Profil sektora
Transcript of Profil sektora
Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Projekt Razvoj Kvalifikacija i Inovativnih metoda stjecanja
Kompetencija u LOgistici i Pomorskom prometu - KIKLOP
Broj ugovora HR.3.1.15-0029
Referenca
projekta
0029/Sveučilište u Rijeci, Pomorski fakultet u Rijeci/HKO II
Program: Europski socijalni fond (ESF) - Operativni program „Razvoj
ljudskih potencijala” 2007. –2013
EP1: IZRADA STANDARDA ZANIMANJA I KOMPETENCIJA
PROFIL SEKTORA POMORSKI PROMET I LOGISTIKA
Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
PRIPREMILI
Voditeljica projekta Dr.sc. Ana Perić-Hadžić, Pomorski fakultet u Rijeci
Voditelj EP1: Izrada standarda zanimanja i kompetencija Dr.sc. Neven Grubišić, Pomorski fakultet u Rijeci
Administrator projekta Saša Milanović, Pomorski fakultet u Rijeci
Suradnici Pomorski fakultet u Rijeci Pomorski fakultet u Splitu
Dr.sc. Aleksandar Cuculić Dr.sc. Zdeslav Jurić
Dr.sc. Vlado Frančić Dr.sc. Zvonimir Lušić
Dr.sc. Renato Ivče Dr.sc. Merica Slišković
Dr.sc. Irena Jurdana
Dr.sc. Robert Mohović
Dr.sc. Radoslav Radonja
Dr.sc. Igor Rudan
Dr.sc. Edvard Tijan
Dr.sc. Siniša Vilke
Mladen Jardas
Suradnici na izradi matrice kompetencija
Dr.sc. Jakov Karmelić, CMA/CGM Croatia d.o.o.
Mario Zorović, Zorović d.o.o.
Davor Bojanić, Panalpina Croatia d.o.o.
Robert Mrvčić, KD Autotrolej d.o.o.
Alen Poturić, Transagent d.o.o.
Sanja Šijanec, Adriatic Gate Container Terminal
I Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
SADRŽAJ
MOTIVACIJA ZA IZRADU PROFILA SEKTORA ...................................................................................... 1
1. UVOD ............................................................................................................................................................... 5
2. METODOLOGIJA .......................................................................................................................................... 9
2.1. Izrada standarda za zanimanja u podsektoru pomorskog prometa i logistike ........................ 10
2.2. Metodologija za izradu profila sektora ..................................................................................................... 10
2.3. Metodologija izrade matrice kompetencija ............................................................................................ 11
2.4. Metodologija za izradu standarda kvalifikacije i studijskih programa ....................................... 11
3. POMORSKI SUSTAV I NJEGOVE SPECIFIČNOSTI ......................................................................... 12
3.1. Organizacija pomorskog sustava ................................................................................................................. 12
3.2. Gospodarski značaj pomorskog brodarstva u Europskoj uniji ....................................................... 16
3.2.1. Ekonomski značaj djelatnosti pomorskog brodarstva .............................................................. 16
3.2.2. Direktni učinci na gospodarstvo ......................................................................................................... 18
3.2.3. Multiplikativni učinci na BDP ............................................................................................................... 18
3.3. Tržišna konkurentnost hrvatskih pomoraca .......................................................................................... 20
3.4. Analiza pomorskog tržišta rada ................................................................................................................... 25
3.5. Potražnja za pomorcima u svijetu i u Europskoj uniji ........................................................................ 26
4. POTRAŽNJA ZA ZANIMANJIMA .......................................................................................................... 29
4.1. Obuhvat sektora ................................................................................................................................................. 29
4.2. Upotreba sektorskih zanimanja ................................................................................................................... 34
4.3. Dugoročna kretanja zaposlenosti u ključnim gospodarskim djelatnostima ............................. 39
4.4. Gospodarski prikaz ključnih djelatnosti ................................................................................................... 40
4.5. Slobodna radna mjesta .................................................................................................................................... 47
5. POTRAŽNJA ZA VJEŠTINAMA I ZNANJIMA - KOMPETENCIJAMA ........................................ 49
5.1. Identifikacija zanimanja i traženih kompetencija na tržištu ........................................................... 49
5.1.1. Anketni upitnik Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja ................................................. 53
5.1.2. Ostali alati za verificiranje podataka o znanjima i vještinama pojedinih zanimanja .... 63
5.2. Matrice kompetencija ...................................................................................................................................... 65
5.2.1. Matrica kompetencija Brodostrojarstvo .......................................................................................... 67
5.2.2. Matrica kompetencija Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu ................. 69
5.2.3. Matrica kompetencija Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu ........................... 71
5.2.4. Matrica kompetencija Nautika i tehnologija pomorskog prometa ....................................... 74
II Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
5.2.5. Matrica kompetencija Tehnologija i organizacija prometa ..................................................... 79
6. PONUDA RADA U SEKTORU: ZANIMANJA I KOMPETENCIJE ................................................. 83
6.1. Indikatori tržišta rada ...................................................................................................................................... 83
6.2. Dobna i obrazovna struktura u sektoru H - Prijevoz i skladištenje .............................................. 86
6.3. Dinamika nalaženja posla ............................................................................................................................... 88
6.4. Kvantitativna analiza obrazovnih programa .......................................................................................... 91
6.4.1. Opći trendovi u obrazovanju ............................................................................................................... 97
6.4.2. Trendovi po obrazovnom programu/kvalifikaciji ................................................................... 101
6.4.3. Trendovi po županijama i obrazovnom programu/kvalifikaciji ........................................ 105
6.5. Kvalitativna analiza obrazovnih programa .......................................................................................... 106
6.5.1. Nautika i tehnologija pomorskog prometa ................................................................................. 108
6.5.2. Brodostrojarstvo ................................................................................................................................... 112
6.5.3. Elektroničke, elektrotehničke i informatičke tehnologije u pomorstvu ....................... 116
6.5.4. Tehnologija i organizacija prometa ............................................................................................... 120
6.5.5. Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu ...................................................................... 124
6.5.6. Nastavak obrazovanja – diplomski studij i poslijediplomski studij ................................. 125
6.5.7. Koncept cjeloživotnog obrazovanja i programi izobrazbe.................................................... 126
7. UVJETI RADA NA TRŽIŠTU .................................................................................................................132
8. MAPIRANJE SEKTORA .........................................................................................................................135
8.1. Obrazovna politika Europske unije i Republike Hrvatske ............................................................. 136
8.2. Sektorski europski i nacionalni strateški dokumenti ...................................................................... 137
8.2.1. Europska pomorska politika ............................................................................................................. 137
8.2.2. Putokaz prema jedinstvenom Europskom prometnom prostoru ...................................... 139
8.2.3. Europski akcijski plan u području transportne logistike ....................................................... 143
8.2.4. Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine ........................................................................................................... 143
8.2.5. Prijedlog Strateških smjernica za razvoj Sektora pomorske industrije .......................... 146
8.3. Pravna regulativa u području pomorskog prometa ......................................................................... 147
POPIS LITERATURE ...................................................................................................................................152
POPIS ILUSTRACIJA ...................................................................................................................................155
Popis tablica .............................................................................................................................................................. 155
Popis grafikona ........................................................................................................................................................ 157
Popis shema ............................................................................................................................................................... 157
Popis slika................................................................................................................................................................... 158
III Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
PRIVITAK A: Matrice kompetencija.....................................................................................................159
Brodostrojarstvo ..................................................................................................................................................... 159
Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu ............................................................................. 166
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu....................................................................................... 173
Nautika i tehnologija pomorskog prometa ................................................................................................... 184
Tehnologija i organizacija prometa ................................................................................................................. 201
1 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
MOTIVACIJA ZA IZRADU PROFILA SEKTORA
Znanje je oduvijek bilo jedan od osnovnih instrumenata razvoja društvenih zajednica i uspješnih nacionalnih gospodarstava. Stoga, za društvo i gospodarstvo temeljeno na znanju važno je osigurati proces razvoja, primjene i diseminacije znanja u ciklusu stvaranja novih vrijednosti. Za razvoj, primjenu i diseminaciju znanja potreban je efikasan sustav obrazovanja na svim razinama. Sustav obrazovanja treba pratiti potrebe za novim znanjima kako bi omogućio potporu poslodavcima u održavanju i razvoju konkurentnosti i osigurao diseminaciju znanja novim naraštajima. Ovakav sustav mora biti ustrojen i financiran na održiv način da bi dao rezultate u razvoju i primjeni znanja u
gospodarstvu.
Hrvatski sabor usvojio je Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru1 8. veljače 2013. godine. Riječ je o zakonu kojim se uspostavlja Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) koji uređuje sustav kvalifikacija u Republici Hrvatskoj2. To je reformski instrument kojim se želi povećati transparentnost i kvaliteta cjelokupnog obrazovnog sustava, uspostaviti veza između obrazovnih programa i potreba tržišta rada te omogućiti priznavanje neformalnog i informalnog učenja. Nadalje, HKO se povezuje s Europskim kvalifikacijskim okvirom3 (EQF-om) i Kvalifikacijskim okvirom Europskog prostora visokog obrazovanja4 (QF-EHEA). Ovime se olakšava mobilnost građana u smislu učenja na europskom obrazovnom prostoru te mobilnost i konkurentnost hrvatskih radnika na europskom tržištu rada. Povezivanje i usporedba s drugim obrazovnim sustavima u Europi pridonijet će osiguravanju kvalitete hrvatskog obrazovnog sustava te prepoznavanju naših kvalifikacija u Europi i svijetu.
Obrazovni programi koji će se akreditirati prema Zakonu o HKO-u moraju se temeljiti na standardima kvalifikacija, što je istovremeno i mehanizam osiguravanja kvalitete, i garancija da nositelj kvalifikacije ima određena, unaprijed utvrđena i relevantna znanja i vještine.
Dakle, usvajanjem Zakona o HKO pokrenut je proces prilagođavanja obrazovnog sustava potrebama tržišta rada. Zamišljen je kao proces u nekoliko faza:
- Faza 1 - procjena budućih potreba za znanjima i vještinama koje su utemeljene u ključnim nacionalnim strateškim dokumentima, strukturi tržišta rada te u jasnom prepoznavanju traženih vještina i znanja za pojedina zanimanja te procjeni budućih potreba za znanjima i vještinama.
1 http://www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru 2 http://www.kvalifikacije.hr 3 http://www.cedefop.europa.eu 4 http://www.ehea.info/
2 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
- Faza 2 – izrada standarda zanimanja za izabrana zanimanja, sukladno zadanoj metodologiji.
- Faza 3 - izrada matrica kompetencija pomoću zanimanja koja su obuhvaćena nekim obrazovnim programom.
- Faza 4 – izrada standarda kvalifikacija koji definiraju upravo one ishode učenja na kojima se trebaju definirati budući obrazovni programi.
Mehanizam HKO-a osmišljen je da artikulira potrebe tržišta rada prema obrazovnom sektoru te je kao takav ključna poveznica u ciklusu razvoja znanja u funkciji relevantnosti obrazovanja za gospodarski razvoj. Cilj je uskladiti razvoj obrazovanja sa sadašnjim, ali i budućim potrebama tržišta rada kako bi sposobnost radne snage mogla anticipirati potrebe radnih mjesta.
Kada je riječ o pomorstvu kao dijelu sektora Prometa i logistike važno je shvatiti da je riječ o iznimno kompleksnom multidisciplinarnom području temeljenom na djelatnostima različitih tehničko-tehnoloških i ekonomsko-pravnih obilježja. Promet i pomorstvo su iznimno važne gospodarske djelatnosti s izrazitim multiplikativnim
učincima na razvoj drugih gospodarskih djelatnosti.
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici od 22. srpnja 2014. godine donijela Strategiju
pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje
od 2014. do 2020. godine. Ciljevi Strategije su osnaživanje uloge pomorstva u razvoju i konkurentnosti Republike Hrvatske kroz politike i inicijative održivog rasta te gospodarske aktivnosti na moru i u priobalju. To uključuje jačanje utjecaja hrvatskog pomorskog sektora na europskom i svjetskom tržištu, kao i razvoja visokih tehnologija i usluga u pomorstvu na temeljima tradicionalnih znanja i usvojenih sposobnosti, vodeći osobitu brigu o visokoj dostupnosti učinkovitih i modernih javnih usluga u pomorstvu, zaštiti morskog okoliša i sigurnosti plovidbe. Strategija utvrđuje niz konkretnih ciljeva čija je realizacija predviđena do 2020. godine. Jedan od ciljeva odnosi se na obrazovanje, a ističe povećanje udjela časnika u ukupnom broju pomoraca sa 64 na 70 posto uz razvoj i promicanje Hrvatske kao međunarodnog centra izvrsnosti za školovanje pomoraca.
Za realizaciju postavljenih ciljeva jednu od ključnih uloga imati ce sustav obrazovanja. Stoga zahtjevi stavljeni pred nositelje visokog obrazovanja u području pomorstva i logistike u RH, znanstvenoistraživačke visokoškolske ustanove, nisu nimalo jednostavni. Podrazumijevaju se procesi:
- kontinuiranog prilagođavanja obrazovnih programa koji su povezani s potrebama tržišta rada na domaćem i svjetskom tržištu rada,
- prepoznatljivosti u Europskom prostoru visokog obrazovanja,
3 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
- usklađenosti sa svim zahtjevima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture kao nositelja obrazovne i pomorske politike u Republici Hrvatskoj,
- usklađenosti s Međunarodnom konvencijom o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i držanje straže pomoraca (STCW) te drugim
međunarodnim propisima (IMO, SOLAS i dr.).
U skladu s navedenim pokrenut je projekt KIKLOP - Razvoj Kvalifikacija i Inovativnih metoda stjecanja Kompetencija u LOgistici i Pomorskom prometu, s ciljem da Pomorski fakultet kao vodeća visokoobrazovna institucija u Republici Hrvatskoj u domeni obrazovanja u pomorstvu, u suradnji s Pomorskim fakultetom u Splitu i drugim partnerima projekta - dionicima pomorskog i prometnog gospodarstva, istraži stvarne potrebe tržišta rada u području pomorskog prometa i logistike, prepozna i definira nova znanja i nova zanimanja, razvije prijedloge standarda zanimanja i standarda kvalifikacija sukladno načelima HKO te u skladu s potrebama gospodarstva prilagodi obrazovnu ponudu te ponudi kvalitetno, učinkovito i inovativno visoko obrazovanje temeljeno na SMART ishodima učenja, omogućavajući pokretljivost obrazovnih programa, studija, studenata i nastavnika te zadržavajući pritom
fleksibilnost prilagođavanja stalnim i brzim promjenama u širem društvenom kontekstu.
Nužno je analizirati potrebe lokalnog, nacionalnog, ali i svjetskog tržišta rada u kontekstu pomorskog prometa i logistike, adekvatno ih vrednovati i pokrenuti procese razvoja novih ili prilagođenih obrazovnih programa u sustavu visokog obrazovanja. Profil sektora pomorski promet i logistika trebao bi poslužiti za prikaz ponude i potražnje sektorskih zanimanja i kvalifikacija na makro razini, odnosno analizirati kretanja zaposlenosti, nezaposlenosti i obrazovne ponude mjerene polaznicima obrazovnih programa po regijama i prema rodovima zanimanja, odnosno
HKO razinama.
Međutim, zanimanja u okviru djelatnosti pomorstva za koje obrazuje Pomorski fakultet
u Rijeci pokazuju mnoge specifičnosti:
- zanimanja se mogu naći u međusektorskom profilu triju sektora u RH prepoznatih od strane HKO-a: sektoru Prometa i logistike, sektoru Strojarstva, brodogradnje i metalurgije i sektoru Elektrotehnike i računarstva,
- postojeća zanimanja teže ka uskoj specijalizaciji nastaloj posredstvom tržišnih strukturalnih promjena pomorskog sustava kako u okvirima Republike Hrvatske, tako i u Europskoj uniji i svijetu, pa je i njihova standardizacija otežana,
- na nacionalnom ali i globalnom pomorskog tržištu uviđaju se nova znanja i zanimanja koja nisu klasificirana, niti su kompetencije za takva zanimanja prepoznate, niti su uvrštene u postojeće kurikulume,
- međunarodni karakter pojedinih zanimanja gdje su kompetencije temeljene na globalnom tržištu rada.
4 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Stoga, navedena potražnja za zanimanjima u sektoru pomorskog prometa i logistike nadilazi nacionalne okvire što upućuje na nužnost provedbe detaljne analize sektorske podloge relevantne za područje pomorstva na razini Republike Hrvatske, ali pritom uvažavajući i svjetske trendove kako bi se utvrdile stvarne potrebe tržišta rada za pojedinim zanimanjima, definirali standardi zanimanja, revidirala struktura i ishodi
učenja i kvalifikacija, kao i načina njihova izvođenja u okviru pojedinih kurikuluma.
5 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
1. UVOD Promet u užem smislu obuhvaća proces transporta odnosno prijevoza, prijenosa i prekrcaja, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika te komunikacije. Pod pojmom transporta podrazumijeva se svladavanje prostornih i vremenskih udaljenosti, odnosno promjena koordinata predmeta transporta pomoću tehničkih sredstava. Pri tom se pojam transporta ne ograničava isključivo na prijevoz, veći i na prijenos predmeta transporta (ljudi, tereta i energetskog supstrata). Zato je pojam transporta širi pojam od
prijevoza ili prijenosa (Dundović, 2005).
Promet se dijeli na kopneni, zračni i vodni promet. Kopnenom prometu pripada cestovni
i željeznički promet, a vodnom prometu pripadaju pomorski i riječni promet.
Logistika je proces u lancu opskrbe kojim se planira, implementira i kontrolira efikasnost i efektivnost, unaprijed i unatrag toka roba, usluga i odgovarajućih informacija između izvorišta i točke konzumacije u namjeri da se zadovolje korisnikove potrebe (Fawcett, 2000). Ključni zadatak logistike je optimalno iskorištenje ljudskih resursa i tehničkih sredstava kako bi se tražena dobra dostavila, ili usluga izvršila, u pravo vrijeme, na pravom mjestu u traženoj količini, kvaliteti i uz minimalne troškove (Brčić i Ševrović, 2012). U odnosu na proces transporta logistika obuhvaća planiranje,
organizaciju, upravljanje, izvršavanje i kontrolu procesa i pojedinih operacija.
Nadovezujući se na navedeno, izrada ovog profila sektora utemeljena na projektu KIKLOP baviti će se navedenim podsektorom pomorskog prometa i logistike jer je u tom dijelu i najbolja povezanost sa zanimanjima i postojećim kurikulumima koji se
izvode na Pomorskom fakultetu u Rijeci.
Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD2007) promet pripada skupini djelatnosti H Prijevoz i skladištenje. Evidentno logistika nije prepoznata kao djelatnost sukladno nacionalnoj klasifikaciji iz 2007. godine. Međutim sukladno razvoju Hrvatskog klasifikacijskog okvira definirano je 25 sektora HKO, a kao sektor XI prepoznat je sektor
PROMET I LOGISTIKA.
Analiza profila sektora, kao temeljnog dokumenta za izradu standarda zanimanja i standarda kvalifikacija vezanih za pomorski promet i logistiku, trebala bi odgovoriti na
niz pitanja:
- Koliko je jak sektor prometa i logistike u hrvatskom gospodarstvu? - Kakva su kretanja u podsektoru pomorskog prometa i podsektoru logistike? - Što je pomorsko gospodarstvo u Hrvatskoj i koja je njegova struktura? - Imamo li dovoljno kadrova za zadovoljenje potražnje? - Kolika je apsorpcija znanja iz prometa u gospodarskim sektorima i gdje ona imaju
najveću koncentraciju?
6 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
- Kakva su globalna kretanja u području pomorskog prometa i što iz njih možemo zaključiti?
- Koliko je zanimanja u gospodarstvu stvorio podsektor pomorskog prometa i logistike? Da li postoje nova zanimanja koja nisu do sada prepoznata u dostupnim nacionalnim bazama? Nastupa li uska specijalizacija za pojedina zanimanja? Koliko smo prepoznatljivi na svjetskom tržištu rada?
- Temeljem kojih informacija trebamo krojiti obrazovnu politiku? Da li je došlo do promjene u strukturi potrebnih znanja i vještina? Kako prilagoditi kompetencije i
ishode učenja obrazovnih programa?
Pri analizi strukturnih podataka i ključnih gospodarskih pokazatelja te ponude i potražnje na tržištu rada, kao i potrebne strukture znanja i vještina pokušat će se pružiti odgovore na navedena pitanja koristeći pritom dostupne izvore podataka u Republici Hrvatskoj, ali i koristeći podatke i trendove dostupne na razini Europske unije i na
svjetskoj razini.
Cilj je ovim profilom podsektora POMORSKOG PROMETA I LOGISTIKE dati kvalitetnu podlogu za planiranje razvoja obrazovnog sustava. Prema Metodologiji za izradu i tumačenje Profila sektora – HKO (2015, str.11), profil sektora trebao bi opisati četiri ključne pojave:
1. Karakteristike potražnje za radom kroz analizu zanimanja (kako se primjenjuju znanja u gospodarstvu i društvu u cjelini?)
2. Karakteristike ponude rada iz obrazovanja (kakva se znanja stvaraju u obrazovnom sustavu, koje se kvalifikacije stvaraju o obrazovnom sustavu?)
3. Strukturu potražnje i ponude za radom (što trebamo, a s čime raspolažemo, kakva je usklađenost stvorenih znanja u odnosu na potrebe?)
4. Buduće potrebe za radom, znanjima i vještinama (kakva nam znanja trebaju za zamjenu postojeće radne snage i za razvoj?)
Iz tog razloga profil sektora podijeljen je u nekoliko ključnih koraka (poglavlja).
Nakon uvodnog dijela, u drugom poglavlju detaljno se iznosi Metodologija izrade profila sektora kao djela cjelokupnog metodološkog pristupa a obuhvaća: metodologiju za izradu standarda za zanimanja u podsektoru pomorstva i logistike, metodologiju za izradu profila sektora te metodologiju za izradu standarda kvalifikacije i studijskih programa.
Treće poglavlje Pomorski sustav i njegove specifičnosti od iznimne je važnosti za definiranje i razumijevanje profila sektora. Naime prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD2007) promet pripada skupini djelatnosti H Prijevoz i skladištenje gdje je pomorski promet uključen, ali ništa ne upućuje jasno na kompleksnost sustava te njegovu povezanost sa inozemnim tržištima. Definiranje pomorskog sustava je nužno
7 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
kako bi se razumijeli trendovi razvoja sektora kao i predvidjele buduće promjene u njemu. Promjene u morskom brodarstvu, pogotovo linijskom brodarstvu, razvoj tehnologija u procesu transporta, razvoj visoko sofisticiranih tehničkih sustava upravljanja, specijalizacija brodova i prijevoza morem, promjene u načinu organizacije i menadžmentu sektorskih djelatnosti, uska specijalizacija nekad integriranih djelatnosti pomorstva itd. vodi razumijevanju i promjena u potražnji za zanimanjima. Posebna pozornost posvećena je tržišnoj konkurentnosti hrvatskih pomoraca kao jedne specifičnosti sektora koji je okarakteriziran iznimno visokom mobilnosti radne snage. Od ukupnog broja hrvatskih pomoraca, preko 75% pomoraca zapošljava se na inozemnom tržištu te ne ulazi u evidentiranu bazu (ne)zaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje čime se iskrivljuje slika djelatnosti pomorskog prometa te njegove
važnosti za razvoj Republike Hrvatske.
Četvrto poglavlje Potražnja za zanimanjima bavi se sa nekoliko ključnih analiza vezanih za tržište rada. Prilikom analize obuhvata sektora uzeta je u obzir činjenica da su pomorska zanimanja uključena i u druga sektorska područja (Promet i logistika, Brodogradnja i strojarstvo te Rudarstvo) te da je uz podatke HZZ-a nužno koristiti i druge izvore podataka iz razloga jer pomorci nisu registrirani u postojećoj bazi HZZ-a. Nadalje, istražit će se koliko je sektorskih zanimanja prisutno u pojedinim djelatnostima. Veća koncentracija sektorskih zanimanja stvara čvršću ovisnost između gospodarskih kretanja u tim djelatnostima i tržišta rada dok veća disperzija zanimanja u više različitih djelatnosti može omogućiti veću fleksibilnost i mobilnost radne snage. Zbog specifičnosti pomorstva i pomorskih zanimanja gdje u velikoj mjeri inozemni poslodavci zapošljavaju pomorce teško je izvesti vjerodostojne zaključke na temelju podataka o zapošljavanju isključivo na nacionalnoj razini. Analizirati će se dugoročna kretanja zaposlenosti u ključnim gospodarskim djelatnostima te će se gospodarskim prikazom ključnih djelatnosti pokušati analizirati važnije gospodarske odrednice promatranog podsektora. U dijelu Slobodna radna mjesta analizirati će se ponuda radnih mjesta, trendovi
zaposlenosti i nezaposlenosti u sektoru.
Peto poglavlje Potražnja za vještinama i znanjima - kompetencijama detaljno će prikazati potrebe za kompetencijama unutar sektorskih zanimanja u području pomorskog prometa i logistike te može posluži kao podloga za planiranje sadržaja kvalifikacija na razini visokog obrazovanja. Glavni zadatak je identifikacija sektorskih zanimanja te identifikacija znanja i vještina potrebnih za njihovo obavljanje. U skladu s time, proveden je anketni upitnik Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja za izabrana zanimanja u metodološki izmijenjenom obliku te su podaci verificirani putem drugih metodoloških alata. Grupirajući kompetencije iz pojedinih srodnih zanimanja dobivene su matrice kompetencija sukladno adekvatnoj postojećoj kvalifikaciji i
studijskom programu.
8 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Šesto poglavlje Ponuda rada u sektoru: zanimanja i kompetencije analizira osnovne indikatore tržišta rada u sektoru H Prijevoz i skladištenje. Provedena je analiza dobne i obrazovne struktura radne snage u sektoru sa naglaskom na pokazatelje koji se odnose na višu stručnu spremu i visoku stručnu spremu. Kvantitativna analiza obrazovnih programa usmjerena je na obrazovne programe koji se izvode u Republici Hrvatskoj za područje pomorskog prometa i logistike (znanstveno područje Tehničke znanost, polje Tehnologija prometa i transport). Analiziraju se trendovi u visokom obrazovanju te trendovi po obrazovnim programima koji se izvode na visokim pomorskim učilištima u Hrvatskoj. Kvalitativna analiza obrazovnih programa temelji se na analizi postojećih programa iz područja pomorskog prometa i logistike. U uvjetima nedefiniranih jedinica ishoda učenja, podlogu za analizu čine predmeti koji se izvode na pojedinim studijima. Nadalje, ukazuje se na mogućnost nastavka visokog obrazovanja kroz diplomski i poslijediplomski studij. Poseban naglasak dan je na analizi koncepta cjeloživotnog
obrazovanja i programa izobrazbe pomoraca.
Sedmo poglavlje Uvjeti rada na tržištu analizira uvjete rada u podsektoru pomorskog prometa i logistike koji ovise o specifičnosti pojedinih zanimanja, prvenstveno kada je riječ o pomoračkim zanimanjima. Također, ukazuje se na trendove na domaćem tržištu rada.
Osmo poglavlje Mapiranje sektora identificira ključne strategije za podsektor Pomorskog prometa i logistike, zakonsku regulativu, sektorske politike koje dugoročno
mogu utjecati na razvoj i razumijevanje sektora.
9 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
2. METODOLOGIJA
Metodologija izrade i tumačenja profila sektora dio je instrumentarija koji je osmišljen da pridonese uvođenju Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO), kao ključnog
mehanizma za prilagodbu obrazovnog sustava potrebama tržišta rada.
Metodološki pristup izrade kompetencija temeljenih na profilu sektora, standardima zanimanja i standardima kvalifikacije primijenjen u implementaciji projekta Kiklop
može se pojednostavljeno prikazati na shemi 1.
Shema 1. Metodološki pristup izrade kompetencija
Izvor: Crnković-Pozaić (2011)
S obzirom da je riječ o vrlo kompleksnom pristupu, nameće se posebnost metodološkog
pristupa po sljedećim elementima razdiobe:
1. Metodologija izrade standarda zanimanja 2. Metodologija za izradu profila sektora, 3. Metodologija izrade matrice kompetencija 4. Metodologija izrade standarda kvalifikacije i studijskih programa
10 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
2.1. Izrada standarda za zanimanja u podsektoru pomorskog prometa i logistike
Izrada standarda za zanimanja u podsektoru Pomorskog prometa i logistike treba se temeljiti na istraživanju potreba tržišta rada. Pri tome treba obuhvatiti sadašnje potrebe, ali i predvidjeti dinamiku kretanja i buduću potražnju za pojedinim zanimanjima. Sukladno projektnoj prijavi predložena metodologija istraživanja polazi od činjenice da zanimanja za koja se treba raditi standard nisu definirana. Ako se k tome postavi hipoteza da je pomorsko tržište radne snage izuzetno dinamično u smislu stalnih prilagodbi kompetencija, onda je za ispunjavanje ciljeva projekta nužno da se ta ista metodologija dosljedno primjenjuje. Cilj je osigurati funkcionalni sustav obrazovanja i cijeloživotnog učenja i povezati zahtjeve tržišta rada i zahtjeve za kvalifikacijama koja se stječu kroz obrazovni sustav.
Glavni zadatak u kreiranju standarda zanimanja je utvrđivanje ključnih poslova te identifikacija znanja i vještina potrebnih za njihovo obavljanje. Znanja i vještine objedinjuju kompetenciju koju radnik mora steći obrazovanjem odnosno radnim iskustvom. Projekt uključuje identifikaciju i izradu standarda za minimalno 20 zanimanja u području pomorskog prometa i logistike zajedno s pripadajućim kompetencijama te donošenje preporuka za razvoj standarda kvalifikacija, ishoda učenja
te unaprjeđenje studijskih programa koje nudi Pomorski fakultet u Rijeci.
2.2. Metodologija za izradu profila sektora Profil podsektora pomorskog prometa i logistike služi procjeni ponude i potražnje za
sektorskim znanjima i vještinama.
Izvori podataka za analizu tržišta, odnosno za izradu temelja profila podsektora
pomorskog prometa i logistike jesu podaci :
- (ne)zaposlenosti iz Državnog zavoda za statistiku (vremenske serije), - financijski podaci o poslovanju poduzeća po djelatnostima i županijama iz FINE, - (ne)zaposleni po zanimanjima iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, - klasifikacije NKZ (Nacionalna klasifikacija zanimanja) i NKD (Nacionalna
klasifikacija djelatnosti), koja se temelji na NACE Rev. 2 iz 2008. godine,
- statistički podaci Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture o broju pomoraca,
- anketa provedena među poslodavcima i visokoobrazovnim ustanovama u cilju sagledavanja kompetencija potrebnih za radna mjesta u sektoru,
- studije i elaborati, strategije na razini Republike Hrvatske i Europske unije,
11 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
- podaci Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta radi prikupljanja obrazovne ponude,
- Baze podataka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture radi prikupljanja podataka o pomorcima itd.
2.3. Metodologija izrade matrice kompetencija
Tijekom vremena mijenjaju se znanja i vještine koje su potrebne za rad na radnim mjestima odnosno zanimanjima te je potrebno u redovnim terminima provjeravati jesu li kompetencije dovoljno zastupljene u ishodima učenja koje su stekle osobe koje su pohađale obrazovne programe odgovarajuće kvalifikacijske razine. Mehanizam HKO-a sa svojim instrumentarijem u cijelosti je prilagođen upravo ovoj svrsi. Istraživanjem procesa rada i ključnih poslova koji se obavljaju na radnim mjestima otkrivaju se postojeće i nove kompetencije koje potom ulaze u standarde zanimanja, a zatim i
standarde kvalifikacija i obrazovne programe koji se na njima temelje.
Grupirajući kompetencije iz standarda zanimanja moguće je dobiti matricu kompetencija – alat koji kreira skup kompetencija iz nekoliko zanimanja, obuhvaćenih pojedinom kvalifikacijom i studijskim programom. Ovdje se jasno može utvrditi postoji li ili ne kompetencijska neusklađenost odnosno neusklađenost traženih kompetencija s ishodima učenja pojedinih kurikuluma. Ukoliko postoji neusklađenost, važno je pronaći rješenje bilo u promjeni i/ili modernizaciji postojećih redovnih programa u odgovarajućem HKO sektoru, bilo u nadoknadi kroz programe dodatnog obrazovanja što je u pravilu lošije rješenje.
2.4. Metodologija za izradu standarda kvalifikacije i studijskih programa
Metodologija za izradu standarda kvalifikacije i studijskih programa nije dio profila sektora, međutim to je završni korak u planiranju i kreiranju obrazovnog programa u podsektoru pomorskog prometa i logistike. Daljnji razvoj standarda
kvalifikacije i studijskih programa temelji se na:
- zaključcima analize profila sektora, - standardima zanimanja koja jasno definiraju potrebna znanja i vještine, - matrici kompetencija kao alatu koji je obuhvatio različita znanja i vještine
(kompetencije) iz izabranih zanimanja pridruženih pojedinom studijskom
programu.
12 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
3. POMORSKI SUSTAV I NJEGOVE SPECIFIČNOSTI
3.1. Organizacija pomorskog sustava
U Hrvatskoj je dugi niz godina pomorstvo bilo prepoznato i promatrano kroz sliku jakoga morskoga brodarstva i jake brodogradnje. Nakon osamostaljenja hrvatske države i prelaska na tržišno gospodarstvo došlo je do neminovnih promjena koje su pratile trendove svjetskoga pomorstva. Najveće promjene desile su se u morskom brodarstvu, pogotovo linijskom brodarstvu, u razvoju tehnologija u procesu transporta, u razvoju visoko sofisticiranih tehničkih sustava upravljanja, u odnosu na specijalizaciju brodova i
prijevoza morem, ali i u načinu organizacije i menadžmentu sektorskih djelatnosti.
Tradicionalna organizacija morskog brodarstva podrazumijeva koncentraciju različitih specifičnih i obuhvatnih poslova u jednoj organizaciji odnosno firmi. Globalizacijom pomorskog brodarskog tržišta tradicionalna organizacija brodarstva doživjela je također promjene iz jednostavnog razloga jer više nije bilo moguće funkcionalno poslovati bez da se pojedini poslovi ne disperziraju na posebne grupe djelatnosti ili se ne izdvoje u posebne firme.
Realnost današnjeg pomorskog sektora, ili kako se još naziva pomorskog klastera, jest uska specijalizacija nekad integriranih djelatnosti. Veća specijalizacija vodi ka većim zahtjevima u smislu kvalitete poslova što je povezano i sa većim zahtjevima tržišta i većoj konkurenciji među tvrtkama koje su uključene u sektorske djelatnosti. Složenost današnje strukture sektora pomorskog prometa i klasterskih djelatnosti najzornije
prikazuje shema 2.
Na razini pomorskog klastera mogu se izdvojiti djelatnosti koje su u svezi s pomorskim prijevozom i pomorskim transportom, djelatnosti prometne logistike, djelatnosti koje su vezane za pomorsku off-shore industriju te horizontalne djelatnosti među koje spadaju brodogradnja, ribarstvo, nautički turizam i proizvodnja brodske opreme. Među klasterskim djelatnostima u Hrvatskoj, osim tradicionalno važne brodogradnje, sve je veći značaj nautičkog turizma i djelatnosti koje su u funkciji nautičkog i izletničkog
turizma te proizvodnje i održavanja nautičkih plovila i opreme.
U Europskoj uniji među pomorskim zemljama te u ostalim europskim pomorskim državama intenzivno se razvija jedna nova pomorska kategorija, a to je off-shore industrija. Ovo područje integrira djelatnosti off-shore brodarstva, tehnologije i logistike, ali u odnosu na tipske djelatnosti koje se odnose na korištenje morskih resursa.
13 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Shema 2. Pomorski sustav i njegove specifičnosti
14 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
U ove djelatnosti ubrajaju se: postavljanje, premještanje i uklanjanje naftnih platformi, postavljanje i pozicioniranje cjevovoda i kabela na morsko dno, jaružanje i održavanje plovnih putova, postavljanje plutajućih postrojenja, morskih vjetroelektrana,
istraživanje mora i morskog dna, meteorološka i oceanografska istraživanja, itd.
U pomorskoj politici EU off-shore industrija zauzima istaknuto mjesto jer se upravo taj segment pomorstva najbrže razvija na temeljima integriranog sustava koji povezuje znanost, tehnologiju, inovacije, proizvodnju te eksploataciju. Takav pristup treba osigurati dugoročnu održivost i konkurentnost europskog pomorstva u odnosu na
jeftinija dalekoistočna tržišta.
