UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET Ekonomski fakultet/Visoka poslovna kola

POSLOVNA PROGNOSTIKA- PRISTUPNI RAD -

(SPECIFINOSTI ODLUIVANJA KOD STRUKTURIRANJA INVESTICIONOG P

Mentor: dr sc. Sejfudin Zahirovi, red. prof.

Kandidat: Aldin Salihovi P 501/09

Travnik, decembar 2011. godine

Preduzee Kompleks proizvodi proizvod iroke potronje A. Bilans stanja preduzea A na dan 31.12.2010. dat je u slijedeoj tabeli: AKTIVA STALNA SREDSTVA: Zemljite Objekti Oprema Finansijska imovina (dionice) UKUPNO STALNA SREDSTVA TEKUA SREDSTVA: Gotovina Zalihe materijala Zalihe gotovih proizvoda Potraivanja od kupaca PASIVA VLASTITI KAPITAL 2 270 000 1 530 000 2 450 000 350 000 DUGORONE OBAVEZE: Obaveze za dugorone kredite UKUPNO DUGORONE OBAVEZE KRATKORONE OBAVEZE Obaveze za kratkorone kredite Obaveze prema dobavljaima UKUPNO KRATKORONE OBAVEZE 4 595 000

3 500 000 3 500 000

6 600 000 450 000 645 000 560 000 320 000

250 000 230 000 480 000

UKUPNO TEKUA 1 975 000 SREDSTVA UKUPNO AKTIVA 8 575 000 UKUPNO PASIVA 8 575 000 Tabela 1. Bilans stanja preduzea Kompleks na dan 31.12.2010. god.

Obim prodaje proizvoda A za period od 2000.-2010.godine dat je u slijedeoj tabeli: Godina 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Prodaja u 000 komada 327 540 780 520 340 800 850 923 1200 998 1700

Tabela 2. Obim prodaje u 000 komada za 2000.- 2010. godinu

2

1800 1600 1400 1200 1000 800 600 400 200 0 2000 2001

Prodaja u komadima

Prodaja u komadima

Prodaja u komadima

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

Godina

Grafikon: Obim prodaje u komadima proizvodaA preduzea Kompleks za period od 2000.-2010.god.

1. Metodom pokretnih prosjeka treba predvidjet obim prodaje u narednoj godini (2011.) Treba izraunati trogodinje pokretne prosjeke, etverogodinje pokretne prosjeke i petogodinje pokretne prosjeke. Takoer treba usporediti orginalni niz i trogodinje pokretne prosjeke na jednom grafikonu. Trogodinje pokretne prosjeke koristiti kao osnovu za predvianje obima prodaje narednog perioda. 2. Prodajna cijena u 2010.godini je bila 4 KM/jed. Trokovi prodatih proizvoda su iznosili 52 % prihoda od prodaje. Preduzee Kompleks je u 2010. godini ostvarilo neto dobitak u iznosu od 5 800 000 KM. Na osnovu bilansa stanja, izraunati slijedee finansijske pokazatelje, i komentarisati iste: pokazatelje likvidnosti preduzea , pokazatelje zaduenosti i pokazatelje aktivnosti 3. Preduzee namjerava u 2011. godini proizvod A prodavati po cijeni od 5 KM/jed. Ukupni fiksni trokovi e iznositi 2 750 000 KM, dok je procjenjeno da e jedinini varijabilni trokovi iznositi 2,5 KM/jed. Koliko jedinica proizvoda preduzee mora prodati da bi dostiglo taku rentabiliteta? Za potrebe menadmenta preduzea bie neophodno rezultat komentarisati i prikazati grafiki!

