama i drugim

neeksplodiranim ubojnim sredstvima. Od završetka rata do danas na području kantona je bilo 124

žrtave mina(poginulih i pvređeni). Prema Procjeni ugroženosti kantona ukupno sumnjiva površina

kontaminirana minama u 2005 godini iznosila je 152,21 km2

ili 3,68% ukupne površine kantona.

Sumnjive površine prve kategorije iznosile su 22,2 km2

ili 14,58%, druge kategorije 97,7 km2

ili

64,19%, treće kategorije oko 38,7 km2 ili 25,42%.ukupne sumnjive površine.

Žrtve mina na području USK-a u periodu 1996-2011/11 Tabel br.25

Općina

Povređeni

Smrtno

stradali

Ukupno

Bihać 15 10 25

Bosanski Petrovac 19 4 23

Bosanska Krupa 2 0 2

Bužim 4 2 6

Cazin 13 7 20

Ključ 7 1 8

Sanski Most 11 3 14

Velika Kladuša 15 11 26

Ukupno 86 38 124

Sumnjive površine po općinama Unsko-sanskog kantona u 2012. godini Tabela br.26

NAZIV OPĆINE Ukupna površina

Općine ( km² )

Ukupna sumnjiva

Površina ( km² )

Sumnjiva površina u

odnosu na površinu

općine (%)

SUMNJIVA POVRŠINA PO

KATEGORIJAMA ( km2 )

I kategorija II kategorija III kategorija

Bihać 900 43,79 4,86% 11,24 19,50 13,05

Bosan. Petrovac 709 0,86 0,09% 0,83 0 0,03

Bosanska Krupa 561 21,31 3,79% 7,76 11,43 2,12

Bužim 129 2,74 2,12% 1,70 0,40 0,65

Cazin 356 1,37 0,38% 1,04 0,33 0

Ključ 358 3,4 0,94% 2,68 0,50 0,23

Sanski Most 781 26,62 3,40% 10,17 12,61 3,84

Velika Kladuša 331 21,61 6,52% 19,38 2,23 0

Ukupno u Kantonu 4.125 21,70 2,9% 54.8 47 19,92

56

Pregled deminirani površina po općinama u periodu 2006-2011. godina Tabela br.27 Općina

2006 2007 2008 2009 2010 2011

T.I/m²

ČI/m²

T.I/m²

ČI/m²

T.I/m²

ČI/m²

T.I/m²

ČI/m²

T.I/m²

ČI/m²

T.I/m²

ČI/m²

Suma

Bihać 170.430 100.511 12.375 30.417 693.682 41.649 868.743 33.068 570.854 20.327 169.710 19.517 2.731.283

Bos.

Petrovac

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

B.Krupa 12.148

17.704 11.375 10.351 191.110 54.070 56.870 0

13.979

0

99.029 46.860 513.496

Bužim 0 0 0

0 0 0 0 278 0 6.019 0 0 6.297

Cazin 0 14.798 0 8.736 11.114 22.253 28.831 25.249 0 0 0 4.918 115.899

Ključ 0 0 0 0 2.357 19.095 0 0 0 0 0 0 21.452

Sanski Most

141.764 25.082 10.000 0 203.107 29.647 311.687 4.045 4.696 0 147.532 0 877.560

Velika

Kladuša

28.333 53.431 363.518 33.069 33.707 0 0 3.354 876 0 122.333 77.029 715.650

Suma 352.675 211.526 397.268 82.573 1.135.077 166.714 1.266.131 65.994 590.405 26.346 538.604 148.324 4.981.637

Ukupno 564.201 479.841 1.301.791 1.332.125 616.751 686.928 4.981.637

Objašnjnje skrćenica: T.I - tehničko izviđanje

Č.I - čišćenje

Proces protivminskog djelovanja na području Kantona otpočeo je 1996. godine putem programa

deminiranja Ujedinjenih naroda i Svjetske banke kroz angažman određenog broja stranih

deminerskih organizacija.

Proces deminiranja su od 1998. godine preuzele entitetske vlade, ali su nastavile primati finansijsku,

stručnu i tehničku pomoć od međunarodne zajednice. Osnovna odgovornost i nadležnost za

deminiranje bila je na Vijeću ministara BiH, entiteskim vladama koje su preko Komisije za

deminiranje, Centra za uklanjanje mina entiteta planirale, kordinirale i osiguravale kvalitetu

operacija protivninskog djelovanja. Donošenjm Zakona o deminiranju 2002. godine organizacija

poslova protivminskog djelovanja prelazi u nadležnost države odnosno Ministarstva civilnih poslova

u čijem sastavu se kao organizaciona jedinica formira Centar za uklanjanje mina u Bosni i

Hercegovini. Deminiranje na području kantona su vršili deminerski timovi Vojske Federacije BiH,

Federalne uprave civilne zaštite, komercijalne firme i nevladine humanitarne deminerske

organizacije. Finansiranje navedenih aktivnosti vršeno je većim dijelom iz donatorskih serdstava, a

manjim dijelom iz budžetskih sredstava entiteta, kantona i općina. Prva Strategija protivminskog

djelovanja donesena je za period 2002 – 2009. godine, a pokazalo se da je nerealno postavljena zbog

veličine i kompleksnosti problema. Revidiranom Strategijom protivminskog djelovanja 2005-2009.

godine realnije je sagledan čitav problem. Koncept se zasnivao na uklanjanju mina sa svih površina I

kategorije prioriteta i trajnom obilježavanju lokacija II i III kategorije.

Od prestanka rata do kraja 2005.godine na području USK-a deminirano je 4,7 km2

ili prosječno 0,4

km2

po godini. U periodu 2006-2011 godina deminirano je 4,98 km² ili 0,9 km² po godini što u

odnosu na veličinu sumnjive površine nije dovoljno za realizaciju ciljeva utvrđenih Strategijom

protivminskog djelovanja Bosne i Hercegovine za period 2009-2019. godina. Dosadašnja iskustva

ukazuju na veliku disproporciju između realnih potreba za izvođenje aktivnosti protivminskog

djelovanja i stvarnih finansijskih mogućnosti što se može prevazići samo aktivnim učešćem svih

nivoa vlasti u procesu finansiranja deminiranja uz podršku međunarodnih donatora i nevladinog

sektora.

Imajući u vidu ciljeve koje je postavila Strategija protivminskog djelovanja u BiH, a posebno cilj

Bosna i Hercegovina bez mina od 2019. godine s jedne strane i rezultate koji su do sada postignuti u

procesu deminiranja na području USK-a jasno je da taj strateški cilj neće biti ostvaren. I danas

postoje prostori na kojima nije moguć povratak izbjeglog i raseljenog stanovništva, rekonstrukcija

infrastrukturnih objekata, značajne poljoprivredne i šumske površine blokirane su usljed miniranosti

i korištenje istih je onemogućeno. _____________

11. Izvor podataka: Centar za uklanjanje mina u BiH - Reginalni ured Bihać

57

Kako je prostor kantona u svojoj razvojnoj odrednici baziran na poljoprivrednu proizvodnju,

eksploataciju šumskih resursa i razvoj turizma neophodno je ubrzati dinamiku deminiranja da bi se

ovi razvojni potencijali deblokilali a prostori priveli namjeni.

8.1. Mjere i aktivnosti koje će se provoditi

Radi ubrzavanja procesa deminiranja i realizacije ciljeva postavljenih Strategijom

protivminskog djelovanja u BiH 2009 - 2019. godina neophodno je:

zakonom o deminiranju utvrdi obavezu svih nivoa vlasti u finansiranju procesa deminiranja;

povećati deminiranu površinu i obezbjediti uslove za kontinuirano i efikasno sprovođenje

operacija humanog deminiranja uz povećan angažman kantona i općina;

osigurati sredstava u buđžetima kantona i općina za stabilno i kontinuirano finansiranje

deminiranja;

prioritetno deminirati lokalitete koji su u funkciji razvoja turizma i poljoprivredne i šumske

resurse koji su u funkciji razvoja privrede kantona;

provoditi mjere upozoravanja na mine i edukaciju stanovništva i time smanjiti nivo opasnosti

od mina;

osigurati da se dio sredstava planira za realizaciju programa upozoravanja na mine i

obilježavanje sumnjivih površina;

razvijanje svih oblika prevencije o minskim opasnostima kroz ugradnju programa

« Svjesnot o minama « u nastavne planove i programe osnovnih i srednjih škola;

Osigurati uslove za potpuno uključivanje žrtava mina u društvenu zajednicu, kroz razvoj

programa pomoći, koji podrazumjeva obezbjeđenje medicinskih, socijalnih i ostalih stručnih

usluga.