Osnovna klasterska grupacija u području pomorstva obuhvaća sve djelatnosti koje su u
uskoj vezi s pomorskim prijevozom i transportom tereta. Tu se mogu izdvojiti:
- Grupa djelatnosti u opsegu pomorske sigurnosti - Grupa djelatnosti u opsegu luka i terminala - Grupa djelatnosti u opsegu menadžmenta broda (ship management) - Morsko teretno brodarstvo (linijsko, tankersko, slobodno, off-shore) - Morsko putničko brodarstvo (linijsko, turističko) - Pomorska agentura i posredništvo - Buking broda i tereta (ship-brokering) - Djelatnosti kontrole, pregleda i vještačenja tereta (surveying) - Djelatnosti opskrbe broda - Održavanje i servisiranje brodske opreme - Pomorsko osiguranje - Javna uprava i administracija
Specijalizacija je posebno istaknuta u grupi djelatnosti pomorskog menadžmenta ili
menadžmenta broda. Tu su se izdvojile sljedeće djelatnosti:
- Menadžment posade - Tehnički menadžment - HSEQ menadžment (Health, Safety, Environment, Quality) - Upošljavanje broda (Ship chartering)
Treba naglasiti da je posljedica uske specijalizacije u okviru brodarskog poslovanja posljednjih godina u Hrvatskoj osnivanje brojnih malih poduzeća koje svoju poziciju na tržištu traže kroz poslovanje s velikim brodarskim poduzećima koje posluju na svjetskom tržištu. Osim toga strane brodarske i druge kompanije osnivaju firme u Republici Hrvatskoj koje su 100% u njihovom vlasništvu (npr. pomorske agencije, ship-
management agencije, itd.).
15 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Može se zaključiti da su promjene u vidu globalizacije pomorskih djelatnosti doprinijele promjenama u strukturi domaćih poslodavaca i razvoju malog poduzetništva koje je znatno fleksibilnije i uspješnije se prilagođava dinamici poslovanja koje prati brze prilagodbe brodara na transportnom tržištu. Na grafikonu 1 vidljivo je da su djelatnosti pomorskog menadžmenta (menadžment broda i menadžment posade) te pomorske
agenture i posredništva dominantne po broju poslodavaca.
Grafikon 1. Broj poslodavaca u RH prema pomorskim djelatnostima
Izvor: Hrvatska gospodarska komora (2015)
U tablici 1 prikazan je popis najvećih poslodavaca u RH koji se bave djelatnošću tzv. crew menadžmenta tj. menadžmenta posade, kao sastavnim dijelom pomorskog brodarskog menadžmenta (menadžmenta broda). Među njima se nalaze tri brodarske kompanije koje se bave menadžmentom posade u okviru vlastite brodarske djelatnosti dok su ostale tvrtke posredničke tvrtke koje su specijalizirane u ovom području. Prema
podacima iz 2013. godine ovih 10 kompanija zaposlilo je 6.165 hrvatskih pomoraca.
Tablica 1. Najveći poslodavci prema broju ukrcanih pomoraca u 2013. godini
Poslodavac Broj pomoraca Globtik Express agency d.o.o. 959 Tankerska plovidba d.d. 788 Zorović d.o.o. 785 Bogdan company d.o.o. 673 Maritimae regionis d.o.o. 548 Uspinjača posao d.o.o. 531 Atlantska plovidba d.d. 517 V. brodovi Hrvatska d.o.o. 493 Wilhelmsen Ship Management 469 Uljanik plovidba d.d. 402
Izvor: Ministarstvo prometa, pomorstva i infrastrukture (2015)
15
5058
43
4
25 2719
2 8 15 8
30
150
10203040506070
Broj poslodavaca
16 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
3.2. Gospodarski značaj pomorskog brodarstva u Europskoj uniji
3.2.1. Ekonomski značaj djelatnosti pomorskog brodarstva
U nastavku je pregled europske pomorske industrije kroz analizu morskog brodarstva koja je napravljena na razini Europske unije, uključujući i Hrvatsku kao punopravnu članicu. Analizu su napravile Europska udruga brodovlasnika (ECSA) i gospodarske komore država članica Europske unije te Norveške koje su u tu svrhu definirale
pomorsku brodarsku industriju na način da ona obuhvaća sljedeće osnovne djelatnosti:
- Transport robe morem (kontejnerski i konvencionalni teret) - Prijevoz putnika morem (uključivo prijevoz trajektima i brodovima za kružna
putovanja)
- Usluge i brodove u off-shore industriji poput brodova za polaganje i održavanje podvodnih kabela i cjevovoda, istraživanje nafte, oceanografska istraživanja, podvodne aktivnosti i radove, logističke usluge vezano uz naftne platforme i vjetroelektrane, itd.
- Usluge tegljenja i jaružanja
Gospodarske djelatnosti grupirane su prema Eurostatu u skladu s NACE5 sustavom. To uključuje kategorije djelatnosti koje dominantno pripadaju pod definiciju pomorske brodarske industrije:
- 50.10 Pomorski i obalni putnički prijevoz - 50.20 Pomorski i obalni transport robe - 77.34 Iznajmljivanje plovila
Ekonomska vrijednost EU brodarstva i vezanih usluga procijenjena je kroz sljedeće
veličine:
- Bruto vrijednost kontribucije na kretanje BDP-a - Zapošljavanje - Direktni utjecaj brodarstva - Indirektne utjecaje koje u ovom slučaju uključuju djelatnosti pomorskog klastera
(brodogradnja, remont brodova, lučke usluge, osiguranje, financijske i pravne usluge, itd.)
- Inducirane utjecaje koji se odnose na potrošnju koja je posljedica prihoda kojega ostvaruju pomorci i drugi zaposlenici u brodarstvu.
5 Nomenclature statistique des activites economiques dans la Communaute europeenne
17 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Prema podacima koji se odnose na 2013. godinu, u odnosu na zaposlene, 62% zaposlenika uključeno je u kategoriju pomorskog transporta robe dok je 26% uključeno u putnički prijevoz. U off-shore industriji uključeno je bilo 11% zaposlenika. Od ukupnog broja zaposlenika 81% se odnosi na pomorce, a 19% na kopnena zanimanja. Napominjemo da se ova analiza odnosi na svih 28 država članica EU uključujući i
Hrvatsku.
Flota brodova koja je pod kontrolom zemalja EU6 u snažnom je porastu od 2005. godine. U periodu od 2005-2014. godine porast flote iznosio je 74% u bruto tonaži, a 72% u nosivosti te je početkom 2014. EU flota brodova imala nosivost od 660 mil. DWT-a i
brojila 23.000 brodova.
Porast flote i broja brodova, ali i tehnološke promjene dovele su i do rasta zapošljavanja. Tako je broj zaposlenih u brodarstvu i srodnim djelatnostima vezanim uz brodarstvo porastao s 488.000 u 2004. na 615.000 u 2013. godini. Porast zaposlenosti je rastao po nižoj stopi što upućuje da je i produktivnost rasla u istom periodu tako da je odnos zaposlenih po tonaži broda manji. Razlog su uvođenje brodova novih tehnologija i tehničkih rješenja s višom razinom automatizacije. To međutim ujedno znači i pojačane zahtjeve za kvalificiranim i stručnim osobljem te višom razinom kompetencija za
navedene poslove.
Shema 3. Učinak EU brodarstva na razvoj gospodarstva
DIREKTNI UTJECAJPrijevoz teretaPrijevoz putnika
Agencijske i posredničke djelatnostiTegljenje
Off-shore djelatnostiNajam brodova
INDIREKTNI UTJECAJBrodogradnja
Servisiranje i održavanje brodovaLučke usluge
Logističke uslugeOpskrba i ostale uslužne djelatnosti
Pomorsko osiguranjeFinancijske i pravne usluge koje su povezane s iskorištavanjem brodova
itd.
INDUCIRANI UTJECAJProizvodnja hrane i pića
PotrošnjaBankarski sektor
Turizamitd.
UKUPNI GOSPODARSKI UTJECAJ
6 Podrazumijevaju se brodovi koji su u vlasništvu ili pod upravljanjem poslodavaca iz EU zemalja članica bez obzira na zastavu broda.
18 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
3.2.2. Direktni učinci na gospodarstvo
Europska pomorska industrija u dijelu morskog brodarstva direktno utječe na BDP s kontribucijom koja na razini EU iznosi 56 milijardi € (Eurostat, Oxford Economics 2014.). Najveći dio tog iznosa odnosi se na kategoriju djelatnosti međunarodnog pomorskog transporta robe. Ako usporedimo podatke iz 2004. godine u kojoj je
doprinos pomorskog brodarstva iznosio 47 milijarde € radi se o porastu za 19%.
Grafikon 2. Kontribucija brodarstva u ukupnom BDP-u na razini EU u 2004. i 2013. godini
Izvor: Oxford Economics (2014)
Uspoređujući odnose direktnog zapošljavanja i kontribucije u BDP-u dolazi se do zaključka da je svaki europski zaposlenik u djelatnosti morskog brodarstva sudjelovao u bruto društvenom proizvodu s 85.000 € u 2013. godini.7 To je znatno iznad prosjeka svih djelatnosti koji iznosi 53.000 €. Primjerice, to je više od prosjeka u djelatnosti računalnog programiranja ili u djelatnosti zračnog prometa. Dakle može se reći da je europsko brodarstvo izuzetno produktivna djelatnost koja iznadprosječno doprinosi ukupnom rastu BDP-a u EU, većem životnom standardu zaposlenika i njihovom
potrošačkom kapacitetu.
3.2.3. Multiplikativni učinci na BDP
Za pomorski sektor još su možda značajniji indirektni i inducirani učinci, poznati i kao multiplikativni učinci. U tu svrhu uspoređuju se odnos inputa i outputa u transportnom procesu. Otprilike je taj utjecaj moguće ilustrirati na sljedeći način: Za uslugu prijevoza u vrijednosti 5 mil.€ brodarska kompanija mora nabaviti gorivo u vrijednosti 1 mil.€, platiti lučke usluge u iznosu 1 mil.€ te za različite stručne i tehničke usluge utrošiti 0.5 mil.€. U tom slučaju brodar generira dodanu vrijednost u iznosu od 2.5 mil.€ i isto toliko
7 Podaci za Grčku nisu uključeni
42000
44000
46000
48000
50000
52000
54000
56000
58000
2004 2013
Nominalne cijene mil.€
19 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
prihoda drugim poduzetnicima koji sudjeluju u logističkom lancu. Prema procjeni Oxford Economics indirektni učinak tj. dodana vrijednost kojom je EU brodarstvo
doprinijelo ukupnom BDP-u u 2013. godini iznosio je 61 milijardu €.
Inducirani učinak rezultat je potrošnje koju generiraju zaposlenici koji rade u pomorskom (brodarskom) sektoru. Standard EU pomoraca je danas takav da je njihova kupovna moć iznadprosječna i omogućava im iznadprosječnu potrošnju. Ukupna inducirana dodana vrijednost EU brodarstva procjenjuje se na 30 milijardi € u 2013.
godini.
Osim dodane vrijednosti, zanimljiva je analiza u kojoj mjeri multiplikativni učinak utječe na zaposlenost u ostalim srodnim djelatnostima koje su vezane uz poslovanje brodara. Procjene govore da se radi o iznosu od oko 1.1 milijuna radnih mjesta na razini Europe u 2013. godini. Inducirana zaposlenost, tj. zaposlenost koja je posljedica povećanog potrošačkog kapaciteta prema Oxford Economics (2014) procjenjuje se na oko 500.000 radnih mjesta.
Ukupni utjecaj morskog brodarstva na gospodarstvo Europske unije procjenjuje se na 147 milijarde € (2013. godina). To je ekvivalent od 1% BDP-a EU. Na svaki 1 mil.€ vlastitog doprinosa, europsko brodarstvo kreira dodatnih 1.6 mil.€ u drugim djelatnostima na razini cjelokupne EU ekonomije. To znači da multiplikativni faktor iznosi 2.6. Hrvatski pomorci uprihode na godišnjoj razini 1 milijardu € pa se u tom kontekstu može govoriti da su najbolji hrvatski izvozni „proizvod“. Ti ljudi žive u
Hrvatskoj, a svoj zarađeni novac troše i investiraju u Hrvatskoj.
U pogledu zaposlenosti može se zaključiti da europsko brodarstvo doprinosi s 2.2 milijuna radnih mjesta (2013. godina) i to direktno kroz vlastitu djelatnost, kroz druge srodne djelatnosti u logističkom lancu te kroz potrošnju kojom doprinose zaposlenici u sektoru i srodnim djelatnostima te zapošljavanju u drugim uslužnim djelatnostima.
Multiplikativni faktor europskog brodarstva u odnosu na zapošljavanje iznosi 3.6.
Osim brodarstva snažan ekonomski utjecaj na okruženje veliki multiplikativni učinak na nacionalno gospodarstvo imaju i morske luke. Tako npr. luka Hong Kong generira oko 20% BDP-a Hong Konga i podržava oko 20% poduzeća u regiji, a Luka Callao u Peruu stvara preko 50% državnog BDP-a. U Hamburgu je oko 15% ukupnih poslova vezano uz luku (Kesić, Jugović, 2006).
Subjekti koji sudjeluju u proizvodnji lučke usluge i kompletne prometno-logističke usluge (luka, brodari, kopneni prijevoznici, špediteri, agenti, kontrolne kuće, osiguravajuće kuće, i brojni drugi subjekti) kroz svoje usluge i realizirane prihode stvaraju direktne multiplikativne financijske učinke na nacionalno gospodarstvo. Tako primjerice prema neobjavljenim istraživanjima autora, luka Rijeka mjeri multiplikativne
20 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
efekte ovisno o vrsti tereta. Primjerice, za generalni teret 2.6, za rasuti teret 5.09, kontejnerski promet 6.54, za tekući teret je najmanji te iznosi 1.23 što je logično jer
nema puno sudionika u procesu stvaranja lučke usluge.
3.3. Tržišna konkurentnost hrvatskih pomoraca Specifičnost pomorskog sektora je i velika mobilnost radne snage. Posebno se to odnosi na pomorce u koje ubrajamo danas sve zaposlenike koji sklapaju ugovore o radu na brodu, platformi ili nekom drugom objektu posebne namjene. U Hrvatskoj je registrirano oko 20.000 pomoraca od čega 15.184 pomoraca plovi u međunarodnoj plovidbi na stranim kompanijama dok se preostali dio odnosi na nacionalne, hrvatske kompanije. Ovaj odnos podložan je stalnim promjenama budući da dio pomoraca koji plove u nacionalnom brodarstvu na hrvatskim kompanijama odlazi redovito u određenom dijelu karijere na strane kompanije.
Grafikon 3. Udio časničkih zanimanja i raspodjela po službama
Izvor: Marinov, Maglić, Bukša (2015)
Prema tome radi se o dinamičkom procesu s intenzivnom mobilnošću radne snage. Broj hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi po zanimanjima prikazan je na grafikonu 4. Pored tradicionalne podjele na službe palube i stroja, zbog ekspanzije putničkog brodarstva tj. crusing industrije te off-shore industrije koja predstavlja posebnu kategoriju pomorskog brodarstva, sve je više interesa poslodavaca za zanimanja koja su
povezana s ugostiteljskim i industrijskim djelatnostima.
70,5%
29,5%Časnici
Ostalaposada
45,2%
43,4%
7,8%
3,6%
Paluba
Stroj
Bijelo osoblje
Ostalo
21 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Grafikon 4. Broj ukrcanja hrvatskih pomoraca po zanimanjima za 2014. godinu
Izvor: Baza podataka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske
Ako se isključi dio zanimanja u crusing putničkom brodarstvu koja su tipično ugostiteljska, oko 14.000 pomoraca koji se zapošljavaju na EU i stranim kompanijama čine bazu sektorskih zanimanja za koja se zahtijeva odgovarajuća kvalifikacija u
području pomorskog prometa.
Kvalifikacijska struktura hrvatskih pomoraca može se promatrati i u odnosu časničkih zanimanja i ostalih zanimanja za koja nije potrebna visokoškolska naobrazba. Iz tablice se može iščitati da je u međunarodnoj plovidbi angažirano 5.540 časnika palube te 4.439 časnika stroja. Tu treba napomenuti da u taj broj nisu uključeni časnici elektrotehnike te električari koji predstavljaju posebnu kategoriju za koju se sve više traže ovlaštenja i kompetencije na razini visokoškolske naobrazbe. Udio časničkih zanimanja u ukupnom broju hrvatskih pomoraca koji se zapošljavaju u međunarodnoj plovidbi prema tome iznosi više od 2/3. U službi palube odnos časnika/posade iznosi 73/27, a u službi stroja 68/32. Iz toga proizlazi da su hrvatski pomorci izuzetno traženi časnički kadar te da udovoljavaju razini kompetencija za najviše rangirana zanimanja u pomorskom
brodarstvu.
22 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Još jedan pokazatelj tržišne konkurentnosti hrvatskih pomoraca je važan, a iskazuje se kroz strukturu zapošljavanja na različite vrste brodova ovisno o razini tehnoloških
inovacija u brodarstvu i sigurnosnim aspektima koji se zahtijevaju (Grafikon 5).
Grafikon 5. Presjek zapošljavanja pomoraca prema vrstama brodova 2014.godine
Izvor: Baza podataka Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske
Ovi aspekti su važni indikatori kvalitete hrvatskih pomoraca. Većina hrvatskih pomoraca zapošljava se na putničke brodove, zatim na tankere i srodne vrste brodova, na tzv. DP Shuttle i ECO tankere, plove na posljednjoj generaciji Chemical tankera, LNG brodovima za transport prirodnog plina i posljednjoj generaciji FSRU-LNG brodova (Floating Storage & Regasifiacation Unit) koji imaju funkciju mobilnih uvoznih terminala za prihvat i distribuciju plina na kopnenu infrastrukturnu energetsku mrežu. Hrvatski pomorci također plove na najzahtjevnijim i najvećim kontejnerskim brodovima na
23 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
svijetu te na super luksuznim putničkim cruiser brodovima, a u posljednje vrijeme sve
više i na brodovima u sklopu off-shore brodarstva.
Zanimljivo je istaknuti mišljenje profesionalaca koji su na visokim funkcijama u
europskom i svjetskom brodarstvu o hrvatskim pomorcima:
ŠTO PROFESIONALCI MISLE O HRVATSKIM POMORCIMA?
„Imamo stotine hrvatskih pomoraca koji plove na našim tankerima; radi se o profesionalnim pomorcima s visokom razinom kompetencija; njihova prisutnost na brodu predstavlja svojevrsni faktor komfora našim vlasnicima da je njihova imovina u dobrim rukama.“ (Dhan Swadi, kadrovski direktor u NMM/Stena)
„Imamo više od 15 godina privilegiju raditi s prvoklasnim i visoko kvalitetnim časnicima iz Hrvatske, uključujući i mlade kadete. Naše hrvatske kolege su važan čimbenik u napretku i razvoju naše kompanije.“ (Øivind Stark, Höegh LNG)
„Uspjeh našeg pionirskog posla uvođenja u eksploataciju LNG brodova za regasifikaciju i STS operacije ne bi bio moguć bez privrženosti i profesionalnosti naših pomoraca. Važan dio njih su hrvatski pomorci koji su u Exmaru više od desetljeća.“ (Claude Maerten, Exmar LNG Belgija)
„Zapošljavamo hrvatske pomorce od 2006. godine i od tada njihov broj je narastao na više od 120. Iskreno cijenimo visoke vještine i kompetencije hrvatskih časnika kao i njihovu lojalnost i predanost u poslu kako bi postigli dobre performanse. Ponosni smo da možemo reći da imamo visoku razinu retencije hrvatskih pomoraca, vrlo se dobro slažu s članovima posade koji su drugih nacionalnosti i uvijek su spremni unaprijediti i ažurirati svoja stečena znanja i kompetencije kroz centre za izobrazbu pomoraca u Hrvatskoj visoke kvalitete.“ (Peter Burkal, Rukovoditelj u Global Marine HR Operations)
„Otkad je naša kompanija osnovana postavili smo ciljeve i strateške odrednice kako bi udovoljili visokim standardima u našoj industriji. Najveći izazovi bili su privući i zadržati najbolje kvalificirane ljude koji bi upravljali našim novosagrađenim brodovima. Nakon četiri godine rada i dvije godine rada s hrvatskim pomorcima, možemo reći da smo to postigli. Naši partneri iz Hrvatske ostvarili su učinke iznad očekivanja. Njihova znanja, vještine i odgovornost kao i njihove rukovodeće i upravljačke vještine doveli su naš HSQE (standard kvalitete) na razinu izvrsnosti i osiguravaju nam da ostvarimo nove izazove u budućnosti. Dokazali su da su najkonkurentniji u odnosu na povrat uloženih investicijskih sredstava i da smo na zajedničkom putu ka kontinuiranom unaprjeđenju našeg poslovanja.“ (Capt. Stylianos Dimouleas, COO u Almi Tankers S.A.)
24 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Kvaliteta hrvatskih pomoraca proizlazi iz kompetencija koje su stekli tijekom obveznog i dopunskog obrazovanja te iskustva stečenog tijekom razvoja karijere. Razlozi koje su istakli brodari koji zapošljavaju hrvatske pomorce na svojim brodovima mogu se sažeti
u sljedećem:
1. Najbolji svjetski brodari zapošljavaju hrvatske pomorce na brodove, ali i u svojim uredima jer su profesionalni, kompetentni i predani u poslu.
2. Engleski jezik predstavlja konkurentnu prednost u odnosu na ostale nacionalnosti.
3. Imaju sposobnost prilagodbe različitim situacijama. 4. Lojalni su u radu (imaju visoku razinu suzdržanosti). 5. Izražena multikulturalna tolerancija, nemaju nacionalnih ili religijskih barijera i
predrasuda. 6. Ostaju privrženi pomoračkim zanimanjima i rijetko traže promjene. 7. Povoljna situacija u odnosu na ekonomska kretanja i cijenu rada.
Slika 1. Brodovi sofisticiranih tehnologija na kojima plove hrvatski pomorci
25 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
3.4. Analiza pomorskog tržišta rada
Koliko su hrvatski pomorci značajna kategorija radne snage najbolje se može vidjeti usporedbom broja pomoraca prema zemljama porijekla na svjetskom tržištu rada za pomoračka zanimanja te usporedbom udjela radne snage u odnosu na ukupni broj stanovnika. Podaci su objavljeni od strane Međunarodne organizacije rada (International Labour Organization – ILO) te od strane Međunarodne brodarske federacije (International shipping federation - ISF) i Baltičkog i međunarodnog
pomorskog odbora (BIMCO).
Hrvatska je deseta država u Europi (uključujući Tursku) po broju pomoraca (Grafikon 6). Hrvatska ima veći broj pomoraca od nekih izrazito pomorskih zemalja poput Grčke i Francuske i gotovo jednak broj kao Italija. Iako u apsolutnom iznosu taj broj nije toliko velik ako se uspoređuje svjetsko tržište radne snage koja se zapošljava na brodove, u relativnom iznosu u odnosu na veličinu populacije, Hrvatska je na svjetskom vrhu s udjelom od 0.5%. U odnosu na ukupan broj zaposlenih u Hrvatskoj udio pomoraca je 1.5%. To je najbolji pokazatelj važnosti hrvatskog pomorskog sektora kada je riječ o tržištu rada. Još važnija komponenta koja se također ne smije zanemariti je i
kvaliteta radne snage, a to je u slučaju hrvatskih pomoraca također na visokoj razini.
Grafikon 6. Broj pomoraca prema državama svijeta
Izvor: Marinov, Maglić, Bukša (2015)
0
100.000
200.000
300.000
400.000
500.000
26 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 2. Udio pomoraca u ukupnoj populaciji prema državama
Država Ukupna populacija (mil.) Udio pomoraca (%) Hrvatska 4.3 0.47 Filipini 98.4 0.47 Bugarska 7.3 0.45 Norveška 5.1 0.45 Rumunjska 19.9 0.12 Turska 77.6 0.11 Grčka 11.0 0.11 Ukrajina 45.5 0.084 Poljska 38.5 0.059 Rusija 143.5 0.045 Velika Britanija 64.1 0.036 Italija 59.8 0.035 Francuska 66.0 0.021 SAD 318.9 0.012
Izvor: Marinov, Maglić, Bukša (2015)
3.5. Potražnja za pomorcima u svijetu i u Europskoj uniji
Prema rezultatima studije koju su proveli ISF/BIMCO Manpower update for 2010, potražnja za pomoračkim zanimanjima iznosi 624.000 za časnička zanimanja i 747.000 za niže rangirane članove posade brodova. Potražnja za pomoračkim zanimanjima je oko 2% veća od ponude na tržištu radne snage kod časničkih zanimanja dok je kod ostalih članova posade ona ujednačena. Međutim, kad je riječ o časničkim zanimanjima vrijednost od 2% treba uzeti kao prosječnu. Izražena su varijacije s obzirom na vrstu službe i razinu kompetencija za pojedino zanimanje. Tako je potražnja za visoko rangiranim zanimanjima poput zapovjednika i upravitelja stroja veća od prosječne, a naročito se deficitarnim kadrom smatraju strojarska časnička zanimanja, a u novije vrijeme i zanimanja iz područja automatike i elektrotehnike. Ovdje treba spomenuti i zahtjeve poslodavaca u pogledu specijalizacije pomoraca prema tipovima brodova ili pogonskih sustava. To samo govori da zahtjevi u pogledu kvalitete radne snage slijede trend razvoja brodarstva ka većem stupnju specijalizacije pa se traže specijalistička
znanja koja mogu udovoljiti zahtjevima tehnološkog napretka u brodarstvu.
U okviru Europske unije, uključujući Norvešku, ukupno je registrirano oko 254.000 pomoraca, od čega je oko 144.000 pomorskih časnika. Brodovi koji plove pod zastavom zemalja članica EU uglavnom imaju nacionalnu posadu. Međutim treba napomenuti da sama zastava broda nije jedini element pripadnosti brodara europskom brodarskom
27 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
tržištu jer mnogi brodari iz EU zemalja plove pod stranim zastavama, a zapošljavaju
pomorce iz EU zemalja, između ostalih i dobar dio hrvatskih pomoraca.
Prema studiji Maritime Career path mapping 2013 update koju su izradili ECSA (European Community Shipowners' Associations) i ETF (European Transport Workers' Federation) uz potporu Europske komisije, glavni razlog odabira pomoračkih zanimanja jest izazovni i zanimljiv posao koji nudi putovanja i upoznavanje novih ljudi, kultura i običaja. S druge strane manje utjecajni čimbenici na izbor ovih zanimanja jesu
preporuka članova uže obitelji ili nedostatak drugog posla na kopnu.
Tablica 3. Ključni razlozi odabira pomoračkih zanimanja
Ključni razlozi odabira pomoračkih zanimanja 1. Zanimljiv i izazovan posao
2. Ljubav prema brodovima 3. Želja za putovanjima i upoznavanjima 4. Preferencija poslova na otvorenom 5. Plaća 6. Mogućnost usavršavanja 7. Dulji periodi odmora 8. Dobra ponuda posla 9. Dobar oslonac za traženje posla na kopnu 10. Preporuka člana obitelji 11. Nedostatak drugog posla na kopnu
Izvor: Maritime Career path mapping update (2013)
Za aktivne pomorce glavni razlozi traženja posla na kopnu je percepcija siromašnog društvenog života na brodu, vrijeme i troškovi stjecanja višeg stupnja obrazovanja te bolja perspektiva razvoja karijere na dulji vremenski rok. Za bivše pomorce najvažniji čimbenik koji je utjecao na njihovu odluku da potraže drugi posao na kopnu bili su novi izazovi u životu te obiteljske prilike. U tablicama 4 i 5 prikazana je važnost ključnih
čimbenika pri donošenju odluke o zapošljavanju pomoraca na kopnu.
Tablica 4. Ključni razlozi želje za zapošljavanjem aktivnih pomoraca na kopnu
Ključni razlozi želje za zapošljavanjem pomoraca na kopnu (aktivni pomorci)
1. Siromašan društveni život na brodu 2. Vrijeme i troškovi stjecanja višeg stupnja obrazovanja 3. Bolja perspektiva razvoja karijere u duljem vremenskom razdoblju 4. Potreba za novim izazovima 5. Ograničeno vrijeme godišnjeg odmora 6. Mali broj alternativnih poslova vezanih uz brod 7. Promjene u obiteljskom životu 8. Niska primanja na brodu 9. Siromašna promocija pomoračkih zanimanja
Izvor: Maritime Career path mapping update (2013)
28 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 5. Ključni razlozi želje za zapošljavanjem aktivnih pomoraca na kopnu
Ključni razlozi zapošljavanja pomoraca na kopnu (bivši pomorci)
1. Želja za novim izazovima 2. Obiteljski život 3. Bolja perspektiva posla na dulji rok 4. Siromašan društveni život na brodu 5. Vrijeme i troškovi stjecanja višeg stupnja obrazovanja 6. Ograničeno vrijeme godišnjeg odmora 7. Mali broj alternativnih poslova vezanih uz brod 8. Siromašna promocija pomoračkih zanimanja 9. Niska primanja i uvjeti rada
29 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
4. POTRAŽNJA ZA ZANIMANJIMA
Jedna od temeljnih pretpostavki kojom smo se služili kod definiranja instrumenata za procjenu potražnje i ponude za sektorskim znanjima i vještinama jest da su zanimanja/radna mjesta u fokusu, a ne djelatnosti. Ta pretpostavka ima značajne implikacije. Riječ je o tome da promatramo primjenu znanja i vještina iz jednog sektora u cijelom gospodarstvu i njegovim djelatnostima kako bismo uspjeli:
a. analizirati ukupnu potražnju za sektorskim zanimanjima (zanimanja koja spadaju u pojedini HKO sektor) gdje god se ona nalaze
b. prepoznati specifične potrebe u pojedinim djelatnostima kako bi obrazovanje mogli prilagoditi različitim potrebama.
To znači da sektori koji imaju veliku disperziju sektorskih zanimanja po različitim djelatnostima moraju biti podržani kvalifikacijama koje su prilagodljive u različitim uvjetima i zahtjevima. Kada bismo se fokusirali samo na djelatnosti, nužno bismo izgubili mogućnost procjene ukupne potražnje za sektorskim zanimanjima, a to nam je iznimno važno za planiranje obrazovnih kvota i za definiranje programa cjeloživotnog
učenja.
Cilj svakog učinkovitog obrazovnog sustava jest da omogući prilagodljivost i razvoj znanja pojedincima koji grade svoje karijere kako bi se mogla osigurati zaposlenost u tijeku radnog vijeka. Ako spoznamo na kojim sve radnim mjestima i u kojim djelatnostima mogu raditi pojedinci sa sektorskim zanimanjima, postavili smo temelje za planiranje karijere i podlogu za izradu takvih obrazovnih programa koji će ujedno to i
omogućiti.
4.1. Obuhvat sektora
Pri definiranju potražnje za sektorskim zanimanjima treba uzeti u obzir činjenicu da su pomorska zanimanja uključena i u druga sektorska područja pored prometa i logistike, prvenstveno u sektorima brodogradnje i strojarstva te rudarstva (časnici na
platformama).
Važnija činjenica jest da baza podataka HZZ-a ne može biti reprezentativan izvor podataka budući da u njoj nisu registrirani pomorci koji se zapošljavaju na kompanije koje nisu registrirane u Hrvatskoj. To uključuje i kompanije koje su registrirane u EU zemljama na koje se zapošljavaju hrvatski pomorci. Ograničavanjem podataka isključivo na nacionalne kompanije sužava se prostor objektivne analize pa
rezultate treba oprezno tumačiti u skladu s navedenim ograničenjima.
30 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Nadalje, prilikom istraživanja i analize baze podataka HZZ-a došlo se do zaključka da je struktura NKZ takva da je ponekad vrlo teško razlučiti kojoj razini obrazovanja pojedino zanimanje pripada. Isto tako iz naziva zanimanja često je nemoguće utvrditi užu specijalizaciju po pojedinoj prometnoj grani što onda ostavlja prostor za krivu interpretaciju dobivenih podataka o zaposlenosti ili obrazovnoj strukturi.
Uvažavajući prethodno izneseno u nastavku se daje pregled profila sektora na temelju dostupnih podataka HZZ-a.
Tablica 6. Udio sektora Promet i logistika u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine
Naziv sektora Udio u radnoj snazi
Ekonomija i trgovina 20,8 Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija 8,2 Neraspoređeno 8,0 Pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi 7,8 Promet i logistika 7,2 Turizam i ugostiteljstvo 6,9 Osobne i druge usluge 5,6 Elektrotehnika i računarstvo 5,1 Graditeljstvo i geodezija 5,1 Zdravstvo 4,9 Poljoprivreda, prehrana i veterina 4,6 Sigurnost i obrana 3,6 Odgoj, obrazovanje i sport 3,1
Grafikon 7. Udio sektora Promet i logistika u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine
Udio sektora Promet i logistika u radnoj snazi prema podacima za 2014. godinu prikazani su u tablici 6 i grafikonu 7, a udio podsektora u tablici 7 i grafikonu 8.
31 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 7. Udio podsektora u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine
Naziv podsektora Zaposleni Nezaposleni Radna snaga
Stopa nezaposlenosti
Udio u radnoj snazi
Promet 976 91 1.067 8,53 0,06 Zračni promet 3.013 189 3.202 5,90 0,18 Željeznički promet 3.899 541 4.440 12,18 0,26 Pomorski i riječni promet
9.273 1.102 10.375 10,62 0,60
Logistika 20.532 7.989 28.521 28,01 1,65 Cestovni promet 58.121 11.303 69.424 16,28 4,01
Grafikon 8. Udio podsektora u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine
Prema bazi podataka HZZ-a u sektoru Promet i logistika moguće je izdvojiti 32 zanimanja (Tablica 9) koja bi mogla obuhvatiti poslove za koje se zahtijeva visokoškolska naobrazba. Zanimanja iz sektora koja evidentno ne pripadaju toj razini isključena su iz daljnje analize. Isto tako isključena su zanimanja koja evidentno ne pripadaju pomorskom prometu. Od 32 zanimanja, njih 17 pripada logistici, a 15 prometnom podsektoru. Ukupni broj zaposlenih u tim zanimanjima prikazan je u tablici 8.
Tablica 8. Broj zaposlenih u odabranim zanimanjima iz sektora
Podsektori Ukupni broj zaposlenih- lipanj 2014 Promet i logistika 5526 Logistika 1651
Pomorski i riječni promet 3751 Promet 124
Pažljiviji uvid u nazive zanimanja zahtijeva određeni komentar. Tako se za zanimanje Diplomirani inženjer pomorskoga prometa ne može reći da je zanimanje već
0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 7,00 8,00 9,00 10,00
Promet
Zračni promet
Željeznički promet
Pomorski i rječni promet
Logistika
Cestovni promet
0,06
0,18
0,26
0,60
1,65
4,01
%
UDIO PODSEKTORA U RADNOJ SNAZI, 2014
32 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
kvalifikacija. Inženjeri obično projektiraju, analiziraju, vode ili upravljaju nekim procesom pa bi naziv zanimanja trebao odražavati funkcionalni zahtjev radnog mjesta.
Ista je stvar i sa zanimanjem Diplomirani logističar.
Među ovim zanimanjima uvrštena su i neka zanimanja srednjoškolske razine budući da su rodovi zanimanja tako strukturirani da se rod 3 može odnositi na različite razine obrazovanja. Primjerice, zapovjednik, prvi časnik palube, drugi časnik palube i pomorski nautičar pripadaju istom rodu iako se radi o različitim razinama i opsegu potrebnih
znanja, vještina i odgovornosti.
Također treba napomenuti da sukladno zadanoj metodologiji, zanimanja se odnose na obuhvat sektora Promet i logistika pa tako u tablicama nema pomorskih zanimanja koja
se nalaze u drugim sektorima (npr. časnici stroja).
Tablica 9. Prikaz sektorskih zanimanja prema rodovima
Naziv NKZ Broj zaposlenih Rod zanimanja 1. Direktor distribucije 70 1 2. Direktor maloga prijevoznog društva 77 1 3. Direktor maloga skladišta 10 1 4. Direktor maloga špediterskog društva 21 1 5. Direktor međunarodnog teretnoga prometa 1 1 6. Direktor poslovanja skladišta 5 1 7. Direktor poslovanja špediterskoga društva 25 1 8. Direktor prekrcajne operative 33 1 9. Direktor skladišne službe 5 1 10. Diplomirani inženjer pomorskoga prometa 107 2 11. Diplomirani logističar 2 2 12. Lučki kapetan 49 2 13. Profesor pomorskog prometa 24 2 14. Voditelj prekrcajnih poslova 11 2 15. Voditelj špediterskoagencijskih poslova 46 2 16. Časnik palube unutarnje plovidbe 33 3 17. Drugi časnik palube 1265 3 18. Inženjer pomorske nautike 90 3 19. Logističar 262 3 20. Peljar 40 3 21. Pomorski agent 86 3 22. Pomorski nautičar 354 3 23. Poslovođa prekrcaja 70 3 24. Poslovođa skladišta 362 3 25. Prvi časnik palube 715 3 26. Špediter 139 3 27. Transportni agent 57 3 28. Voditelj distributivnih poslova 173 3 29. Voditelj plovnog sastava jahti 19 3 30. Voditelj skladišnog poslovanja 320 3 31. Zapovjednik broda 1052 3 32. Brodarski brokerski službenik 3 4
33 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Rodovima zanimanja trebalo bi se identificirati razina kompleksnosti zanimanja. Zanimanja koja su po prirodi kompleksnija zahtijevaju veću stručnost i iskustvo ili posebna znanja, vještine i razinu odgovornosti. Očito je da bi se tom logikom dalo zaključiti da većina zanimanja iz pomorskog sektora pripada razini 3. Dalje bi se istom logikom dalo zaključiti da špediter i zapovjednik broda koji upravlja prekooceanskim brodom jesu zanimanja jednake kompleksnosti. Naravno, to nije ni izbliza slučaj pa se jedino može zaključiti da postojeća struktura zanimanja iz NKZ-a i pripadajući metodologija pridruživanja tih zanimanja rodovima zahtijevaju temeljitu rekonstrukciju,
barem kad je riječ o zanimanjima iz područja pomorskog prometa.