2010

3

4. Procjenjeno je na osnovu iskustva da e trokovi prodatih proizvoda iznositi 52% ukupnog iznosa prognoziranih prihoda od prodaje za 2011. godinu. Trokovi uprave i administracije e iznositi 25 000,00 KM, trokovi marketinga 35 000,00 KM, amortizacije 50 000,00 KM, finansijski rashodi e iznositi 35 399,20 KM, a porez na dobit 30 %. Da li preduzee moe sa prognoziranom prodajom pokriti planirane trokove, budui da pred kraj 2011. godine namjerava reinvestirati neto dobitak? 5. Trini eksperti procjenjuju da trini potencijal iznosi 20 000 000,00 komada proizvoda A. Proizvoa je sebi postavio cilj da do kraja 2011. godine preuzme 10,00 % toga. Uzeti u obzir da prodajni volumen predstavlja prognozirana prodaja za 2011 godinu. Trenutno cijela brana pokriva 70,00 % procjenjene potrebe za proizvodom A. Da li prognozirana prodaja za 2011. godinu predstavlja ogranienje za proizvoaa u pogledu ispunjenja tog cilja? 6. Ukoliko bi preduzee Kompleks do kraja 2011. godine ostvarilo u cjelosti svoj prodajni potencijal, kako bi se to odrazilo na finansijski rezultat? Uzeti u obzir da preduzee namjerava unaprijediti prodaju kroz promociju i da e dodatni trokovi marketinga iznositi 5% od prodaje!

4

RJEENJE:

Godina

Prodaja proizvoda A u 000 komada (yt) (2) 327 540 780 520 340 800 850 923 1200 998 1700 -

Pokretni prosjek M=3 yt (3) (3) 549,000 613,333 546,666 553,333 663,333 857,666 991,00 1040,333 1299,333

(1) 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Tabela 2: Model pokretnih prosjeka za vremensku seriju prodaje proizvoda A preduzea Kompleks

5

1800 1600 1400 Obim prodaje(kom) 1200 1000 800 600 400 200 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 Obim prodaje u komadima Pokretni prosjek Yt(3)

Grafikon 2: Grafikon modela pokretnih prosjeka za vremensku seriju Prodaja proizvoda A

Pokretni prosjeci predstavljaju transformaciju orginalnog vremenskog niza gdje se svaka frekvencija zamjenjuje prosjekom. Prosjek se rauna na osnovu odreenog broja narednih i isto toliko prethodnih frekvencija. S obzirom na to da se primjenom ove metode pomjeramo od poetka niza sve do njenog kraja, ova metoda je dobila naziv pokretni ili pomini prosjek.

Jednostavni pokretni prosjeci se raunaju po formuli: Trogodinje pokretne prosjeke smo izraunali na sljedei nain:

6

2. Prodajna cijena u 2010.godini je bila 4 KM/jed. Trokovi prodatih proizvoda su iznosili 52 % prihoda od prodaje. Preduzee Kompleks je u 2010. godini ostvarilo neto dobitak u iznosu od 5 800 000 KM. Na osnovu bilansa stanja, izraunati slijedee finansijske pokazatelje, i komentarisati iste: pokazatelje likvidnosti preduzea , pokazatelje zaduenosti i pokazatelje aktivnosti.

OSNOVNI POKAZATELJI LIKVIDNOSTI:

Osnovni pokazatelji likvidnosti su : - koeficijent tekue likvidnosti (KTL) - koeficijent ubrzane likvidnosti (KUL) - koeficijent trenutne likvidnosti (KTRL) Koeficijent tekue likvidnosti (KTL) je odnos tekue aktive i tekue pasive u datom trenutku.

Konkretno za preduzee Kompleks koeficijent tekue likvidnosti iznosi:

Ovaj pokazatelj nam govori u kojoj mjeri tekua aktiva pokriva obaveze iz tekue pasive, odnosno u kojoj mjeri radno raspoloivi kapital daje sigurnost da e sve tekue obaveze biti podmirene. Ako je pokazatelj tekueg odnosa vei od 2 tj. 2:1 to znai da je radno raspoloivi kapital pozitivan te da se moe oekivati da e tekue obaveze biti pokrivene na vrijeme.