8.2. Nosioci provođenja programskih mjera i aktivnosti

1. Centar za uklanjanje Mina u Bosni i Hercegovini(BHMAC)

2. Zakonodavni i izvršni organi vlasti kantona i općina

3. Kantonalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta,

4. Ministarstvo rada i socijalne politike

5. Službe civilne zaštite i općinski koordinatori za deminiranje,

6. Kantonalni kordinator za deminiranje,

7. Regionalni ured MAC-a Bihać

VIII

OSNOVNI CILJEVI, ZADACI I NAČIN OSTVARIVANJA

ZAŠTITE I SPAŠAVANJA SA SMJERNICAMA ORGANIZOVANJA SNAGA

I SREDSTAVA CIVILNE ZAŠTITE, ODNOSNO SNAGA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Na osnovu procjene stanja ugroženosti, ocjene stanja organizovanosti zaštite i spašavanja od

prirodnih i drugih nesreća na područja Unsko-sanskog kantona a u skladu sa raspoloživim ljudskim i

materijalnim potencijalima utvrđuju se temeljni cilevi, zadatci i načina ostvarivanja zaštite i

spašavanja na području kantona za naredni period.

58

1. Osnovni ciljevi

Na osnovu opšteg cilja zaštite i spašavanja a to je da se preventivom smanji broj prirodnih i drugih

nesreća i ublaže njihove posljedice utvrđuju se osnovni ciljevi zaštite i spašavanja za razdoblje za

koje se donosi program.

Povećati efikasnost sistema zaštite i spašavanja povećavanjem nivoa prevencije u svim

oblastima koje doprinose sprječavanju nastajanja nesreća.

Izvršiti izmjene i dopune propisa iz oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od

prirodnih i drugih nesreća i iste uskladiti sa evropskim propisima i direktivama Evropske unije.

U materijalnim propisima koji uređuju oblasti zdravstva, veterinarstva, građevinarstva,

poljoprivrede, vodoprivrede, šumarstva, zaštite okoliša i druge oblasti urediti organizaciju i

funkcionisanje tih sistema u situacijama kada dođe do prirodne ili druge nesreće – katastrofe.

Izvršiti reorganizaciju sistema osmatranja i obavještavanja – 112 na način da se smanji broj

operativnih centara odnosno mjesta na koja dolaze hitni pozivi za traženje pomoći čime bi se

sistem učinio efikasnijim i funkcionalnijim.

Operativne centre drugih javnih službi(hitna pomoć, vatrogastvo, policija) uvezati u jedinstven

informacijko-telekomunikacijski sistem operativnih centara 112.

Poboljšati mogućnosti predviđanja, otkrivanja i praćenja opasnosti od prirodnih i drugih

nesreća.

Izmjenama i dopunama propisa iz oblasti zaštite od požara i vatrogastva precizno urediti

obaveze svih nivoa vlasti u finasiranju vatrogastva.

Vatrogasne jedinice na području kantona opremiti u skladu sa procjenjenim požarnim rizikom i

pravilima vatrogasne struke.

Donijeti podzakonske propise kojim se uređuju pitanja popune sruktura civilne zaštite

obveznicima civilne zaštite i materijalno-tehničkim sredstvima u vlasništvu građana.

Izvršiti popunu formiranih struktura civilne zaštite ljudstvom i materijalno tehničkim

sredstvima

Organe rukovođenja i upravljanja nesrećama (štabovi civilne zaštite) obučiti i osposobiti da u

svim situacijama mogu uspješno rukovoditi akcijama zaštite i spašavanja.

Provesti opštu i specijalisističku obuku rukovodećeg kadra u svim formiranim strukturama

civilne zaštite kantona.

Izvršiti obuku članova kantonalnih i općinskih komisija za procjenu šteta da bi ove komisije

mogle kvalitetno izvršiti poslove i zadatke utvrđene Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za

procjenu šteta od prirodnih i drugih nesreća.

2. Osnovni zadaci

Za ublažavanje ili bitno smanjenje rizika u pojedinim područjima zaštite i spašavanja od prirodnih i

drugih nesreća u narednom periodu potrebno je prvenstveno izvršiti slijedeće zadatke:

postojeće materijalne propise iz oblasti zdravstva, veterinarstva, poljoprivrede, vodoprivrede,

šumarstva dopuniti sa mjerama za sprečavanje nesreća odnosno smanjenje njihovih posljedica.

dopuniti propise iz oblasti planiranja i uređenja prostora u pogledu zaštite i spašavanja od

prirodnih i drugih nesreća.

izvršiti reviziju tehničkih propisa i standarda za projektovanje i građenje objekata u pogledu

ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća te ih uskladiti sa propisima i standardima Evropske

unije.

donijeti programe uređenja i održavanja vodotoka druge kategorije i vodnog dobra uz njih.

donjeti programe gospodarenja i projekte višenamjenskog vrednovanja poljoprivrednog

zemljišta za kanton i općine.

59

donjeti programe zaštite od klizišta i sanacije klizišta na području kantona.

razviti moritoring za sistemsko praćenje kretanja zoonoza i drugih zaraznih bolesti životinja na

području kantona posebno u vezi sa prometom namirnica životinjskog porjekla

izraditi mikroreonizaciju potresne, poplavne, požarne i druge ugroženosti gradskih i drugih

naselja.

izraditi srtategiju djelovanja zdravstvenog sistema kantona u velikim nesrećama.

izraditi programe i planove spremnosti na epidemije.

izraditi zemljišni informacijski sistem za poljoprivredno zemljište na području kantona

uspostaviti informacijski sistem voda za površinske vode druge kategorije na području

kantona.

uspostaviti jedinstven sistem javnog uzbunjivanja stanovništva na kantonalnom nivou u cilju

pravovremenog upozoravanja na opasnost od prirodnih i drugih nesreća.

metodologiju izrade planova zaštite i spašavanja kantona i općina od prirodnih i drugih nesreća

uskladiti sa poslovima i zadacima koje oni imaju u slučaju nastanka prirodne ili druge nesreće

poštujući načelo postupnosti koje podrazumjeva obavezu općine da u slučaju nesreće prva

djeluju vlastitim snagama i sredstvima a kada nesreća svojim razmjerima prevazilazi

mogućnosti općine uključuju se viši nivoi vlasti

3. Smjernice za organizovanje snaga i sredstav civilne zaštite, odnosno snaga zaštite i

spašavanja

Snage zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća sastoje se od profesionalnih i dobrovoljnih

spasilačkih službi i jedinica civilne zaštite i službi zaštite i spašavanja koje se organizuju na osnovu

prava i dužnosti građana da učestvuju u zaštiti i spašavanju od prirodnih i drugih nesreća kao

posebno organizovani dio sistema zaštite i spašavanja. U zaštiti i spašavanju u skladu sa svojim

mogućnostima učestvuju privredna društva, zavodi i druge organizacije i ustanove koje imaju

potrebne kadrove i sredstva kao i policija i Oružane snage Bosne i Hercegovine. U cilju povećanja

učinkovitosti i ostvarenja temeljnih ciljeva i zadataka zaštite i spašavanja u narednom periodu

potrebno je:

ustrojiti evidencije pripadnika struktura civilne zaštite kantona i općina;

izvršiti raspoređivanje obveznika civilne zaštite u jedinice civine zaštite, službe zaštite i

spašavanja i štabove civilne zaštite u skladu sa njihovim ličnim formacijama;

ustrojiti evidenciju materijalno-tehničkih sredstava u vlasništvu građana i izvršiti popunu

struktura civilne materijalno-tehničkim sredstvima iz popisa;

utvrditi obavezu formiranja štabova civilne zaštite u privrednim društvima koja se bave

proizvodnjom, prometom, skladištenjem i prijevozom lako zapaljivih i drugih opasnih

materija, bolnicama i i privrednim društvima koja na entitetskom ili kantonalnom nivou

upravljaju infra-strukturnim sistemima a naročito energetskim, željezničkim,

informacijsko-komunikacijskim, vodovodnim i drugim opskrbnim sistemima;

formitati kantonalne rezerve namjenskih sredstava za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća

i sredstva koja su potrebna za obezbjeđenje životnih i drugih potreba stanovništva na

ugroženom području;

urediti način pozivanja pripadnika civilne zaštite za izvršavanje poslova i zadataka zaštite i

spašavanja i postupak isplate naknada obveznicima civilne zaštite za vrijeme vršenja

poslova i zadataka zaštite i spašavanja;

urediti postupak mobilizacije i aktiviranja struktura civilne zaštite;

izvršiti izmjene i dopune kantonalnog propisa o osnivanju službi zaštite i spašavanja radi

formiranja novih službi zaštite i spašavanja kantona:

- za pozadinsko obezbjenje snaga civilne zaštite za vrijeme izvršenja operativnih

zadataka zaštite i spašavanja,

60

- kantonalnog logističkog centar za skladištenje i podjelu opreme i sredstava zaštite i

spašavanja i materijalnih sredstava iz rezervi za slučaj prirodne i drugih nesreće,

skladištenja i raspodjelu međunarodne humanitarne pomoći,

- informacijskog centra za dostavljanje informacija o posljedicama nesreće, stanju na

ugroženom području, sakupljanje i dostavljnje podataka o žrtvama nesreće nadležnim

organima i sredstvima javnog informisanja;

specijalizirane jedinice civilne zaštite formirati samo u slučajevima kada ne postoje

privredna društva ili udruženja građana u čijem sastavu se mogu formirati službe zaštite i

spašavanja za izvršavanje određenih zadataka zaštite i spašavanja;

službe zaštite i spašavanja koje se osnivaju u sastavu udruženja građana formirati na nivo

saveza udruženja a organizacone dijelove službi( podružnice, ogranke, klubove) rasporediti

po kantonima u skladu procjenom ugroženosti kantona od prirodnih i drugih nesreća;

sva udruženja građana u kojim se osnivaju službe zaštite i spašavanja trebaju dobiti status

udruženja od javnog interesa radi ostvarenja poreskih, carinskih i drugih olakšica;

profesionalne vatrogasne jedinice općina organizovati u skladu sa procjenom ugroženosti

općine od požara, materijalnim i kadrovskim mogućnostima, i pravilima vatrogasne struke

tako da svaka profesionalna vatrogasna jedinica općine ima minimum 12+1+1 ljudi

(operativni vatrogasci + starješina vatrogasne jedinice + zamjenik starješine);

profesionalne vatrogasne jedinice trehnički opremiti tako da minimalno imaju dva navalna

vatrogasna vozila, jednu autocisternu i jedno komandno vozilo;

da bi se riješio nedostatak profesionalnih vatrogasaca i skratilo vrijeme izlazka na

intervenciju vršenje ove javne ovlasti povjeriti vatrogasnim društvima koja za to

ispunjavaju uslove;

uvesti jedinstvene standarde znanja i jedinstvena mjerila za psiho-fizičke sposobnosti

profesionalnih i dobrovoljnnih vatrogasaca;

organizovati školu za obučavanje i osposobljavanje vatrogasaca u sastavu Federalnog

centra za obuku kadrova civilne zaštite;

ispite za vatrogasca i rukovodioca akcije gašenja požara organizovati poslije završene

obuke u centru za obuku kadrova civilne zaštite;

lične i materijalne formacije profesionalnih vatrogasnih jedinica izmjeniti tako da se u

njihovom sastavu predvide timovi za spašavanje u slučaju nesreća sa opasnim materijama i

druge spasilačke aktivnosti;

zbog povećane požarne ugroženosti šuma i šumskog zemljišta utvrditi obavezu osnivanja

vatrogasne službe u sastavu šumsko-privrednog društava koje gazduju javnim šumama

IX

OSNOVE ZA IZRADU PROGRAMA OBUČAVANJA I OSPOSOBLJAVANJA

U ZAŠTITI I SPAŠAVANJU

1. Obučavanje i osposobljavanje pripadnika civilne zaštite za zaštitu i spašavanje

Osposobljavanje i obučavanje građana za učešće u zaštiti i spašavanju uređeno je kao pravo i

dužnost građana. Toj obavezi podliježu svi građani, muškarci od 15-60 godina, i žene od 15-55

godina.

Obuka i osposobljavanje za zaštitu i spašavanje obuhvata obuku i osposobljavanje članova štabova

civilne zaštite, povjerenika civilne zaštite, pripadnika jedinica civilne zaštite, službi zaštite i

spašavanja i stanovništva kroz obučavanje za ličnu i uzajamnu zaštitu.

61

1.1. Ciljevi obučavanja

Cilj obučavanja i osposobljavanja je da pripadnici struktura zaštite i spašavanja steknu

određena stručna znanja i vještine za kvalitetno izvršavanje zadataka zaštite i spašavanja u slučaju

prirodne i druge nesreća. Svaki program obučavanja i osposobljavanja u zaštiti i spašavanju mora

sadržavati specifične ciljeve u skladu sa mjestom, ulogom i namjenom nosioca zaštite i spašavanja

koji se obučava.

1.2. Programiranje i planiranje

Obučavanje i osposobljavanje za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća vrši se na

osnovu nastavnih planova i programa koje donosi direktor Federalne uprave civilne zaštite. Na

ovaj način se osigurava sadržajna usklađenost planova i programa i njihova prilagođenost

obrazovnim potrebama za izvršavanje zadataka zaštite i spašavanja. Programi osposobljavanja za

zaštitu i spašavanje u Federaciji Bosne i Hercegovine trebaju obuhvatiti:

Članove Federalnog, kantonalnih i općinskih štabova civilne zaštite za rukovođenje akcijama

zaštite i spašavanja.

Komandire jedinica civilne zaštite i rukovodioce službi zaštite i spašavanja.

Pripadnike jedinica civilne zaštite specijalizovane namjene koji rukuju specijalnim sredstvima

i opremom za zaštitu i spašavanje.

Pripadnike jedinica civilne zaštite opće namjene i povjerenike civilne zaštite.

Pripadnike nevladinih i drugih udruženja koja po prirodi svoga djelovanja imaju poseban

značaj u zaštiti i spašavanju.

Stanovništvo za provođenje lične i uzajamne zaštite i pojedinih mjera zaštite i spašavanja.

Obučavanje i osposobljavanje pripadnika federalnih struktura civilne zaštite i federalnih službi

zaštite i spašavanja provodi Federalna uprava civilne zaštite a obučavanje i osposobljavanje

kantonalnihi opčinskih struktura civilne zaštite, službi zaštite i spašavanja, povjerenika civilne

zaštite i građana za ličnu i uzajamnu zaštitu vrše Kantonalna uprava civilne zaštite i općinske

službe civilne zaštite.

1.3. Finansiranje obučavanja i osposobljavanja

Zakonom o zaštiti i spašavanju utvrđeno je da kanton odnosno općina finansira obuku i

osposobljavanje struktura civilne zaštite koje osnivaju. Finansiranje se vrši iz redovnih buđžetskih

sredstava i sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća.

Udruženja i druge nevladine organizacije u čijem sastavu su formirane službe zaštite i spašavanja

troškove obučavanja i osposobljavanja svojih pripadnika finansiraju vlastitim sredstvima a dio

troškova subvencionira Kantonalna uprava civilne zaštite i službe civilne zaštite općina u skladu sa

posebnim ugovorom o učestvovanju ovih struktura u zaštiti i spašavanju od prirodnih i drugih

nesreća. Privredna društva i druge organizacije financiraju troškove obučavanja i osposobljavanja

pripadnika jedinica i službi koje osnivaju.

2. Stručno osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih lica za zaštitu od požara

Prema Zakonu o zaštiti od požara i vatrogastvu sva pravna lica, državni organi i druge

institucije dužne su kontinuirano i organizovano provoditi stručno osposobljavanje i usavršavanje

svih zaposlenih za provođenje mjera zaštite od požara na radnom mjestu na kojm se nalaze. Ova

oboka obuhvata upoznavanje svih zaposlenih lica sa izvorima opasnosti i načinom provođenja mjera

zaštite od požara na radnom mjestu. Pored ove obuke utvrđena je i obaveza da sva zaposlena lica

jednom u dvije godine prođu obuku i provjeru znanja iz oblasti zaštite od požara prema posebnom

programu koji donosi Federalna uprava civilne zaštite.

62

2.1. Stručno osposobljavanje i usavršavanje vatrogasaca

Stručno osposobljavanje i usavršavanje profesionalnih vatrogasaca provodi se putem obuke,

seminara, savjetovnja, vježbi i drugih oblika stručnog osposobljavanja koji se organizuju i provode

prema planu i programu koji donosi Federalna uprava civilne zaštite a izvode je starješine

profesionalnih vatrogasnih jedinica ili druge institucije. Troškove stručnog osposobljavanja i

usavršavanja finansiraju zajednički Federalna i kantonalne uprave civilne zaštite. Dobrovoljni

vatrogasci u dobrovoljnim vatrogasnim jedinicama i vatrogasci iz vatrogasnih jedinica pravnih lica

podliježu obavezi stručnog osposobljavanja i usavršavanja koja se provodi prema programu koji

donosi Federalana uprava civilne zaštite.