Grafikon 9. Raspodjela odabranih zanimanja prema NKZ po rodovima (prema broju zanimanja)
Grafikon 10. Raspodjela odabranih zanimanja prema NKZ po rodovima (prema broju zaposlenih)
1 2 3 4
Pomorski i riječni promet 0 3 8 1
Logistika 7 2 8 0
Promet 2 1 0 0
02468
10
Bro
j za
nim
an
ja
Raspodjela podsektorskih zanimanja po rodovima
1 2 3 4
Pomorski i riječni promet 0 180 3568 3
Logistika 169 13 1469 0
Promet 78 46 0 0
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
Bro
j za
po
sle
nih
Raspodjela podsektorskih zanimanja po rodovima
34 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Ovdje se moramo osvrnuti i na same nazive zanimanja koja u mnogome ne odgovaraju današnjim zahtjevima pomorskog i prometnog sektora. No, o tome će biti više riječi
kasnije u posebnom poglavlju.
4.2. Upotreba sektorskih zanimanja
U ovom dijelu istražuje se koliko je sektorskih zanimanja prisutno u pojedinim djelatnostima. Veći broj sektorskih zanimanja u pojedinoj gospodarskoj grani tj. veća koncentracija sektorskih zanimanja stvara čvršću ovisnost između gospodarskih kretanja u tim djelatnostima i tržišta rada. S druge strane veća disperzija zanimanja u više različitih djelatnosti može omogućiti veću fleksibilnost i mobilnost radne snage. Zbog specifičnosti pomorstva i pomorskih zanimanja u velikoj mjeri poslodavci koji zapošljavaju pomorce jesu strane kompanije pa niti kad je riječ o koncentraciji zanimanja ne možemo izvesti vjerodostojne zaključke na temelju podataka o
zapošljavanju isključivo na nacionalnoj razini.
Grafikon 11. Udio zanimanja iz podsektora Pomorski i riječni promet djelatnostima
35 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
U podsektoru Pomorskog i riječnog prometa (Grafikon 11) najveći udio zaposlenih za odabrana sektorska zanimanja grupiran je u javnoj upravi. Tu spadaju službe koje se zadužene za sigurnost plovidbe, traganje i spašavanje, inspekcijski nadzor te administraciju u okviru lučkih kapetanija i lučkih uprava. Za pretpostaviti je da javne službe u okviru navedenih područja djelatnosti imaju veću koncentraciju zanimanja više i visoke stručne spreme tj. onih za koja se traži fakultetska razina obrazovanja. S obzirom na ciljanu skupinu zanimanja to bi moglo objasniti ovako visoki udio
podsektorskih zanimanja u javnoj upravi.
Što se tiče podsektora Logistike (Grafikon 12) tu su trgovina s udjelom od 30% i prijevoz i skladištenje s udjelom od 20% dominantne kategorije djelatnosti u kojima se zapošljavaju osobe na sektorska zanimanja. U ovom slučaju može se zaključiti da je to očekivano s obzirom da su logističke usluge usko povezane s proizvodnom i trgovačkom djelatnošću u okviru kojih se obavljaju poslovi unutarnjeg transporta, nabave i distribucije robe. Treba istaknuti da je prometna logistika koja se u europskim državama razvija u okviru intermodalnog prometa i gdje postoji veliki broj specijaliziranih firmi u okviru transportnih djelatnosti, kod nas ipak slabo razvijena pa posljedično nije niti za
očekivati veliki udio logistike u prometnim djelatnostima.
Grafikon 12. Udio zanimanja iz podsektora Logistike po djelatnostima
36 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 10. Distribucija sektorskih zanimanja prema NKD-u (Pomorski i obalni prijevoz putnika)
NKD-4 NKZ98-6 Naziv NKZ98-6 Šifra HKO sektora/
podsektora
Broj pojedinačnih
zanimanja
Udio/ Ponder
5010 314262 Časnik palube na platformi 0310 20 0.05
5010 314111 Upravitelj stroja 0600 20 0.35
5010 314112 Prvi časnik stroja 0600 20 0.35
5010 314113 Drugi časnik stroja 0600 20 0.35
5010 314116 Časnik stroja unutarnje plovidbe 0600 20 0.35
5010 314121 Brodostrojarski inženjer pomorskog prometa
0600 20 0.35
5010 314131 Inženjer brodske elektronike 0600 20 0.35
5010 314141 Brodostrojar 0600 20 0.35
5010 131611 Direktor maloga prijevoznog društva
1110 20 0.10
5010 214170 Voditelj špediterskoagencijskih poslova
1110 20 0.10
5010 214167 Diplomirani inženjer pomorskoga prometa
1115 20 0.45
5010 214169 Lučki kapetan 1115 20 0.45
5010 314211 Zapovjednik broda 1115 20 0.45
5010 314212 Prvi časnik palube 1115 20 0.45
5010 314213 Drugi časnik palube 1115 20 0.45
5010 314216 Časnik palube unutarnje plovidbe
1115 20 0.45
5010 314221 Inženjer pomorske nautike 1115 20 0.45
5010 314231 Peljar 1115 20 0.45
5010 314241 Pomorski nautičar 1115 20 0.45
5010 342215 Pomorski agent 1120 20 0.05
Tablica 11. Distribucija sektorskih zanimanja prema NKD-u (Pomorski i obalni prijevoz robe)
NKD-4 NKZ98-6 Naziv NKZ98-6 Šifra HKO sektora/
podsektora
Broj pojedinačnih
zanimanja
Udio/ Ponder
5020 231419 Predavač strojarstva 0600 17 0.41
5020 314111 Upravitelj stroja 0600 17 0.41
5020 314112 Prvi časnik stroja 0600 17 0.41
5020 314113 Drugi časnik stroja 0600 17 0.41
5020 314116 Časnik stroja unutarnje plovidbe
0600 17 0.41
5020 314131 Inženjer brodske elektronike 0600 17 0.41
5020 314141 Brodostrojar 0600 17 0.41
5020 131611 Direktor maloga prijevoznog društva
1110 17 0.06
5020 214167 Diplomirani inženjer pomorskoga prometa
1115 17 0.41
37 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
5020 214169 Lučki kapetan 1115 17 0.41
5020 232538 Profesor pomorskog prometa 1115 17 0.41
5020 314211 Zapovjednik broda 1115 17 0.41
5020 314213 Drugi časnik palube 1115 17 0.41
5020 314216 Časnik palube unutarnje plovidbe
1115 17 0.41
5020 314241 Pomorski nautičar 1115 17 0.41
5020 122613 Direktor poslovanja špediterskoga društva
1120 17 0.12
5020 342215 Pomorski agent 1120 17 0.12
Tablica 12. Distribucija sektorskih zanimanja prema NKD-u
(Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu)
NKD-4 NKZ98-6 Naziv NKZ98-6 Šifra HKO sektora/
podsektora
Broj pojedinačnih
zanimanja
Udio/ Ponder
5210 311914 Logističar 1120 2 1
5210 341525 Voditelj skladišnog poslovanja 1120 2 1
5221 122615 Direktor prekrcajne operative 1120 12 0.75
5221 131611 Direktor maloga prijevoznog društva
1110 12 0.17
5221 214170 Voditelj špediterskoagencijskih poslova
1110 12 0.17
5221 311914 Logističar 1120 12 0.75
5221 314211 Zapovjednik broda 1115 12 0.08
5221 314722 Poslovođa prekrcaja 1120 12 0.75
5221 341516 Voditelj distributivnih poslova 1120 12 0.75
5221 341524 Poslovođa skladišta 1120 12 0.75
5221 341525 Voditelj skladišnog poslovanja 1120 12 0.75
5221 342214 Transportni agent 1120 12 0.75
5221 342215 Pomorski agent 1120 12 0.75
5221 342216 Špediter 1120 12 0.75
5222 122613 Direktor poslovanja špediterskoga društva
1120 24 0.29
5222 122615 Direktor prekrcajne operative 1120 24 0.29
5222 131612 Direktor maloga špediterskog društva
1120 24 0.29
5222 214167 Diplomirani inženjer pomorskoga prometa
1115 24 0.38
5222 214169 Lučki kapetan 1115 24 0.38
5222 214170 Voditelj špediterskoagencijskih poslova
1110 24 0.04
5222 214171 Voditelj prekrcajnih poslova 1120 24 0.29
5222 314111 Upravitelj stroja 0600 24 0.25
5222 314112 Prvi časnik stroja 0600 24 0.25
5222 314116 Časnik stroja unutarnje plovidbe 0600 24 0.25
38 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
5222 314121 Brodostrojarski inženjer pomorskog prometa
0600 24 0.25
5222 314131 Inženjer brodske elektronike 0600 24 0.25
5222 314141 Brodostrojar 0600 24 0.25
5222 314211 Zapovjednik broda 1115 24 0.38
5222 314212 Prvi časnik palube 1115 24 0.38
5222 314216 Časnik palube unutarnje plovidbe 1115 24 0.38
5222 314221 Inženjer pomorske nautike 1115 24 0.38
5222 314231 Peljar 1115 24 0.38
5222 314241 Pomorski nautičar 1115 24 0.38
5222 314252 Voditelj plovnog sastava jahti 1115 24 0.38
5222 314262 Časnik palube na platformi 0310 24 0.04
5222 314722 Poslovođa prekrcaja 1120 24 0.29
5222 342215 Pomorski agent 1120 24 0.29
5222 342216 Špediter 1120 24 0.29
5223 214169 Lučki kapetan 1115 5 0.17
5223 214170 Voditelj špediterskoagencijskih poslova
1110 5 0.17
5223 341516 Voditelj distributivnih poslova 1120 5 0.6
5223 341524 Poslovođa skladišta 1120 5 0.6
5223 341525 Voditelj skladišnog poslovanja 1120 5 0.6
5224 122613 Direktor poslovanja špediterskoga društva
1120 12 0.5
5224 122617 Direktor međunarodnog teretnoga prometa
1110 12 0.08
5224 214167 Diplomirani inženjer pomorskoga prometa
1115 12 0.25
5224 314131 Inženjer brodske elektronike 0600 12 0.17
5224 314141 Brodostrojar 0600 12 0.17
5224 314211 Zapovjednik broda 1115 12 0.25
5224 314221 Inženjer pomorske nautike 1115 12 0.25
5224 314722 Poslovođa prekrcaja 1120 12 0.5
5224 341524 Poslovođa skladišta 1120 12 0.5
5224 341525 Voditelj skladišnog poslovanja 1120 12 0.5
5224 342214 Transportni agent 1120 12 0.5
5224 342216 Špediter 1120 12 0.5
5229 122613 Direktor poslovanja špediterskoga društva
1120 20 0.6
5229 122615 Direktor prekrcajne operative 1120 20 0.6
5229 131611 Direktor maloga prijevoznog društva
1110 20 0.1
5229 131612 Direktor maloga špediterskog društva
1120 20 0.6
5229 214167 Diplomirani inženjer pomorskoga prometa
1115 20 0.2
5229 214170 Voditelj špediterskoagencijskih poslova
1110 20 0.1
39 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
5229 214171 Voditelj prekrcajnih poslova 1120 20 0.6
5229 311914 Logističar 1120 20 0.6
5229 314131 Inženjer brodske elektronike 0600 20 0.1
5229 314141 Brodostrojar 0600 20 0.1
5229 314211 Zapovjednik broda 1115 20 0.2
5229 314221 Inženjer pomorske nautike 1115 20 0.2
5229 314241 Pomorski nautičar 1115 20 0.2
5229 314722 Poslovođa prekrcaja 1120 20 0.6
5229 341516 Voditelj distributivnih poslova 1120 20 0.6
5229 341524 Poslovođa skladišta 1120 20 0.6
5229 341525 Voditelj skladišnog poslovanja 1120 20 0.6
5229 342214 Transportni agent 1120 20 0.6
5229 342215 Pomorski agent 1120 20 0.6
5229 342216 Špediter 1120 20 0.6
4.3. Dugoročna kretanja zaposlenosti u ključnim gospodarskim djelatnostima
Za odabrane ključne djelatnosti u ovom dijelu prikazuju se dugoročna kretanja zaposlenosti i predviđaju trendovi budućih kretanja u djelatnosti H Prijevoz i skladištenje. U sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ najveći udio zaposlenih osoba je u djelatnosti „Kopneni prijevoz i cjevovodni transport“. Prema podacima „Državnog zavoda za statistiku“ u 2013. godini, djelatnost „Kopneni prijevoz i cjevovodni
transport“, zapošljavalo je skoro pola H sektora (45%), što je vidljivo na grafikonu 13.
Grafikon 13. Udio zaposlenih po djelatnostima u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ u 2013.
Izvor: Državni zavod za statistiku (2015)
45%
5%
29%
19%2%
Kopneni prijevoz icjevovodni transport
Vodeni prijevoz
Skladištenje i pratećedjelatnosti u prijevozu
Poštanske i kurirskedjelatnosti
Ostalo
40 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Grafikon 14. Dugoročni trend zapošljavanja u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ po djelatnostima
Izvor: Državni zavod za statistiku (2015)
U grafikonu 14 vidi se konstantan pad zaposlenih od 2005. godine, osim u djelatnosti „Kopneni prijevoz i cjevovodni transport“ koja bilježi rast od 2012. godine.
4.4. Gospodarski prikaz ključnih djelatnosti
Prilikom gospodarske analize izuzetno je teško analizu temeljiti na povezanosti među različitim sektorima. Stoga se u dijelu gospodarske analize analizira Djelatnost H Prijevoz i skladištenje koja obuhvaća:
- H49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport - H50 Vodeni prijevoz - H51 Zračni prijevoz - H52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu - H53 Poštanske i kurirske djelatnosti
Tablica 13. Prikaz Djelatnosti H Prijevoz i skladištenje
DJELATNOST Šifra Naziv
H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE H49 Kopneni prijevoz i cjevovodni transport
H491 Željeznički prijevoz putnika, međugradski
H4910 Željeznički prijevoz putnika, međugradski
H492 Željeznički prijevoz robe
H4920 Željeznički prijevoz robe
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Zaposleni po djelatnostima u H sektoru
Kopneni prijevoz icjevovodni transport
Vodeni prijevoz
Skladištenje i pratećedjelatnosti u prijevozu
Poštanske i kurirskedjelatnosti
41 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
H493 Ostali kopneni prijevoz putnika
H4931 Gradski i prigradski kopneni prijevoz putnika
H4932 Taksi služba
H4939 Ostali kopneni prijevoz putnika, d. n.
H494 Cestovni prijevoz robe i usluge preseljenja H4941 Cestovni prijevoz robe
H495 Cjevovodni transport
H4950 Cjevovodni transport
H50 Vodeni prijevoz
H501 Pomorski i obalni prijevoz putnika
H5010 Pomorski i obalni prijevoz putnika
H502 Pomorski i obalni prijevoz robe
H5020 Pomorski i obalni prijevoz robe
H503 Prijevoz putnika unutrašnjim vodenim putovima
H5030 Prijevoz putnika unutrašnjim vodenim putovima
H504 Prijevoz robe unutrašnjim vodenim putovima
H5040 Prijevoz robe unutrašnjim vodenim putovima H51 Zračni prijevoz
H511 Zračni prijevoz putnika
H5110 Zračni prijevoz putnika
H512 Zračni prijevoz robe i svemirski prijevoz
H5121 Zračni prijevoz robe
H52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu
H521 Skladištenje robe
H5210 Skladištenje robe
H522 Prateće djelatnosti u prijevozu
H5221 Uslužne djelatnosti u vezi s kopnenim prijevozom
H5222 Uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom
H5223 Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom H5224 Prekrcaj tereta
H5229 Ostale prateće djelatnosti u prijevozu
H53 Poštanske i kurirske djelatnosti
H531 Djelatnosti pružanja univerzalnih poštanskih usluga
H5310 Djelatnosti pružanja univerzalnih poštanskih usluga
H532 Djelatnosti pružanja ostalih poštanskih i kurirskih usluga
H5320 Djelatnosti pružanja ostalih poštanskih i kurirskih usluga
Izvor: HGK - Podaci FINE prema GFI za 2014 godinu
Vezano za izradu profila podsektora pomorskog prometa i logistike kao dijela Sektora Promet i logistika, naglasak u izradi gospodarske analize stavljen je na;
1. H50 Vodeni prijevoz i to; a. H501 Pomorski i obalni prijevoz putnika
i. H5010 Pomorski i obalni prijevoz putnika b. H502 Pomorski i obalni prijevoz robe
i. H5020 Pomorski i obalni prijevoz robe 2. H52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu
42 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
a. H521 Skladištenje robe i. H5210 Skladištenje robe
b. H522 Prateće djelatnosti u prijevozu i. H5222 Uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom
ii. H5223 Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom iii. H5224 Prekrcaj tereta
iv. H5229 Ostale prateće djelatnosti u prijevozu
U Hrvatskoj je u 2014. godini 3.556 poduzetnik poslovao u području djelatnosti prijevoza i skladištenja. Kod tih poduzetnika, prema podacima FINE, bila je zaposlena 61.214 osoba ili za 1,3% manje nego u odnosu na godinu ranije (62.027 zaposleni). Poduzetnici u toj djelatnosti smanjili su gubitak, koji je u 2013. godini iznosio 1,26 milijardi kuna, a na kraju 2014. godine 0,2 milijarde kuna. Ukupan prihod poduzetnika iz ove djelatnosti u 2014. Iznosio je 30,4 milijarde kuna što je 9% više nego u 2013. godini. Blago su povećani i ukupni rashodi, za 5%. Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod domaćih prijevoznika iznosila je 5.643 kune, što je 1% manje u odnosu na godinu ranije, a 15,7% više od prosječne mjesečne plaće na razini Republike Hrvatske koja je za 2014. godinu iznosila 4.878 kuna.
Tablica 14. Poslovanje u Djelatnosti H Prijevoz i skladištenje u 2013. i 2014. godini
Opis Ukupno područje (djelatnosti H) 2013 2014 Index
Broj poduzetnika 3.556
Broj dobitaša 2.441 2.718 111,3
Broj gubitaša 1.131 2.718 113,4
Broj zaposlenih 62.027 61.283 98,7
Ukupni prihodi 27.981.931 30.456.077 108,9
Ukupni rashodi 29.068.374 30.511.822 105,0
Dobit prije oporezivanja 1.223.967 1.493.350 122,0
Gubitak prije oporezivanja 2.310.412 1.540.094 66,7
Porez na dobit 175.315 153.628 87,6
Dobit razdoblja 1.048.653 1.340.724 127,9
Gubitak razdoblja 2.310.412 1.541.097 66,7 Konsolidirani financijski rezultat – dobit ili gubitak razdoblja
-1.261.758 -200.372 15,9
Izvoz 7.903.734 8.386.705 106,1
Uvoz 1.265.195 1.235.570 97,7
Trgovinski saldo 6.638.538 7151.135 107,7
Investicije u novu dugotrajnu imovinu 3.677.404 2.788.473 75,8
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom 5.700 5.643 99,0
Izvor: FINA, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za 2014. godinu
43 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Prema obrađenim financijskim podacima, poduzetnici u sektoru prijevoza i skladištenja zabilježili su značajan izvoz (8,4 milijarde kuna), što je rast od 6,1% u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Uvoz je smanjen i to za 2,3%, na 1,2 milijarde kuna u 2014. godini. Tako je ostvaren značajan pozitivan trgovinski saldo od 7,1 milijarde kuna koji je u 2014. godini povećan za 7,7%. Navedeno je prikazano u tablici 14.
U ukupnoj djelatnosti u 2014. godini djeluje 3.556 poduzeća od kojih 3.469 malih, 63 srednjih te ukupno 24 velikih poduzeća. Zaključno, djelatnost Prijevoza i skladištenja okarakterizirana je pojavom malih poduzeća i to čak 97,6%.
U vodnom prijevozu H50 Vodeni prijevoz od ukupno 324 poduzeća, njih 319 su mala poduzeća što čini gotovo 98,5% unutar djelatnosti H50. Zabilježeno je svega 2 srednja
poduzeća i 3 velika poduzeća.
Slična preraspodjela je i unutar djelatnosti H52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu gdje od ukupno 758 poduzeća njih 94,8% poduzeća su mala poduzeća.
Međutim, nešto značajnih je broj srednjih poduzeća 27 te velikih poduzeća, čak 12.
Po strukturi poduzeća H50 vodeni prijevoz obuhvaća 9% poduzeća, dok djelatnosti H52
Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu obuhvaćaju 21% ukupne djelatnosti H.
Grafikon 15. Udio poduzeća H50 i H52 u ukupnoj djelatnosti H za 2014. godinu
Zanimljivi podaci nastaju iz praćenja različitih financijskih pokazatelja za cjelokupnu djelatnosti H te pojedinačno za promatrane djelatnosti H50 i H52 koje su prikazane u
tablici 15.
Ukupni rashodi djelatnosti (28,55mil KN) veći su od prihoda djelatnosti (28.40 mil KN) pa je time i ukupna dobit sektora (1,226mil KN) manja od ukupno ostvarenog gubitka (1,506 mil KN). Najveći gubitaši sektora su velika poduzeća u dijelu Pomorski i obalni
9%
21%
70%
Vodeni prijevoz
Skladištenje i pratećedjelatnosti u prijevozu
Ostalo
44 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
prijevoz robe, dok sve druge djelatnosti u djelatnosti H ne ostvaruju značajnije gubitke. Međutim, velika poduzeća pokreću i najveće investicijske projekte odnosno investicije u dugotrajnu materijalnu imovinu. Dobit prije oporezivanje djelatnosti H iznosila je 1.355mil KN što pri oporezivanju čini značajan prihod države. Međutim, karakteristika djelatnosti H je snažno ostvarivanje prihoda od prodaje u inozemstvo što ukazuje za izvozni karakter djelatnosti. Gotovo 60% prihoda iz Vodenog prijevoza ostvaruje se od prodaje u inozemstvo pri čemu H502 Pomorski i obalni prijevoz robe ostvaruje 82,63%
ukupnih prihoda.
Također značajno je promotriti broj zaposlenih u ključnim djelatnostima H što je prikazano na tablici 16. Od ukupno broja zaposlenih u djelatnosti H, vodeni prijevoz zapošljava 5,2% dok skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu zapošljavaju 33,8% zaposlenika
.
45 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 15. Gospodarske karakteristike ključnih djelatnosti Prijevoza i skladištenja u 2014. godini
DJELATNOST
Broj pravnih
osoba
Broj zaposlenih
Ukupan prihod (mil)
Ukupna dobit prije
oporezivanja (mil)
Prihod po zaposlenom
Dobit po zaposlenom
Investicije (mil KN)
Udio investicija u prihodu
Izvoz (mil KN)
Udio izvoza u prihodu
Šifra Naziv
H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE
3.556 58.410 28.401,79 1.355,13 471.054,66 23.200,37 2.613,58 9,50% 7.876,62 28,63%
H50 Vodeni prijevoz 324 3.029 2.884,48 78,08 870.699,25 25.777,36 74,58 2,83% 1.261,29 47,82%
H501 Pomorski i obalni prijevoz putnika
261 2.188 1.107,81 31,57 492.723,35 14.430,35 40,34 3,74% 158,84 14,73%
H502 Pomorski i obalni prijevoz robe
52 771 1.743,95 45,97 2.000.947,01 59.620,99 34,23 2,22% 1.086,83 70,45%
H52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu
758 19.745 9.800,69 479,55 480.097,81 24.287,22 1.474,39 15,55% 2.900,18 30,59%
H521 Skladištenje robe 64 1.528 1.086,53 26,89 701.406,33 17.595,34 29,24 2,73% 88,32 8,24%
H522 Prateće djelatnosti u prijevozu
694 18.217 8.714,16 452,67 461.534,96 24.848,51 1.445,15 17,19% 2.811,87 33,44%
H5222 Uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom
90 1.118 616,08 62,67 538.203,13 56.056,02 34,99 5,81% 350,33 58,22%
H5223 Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom
25 2.678 2.321,91 143,86 855.707,72 53.718,79 203,18 8,87% 1.207,98 52,71%
H5224 Prekrcaj tereta 23 1.789 447,30 32,50 227.941,76 18.166,33 72,38 17,75% 232,30 56,97%
H5229 Ostale prateće djelatnosti u prijevozu
452 3.794 2.670,24 166,91 684.845,26 43.993,66 92,22 3,55% 938,31 36,11%
Izvor: Hrvatska gospodarska komora (2015)
46 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 16. Broj zaposlenih u Djelatnosti H Prijevoz i skladištenje krajem 2014. godine
Broj zaposlenih (2014) MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO Udio u
ukupnom sektoru H
H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 16.130 10.703 31.577 58.410 100,00%
H50 Vodeni prijevoz 737 106 2.186 3.029 5,19%
H501 Pomorski i obalni prijevoz putnika 480 0 1.708 2.188 72,24%
H502 Pomorski i obalni prijevoz robe 247 46 478 771 25,45%
H52 Skladištenje i prateće djelatnosti u prijevozu 4.545 3.017 12.183 19.745 33,80%
H521 Skladištenje robe 156 499 873 1.528 7,74%
H522 Prateće djelatnosti u prijevozu 4.389 2.518 11.310 18.217 92,26%
H5222 Uslužne djelatnosti u vezi s vodenim prijevozom 396 445 277 1.118 5,66%
H5223 Uslužne djelatnosti u vezi sa zračnim prijevozom
732 442 1.504 2.678 13,56%
H5224 Prekrcaj tereta 270 367 1.152 1.789 9,06%
H5229 Ostale prateće djelatnosti u prijevozu 2.250 1.031 513 3.794 19,21%
Izvor: Hrvatska gospodarska komora (2015)
47 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
4.5. Slobodna radna mjesta
U Hrvatskoj jedino Hrvatski zavod za zapošljavanje raspolaže podacima o slobodnim radnim mjestima koje poslodavci žele popuniti. Na stranicama Zavoda postoji mnogo podataka o nezaposlenima, tražiteljima zaposlenja, slobodnim radnim mjestima i zapošljavanju te je ove podatke moguće dobiti na razini zanimanja. Tako je moguće vidjeti koliko ima potražnje za sektorskim zanimanjima i kolika je ta potražnja u odnosu
na broj nezaposlenih ili tekuću ponudu rada.
Međutim, kako je i prije navedeno, ovdje se javlja problem pomoraca koji se u navedenoj bazi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ne registriraju kao zaposleni. Stoga se može zaključiti da postoji jaz između podataka registrirane zaposlenosti i realnog stanja na
tržištu rada. Kako je i prije navedeno, riječ je o oko 14.000 pomoraca.
Tablica 17. Omjer zaposlenih i nezaposlenih u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“
H PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
ZaposleniI 63.896 61.718 61.782 61.447 58.921 56.461 56 697
Nezaposleni 6.278 7.666 7.297 7.608 8.922 8.777 7661*
Ukupno 70.174 69.384 69.079 69.055 67.843 65.238 64249
% zaposlenih 91,05% 88,95% 89,44% 88,98% 86,85% 86,54% 88,25%
% nezaposlenih 8,95% 11,05% 10,56% 11,02% 13,15% 13,4% 11,75%
*Podatak se odnosi na prosinac 2015. godine
Izvor: Državni zavod za statistiku
Iz tablice 17, lako se može zaključiti da je sektor H „Prijevoz i skladištenje “pogodilo“ razdoblje recesije. Iz godine u godinu vidi se trend pada broja zaposlenih što proporcionalno povećava broj nezaposlenih s iznimkom u 2011. godini koja bilježi blagi
rast zaposlenosti odnosno pad nezaposlenosti.
Prikazani podaci za 2015. godinu preuzeti su iz različitih hrvatskih statističkih baza te nisu službeno integrirani, ali zasigurno se može zaključiti da u 2015. godini dolazi do pada nezaposlenosti što je u skladu sa ostalim makroekonomskim pokazateljima Republike Hrvatske.
Kao što je vidljivo iz tablice 17, u H sektoru konstantno raste nezaposlenost, što je kontradiktorno s tablicom 18, koja ukazuje da se iz godine u godinu otvara sve veći broj
slobodnih radnih mjesta.
48 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 18. Slobodna radna mjesta u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“
Djelatnost poslodavca NKD 2007 - od 2009 godine
Prostorna jedinica - županija 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
(H) Prijevoz i skladištenje 1613 2337 3167 3120 3273 3953 4736 ZAGREBAČKA 93 89 136 100 142 207 280 KRAPINSKO-ZAGORSKA 34 72 66 105 170 185 245 SISAČKO-MOSLAVAČKA 65 40 36 32 56 61 60 KARLOVAČKA 46 50 80 62 93 153 72 VARAŽDINSKA 80 105 87 98 207 267 363 KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA 31 26 57 30 31 36 53 BJELOVARSKO-BILOGORSKA 59 31 39 32 34 28 65 PRIMORSKO-GORANSKA 220 341 417 464 604 560 518 LIČKO-SENJSKA 29 23 57 41 38 37 33 VIROVITIČKO-PODRAVSKA 13 16 21 16 37 30 22 POŽEŠKO-SLAVONSKA 63 48 85 73 128 161 156 BRODSKO-POSAVSKA 45 31 75 63 107 155 143 ZADARSKA 80 117 56 43 89 137 175 OSJEČKO-BARANJSKA 68 175 139 151 146 321 436 ŠIBENSKO-KNINSKA 57 79 59 103 107 78 127 VUKOVARSKO-SRIJEMSKA 29 16 35 21 36 64 61 SPLITSKO-DALMATINSKA 261 231 509 418 326 481 904 ISTARSKA 43 59 145 168 140 181 166 DUBROVAČKO-NERETVANSKA 70 134 45 46 52 63 73 MEĐIMURSKA 52 73 97 101 102 168 120 GRAD ZAGREB 175 581 926 953 627 580 664 EU (EURES)
1
Ukupno 1613 2337 3167 3120 3273 3953 4736
Izvor: https://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=4
Tablica 19. Ukupan broj nezaposlenih s VŠS/ VSS stručnom spremom u odnosno na ukupnu nezaposlenost u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“
RAZDOBLJE 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 Nezaposleni 6278 7666 7297 7608 8922 8777 7661 Nezaposleni VŠS/VSS 526 625 628 694 879 951 847 Udio neazposlenih VŠS/VSS 8,38% 8,15% 8,60% 9,13% 9,85% 10,83% 11,05%
Izvor: https://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1
49 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
5. POTRAŽNJA ZA VJEŠTINAMA I ZNANJIMA - KOMPETENCIJAMA
5.1. Identifikacija zanimanja i traženih kompetencija na tržištu Izrada standarda za zanimanja u podsektoru pomorskog prometa i logistike treba se temeljiti na istraživanju potreba tržišta rada. Pri tome treba obuhvatiti sadašnje potrebe, ali i predvidjeti dinamiku kretanja i buduću potražnju za pojedinim zanimanjima. Sukladno projektnoj prijavi predložena metodologija istraživanja polazi od činjenice da zanimanja za koja se treba raditi standard nisu definirana. Ako se k tome postavi hipoteza da je pomorsko tržište radne snage izuzetno dinamično u smislu stalnih prilagodbi kompetencija, onda je za ispunjavanje ciljeva projekta nužno da se ta ista metodologija dosljedno primjenjuje. Cilj je osigurati funkcionalni sustav obrazovanja i cjeloživotnog učenja i povezati zahtjeve tržišta rada i zahtjeve za kvalifikacijama koje se
stječu kroz obrazovnih sustav.
Prema HKO-u ovo područje pripada sektoru XI. Promet i logistika. Naravno prisutna je i horizontalna povezanost pojedinih zanimanja iz pomorskog prometa s drugim sektorima i to: sektorom VI Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija te sektorom VII Elektrotehnika i računarstvo. U ovom projektu fokus interesa jesu zanimanja za koja je potrebno steći razinu kvalifikacije 6 ili 7.
Glavni zadatak u kreiranju standarda zanimanja je utvrđivanje ključnih poslova te identifikacija znanja i vještina potrebnih za njihovo obavljanje. Znanja i vještine objedinjuju kompetenciju koju radnik mora steći obrazovanjem odnosno kroz radno iskustvo. Projekt uključuje identifikaciju i izradu standarda za minimalno 20 zanimanja u području pomorskog prometa i logistike zajedno s pripadajućim kompetencijama te donošenje preporuka za razvoj standarda kvalifikacija, ishoda učenja te unaprjeđenje studijskih programa koje nudi Pomorski fakultet u Rijeci.
Prijedlog Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta i Ministarstva rada i mirovinskog sustava je provođenje Ankete o standardima zanimanja kod poslodavaca. Anketa ispituje znanja i vještine, odnosno kompetencije te popis ključnih poslova za rad na radnom mjestu. Potrebno je naglasiti da anketiranje poslodavaca u anketi o standardu zanimanja ne predstavlja dio postupka izrade profila sektora, nego je to dio aktivnosti koje se provode kod izrade prijedloga standarda zanimanja. Međutim u izradi ovog profila sektora navedno će biti obuhvaćeno upravo zbog procjene znanja i vještina te kompetencija koje se moraju steći kroz ishode učenja u obrazovnom sustavu, kao i metodološkog pristupa predviđenog projektom KIKLOP.
50 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Predstavljena struktura anketnog upitnika te preporuke za njegovo provođenje u svrhu lakše realizacije prijavljenih projekata od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta i Ministarstva rada i mirovinskog sustava upućuju na promjenu metodološkog pristupa koji je predložen u projektnoj prijavi. Promjene su naročito očite u dijelu postupaka koji bi trebali prethoditi izradi anketnog upitnika te u njegovoj strukturi.
Pritom treba naglasiti sljedeće:
1. Postupak koji je predložen od strane Ministarstva rada pretpostavlja unaprijed definirano zanimanje što znači da se ista anketa ne može primijeniti za istraživanja tržišne potražnje, identifikaciju i validaciju njihove atraktivnosti. Dakle, prema predloženom postupku potrebno je prethodno utvrditi 20
zanimanja na drugi način.
2. Struktura anketnog upitnika predloženog od strane Ministarstva rada zahtijeva dosljedno identificiranje ključnih poslova i pripadajućih kompetencija od strane sudionika koji ispunjava anketu. Navedene informacije su ključne za kvalitetu
postupka istraživanja i za uspješnost ankete.
Za realizaciju projekta i ispunjenje rezultata razvoja standarda zanimanja bitno je bilo uskladiti prethodno predloženu metodologiju prilagođenoj strukturi ankete koju je predstavilo Ministarstvo rada nakon početka projekta. Pri tome je zauzeto stajalište da metodološki postupci moraju biti u funkciji ostvarivanja ciljeva projekta, a ne da se ciljevi prilagođavaju metodologiji.
Kako bi se u što je većoj mjeri slijedile upute Ministarstva rada u smislu provedbe anketnog upitnika obavljene su konzultacije s projektnim partnerima, ali i s nekoliko ključnih poslodavaca koji pokrivaju važna sektorska područja.
Konzultacije – intervjui/male fokus grupe uključivale su analizu predloženog rješenja i pregled strukture anketnog upitnika. U skladu s tim konzultacijama odlučeno je da je moguće primijeniti u razumnoj mjeri predloženi anketni upitnik od strane Ministarstva rada uz određene prilagodbe koje su nužne za vjerodostojnost i uspješnost metode
anketiranja.
U tu svrhu bilo je potrebno redefinirati metodološki postupak kojim se utvrđuje izbor zanimanja jer je izbor zanimanja uvjet za provedbu ankete te napraviti predistraživanje. U okviru vlastite djelatnosti, svaki od projektnih partnera (poslodavaca) napravio je analizu među svojim komitentima i poslovnim partnerima te predložio reprezentativna zanimanja za pojedina područja u okviru sektora. Na ovaj način u relativno kratkom vremenu identificirano je 59 zanimanja iz sektora. Zanimanja koja su prepoznata prema
NKZ98 prikazana su u tablici 20.
51 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 20. Popis sektorskih zanimanja prema NKZ988
Naziv zanimanja prema NKZ98-6 NKZ98-6 Rod Sektor HKO
1. Brodarski brokerski službenik 413414(4) 4 Promet i logistika
2. Brodostrojarski inženjer pomorskog prometa
314121(6) 3 Strojarstvo, brodogradnja ...