7

Ako je pokazatelj tekueg odnosa broj manji od 2 to znai da je radno raspoloivi kapital negativan, u ovom sluaju pokazatelj predstavlja upozorenja da moe doi do problema u podmirenju tekuih obaveza. Dakle, u naem primjeru pokazatelj tekue likvidnosti iznosi 4,11 KM to znai da je svaka KM kratkoronih obaveza pokrivena sa 4,11 KM. Ovaj pokazatelj nam sugerie da preduzee moe obezbijediti zadovoljavajui nivo likvidnosti, ali se ipak trebaju ispitati i drugi pokazatelji koji se odnose na strukturu aktive bilansa stanja. Naime, ukoliko u tekuoj aktivi vei udio zaliha u odnosu na gotovinu i potraivanja, takva preduzea treba posmatrati s odreenom rezervom po pitanju likvidnosti, naroito ako se radi o zalihama koje nisu utrive. Koeficijent ubrzane likvidnosti (KUL) kao pokazatelj se koncentrira na prava tekua sredstva ija je vrijednost odreena i openito poznata (gotovina, vrijednosni papiri, potraivanja od kupaca). Iznos KUL = 1 se obino smatra zadovoljavajuim.

KUL za nae preduzee Kompleks iznosi:

KUL za preduzee Kompleks iznosi 1,604 to znai da je 1 KM tekue pasive pokrivena sa 1,604 brzo unovive aktive. Iz ovog pokazatelja moemo konstatovati da smo s razlogom uzeli prvi pokazatelj s odreenim oprezom, jer postoji znatna razlika izmeu prvog i drugog pokazatelja. Ova razlika proizilazi iz toga to preduzee ima visok nivo zaliha materijala, proizvodnje u toku a i gotovih proizvoda koje moda nije u stanju prodati. Da li je ovaj pokazatelj za odravanje likvidnosti ovog preduzee povoljan to zavisi od mnogih faktora kao to su brzina naplate i struktura potraivanja, roka dospjelosti i strukture kratkoronih obaveza, vrste djelatnosti preduzea i slino,

Koeficijent trenutne likvidnosti pokazuje sa koliko KM gotovine je pokrivena svaka KM tekue pasive.

KTRL za nae preduzee Kompleks iznosi:

8

U konkretnom sluaju KTRL iznosi 0,9375 to znai da je svaka KM kratkoronih obaveza pokrivena sa 0,9375 KM gotovine.

OSNOVNI POKAZATELJI ZADUENOSTI: Osnovni pokazatelji zaduenosti preduzea su : - koeficijent zaduenosti (KZ) - koeficijent vlastitog finansiranja (KVF) - odnos ukupnog duga i glavnice

Koeficijent zaduenosti (KZ) pokazuje uee pozajmljenih izvora u finansiranju ukupnih poslovnih sredstava odnosno koliki se dio imovine finansira iz tuih izvora, bilo da se radi o kratkoronim ili dugoronim izvorima.

Za preduzee Kompleks KZ iznosi:

Za preduzee Kompleks KZ iznosi 46,41 % to znai da je 46,41% imovine finansirano iz tueg kapitala, a 53,59 imovine iz vlastitog kapitala. Povjerioci preferiraju nizak ili umjeren odnos izmeu ukupnih obaveza i ukupne aktive ili imovine preduzea, jer im prua vei nivo zatite ako preduzee zapadne u finansijske potekoe. Koeficijent vlastitog finansiranja (KVF) je odnos vlasnike glavnice i ukupne aktive

Za preduzee Kompleks KVF iznosi :

9

Vrijednost KVF-a od 53,59 % ilustruje da je 53,59 % imovine preduzea Kompleks finansirano iz vlastitog kapitala. Do ovog pokazatelja smo doli i u prvom sluaju na osnovu jednostavnog zakljuivanja koliko je imovine finansirano iz tuih a koliko iz vlastitih izvora finansiranja.