3.Analiza procesa obučavanja i osposobljavanja za zaštitu i spašavanje

Obučavanje i osposobljavanje pripadnika civilne zaštite i drugih snaga zaštite i spašavnja na

području kantona u periodu 2009-2011. godina nije bilo na zadovoljavajućem nivou. U navedenom

periodu Federalna uprava civilne zaštite donjela je nastavne planove i programe obučavanja struktura

sistema zaštite i spašavanja. Provedena je obuka pripadnika kantonalnog i općinski štabova civilne

zaštite i članova kantonalne i općinskih komisija za procjenu šteta. Obuka i osposobljavanje

pripadnika ostalih struktura zaštite i spašavanja nije vršena jer: nisu nisu donešeni podzakonski

propisi o uvođenju u evidenciju , pozivanju, raspoređivanu obveznika civilne zaštite i drugih snaga

zaštite i spašavanja u strukture zaštite i spašavanja. Da bi se proces obučavanja i osposobljavljanj

pripadnika zaštite i spašavanja doveo na viši nivo neophodno je:

u nastavne planove i programe osnovnog i srednjeg obrazovnja ugraditi teme iz oblasti

zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća;

obavezne oblike osposobljavanja stanovništva za ličnu i uzajamnu zaštitu i provođenje

određenih mjera zaštite i spašavanja zamjeniti različitim neobaveznim oblicima

funkcionalnog osposobljavanja korištenjem sredstava informisanja, interneta i slično;

izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavnju utvrditi obavezu donošenja

podzakonskog propisa koji bi se detalnjnije uredila oblast obučavanja i osposobljavanja

za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća;

stvoriti pravne pretpostavke da obučavanja i osposobljavanja pripadnika snaga zaštite i

spašavanja pored Federalnog centra za obuku za zaštitu i spašavanje mogu izvoditi i

druge obrazovne organizacije na osnovu ovlaštenja koje daje Federalna uprava civilne

zaštite;

obučavanja i osposobljavanja za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća treba

vršiti prema programima koji se izrađuju na osnovu jedinstvene metodologije za izradu

programa obučavanja i osposobljavanja za zaštitu i spašavanje koju donosi direktor

Federalne uprave civilne zaštite;

omogućiti da programe obučavanja i osposobljavanja za zaštitu i spašavanje pored

Federalne uprave civilne zaštite mogu donositi i udruženja građana i druge nevladine

organizacije za pripadnike službi zaštite i spašavanja koje se organizuju u njihovom

sastavu uz saglasnost direktora Federalne uprave civilne zaštite;

za sve strukture civilne zaštite donijeti programe uvodnog, osnovnog i dopunskog

obučavanja i osposoblavanja za zaštitu i spašavanje;

u nastavne planove i programe srednjih škola tehničkog smjera ugradti sadržaje iz oblasti

zaštite od požara i vatrogastva;

u sastvu Federalnog centra za obuku organizirati vatrogasnu školu za obuku

profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasaca i polaganje ispita za vatrogasca i rukovodioca

akcije gašenja požara za profesionalne i dobrovoljne vatrogasce;

Osposobljavanje dobrovoljnih vatrogasaca organizovati kroz programe osnovnog i

dopunskog osposobljavanja dobrovoljnih vatrogasaca

63

X

SMJERNICE ZA ISTRAŽIVAČKU I RAZVOJNU DJELATNOST

OD ZNAČAJA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Razvoj nauke i tehnoloških dostignuća u savremenom svijetu učinio je da život čovjeka s jedne

strane bude lakši, zdraviji i kvalitetniji a s druge strane doveo je do stalnog povećanja opasnosti po

život ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i tehnoloških nesreća. Pored prirodnih nesreća kao što

su zemljotresi, poplave, suše itd. koje su pratile ljudsku vrstu od nastanka civilizacije do danas, život

čovjeka na zemlji sve više ugrožavaju tehničko-tehnološke nesreće čiji je uzročnik čovjek.

Razvoj nauke i tehnike s jedne strane je smanjio opasnost od prirodnih nesreća ali je istovremeno

povećao stepen ugrožavanja od drugih nesreća. Savremeni društveni, ekonomski,. tehničko-

tehnološki i naučni tokovi nameću potrebu planiranja, provođenja i primjene naučnih i tehničko-

tehnoloških istraživanja i dostignuća u zaštiti i spašvanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i

drugih nesreća a posebno u oblasti preventive na smanjivanju i sprječavanju nastajanja prirodnih i

drugih nesreća i ublažavanja njihovih posljedica.

Interdisciplinarni karakter zaštite i spašavanja nameće potrebu planiranja, provođenja i primjene

naučnih i i stručnih istraživanja u zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih

nesreća.

1. Osnovne smjernice

Osnovne smjernice za naučno-istraživačku djelatnost i uključivanje naučnih institucija i

ustanova u razvoj zaštite i spašavanja sadržane su u:

1. Zakonu o zaštiti i spšavanju,

2. Zakonima koji uređuju oblasti od značaja za zaštitu i spašvanje (meteorologija, seizmologija,

hidrologija, geofizika, medicina, veterinarstvo, poljoprivreda, saobraćaj i dr.),

3. Procjeni ugroženosti Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona.

Zakonom o zaštiti i spašavanju u članu 34. utvrđena je obaveza fakulteta i drugih

visokoškolskih ustanova i pravnih lica koja se bave naučno-istraživačkim radom da vrše

obavještavanje organa civilne zaštite o naučniim saznanjima i da im dostave podatke o svojim

istraživanjima koja su od značaja za zaštitu i spašavanje. U odnosu na dosadašnje proučavanje

područja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća u narednom razvojnom periodu težište

istraživačkih i razvojnih projekata treba da bude:

izrada i noveliranje procjene ugroženosti od pojedinih prirodnih i tehničko-tehnoloških

nesreća;

razvoj obavještavanja i uzbunjivanja u sistemu zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih

nesreća odnosno operativnih centara civilne zaštite 112;

razumjevanje i predviđanje prirodnih nesreća i uzroka koji do njih dovode;

razvoj tehnologija za sprečavanje nesreća i šteta;

statističke metode predviđanja nesreća;

prostorne, građevinske i druge tehničke mjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća;

klimatske promjene i njihov uticaja na nastanak nesreća;

razvoj tehnologija koje doprinose većoj otpornosti konstrukcije zgrade na potrese, požare

i druge nesreće;

razvoj tehnologija za učvršćivanje postojećih građevinskih objekata;

razvoj metoda za sprečavanje i gašenje šumskih požara;

rukovođene u prirodnim i drugim nesrećama - krizni menađžment i metode

obavještavanja o opasnostima i nesrećama;

naučnu analizu i ekspertizu uzroka koji dovode do nastanka prirodnih i drugih nesreća,

64

proučavanje utjecaja prirodnih i drugih sila na privredne, stambene i druge građevinske

objekte u kojima ljudi žive i rade,

praćenje i proučavanje utjecaja ljudskog faktora i njegovih aktivnosti na nastanak

pojedinih nesreća.

Društveni i ekonomski razvoj jednog društva kroz primjenu i korištenje savremneih naučnih i

tehničkih dostignuća mora biti popraćen primjenom tih istih dostignuća i materijalnih potencijala za

dobrobit čovjeka, odnosno za zaštitu života i zdravlja ljudi i njihove imovine.

XI

PREGLED OČEKIVANIH TROŠKOVA SA IZVORIMA FINANSIRANJA

11.1 Izvori finansiranja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća

Izvori finansiranja zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća utvrđeni su članovima 179-184.

Zakona o zaštiti i spašavanju, a finansiranje zaštite od požara i vatrogastva članovima 131-136.

Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu. Načini planiranja i korištenja redovnih buđžetskih

sredstava i sredstava posebne naknade za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća i

planiranja i korištenja sredstava za finansiranje zaštite od požar i vatrogastvu pojašnjeni su u

poglavljima VI 1.8 i VII 3.1 ovog Programa razvoja.

Prema zaključcima iz Procjene ugroženosti od prirodnih i drugih nesreća Federacije

BiH za potrebe zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća potrebno je na godišnjem

nivou u budžetu Federacije Bosne i Hercegovine planirati sredstava u visini od 0,1 % od bruto-

društvenog proizvoda(BDP) Federacije BiH, u budžetima kantona 0,5 % od godišnjeg buđžeta

kantona, a u budžetima općina 1 % od godišnjeg buđžeta općine.