3. Diplomirani inženjer pomorskog prometa 214167(7) 2 Promet i logistika
4. Diplomirani logističar 214922(7) 2 Promet i logistika
5. Direktor distribucije 123521(0) 1 Promet i logistika
6. Direktor maloga skladišta 131621(0) 1 Promet i logistika
7. Direktor maloga špediterskog društva 131612(0) 1 Promet i logistika
8. Direktor međunarodnog teretnoga prometa 122617(0) 1 Promet i logistika
9. Direktor poslovanja skladišta 122642(0) 1 Promet i logistika
10. Direktor poslovanja špediterskoga društva 122613(0) 1 Promet i logistika
11. Direktor prekrcajne operative 122615(0) 1 Promet i logistika
12. Direktor skladišne službe 123531(0) 1 Promet i logistika
13. Drugi časnik palube 314213(6) 3 Promet i logistika
14. Drugi časnik stroja 314113(6) 3 Strojarstvo,brodogradnja...
15. Inženjer brodske elektronike 314131(6) 3 Strojarstvo,brodogradnja...
16. Inženjer pomorske nautike 314221(6) 3 Promet i logistika
17. Logističar 311914(6) 3 Promet i logistika
18. Lučki kapetan 214169(7) 2 Promet i logistika
19. Peljar 314231(6) 3 Promet i logistika
20. Pomorski agent 342215(6) 3 Promet i logistika
21. Zapovjednik broda 314211(6) 3 Promet i logistika
22. Prvi časnik palube 314212(6) 3 Promet i logistika
23. Upravitelj stroja 314111(6) 3 Strojarstvo,brodogradnja.
24. Prvi časnik stroja 314112(6) 3 Strojarstvo,brodogradnja.
25. Špediter 342216(6) 3 Promet i logistika
26. Transportni agent 342214(6) 3 Promet i logistika
27. Voditelj distributivnih poslova 341516(6) 3 Promet i logistika
28. Voditelj plovnog sastava jahti 314252(6) 3 Promet i logistika
29. Voditelj prekrcajnih poslova 214171(7) 2 Promet i logistika
30. Voditelj skladišnog poslovanja 341525(6) 3 Promet i logistika
31. Voditelj špediterskoagencijskih poslova 214170(7) 2 Promet i logistika
32. Časnik palube na platformi 314262(6) 3 Rudarstvo,geologija...
Kako se radi o punom većem broju od onog koji je predviđen projektom, bilo je potrebno reducirati broj i izvršiti selekciju 20-tak zanimanja koja će se dalje razvijati. U
preliminarnom istraživanju sudjelovalo je 10 poslovnih subjekata.
8 Filtrirani podaci zanimanja iz sektora uključuju i neka zanimanja za koja se pretpostavlja da pripadaju srednjoškolskoj razini obrazovanja
52 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 21. Poslovni subjekti koji su sudjelovali u preliminarnom istraživanju
Poslovni subjekti Djelatnost Udruga pomorskih agenata Hrvatske Pomorsko posredništvo
Jadrolinija Rijeka Brodarstvo, javni prijevoz putnika
Zorović Maritime d.o.o. Menadžment broda (ship management)
Panalpina Croatia d.o.o. Prometna logistika
Jadranska vrata d.d. Lučki operacije /kontejnerski terminali
Damaco d.o.o. Menadžment broda (ship management)
CMA CGM Croatia d.o.o. Brodarstvo
Safmarine/ Maersk Croatia d.o.o. Brodarstvo
DAMCO d.o.o. Prometna logistika
Uljanik Pula Brodogradnja, brodska elektronika
KD Autotrolej d.o.o. Javni prijevoz putnika
Prilikom identifikacije i selekcije zanimanja bilo je potrebno postaviti određene kriterije. Sljedeći kriteriji uzeti su u obzir:
1. Tržišna atraktivnost i zastupljenost među partnerima i drugim poslodavcima 2. Zastupljenost različitih područja i djelatnosti u okviru pomorskog sektora 3. Odnos pomoračkih zanimanja (zanimanja za rad na brodu) i zanimanja na kopnu 4. Potencijal za razvoj malog poduzetništva 5. Zanimanja iz važeće NKZ 6. Zanimanja iz Europske baze standarda zanimanja (EBSO)
Na osnovu navedenih kriterija izvršen je odabir i napravljen je popis zanimanja (Tablica 22). S obzirom na obilježja pomorskog sektora važno je uočiti odnos zanimanja koja su
tipično „brodska“ tj. pomoračka i zanimanja koja su zanimanja na kopnu.
Ovakva podjela uobičajena je u različitim izvorima koji analiziraju pomorska zanimanja i tržište rada u pomorstvu. Od ukupno 23 zanimanja, 5 zanimanja je izdvojeno kao „brodska“ dok su preostala „kopnena“ zanimanja. Među kopnenim zanimanjima su i 2 zanimanja koja su izvan pomorskog prometa (spadaju u opći dio prometa) te 2 zanimanja iz područja logistike, ali su usko povezana s pomorskim prometom.
Tablica 22. Identificirana zanimanja za provedbu ankete i razvoj standarda zanimanja
Naziv zanimanja Engleski naziv
1. Zapovjednik broda Ship Master 2. Prvi časnik palube Chief mate 3. Upravitelj stroja Chief Engineer 4. Drugi časnik stroja Second Engineer 5. Časnik za elektrotehniku Electro-technical officer 6. Voditelj logistike Logistics Manager 7. Voditelj operative skladišta Warehouse Operation Manager 8. Koordinator brodskih prekrcajnih operacija Vessel operations organizer 9. Koordinator transportnih operacija na slagalištu Yard operations organizer
53 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
10. Pomorski agent Ship Agent 11. Pomorski agent posrednik (shipbroker) Shipbroker 12. Planer putovanja broda Voyage Planner
13. Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Marine Cargo Surveyor
14. Upravitelj flote brodova Fleet Manager 15. Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja Crew Manager 16. Specijalist za brodske elektrosustave Marine electrical systems specialist
17. Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Marine Communication and navigation systems engineer
18. Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa Safety of navigation coordinator 19. Inspektor klasifikacijskog društva Marine Classification Surveyor 20. Lučki kapetan Harbour master 21. Peljar Pilot
22. Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
-
23. Analitičar za obradu podataka -
U prethodnom poglavlju identificiran je pomorski sustav te podijeljen u osnovne djelatnosti. Prilikom odabira zanimanja od iznimne važnosti je napraviti ravnotežu među zastupljenosti različitih područja i djelatnosti u okviru pomorskog sektora.
Zastupljenost je prikazana na sljedećem prikazu (Shema 4):
Shema 4. Izabrana zanimanja prema djelatnostima pomorskog sustava
5.1.1. Anketni upitnik Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja
Struktura anketnog upitnika predloženog od Ministarstva rada i HZZ-a prilagođena je u dijelu opisa ključnih poslova i kompetencija. Naime, svi poslodavci koji su sudjelovali u konzultacijama i preliminarnom istraživanju naglasili su neophodnost izmjene oblika i načina unosa ključnih poslova i kompetencija jer je izvorni način unosa po njihovom
54 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
mišljenju neprimjeren za poslodavce i zahtijeva dugotrajni postupak unosa, pogotovo
ako se uzme u obzir da bi pojedini poslodavac trebao ispuniti anketu za više zanimanja.
Da bi se ispunio cilj ankete - dobivanje podataka od poslodavaca o ključnim poslovima, znanjima i vještinama potrebnim za pojedino zanimanje, zatim o generičkim vještinama i psihomotoričkim sposobnostima te obilježjima radnog mjesta, pripremi anketnog
upitnika posvećena je naročita pažnja.
Metodologija izrade anketnog upitnika slijedila je upute Ministarstva rada i HZZ-a u najvećoj mjeri. Prilagodba je izvršena u dijelu opisa ključnih poslova i kompetencija radi vjerodostojnosti i jednostavnosti ispunjavanja anketnog upitnika.
Svaki od gospodarskih subjekata, partnera i poslodavaca koji su sudjelovali u preliminarnom istraživanju (vidi tablicu 21), obradili su zanimanja iz svog područja i ispunili anketni upitnik u dijelu opisa ključnih poslova i specifičnih znanja i vještina koje se zahtijevaju za određeno zanimanje i radno mjesto. Na taj način za svako zanimanje utvrđeni su ključni poslovi i specifične kompetencije te su ugrađeni u anketni upitnik. Poslodavcu koji ispunjava anketu ponuđena je mogućnost izbora unaprijed predloženih ključnih poslova i kompetencija, njihova evaluacija prema važnosti kao i mogućnost upisa dodatnih ključnih poslova i kompetencija koji nisu ponuđeni u izborniku. Struktura drugog dijela anketnog upitnika u kojem se navode opće kompetencije, generičke vještine, psihomotorične sposobnosti te obilježja radnog mjesta nije mijenjana i prihvaćena je kao primjerena od strane projektnih partnera i ostalih poslodavaca koji
su sudjelovali u predistraživanju.
Sadržaj anketnog upitnika slijedi stoga opću strukturu izrađenu od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava te HZZ-a, a izmijenjen je u odnosu na točku 3. kroz način unosa, identifikaciju, izbor i verifikaciju ključnih poslova i kompetencija. Anketni upitnik
obuhvatio je sljedeće cjeline:
1. Opći podaci o poslodavcu 2. Opis radnog mjesta 3. Opis ključnih poslova i specifičnih znanja i vještina 4. Ključne kompetencije za cijeloživotno učenje 5. Ostale generičke vještine i psihomotoričke sposobnosti 6. Osposobljavanje za radno mjesto 7. Karakteristike radnog mjesta
Poslodavci koji su sudjelovali u pred-istraživanju ispunili su obrazac o ključnim poslovima, znanjima i vještinama kreiran prema anketnom upitniku za 23 zanimanja. U pravilu svako zanimanje ima 6 ključnih poslova te 5 znanja i vještina za njegovo
55 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
obavljanje. Međutim, poslodavcima nije postavljeno ograničenje u smislu maksimalnog
broja poslova ili kompetencija.
U nastavku su priloženi obrasci opisa ključnih poslova, znanja i vještina za 2 izabrana zanimanja i to Voditelj logistike (Logistics Manager) i Zapovjednik broda (Ship´s Master).
56 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 23. Prepoznati ključni poslovi, znanja i vještine za zanimanje Voditelj logistike (Logistics Manager)
KLJUČNI POSLOVI (prije popunjavanja ostatka tablice navedite sve ključne poslove)
POTREBNO ZNANJE I VJEŠTINE (za svaki ključni posao navedite koja znanja i vještine radnik mora imati tj. što sve mora znati i moći da bi uspješno obavljao taj ključni posao)
KLJUČNI POSAO 1: Upravljanje transportnim operacijama i uslugama
Načela i metode organizacije pomorskog, kopnenog i zračnog transporta
Razumijevanje prometno-tehničkih obilježja i ograničenja prometne infrastrukture
Poznavanje geografskih i prostornih obilježja lokaliteta, prometnih pravaca i robnih tokova
Tehnike rukovođenja i upravljanja ljudskim resursima
Metode planiranja i alokacije resursa, rutiranja vozila i određivanje redoslijeda izvršavanja transportnih operacija, uz korištenje specijaliziranih programskih alata
Tehnike vođenja logističkih procesa, organizacija logističkih procesa, tehnike upravljanja lancem opskrbe
KLJUČNI POSAO 2: Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Sposobnost izrade i preispitivanja strategija upravljanje logističkim procesima
Upravljanje ljudskim i tehničkim resursima, alokacija resursa na procese i aktivnosti
Vrste, tehnička i tehnološka svojstva robe, tehnička sredstva rukovanja robom
Poznavanje transportno-logističkih procesa i metoda rješavanja logističkih operativnih problema
Primjena metoda prognoziranja i predviđanja uz korištenje specijaliziranih programskih alata
Upotreba informacijskih sustava za podršku planiranju, skladištenju, dopremi/otpremi i praćenju robe
Poznavanje carinskih propisa i međunarodnih ugovora
Organizacija distribucije, organizacija kanala distribucije, odabir posrednika u distribuciji, odabir strategije distribucije i sl. Upravljanje potražnjom: prognoziranje potražnje, strategije organizacije distribucije povezane s potražnjom, poznavanje organizacije povrata robe (povratna logistika)
KLJUČNI POSAO 3: Upravljanje troškovima logistike
Osnovna načela i primjena financijskog poslovanja
Primjena ekonomske terminologije, sposobnost analize, predviđanja ekonomskih zbivanja i utjecaja tržišnih zakonitosti na poslovanje poduzetnika
57 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Analitičke metode vrednovanja troškova i koristi u transportnom procesu
Poznavanje strukture troškova u odnosu na proizvodnju, transport i distribuciju robe
Statističke metode i njihova primjena u logistici
KLJUČNI POSAO 4: Praćenje procesa od narudžbe do isporuke robe
Poznavanje sustava i procesa narudžbe robe
Metode organizacije i koordiniranja sudionika koji sudjeluju u transportno-logističkom procesu
Sposobnost rješavanja logističkih operativnih problema
Vrste i primjena informacijskih sustava u logistici
Organizacija korisničke podrške za poslovne klijente
KLJUČNI POSAO 5: Pregovaranje s poslovnim partnerima i ugovaranje
Menadžment i vještine pregovaranja
Načela i postupci trgovačkog posredovanja
Procjenjivanje i analiza zahtjeva korisnika usluga
Sposobnost utvrđivanja i procjenjivanja rizika
KLJUČNI POSAO 6: Administriranje postupaka, vođenje evidencije i izrada izvještaja
Sposobnost analize financijskih podataka
Osnovna načela i primjena financijskog poslovanja
Poznavanje standarda kvalitete i upravljanja kvalitetom usluga
Metode istraživanja zadovoljstva korisnika
Poznavanje tehnologija pohrane, dohvata i analize podataka korištenjem baza podataka i skladišta podataka
58 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 24. Prepoznati ključni poslovi, znanja i vještine za zanimanje Zapovjednik broda (Ship's Master)
KLJUČNI POSLOVI (prije popunjavanja ostatka tablice navedite sve ključne poslove)
POTREBNO ZNANJE I VJEŠTINA (za svaki ključni posao navedite koja znanja i vještine radnik mora imati tj. što sve mora znati i moći da bi uspješno obavljao taj ključni posao)
KLJUČNI POSAO 1: Upravljanje plovidbom broda
Primjena znanja, metoda i vještina vođenja navigacije.
Izrada plana putovanja broda.
Određivanje položaja broda.
Postupci držanja navigacijske straže.
Ispravna uporaba komunikacijskih i navigacijskih uređaja.
Analiza i procjena meteoroloških i oceanoloških čimbenika u svrhu upravljanja plovidbom.
KLJUČNI POSAO 2: Manevriranje i rukovanje brodom
Primjena znanja i vještina manevarskih svojstava broda.
Poznavanje manevarskih obilježja broda u svrhu sigurnog manevriranja brodom.
Upotreba sustava za manevriranje brodom te sidrene i privezne opreme broda.
Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim uvjetima.
Primjena pravila za izbjegavanje sudara na moru.
Primjena teorijskih i praktičnih znanja i načina rada porivnih strojeva i strojnih sustava.
KLJUČNI POSAO 3: Upravljanje i organizacija rada na brodu
Primjena metoda i vještina rukovođenja i timskog rada.
Upravljanje ljudskim potencijalima na brodu.
Planiranje i organizacija plovidbene straže i straže u luci.
Primjena znanja o konstrukciji broda, brodskim sustavima i opremi te načinima njihovog održavanja.
Organiziranje i upravljanje pružanjem zdravstvene zaštite na brodu.
KLJUČNI POSAO 4: Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Izračun stabilnosti broda i razumijevanje naprezanja brodske konstrukcije.
Poznavanje svojstava tereta.
Primjena pravnih propisa povezanih s prihvatom i prijevozom tereta.
59 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Planiranje i obavljanje sigurnog prekrcaja, slaganja, učvršćivanja i nadzora nad teretom.
Briga i nadzor nad putnicima za vrijeme boravka na brodu.
KLJUČNI POSAO 6 Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Razumijevanje i procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti.
Pravilno korištenje opreme za spašavanje i protupožarne opreme.
Upravljanje postupcima u izvanrednim okolnostima i opasnostima te vođenje vježbi.
Primjena mjera sigurnosne zaštite na brodu.
Upravljanje mjerama zaštite morskog okoliša.
KLJUČNI POSAO 7: Opći administrativni i komercijalni poslovi
Razumijevanje i primjena pomorskih pravnih propisa.
Poznavanje upravno-pravnih i komercijalnih poslova vezanih za poslovanje broda i njihova primjena.
Briga o opskrbi broda i upravljanje brodskim zalihama.
Upotrebljavanje informatičkih sustava na brodu radi praćenje statusa i tijeka brodskih procesa.
Poznavanje vrsta i metoda vođenja brodske dokumentacije.
Poznavanje načina rada i korištenja komunikacijskih uređaja i primjena komunikacijskih postupaka.
Primjena znanja engleske pomorske terminologije i korištenje iste u svrhu komunikacije u navigaciji i poslovnoj korespondenciji.
60 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
U svrhu provedbe anketnih upitnika, upitnici su se prikupljali pomoću on-line ankete koje su bile dostupne na http://www.kiklop.eu/survey/admin/ - limesurvey platformi
projekta KIKLOP.
Slika 2. Prikaz anketa na online sustavu
Izvor: http://www.kiklop.eu/survey/admin/
Ankete su upućenena 359 adresa, odnosno na identificirani broj poslodavaca koji zapošljavaju gore navedena 23 zanimanja. Broj poslodavaca prema djelatnostima koje
obavljaju prikazane su na sljedećoj tablici.
Tablica 25. Popis poslodavaca prema djelatnostima u pomorskom klasteru
Djelatnost Broj
poslodavaca Brodski menadžment - Ship management 4 Čišćenje i prihvat otpada 8 Hidrografija 1 Javna uprava i administracija 7 Klasifikacijska društva 4 Kontrola, pregled i vještačenje tereta - Cargo surveying 27 Lučke operacije 19 Lučko tegljenje 2 Menadžment gradskog prijevoza 17 Menadžment posade 44 Morsko brodarstvo - Maritime shipping 18 Nautički turizam 30 Održavanje i servisiranje brodske opreme 25 Otpremništvo 39
61 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Peljarenje 8 Pomorska agentura 39 Prometna logistika 53 Usluge opskrbe brodova 12 Znanost i obrazovanje 2 Ukupno 359
Od ukupno 359 anketiranih, anketni upitnik s valjanim podacima ispunilo je 132 osoba ili oko 36% ispitanika. Za zanimanja pod rednim brojem 1, 2, 3, 4, 13, 14, 15, 16, 17, 19 korištena je metoda intervjuiranja gdje su vođeni razgovori s predstavnicima poslodavaca zaduženim za upravljanje kadrovima. U nekim slučajevima u tim tvrtkama postojali su već standardizirani obrasci opisa radnih mjesta i kompetencija koji su
potvrđeni kroz anketu/intervju.
Tablica 26. Rezultati odaziva na anketu
RB Zanimanja Broj ispunjenih anketa 1 Koordinator brodskih prekrcajnih operacija 1 2 Koordinator transportnih operacija na slagalištu 1 3 Voditelj logistike 6 4 Voditelj operative skladišta 5 5 Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka 4 6 Analitičar za obradu podataka 3 7 Časnik za elektrotehniku 11 8 Specijalist za brodske elektrosustave 0 9 Zapovjednik broda 18 10 Prvi časnik palube 26 11 Pomorski agent 17 12 Pomorski agent posrednik 12 13 Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja 3 14 Upravitelj flote brodova 4 15 Planer putovanja broda 4 16 Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta 1 17 Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave 1 18 Inspektor klasifikacijskog društva 2 19 Lučki kapetan 1 20 Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa 3 21 Peljar 3 22 Upravitelj stroja 3 23 Drugi časnik stroja 3
U odnosu na ključne poslove te znanja i vještine koja se traže za navedena zanimanja, kroz anketu i/ili intervjue prethodno razvijene kompetencije potvrđene su u velikoj mjeri. U nekim slučajevima bilo je potrebno nadopuniti prethodno utvrđene ključne poslove ili kompetencije. Rezultati ankete pokazali su potrebu za većom zastupljenosti općih kompetencija u sklopu znanja i vještina koje se zahtijevaju na radnom mjestu
(Tablica 27).
62 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 27. Zastupljenost općih kompetencija u zanimanjima
Društvene i građanske kompetencije 21 Inicijativnost i poduzetnost 1 Komunikativnost i suradnja 15 Poštivanje različitosti 5 Generičke vještine 149 Analitičke vještine 9 Donošenje odluka 16 Komunikativnost i suradnja 2 Kreativnost i inovativnost 3 Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola 12 Odgovornost 17 Organiziranje i planiranje 17 Prezentacijske vještine 4 Prilagodljivost 14 Suosjećanje (empatija) 1 Svjesnost o važnosti očuvanja okoliša 4 Timski rad 12 Upravljanje ljudima 9 Upravljanje resursima 10 Usmjerenost na potrebe klijenata 4 Usmjerenost na potrebe klijenata (stranaka) 4 Usmjerenost na rezultate rada 9 Uvjeravanje i utjecanje 2 Ključne kompetencije 36 Engleski jezik 14 Inicijativnost i poduzetnost 5 Matematika 3 Pisana komunikacija na hrvatskom jeziku 1 Pisana komunikacija na hrvatskom jeziku 1 Poznavanje rada na računalu 5 Spremnost na učenje 5 Usmena komunikacija na hrvatskom jeziku 2 Psiho-motoričke vještine 19 Održavanje usmjerene pažnje 6 Preciznost upravljanja strojem ili opremom 1 Spretnost prstiju 3 Spretnost ruku 3 Tjelesna snaga i izdržljivost 1 Vrijeme reakcije 5
Rezultati ankete pokazali su da se za sva zanimanja obuhvaćena anketom zahtijeva visokoškolska naobrazba. Razina potrebne kvalifikacije prema rezultatima ankete iznosi
6 odnosno 7 za pojedina zanimanja.
63 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
5.1.2. Ostali alati za verificiranje podataka o znanjima i vještinama pojedinih
zanimanja
Nakon završetka ankete odrađeni su dodatni intervjui s partnerima projekta te sa ostalim poslodavcima tzv „suporterima“ projekta. Također, odrađene su i radionice na kojima su se verificirali podaci o profilu sektora, razvoju standarda zanimanja te razvoju standarda kvalifikacija.
Pojedinačni prijedlozi standarda zanimanja obradit će se u posebnim dokumentima, sukladno HKO, kao jedan od projektnih rezultata projekta KIKLOP, unutar elementa
projekta 1. Izrada standarda zanimanja i kompetencija.
U nastavku su pojedine vještine i znanja iz odabranih zanimanja, karakterističnih za sektor pomorskog prometa i logistike, grupiraju u skupine kompetencija na način da je nekoliko zanimanja pridruženo kvalifikacijama i studijskim programima za koje
Pomorski fakultet u Rijeci obrazuje.
Objedinjeni podaci o broju identificiranih kompetencija koje su utvrđene u sklopu istraživanja standarda za zanimanja u pomorskom prometu i logistici prikazani su u tablici 28. Zanimanja su pridružena postojećim studijskim programima prediplomskog studija na Pomorskom fakultetu u Rijeci. Samo pridruživanje studijskim programima učinjeno je na temelju rezultata koji su proizašli iz tematskih rasprava koje su vođene po
ekspertnim grupama te zajedničkim radionicama u sklopu elementa projekta.
64 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 28. Broj kompetencija po zanimanjima pridruženih studijskim programima
Zanimanja po studijskim programima Broj pojedinačnih
kompetencija Brodostrojarstvo
Upravitelj stroja 68 Drugi časnik stroja 68 Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu
Časnik za elektrotehniku 44 Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave 33 Specijalist za brodske elektrosustave 43 Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Voditelj logistike 62 Voditelj operative skladišta 53 Pomorski agent 71 Pomorski agent posrednik 65 Nautika i tehnologija pomorskog prometa
Zapovjednik broda 42 Prvi časnik palube 41 Upravitelj flote brodova 42 Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja 45 Lučki kapetan 63 Peljar 48 Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa 59 Inspektor klasifikacijskog društva 33 Tehnologija i organizacija prometa
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija 39 Koordinator transportnih operacija na slagalištu 31 Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta 41 Planer putovanja broda 49 Analitičar za obradu podataka 34 Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka 38
U sklopu tematskih radionica utvrđeno je da se rezultati ankete trebaju s oprezom uzimati u obzir budući je broj sudionika koji su ispunili anketu ograničen. Daljnja usuglašavanja potrebna su ponajprije u smislu razine kvalifikacije koja je najprikladnija za pojedino zanimanje. Ovo pitanje razmotrit će se u posebnom dokumentu u vidu smjernica za razvoj standarda kvalifikacija u sklopu elementa projekta 2 u kojem će se razvijati skupovi ishoda učenja, izrađivati standard kvalifikacija i predlagati
unaprjeđenje studijskih programa.
65 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
5.2. Matrice kompetencija
Znanja i vještine koje su potrebne za rad na radnim mjestima odnosno zanimanjima mijenjaju se tijekom vremena te je potrebno u redovnim terminima provjeravati jesu li kompetencije koje su potrebne za rad na tim radnim mjestima dovoljno zastupljene u ishodima učenja kvalifikacija koje su stekle osobe koje su pohađale obrazovne programe
odgovarajuće razine.
U prethodnim koracima, identificirano je oko 60 zanimanja u području podsektora pomorskog prometa i logistike. Izdvojena su 23 zanimanja koja su ili karakteristična za sektor s višim postotkom zastupljenosti, ili su kao nova, atraktivna zanimanja prepoznata na tržištu rada od strane ključnih poslodavaca. Kako je prije navedeno, prilagodbom ankete o standardu zanimanja otkrivaju se postojeće i nove kompetencije koje će služiti za izradu standarda zanimanja, a zatim i standarde kvalifikacija i
prilagodbu obrazovnih programa koji se na njima temelje.
Grupirajući kompetencije iz pojedinih standarda zanimanja moguće je dobiti matricu kompetencija. Ovdje se jasno može utvrditi postoji li ili ne kompetencijska neusklađenost odnosno neusklađenost traženih kompetencija s ishodima učenja
pojedinih kurikuluma.
Metodološki pristup izradi matrice kompetencija prikazan je na sljedećoj shemi.
Shema 5. Metodološki pristup izradi matrice kompetencija
66 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Izabrana zanimanja koja su uzeta u obzir za izradu standarda zanimanja pokrivaju više različitih područja pomorstva (Tablica 29). Kao korak između izrađeno je pet matrica kompetencija koje se temelje na kvalifikacijama koje trenutno postoje i izvode se na Pomorskom fakultetu u Rijeci, koji je nositelj projekta KIKLOP, te čiji se programi žele unaprijediti. O ostalim obrazovnim programima u području pomorskog prometa i
logistike više riječi će biti u narednom poglavlju.
U tablici 29 prikazana su izabrana zanimanja prema pripadajućim djelatnostima te koji
studijski program na Pomorskom fakultetu u Rijeci prati obrazovanje za ta zanimanja.
Tablica 29. Zanimanja prema djelatnosti i prema obrazovnom programu
Izabrana zanimanja za anketiranje Djelatnosti Studijski program
Upravitelj stroja Brodska zanimanja BRODOSTROJARSTVO
Drugi časnik stroja Brodska zanimanja
Časnik za elektrotehniku Brodska zanimanja ELEKTRONIČKE I INFORMATIČKE TEHNOLOGIJE U POMORSTVU
Specijalist za brodske elektrosustave Horizontalna zanimanja Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Horizontalna zanimanja
Voditelj logistike Logistika LOGISTIKA I MENADŽMENT U POMORSTVU I PROMETU
Voditelj operative skladišta Logistika
Pomorski agent Pomorska agentura
Pomorski agent posrednik (shipbroker) Pomorska agentura
Zapovjednik broda Brodska zanimanja
NAUTIKA I TEHNOLOGIJA POMORSKOG PROMETA
1. časnik palube Brodska zanimanja
Upravitelj flote brodova Menadžment broda
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja Menadžment broda
Lučki kapetan Sigurnost plovidbe
Peljar Sigurnost plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa Sigurnost plovidbe
Inspektor klasifikacijskog društva Sigurnost plovidbe
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija Luke i terminali
TEHNOLOGIJA I ORGANIZACIJA PROMETA
Koordinator transportnih operacija na slagalištu Luke i terminali Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Kontrola kvalitete i kvantitete robe
Planer putovanja broda Brodarstvo
Analitičar za obradu podataka Zanimanja iz općeg prometa
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Zanimanja iz općeg prometa
Navedena podjela po studijskim programima rađena je na temelju postojećih programa i ciljnih skupina djelatnosti za koje se studenti obrazuju. S obzirom da među navedenim zanimanjima ima i novih zanimanja koja nisu uvrštena u NKZ, tek nakon što se definiraju ishodi učenja i skupine ishoda učenja na temelju kompetencija i skupina kompetencija, moći će se napraviti čvršća poveznica sa studijskim programima kao i identificirati
nedostatke i potrebne korekcije studijskih programa.