Odnos ukupnog duga i glavnice je osnovni odnos unutar strukture izvora sredstava (pasive) a izraunava se prema sljedeem obrascu:

Ovaj nam pokazatelj govori da povjerioci osiguravaju 0,8661 KM na svaku KM koju osiguravaju dioniari (vlasnici). Povjerioci bi eljeli da je taj odnos to nii jer je tada vea zatita povjerilaca u sluaju pada vrijednosti imovine ili direktnih gubitaka.

OSNOVNI POKAZATELJI AKTIVNOSTI : Osnovni pokazatelji aktivnosti su : - koeficijent obrta zaliha (KOZ) - koeficijent obrta potraivanja (KOP) - koeficijent kreditiranja kupaca (KKK) - koeficijent obrta kratkorone imovine (KKI) - koeficijent obrta ukupne imovine (KUI)

Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko su puta u toku godine ukupne zalihe prole svoj kruni tok od nabavke do prodaje.

U 2010. godini preduzee Kompleks je prodalo 1 700 000 komada proizvoda A po cijeni 4 KM/jed, a trokovi prodatih proizvoda su iznosili 52% prihoda od prodaje. Tako izraunavamo:( ( ) )

10

KOZ preduzea Kompleks iznosi 2,934 to znai da je preduzee Kompleks svoje zalihe u toku 2010. godine obrnulo 3 puta. U veini sluajeva moe se rei da je situacija bolja to je KOZ vei. Ukoliko bi smo eljeli znati koliko je prosjeno vrijeme zadravanja zaliha u preduzeu mogli bi smo to izraunati na sljedei nain:

Ovaj broj nam govori koliko je dana u prosjeku potrebno da se zalihe pretvore u potraivanja prema kupcima. U naem primjeru, prosjeno vrijeme zadravanja zaliha iznosi 123 dana, to znai da je potrebno 123 dana od momenta nabavke materijala do trenutka realizacije gotovih proizvoda. Koeficijent obrta potraivanja predstavlja pokazatelj koliko puta preduzee naplati svoja potraivanja od kupaca.

Za preduzee Kompleks u 2010. godini KOP prema prodaji od 1 700 000 proizvoda po cijeni 4 KM/kom iznosi :

to znai da preduzee u prosjeku u toku godine 21,25 puta naplati svoja potraivanja od kupaca. Koeficijent kreditiranja kupaca (KKK) Prosjeno vrijeme naplate potraivanja od kupaca bi mogli izraunati na sljedei nain:

Dakle, prosjeno vrijeme naplate potraivanja od kupaca iznosi 17 dana, to znai da je u prosjeku potrebno 17 dana od momenta prodaje proizvoda kupcima do momenta naplate potraivanja od kupaca. Koefcijent kreditiranja kupaca treba posmatrati u kontekstu kreditnih uslova. Ako je prosjean period naplate potraivanja 17 dana, a kreditni uslovi 2/10, neto 30, to znai da se veina potraivanja naplati u predvienom periodu. Ovo je vrlo

11

znaajan podatak za obezbjeivanje likvidnosti preduzea. Skraenje perioda naplate predstavlja neophodne uslove za maximiziranje rentabilnosti, s obzirom da je mogue da sa manjim ulaganjima u poslovna sredstva ostvare se vei prihodi od realizacije. Naravno, ni veoma kratak period naplate potraivanja nije nuno dobar. Moe biti odraz restriktivne kreditne politike preduzea, koja moe uiniti prihode manjim nego to bi mogli biti.

Koeficijent obrta kratkorone imovine (KKI)

KKI preduzea Kompleks iznosi :

Koefcijent obrta kratkorone imovine od 2,936 pokazuje da 1 KM kratkorone imovine inicira ostvarenje 2,936 KM neto prihoda od prodaje. Ovaj podatak nije naroito informativan za menadere ako se ne dovede u odnos s nekom uporednom mjerom. Ako se uporedi sa podacima iz drugih perioda ili iz drugih preduzea onda postaje informacija.