Na osnovu gore navedenih parametara, makroekonomskih pokazatelja datih u Strategiji razvoja

Federacije Bosne i Hercegovine za period 2010-2020. godina, makroekonomskih pokazatelja datih u

Dokumentu okvirnog Buđžeta USK-a za period 2013-2015. godina prema kojem se očekuje

stagnacija u rastu buđžeta u periodu 2013-2014.godina i planira rast Budžeta USK-a od 5% godišnje

u periodu 2015-2020.godina, za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih

nesreća u periodu 2012.-2020.godina treba planirati finansijska sredstva u iznosima prikazanim u

slijedećoj tabeli:

65

Sredstva za zaštititu i spašavane od prirodnih i drugih nesreća Tabela br.28

Struktura finansijskih sredstava po izvorima i godinama Tabela br.29.

Tabela br.30.

Opis 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Buđžet USK-a 166.737.334,00

161.415.208,00

168.000.709,00

185.989.806,00

195.289.296,00

205.053.761,00

215.306.449,00

226.071.771,00

227.375.360,00

Za zašt. i spašava.

0,5% Buđžeta Kantona

833.687,00 807.076,00 840.004,00 929.949,00

976.446,00

1.025.269,00

1.076.532,00

1.130.359,00 1.186.876,00

IZVORI SREDSTAVA

Akumulirana

sredstva

2004-2011

PLAN

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Posebana naknada za zaštitu

od prirodnih i drugih nesreća

1.845.034,19 320.000 350.000 357.000 374.850 393.593 413.273 433.937 455.634 478.416

Naknada od osiguranja za

vatrogasne jedinice

Prihodi po ovom osnovu se ne ostvaruju jer osiguravajuća društva izbjegavaju uplatu sredstava iz premija osiguranja zbog nejasne i neprecizno

regulisane obaveze utvrđene članom 137. Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu. Ostvarivanje prihoda po ovom osnovu očekuje se nakon izmjena i

dopuna navedenog zakona.

Redovna buđžetska sredstva 513.687 457.076 483.004 555.099 582.853 611.996 642.595 674.725 708.460

UKUPNO 1.845.034.19 833.687 807.076 840.004 929.949 976.446 1.025.269 1.076.532 1.130.359 1.186.876

IZVORI

SREDSTAVA

Akumulirana

sredstva

2004-2011

PLAN

2012

2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Posebana naknada

za zaštitu od prirodnih

i drugih nesreća

1.845.034,19 tek. 320.000,00

aku. 500.000,00

tek. 350.000,00

aku. 336.258,54

tek. 357.000,00

aku. 336.258,54

tek. 374.850,00

aku. 336.258,54

tek. 393.593,00

aku. 336.258,54

tek.413.273,00 tek.433.937,00 tek.455.634,00 tek. 478.416,00

Redovna buđžetska

sredstva

513.687,00 457.076,00 483.004,00 555.099,00 582.853,00 611.996,00 642.595,00 674.725,00 708.460,00

UKUPNO 1.845.034,19 1.133.687,00 1.143.334,54 1.176.262,54 1.266.207,54 1.312.704,54 1.025.269,00 1.076.352,00 1.130.359,00 1.186.876,00

66

Tabela br. 31.

ROGRAMSKI

ZADATAK

NAZIV

PROGRAMA

PLAN

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

A.

Prevencija prirodnih

i drugih nesreća

Redovna budžetska

Sredstva (20 %)

102.737,40

91.415,20

96.600,80

111.019,80

116.570,60

122.399,20

128.519,00

134.945,00

141.692,00

Sredstva posebne

Naknade (20 +20%)

164.000,00

137.251,70

138.651,70

142.221,70

145.970,30

82.654,60

86.787,40

91.126,80

95.683,20

UKUPNO 266.737,40 228.666,90 235.252,50 253.241,50 262.540,90 205.053,80 215.306,40 226.071,80 237.375,20

B.

Provođenje hitnih

mjera zaš. i spašav. i

sanir. nastalih šteta

Redovna budžetska

Sredstva (30 %)

154.106.10

137.122,80

144.901,20

166.529,70

174.855,90

183.598,80

192.778,50

202.417,50

212.538,00

Sredstva posebne

Naknade (45+ 25%)

269.000,00

241.564,64

244.714,64

252.747,14

261.181,49

185.972,85

195.271,65

205.035,30

215.287,20

UKUPNO 423.106,10 378.687,44 389.615,84 419.276,84 436.037,39 369.571,65 388.050,15 407.452,80 427.825,20

C.

Opremanje struktura

civilne zaštite

Redovna budžetska

Sredstva (25%)

128.421,75

114.269,00

120.751,00

138.774,75

145.713,25

152.999,00

160.648,75

168.681,25

177.115,00

Sredstva posebne

Naknade (30+50%)

346.000,00

273.129,27

275.229,27

280.584,27

286.207,17

123.981,90

130.181,10

136.690,20

143.524,80

UKUPNO 474.421,75 387.398,27 395.980,27 419.359,02 431,920,42 276.980,90 290.829,85 305.371,45 320.639,80

D.

Obučavanje i vježbe

struktura civilne

zaštite

Redovna budžetska

Sredstva (5 %)

25.684,35

22.853,80

24.150,20

27.754,95

29.142,65

30.599,80

32.129,75

33.736,25

35.423,00

Sredstva posebne

Naknade (5+5%)

41.000,00

34.312,93

34.662,93

35.555,43

36.492,58

20.663,65

21.696,85

22.781,70

23.920,80

UKUPNO 66.684,35 57.166,73 58.813,13 63.310,38 65.635,23 51.263,45 53.826,60 56.517,95 59.343,80

E.

Zaštita od požara i

vatrogastvu

Redovna budžetska

Sredstva (20 %)

102.737,40

91.415,20

96.600,80

111.019,80

116.570,60

122.399,20

128.519,00

134.945,00

141.692,00

Sredstva posebne

Naknade (raspoloživa)

- - - - - - - -

UKUPNO 102.737,40 91.415,20 96.600,80 111.019,80 116.570,60 122.399,20 128.519,00 134.945,00 141.692,00

UKUPNO

(A+B+C+D+E)

1.333.687,00

1.143.334,00

1.176.262,54

1.266.207,54

1.312.704,54

1.025.269,00

1.076.532,00

1.130.359,00

1.186.876,00

11.2 Okvirni plan utroška sredstava po programima za period 2012-2020. godina

67

Sredstva za prvenciju prirodnih i drugih nesreća

Tabela br. 32.

„A“

Prevencija prirodnih i drugih nesreća

PLAN

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

A.1.

Zaštita

od poplava

(20 %)

Redovna budžetska

sredstva

20.547,48

18.283,04

19.320,16

22.203,96

23.314,12

24.479,84

25.703,80

26.989,00

28.338,40

Sredstva posebne

naknade

32.800,00

27.450,34

27.730,34

28.444,34

29.194,06

16.530,92

17.357,48

18.225,36

19.136,64

UKUPNO 53.347,48 45.733,38 47.050,50 50.648,30 52.508,18 41.010,76 43.061,28 45.214,36 47.475,04

A.2.

Sanacija klizišta i

odrona

(20 %)

Redovna budžetska

sredstva

20.547,48

18.283,04

19.320,16

22.203,96

23.314,12

24.479,84

25.703,80

26.989,00

28.338,40

Sredstva posebne

naknade

32.800,00

27.450,34

27.730,34

28.444,34

29.194,06

16.530,92

17.357,48

18.225,36

19.136,64

UKUPNO 53.347,48 45.733,38 47.050,50 50.648,30 52.508,18 41.010,76 43.061,28 45.214,36 47.475,04

A.3.

Deminiranje

(10 %)

Redovna budžetska

sredstva

10.273,74

9.141,52

9.660,08

11.101,98

11.657,06

12.239,92

12.851,90

13.494,50

14.169,20

Sredstva posebne

naknade

16.400,00

13.725,17

13.865,17

14.222,17

14.597,03

8.265,46

8.678,74

9.112,68

9.568,32

UKUPNO 26.673,74 22.866,69 23.525,25 25.324,15 26.254,09 20.505,38 21.530,64 22.607,18 23.373,53

A.4.

Prevencija zaraznih

bolesti ljudi i životinja

(20 %)

Redovna budžetska

sredstva

20.547,48

18.283,04

19.320,16

22.203,96

23.314,12

24.479,84

25.703,80

26.989,00

28.338,40

Sredstva posebne

naknade

32.800,00

27.450,34

27.730,34

28.444,34

29.194,06

16.530,92

17.357,48

18.225,36

19.136,64

UKUPNO 53.347,48 45.733,38 47.050,50 50.648,30 52.508,18 41.010,76 43.061,28 45.214,36 47.475,04

A.5.