67 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Matrice kompetencija za svih 5 studijskih programa prikazane su u privitku ovog dokumenta. U nastavku će se dati prikaz pivot tablica izvedenih iz matrica kompetencija
za zanimanja koja su pridružena tim studijskim programima. Prikazat će se:
- ključni poslovi za pojedina zanimanja - skupine kompetencije za pojedina zanimanja
5.2.1. Matrica kompetencija Brodostrojarstvo
Tablica 30. Ključni poslovi za brodostrojarska zanimanja
Drugi časnik stroja
Opći administrativni i komercijalni poslovi
Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Upravljanje brodskim postrojenjem
Upravljanje i organizacija održavanja
Upravljanje zalihama u strojarnici
Upravitelj stroja
Opći administrativni i komercijalni poslovi
Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Upravljanje brodskim postrojenjem
Upravljanje i organizacija održavanja
Upravljanje zalihama u strojarnici
Tablica 31. Skupine kompetencija za brodostrojarska zanimanja
Drugi časnik stroja
Automatizacija brodskog pogona
Brodska elektrotehnika / Brodski električni uređaji i sustavi
Brodske toplinske turbine
Brodski generatori pare
Brodski motori
Brodski pomoćni strojevi i uređaji / Brodska hidraulika i pneumatika
Brodski pomoćni strojevi i uređaji / Primjena računala
Brodski pomoćni sustavi
Dijagnostika kvarova
Engleski jezik
Goriva, maziva, voda
Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
Pomorsko pravo
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Sigurnost na moru
Sredstva pomorskog prometa / Plovidba broda
68 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tehnički nadzor i klasifikacija broda
Tehnologija materijala i obrada / Korozija i zaštita materijala
Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Zaštita mora i morskog okoliša
Upravitelj stroja
Automatizacija brodskog pogona
Brodska elektrotehnika / Brodski električni uređaji i sustavi
Brodske toplinske turbine
Brodski generatori pare
Brodski motori
Brodski pomoćni strojevi i uređaji / Brodska hidraulika i pneumatika
Brodski pomoćni strojevi i uređaji / Primjena računala
Brodski pomoćni sustavi
Dijagnostika kvarova
Engleski jezik
Goriva, maziva, voda
Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
Pomorsko pravo
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Sigurnost na moru
Sredstva pomorskog prometa / Plovidba broda
Tehnički nadzor i klasifikacija broda
Tehnologija materijala i obrada / Korozija i zaštita materijala
Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Zaštita mora i morskog okoliša
69 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
5.2.2. Matrica kompetencija Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu
Tablica 32. Ključni poslovi za zanimanja iz elektroničkih i informatičkih tehnologija u pomorstvu
Časnik za elektrotehniku
Održavanje i popravci brodske električne opreme
Održavanje i popravci brodske elektroničke opreme
Održavanje i popravci sustava automatizacije i upravljanja
Opće kompetencije
Pridonošenje sigurnosti osoblja i broda
Upravljanje energetskim sustavima napona preko 1.000 volti i održavanje tih sustava
Upravljanje generatorskim i razvodnim sustavima i održavanje tih sustava
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Opće kompetencije
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih električnih mjernih sustava
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih elektroničkih navigacijskih sustava
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih računalnih sustava
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci pomorskih komunikacijskih sustava
Tehnička i projektna dokumentacija, zakonski akti i pravila
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije
Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroenergetskih sustava
Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava automatskog upravljanja
Ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroničkih uređaja
Ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava za sigurnost i dojavu
Ugradnja, pregled i nadzor sustava za dinamičko pozicioniranje
Zakonski akti i pravila, tehnička i projektna dokumentacija
Tablica 33. Skupine kompetencija za zanimanja iz elektroničkih i informatičkih tehnologija u pomorstvu
Časnik za elektrotehniku
Automatizacija brodskih sustava
Brodska hidraulika i pneumatika
Brodske visokonaponske tehnologije
Brodski električni strojevi
Brodski električni sustavi
Brodski pomoćni strojevi i uređaji
Električna mjerenja i instrumentacija
Električni poriv broda
Elektronički elementi i sklopovi
Elektronički navigacijski uređaji
70 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Energetska elektronika
Generičke vještine
Ključne kompetencije
Održavanje brodskih električnih uređaja
Organizacija rada i upravljanje na brodu
Osnove elektrotehnike
Pomorska medicina
Pomorski komunikacijski uređaji
Psiho-motoričke vještine
Računalne mreže i protokoli
Računalno upravljanje brodskim sustavima
Sigurnost na moru
Zaštita mora i morskog okoliša
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Društvene i građanske kompetencije
Električna mjerenja i instrumentacija
Elektronički navigacijski uređaji
Generičke vještine
Ključne kompetencije
Mikro i osobna računala
Održavanje brodskih električnih uređaja
Optoelektronički sustavi
Osnove elektrotehnike
Pomorske radiokomunikacije
Pomorski komunikacijski uređaji
Pomorsko pravo
Primjena računala u inženjerstvu
Psiho-motoričke vještine
Računalne mreže i protokoli
Specijalist za brodske elektrosustave
Automatizacija brodskih sustava
Automatsko upravljanje plovnim objektima
Brodski električni strojevi
Brodski električni sustavi
Brodski protupožarni sustavi
Električni poriv broda
Elektromagnetska kompatibilnost brodskih uređaja
Elektronički navigacijski uređaji
Generičke vještine
Ključne kompetencije
Osnove automatizacije
Osnove elektrotehnike
Osnove hidroakustike
Osnove hidrodinamike
71 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Pomorski komunikacijski uređaji
Primjena računala u inženjerstvu
Psiho-motoričke vještine
Računalne mreže i protokoli
Računalno upravljanje brodskim sustavima
Sustavi za dinamičko pozicioniranje
Sustavi za nadzor i dojavu
5.2.3. Matrica kompetencija Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Tablica 34. Ključni poslovi za zanimanja iz logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu
Pomorski agent
Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci
Izrada zbirnog obračuna troškova broda u luci
Opće kompetencije
Operativni postupci s teretom u uvozu
Organizacija prihvata i otpreme broda u luci
Organizacija trgovačkih operacija u luci
Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci
Zaključivanje poslova u izvozu
Pomorski agent posrednik
Analitika tržišta
Kontrola računa za obavljeni posao
Opće kompetencije
Posredovanje na tržištu financijskim derivativima
Posredovanje u kupoprodaji rabljenih brodova, rashodovanih brodova, gradnji novih brodova,
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Posredovanje u pronalaženju tereta za uposlenja broda
Voditelj logistike
Administriranje postupaka, vođenje evidencije i izrada izvještaja
Opće kompetencije
Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Praćenje procesa od narudžbe do isporuke robe
Pregovaranje s poslovnim partnerima i ugovaranje
Upravljanje transportnim operacijama i uslugama
Upravljanje troškovima logistike
Voditelj operative skladišta
Kontrola isporuke proizvoda kupcima
Opće kompetencije
Optimizacija upotrebe skladišnog prostora
Optimiziranje procesa od ulaza robe u skladište do isporuke kupcu
Organizacija i upravljanje radom skladišta
72 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Praćenje kvalitete robe u skladištu i stanja prilikom isporuke
Rukovođenje poslovnim procesima i radnicima u skladištu
Tablica 35. Skupine kompetencija za zanimanja iz logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu
Pomorski agent
Carine
Društvene i građanske kompetencije
Elektroničko poslovanje
Generičke vještine
Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Ključne kompetencije
Kontrola kvalitete i kvantitete (inspekcijski nadzor)
Logistika luka
Lučko poslovanje
Management u prometu
Marketing
Međunarodno poslovanje
Osnove ekonomskog poslovanja
Otpremništvo
Poduzetništvo
Pomorske agencije
Poslovanje u brodarstvu
Poslovna logistika
Pravo
Prekrcajna sredstva
Robni tokovi
Sredstva pomorskog prometa
Tehnička logistika
Tehnologija rukovanja i prijevoza teretom
Tereti u prometu
Upravljanje ljudskim potencijalima
Zaštita okoliša
Pomorski agent posrednik
Društvene i građanske kompetencije
Financijsko poslovanje
Financiranje u pomorstvu
Generičke vještine
Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Ključne kompetencije
Management u prometu
Marketing
Međunarodno poslovanje
73 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Osnove ekonomskog poslovanja
Planiranje prometne potražnje
Poduzetništvo
Pomorske agencije
Poslovanje u brodarstvu
Pravo
Robni tokovi
Sredstva pomorskog prometa
Statističke metode
Tehnologija rukovanja i prijevoza teretom
Upravljanje rizicima
Voditelj logistike
Društvene i građanske kompetencije
Financijsko poslovanje
Generičke vještine
Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Ključne kompetencije
Management u prometu
Marketing
Osnove ekonomskog poslovanja
Poduzetništvo
Poslovna logistika
Pravo
Robni tokovi
Statističke metode
Strateški management
Tehnička logistika
Tehnologija rukovanja i prijevoza teretom
Tereti u prometu
Upravljanje kvalitetom
Upravljanje ljudskim potencijalima
Voditelj operative skladišta
Društvene i građanske kompetencije
Generičke vještine
Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Management u prometu
Marketing
Metode prognoziranja i metode optimizacije
Osnove ekonomskog poslovanja
Pravo
Psihomotoričke vještine
Skladištenje / unutarnji transport
Statističke metode
Tehnička logistika
74 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tereti u prometu
Upravljanje kvalitetom
Upravljanje zalihama
5.2.4. Matrica kompetencija Nautika i tehnologija pomorskog prometa
Tablica 36. Ključni poslovi za nautička zanimanja
1. Časnik palube
Manevriranje i rukovanje brodom
Opće kompetencije
Opći administrativni poslovi
Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Upravljanje i organizacija rada na brodu
Vođenje navigacije
Inspektor klasifikacijskog društva
Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Opće kompetencije
Opći administrativni i upravni poslovi
Praćenje u području tehničkih i sigurnosnih standarda brodova
Pregledi, nadzor i certifikacija brodova
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Analiza pravne regulative koja se odnosi na zapošljavanje pomoraca
Opće kompetencije
Organizacija putovanja, ukrcaja i iskrcaja posade
Proces selekcije i upošljavanja pomoraca i drugih osoba za potrebe brodara
Upravljanje informacijama i administracijom za zapošljavanje pomoraca i drugih kadrova u pomorstvu
Upravljanje ljudskim potencijalima
Lučki kapetan
Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Opće kompetencije
Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe
Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Praćenje pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru
Upravljanje i organizacija rada u lučkoj kapetaniji
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
75 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Opće kompetencije
Praćenje pomorskog prometa
Praćenje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Traganje i spašavanje ljudi na moru
Peljar
Komunikacija i koordinacija u redovnim i izvanrednim okolnostima
Manevriranje i rukovanje brodom
Opće kompetencije
Opći administrativni poslovi
Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Upravljanje plovidbom broda
Upravitelj flote brodova
Komercijalno upošljavanje brodova
Nadzor i kontrola eksploatacijskih učinaka flote
Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Opće kompetencije
Planiranje i provođenje tehničkog održavanja broda
Praćenje regulative u području tehničkih i sigurnosnih standarda
Zapovjednik broda
Manevriranje i rukovanje brodom
Opće kompetencije
Opći administrativni i komercijalni poslovi
Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Upravljanje i organizacija rada na brodu
Upravljanje plovidbom broda
Tablica 37. Skupine kompetencija za nautička zanimanja
1. Časnik palube
Brodska administracija
Brodski strojni sustavi
Društvene i građanske kompetencije
Generičke vještine
Ključne kompetencije
Metode rukovođenja i upravljanja brodom
Organizacija postupaka sigurnosti na brodu
Pomorska meteorologija i oceanologija
Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Pomorski engleski jezik
Poznavanje pomorskih propisa
Psiho motoričke vještine
76 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Sredstva pomorskog prometa
Stabilnost broda i naprezanje brodske konstrukcije
Tehnike rukovanja brodom
Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta
Tereti u pomorskom prometu
Upravljanje plovidbom broda
Zaštita morskog okoliša
Inspektor klasifikacijskog društva
Brodski strojni sustavi
Društvene i građanske kompetencije
Generičke vještine
Ključne kompetencije
Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Pomorski engleski jezik
Pomorsko osiguranje
Poznavanje pomorskih propisa
Sredstva pomorskog prometa
Tehnički nadzor brodova
Tehničko održavanje broda
Zaštita morskog okoliša
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Administracija u pomorstvu
Društvene i građanske kompetencije
Ekonomika brodarstva
Generičke vještine
Ključne kompetencije
Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Poslovanje u brodarstvu
Poslovanje u pomorstvu
Poznavanje pomorskih propisa
Sigurnost na moru
Sredstva pomorskog prometa
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Lučki kapetan
Administracija u pomorstvu
Društvene i građanske kompetencije
Elektronički sustavi
Generičke vještine
Ključne kompetencije
Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Pomorski engleski jezik
Pomorsko osiguranje
77 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Poslovanje u pomorstvu
Poznavanje pomorskih propisa
Sredstva pomorskog prometa
Tehnički nadzor brodova
Tehnike rukovanja brodom
Tehnologija i organizacija luka
Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta
Tereti u pomorskom prometu
Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Zaštita morskog okoliša
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Administracija u pomorstvu
Društvene i građanske kompetencije
Elektronički sustavi
Generičke vještine
Ključne kompetencije
Organizacija postupaka sigurnosti u pomorstvu
Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Poznavanje pomorskih propisa
Psiho motoričke vještine
Sredstva pomorskog prometa
Tehnike rukovanja brodom
Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Upravljanje plovidbom broda
Zaštita morskog okoliša
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Peljar
Brodska administracija
Brodski strojni sustavi
Društvene i građanske kompetencije
Generičke vještine
Metode rukovođenja i upravljanja brodom
Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Organizacija postupaka sigurnosti u pomorstvu
Planiranje putovanja
Pomorska meteorologija i oceanologija
Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Pomorski engleski jezik
Poznavanje pomorskih propisa
Psiho motoričke vještine
Sredstva pomorskog prometa
Stabilnost broda i naprezanje brodske konstrukcije
Tehnike rukovanja brodom
78 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tereti u pomorskom prometu
Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Upravljanje plovidbom broda
Upravljanje plovidbom broda
Zaštita morskog okoliša
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Upravitelj flote brodova
Brodski strojni sustavi
Društvene i građanske kompetencije
Ekonomika brodarstva
Elektronički sustavi
Generičke vještine
Ključne kompetencije
Pomorsko osiguranje
Poslovanje u pomorstvu
Poznavanje pomorskih propisa
Sredstva pomorskog prometa
Tehnički nadzor brodova
Tehničko održavanje broda
Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Zapovjednik broda
Brodska administracija
Brodska medicina
Brodski strojni sustavi
Društvene i građanske kompetencije
Generičke vještine
Metode rukovođenja i upravljanja brodom
Organizacija postupaka sigurnosti na brodu
Planiranje putovanja
Pomorska meteorologija i oceanologija
Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Pomorski engleski jezik
Poznavanje pomorskih propisa
Psiho motoričke vještine
Sredstva pomorskog prometa
Stabilnost broda i naprezanje brodske konstrukcije
Tehnike rukovanja brodom
Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta
Tereti u pomorskom prometu
Upravljanje plovidbom broda
Zaštita morskog okoliša
79 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
5.2.5. Matrica kompetencija Tehnologija i organizacija prometa
Tablica 38. Ključni poslovi za zanimanja iz tehnologije i organizacije prometa
Analitičar za obradu podataka
Analiza i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa
Analiza i obrada podataka u prometnom procesu
Komunikacija sa drugim odjelima i subjektima
Opće kompetencije
Planiranje tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika
Praćenje i unaprijeđivanje javnog prijevoza putnika
Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Ispunjavanje potrebne dokumentacije i izrađivanje izvješća
Izrada operativnog plana prekrcaja (ukrcaja/iskrcaja)
Kontinuirano provođenje i predlaganje unaprjeđenja postupaka sigurnosti i kvalitete procesa
Koordinacija i komunikacija s odgovornim osobama brodara
Nadzor i praćenje aktivnosti i performansi procesa
Opće kompetencije
Priprema prihvata broda
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Ispunjavanje potrebne dokumentacije i izrađivanje izvješća
Izrada plana slaganja tereta na slagalištu
Kontinuirano provođenje i predlaganje unaprjeđenja postupaka sigurnosti i kvalitete procesa
Opće kompetencije
Planiranje procesa premještanja kontejnera na terminalu
Upravljanje postupcima transporta tereta na slagalištu
Planer putovanja broda
Izrada plana krcanja i slaganja tereta na brodu prema luci ticanja
Izrada reda plovidbe brodskog servisa
Održavanje redovitosti brodskog servisa
Opće kompetencije
Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa
Usuglašavanje operativnih procedura u konzorcijima i pulovima (pools)
Utvrđivanje potrebnih kapaciteta za obavljanje servisa
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Opće kompetencije
Postupanje u slučaju oštećenja tereta i/ili broda i uređaja
Postupci pregleda i nadzora pri ukrcaju tereta na brod
Pregled broda radi ukrcaja tereta
Priprema kontejnera za transport robe
Utvrđivanje količine tereta
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
80 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Koordinacija operativnih poslova i komunikacija sa drugim odjelima
Nadzor i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa
Opće kompetencije
Planiranje i organizacija tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika
Upravljanje analitičkim procesima
Upravljanje prometnim procesima u javnom prijevozu putnika
Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja
Tablica 39. Skupine kompetencija za zanimanja iz tehnologije i organizacije prometa
Analitičar za obradu podataka
Generičke vještine
Inženjering prometnih mreža
Kljucne kompetencije
Operativno upravljanje prometom
Planiranje javnog prijevoza putnika
Primjena GIS-a u prometu
Prometna infrastruktura
Prostorno i prometno planiranje
Statističke metode
Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Kvaliteta u pomorstvu i prometu
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Društvene i građanske kompetencije
Generičke vještine
Kljucne kompetencije
Krcanje i slaganje tereta
Lučka transportna sredstva i infrastruktura
Operativno planiranje terminala
Psihomotoričke vještine
Sredstva pomorskog prijevoza
Stabilnost i naprezanje broda
Tehnička svojstva tereta
Tehničko održavanje i kontrola procesa
Kvaliteta u pomorstvu i prometu
Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera
Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Društvene i građanske kompetencije
Generičke vještine
Lučka transportna sredstva i infrastruktura
Operativno planiranje terminala
Psihomotoričke vještine
81 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Stabilnost i naprezanje broda
Tehnička svojstva tereta
Tehničko održavanje i kontrola procesa
Kvaliteta u pomorstvu i prometu
Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera
Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta
Planer putovanja broda
Društvene i građanske kompetencije
Generičke vještine
Kljucne kompetencije
Krcanje i slaganje tereta
Lučka transportna sredstva i infrastruktura
Lučko poslovanje
Menadžment u prometu
Operativno planiranje terminala
Optimizacijski problemi u pomorstvu
Planiranje putovanja broda
Poslovanje u morskom brodarstvu
Robni tokovi i pomorsko tržište
Sredstva pomorskog prijevoza
Stabilnost i naprezanje broda
Tehničko održavanje i kontrola procesa
Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera
Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Generičke vještine
Kljucne kompetencije
Krcanje i slaganje tereta
Pomorsko osiguranje
Psihomotoričke vještine
Sigurnost u transportu
Sredstva pomorskog prijevoza
Stabilnost i naprezanje broda
Tehnička svojstva tereta
Tehnički pregled broda i uređaja
Tehnološki procesi u transportu
Utvrđivanje kakvoće i količine tereta
Utvrđivanje štete na teretu
Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Generičke vještine
Inženjering prometnih mreža
Kljucne kompetencije
Operativno upravljanje prometom
82 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Planiranje javnog prijevoza putnika
Primjena GIS-a u prometu
Prometna infrastruktura
Prostorno i prometno planiranje
Statističke metode
Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Kvaliteta u pomorstvu i prometu
83 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
6. PONUDA RADA U SEKTORU: ZANIMANJA I KOMPETENCIJE
6.1. Indikatori tržišta rada
Jedan od ključnih ciljeva Agende 2020. Europske Unije da se stopa zaposlenosti podigne na 75% radnosposobnog stanovništva starog 24-64 godine. Hrvatska je daleko od dostizanja tog cilja. Statistički pokazatelji iz 2014. godine pokazuju da je omjer radnosposobnog stanovništva i zaposlenosti aktivnog stanovništva 52,2%, dok je stopa nezaposlenosti aktivnog stanovništva 42,2%. Stopa neaktivnosti stanovništva iznosi 18,8%. S obzirom da se podaci iz državnih statističkih evidencija ne mogu izvući za pojedine grane prometa, ova analiza indikatora tržišta rada odnosi se na cijeli sektor H Prijevoz i skladištenje. Nije bilo moguće napraviti ciljanu analizu samo za pomorski
promet pa tu činjenicu treba uzeti u obzir prilikom donošenja zaključaka.
Općenito sektor Prijevoz i skladištenje koji zapošljava oko 56.500 zaposlenih sudjeluje u ukupnoj zaposlenosti sa 7,4% što ga stavlja na 4 mjesto prema sektorima po udjelu u ukupnoj zaposlenosti (iza poljoprivrede, prerađivačke industrije i trgovine). Pri tome, treba opet napomenuti, da su ovi pokazatelji iskrivljeni zbog toga što pomorci nisu uključeni u statistike o zaposlenosti pa se vjerojatno vode kao neaktivno stanovništvo. Kada bi se u teoriji dodali pomorci u međunarodnoj plovidbi tada bi se stopa podigla na
8,5% što je u ovom slučaju velika razlika jer govorimo o doslovno 1% porasta u sektoru.
U istraživanju 2012. godine (ASOO, 2012) izmjerena je razina ekonomske aktivnosti stanovništva sa stopom zaposlenosti od 66,3% u sektoru Prometa i logistike, međutim ti podaci nisu bili dostupni u provedenom istraživanju pa nije moguće utvrditi da li je došlo do pada ili rasta pokazatelja omjera razine ekonomske aktivnosti i stope
zaposlenosti.
Tablica 40. Broj zaposlenih prema spolu u sektoru H
Zaposleni 2009* 2010 2011 2012 2013 2014 2015
H – Prijevoz i skladištenje 80329 64335 61173 62575 57569 56461 56697
Žena 23286 16418 15559 15530 14004 13 650 13708
Udio žena 29% 25,5% 25,4% 24,8 % 24,3 % 24,2% 24,2% *2009. godine sektor je pripadao području: Prijevoz, skladištenje i veze (NKD-u 2002)
Izvor: Državni zavod za statistiku
Nezaposlenost u sektoru rasla je do 2013. godine. U 2014. i 2015. godini zabilježen je osjetni pad nezaposlenosti (Tablica 41). Udio nezaposlenih žena u sektoru u prosječnoj vrijednosti kreće se oko 24%. Također, zamjetno je da broj nezaposlenih sa višom ili visokom stručnom spremom također pada (Tablica 42), međutim u strukturi zaposlenih raste što pokazuje da sektor očigledno zapošljava ili traži više zaposlenika sa srednjom stručnom spremom nego višom ili visokom.
84 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 41. Broj nezaposlenih prema spolu i obrazovanju u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“
Godina 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 (H) Prijevoz i skladištenje 6278 7666 7297 7608 8922 8777 7661 Muškarci 3863 5011 4782 5092 5993 5799 5118 Žene 2415 2655 2516 2516 2928 2978 2543 % žena 38% 35% 34% 33% 33% 34% 33% Nezaposleni (VŠS/VSS) 526 625 628 694 879 951 847
Udio nezaposlenih (VŠS/VSS)
8,38%
8,15%
8,60%
9,13%
9,85%
10,83%
10,94%
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
Tablica 42. Broj nezaposlenih prema spolu i razini obrazovanju (VŠS i VSS) u sektoru H
Godina 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 (H) Prijevoz i skladištenje UKUPNO 526 625 628 694 879 951 842 Muškarci 287 335 344 385 484 506 461
Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 156 186 190 218 280 289 243
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 132 149 154 168 204 217 218
Žene 239 290 284 309 395 444 381
Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola 133 158 151 171 209 224 194
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 107 133 134 139 186 220 187
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
U nastavku prikazani su trendovi ulaska i izlaska iz evidencije HZZ prema spolu i
obrazovanju (VŠS i VSS) u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“
Tablica 43. Ulazak i izlazak iz evidencije HZZ prema spolu i obrazovanju (VŠS i VSS) u sektoru H
Godina 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 ULAZAK U EVIDENCIJU HZZ (H) Prijevoz i skladištenje - ukupno 635 587 723 746 1120 1071 863 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
323 322 382 387 571 552 446
Muškarci 187 180 222 224 322 318 250 Žene 136 142 160 163 249 234 196 Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 312 265 341 359 549 519 417 Muškarci 156 133 164 184 257 249 219 Žene 156 132 177 175 292 270 198 IZLAZAK IZ EVIDENCIJE HZZ (H) Prijevoz i skladištenje - ukupno 344 431 628 591 745 870 797 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
154 218 292 304 405 424 394
Muškarci 87 130 180 202 262 259 239 Žene 67 88 112 102 143 165 155 Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 190 213 336 287 340 446 403 Muškarci 84 98 183 141 173 217 201 Žene 106 115 153 146 167 229 202 RAZLIKA 291 156 95 155 375 201 66
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
85 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Prema podacima sa stranica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje primijećuje se konstantan rast visoko obrazovanog stanovništva u evidenciji nezaposlenosti, osim 2015. godine. Također broj izlazaka iz evidencije se povećava osim 2012. godine. Sukladno gospodarskoj krizi koja je zahvatila Republiku Hrvatsku vidljivo je da su 2012 i 2013. godina kritične godine za nezaposlenost. Uspoređujući na taj način kumulativne podatke o izlascima iz evidencije s ulascima u evidenciju zaključuje se da je broj ulazaka
veći od broja izlazaka za 30% (od 2009. godine je ušlo 5745, a izašlo 4406 ljudi).
Međutim pozitivni trendovi nagoviještavaju se već 2014. godine dok je 2015. godine vrlo mala razlika pa se može zaključiti da se podaci približavaju jednakosti što se može vidjeti iz sljedećeg grafikona.
Grafikon 16. Ulazak i izlazak iz evidencije HZZ u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“
Tablica 44 prikazuje slobodna radna mjesta u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“
Tablica 44. Slobodna radna mjesta u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“
Godina 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
(H) Prijevoz i skladištenje 1613 2337 3167 3120 3273 3953 5605
Ukupno 1613 2337 3167 3120 3273 3953 5605
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
Povezivanjem tablica, slobodnih radnih mjesta i izlaska iz evidencije, zaključuje se da je u 2015. zaposleno 14% VŠS i VSS stručne spreme. Gledajući razdoblja od 2009. do 2015.,
0
200
400
600
800
1000
1200
2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015
Ulazak uevidenciju HZZ
Izlazak izevidencije HZZ
RAZLIKA
86 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
ukupno se otvorilo 23.068 radnih mjesta, zaposleno je 4.406, odnosno 19% svih
novozaposlenih su visoko obrazovanih.
6.2. Dobna i obrazovna struktura u sektoru H - Prijevoz i skladištenje
Dobna struktura kod analize ponude rada značajno utječe na sposobnost gospodarstva da se prilagođava novim tržišnim uvjetima i potrebom da se inovacijama izgrađuju nove usluge i proizvodi. Prema tome i stariji radnici mogu značajno doprinijeti razvoju konkurentnosti. Njihove su sposobnosti u hrvatskim uvjetima niskih ulaganja u ljudske resurse i slabih impulsa za restrukturiranje dugi niz godina bile relativno smanjene.
Tablica 45. Obrazovna struktura zaposlenosti u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“
Stupanj stručnog obrazovanja
godine broj zaposlenih
visoko više srednja Niže VKV highly skilled
KV Skilled
PKV Semi skilled
NKV Unskilled
2009 64113 4862 4666 36058 3675 2433 9367 770 2282 2010 60780 4754 4442 34907 3101 2074 8786 668 2048 2011 59565 4896 4427 34303 2898 1890 8602 594 1955 2012 59502 4876 4445 34643 3186 1636 7849 848 2019 2013 58086 4977 4489 34998 2527 1318 7472 573 1732 2014 53645 4979 4185 32904 2265 1101 6322 486 1403
Izvor: Državni zavod za statistiku
Uspoređujući kretanje zaposlenosti može se zaključiti da zaposlenost opada kroz cijelo promatrano razdoblje od 2009 do 2014. godine. Međutim u strukturi zaposlenosti udio nekvalificirane radne snage se smanjuje sa 7%, udio srednje kvalificirane za 5% dok je
za VSS/VŠS udio 2,2%.
Grafikon 17. Prikaz zaposlenosti u sektoru H prema stupnju stručnog obrazovanja
0 5000 10000 15000 20000 25000 30000 35000 40000
2009
2010
2011
2012
2013
2014
Niže/NKV
SSS
VSS/VŠS
87 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Sljedeća tablica (Tablica 46)prikazuje dobnu i obrazovnu strukturu nezaposlenosti (VŠS
i VSS) u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“.
Tablica 46. Dobna i obrazovna struktura nezaposlenosti (VŠS i VSS) u sektoru H
Godina 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 (H) Prijevoz i skladištenje Ukupno
526 625 628 694 879 951 847
20-24 18 17 16 26 22 22 17 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
17 15 14 22 20 19 16
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
1 2 2 4 2 3 1
25-29 107 132 118 136 185 173 128 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
51 70 64 76 110 99 68
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
55 62 54 60 75 74 60
30-34 67 88 112 126 159 161 137 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
30 39 49 58 78 75 64
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
38 49 63 68 81 86 73
35-39 60 77 78 88 103 119 99 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
34 42 41 45 51 60 54
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
27 35 37 43 52 59 45
40-44 32 41 48 60 90 103 97 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
17 21 26 35 44 54 40
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
15 21 22 25 46 50 57
45-49 62 51 48 55 68 78 82 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
32 28 24 26 37 42 47
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
30 23 24 29 31 36 35
50-54 86 99 89 76 91 88 81 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
46 57 50 44 49 45 42
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
40 43 39 32 42 43 39
55-59 70 85 76 89 114 144 140 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
46 52 47 56 68 88 79
Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
23 34 30 33 46 56 61
60 i više 26 34 43 39 47 63 67
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
88 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Iz tablice 46 može se zaključiti da je nezaposlenost mladog obrazovanog stanovništva u 2015. godini (VŠS i VSS, do 34 g.) u ukupnom broju nezaposlenih u sektoru H 33,24 %
te da je najveći broj nezaposlenih upravo u dobi od 25-34 godine.
6.3. Dinamika nalaženja posla
Dinamika nalaženja posla za osobe bez radnog iskustva s obzirom na završeno obrazovanje jedan je od pokazatelja koje HZZ redovito objavljuje. Ovdje su prikazani podaci dobiveni temeljem istih izvora, nešto drugačijom metodologijom. Tablica 47
usporedno prikazuje trajanje nezaposlenosti u odnosu na stupanj obrazovanja.
Tablica 47. Trajanje nezaposlenosti u sektoru H (VŠS i VSS)
Godina 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 (H) Prijevoz i skladištenje ukupno 401 509 519 587 770 830 723 Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
211 277 281 327 427 448 375
0 - 3 mj. 72 71 83 89 130 121 88 3 - 6 mj. 48 54 48 69 87 91 77 6 - 9 mj. 28 38 31 39 48 64 52 9 - 12 mj. 19 32 24 30 37 44 38 1 - 2 g. 33 64 62 66 84 84 83 2 - 3 g. 12 17 34 34 41 44 36 Fakultet, akademija, magisterij, doktorat
189 232 238 260 343 382 348
0 - 3 mj. 68 60 76 82 122 113 82 3 - 6 mj. 43 46 46 55 83 77 71 6 - 9 mj. 24 31 29 30 38 61 47 9 - 12 mj. 14 25 18 24 25 40 38 1 - 2 g. 30 52 46 47 52 66 83 2 - 3 g. 10 19 25 23 24 25 27
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
Iz tablice 46 vidi se da je ukupan broj nezaposlenih s VŠS/VSS 2015. godine bio 847. Uspoređujući podatke iz tablice 47 „Trajanja nezaposlenosti u sektoru H zaključuje se da
87,60% nezaposlenih uspije naći posao unutar 3 godine od dana prijave na HZZ.
Pad smanjenja zaposlenosti u 2015 godini te pozitivni pokazatelji gospodarskog rasta u 2015. godini znače potencijalni izlazak zemlje iz krize te se može očekivati u 2016. godini pozitivan utjecaj na tržište odnosno na smanjenje zaposlenosti u svim sektorima
pa i u podsektoru pomorskog prometa i logistike.
89 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 48. Izlasci iz evidencije HZZ sektor H po županijama
Razina Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola Fakultet, akademija, magisterij, doktorat Ukupno
Godina 2013 2014 2015 2013 2014 2015
(H) Prijevoz i skladištenje 405 424 336 340 446 351 2302
Zagrebačka 30 25 13 22 22 20 132
Krapinsko-zagorska 6 7 5 1 7 5 31
Sisačko-moslavačka 7 6 6 7 7 3 36
Karlovačka 9 9 13 4 7 5 47
Varaždinska 21 29 6 4 14 8 82
Koprivničko-križevačka 4 3 6 2 4 1 20
Bjelovarsko-bilogorska 6 2 7 1 3 3 22
Primorsko-goranska 40 42 36 53 50 43 264
Ličko-senjska 4 4 5 3
16
Virovitičko-podravska 1 4
1 3
9
Požeško-slavonska 9 6 4 4 6 3 32
Brodsko-posavska 10 8 6 5 6 3 38
Zadarska 16 29 12 28 27 25 137
Osječko-baranjska 13 15 7 11 21 18 85
Šibensko-kninska 14 17 6 8 12 10 67
Vukovarsko-srijemska 5 7 5 2 6 7 32
Splitsko-dalmatinska 97 96 95 72 107 79 546
Istarska 19 17 16 8 18 14 92
Dubrovačko-neretvanska 31 24 25 24 26 19 149
Međimurska 4 5 3 3 1 6 22
Grad Zagreb 59 69 60 77 99 79 443
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
90 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 49. Ulasci u evidenciju HZZ sektor H po županijama
Razina (3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola
(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat Ukupno
Godina 2013 2014 2015 2013 2014 2015
(H) Prijevoz i skladištenje 571 552 292 549 519 293 2776
Zagrebačka 41 30 12 35 24 17 159
Krapinsko-zagorska 9 9 3 14 5 3 43
Sisačko-moslavačka 14 7 5 5 5 9 45
Karlovačka 9 11 11 11 4 6 52
Varaždinska 18 25 12 6 10 9 80
Koprivničko-križevačka 7 7 7 1 5 1 28
Bjelovarsko-bilogorska 6 2 7 6 5 3 29
Primorsko-goranska 65 63 46 81 69 36 360
Ličko-senjska 5 3 2 1 2 1 14
Virovitičko-podravska
6 4 1 4
15
Požeško-slavonska 14 13 4 8 5 1 45
Brodsko-posavska 7 16 8 9 11 2 53
Zadarska 22 22 10 41 26 14 135
Osječko-baranjska 14 16 9 21 24 17 101
Šibensko-kninska 17 16 3 16 17 4 73
Vukovarsko-srijemska 9 12 8 6 8 7 50
Splitsko-dalmatinska 104 117 54 102 108 65 550
Istarska 30 34 13 14 22 17 130
Dubrovačko-neretvanska 40 49 14 28 42 12 185
Međimurska 13 7 2 8 3 4 37
Grad zagreb 127 87 58 135 120 65 592
Ukupno 571 552 292 549 519 293 2776
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje
91 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
6.4. Kvantitativna analiza obrazovnih programa
Za svaki obrazovni sektor vrlo je važno da zanimanja koja generira imaju potencijal razvoja visoke razine dodane vrijednosti i da na taj način pridonose rastu i razvoju. Ako su djelatnosti koje najviše zapošljavaju sektorskih zanimanja važne za gospodarstvo, a posebno ako pridonose i izvozu, tada će sigurno i potražnja za sektorskim zanimanjima biti održiva i značajna što je slučaj kod sektora Pomorskog prometa i logistike.
Cilj svakog učinkovitog obrazovnog sustava jest da omogući prilagodljivost i razvoj znanja pojedincima koji grade svoje karijere kako bi mogli osigurati zapošljivost u tijeku radnog vijeka. Nakon spoznaje na kojim sve radnim mjestima i u kojim djelatnostima mogu raditi pojedinci sa sektorskim zanimanjima, postavili su se temelji za planiranje karijere i podloga za izradu odnosno prilagodbu obrazovnih programa koji će to
omogućiti.
Da bi znanja i vještine koje se stječu u visoko školskom sustavu mogli podržavati
gospodarski rast, potrebno je istovremeno zadovoljiti tri uvjeta:
- da su studijski programi odgovarajući po sadržaju, - da je broj studenata koji su stekli odgovarajuće kvalifikacije dovoljan da zadovolji
potražnju na tržištu rada,
- da kvalificirani kadrovi zadovoljavaju potrebe tržišta rada u zadanom vremenu, - da su sadržaj obrazovanja i upisne kvote planirani na vrijeme.
Kada je riječ o obrazovanju u prometu, a posebice u segmentu pomorskog prometa, treba imati na umu da je to kompleksno multidisciplinarno znanstveno područje temeljeno na djelatnostima različitih tehničko-tehnoloških i ekonomsko-pravnih obilježja. Stoga nositelji visokog obrazovanja u širokom područja pomorstva u RH, znanstvenoistraživačke visokoškolske ustanove, kontinuirano moraju prilagođavati obrazovne programe koji su povezani s potrebama tržišta rada na domaćem i svjetskom tržištu rada, istodobno prepoznatljivi u Europskom prostoru visokog obrazovanja te usklađeni sa svim zahtjevima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Međunarodne konvencije o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodžbi i držanje straže pomoraca (STCW) te drugim
relevantnim međunarodnim propisima.
S obzirom da se logistika kao zasebni obrazovni stručni ili sveučilišni studij počela izvoditi tek implementacijom Bolonjskog procesa ona predstavljala još uvijek novinu u visokom obrazovanju. Iz tog razloga, i u podsektoru logistike očekuju se kvalitetne
dopune programa u skladu s potrebama nacionalnog gospodarstva, ali i međunarodnog.
U Hrvatskoj postoji vrlo razgranati sustav obrazovanja u podsektoru pomorskog
prometa i logistike koji se izvodi na 5 mogućih razina kvalifikacije:
92 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
- 19 preddiplomski sveučilišnih studija - 15 diplomskih sveučilišnih studija - 2 poslijediplomska sveučilišna studija - 2 poslijediplomski specijalistička studija - 3 stručna studija
Navedene različite studije izvodi nekoliko visokoobrazovnih institucija i to:
- Pomorski fakultet Sveučilište u Rijeci - Pomorski fakultet Sveučilište u Splitu - Prometni fakultet Sveučilište u Zagrebu - Sveučilište u Zadru, Pomorski odjel - Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za pomorstvo - Sveučilište Sjever - Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina - Visoka škola za inspekcijski i kadrovski menadžment, Split
Prikaz svih programa koji se izvode prikazani su u tablici 50. Kao što se može primijetiti svi programi (osim 2) koji se odnose na pomorski promet i logistiku sukladno popisu programa MZOS odnose se za znanstveno područje Tehničke znanosti i polje 2.21. Tehnologija prometa i transport dok se nelogično 2 programa odnose na područje Tehničke znanosti i polje 2.03. Elektrotehnika.
93 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 50. Popis programa MZOS za znanstveno područje Tehničke znanosti i polje 2.21.
Tehnologija prometa i transport koji se odnose na pomorski promet i logistiku
Rb NAZIV STUDIJA VRSTA AKADEMSKI STUPANJ NOSITELJ IZVOĐAČ
1 Inteligentni transportni sustavi i logistika
diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/inženjerka prometa
SVE
UČ
ILIŠ
TE
U Z
AG
RE
BU
FAK
ULT
ET
PR
OM
ET
NIH
ZN
AN
OST
I, ZA
GR
EB
2
Inteligentni transportni sustavi i logistika; smjerovi: Inteligentni transportni sustavi, Logistika
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka prometa
3 Intermodalni transport
poslijediplomski specijalistički studiji
sveučilišni/a specijalist/specijalistica intermodalnog transporta
4
Promet; smjerovi: Cestovni, Željeznički, Vodni, Zračni, Poštanski, Informacijsko-komunikacijski, Gradski
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka prometa
5
Promet; smjerovi: Cestovni, Željeznički, Vodni, Zračni, Poštanski, Informacijsko-komunikacijski, Gradski
diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/inženjerka prometa
6 Tehnološki sustavi u prometu i transportu
poslijediplomski sveučilišni studiji
doktor/doktorica znanosti, područje tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport
7 Transportna logistika i menadžment
poslijediplomski specijalistički studiji
sveučilišni/a specijalist/ specijalistica transportne logistike i menadžmenta
94 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Rb NAZIV STUDIJA VRSTA AKADEMSKI STUPANJ NOSITELJ IZVOĐAČ
8 Brodostrojarstvo preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka brodostrojarstva
SVE
UČ
ILIŠ
TE
U R
IJE
CI
PO
MO
RSK
I FA
KU
LTE
T, R
IJE
KA
9 Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa
diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/inženjerka brodostrojarstva i pomorske tehnologije
10
Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu
diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/inženjerka elektroničke i informatičke tehnologije
11
Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka elektroničke i informatičke tehnologije
12
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/inženjerka logistike i menadžmenta u pomorstvu
13
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka logistike i menadžmenta u pomorstvu
14 Nautika i tehnologija pomorskog prometa
diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/inženjerka nautike i tehnologije pomorskog prometa
15 Nautika i tehnologija pomorskog prometa
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka nautike i tehnologije pomorskog prometa
16 Pomorstvo poslijediplomski sveučilišni studiji
doktor/doktorica znanosti, područje tehničkih znanosti, polje tehnologija prometa i transport
17 Tehnologija i organizacija prometa
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka prometa
18 Tehnologija i organizacija prometa
diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/inženjerka prometa
95 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
NAZIV STUDIJA VRSTA AKADEMSKI STUPANJ NOSITELJ IZVOĐAČ
19 Brodostrojarstvo Preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka brodostrojarstva
SVE
UČ
ILIŠ
TE
U S
PLI
TU
PO
MO
RSK
I FA
KU
LTE
T, S
PLI
T
20 Brodostrojarstvo diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/inženjerka brodostrojarstva
21 Pomorska nautika preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka nautike
22 Pomorska nautika diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/inženjerka nautike
23
Pomorske elektrotehničke i informatičke tehnologije
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka elektrotehničke i informatičke tehnologije
24 Pomorske elektrotehničke tehnologije
diplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka elektrotehničke i informatičke tehnologije
25 Pomorske tehnologije jahta i marina
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskih tehnologija jahta i marina
26 Pomorske tehnologije jahta i marina
diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/inženjerka pomorske tehnologije
27 Pomorski menadžment
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskog menadžmenta
28 Pomorski menadžment
diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/inženjerka pomorskog menadžmenta
29 Pomorski sustavi i procesi
diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/inženjerka pomorske tehnologije
30 Pomorski sustavi i procesi
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskih sustava i procesa
96 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
NAZIV STUDIJA VRSTA AKADEMSKI STUPANJ NOSITELJ IZVOĐAČ
31 Brodostrojarstvo preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskog prometa brodostrojarskog smjera
SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU
SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU
32 Nautika preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskog prometa nautičkog smjera
33 Pomorske tehnologije jahta i marina
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskih tehnologija jahta i marina
34 Pomorstvo diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/ inženjerka pomorskog prometa
35
Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa SVEUČILIŠTE
U ZADRU SVEUČILIŠTE U ZADRU
36
Nautika i tehnologija pomorskog prometa
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka nautike i tehnologije pomorskog prometa
37 Tehnička i gospodarska logistika
stručni studij
stručni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka tehničke i gospodarske logistike
Sveučilište Sjever
38 Prometna logistika
stručni studij
stručni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka prometne logistike
Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina
39
Inspekcijski i kadrovski menadžment u pomorstvu
stručni studij
stručni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka inspekcijskog i kadrovskog menadžmenta u pomorstvu
Visoka škola za inspekcijski i kadrovski menadžment, Split
Izvor: Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta (2015)
97 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 51. Popis programa MZOS za znanstveno područje Tehničke znanosti i polje 2.03. Elektrotehnika
Rb NAZIV STUDIJA VRSTA AKADEMSKI STUPANJ NOSITELJ IZVOĐAČ
40
Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka elektrotehničkih i komunikacijskih tehnologija u pomorstvu
Sveučilište u Dubrovniku
Sveučilište u Dubrovniku
41
Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu
diplomski sveučilišni studij
magistar/magistra inženjer/inženjerka elektrotehničkih i komunikacijskih tehnologija u pomorstvu
Sveučilište u Dubrovniku
Sveučilište u Dubrovniku
Izvor: Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta (2015)
S obzirom da se ovoj profil sektora bavi pomorskim prometom i logistikom, fokus će biti primijenjen na izvođenje programa na Pomorskim fakultetima u Rijeci i Splitu te Sveučilišnim odjelima u Zadru i Dubrovniku jer sveobuhvatna analiza svih programa teško je usporediva jer se svi ne odnose na pomorski promet i logistiku kao izabrani
segment analize.