Koeficijent obrta ukupne imovine (KUI)

Koefcijent obrta ukupne imovine od 0,68 pokazuje da 1 KM aktive inicira ostvarenje 0,68 KM neto prihoda od prodaje.

3. Preduzee namjerava u 2011. godini proizvod A prodavati po cijeni od 5 KM/jed. Ukupni fiksni trokovi e iznositi 2 750 000 KM, dok je procjenjeno da e jedinini varijabilni trokovi iznositi 2,5 KM/jed. Koliko jedinica proizvoda preduzee mora prodati da bi dostiglo taku rentabiliteta? Za potrebe menadmenta preduzea bie neophodno rezultat komentarisati i prikazati grafiki! Osnovni cilj preduzea je ostvarivanje profita, a koji ne zavisi samo od odnosa veliine outputa i trokova, ve i prodajnih cijena odnosno od ukupnog prihoda TR koji je rezultat

12

ostvarenih veliina outputa i njihovih cijena te ukupnih trokova nastalih radi njihove realizacije. Za ostvarenje cilja neophodno je odrediti taku rentabiliteta. Uzevi u obzir da preduzee Kompleks namjerava u 2011. godini proizvod A prodavati po cijeni od 5 KM/kom. te da e ukupni fiksni trokovi iznositi 2 750 000 KM , a jedinini varijabilni trokovi 2,50 KM/kom. taku rentabiliteta emo izraziti dvojako : a) naturalno (koliinski) TQP b) u novanim jedinicama - TRP

planirani obim prodaje = 1 299 333 komada JPC = 5 KM/kom TFC = 2 750 000 KM JVC = 2,50 KM/kom TR = JPC * Q = 1 299 333 x 5 KM = 6 496 665a) naturalno (koliinski) TQP

(

)

(

)

Dakle, preduzee Orion se izlae gubicima ako proizvede i proda manje od 1 100 000 komada proizvoda A i ostvaruje poslovne dobitke ako proizvede vie od 1 100 000 komada proizvoda A.b) u novanim jedinicama TRP

( (

) )

Prema tome, ukupni neto prihodi od prodaje u iznosu od 5 500 000 KM su dovoljni za pokrie fiksnih trokova u iznosu od 2 750 000 i varijabilnih trokova u iznosu od 2 750 000 KM. Ova kombinacija pomenutih faktora omoguava preduzeu da dostigne samo donju granicu rentabiliteta iz redovne aktivnosti i nita vie, to je svakako minimum njegove egzistencije. Ako se obim realizacije povea iznad ove take ( 5 500 000 KM) dolazi do stvaranja poslovnog dobitka.

13

TR , TC

TR

TC

5 500 000

2 750 000

TFC

1 100 000 kom

Q

Grafikon 3. Grafiki prikaz take rentabiliteta

Da bi preduzee doseglo taku rentabiliteta mora se prodati 1 100 000 komada proizvoda A, pri toj prodaji ukupni prihodi e biti jednaki ukupnim trokovima i iznosit e 5 500 000 KM.

4. Procjenjeno je na osnovu iskustva da e trokovi prodatih proizvoda iznositi 52%

ukupnog iznosa prognoziranih prihoda od prodaje za 2011. godinu. Trokovi uprave i administracije e iznositi 25 000,00 KM, trokovi marketinga 35 000,00 KM, amortizacije 50 000,00 KM, finansijski rashodi e iznositi 35 399,20 KM, a porez na dobit 30 %. Da li preduzee moe sa prognoziranom prodajom pokriti planirane trokove, budui da pred kraj 2011. godine namjerava reinvestirati neto dobitak?