Prevencija biljnih bolesti

i štetočina

(20 %)

Redovna budžetska

sredstva

20.547,48

18.283,04

19.320,16

22.203,96

23.314,12

24.479,84

25.703,80

26.989,00

28.338,40

Sredstva posebne

naknade

32.800,00

27.450,34

27.730,34

28.444,34

29.194,06

16.530,92

17.357,48

18.225,36

19.136,64

UKUPNO 53.347,48 45.733,38 47.050,50 50.648,30 52.508,18 41.010,76 43.061,28 45.214,36 47.475,04

A.6.

Ostale preventivne mjere

(10 %)

Redovna budžetska

sredstva

10.273,74

9.141,52

9.660,08

11.101,98

11.657,06

12.239,92

12.851,90

13.494,50

14.169,20

Sredstva posebne

naknade

16.400,00

13.725,17

13.865,17

14.222,17

14.597,03

8.265,46

8.678,74

9.112,68

9.568,32

UKUPNO 26.673,74 22.866,69 23.525,25 25.324,15 26.254,09 20.505,38 21.530,64 22.607,18 23.373,53

UKUPNO „A“ 266.737,40 228.666,90 235.252,50 253.241,50 262.540,90 205.053,80 215.306,40 226.071,80 237.375,20

68

Sredstva za provođenje hitnih mjera i sanaciju nastalih šteta

Tabela br. 33.

„B“

Provođenje hitnih mjera zaštite i spašavanja i

saniranje nastalih šteta

PLAN

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

B.1.

Provođenje hitnih

mjera zaštite i spašavanja

(20 %)

Redovna budžetska

sredstva

30.821,22

27.424,56

28.980,24

33.305,94

34.971,18

36.719,76

38.555,70

40.483,50

42.507,60

Sredstva posebne

naknade

53.800,00

48.312,93

48.924,93

50.549,43

52.236,30

37.194,57

39.054,33

41.007,06

43.057,44

UKUPNO 84.621,22 75.737,49 77.923,17 83.855,37 87.207,48 73.914,33 77.610,03 81.490,56 85.565,04

B.2.

Sanacija šteta od prirodne

i druge nesreće

(60 %)

Redovna budžetska

sredstva

92.463,66

82.273,68

86.940,72

99.917,82

104.913,54

110.159,28

115.667,10

121.450.50

127.522,80

Sredstva posebne

naknade

161.400,00

144.938,78

146.828,78

151.648,28

156.708,89

111.583,71

117.162,99

123.021,18

129.172,32

UKUPNO 253.863,66 227.212,46 233.769,50 251.566,10 261.622,43 221.742,99 232.830,09 244.471,68 256.695,12

B.3.

Naknada za učešće u

zaštiti i spašvanju

(20 %)

Redovna budžetska

sredstva

30.821,22

27.424,56

28.980,24

33.305,94

34.971,18

36.719,76

38.555,70

40.483,50

42.507,60

Sredstva posebne

naknade

53.800,00

48.312,93

48.924,93

50.549,43

52.236,30

37.194,57

39.054,33

41.007,06

43.057,44

UKUPNO 84.621,22 75.737,49 77.923,17 83.855,37 87.207,48 73.914,33 77.610,03 81.490,56 85.565,04

UKUPNO „B“ 423.106,10 378.687,44 389.615,84 419.276,84 436.037,39 369.571,65 388.050,15 407.452,80 427.825,20

69

Sredstva za opremanje struktura civilne zaštite Tabela br. 34.

„C“

Opremanje struktura civilne zaštite PLAN

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

C.1.

Nabavka i održevanje

opreme KOC

(10 %)

Redovna budžetska sredstva

12.842,17

11.426,90

12.075,10

13.877,47

14.571,32

15.299,90

16.064,87

16.868,12

17.711,50

Sredstva posebne

naknade

34.600,00

27.312,93

27.522,93

28.058,43

28.620,72

12.398,19

13.018,11

13.669,02

14.352,48

UKUPNO 47.442,17 38.739,83 39.598,03 41.935.90 43.192,04 27.698,09 29.082,98 30.537,14 32.063,98

C.2.

Nabavka MTS i

opreme za KŠCZ (10 %)

Redovna budžetska

sredstva

12.842,17

11.426,90

12.075,10

13.877,47

14.571,32

15.299,90

16.064,87

16.868,12

17.711,50

Sredstva posebne

naknade

34.600,00

27.312,93

27.522,93

28.058,43

28.620,72

12.398,19

13.018,11

13.669,02

14.352,48

UKUPNO 47.442,17 38.739,83 39.598,03 41.935.90 43.192,04 27.698,09 29.082,98 30.537,14 32.063,98

C.3.

Nabavka MTS i opreme za MSJCZ

(10 %)

Redovna budžetska

sredstva

12.842,17

11.426,90

12.075,10

13.877,47

14.571,32

15.299,90

16.064,87

16.868,12

17.711,50

Sredstva posebne naknade

34.600,00

27.312,93

27.522,93

28.058,43

28.620,72

12.398,19

13.018,11

13.669,02

14.352,48

UKUPNO 47.442,17 38.739,83 39.598,03 41.935.90 43.192,04 27.698,09 29.082,98 30.537,14 32.063,98

C.4.

Opremanje službi

zaštite i spašavanja kantona-sufinansiranje

(30 %)

Redovna budžetska

sredstva

38.526,53

34.280,70

36.225,30

41.632,44

43.713,97

45.899,70

48.194,62

50.604,37

53.134,50

Sredstva posebne

naknade

103.800,00

81.938,79

82.568,78

84.175,28

85.862,15

37.194,57

39.054,33

41.007,06

43.057,44

UKUPNO 142.326,53 116.219,49 118.794,08 125.807,72 129.576,12 83.094,27 87.248,95 91.611,43 96.191,94

C.5.

Istraživački i razvojni projekti od značaja za

zaštit. i spašavanje

(5 %)

Redovna budžetska sredstva

6.421,09

5.713,45

6.037,55

6.938,74

7.285,66

7.649.95

8.032,44

8.434,06

8.855,75

Sredstva posebne

naknade

17.300,00

13.656,46

13.761,46

14.029,21

14.310,36

6.199,09

6.509,05

6.834,51

7.176,24

UKUPNO 23.721,09 19.369,91 19.799,01 20.967,95 21.596,02 13.849,04 14.541,49 15.268,57 16.031,99

C.6.

Pomoć općinama u finansir.opremanju.

struktura civilne

zaštite (štabovi, jedinice službe i

oper.c entri(20 %)

Redovna budžetska sredstva

25.684,35

22.853,80

24.150,20

27.754,95 29.142,65

30.599,80

32.129,75

33.736,25

35.423,00

Sredstva posebne

naknade

69.200,00

54.625,85

55.045,86

56.116,85

57.241,45

24,796,38

26.036,24

27.338,06

28.704,96

UKUPNO 94.884,35 77.479,65 79.196,05 83.871,80 86.384,10 55.396,18 58.165,99 61.074,31 64.127,96

C.7.

Subvencioniranje nabavka sredstava i

opreme za ličnu zaštitu

soc.ugrož. građana (5 %)

Redovna budžetska sredstva

6.421,09

5.713,45

6.037,56

6.938,74

7.285,66

7.649.95

8.032,44

8.434,06

8.855,75

Sredstva posebne

naknade

17.300,00

13.656,46

13.761,46

14.029,21

14.310,36

6.199,09

6.509,05

6.834,51

7.176,24

UKUPNO 23.721,09 19.369,91 19.799,01 20.967,95 21.596,02 13.849,04 14.541,49 15.268,57 16.031,99

C.8.

Udruživanje sredstava

sa Općina. Kantonima

i F BiH u zajedničkim projektima iz oblasti

zaštite i spašavanja

(5%)

Redovna budžetska

sredstva

6.421,09

5.713,45

6.037,55

6.938,74

7.285,66

7.649.95

8.032,44

8.434,06

8.855,75

Sredstva posebne

naknade

17.300,00

13.656,46

13.761,46

14.029,21

14.310,36

6.199,09

6.509,05

6.834,51

7.176,24

UKUPNO 23.721,09 19.369,91 19.799,01 20.967,95 21.596,02 13.849,04 14.541,49 15.268,57 16.031,99

C.9.