Općenito govoreći studijski programi usklađeni su 2005. godine s načelima Bolonjske deklaracije te su uvedena dva ciklusa studija; programi sveučilišnih preddiplomskih studija za prvostupnike (180 ECTS bodova) te programi sveučilišnih diplomskih studija za magistre struke (120 ECTS bodova). Od 2006. godine Pomorski fakultet u Rijeci je nositelj, jedinog u Hrvatskoj, integriranog Poslijediplomskog sveučilišnog studija „Pomorstvo“ (180 ECTS bodova). U međuvremenu su postojali i stručni sveučilišni
studiji koji su u kasnijem razdoblju ukinuti.
Studijski programi, generalno gledajući, imaju osnovni cilj i svrhu obrazovanje studenata za obavljanje poslova najviše složenosti u brodarstvu, pomorskim agencijama, lučkim sustavima, javnim upravama te ostalim tvrtkama pomorske i prometne industrije na
hrvatskom i svjetskom pomorskom tržištu.
6.4.1. Opći trendovi u obrazovanju
Tablica 52 prikazuje ukupan broj učenika, srednjoškolaca koji su završili osnovnu ili srednju školu te broj studenata koji su diplomirali na visokim učilištima prema podacima Državnog zavoda za statistiku. U promatranom razdoblju od 5 godina, za koje
98 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
je provedena ova analiza, vidljiv je ukupni pad broja osnovnoškolaca od 8,8%, srednjoškolskih učenika od 1,6%, dok se broj diplomiranih studenata u ukupno
promatranom razdoblju povećao za 4%.
Tablica 52. Učenici koji su završili osnovnu ili srednju školu i studenti koji su diplomirali na visokim učilištima
Godina Učenici koji su završili osnovnu školu
Učenici koji su završili srednju školu
Studenti koji su diplomirali na visokim učilištima
Stručni studij Sveučilišni studij
Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene
2010 47630 23096 44810 22379 9670 5567 22708 14112
2011 49586 24166 42669 21357 11153 6109 25335 15245
2012 47959 23399 43248 21906 11557 6504 25407 15487
2013 45749 22362 44324 22488 11329 6337 23923 14426
2014 43445 21252 44132 21511 10664 5954 23077 14256
Izvor: Državni zavod za statistiku (2016)
Tablica 53. Studenti koji su diplomirali / završili sveučilišni ili stručni studij u Republici Hrvatskoj
za razdoblje od 2010 – 2015. godine
2010/2011 2011/2012 2012/2013 2013/2014 2014/2015
Visoka učilišta 32.278 36.488 36.964 35.252 33.741
Visoke škole 1.768 2.146 2.354 2.641 1.980
Veleučilišta 3.310 4.558 4.764 4.882 5.437
Fakulteti 26.662 29.089 29.157 23.362 25.786
Stručni studij 4.621 449 4.439 3.829 3.247
Sveučilišni studij 22.041 28.640 24.718 19.533 22.539
Umjetničke akademije 638 695 689 614 538
Izvor: Državni zavod za statistiku (2016.)
Kao što je vidljivo iz tablice 53 u promatranih pet posljednjih akademskih godina, broj diplomiranih studenata porastao je za 4%, iako je najviše diplomiranih bilo u razdoblju između 2011/2012 i 2012/2013. Također, može se pretpostaviti da dio studenata iz
generacije 2014/2015 još nije diplomirao do kraja 2015. godine.
Također zanimljiv je trend da u pravilu iz godine u godinu više žena diplomira odnosno završi sveučilišni ili stručni studij na visokim učilištima u odnosu na broj muškaraca iako demografski podaci govore da u osnovnim školama ima više muškaraca (Tablica 53). Podaci su prikazani na grafikonu 18.
99 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Grafikon 18. Studenti koji su diplomirali i završili sveučilišni ili stručni studij na visokim učilištima prema skupinama visokih učilišta i spolu u 2014. godini.
Izvor: Državni zavod za statistiku (2016.)
U tablici 54 prikazan je broj upisanih studenata na sveučilišne ili stručne studije u
Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009 – 2014. godine.
Tablica 54. Broj upisanih studenata na sveučilišne ili stručne studije u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2009 – 2014. godine
2009/2010 2010/2011 2011/2012 2012/2013 2013/2014
Visoka učilišta 145.263 148.747 152.857 159.589 161.911
Visoke škole 9.027 9.539 9.535 9.571 10.660
Veleučilišta 22.034 24.122 24.346 23.405 24.465
Fakulteti 112.437 113.143 117.020 124.688 124.743
Stručni studij 16.266 15.709 15.660 16.821 17.186
Sveučilišni studij 96.171 97.434 101.360 107.867 107.557
Umjetničke akademije 1.765 1.943 1.956 1.925 2.043
Izvor: Državni zavod za statistiku (2015.)
Kako je vidljivo iz tablice ukupan broj upisanih studenata, odnosno studenata koji su trenutno u sustavu visokog obrazovanja povećao se i to za 11,4%., dok se broj diplomiranih studenata povećao za svega 4% u istom razdoblju. Takva informacija pokazuje da određeni broj studenata vjerojatno ne želi izaći iz sustava jer koristi
povlastice sustava visokog obrazovanja.
Također, primjetan je i porast žena koje se školuju, pa tako trenutno na svim visokim učilištima u Hrvatskoj, na svakoj godini studija više je žena nego muškaraca što je prikazano na grafikonu 19.
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
Visoke škole Veleučilišta Stručni studijfakulteta
Sveučilišnistudij fakulteta
Umjetničkeakademije
muškarci
žene
100 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Grafikon 19. Studenti upisani na visokim učilištima prema godini studija i spolu u Ak.god 2013/2014.
Izvor: Državni zavod za statistiku (2015.)
Zaključno, iako su demografski pokazatelji na razini Republike Hrvatske negativni, iz prethodne analize može se zaključiti da ima sve više studenata koji se obrazuju u sklopu
visokih učilišta. Razlog povećanja broja studenata moguće je pronaći u više razloga:
1. Sve veći broja prijelaza srednjoškolaca na fakultetsku razinu obrazovanja što je vjerojatno dio šireg društveno-sociološkog efekta hrvatskog društva iskazan kao želja za studiranjem i osobnim razvojem, prihvaćanjem ideologije društva znanja itd. Dio takvog trenda zahvatio je pred nekoliko godina i druge europske zemlje, primjerice Irska je u posljednjih 20-tak godina drastično promijenila obrazovnu
sliku populacije,
2. Opća hrvatska gospodarska situacija koja je posljednjih godina bilježila pad zaposlenosti pa je studij na visokoškolskim ustanovama pojedinim srednjoškolcima prolongirao odlazak na tržište rada za minimalno 3 do 5 godina. Također prisutna je ideja da je teško naći posao sa fakultetom, a bez fakulteta su
mogućnosti manje.
3. Promjene u tržišnom gospodarstvu, uska specijalizacija poslovanja, dovela je do potražnje za visokoobrazovnim kadrom naročito u propulzivnim inovacijskim
gospodarskim djelatnostima.
Na kraju moguće je zaključiti da će priljev srednjoškolaca na fakultete rasti u narednim godinama te on obuhvaća jednako sva znanstvena i umjetnička područja. S druge strane to stavlja veliki pritisak na fakultete i sveučilišta koji se moraju prilagoditi nastalom
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000
I II III IV V VI
muškarci
žene
101 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
trendu te omogućiti visoko obrazovanje u ograničenim materijalnim, ljudskim i
financijskim resursima.
6.4.2. Trendovi po obrazovnom programu/kvalifikaciji
Kada je riječ o obrazovanju u području pomorskog prometa i logistike tada se mogu uočiti dodatne specifičnosti. Kako će biti prikazano u narednoj analizi, broj studenata koji upisuje studije u domeni pomorstva na hrvatskim visokim učilištima raste iz godine u godinu. Vjerojatno je riječ o prepoznavanju kvalitete obrazovanja koja se dobiva na pojedinim fakultetima i odjelima, ali i specifičnosti zanimanja gdje se nakon završenog
studija relativno brzo mogu zaposliti.
Prvenstveno je ovdje riječ o pomoračkim zanimanjima. Također, bez obzira što je zaposlenje na brodu moguće i nakon završenog preddiplomskog studija, sve više studenata prelazi na 7 razinu obrazovanja – diplomski studij. Sličan trend zabilježen je i kod obrazovnih programa koja su usmjerena na kopnena zanimanja kao što su obrazovni programi iz područja tehnologije i organizacije prometa, logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu, pomorskog menadžmenta, jahti i marina itd, gdje
većina studenata sa preddiplomskih studija prelazi na diplomsku razinu studiranja.
Sličan trend je zabilježen i u srednjim pomorskim školama (Bakar, Mali Lošinj, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik) gdje je sve veći broj upisanih srednjoškolaca. Primjerice, završeni program nautičara porastao je u razdoblju od 2007 do 2012. godine sa 238 učenika na 275 što predstavlja povećanje od 15,5%. Isti slučaj je i s brodostrojarima gdje je u istom razdoblju broj srednjoškolaca porastao za 18,7%. Navedeno je prikazano na grafikonu 20.
Grafikon 20. Broj upisanih srednjoškolaca u srednje pomorske škole (smjer Nautika i smjer Brodostrojarstvo)
0
50
100
150
200
250
300
350
2007 2008 2009 2010 2011 2012
Nautika
Brodostrojarstvo
102 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Ove informacije idu u prilog činjenici da je očigledno obrazovanje u domeni pomorstva
vrlo zanimljivo i atraktivno.
Nadalje, prijelaz u visoko obrazovanje događa se kod 70% srednjoškolaca na razini Republike Hrvatske što je izrazito dobar pokazatelj shvaćanja važnosti visokog obrazovanja. Međutim, to i nije slučaj sa prijelazom iz pomorskih srednjih škola u visokoškolski sustav. Provedena istraživanja o analizi trendova u pomorskom obrazovanju temeljena na petogodišnjem prosječnom omjeru studenata koji upisuju studij Nautike i Brodostrojarstva u Rijeci i Zadru, prema Gundić, A., Maglić, L., i Zec, D., (2015), pokazuju da na preddiplomski studij Nautike 52% studenata dolazi iz srednje pomorske škole, dok je u Zadru još niži postotak (26%). Ostalo čine studenti koji su prethodno završili gimnazijski program (17% za Rijeku i 38% za Zadar) ili druge strukovne škole. Isti slučaj je s brodostrojarstvom gdje u Rijeci preddiplomski studij brodostrojarstva upisuje svega 26% srednjoškolaca pomorske škole, dok je u Zadru to
svega 18%. U Rijeci 17% studenata dolazi iz gimnazija, dok u Zadru njih 22%.
To upućuje na zaključak da većina studenata oba smjera nije pohađala pomorske srednje škole što znači da studijski programi trebaju biti prilagođeni za studente bez prethodnog
pomorskog znanja ili iskustva.
Od prve upisane generacije studenata 2005. godine, sukladno procesu Bolonjske deklaracije do danas, na Pomorskim fakultetima i Sveučilišnim odjelima za pomorstvo9 ukupno je za tržište osposobljeno preko 3146 prvostupnika te 931magistra struke. Broj diplomiranih prvostupnika na Pomorskog fakulteta u Rijeci, Pomorskog fakulteta u Splitu i Odjela za pomorstvo u Zadru te Pomorskog odjela u Dubrovniku u razdoblju od
2008.-2015. godine prikazan je u tablici 55.
Ukoliko se pojedini obrazovni programi povežu moguće je dobiti trendove obrazovanja po obrazovnom programu što je prikazano na grafikonu 21. Ovdje su se određeni programi nautike, brodostrojarstva i elektronike, te programi iz područja tehnologija jahti i marina, „povezali zajedno“ jer je de facto riječ o vrlo sličnim odnosno podudarnim
programima, dok su jedinstveni programi ostali razdvojeni.
9 Ovdje nisu uključeni podaci Pomorskog odjela u Dubrovniku
103 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Grafikon 21. Ukupan broj diplomiranih studenata prema obrazovnom programu u razdoblju od 2008.-2015. godine na preddiplomskim sveučilišnim studijima
Kako je vidljivo iz tablice 55, najveći broj završenih prvostupnika na pomorskim
fakultetima je iz obrazovnog područja nautike, logistike, elektronike i brodostrojarstva.
Tablica 55. Ukupan broj diplomiranih prvostupnika u razdoblju od 2008.-2015. godine na preddiplomskim sveučilišnim studijima
PREDDIPLOMSKI STUDIJ GODINA
SMJER 08./09
09./10
10./11
11./12
12./13
13./14
14./15
15./16
UKUPNO
Nautika i tehnologija pomorskog prometa (RI)
16 29 43 38 48 52 43 56 325
Brodostrojarstvo (RI) 2 6 6 23 31 21 25 26 140 Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu (RI)
43 53 22 28 33 47 19 41 286
Logistika i menadžment u pomorstvu (RI)
44 40 66 66 72 68 63 77 496
Tehnologija i organizacija prometa(RI) 12 13 34 27 37 40 34 36 233 Pomorska nautika (ST) 11 35 37 68 82 68 97 15 413 Brodostrojarstvo (ST) 2 3 7 10 27 25 33 8 115 Pomorske elektrotehničke i informacijske tehnologije (ST)
0 8 15 19 34 28 27 6 137
Pomorski menadžment (ST) 16 13 30 41 49 35 51 4 239 Pomorske tehnologije jahta i marina (ST)
4 20 23 24 44 38 36 13 202
Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa (ZD)
9 5 7 13 7 11 11 0 63
Nautika i tehnologija pomorskog prometa (ZD)
19 24 30 15 32 39 44 0 203
UKUPNO 178 249 320 372 496 472 483 282 2852
0 200 400 600 800 1000 1200
Nautika
Brodostrojarstvo
Elektronika
Logistika i menadžment u pomorstvu
Tehnologija i organizacija prometa
Pomorski menadžment
Pomorske tehnologije jahta i marina
104 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Broj diplomiranih studenata na diplomskim sveučilišnim studijima na Pomorskom fakultetu u Rijeci i Pomorskom fakultetu u Splitu u razdoblju od 2008.-2015. godine
prikazan je u tablici 56.
Tablica 56. Ukupan broj diplomiranih studenata u razdoblju od 2008.-2015. godine na diplomskim sveučilišnim studijima
DIPLOMSKI STUDIJ GODINA
SMJER 10./11. 11./12 12./13 13./14 14./15 15./16 Ukupno
Nautika i tehnologija pomorskog prometa (PFRI)
3 16 14 15 10 9 67
Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa (PFRI)
2 1 4 1 1 7 16
Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu (PFRI)
4 16 16 26 9 7 78
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu (PFRI)
19 37 81 49 79 60 325
Tehnologija i organizacija prometa (PFRI)
6 13 16 26 20 25 106
Pomorska nautika (PFST) 10 18 8 13 23 2 74
Brodostrojarstvo (PFST) 0 0 4 4 9 2 19
Pomorske elektrotehničke i informacijske tehnologije (PFST)
1 1 8 7 9 1 27
Pomorski menadžment (PFST)
13 18 27 26 30 10 124
Pomorske tehnologije jahta i marina (PFST)
1 12 7 11 20 5 56
UKUPNO 59 132 185 178 210 128 892
Ukoliko se pojedini obrazovni programi povežu moguće je dobiti trendove obrazovanja po obrazovnom programu što je prikazano na grafikonu 22. Ovdje su se programi nautike, brodostrojarstva i elektronike „povezali zajedno“ jer de facto riječ je o vrlo sličnim odnosno podudarnim programima, dok su jedinstveni programi ostali
razdvojeni.
Kako je vidljivo iz grafikona najveći broj diplomiranih studenata je iz obrazovnog područja logistike, zatim slijede obrazovna područja nautike, pomorskog menadžmenta, tehnologije i organizacije prometa, elektronike, tehnologije jahta i marina, dok je najmanji broj diplomiranih studenata iz područja brodostrojarstva. U usporedbi s
preddiplomskim studijem dosta je izmijenjena struktura po obrazovnim programima.
105 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Grafikon 22. Ukupan broj diplomiranih studenata prema obrazovnom programu u razdoblju od 2008.-2015. godine na diplomskim sveučilišnim studijima
6.4.3. Trendovi po županijama i obrazovnom programu/kvalifikaciji
Na grafikonu 23 prikazan je ukupan broj diplomiranih studenata u razdoblju od 2008.-2015. godine na preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima iz područja
pomorskog obrazovanja prema županijama.
Grafikon 23. Broj diplomiranih studenata u razdoblju od 2008.-2015. prema županijama
Iz ovoga grafikona možemo vidjeti da je koncentracija školovanja u sektoru najveća u dvije županije: Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. To je očekivano jer su Rijeci i Splitu jedini Pomorski fakulteti. Nešto više studenata ima Primorsko-goranska županija, 50,8% u ukupnoj strukturi, Pomorski fakultet u Splitu 34,5%, Pomorski odjel u Dubrovniku ima udio od 8,2%, dok Pomorski odjel u Zadru ima udio od svega 6,5% što je logično jer izvodi samo 2 preddiplomska programa. Treba uzeti u obzir i činjenicu da ovi podaci ne uključuju studente poslijediplomskog doktorskog studija koji je organiziran kao međusveučilišni studij, a nositelj je Pomorski fakultet u Rijeci što bi
dodatno pojačalo koncentraciju u Primorsko-goranskoj županiji.
0 50 100 150 200 250 300 350
Nautika
Brodostrojarstvo
Elektronika
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Tehnologija i organizacija prometa
Pomorski menadžment
Pomorske tehnologije jahta i marina
Diplomski studij Pomorstvo
0 200 400 600 800 1000 1200 1400 1600
Primorsko-goranska
Zadarska
Splitsko dalmatinska
Dubrovačko-neretvanska
diplomski studij preddiplomski studij
106 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
6.5. Kvalitativna analiza obrazovnih programa Izuzetno je važno napraviti kvalitativnu analizu visokoškolske obrazovne ponude u području pomorskog prometa i logistike, jer nije moguće osloniti se samo na njenu kvantitativnu analizu koja se zasniva na analizi upisnih podataka. Prije svega potrebno je naglasiti neka osnovna polazišta kvalitativne analize, koja vrijede općenito za sve obrazovne sektore.
Danas, fakulteti i sveučilišta relativno slobodno određuju upisne kvote te koliko je moguće prate trendove na tržištu rada prvenstveno kroz pokazatelje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od kojeg se svake godine dobivaju podaci o nezaposlenima koji imaju određenu kvalifikaciju. Međutim nisu zabilježena promišljanja o kretanjima na tržištu rada u desetogodišnjem razdoblju te prilagodbi sveučilišnih studija zahtjevima tržišta i to ne samo lokalnog ili regionalnog, već i svjetskog tržišta kada govorimo o obrazovanju
u domeni pomorskog prometa.
Iako su se studijski programi koje izvode pojedini fakulteti i sveučilišni odjeli, sukladno načelima Bolonjske deklaracije do danas prilagođavali pojedinim internim ili eksternim zahtjevima, uočavaju se znatni nedostaci, objektivne i subjektivne prirode. Studijski programi izrađeni su često u skladu s mogućnostima nastavnog osoblja bez posebnih konzultacija s drugim dionicima (poslodavci, predstavnici poslodavaca, odgovarajuća državna tijela), kao i bez analize stvarnih potreba tržišta rada za pojedinim zanimanjima i njihovoj zapošljivosti na tržištu. Iz tog razloga, dosadašnja provedena analiza potražnje za pojedinim zanimanjima, upućuje na nužnost prilagodbe zahtjevima tržišta rada, revidiranja strukture i ishoda učenja, kvalifikacija, kao i načina njihova izvođenja u
okviru pojedinog kurikuluma.
Potrebno je napraviti temeljitu analizu onoga što se želi postići te istaknuti pojedine prioritete i stvoriti jasnu viziju visokog obrazovanja u području pomorskog prometa i logistike na razini Republike Hrvatske. Pritom treba imati na umu „trajanje i tromost“ visokoobrazovnih sustava. Student koji danas upiše određeni studijski program tek za tri ili pet godina izlazi na tržište, a za to se vrijeme u gospodarskom sektoru puno toga može promijeniti, pogotovo u nekim branšama i sektorima, a ono sigurno obuhvaća područja tehničkih znanosti i promet općenito. Svaki obrazovni sustav ima pred sobom dva važna zahtjeva: osposobljavanje studenata za tržište rada te poticanje osobnog razvoja pojedinca. Potrebno je obrazovati buduće intelektualce sposobne za tržište rada
i prilagodbu tom istom tržištu.
Svakako je važno analizirati trenutnu situaciju, ali samo u cilju osvješćivanja polazišta i razmjera ponude i potražnje na obrazovnom tržištu. S obzirom na to da kurikulum sukladno zahtjevima i načelima HKO zahtijeva promijenjene paradigme, tj. prijelaz sa izvođenja propisanog sadržaja na postignuća studenta i s poučavanja na učenje, neophodna je između ostalog edukacija svih koji te nove postavke u obrazovanju trebaju
107 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
primijeniti. Prije razvoja standarda kvalifikacija i kurikuluma neophodno je odlučiti što
su temeljne jedinice i kako ih razviti za potrebe budućih kvalifikacija.
Rezultatima provedene analize potreba tržišta rada, zanimanja i dobivenih skupina potrebnih kompetencija unutar pojedinih matrica kompetencija, potrebno je pridružiti
kvalifikacije s ishodima učenja koji su najbliži iskazanim potrebama na tržištu rada.
Način na koji je to pridruženo u segmentu strukovnog obrazovanja u pravilu nije moguće u segmentu kvalifikacija u području visokog obrazovanja. Visoko obrazovanje kao takvo nalaže daljnju pripremu studenta za specijalizirana zanimanja i upravo pruža kurikulum odnosno studijski program za takva zanimanja, pa racionalizacija i povećanje kvalitete i učinkovitosti na način da što više standarda kvalifikacija bude pokriveno najmanjim mogućim brojem kurikuluma temeljenim na modularnom pristupu nije moguće kao u primjerima strukovnog obrazovanja. Naravno, koncept modularnog pristupa kao takvog mogao bi se djelomično primjenjivati, ali takav pristup se do sada više primjenjivao na razini poslijediplomskih sveučilišnih studija i samo pojedinih
primjera preddiplomskih i diplomskih studija.
Time dolazimo do definiranja kurikuluma s jasno definiranim ishodima učenja koji treba
osigurati znanja i vještine koje su potrebne na tržištu rada.
U konzultacijama s predstavnicima obrazovnih institucija iz područja pomorskog prometa i logistike utvrđeno je da nema mogućnosti objedinjavanja programa na razini visokoškolskog obrazovanja. Štoviše objedinjavanje više različitih standarda kvalifikacija da bude pokriveno jednim kurikulumom je nemoguće iz razloga složene
specijalizacije u sektoru te interdisciplinarnog pristupa obrazovanju.
Iz tog razloga analiza pojedinih programa temeljit ce se na analizi samo preddiplomskih programa koji se izvode na Pomorskom fakultetu u Rijeci te usporedbi s istim ili srodnim programom ukoliko je to moguće kako slijedi:
1. Nautika i tehnologija pomorskog prometa 2. Brodostrojarstvo 3. Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu 4. Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu 5. Tehnologija i organizacija prometa
Kako bi se moglo zaista analizirati obrazovnu ponudu, bilo bi potrebno napraviti raščlambu postojećih kvalifikacija prema ishodima učenja, odnosno jedinicama ishoda učenja. Međutim u uvjetima nedefiniranih jedinica ishoda učenja to nije moguće. Kao podloga za analizu kompetencija koristit će se postojeći nastavni programi u sektoru te postojeći predmeti. Kada se donese zaključak o postojećoj situaciji, moguće je donijeti
prijedloge za svladavanje uočenih neusklađenosti.
108 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
6.5.1. Nautika i tehnologija pomorskog prometa
Sveučilišni preddiplomski program „Nautike“ u Hrvatskoj se izvode na sljedećim
institucijama:
1. Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci 2. Pomorski fakultet u Splitu, Sveučilište u Splitu 3. Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za pomorstvo te 4. Sveučilište u Zadru, Pomorski odjel
Navedeni programi imaju isti cilj, a to je da se studenti osposobe za vođenja broda, ali i mogućnost sudjelovanja u upravljanju brodarskim tvrtkama ili upravljanju pomorskom
plovidbom.
Nastavni program sadrži znanja iz područja tehnike, tehnologije, ekonomike, prava te upravljanja. Sadržaji u skladu s Konvencijom STCW 78/95 s nadopunama iz 2010. godine koji su potrebni za stjecanje najviših zvanja u pomorstvu (I časnik palube i Zapovjednik broda većeg od 3000 BT) obuhvaćeni su u preddiplomskom studiju u trajanju od 3 godine. Primjena tih znanja omogućuje zapošljavanje i uspješan rad u užoj struci, ali i u različitim pomorskim i prometnim ustanovama i tvrtkama čije su djelatnosti usko povezane s pomorstvom (lučke kapetanije, ministarstvo nadležno za pomorstvo, luke, lučke uprave, brodari, agencije, otpremnici, carina, transportne tvrtke i
dr.).
Studijski program u cijelosti je usklađen s odredbama STCW II/2, odnosno odredbama nacionalnog Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, a koji propisuju minimalne uvjete za stjecanje zvanja prvog časnika palube i zapovjednika na brodu od 3.000 BT ili većem. Također, izvedbeni programi u potpunosti pokrivaju sadržaje IMO Model Course 7.01, tj. sadržaje preporučene od strane Međunarodne pomorske organizacije za pokrivanje STCW II/2. Nakon odslušanih i položenih svih ispita preddiplomskog studija, odnosno obavljenih svih obveza iz odobrenog studijskog programa, fakultet će studentu izdati Uvjerenje. Uvjerenje se izdaje u svrhu stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti i dopunske osposobljenosti prema odredbama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, što uz određenu praksu na brodu omogućava stjecanje najvišeg ovlaštenja u pomorstvu – zapovjednika broda od 3.000 BT i većeg. Pored uvjerenja studentu se mogu izdati i odgovarajuće Potvrdnice o završenim
programima izobrazbe.
109 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Vidljivo je iz priloženog da studijski programi imaju isti cilj, međutim uočene su i
pojedine nelogičnosti koje se mogu vidjeti u tablici 57.
Tablica 57. Preddiplomski studiji Nautike prema akademskom stupnju i nositelju
Naziv studija Vrsta studija Akademski stupanj Izvođač / Nositelj
NAUTIKA I TEHNOLOGIJA POMORSKOG PROMETA
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka nautike i tehnologije pomorskog prometa
Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci
POMORSKA NAUTIKA
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka nautike
Pomorski fakultet Split, Sveučilište u Splitu
NAUTIKA preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskog prometa nautičkog smjera
Sveučilište u Dubrovniku
NAUTIKA I TEHNOLOGIJA POMORSKOG PROMETA
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka nautike i tehnologije pomorskog prometa
Sveučilište u Zadru
Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Naime iako se programi de facto odnose na osposobljavanje za ista osnovna zanimanja, od četiri ponuđena programa samo 2 imaju isti naziv, što rezultira sa tri različita akademska stupnja:
- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka nautike i tehnologije pomorskog prometa
- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ inženjerka nautike
- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ inženjerka pomorskog prometa nautičkog smjera
110 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 58. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa Nautike
PFRI PFST ZD DU
1 Astronomska navigacija 6 5 5 4
2 Automatizacija u pomorskom prometu
4
3 Balastne vode
4
4 Brodska elektrotehnika i elektronika
4
4
5 Brodski električni sustavi 4
6 Brodski energetski sustavi
4
7 Brodski porivni sustavi i pomoćni strojevi
4
8 Brodski strojni sustavi 4
9 Ekonomika brodarstva 2 3 3 3
10 Elektronička navigacija 5 5 6 5
11 Elektronički navigacijski uređaji
2
12 Engleski jezik 1/Pomorski engleski 1 /Engleski jezik struke 1 5 4 5 4
13 Engleski jezik 2/Pomorski engleski 2 /Engleski jezik struke 2 5 4 5 4
14 Engleski jezik 3/Pomorski engleski 3 /Engleski jezik struke 3 4 4 4 4
15 Engleski jezik 4/Pomorski engleski 4 /Engleski jezik struke 4 4 4 4 4
16 Engleski jezik 5/Pomorski engleski 5/Engleski jezik struke 5 4 4 2 4
17 Engleski jezik 6/Pomorski engleski 6/Engleski jezik struke 6 4 4 2
18 E-učenje
2
19 Fizika
4
20 Inspekcijski pregled i nadzor broda
3
21 Konstrukcija broda i stabilitet
6
22 Konstrukcija broda i stabilitet 2
6
23 Manevriranje brodom
5
24 Matematika 1 5 5 5 5
25 Matematika 2 5 5 5 5
26 Matematika 3
4
27 Medicina za pomorce
3
3
28 Međunarodno otpremništvo 2
29 Menadžment u brodarstvu i lukama
4
4
30 Mornarske vještine
2
31 Mornarske vještine 2
2
32 Navigacijski integrirani sustavi
5
33 Održavanje broda 3 3 3
34 Održavanje broda i pregledi
4
35 Organizacija rada i upravljanje
4
36 Organizacija rada i upravljanje na brodu 3 4 4
37 Osnove automatizacije
4
38 Osnove brodostrojarstva
4
39 Osnove elektrotehnike
4
40 PISM
4
111 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
41 Planiranje putovanja 4 5 4 4
42 Plovidbena praksa 2 2 2 4
43 Pomorska geografija
2 4
44 Pomorska medicina 3
4
45 Pomorska meteorologija i oceanografija 4 5 4 4
46 Pomorske agencije 2
47 Pomorske agencije i otpremništvo
4
4
48 Pomorske havarije i osiguranje
4
49 Pomorske komunikacije / Komunikacije u pomorstvu 5 4 5 6
50 Pomorske nezgode i upravljanje rizikom
4
51 Pomorski informatički sustavi
4
52 Pomorsko imovinsko pravo 3
4 3
53 Pomorsko javno pravo 3
3
54 Pomorsko pravo
3
6
55 Pomorsko pravo 2
3
56 Poslovanje u brodarstvu 4
57 Povijest pomorstva i navigacije
3
58 Poznavanje broda i plovidbe
2
59 Primijenjena matematika u navigaciji
2
60 Primjena elektroničkih računala / Primjena računala / Osnove računala 4 4 3 4
61 Psihosocijologija
3
62 Robni tokovi 3
63 Rukovanje i prijevoz tereta 1 / Rukovanje teretom 1 6 5 6 6
64 Rukovanje i prijevoz tereta 2 / Rukovanje teretom 2 6 5 6 6
67 Sigurnost na moru 5 5 6 4
68 Sredstva pomorskog prometa 1 5 5 5
69 Sredstva pomorskog prometa 2 6 5 5
70 Statistika
4
71 Straža, nadzor i sigurnost
6
72 Stručna praksa 2 2 1
73 Suvremene transportne tehnologije
5
74 Talijanski jezik
2
75 Talijanski jezik 2
2
76 Tehnička mehanika 4 4
4
77 Tehnika rukovanja brodom 5 5
6
78 Tehnologija luka i terminala 4 4
79 Tehnologija multimodalnog transporta
3
80 Tehnologija pomorskog prometa
3
81 Tehnologija prijevoza kontejnera i ro-ro tehnologija 5
4
82 Tehnologija prijevoza putnika/putničkog prijevoza 5 5
4
83 Tehnologija prijevoza rasutih i specijalnih tereta 5
4
84 Tehnologija prijevoza tekućih tereta 5 5 4 3
85 Temeljna sigurnost i prva pomoć
2
86 Terestička navigacija 7 6 6 5
112 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
87 Tereti u pomorskom prometu 3
4
88 Terotehnologija
4
89 Tjelesna i zdravstvena kultura 1 1 1 1 1
90 Tjelesna i zdravstvena kultura 2 1 1 1 1
91 Tjelesna i zdravstvena kultura 3 1 1 1 1
92 Tjelesna i zdravstvena kultura 4 1 1 1 1
93 Transportno osiguranje 3
5
94 Trgovačko pravo 3 3
95 Upravljanje sigurnošću i kvalitetom u pomorstvu 3
96 Upravljanje sigurnošću i rizik u pomorstvu
4
97 Vještine rada na brodu
2
98 Zapovijedanje u navigaciji
5
99 Zapovijedanje u navigaciji 2
5
100 Zaštita mora i morskog okoliša 3 2 3 5
101 Završni rad 7 6 8 5
Ukupan broj kolegija 51 60 48 52
Uspoređujući programe kolegija može se utvrditi da se oni u pravilu podudaraju u najmanje 75% sadržaja. Također, provedenom analizom studijskih programa, može se zaključiti da su na razini pojedinih studija ishodi učenja definirani na općoj razini. Jedini primjer složenijeg definiranja ishoda učenja je proveo Pomorski fakultet u Splitu, prilikom usklađivanja programa sa STCW konvencijom i zaključcima iz Manile 2010. godine.
6.5.2. Brodostrojarstvo
Sveučilišni preddiplomski program „Brodostrojarstva“ u Hrvatskoj se izvode na sljedećim institucijama:
1. Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci 2. Pomorski fakultet u Splitu, Sveučilište u Splitu 3. Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za pomorstvo te
4. Sveučilište u Zadru, Pomorski odjel
Preddiplomski studiji temelje se na suvremenim znanstvenim spoznajama u području tehničkih znanosti. Studenti stječu kompetencije za vođenje, upravljanje i održavanje brodskih strojnih sustava. Po završetku studija dobivenim znanjem studentima je omogućeno zapošljavanje u svojstvu časnika stroja na brodovima trgovačke mornarice s mogućnošću dostizanja najvišeg zvanja upravitelja stroja, zatim zapošljavanje u ustanovama čija je djelatnost vezana za pomorstvo te u pomorskim, prometnim i
113 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
gospodarskim tvrtkama koje su odgovorne za upravljanje u realizaciju prometnog
procesa posebno pomorskog.
Nastavni programi preddiplomskih studija sadrži znanja iz područja tehnike, tehnologije, elektrostrojarstva, održavanja, informatike, ekologije, brodostrojarstva, ekonomike, prava te upravljanja. Primjena tih znanja završenim studenima omogućuje zapošljavanje i uspješan rad u užoj struci, ali i u različitim pomorskim i prometnim ustanovama i tvrtkama čije su djelatnosti usko povezane s pomorstvom.
Preddiplomski studijski programi u cijelosti sadrže program IMO Model Course 7.02, koji je propisan od Međunarodne pomorske organizacije temeljen na Međunarodnoj konvenciji o standardima za izobrazbu (obuku), izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW) za obrazovanje drugog časnika stroja i upravitelja stroja za brodove s
porivnom snagom 3000 kW ili jačim.
Studentima koji odslušaju i polože sve ispite iz prve dvije godine preddiplomskog studija brodostrojarstva ili cijelog preddiplomskog studija (ovisno o studiju), fakultet izdaje uvjerenje. Uvjerenje se izdaje u svrhu stjecanja svjedodžbi o osposobljenosti i dopunske osposobljenosti prema odredbama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca. Pored uvjerenja studentu se izdaju i odgovarajuće potvrdnice o završenim programima izobrazbe, što uz određenu praksu na brodu omogućava
polaganje ispita za najveća časnička zvanja.