14

Bilans uspjeha preduzea Kompleks za 2011 godinu za prognoziranu prodaju od 1 299 333 komada proizvoda A po cijeni od 5 KM/jed. i prema procjenama rashoda kako su prethodno navedeni e izgledati kao u slijedeoj tabeli:

R.Br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Elementi Planirani prihodi od prodaje Trokovi prodatih proizvoda Bruto dobitak Trokovi uprave i administracije Trokovi marketinga Trokovi amortizacije Poslovni dobitak Finansijski rashodi Dobit prije oporezivanja Porez na dobit ( 30 % ) Neto dobitak

Oznake Q * JPC 52% od (1) (1) (2) 25 000,00 35 000,00 50 000,00 (3) (4) (5) (6) 35 399,20 (7) (8) 30 % od (9) (9) (10)

Iznos 6 496 665,00 3 378 265,80 3 118 399,20 25 000,00 35 000,00 50 000,00 3 008 399,20 35 399,20 2 973 000 891 900 2 081 100

Tabela 4. Bilans uspjeha preduzea Kompleks za prognoziranu vrijednost prodaje proizvoda A u iznosu od 1 299 333 komada za period 01.01.2011. 31.12.2011. godine Analizom bilansa uspjeha vidljivo je da e preduzee Kompleks sa ovakvom prognozom prodaje proizvoda A u 2011. godini ostvariti neto dobit od 2 081 000,00 KM, a koju moe u cijelosti reinvestirati. 5. Trini eksperti procjenjuju da trini potencijal iznosi 20 000 000,00 komada proizvoda A. Proizvoa je sebi postavio cilj da do kraja 2011. godine preuzme 10,00 % trinog volumena. Uzeti u obzir da prodajni volumen predstavlja prognozirana prodaja za 2011 godinu. Trenutno cijela brana pokriva 70,00 % procjenjene potrebe za proizvodom A. Da li prognozirana prodaja za 2011. godinu predstavlja ogranienje za proizvoaa u pogledu ispunjenja tog cilja? Trini potencijal oznaava mogunost prodaje na tritu, u jednom odreenom vremenskom periodu, jedne odreene vrste proizvoda (najee jedna godina) ili maksimalna mogunost prihvatanja trita za tu vrstu proizvoda ili postojea potranja za tim proizvodom .

15

Trini volumen je aktuelni volumen potranje na nekom tritu koju vre svi ponuai nekog proizvoda u jedinici vremena. Trini volumen odgovara stvarnoj ili prognoziranoj prodajnoj koliini odreenog proizvoda kompletne brane u jedinici vremena. Iskoritenost trita se izraunava kao kolinik trinog volumena i trinog potencijala kako bi se utvrdila mogunost rasta potencijala trita ili stepena zasienosti. Prodajni potencijal je teorijska koliina proizvoda koju jedno preduzee moe prodati na nekom tritu u odreenom vremenu ili udio u trinom potencijalu koje preduzee pretpostavlja da moe realizovati. Jednostavnije reeno prodajni potencijal je koliina proizvoda koju jedno preduzee moe prodati u odreenom vremenu. Prodajni volumen govori o stvarnoj ili prognoziranoj koliini proizvoda koju preduzee prodaje na odreenom tritu. Udio na tritu se odreuje kao procentualni udio preduzea u ukupnoj prodaji jedne brane, to jeste (prodajni volumen/trini volumen) x 100 Ove osnovne trine veliine se mogu odrediti direktno na osnovu podataka za posmatrani proizvod ili indirektno na osnovu podataka o proizvodima koji su povezani sa konkretnim proizvodom. U konkretnom sluaju trini potencijal na osnovu ocjene eksperata iznosi 20 000.000,00 komada proizvoda A . Prodajni volumen preduzea Kompleks za proizvod A prema prognozi za 2011 godinu iznosi 1.299 333 komada proizvoda A jer po pretpostavci prodajni volumen predstavlja prognozirana prodaja za 2011. godinu , to iznosi 6,5 % trinog potencijala. Trini volumen iznosi 14 000 000 komada proizvoda A (70% od 20 000.000) , to znai da bi udio na tritu preduzea Kompleks iznosio: (1.299 333 /14 000 000) * 100 = 9,28 % Vidimo da je udio preduzea Kompleks na tritu manji od 10% trinog volumena, naime 10 % trinog volumena iznosi 1 400 000komada proizvoda A, a nae preduzee e prema prognozama prodati 1.299 333 komada. Iz navedenog je vidljivo da preduzee Kompleks ukoliko eli da ostvari svoj cilj, tj. 10% trinog volumena, ono treba da povea svoju prognoziranu prodaju za 100 667 komada. 6. Ukoliko bi preduzee Kompleks do kraja 2011. godine ostvarilo u cjelosti svoj prodajni potencijal, kako bi se to odrazilo na finansijski rezultat. Uzeti u obzir da preduzee namjerava unaprijediti prodaju kroz promociju i da e dodatni trokovi marketinga iznositi 5% od prodaje!