Izgradnja i održavanje objekata za skladištenje

MTS i opreme (5 %)

Redovna budžetska sredstva

6.421,09

5.713,45

6.037,55

6.938,74

7.285,66

7.649.95

8.032,44

8.434,06

8.855,75

Sredstva posebne

naknade

17.300,00

13.656,46

13.761,46

14.029,21

14.310,36

6.199,09

6.509,05

6.834,51

7.176,24

UKUPNO 23.721,09 19.369,91 19.799,01 20.967,95 21.596,02 13.849,04 14.541,49 15.268,57 16.031,99

UKUPNO „B“ 474.421,75 387.398,27 395.980,27 419.359,02 431,920,42 276.980,90 290.829,85 305.371,45 320.639,80

70

Sredstva za obučavanje i vježbe struktura civilne zaštite

Tabela br. 35.

„D“

Opremanje struktura civilne zaštite PLAN

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

D.1.

Obučavanje KŠ

CZ i MSJCZ

(20 %)

Redovna budžetska

sredstva

5.136,87

4.570,76

4.830,04

5.550,99

5.828,53

6.119.96

6.425,95

6.747,25

7.084,60

Sredstva posebne

naknade

8.200,00

6.862,59

6.932,59

7.111,09

7.298,51

4.132,73

4.339,37

4.556,34

4.784,16

UKUPNO 13.336,87 11.433,35 11.762,63 12.662,08 13.127,04 10.252,69 10.765,32 11.303,59 11.868,76

D.2.

Obučavanje službi

zaštite ispašavanja

kantona-

sufinansiranje

(20 %)

Redovna budžetska

sredstva

5.136,87

4.570,76

4.830,04

5.550,99

5.828,53

6.119.96

6.425,95

6.747,25

7.084,60

Sredstva posebne

naknade

8.200,00

6.862,59

6.932,59

7.111,09

7.298,51

4.132,73

4.339,37

4.556,34

4.784,16

UKUPNO 13.336,87 11.433,35 11.762,63 12.662,08 13.127,04 10.252,69 10.765,32 11.303,59 11.868,76

D.3.

Pomoć u finansir.

obučavanja i

vježbi struktura

civ. zaštite općina

(20 %)

Redovna budžetska

sredstva

5.136,87

4.570,76

4.830,04

5.550,99

5.828,53

6.119.96

6.425,95

6.747,25

7.084,60

Sredstva posebne

naknade

8.200,00

6.862,59

6.932,59

7.111,09

7.298,51

4.132,73

4.339,37

4.556,34

4.784,16

UKUPNO 13.336,87 11.433,35 11.762,63 12.662,08 13.127,04 10.252,69 10.765,32 11.303,59 11.868,76

D.4.

Vježbe struktura

civilne zaštite

koje organizuje

kanton (40 %)

Redovna budžetska

sredstva

10.273,74

9.141,51

9.660,08

11.101,98

11.657,06

12.239,92

12.851,90

13.494,50

14.169,20

Sredstva posebne

naknade

16.400,00

13.725,17

13.865,16

14.222,17

14.597,05

8.265,46

8.687,74

9.112,68

9.568,32

UKUPNO 26.673,74 22.866,68 23.525,24 25.324,16 26.254,11 20.505.38 21.530,64 22.607,18 23.737,52

UKUPNO „B“ 66.684,35 57.166,73 58.813,13 63.310,38 65.635,23 51.263,45 53.826,60 56.517,95 59.343,80

71

Sredstva za zaštitu od požara vatrogastvo Tabela br. 36. „E“

Zaštita od požara - vatrogastvo PLAN

2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

E.1.

Stručno osposobljavanje

za zaštitu od požara

zaposlenih (5 %)

Redovna budžetska

sredstva

5.136,87

4.570,76

4.830,04

5.550,99

5.828,53

6.119,96

6.425,95

6.747,25

7.084,60

Sredstva posebne

naknade

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

UKUPNO 5.136,87 4.570,76 4.830,04 5.550,99 5.828,53 6.119,96 6.425,95 6.747,25 7.084,60

E.2.

Stručno osposobljavanje

profesionalnih

vatrogasaca (5 %)

Redovna budžetska

sredstva

5.136,87

4.570,76

4.830,04

5.550,99

5.828,53

6.119,96

6.425,95

6.747,25

7.084,60

Sredstva posebne

naknade

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

UKUPNO 5.136,87 4.570,76 4.830,04 5.550,99 5.828,53 6.119,96 6.425,95 6.747,25 7.084,60

E.3.

stručno osposobljavanje

dobrovoljnih

vatrogasaca (5 %)

Redovna budžetska

sredstva

5.136,87

4.570,76

4.830,04

5.550,99

5.828,53

6.119,96

6.425,95

6.747,25

7.084,60

Sredstva posebne naknade

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

UKUPNO 5.136,87 4.570,76 4.830,04 5.550,99 5.828,53 6.119,96 6.425,95 6.747,25 7.084,60

E.4.

Opremanje profesion.

vatrogasnih jedinica općina-sufinansiranje

(30 %)

Redovna budžetska

sredstva

30.821,22

27.424,56

29.980,24

33.305,94

34.971,18

36.719,76

38.555,70

40.483,50

42.507,60

Sredstva posebne naknade

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

UKUPNO 30.821,22 27424,56 28.980,24 33.305,94 34.971,18 36.719,76 38.555,70 40.483,50 42.507,60

E.5.

Opremanje dobrovoljnih vatrogasnih jedinica

sufinansiranje

(20%)

Redovna budžetska sredstva

20.547,48

18.283,04

19.320,16

22.203,96

23.314,12

24.479,84

25.703,80

26.989,00

28.338,40

Sredstva posebne

naknade

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

UKUPNO 20.547,48 18.283,04 19.320,16 22.203,96 23.314,12 24.479,84 25.703,80 26.989,00 28.338,40

E.6.

Istraživački i razvojni projekti u oblasti

vatrogastva

(5%)

Redovna budžetska sredstva

5.136,87

4.570,76

4.830,04

5.550,99

5.828,53

6.119,96

6.425,95

6.747,25

7.084,60

Sredstva posebne

naknade

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

UKUPNO 5.136,87 4.570,76 4.830,04 5.550,99 5.828,53 6.119,96 6.425,95 6.747,25 7.084,60

E.7.

Opremanje i rad jedinica

za zračni transport

F BiH sufinansiranje (10 %)

Redovna budžetska

sredstva

10.273,74

9.141,52

9.660,08

11.101,98

11.657,06

12.239,92

12.851,90

13.494,50

14.169,20

Sredstva posebne

naknade

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

UKUPNO 10.273,74 9.141,52 9.660,08 11.101,98 11.657,06 12.239,92 12.851,90 13.494,50 14.169,20

E.8.

Naknade učešća profesi.

vatrogasnih jedinica

općina u pružanj pomoći drugim općinama

(10 %)

Redovna budžetska

sredstva

10.273,74

9.141,52

9.660,08

11.101,98

11.657,06

12.239,92

12.851,90

13.494,50

14.169,20

Sredstva posebne naknade

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

UKUPNO 10.273,74 9.141,52 9.660,08 11.101,98 11.657,06 12.239,92 12.851,90 13.494,50 14.169,20

E.9.

Naknade plaća i druge

naknade za građane koji se angažuju na gašenju

požara

(10 %)

Redovna budžetska

sredstva

10.273,74

9.141,52

9.660,08

11.101,98

11.657,06

12.239,92

12.851,90

13.494,50

14.169,20

Sredstva posebne naknade

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

raspoloživa

UKUPNO 10.273,74 9.141,52 9.660,08 11.101,98 11.657,06 12.239,92 12.851,90 13.494,50 14.169,20

UKUPNO „B“ 102.737,40 91.415,20 96.600,80 111.019,80 116.570,60 122.399,20 128.519,00 134.945,00 141.692,00

72

Realizacija ciljeva postavljenih u programu razvoja zaštite i spašavanja jedino je moguća ako se za

njihovu realizaciju pored sredstava prikupljenih po osnovu posebne naknade za zaštitu i spašavanje

planiraju i redovna buđetska sredstva. Zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i

drugih nesreća ima interdisciplinarni karakter što znači da pored organa uprave za civilnu zaštitu u

izvšavanju poslova i zadataka zaštite i spašavanja učestvuju i drugi organi uprave i službe za upravu

koje se u svojoj redovnoj djelatnosti bave poslovima zaštite i spašavanja. Iz ovakvog karaktera zaštite i

spašavanja proizilazi i obaveza svih organa uprave i službi za upravu u čijoj nadležnosti su poslovi i

zadaci od značaja za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara od prirodnih nesreća da planiraju

finansijska sredstva za izvršavnje tih poslova i na taj način učestvuju u razvoju sistema zaštite i

spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.