Tablica 59. Preddiplomski studiji Brodostrojarstva prema akademskom stupnju i nositelju
Naziv studija Vrsta studija Akademski stupanj Izvođač / Nositelj
Brodostrojarstvo preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka brodostrojarstva
Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci
Brodostrojarstvo preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka brodostrojarstva
Pomorski fakultet Split, Sveučilište u Splitu
Brodostrojarstvo preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka pomorskog prometa brodostrojarskog smjera
Sveučilište u Dubrovniku
Brodostrojarstvo i tehnologija pomorskog prometa
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa
Sveučilište u Zadru
Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Vidljivo je iz priloženog da studijski programi imaju isti cilj, međutim uočene su i pojedine nelogičnosti koje se mogu vidjeti u tablici 59. Naime iako se programi de facto
114 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
odnose na osposobljavanje za ista osnovna zanimanja od četiri ponuđena programa
samo tri imaju isti naziv, a rezultiraju sa tri različita akademska stupnja:
- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka brodostrojarstva
- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka pomorskog prometa brodostrojarskog smjera
- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/ baccalaurea) inženjer/ inženjerka brodostrojarstva i tehnologije pomorskog prometa
Tablica 60. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa Brodostrojarstva
PFRI PFST ZD DU
1 Automatizacija brodskih strojnih sustava I
5
2 Automatizacija brodskih strojnih sustava II
4
3 Automatizacija brodskog pogona 5
5 4
4 Balastne vode
3
5 Brodska elektrohidraulika i elektropneumatika
4
6 Brodska elektrotehnika / Brodska elektrotehnika i elektronika
5 5 6 6
7 Brodska energetska elektronika
4
8 Brodska hidraulika i pneumatika 4 4 4 4
9 Brodske parne i plinske turbine 5
10 Brodske toplinske turbine 4
11 Brodski električni strojevi i uređaji / Brodski električni uređaji i sustavi
6 6 7
14 Brodski elektroenergetski sustavi 4 4
15 Brodski elektroenergetski sustavi I 4
16 Brodski elektroenergetski sustavi II 4
17 Brodski energetski sustavi 5
18 Brodski generatori pare 4 4 3
19 Brodski generatori pare i toplinske turbine 5
20 Brodski motori 7 7 6 6
21 Brodski pomoćni strojevi i uređaji 6 6 6 5
22 Brodski pomoćni sustavi 6
23 Brodski prekrcajni sustavi 3
24 Brodski rashladni i klimatizacijski uređaji 4
25 Brodski rashladni sustavi 5
26 Brodski rashladni uređaji 4
27 Brodski strojni elementi / Elementi strojeva 6 5 6 6
28 Brodski strojni sustavi 5 3
29 Brodsko automatsko upravljanje 4 4
30 Čvrstoća materijala 4
31 Čvrstoća materijala i brodski strojni elementi 6
32 Dijagnostika kvarova 4 3 4
115 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
33 Ekonomika brodarstva 5
34 Ekonomika iskorištavanja broda 4 3
35 Elementi strojeva 6
36 Engleski jezik 1/Pomorski engleski 1 /Engleski jezik struke 1
4 3 4 3
37 Engleski jezik 2/Pomorski engleski 2 /Engleski jezik struke 2
3 3 4 3
38 Engleski jezik 3/Pomorski engleski 3 /Engleski jezik struke 3
3 3 2 3
39 Engleski jezik 4/Pomorski engleski 4 /Engleski jezik struke 4
2 3 2 3
40 Engleski jezik 5/Pomorski engleski 5 /Engleski jezik struke 5
3 2 2 2
41 Engleski jezik 6/Pomorski engleski 6 /Engleski jezik struke 6
3 2 2 2
42 Gorivo, mazivo i voda 4 2 3
43 Inženjerska grafika u brodostrojarstvu 4 4 3
44 Konstrukcija broda 4 4
45 Konstrukcija i stabilnost broda 6
46 Korozija i zaštita materijala 4 3 4
47 Matematika 1 5 5 6 4
48 Matematika 2 5 5 6 4
49 Matematika 3 4
50 Medicina za pomorce 3
51 Mehanika fluida 5
52 Mehanizmi i vibracije 4 4 5
53 Menadžment održavanja 4 3 4
54 Mjerenja u tehnici 3
55 Održavanje broda 4
56 Organizacija rada i upravljanje na brodu 4 4
57 Otpor i propulzija broda 3 4
58 Plovidba broda 3
59 Plovidba brodom 3
60 Plovidbena praksa 2
61 Plovidbena praksa i rad u strojarnici 2
62 Pomorski informatički sustavi 4
63 Pomorsko pravo 3 3
64 Pomorsko pravo i havarije 3 2
65 Prekrcajna sredstva 4 3
66 Primjena računala 5 4 4 3
67 Priprema i upravljanje postrojenjem 4 2
68 Rad na simulatoru 1 4
69 Rad na simulatoru 2 4
70 Rad na simulatoru i plovidbena praksa I 2 2
71 Rad na simulatoru i plovidbena praksa II 2
72 Sigurnost na moru 4 4 5 4
116 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
73 Sredstva pomorskog prometa 6 4 4
74 Statistika 5 4
75 Tehnička mehanika 1 6 4 6 5
76 Tehnička mehanika 2 5 4 5 5
77 Tehnički nadzor i klasifikacija broda 4 3 3
78 Tehnologija materijala / Tehnologija materijala i obrade 5 4 5 4
79 Tehnologija pomorskog transporta 3
80 Tehnologija transporta tekućih tereta / Tehnologija prijevoza tekućih tereta
5 6 5
81 Temeljna sigurnost i prva pomoć 2
82 Termodinamika 1 7 5
83 Termodinamika 2 5
84 Termodinamika i prijenos topline 7 7
85 Terotehnologija 5
86 Tjelesna i zdravstvena kultura 1 1 1 1 1
87 Tjelesna i zdravstvena kultura 2 1 1 1 1
88 Tjelesna i zdravstvena kultura 3 1 1 1 1
89 Tradicionalno pomorsko nazivlje na hrvatskom Jadranu 3
90 Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom 4 4
91 Zaštita mora i morskog okoliša 3 2 3 3
92 Završni rad 11 5 10 8
Ukupan broj kolegija 48 53 50 48
Također, provedenom analizom studijskih programa, može se zaključiti da su na razini pojedinih studija ishodi učenja definirani na općoj razini. Jedini primjer složenijeg definiranja ishoda učenja je proveo Pomorski fakultet u Splitu, prilikom usklađivanja programa sa STCW konvencijom i zaključcima iz Manile iz 2010. godine. Ishodi učenja povezani su sa Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca.
6.5.3. Elektroničke, elektrotehničke i informatičke tehnologije u pomorstvu
Sveučilišni preddiplomski programi iz područja elektroničkih, elektrotehničkih i
informatičkih tehnologija u pomorstvu u Hrvatskoj se izvode na sljedećim institucijama:
1. Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci 2. Pomorski fakultet u Splitu, Sveučilište u Splitu
3. Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za elektrotehniku i računarstvo
Programi imaju isti ili sličan cilj, a to je priprema sadašnjih i budućih stručnjaka u primjeni, vještinama i pristupima modernoj tehnologiji i novim oblicima poslovanja u
117 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
pomorstvu te da nakon završetka studija student dobiva sva ovlaštenja za ukrcaj na brod
kao časnik elektrotehnike.
Preddiplomski studij ustrojen je na način da studenti ovisno o programu izučavaju sadržaje iz područja elektronike, automatike i informatike u pomorstvu odnosno elektrotehničkih, računalnih, komunikacijskih i navigacijskih tehnologija primijenjenih na suvremenim brodovima i na kopnu, u lukama, brodarskim poduzećima i pomorskom gospodarstvu u cjelini.
Za vrijeme studija izučavaju se temeljna znanja iz prirodnih znanosti, zatim slijede temeljni elektrotehnički i informatički kolegiji te specijalistički kolegiji iz područja elektrostrojarstva, elektroenergetike, elektronike, brodskih strojnih kompleksa, brodskih pomoćnih uređaja i sustava, automatizacije, pomorskih komunikacijskih i navigacijskih sustava te računalnih mreža i protokola. U nastavi se koriste posebni komunikacijski, nautički i brodostrojarski simulatori. Dio nastave se izvodi i preko plovidbene prakse.
Preddiplomski studijski programi u cjelosti sadrže program IMO Model Course 7.08 za obrazovnaje časnika elektrotehnike koji je propisan od Međunarodne pomorske organizacije temeljen na Međunarodnoj konvenciji o standardima za izobrazbu (obuku),
izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca (STCW).
Vidljivo je iz priloženog da studijski programi imaju isti cilj, međutim uočene su i
pojedine nelogičnosti koje se mogu vidjeti u tablici 61.
Naime iako se programi de facto odnose na osposobljavanje za ista osnovna zanimanja od tri ponuđena programa samo 2 imaju isti naziv, a treći program odstupa i po pitanju
znanstvenog polja, što rezultira sa dva različita akademska stupnja:
- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ inženjerka elektroničke i informatičke tehnologije
- sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/ inženjerka elektrotehničkih i komunikacijskih tehnologija u pomorstvu
Tablica 61. Preddiplomski studiji Elektrotehnike prema akademskom stupnju i nositelju
Naziv studija Vrsta studija Akademski stupanj Izvođač / Nositelj
Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka elektroničke i informatičke tehnologije
Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci
Pomorske elektrotehničke i informatičke
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea)
Pomorski fakultet Split, Sveučilište u Splitu
118 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
tehnologije inženjer/inženjerka elektrotehničke i informatičke tehnologije
Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu *
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka elektrotehničkih i komunikacijskih tehnologija u pomorstvu
Sveučilište u Dubrovniku
*program prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta pripada znanstvenom području
Tehničke znanosti, polje Elektrotehnika te ga izvodi Odjel za elektrotehniku i računarstvo
Izvor: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Tablica 62. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa Elektrotehnike/Elektronike u pomorstvu
PFRI PFST DU
1 Automatizacija broda I
5
2 Automatizacija broda II
5
3 Automatizacija brodskih sustava 6
6
4 Osnove automatizacije
5
4 Baze podataka 4 5
5 Brodostrojarstvo
4
6 Brodska hidraulika i pneumatika 4
7 Brodske visokonaponske tehnologije
3 5
8 Brodski električni sustavi / Brodski električni strojevi i sustavi 6 6 5
9 Brodski pogonski sustavi 5
5
10 Brodski pomoćni strojevi i uređaji 4
11 Digitalna elektronika 6 5 5
12 Dinamika brodskih električnih sustava i pogona
5
13 Ekonomika pomorstva
3
14 Električna mjerenja i instrumentacija 5
5
15 Električne instalacije i rasvjeta
3
16 Električni poriv broda 5
17 Elektromagnetska kompatibilnost brodskih uređaja
4
18 Elektromotorni pogoni
4
19 Elektronički elementi
5
20 Elektronički elementi i sklopovi
7
21 Elektronički navigacijski uređaji 4
22 Elektronički navigacijski uređaji i sustavi
5 6
23 Elektronički sigurnosni sustavi u pomorstvu
3
24 Elektrotehnička mjerenja i instrumentacija
5
25 Energetska elektronika 4 4 4
26 Engleski jezik 1/Pomorski engleski 1 /Engleski jezik struke 1 3 4 4
27 Engleski jezik 2/Pomorski engleski 2 /Engleski jezik struke 2 3 3 3
28 Engleski jezik 3/Pomorski engleski 3 /Engleski jezik struke 3 3 3 3
119 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
29 Engleski jezik 4/Pomorski engleski 4 /Engleski jezik struke 4 3 3 3
30 Fizika 5
5
31 Gorivo, mazivo, voda
2
32 Građa računala i računalnih mreža
3
33 Inteligentni transportni sustavi 5
34 Internet tehnologije 5 3
35 Inženjerstvo znanja
2
36 Matematika I 6 5 7
37 Matematika II 5 5 6
38 Matematika III
5
39 Medicina za pomorce
3
40 Mikro i osobna računala 5
41 Mikrovalni komunikacijski sustavi
5
42 Napredno programiranje 5 5
43 Obrada i analiza signala
5
44 Održavanje brodskih elektroničkih sustava
3
45 Održavanje elektroničkih sustava 4
4
46 Optički komunikacijski sustavi
5
47 Organizacija rada i upravljanje na brodu 3 4
49 Osnove elektrotehnike I 7 8 8
50 Osnove elektrotehnike II 7 6 6
51 Osnove informatike 5
7
52 Osnove komunikacija
5
53 Osnove pomorskog prometa 3 4 4
54 Osnove radiokomunikacija
6
55 Osnove elektroničkih komunikacija 5
56 Planiranje informacijskih sustava u pomorstvu
4
57 Plovidbena praksa 2
58 Pomorska medicina 3
59 Pomorske komunikacije
6
60 Pomorske radiokomunikacije 6
61 Pomorski komunikacijski sustavi
6
62 Pomorski komunikacijski uređaji 5
5
63 Pomorski radiosustavi
7
64 Pomorsko pravo / Pomorsko pravo i havarije 3 2 2
65 Primjena računala
4
66 Programerske vještine u tehničkim aplikacijama
5
67 Prva pomoć
2
68 Računalne mreže
3 5
69 Računalne mreže i protokoli 4
70 Računalno upravljanje brodskim sustavima 5
5
71 Računalno upravljanje tehničkim sustavima
4
72 Računalo upravljanje brodskim sustavima
73 Rad na simulatoru i plovidbena praksa
1
120 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
74 Sigurnost na moru 5 5 5
75 Suvremeni tehnički programski paketi
3
76 Tehnička fizika
4
77 Tehnička mehanika
4
78 Tehnologija elektrotehničkih materijala 4
79 Temeljna sigurnost
2
80 Termodinamika
3
81 Tjelesna i zdravstvena kultura 1 1 1 0
82 Tjelesna i zdravstvena kultura 2 1 1 0
83 Tjelesna i zdravstvena kultura 3 1 1 0
84 Tjelesna i zdravstvena kultura 4 1 1 0
85 Upravljanje sigurnošću i kvalitetom u pomorstvu 3
86 Web programiranje 4
87 Zaštita električnih strojeva i uređaja
5
88 Zaštita mora i morskog okoliša 2 2
89 Završni rad 10 8 15
Ukupan broj kolegija 46 55 41
Ukupan broj ECTS bodova 195 210 195
Također, provedenom analizom studijskih programa, može se zaključiti da su na razini
pojedinih studija ishodi učenja definirani samo na općoj razini.
6.5.4. Tehnologija i organizacija prometa
Sveučilišni preddiplomski programi iz područja prometa u Hrvatskoj se izvode na
sljedećim institucijama:
1. Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci
2. Prometni fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu
Programi koji se izvode za inženjere prometa prikazani su u tablici 63.
Tablica 63. Preddiplomski studiji u području prometa prema akademskom stupnju i nositelju
Naziv studija Vrsta studija Akademski stupanj Izvođač / Nositelj
Tehnologija i organizacija prometa
preddiplomski sveučilišni studij
Sveučilišni prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer / inženjerka prometa
Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci
Inteligentni transportni sustavi i logistika; smjerovi: Inteligentni transportni sustavi, Logistika
preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka prometa
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb Sveučilište u Zagrebu
121 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Promet; smjer: Vodni, preddiplomski sveučilišni studij
sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka prometa
Fakultet prometnih znanosti, Zagreb Sveučilište u Zagrebu
Ono što treba istaknuti je da su programi različiti, sa različitim specifičnim usmjerenjima /modulima, a dovode do istog akademskog stupnja; Sveučilišni prvostupnik /
prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer / inženjerka prometa.
U nastavku je prikazana analiza programa Tehnologija i organizacija prometa, Promet (smjer Vodni), Inteligentni transportni sustavi i logistika (smjer: Logistika) te je dodana i Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu koji se izvodi na Pomorskom fakultetu
radi analize programa u sljedećem poglavlju.
Tablica 64. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa za inženjere prometa
Tehnologija
PFRI FPZ ZG -
Vodni promet FPZ ZG -
Logistika Logistika
PFRI
Algoritmi i programiranje
7 7
Automatizacija u prometu 4
Ekologija u prometu 3 6 6 2
Ekonomika brodarstva 4
4
Ekonomika luka
4
Ekonomika prometa 4 5 5 4
Elektronički sklopovi i računala
7 7
Elektroničko poslovanje 4
4
Elektrotehnika
6 6
Engleski jezik 1 4 1 1 4
Engleski jezik 2 4 1 1 4
Engleski jezik 3 4 1 1 4
Engleski jezik 4 4 1 1 4
Engleski jezik 5 4
4
Engleski jezik 6 4
4
Financijska matematika
5
Financijski menadžment
4
Fizika
5 5
Informacijske tehnologije / Informacije i komunikacije
4 5 5 7
Integralni i intermodalni sustavi
4 4
Inženjerska grafika / Inženjerska grafika i dokumentiranje
3 5 5
Inženjerska logistika / Tehnička logistika
6
7 6
Logistika luka
4
Luke
6
Matematika I 6 8 8 6
122 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Matematika II 7 8 8
Međunarodno otpremništvo 4
4
Špedicija
5 5
Mehanika I
7 7
Mehanika II
8
Tehnička mehanika 6
Menadžment u prometu 4
4
Njemački jezik I 3 1 1 3
Njemački jezik II 3 1 1 3
Njemački jezik III
1 1
Njemački jezik IV
1 1
Općeprometno pravo
5 5
Operacijska istraživanja 6
6
Osnove ekonomije
4
Osnove prometne infrastrukture
5 5
Osnove simulacija u prometu i logistici
8 6
Osnove tehnologije prometa
8
Planiranje logističkih procesa
7
Planiranje prometne potražnje 4
4
Plovna sredstva I
6
Plovni putovi
6
Poduzetništvo
4
Pomorske agencije 3
3
Pomorski sustav 4
4
Pomorsko javno pravo 4
4
Pravo pomorskih prijevoza 4
4
Prekrcajna mehanizacija
6 6
Prekrcajna sredstva 5
4
Prijevozna sredstva 5
6
Primjena elektroničkih računala / Računalstvo
6 5 5 6
Prometna medicina
3
Prometno inženjerstvo / Osnove prometnog inženjerstva
7 8 8
Robni tokovi / Prometna geografija 5 3 5
Robno transportni centri
5
Sigurnost u prometu 6
4
Sredstva pomorskog prometa 5
5
Statistika / Vjerojatnost i statistika 6 8 8 6
Strateški menadžment 4
4
Strojarstvo
7 7
Sustavi u vodnom prometu
7
Tehnika u vodnom prometu I
7
Tehnologija kopnenog prometa 5
4
123 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tehnologija luka i terminala 6
6
Tehnologija prijevoza morem 3
3
Tereti u prometu / Poznavanje robe 5 5 5 5
Tjelesna i zdravstvena kultura 1 1 0 0 1
Tjelesna i zdravstvena kultura 2 1 0 0 1
Tjelesna i zdravstvena kultura 3 1 0 0 1
Tjelesna i zdravstvena kultura 4 1 0 0 1
Transportno osiguranje 4
4
Trgovačko pravo 5
5
Upravljanje morskim lukama 6
Upravljanje održavanjem prometnih sustava
3
3
Upravljanje zalihama
6
Vizualne informacije u prometu
5 5
Završni rad 7 8 8 10
Ukupan broj kolegija 46 41 40 46
Kako je vidljivo iz analize programa Tehnologija i organizacija prometa, Promet (smjer Vodni), Inteligentni transportni sustavi i logistika (smjer: Logistika) postoje zajednički predmeti primjerice; Primjena elektroničkih računala / Računalstvo, Inženjerska grafika /Inženjerska grafika i dokumentiranje, Informacijske tehnologije/Informacije i komunikacije, Prometno inženjerstvo / Osnove prometnog inženjerstva, Robni tokovi / Prometna geografija, Statistika / Vjerojatnost i statistika, Tereti u prometu / Poznavanje robe, Ekologija u prometu, Ekonomika prometa, Engleski jezik, Njemački jezik, Matematika.
Nastavni program preddiplomskog studija Tehnologije i organizacije prometa sadrži znanja iz područja tehnologije, ekonomike, prava, tehnike te racionalizacije i optimizacije procesa u pomorskom i kopnenom prometu. Sadržaj studija temelji se principima kojima se nastoji udovoljiti permanentnim zahtjevima tržišta za kadrovima koji su sposobni voditi cjelokupni transportni proces te doprinijeti da transport udovolji: potrebama prijevoza i prekrcaja, usklađenom razvoju gospodarstva, stabilnosti cijena, poboljšanju prometa tereta i putnika i životnog standarda.
Program studija je koncipiran tako da se studenti pripreme za obavljanje poslova u širokoj domeni tehnologije prometa. Nastavni program sadrži znanja iz područja tehnologije, ekonomike, prava, tehnike te racionalizacije i optimizacije procesa u pomorskom i kopnenom prometu. Stečena znanja omogućuju zapošljavanje i uspješno organiziranje prometnog procesa u različitim pomorskim i prometnim tvrtkama u
javnom i privatnom sektoru.
Temeljni cilj znanstvene izobrazbe sadašnjih i budućih stručnjaka je u primjeni novih spoznaja i pristupima, novim oblicima poslovanja i modernoj tehnologiji u pomorstvu i
124 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
prometu, te jačanje individualne kompetencije pojedinca i stvaranje strukture koja će bolje odgovarati izazovima budućega prometnog, pomorskog i gospodarskog razvitka
Republike Hrvatske.
Student je završetkom ovog preddiplomskog studija osposobljen za uspješno praćenje diplomskog studijskog programa Tehnologije i organizacija prometa ili drugog
odgovarajućeg studija.
6.5.5. Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Sveučilišni preddiplomski programi iz područja „Logistike“ u Hrvatskoj se izvode na sljedećim institucijama:
1. Pomorski fakultet Rijeka, Sveučilište u Rijeci 2. Prometni fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu 3. Sveučilište Sjever (stručni studij)
4. Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina (stručni studij)
Nakon provedene analize programa može se zaključiti da nema studija koji bi bio logično usporediv, s programom koji se izvodi na Pomorskom fakultetu u Rijeci Logistika i
menadžment u pomorstvu i prometu.
Postojeći programi koji se bave logistikom: Inteligentni transportni sustavi i logistika (Prometni fakultet Zagreb, Sveučilište u Zagrebu), Tehnička i gospodarska logistika (Sveučilište Sjever - stručni studij i Prometna logistika (Veleučilište Hrvatsko zagorje Krapina - stručni studij) samo su dijelom kompatibilni sa studijem Logistike i
menadžmenta Pomorskog fakulteta.
Višestruki su razlozi:
- Završetkom preddiplomskog studija Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu stječe se jedinstveni akademski naziv sveučilišni/a prvostupnik/ prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) inženjer/inženjerka logistike i menadžmenta u pomorstvu.
- Studij Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu je u potpunosti interdisciplinaran te nastavni program sadrži znanja iz područja ekonomije, prava, logistike, tehnologije, tehnike te racionalizacije i optimizacije procesa u pomorskom i kopnenom prometu što nije u tolikoj mjeri prisutno kod drugih studijskih programa.
- Program studija je koncipiran tako da se studenti pripreme za obavljanje poslova u širokoj domeni logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu.
125 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Provedenom analizom obrazovnih programa mogu se naći zajedničke poveznice kurikuluma (Tablica 64) kao što su pružanje znanja iz područja tehničke logistike, ekonomika prometa, ekologija u prometu, poznavanje tereta u prometu, temeljni strani jezik, drugi strani jezici, matematike, statistike, itd. Program Logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu pokazuje specifičnosti u područjima opće ekonomije, financijskog poslovanja, logistike luka, lučkog poslovanja, otpremništva, pomorske agenture, ekonomike brodarstva, ekonomike luka itd. što obuhvaća specifične kompetencije u
odnosu na druge obrazovne programe Logistike.
Sadržaj studija Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu prilagođen je zahtjevima tržišta za obrazovanjem kadrova koji su u stanju voditi cjelokupni transportni proces od točke ishodišta do točke odredišta koristeći pritom suvremene ekonomske i tehnološke spoznaje. Kadrovi koji završe navedeni studij trebali bi pridonijeti da transport udovolji: potrebama prijevoza, usklađenom razvoju gospodarstva, stabilnosti cijena, poboljšanju
prometa tereta i putnika te životnog standarda.
Studij nalazi primjenu u svim granama gospodarstva i različitim područjima znanosti te ujedno čini osnovu za uspješno djelovanje i razvoj pomorskih i prometnih poduzeća i nadležnih društvenih i državnih struktura. Po završetku studija studentima je omogućeno da se zaposle u pomorskim, prometnim i gospodarskim tvrtkama koje su
odgovorne za upravljanje strukturama prometnog menadžmenta i logistike.
Student je završetkom ovog preddiplomskog studija osposobljen za uspješno praćenje diplomskog studijskih programa Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu ili drugog odgovarajućeg studija.
6.5.6. Nastavak obrazovanja – diplomski studij i poslijediplomski studij
Nakon završenog preddiplomskog studija, studenti su osposobljeni za uspješno praćenje i nastavak obrazovanja na razini diplomskih studija. Ono što je karakteristično za sve analizirane preddiplomske studije je da postoji „slijednost“ programa, odnosno svaki od programa ima svoj nastavak u obliku diplomskog studija. Naravno, omogućen je i
nastavak školovanja na drugim odgovarajućim studijima.
Daljnji nastavak školovanja omogućuje Poslijediplomski sveučilišni studij “Pomorstvo” čiji je nositelj Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Ustrojava se kao studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Poslijediplomski studij ustrojava se za polaznike iz različitih polja znanstvenog područja tehničkih znanosti te ostalih znanstvenih područja uz uvjet
polaganja razlikovnih ispita.
126 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Poslijediplomski studij je integrirani i kooperativni studij Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, kao nositelja studija – ovlaštene znanstvene organizacije iz članka 34. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te suradnih ustanova Sveučilišta u Dubrovniku, Sveučilišta u Zadru, Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, Hrvatskog hidrografskog instituta iz Splita, Instituta za istraživanje i razvoj obrambenih
sustava MORH-a i Hrvatske ratne mornarice.
Studijski program doktorskog studija realizira se kroz devet studijskih smjerova:
- Nautičke znanosti - Pomorski energetski i strojni sustavi - Elektronika i pomorske komunikacije - Informacijske tehnologije u pomorstvu i prometu - Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu - Hidrografsko inženjerstvo - Lučki sustavi - Zaštita mora i priobalja - Vojni pomorski sustavi
Do danas, poslijediplomski studij Pomorstvo upisalo je ukupno 140 doktoranda u 6 ciklusa studija, od kojih je akademski stupanj doktora znanosti steklo njih 16, u fazi izrade doktorske disertacije je njih 10-tak te se procijenjuje da je ukupno aktivno 69 poslijediplomanata.
6.5.7. Koncept cjeloživotnog obrazovanja i programi izobrazbe
Stručno usavršavanje pomoraca provodi se kroz programe izobrazbe radi stjecanja odgovarajućih svjedodžbi o osposobljenosti u skladu s međunarodnim konvencijama,
direktivama i pravilnicima, te kroz programe cjeloživotnog učenja.
Programi se provode sukladno Pravilniku o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca, kao i Međunarodnoj konvenciji o Standardima izobrazbe, izdavanju svjedodžbi i držanju straže pomoraca iz 1978. (STCW Konvencija), s izmjenama i
dopunama, te direktivama EZ i EU o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca.
Cilj usavršavanja je osigurati da pomorci ostvare odgovarajuću izobrazbu, te uz odgovarajuće iskustvo i vještine budu sposobni izvršavati svoje zadatke koji će pružati sigurnost života i imovine na moru, te zaštitu morskog okoliša.
127 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Posebni program obrazovanja pomoraca
Posebni program obrazovanja pomoraca (PPOP) u Hrvatskoj je uveden 2011. godine, kao odgovor na zahtjeve hrvatskih pomoraca da im se omogući stjecanje najviših zvanja i bez završene visokoškolske naobrazbe, kao što je to moguće u inozemstvu. Program
provode visoka pomorska učilišta kako slijedi:
- Pomorski fakultet u Rijeci, Sveučilište u Rijeci - Sveučilište u Zadru – Pomorski odjel - Pomorski fakultet u Splitu, Sveučilište u Splitu - Sveučilište u Dubrovniku – Pomorski odjel
Njime se omogućava formalno stručno usavršavanje pomoraca, koji su dio znanja i kompetencija, koji se inače stječe kroz visokoobrazovne programe, stekli radnim iskustvom. Program je kreiran u skladu s odredbama Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (NN 142/10), te udovoljava standardima svjetskih pomorskih profesionalnih organizacija. Omogućuje pomorcima koji imaju završeno srednjoškolsko obrazovanje brodostrojarskog, nautičkog ili drugog odgovarajućeg smjera u trajanju od najmanje 4 godine (a u kojem su obuhvaćeni sadržaji iz dijela A -II/2 STCW Konvencije) i više od 36 mjeseci plovidbenog staža u svojstvu časnika plovidbene straže, da kroz PPOP steknu znanja specifična za prve dvije godine preddiplomskog studija, čime ispunjavaju uvjete za pristupanje ispitu za stjecanje najviših zvanja.
Programi izobrazbe
Programi izobrazbe provode se s ciljem stjecanja svjedodžbi o dopunskoj osposobljenosti, potvrdama i potvrdnicama o osposobljenosti koje su uvjet za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti za zapovjednika broda, upravitelja stroja, časnika i drugih
članova posade pomorskih brodova (pomoraca).
Pomorci se osposobljavaju, te stječu svjedodžbe o dopunskoj osposobljenosti, potvrde i potvrdnice o osposobljenosti za obavljanje ovih brodskih djelatnosti (Pravilnik o
zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca):
1. plovidba 2. rukovanje i slaganje tereta 3. upravljanje poslovima na brodu i skrb za osobe na brodu 4. brodsko strojarstvo 5. elektrotehnika, elektronika i tehnika upravljanja 6. održavanje i popravci 7. radioveze
te na sljedećim razinama odgovornosti:
128 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
1. plovidba 2. rukovanje i slaganje tereta 3. upravljanje poslovima na brodu i skrb za osobe na brodu
Stjecanje zvanja u pomorstvu uvjetovano je sa završenim stupnjem obrazovanja, vremenskom dužinom navigacije i stečenim svjedodžbama i potvrdnicama o osposobljenosti i dopunskoj osposobljenosti.
Tablica 65: Dopunske isprave za stjecanje zvanja u pomorstvu
Zvanje Svjedodžbe i potvrdnice Oznaka iz Pravilnika
Časnik plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1)
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - Temeljna sigurnost na brodu
D2
Potvrda o osposobljenosti – Motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja na radnoj razini
D6B
Svjedodžba o osposobljenosti - GMDSS radiooperator D11
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Upravljanje gašenjem požara
D12
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Rukovanje brodicom za spašavanje i spasilačkom brodicom, osim brze spasilačke brodice
D17
Potvrdnica o osposobljenosti – Korištenje elektroničkog prikazivača pomorskih karata s informacijskim sustavom (ECDIS)
D44
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Pružanje medicinske prve pomoći
D19
Potvrdnica o osposobljenosti – Upravljanje ljudskim potencijalima na zapovjedničkom mostu
D45
Potvrdnica o osposobljenosti – Rukovođenje, upravljanje posadom i unapređenje timskog rada na brodu – radna razina
D47A
Sprečavanje onečišćenja morskog okoliša D48 Prvi časnik palube na brodu od 3.000 BT ili većem (STCW II/2)
Svjedodžba o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1)
Potvrda o osposobljenosti – Motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja na upravljačkoj razini
D6C
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Pružanje medicinske skrbi na brodu
D20
Potvrdnica o osposobljenosti – Korištenje elektroničkog prikazivača pomorskih karata s informacijskim sustavom (ECDIS)
D44
Potvrdnica o osposobljenosti – Upravljanje ljudskim potencijalima na zapovjedničkom mostu
D45
129 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Potvrdnica o osposobljenosti – Rukovođenje, upravljanje posadom i unapređenje timskog rada na brodu – upravljačka razina
D47B
Potvrdnica o osposobljenosti – Sprečavanje onečišćenja morskog okoliša
D48
Zapovjednik broda od 3000 BT ili većeg (STCW II/2)
Svjedodžba o osposobljenosti za časnika plovidbene straže na brodovima od 500 BT ili većima (STCW II/1)
Potvrda o osposobljenosti – Motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja na upravljačkoj razini
D6C
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Pružanje medicinske skrbi na brodu
D20
Potvrdnica o osposobljenosti – Korištenje elektroničkog prikazivača pomorskih karata s informacijskim sustavom (ECDIS)
D44
Potvrdnica o osposobljenosti – Upravljanje ljudskim potencijalima na zapovjedničkom mostu
D45
Potvrdnica o osposobljenosti – Rukovođenje, upravljanje posadom i unapređenje timskog rada na brodu – upravljačka razina
D47B
Potvrdnica o osposobljenosti – Sprečavanje onečišćenja morskog okoliša
D48
Časnik stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 kW ili jačim (STCW III/1)
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - Temeljna sigurnost na brodu
D2
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Upravljanje gašenjem požara
D12
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Rukovanje brodicom za spašavanje i spasilačkom brodicom, osim brze spasilačke brodice
D17
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Pružanje medicinske prve pomoći
D19
Potvrdnica o osposobljenosti – Upravljanje ljudskim potencijalima u strojarnici
D46
Potvrdnica o osposobljenosti – Rukovođenje, upravljanje posadom i unapređenje timskog rada na brodu – radna razina
D47A
Potvrdnica o osposobljenosti – Sprečavanje onečišćenja morskog okoliša
D48
Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim (STCW III/2)
Svjedodžba o osposobljenosti za časnika stroja odgovornog za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od 750 kW ili jačim (STCW III/1)
Potvrdnica o osposobljenosti – Upravljanje ljudskim potencijalima u strojarnici
D46
Potvrdnica o osposobljenosti – Rukovođenje, upravljanje D47B
130 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
posadom i unapređenje timskog rada na brodu – upravljačka razina
Potvrdnica o osposobljenosti – Sprečavanje onečišćenja morskog okoliša
D48
Upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim (STCW III/2)
Potvrdnica o osposobljenosti – Upravljanje ljudskim potencijalima u strojarnici
D46
Potvrdnica o osposobljenosti – Rukovođenje, upravljanje posadom i unapređenje timskog rada na brodu – upravljačka razina
D47B
Potvrdnica o osposobljenosti – Sprečavanje onečišćenja morskog okoliša
D48
Svjedodžba o osposobljenosti za časnika elektrotehnike (STCW III/6)
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti - Temeljna sigurnost na brodu
D2
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Upravljanje gašenjem požara
D12
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Rukovanje brodicom za spašavanje i spasilačkom brodicom, osim brze spasilačke brodice
D17
Svjedodžba o dopunskoj osposobljenosti – Pružanje medicinske prve pomoći
D19
Potvrdnica o osposobljenosti – Rukovođenje, upravljanje posadom i unapređenje timskog rada na brodu – radna razina
D47A
Potvrdnica o osposobljenosti – Sprečavanje onečišćenja morskog okoliša
D48
Zahtjeve u pogledu izobrazbe i polaganja ispita nisu dužne ispuniti osobe koje su tijekom srednjoškolskog ili visokoškolskog obrazovanja savladale program koji obuhvaća sve sadržaje programa pojedine svjedodžbe ili potvrdnice. Srednje pomorske škole, odnosno visoka pomorska učilišta, mogu uputiti zahtjev Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture za priznavanje pojedinih programa izobrazbe koji se provode tijekom
redovnog programa obrazovanja.
Pored programa izobrazbe koji su uvjeti za stjecanje zvanja u pomorstvu, postoje programi i za one dopunske osposobljenosti koji daju znanje i osposobljenosti za obavljanje raznih djelatnosti na brodu (sigurnosna zaštita, djelatnosti vezane uz operacije na tankerima i uz operacije na putničkim brodovima, opasni tereti, brza
plovila, visoki napon).
Godine 2014. Pravilnikom o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca uveden je Dodatni program naobrazbe kojega moraju odslušati i položiti pristupnici koji su završili srednju školu elektrotehničkog smjera u čijem programu nisu obuhvaćeni
131 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
sadržaji propisani Prilogom A5 Pravilnika. Taj program odnosi se prije svega na iskusne pomorce koji su sa zvanjem brodskog električara stekli iskustvo obavljajući dužnosti na brodu, a nemaju završenu visokoškolsku naobrazbu. Završetkom programa i ispunjenjem uvjeta u pogledu dopunskih svjedodžbi i navigacije, stječu pravo na pristupanje ispitu za stjecanje Svjedodžbe o osposobljenosti za časnika elektrotehnike
(STCW III/6).
Izobrazba pomoraca podložna je stalnim promjenama, a sukladno potrebama brodara, pomorskom tržištu roba i usluga, kao i razvoju brodova i tehnologije. Stoga je potrebno kontinuirano razvijati i održavati profesionalne vještine pomoraca, budući je osposobljenost pomoraca najvažniji čimbenik za sigurnost i efikasne operacije na
brodovima i ima direktni utjecaj na sigurnost života na moru i zaštitu morskoga okoliša.
132 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
7. UVJETI RADA NA TRŽIŠTU
Uvjeti rada u podsektoru pomorskog prometa i logistike u bitnome ovise o specifičnosti pojedinih zanimanja, prvenstveno se to odnosi na pomoračka zanimanja. Najvažniji elementi su pri tom plaće i trajanje ukrcanja. Specifičnosti pomoračkih zanimanja već su obrađene u posebnom poglavlju, pa i ona koja se odnosi na socijalnu dimenziju zapošljavanja i rada na brodu, međutim ovdje će se istaći neke posebnosti kad je riječ o
ugovorima o radu koji se sklapaju s pomorcima.