16

Postoji mnogo razliitih vrsta promocija. U sljedeoj tabeli su date vrste promocija: Plaene reklame Radio Televizija tampa: - Novine - asopisi - Reklamni katalozi - Poslovni imenici - Telefonski imenici Mailing (Promocija putem pote) Dopis, pisma Novosti Najave novih proizvoda / usluga Reklamni leci Ponude "specijalnom kupcu" Odnosi sa javnou Informacije u vijestima lanci u asopisima Dani preduzea Predavanja Intervjui

17

Ukoliko preduzee Kompleks u cijelosti ostvari svoj prodajni potencijal za 2011 g , znai da ako preuzme 10% trita i proda 1.400 000 komada proizvoda A po cijeni od 5,00 KM/jed i ako e dodatni trokovi marketinga iznositi 5% od prodaje , to e izazvati promjene u njegovom neto dobitku , a to je ilustrovano u slijedeoj tabeli bilansa uspjeha : R.Br. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Elementi Planirani prihodi od prodaje Trokovi prodatih proizvoda Bruto dobitak Trokovi uprave i administracije Trokovi marketinga Trokovi amortizacije Poslovni dobitak Finansijski rashodi Dobit prije oporezivanja Porez na dobit ( 30 % ) Neto dobitak Oznake Q * JPC 52% od (1) (1) (2) 25 000,00 35 000 +5% (1) 50 000,00 (3) (4) (5) (6) 35 399,20 (7) (8) 30 % od (9) (9) (10) Iznos 7 000 000,00 3 640 000,00 3 360 000,00 25 000,00 385 000,00 50 000,00 2 900 000 35 399,20 2 864 600,8 859 380,24 2 005 220,56

Tabela 6 . Bilans uspjeha preduzea Kompleks za prognoziranu vrijednost prodaje proizvoda A u iznosu od 1 400 000 komada i za poveane trokove marketinga (5 % od prodaje) za period 01.01.2011. 31.12.2011. godine

Zakljuak Cilj ovog seminarskog rada je bio napraviti prognozu prodaje preduzea Kompleks za naredni period (2011 god.) uvaavajui rezultate prethodnog perioda, prvenstveno bilans stanja ovog preduzea na 31.12.2010. godine i obim prodaje u prethodnih 10 godina. Prilikom prognoziranja prodaje, bile su mi dostupne razliite metode poslovnog prognoziranja. Izabrao sam metodu pokretnih prosjeka koja na jednostavan nain daje prognozu za naredni period. Prema toj metodi posmatrano preduzee Kompleks e u 2011. godini dostii prodaju u iznosu od 1 299 333 proizvoda A. Ono to je karakteristino za ovo preduzee jeste da je prodaja varirala tokom prethodno uzetog perioda 2000-2010.god. a

18

extremna prodaja u maximalnom iznosu je dostignuta 2010.god u iznosu od 1 70 000 komada.

19