To znači da razvoj zaštite i spašavanja treba da bude obaveza organa uprave za civilnu zaštitu ali

i drugih organa uprave, službi za upravu i ustanova u čijoj nadležnosti se nalaze određeni poslovi i

zadaci zaštite i spašvanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća. Organi uprave za

civilnu zaštitu će u skladu sa Zakonom o zaštiti i spašvanju i finansijskim mogućnostima učestvovati u

sufinansiranju projekata koji su od značaja za zaštitu i spašavanje kao što su:

Ulaganja u sredstva i opremu javnih preduzeća, ustanova i službi, udruženja i drugih pravnih

lica koja se proglase službom zaštite i spašavanja Kantona,

U naučnoistraživačke projekte od značaja za zaštitu i spašavanje,

Zaštitu šuma od požara,

Zaštitu od štetnog djelovanja voda,

Izgradnju kontrolisanog sistema upravljanja opasnim otpadom,

Razvoj službe hitne pomoći, profesionalnih i dobrovoljnih vatrogasnih jedinica,

Razvoj higijensko-epidemiološke službe i njihovih aktivnosti koje su od značaj za zaštitu

zdravlja ljudi,

Projekt udruženja i nevladinih organizacija koji su kompaktibilni ineteresima zaštite i

spašavanja.

Finansiranje očekivanih troškova podrazumijeva da područje USK-a neće biti pogođeno nesrećama

velikih razmjera. U tom slučaju biće potrebno izvršiti reviziju kantonalnog i općinskih budžeta i drugih

izvora kao bi se obezbijedila potrebna sredstva koja se usmjeravaju na ublažavanje, otklanjanje i

saniranje nastalih posljedica prirodne ili druge nesreće.

XII

ZAVRŠNI DIO

Kantonalna ministarstva i drugi organi kantonalne uprave, kanonalne javne ustanove i kantonalna

javna preduzeća dužni su, svaki u pitanjima iz svoje nadležnosti i oblasti za koju su osnovani u svojim

godišnjim programima rada planirati i izvršavati zadatke iz Programa razvoja koji su utvrđeni za oblast

za koju su nadležni, uz obavezu planiranja i osiguravanja finansijskih sredstava neophodnih za

realizaciju postavljenih programskih ciljeva.

Kantonalna uprava civilne zaštite ima obavezu da prati realizaciju Programa razvoja i u okviru

svojih nadležnosti utvrđenih Zakonom o zaštiti i spašavanju, podstiče i koordinira aktivnosti kantonalnih

organa uprave, kantonalnih javnih ustanova i kantonalnih javnih preduzeća na njihovom angažovanju na

realizaciji zadataka koji su za njih utvrđeni u Programu razvoja i redovno godišnje informira Vladu

Unsko-sanskog kantona o stanju realizacije Programa razvoja.

Ovaj Program razvoja stupa na snagu osmog dana od dana objavljivnja u „Službenom glasniku Unsko-

sanskog kantona“.

73

OBRAZLOŽENJE

NACRTA PROGRAMA RAZVOJA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

LJUDI I MATERIJALNIH DOBARA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆA U

UNSKO-SANSKOM KANTONU ZA PERIOD 2012.-2020. GODINU

1. Zakonski osnov za donošenje Programa razvoja

Zakonski osnov za donošenje Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od

prirodnih i drugih nesreća u Unsko-sanskom kantonu za period 2012.-2020. godina nalazi se u članu

173. stav 4. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća

(„Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 39/03, 22/06 i 43/10), kojim je utvrđeno da

program razvoja zaštite i spašavanja kantona donosi skupština kantona na prijedlog vlade kantona.

2. Razlozi za donošenje Programa razvoja

Članom 169. stav 4. Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih

nesreća („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 39/03, 22/06 i 43/10), utvrđeno je da

se program razvoja zaštite i spašavanja donosi za perod od najmanje pet godina

Program razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća na Unsko-

sanskom kantonu za period 2007-2012 godina prihvaćen je Zaključkom Skupštine Unsko-sanskog

kantona broj: 01-02-4-30/07 od 19. aprila 2007. godine. Kako je prošao period od pet godina za koji je

donešen Program razvoja zaštite i spašavanja kantona nastala je obaveza da se pristupi izradi novog

programa razvoja zaštite i spašavanja. Osim toga u navedenom periodu donešen je i Zakon o zaštiti

od požara i vatrogastvu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“ broj: 64/09) kojim se u

članu 14. stav 1. tačka 2. utvrđuje obaveza da se u okviru programa razvoja zaštite i spašavanja kantona

razrade i ciljevi, smjer i strategija razvoja zaštite od požara i vatrogastvo od značaja za kanton. U skladu

sa navedenom zakonskom odredbom bilo je potrebno u okviru program razvoja zaštite i spašavanja

kantona urediti i pitanja koja se odnose na vizije, načela, opredjeljenja i područja razvoja zaštite od

požara i vatrogastva od značaja za kanton.

3. Osnovna pitanja koja se uređuju Programom razvoja

Ovaj Program razvoja predstavlja okvirni i temeljni dokument kojim će se u procesu izgradnje i razvoja

sistema zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća osigurati:

provođenje Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća,

Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu i drugih sistemskih zakona i podzakonskih propisa i obezbjediti

postizanje temeljnog cilj sistema zaštite i spašavanja, smanjenje broja nesreća i sprečavanje odnosno

ublažavanje njihovih posljedica. Programom razvoja utvrđuju se ciljevi, načela, pravci razvoja zaštite i

spašavanja od prirodnih i drugih nesreća za navedeni vremenski period kroz provedbu konkretnih

projekata, mjera i aktivnosti iz oblasti zaštite i spašavanja naročito iz oblasti prevencije kao najvažnije

aktivnosti u sistemu zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća.

Polazne osnove za izradu Programa razvoja kantona predstavljaju:

Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća («Sl.

novine Federacije Bosne iHercegovine») broj: 39/03 i 22/06, 43/10) i podzakonski propisi

donešeni na osnovu ovog zakona.

Okvirni Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća

u Bosni i Hercegovini (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine“ broj: 50/08).

Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu („Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine“

broj: 64/09) i podzakonski propisi donešeni na osnovu ovog zakona

74

Materijalni propisi Bosne i Herecegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Unsko-sanskog

kantona iz oblasti zdravstva, veterinarstva, poljoprivrede, šumarstva, vodoprivrede,

prostornog uređenja, građenja, zaštite bilja, zaštite okoline, deminiranja i drugih oblasti kroz

koje su od značaja za zaštita i spašavanje ljudi i materijlnih dobara od prirodnih i drugih

nesreća.

Procjena ugroženosti Federacije Bosne iHercegovine od prirodnih i drugih nesreća.

Procjena ugroženosti Unsko-sanskog kantona od prirodnih i drugih nesreća

Procjene ugroženosti od požara Unsko-sanskog kantona

Program razvoja sadrži slijedeća poglavlja:

Osnovna načela i opredjeljenja razvoja;

Područja razvoja sistema zaštite i spašavanja;

Nosioce provedbe Programa razvoja;

Zaključke iz Procjene ugroženosti Kantona;

Zaključke iz Procjene ugroženosti od požara Unsko-sanskog kantona;

Podatke o stanju organizovanosti civilne zaštite i dostignutim stepenom zaštite i spašavanja

od pojedinih prirodnih i drugih nesreća;

Podatke o stnju organizovanosti zaštite od požara i vatrogastva;

Preventivne mjere zaštite i spašavanja koje će se provoditi;

Osnovne ciljeve, zadatke i način ostvarivanja zaštite i spašavanja sa smjernicama za

organizovanje snaga i sredstava civilne zaštite i vatrogastva;

Osnove za izradu programa obučavanja i osposobljavanja u zaštiti i spašavanju;

Smjernice za istraživačku i razvojnu djelatnost od značaja za zaštitu i spašavanje;

Pregled očekivanih troškova sa izvorima financiranja.

4. Finansijska sredstva potrebna za realizaciju Programa razvoja

Za realizaciju Programa razvoja zaštite i spašavanja Kantona potrebno je svake godine, u periodu od

2012 do 2020 godine u buđžetu Unsko sanskog kantona osigurati sredstva na način kako je to uređeno u

poglavlju XI Programa razvoja „ Pregled očekivanih troškova sa izvorima finansiranja“.

Programa razvoja zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća

Unsko-sanskog kantona, usvojila je Skupština Kantona Zaključkom broj: 01-02-4-420/12 od

12.11.2012.godine.