S obzirom na međunarodni karakter brodarskog poslovanja i činjenici da se radi o međunarodnom tržištu radne snage, uvjeti rada i socijalni status pomoraca uređeni su od strane Međunarodne federacije transportnih radnika (ITF) standardnim kolektivnim ugovorom tzv. „TCC“ Uniform Collective Agreement. Tim ugovorom propisana su između ostalog i minimalna novčana primanja pomoraca za vrijeme ukrcanja. Ova primanja predstavljaju dakle, minimalne iznose po kolektivnom ugovoru, dok stvarna primanja ovise o vrsti broda, tržištu radne snage, poslodavcu i drugim uvjetima s obzirom na područje plovidbe i organizaciju rada na brodu. Iznosi bruto plaće u USD za odabrana zanimanja prema kolektivnom ugovoru koji se primjenjuje od 1. siječnja 2015. prikazani
su u tablici 66.
Tablica 66. Minimalna plaća za pomoračka zanimanja prema TCC kolektivnom ugovoru (bruto plaća u USD/mjesečno za vrijeme ukrcaja)
Zanimanje Osnovica
(40h) Prekovremeno
(103h) Plaćeni godišnji
Uzdrža-vanje
Ukupno
Zapovjednik 2864 2127 668 126 5786
Upravitelj stroja 2603 1933 607 126 5270
Prvi časnik palube 1849 1373 431 126 3780
Prvi časnik stroja 1849 1373 431 126 3780
Časnik za elektrotehniku
1481 1100 346 126 3053
Plaće hrvatskih pomorskih časnika mogu se okvirno odrediti na temelju dobivenih
podataka od strane agencija za ukrcaj pomoraca i iznose:
- za zapovjednika od 4.000 – 11.000 EUR mjesečno na brodovima za prijevoz generalnog tereta te od 7.000 – 14.000 EUR mjesečno na tankerima;
- za časnička zanimanja od 1.800 – 8.000 EUR mjesečno na brodovima za prijevoz generalnog tereta te od 2.000 – 11.500 EUR mjesečno na tankerima.
133 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Cijena hrvatskih pomoraca nije prevelika u odnosu na pomorce iz drugih zemalja i može
se reći da se radi o prosječnim vrijednostima na tržištu.
Nadalje, može se zaključiti da ako je prosječna plaća zaposlenih sa zanimanjima iz sektora niža od prosječne plaće u gospodarstvu, može se očekivati smanjenje interesa za upis u sektorske obrazovne programe, ali i razinu produktivnosti rada na kojoj se odvija upotreba tih znanja i vještina. Međutim, iz gore navedenih pokazatelja plaće pomoraca nadmašuju uvelike prosječnu plaću. Visoke plaće logično govore o visokoj
produktivnosti rada i neupitnoj konkurantnosti na dulji rok.
U uvjetima rada pomoraca specifični element je trajanje ukrcanja tj. interval ukrcaja. Osim otežanih socijalnih uvjeta koji utječu na osobnoj razini, dulji boravak na brodu ima za posljedicu veći rizik ljudske pogreške. Zbog toga brodarske kompanije preferiraju kraće intervale ukrcaja za časnička zanimanja kako bi spriječile eventualne nesreće na
brodu. Najčešće se hrvatski pomorci ukrcavaju na period od 4 mjeseca.
Što se tiče ostalih zanimanja u sektoru i zapošljavanja na domaćem tržištu rada, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju blagi trend porasta plaća u djelatnosti prijevoza i skladištenja u petogodišnjem periodu do 2013. godine. Za djelatnosti vodnog prometa
te pratećih uslužnih djelatnosti prosjek plaće kreće se oko 7.000 kuna.
Grafikon 24. Prosječne neto plaće u podsektoru pomorskog prometa i logistike
Izvor: Državni zavod za statistiku (2015)
Korelaciju uvjeta rada i veličine poslodavca barem kad je riječ o zanimanjima u podsektoru pomorskog prometa i logistike nije moguće jasno utvrditi. Tim više ako isključimo pomoračka zanimanja gdje bi ona trebala biti izraženija jer poslodavci koji su tržišno i poslovno razvijeniji u pravilu puno više investiraju u radne uvjete i radno okruženje na brodu. Podaci o broju i veličini poduzeća koji su dostupni preko DZS-a
2009 2010 2011 2012 2013
Prijevoz i skladištenje 5992 6012 6135 6163 6303
Vodeni prijevoz 6476 6585 6962 6955 6915
Skladištenje i pratećedjelatnosti u prijevozu
6489 6549 6845 6962 7200
570059006100630065006700690071007300
Ku
na
Prosječne mjesečne neto plaće
134 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
potvrđuju već ranije izrečenu tezu da su se brojne djelatnosti u sektoru disperzirale i da su se razvile brojne male firme koje su usko specijalizirane za pojedina područja. Čak 95% poduzetnika u djelatnosti pomorskog (vodenog) prijevoza te 85% poduzetnika u djelatnosti skladištenja i pratećih djelatnosti u prijevozu spada u mikro poduzetnike što se može zaključiti iz grafikona 25 i grafikona 26.
Grafikon 25. Prikaz broja poduzeća u odnosu na veličinu razreda (Izvor: DZS)
Grafikon 26. Prikaz broja zaposlenih u poduzećima prema veličini razreda (Izvor: DZS)
135 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
8. MAPIRANJE SEKTORA Prometni sustavi, a posebno s aspekta intermodalnosti prijevoza, sastavni su dio svih gospodarskih zbivanja koji zadiru u sve pore gospodarskih i društvenih zbivanja i krvotok su gospodarstva svake države. Kao strateška komponenta prelaze državne granice i kompatibilno se uklapaju u sve regionalne i paneuropske prometne i logističke mreže i sustave. Dobar dio kompetencija proizašao iz tog sustava isprepliće se sa svim ostalim gospodarskim sektorima. Stoga je ovaj sektor općenito apostrofiran i u svim
političkim planovima i opcijama kao propulzivan.
Svakako, kada je riječ o Republici Hrvatskoj kojoj geoprometni položaj i tradicija nalaže jasnu pomorsku orijentaciju, mora se jasno prepoznati razvoj pomorstva i pomorskih
djelatnosti kao strateških odrednica razvoja nacionalnog gospodarstva.
Pomorstvo u širem značenju (morske luke, brodarstvo, brodogradnja, eksploatacija organskih i mineralnih bogatstava mora, nautički turizam i dr.) trebalo bi biti jedan od prioritetnih pravaca razvitka nacionalnog gospodarstva, posebice onih zemalja gdje zemljopisni i geoprometni položaj upućuju na pomorsku orijentaciju. Hrvatska je izrazito pomorska zemlja, a to joj obilježje pripada zbog zemljopisnog položaja, toplog i
pristupačnog mora, razgranate i duge obale.
Na obalnom području Hrvatske živi 25% stanovništva koje ostvaruje oko 30% društvenog proizvoda. Ove činjenice nesporno ukazuju na potrebu objektivne valorizacije pomorskih djelatnosti koje su u svom poslovanju uvijek bile podređene dvostrukom djelovanju – mehanizmu svjetskog tržišta i unutarnjem gospodarskom
sustavu.
Shema 6. Mapiranje sektora pomorskog prometa i logistike
Podsektor pomorskog prometa i logistike
Relevantne strategije i dokumenti
Obrazovni sustav i
institucije
Institucinalni / pravni okvir
136 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Mapiranje podsektora Pomorskog prometa i logistike značilo bi dati jasan pregled kojim instrumentima je sektor određen odnosno uvjetovan, te na koji potencijalni mehanizmi i instrumenti kojim se može dalje razvijati. Mapiranje podsektora može se predočiti kao
mapa glavnih instrumenata i utjecaja u sektoru koja uključuje tri važna aspekta;
1. Obrazovni sustav i institucije 2. EU i nacionalni strateški dokumenti relevantni za sektor 3. Nacionalni institucionalno – pravni okvir
8.1. Obrazovna politika Europske unije i Republike Hrvatske
Obrazovna politika Europske unije sadržana je u temeljnom dokumentu za strateški razvoj - Strategija Europa 2020 – Europska strategija za pametni, održiv i uključiv rast (Europe2020, A strategy for smart, sustainable and inclusive growth). Jedan od glavnih prioriteta i ciljeva strategije usmjeren je razvoj obrazovanja kojoj je svrha podići razinu kompetencija, identificirati potrebu za usavršavanjem, pratiti mogućnosti za cjeloživotno učenje odnosno osposobiti građane Europe sa kompetencijama koje će Europi dugoročno osigurati kompetitivnost i inovativnost uz promoviranje socijalne kohezije i inkluzije. Takav model razvoja moguć je primjenom Triple helix modela koji uključuje povezivanje javnog sektora koji pruža institucionalnu podršku, obrazovnih institucija koje školuju buduće kompetentne kadrove i poslodavca koji zapošljavanju budući kadar Od ostalih važnijih strateških inicijativa moguće je izdvojiti Obrazovanje i usavršavanje 2020 (Education and training within Europe 2020 strategy), Promišljanje obrazovanja (Education and Training Monitor 2012, Rethinking education: investing in skills for better socio-economic outcomes), Modernizacija visokog obrazovanja (Summaries in European legislation, Modernising universities) i Internacionalizacija visokog obrazovanja (Internationalisation in European higher education: European policies, institutional strategies and EUA support).
U namjeri da jačanjem visokog obrazovanja postavi temelje bržeg razvoja prema društvu znanja, tolerancije i jednakih mogućnosti implementiran je bolonjski proces reforme visokog obrazovanja kao temelj daljnjeg razvoja europskih visokih učilišta. Europski razvojni trendovi u koje se nužno mora uklopiti i hrvatski sustav visokog obrazovanja odraz su svijesti da se jedino sinergijom visokog obrazovanja, znanosti, inovacija i tehnologije može postići konkurentnost Europe u globalnim okvirima.
U skladu s navedenim Republika Hrvatska 17. listopada 2014. godine donosi Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije - Nove boje znanja (http://novebojeznanja.hr/) kojom Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete koji joj jedini mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. U području visokog obrazovanja cilj strategije orijentiran je na unaprjeđenje studijskih programa i dosljedno provesti postavke bolonjske reforme,
137 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
osiguranje kvalitetne kadrovske strukture, poticanje učinkovitog i razvojnog sustav financiranja visokih učilišta te unaprjeđenje studentskog standarda uz posebnu brigu za socijalnu dimenziju studiranja. Visoko obrazovanje treba osiguravati motivirajuće okružje za učenje i poučavanje te voditi kompetentnosti studenata za buduća zanimanja, ali i za samozapošljavanje. Postizanje strateških ciljeva dovest će do povećanja kompetitivnosti hrvatskih stručnjaka u europskom i širem okružju, a temeljem toga i povećanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva u europskim i globalnim okvirima.
Osim glavnih strateških odrednica razvoja visokog obrazovanja, nužnim se postavlja komentirati nove koncepte promišljanja obrazovanja i koncept cjeloživotnog obrazovanja. Novo promišljanje obrazovanja opisano je prije spomenutim dokumentom Europske unije Promišljanje obrazovanja iz 2012. godine (Education and Training Monitor 2012, Rethinking education: investing in skills for better socio-economic outcomes), koji trebalo bi poslužiti zemljama članicama kao smjernica kako da obrazovne sisteme prilagode realnim potrebama tržišta rada. Tim dokumentom preporuča se više investiranja u obrazovanje, naročito u obrazovanje orijentirano na rad, i u dobro obučene, motivirane i poduzetnički nastrojene predavače. U budućnosti više neće biti dovoljno izaći sa fakulteta sa diplomom, upravo suprotno biti će potrebno raspolagati dodatnim vještinama. Te nove vještine u fokusu promišljanja obrazovanja su IT vještine, smisao za poduzetništvo, smisao za inicijativu, razumijevanje što više stranih jezika itd. Ovo svakako predstavlja ozbiljan zaokret u promišljanja obrazovanja, sa sve većim fokusom na efektivne rezultate učenja.
Obrazovne politike Europske unije usmjerene povećanju zapošljivosti i stvaranju ljudskog kapitala, provode se i kroz programe cjeloživotnog učenja (eng Lifelong Learning Programme) i priznavanja prethodnog učenja stečenog iskustvom (eng Recognition of prior learning). Memorandum o cjeloživotnom učenju Europske komisije iz 2000. godine ističe cjeloživotno učenje kao iznimno važan vid obrazovanja i osposobljavanja i postavlja se za vodeće načelo u cjelokupnom kontekstu učenja. Zaključno, kako se uslijed globalizacije povećava potreba za tehnologijskim vještinama i prilagodbom, može se očekivati da će potreba za obrazovanjem kao ključnim faktorom stvaranja ljudskog kapitala rasti.
8.2. Sektorski europski i nacionalni strateški dokumenti
8.2.1. Europska pomorska politika
Posljednje godine označavaju svojevrsnu prekretnicu u shvaćanju europske pomorske politike. Pristup kojim se formuliraju strateški ciljevi u pomorstvu zasniva se na integriranju djelatnosti i promatranju pomorstva kao sustava. Moglo bi se reći da je
138 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
pomorska politika usmjerena na razvoj mora i pomorskog gospodarstva, pri čemu se posebno izučavaju interaktivni utjecaji čovjeka i ljudskih aktivnosti u odnosu na morske resurse. U tom kontekstu koriste se termini upravljanje morem ili upravljanje
pomorstvom.
Glavni cilj integrirane pomorske politike je kreiranje optimalnih uvjeta korištenja mora kako bi se omogućio rast pomorskog gospodarstva i očuvanje kvalitete života u obalnim područjima. U zemljama koje imaju razvijen pomorski promet, luke, pomorsku i prometnu logistiku, posebno u odnosu na kontejnerski promet, pomorsko gospodarstvo ima dominantan utjecaj na razvoj cjelokupnog gospodarstva. Pri tom ipak treba voditi računa da taj razvoj ne naruši morski ekosustav te da se u što većoj mjeri zaštiti obalni
prostor od pretjerane izgradnje.
Iako brodarstvo i eksploatacija broda imaju dominantan utjecaj na onečišćenje zraka, pomorski transport je znatno energetski efikasniji, nego cestovni transport. Zbog toga integrirana pomorska politika snažno podupire razvoj brodarstva, stavljajući naglasak na atribute sigurnosti i zaštite. Ova politika se provodi kroz različite europske razvojne projekte i programe poput TEN-T i MARCO POLO te kroz poticanje razvoja morskih prometnica (Motorways of the Sea) i mrežu međuobalnog povezivanja (Short-Sea
Shipping Network).
Slika 3. Koncept Motorways of the Sea
139 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Europa je okružena s četiri mora, a to su: Sredozemno, Baltičko, Sjeverno i Crno more i brojnim otocima te s dva oceana: Arktičkim i Atlantskim. Preko dvije trećine granica EU jesu morske granice, a prostor koji je pod jurisdikcijom zemalja članica ukupno je veći od kopnenog teritorija. Zemljopisni položaj oduvijek je na poseban način privlačio Europljane. Povijesno su oceani imali vodeću ulogu u kreiranju europske kulture i
identiteta.
Gospodarski potencijal pomorstva u Europi iskazuje se udjelom pomorskog gospodarstva u ukupnom gospodarskom razvoju europskih zemalja. U pomorskom gospodarstvu ostvaruje se između 3% i 5% europskog BDP-a, dok pomorske regije
ostvaruje preko 40% ukupnog BDP-a.
Europa ima vodeću ulogu u pomorstvu u svijetu. Posebno se to odnosi na brodarstvo, tehnologiju u brodograđevnoj industriji, obalni turizam, off-shore tehnologiju te razne pomoćne usluge. Razvojni potencijal postoji u području tzv. cruising brodarstva, luka, u marikulturi, energetici temeljenoj na iskorištavanju obnovljivih energetskih izvora
poput vjetra i sunca, podvodnim tehnologijama te pomorskoj biotehnologiji.
Brodarstvo i luke ključni su za međunarodnu trgovinu. Europa zauzima 40% kapaciteta svjetske flote, a godišnje se transportira 3.5 milijardi tona tereta i preveze 350 milijuna putnika preko europskih morskih luka. Oko 350,000 ljudi radi u lukama i poduzećima koja su vezana uz lučke djelatnosti koje generiraju dodanu vrijednost u iznosu od oko 20 milijardi €. Perspektive u oba područja pokazuju kontinuirani rast s rastom volumena međunarodne razmjene, afirmacijom koncepata međuobalnog povezivanja i morskih prometnica. Pomorski promet generira proizvodnju u drugim sektorima, prije svega u brodogradnji i industriji brodske i lučke opreme. Pomoćne, pridružene usluge kao što su: pomorsko osiguranje, bankarstvo, međunarodno otpremništvo, pomorske agencije, djelatnost klasifikacijskih društava te konzultantske djelatnosti, područja su u kojima
Europa također želi zadržati vodeću poziciju u svijetu.
8.2.2. Putokaz prema jedinstvenom Europskom prometnom prostoru
Europski prometni prostor, pojam je koji se koristi u EU prometnoj strategiji (Road to a Single European Transport Area: Toward a competitive and resource-efficient transport system) koji opisuje cjelokupni europski prometni sustav i njegove implikacije na gospodarski i društveni razvoj zajednice. Promet je od vitalnog značaja za cjelokupni gospodarski i društveni razvoj, utječe na kvalitetu života, stvara dodanu vrijednost i potiče zapošljavanje. Prometni sektor EU zapošljava oko 10 milijuna ljudi i ima udio od oko 5% u bruto društvenom proizvodu. Za Uniju je prvenstveno važno da prometni sustav osigura mobilnost ljudi i radne snage te nesmetano kretanje ljudi i roba na
140 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
čitavom kontinentu, stvori koherentna i harmonizirana prometna mreža te uspostave ujednačeni uvjeti poslovanja na europskom transportnom tržištu. Veliki izazov u prometnom sektoru bit će reduciranje štetnih utjecaja na okoliš, internalizacija eksternih troškova te proširenje uporabe alternativnih, ekološki prihvatljivih pogonskih sustava za brodove i vozila. Neovisnost o nafti kao glavnom energetskom resursu u
prometu bit će glavno mjerilo uspješnosti u sljedećem razvojnom ciklusu.
Konkurentan i efikasan transportni sustav uz smanjenje emisije štetnih plinova jedan je najvažnijih ciljeva strategije. Osim razvoja inovativnih rješenja pogonskih sustava, važan rezultat koji se želi postići odnosi se na organizaciju transporta i optimizirano korištenje čitave prometne mreže. To uključuje povećanje kvalitete procesa multimodalnog transporta na čitavom logističkom lancu. Podrška takvim nastojanjima vidi se i u razvoju informatičke infrastrukture i usluga utemeljenih na IT inovativnim rješenjima kao
podrška razvoju prometne logistike i menadžmenta prometnog procesa.
Prepreke stvaranju funkcionalnog prometnog sustava na teriritoriju EU jesu tehničke i administrativne prirode i utječu na efikasnost multimodalnog transporta. Uklanjanje ovih prepreka povećala bi se konkurentnost europskog gospodarstva. U pogledu tehničkih ograničenja, prvenstveno se radi o potrebi stvaranja jedinstvene infrastrukturne prometne mreže na glavnim europskim prometnim pravcima (TEN-T mreža). Još uvijek postoji problem dostupnosti određenih područja prije svega u istočnim dijelovima Europe.
U teretnom prometu unutar EU, većina prometa se odvija cestom (47%), zatim brodovima (38%), željeznicom (11%) te unutarnjim vodama (4%). Vodni i željeznički promet imaju najveću efikasnost kad se uključe i drušveni troškovi u prijevozu na udaljenosti preko 300 km. Zbog toga je potrebno daljnji razvoj temeljiti na multimodalnim prometnim koridorim, optimiziranim u pogledu iskorištenja energije,
kapaciteta, prometnih tokova te u odnosu na operativne i administrativne troškove.
U pomorskom prometu naglasak je postavljen na visoke standarde sigurnosti i zašite, uvjete rada na brodu i kopnu i na zaštitu od terorizma u suradnji sa međunarodnom pomorskom organizacijom (IMO). Važnost pomorskog prometa ističe se u pogledu internog povezivanja unutar EU s ciljem da se pojednostave procedure i osigura brži tranzit roba između europskih luka te uspostavi obalni linijski prijevoz u pojedinim
pomorskim područjima (koncepti Short-sea shipping i Blue Belt).
141 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Slika 4. Deset ciljeva Bijele knjige iz 2011: Putokaz prema jedinstvenom Europskom prometnom prostoru
Evidentno je da vizija jedinstvenog prometnog sustava EU u prvi plan postavlja integrirani transportni sustav koji se temelji za modalnoj integraciji svih oblika
•Prepoloviti korištenje automobila s konvencionalnim pogonom u gradovima do 2030. godine; razviti gradsku prometnu logistiku bez CO2 u većim gradovima do 2030. godine.
•Reducirati emisije CO2 sa morskih brodova za 40% , u zračnom prometu uvesti goriva s niskim postotkom ugljika uz smanjivanje emisija za 40% do 2050. godine.
Razvoj alternativnih goriva i pogonskih
sustava
•30% cestovnog teretnog prometa na udaljenostima preko 300 km prebaciti na druge prometne grane (vodni i željeznički promet) do 2030. godine, te preko 50% prometa do 2050. godine. Izgraditi potrebnu infrastrukturu za ostvarenje ovog cilja.
•Kompletirati europsku mrežu pruga za brze vlakove (HSR mreža) do 2050. godine. Utrostručiti postojeću HSR mrežu do 2030. godine. Veći dio putničkog prometa na srednjim udaljenostima treba se odvijati željeznicom.
•Uspostaviti potpuno funkcionalnu multimodalnu TEN-T mrežu visoke kvalitete i kapaciteta s pripadajućim informacijskim uslugama do 2030. godine.
•Povezati glavne aerodrome sa željezničkom mrežom (prema mogućnosti s HSR mrežom) do 2050. godine; povezati glavne morske luke sa željezničkom mrežom te gdje je moguće s unutarnjim vodnim putovima.
Optimizirati učinke multimodalnih
logističkih lanaca kroz veći udio
energetski efikasnijih
prometnih grana
•Razviti modernu infrastrukturu za upravljanje zračnim prometom (SESAR) do 2020. godine. Razviti ekvivalentne sustave za upravljanje kopnenim i vodnim prometom (ERTMS, ITS, SSN, LRIT, RIS). Razvoj Europskog globalnog satelitskog navigacijskog sustava GALILEO.
•Uspostaviti okvir za sustav upravljanja informacijama u multimodalnom transportu do 2020. godine.
•Približiti se nultoj stopi smrtnosti u cestovnom prometu do 2050. godine. Prepoloviti broj ozlijeđenih osoba u cestovnom prometu do 2020. godine. Osigurati Europi vodeću poziciju u svijetu s obzirom na razinu sigurnosti i zaštite u prometu.
•Približiti se potpunoj primjeni načela "korisnik plaća" i "onečišćivač plaća" , eliminirati narušavanje tržišne konkurentnosti uključujući štetne potpore te osigurati financiranje budućih investicija .
Povećati efikasnost transporta i prometne
infrastrukture korištenjem
informatičkih sustava i poticajima na tržišnoj osnovi
142 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
transporta. U takvom sustavu, na operativnoj razini, ključnu ulogu imat će logistički operatori koji će moći ponuditi jedinstvenu prometnu uslugu koja će uključivati menadžment cjelokupnog procesa koji će uključivati više prijevoznika i pružatelja ostalih transportnih usluga iz različitih prometnih grana. Znanja i vještine iz područja prometne logistike, zaključuje Komisija, trebaju biti ujednačene na razini svih prometnih grana pri čemu edukacija i uvježbavanje specifičnih znanja iz prometne logistike trebaju ići u korak s tehnološkim promjenama. Unaprjeđenje kvalifikacija u logistici trebalo bi doprinijeti boljim učincima i širenju znanja o mogućnostima korištenja različitih prometnih grana i njihovom povezivanju u sklopu multimodalnih logističkih lanaca, kao i povećati mobilnost radne snage te perspektive zapošljavanja i razvoja profesionalnih
karijera, naglašava Komisija u svom radnom priopćenju uz strategiju.
Europska komisija u svom radnom priopćenju koje je prilog strategiji između ostalog poziva i na bolje uvjete rada i zaštitu radnika s obzirom na mogućnosti zapošljavanja jefinije radne snage izvan EU od strane poslodavaca koji se bave međunarodnim prijevozom. Kako bi se u potpunosti osnažilo unutarnje transportno tržište i ispunili zacrtani ciljevi, Komisija upozorava na važnost uspostavljanje ujednačenih i
transparentnih socijalnih prava radnika.
Komisija planira predložiti poseban socijalni program za pomorski promet u cilju povećanja atraktivnosti pomorskih zanimanja i privlačenja novih kadrova kako bi se održala i povećala dostignuta razina sigurnosti pomorskog prometa, ali i održala visoka razina tehnološkog znanja (know-how). Manjak kvalificirane europske radne snage na brodovima s jedne strane i nelojalna konkurencija jeftinije radne snage iz drugih krajeva svijeta mogu ugroziti sadašnju poziciju i konkurentnost europskog pomorstva. Korak u smjeru povećanja atraktivnosti pomorskih zanimanja je i izmjena Međunarodne konvencije o radu pomoraca (Maritime Labour Convention, 2006.) koja je ujednačena s europskim pravnim okvirom u području minimalnih zahtjeva kojima moraju
udovoljavati pomorci.
Kompetencije posada na EU brodovima ocjenjuje se kao ključni element pomorske sigurnosti, sigurnosne zaštite, zaštite okoliša i kvalitete europskog brodarstva i kao takve su regulirane EU zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama (STCW konvencija). Propisi koji reguliraju ove kompetencije kontinuirano se prilagođavaju kako se razvijaju i implementiraju nove tehnologije u skladu s promjenama u pomorskoj industriji. Na isti način educirani, uvježbani i zadovoljni radnici važni su za sigurno i
efikasno odvijanje transportnih procesa u lukama.
Predložena strategija oblikovana je kroz 10 ciljeva koji trebaju doprinijeti stvaranju konkurentnog transportnog sustava i efikasnom korištenju prometnih resursa. Ujedno ovi ciljevi predstavljaju mjerilo za ostvarivanja glavnog cilja, a to je smanjenje emisije
stakleničkih plinova za 60% u sljedećih manje od 40 godina.
143 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
8.2.3. Europski akcijski plan u području transportne logistike
Glavni cilj akcijskog plana je povećati učinkovitost transportnih procesa korištenjem inovativnih tehnologija i metoda upravljanja procesom radi optimalnog korištenja prometnih resursa, redukcije negativnih utjecaja prometa na okoliš i povećanja
energetske učinkovitosti prometnog sustava.
Strateške smjernice razvoja prometne logistike usmjerene su na sljedeće ključne točke:
- Inovacije – intenzivan razvoj aplikativnih sustava, temeljenih na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, za upravljanje prometom, upravljanje procesima u transportu te upravljanju dokumentacijom.
- Jednostavnost procesa – kreiranje jedinstvenog dokumenta o prijevozu za multimodalni transport, smanjivanje papirologije i administrativnih postupaka kreiranjem jedinstvenog sučelja za izvješćivanje o teretu i procesu prijevoza.
- Kvaliteta procesa – unaprjeđenje logističkih usluga ponajprije s obzirom na prometna ograničenja i uska grla sa svrhom osiguravanja bržeg protoka robe.
- Uspostavljanje zelenih prometnih koridora: logističke usluge trebaju omogućiti veći stupanj efikasnosti transporta, posebice u odnosu na negativne utjecaje prometa na okoliš, sigurnost i sigurnosnu zaštitu u prometu. Posebno se ističe potreba boljeg upravljanja prometnim procesima u urbanim središtima.
- Uspostavljanje regulativnih okvira (tehnički standardi za intermodalne jedinice) – potrebno je raditi na razvoju jedinstvenog standarda za intermodalne jedinice koje bi bile prikladne za transport za sve oblike transporta budući da postojeće stanje neusklađenih tehničkih standarda onemogućava postizanje većeg stupnja
integracije prometnih grana.
Promjena u shvaćanju prometnog fenomena s naglaskom upravo na logističkim uslugama koje objedinjuju upravljanje procesom, optimizaciju resursa, inovativne tehnologije i standardizaciju kvalitete na funkcionalnoj razini, važna je radi globalne konkurentnosti europskog transportnog tržišta i gospodarstva, ali i zbog očuvanja
energetske održivosti i očuvanja kvalitete života na prostoru Europe.
8.2.4. Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike
Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine
Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine krovni je dokument na kojem se temelji razvoj
144 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
pomorstva u Republici Hrvatskoj. Ova strategija je prvi dokument te vrste iz područja pomorstva koji je izrađen nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji što znači da su tematika, struktura i metodologija usklađeni s relevantnim strateškim dokumentima
Europske unije.
Na samom početku ova strategija jasno navodi viziju, a to je Hrvatska kao razvijena i prepoznatljiva pomorska država. U smislu razvoja ljudskih potencijala istaknuta je važnost razvoja visokih tehnologija i usluga u pomorstvu na temeljima tradicionalnih znanja i usvojenih sposobnosti s ciljem stvaranja razvijenog, održivog i konkurentnog
pomorskog sustava.
Ciljevi Strategije su osnaživanje uloge pomorstva u razvoju i konkurentnosti Republike Hrvatske kroz politike i inicijative održivog rasta gospodarske aktivnosti na moru i u priobalju. Cilj je i jačanje utjecaja hrvatskog pomorskog sektora na europskom i svjetskom tržištu, vrednovanje iznimnog geografskog položaja Jadranskog mora i njegovih ekoloških značajki, kao i razvoja visokih tehnologija i usluga u pomorstvu na temeljima tradicionalnih znanja i usvojenih sposobnosti, vodeći osobitu brigu o visokoj dostupnosti učinkovitih i modernih javnih usluga u pomorstvu, zaštiti morskog okoliša i
sigurnosti plovidbe.
Pomorska strategija posebno naglašava kvalitetu i potražnju hrvatskih pomoraca na međunarodnom tržištu radne snage u pomorstvu. Međunarodna mobilnost i dostupnost radne snage iskazana je kao prednost i stavljena u izravnu vezu s ciljevima razvoja konkurentnosti brodarstva. Vrlo je važno istaknuti da se koncept razvoja pomorskih djelatnosti temelji na stručnosti i kvalitetnoj obrazovnoj strukturi postojeće i buduće radne snage koje predstavljaju zamašnjak razvoju sektora i razvoju gospodarstva, a ne obrnuto, da se politika obrazovanja temelji na trenutnom
gospodarskom stanju.
Problematika hrvatskih pomoraca i ostale radne snage u području pomorskog prometa zauzima posebno poglavlje u strategiji pomorskog razvitka i integralne pomorske politike RH. Kako se navodi na samom početku, zbog zastupljenosti i međunarodne prepoznatljivosti kvalitete, potrebno je osigurati „vrhunsko obrazovan te socijalni i zdravstveno zbrinut pomorski kadar, koji može odgovoriti zahtjevima suvremenog brodarstva i zaštiti ljudskih života na brodu“. S tim u vezi spominje se i stimuliranje upisa u srednje pomorske škole i na pomorske fakultete kroz projekt stipendiranja
učenika i studenata. Utvrđena su tri cilja u ovom dijelu:
- Visoki standard životnih i radnih uvjeta pomoraca - Razviti i promicati Hrvatsku kao međunarodni centar izvrsnosti za školovanje
pomoraca uz stalno unaprjeđenje sustava obrazovanja i izobrazbe pomoraca
- Osigurati motivirajuće uvjete za izbor pomorskog zanimanja te povećanje udjela časnika u ukupnom broju pomoraca na 70%.
145 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Radi provedbe navedenih cilja ističu se sljedeće mjere:
- Prilagoditi sustav naobrazbe i izobrazbe pomoraca potrebama ciljanih tržišta - Osigurati odgovarajuće materijalne i kadrovske uvjete u pomorskim školama i
fakultetima
- Potaknuti osmišljavanje i provedbu nastavnog programa kao i programa izobrazbe i održavanja ispita za stjecanje svjedodžbi o osposobljenosti na engleskom jeziku radi dostupnosti stranim studentima i pristupnicima.
- Promovirati suradnju pomorskih fakulteta s pomorskim gospodarstvom. - Promovirati izbor pomorskih zanimanja - Stipendirati učenike pomorskih škola i studente pomorskih fakulteta - Osigurati uvjete za zapošljavanje pomoraca na kopnu nakon aktivne pomorske
službe
- Promijeniti uvjete stjecanja i korištenja prava na radni staž s produženim trajanjem
Osim što su razvoj pomorstva i pomorskih djelatnosti važan element razvoja cjelokupnog gospodarstva, konkurentno pomorstva mora se temeljiti na načelima održivosti u pogledu negativnih utjecaja na okoliš i društvo. Preduvjet toga je sigurnost pomorskih objekata, sigurnost plovidbe i ostalih transportnih procesa. Zahtijeva se stoga i od obrazovnih programa aktivno učešće u razvoju najviših standarda pomorske sigurnosti na međunarodnoj, europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kako bi se umanjili rizici i posljedice pomorskih nesreća. Očekuje se dostizanje visokih standarda tehničkog i prometnog nadzora, inspekcijskog nadzora, kvalitete procesa te sigurnosne zaštite. Pri tome treba očekivati ekapanziju primjene novih inovativnih sustava zasnovanih na IT tehnologijama (VTS, e-Maritime, e-Navigation, AdriaGIS, CIMIS-single
window i sl.)
U pogledu ljudskih resursa strategija novodi i problem motivacija i zadržavanje stručnih kadrova u pomorskoj pomorskoj administraciji. Motiviran i osposobljen djelatnik ključni je element kvalitete i uspješnosti cjelokupnog procesa pružanja javnih usluga. Ističe se činjenica da na svjetskom tržištu radne snage stručni kadrovi koji čine najveći broj djelatnika pomorske administracije ostvaruju prihode koji višestruko nadmašuju primanja u državnim i javnim službama. Ovdje treba pojasniti da se ne radi o klasičnim administrativnim radnim mjestima, već se to prije svega odnosi na radna mjesta i zanimanja u području inspekcijskog nadzora, tehničkog nadzora te u službama traganja i spašavanja na moru. Jedan od najvećih izazova u ostvarenju strateških ciljeva bit će, kako se navodi u strategiji, zapošljavanje i zadržavanje stručnih kadrova u pomorskoj administraciji.
146 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
8.2.5. Prijedlog Strateških smjernica za razvoj Sektora pomorske industrije
Prijedlog Strateških smjernica za razvoj Sektora pomorske industrije donijelo je Ministarstvo gospodarstva 2013. godine, a temelje se na klasterskom povezivanju
različitih industrijskih djelatnosti kojima je zajedničko korištenje morskih resursa.
Koncept klastera (grozdova) zasniva se na ideji – pretpostavci da se pomorski sektori mogu unaprijediti, njihova atraktivnost ojačati i produktivnost povećati ako se uspostavi međuresorski odnos oko zajedničkih razvojnih ciljeva. Jaka pomorska zajednica u Europi nužan je uvjet za razvoj pomorskog prometa. Ako se uspostavi visoki stupanj međusobne povezanosti i međuzavisnosti svih sudionika, velike su šanse da napredak u
jednoj gospodarskoj grani ima utjecaj na druge.
Klasteri u praksi predstavljaju tehnološke istraživačke centre kao pokretače tehnološkog razvoja pomorstva, a imaju za cilj da se kroz istraživačke projekte stvori bolja povezanost javnog i privatnog sektora te ostvari bolja horizontalna povezanost između različitih proizvodnih i uslužnih grana (promet, brodogradnja, energetika,
zaštita okoliša, ribarstvo itd.).
Klasteri mogu povećati konkurentnost svih sektora koji su povezani u klaster. Obilježje klastera je razmjena znanja, zajednička istraživanja i inovacije, edukacija, zajednička promocija i dr. Istraživanje potencijala klasterskog udruživanja relevantno je u sektorima sa složenom strukturom logističkog lanca koji uključuje proizvodnju i usluge te veliki broj malih i srednjih poduzetnika. Primjer je brodogradnja. U toj industriji više od 70% proizvoda (broda) izrađuje se u sustavnoj mreži proizvođača opreme i pružatelja usluga. Pomorski industrijski forum (Maritime Industry Forum - MIF) okuplja
europske predstavnike pomorskih djelatnosti i industrije.
Mnogi regionalni klasteri razvijeni su oko brodograđevnih i lučkih centara. Njihovim povezivanjem uspostavljaju se centri pomorske izvrsnosti (znanja) koji pokrivaju široki
spektar pomorskog sektora.
U prijedlogu smjernica jasno je istaknuta buduća vizija pomorske industrije: Sektor pomorske industrije je ključni pokretač održivog gospodarskog razvoja temeljenog na visoko - tehnološkoj proizvodnji i učinkovitoj upotrebi resursa, primjeni znanja i inovacija te lider u proizvodnji brodograđevnih proizvoda visoke dodane vrijednosti.
Opći cilj postavljen u okviru sektora pomorske industrije je pridonijeti ostvarivanju vizije te stvoriti dugoročno održiv model jačanja konkurentnosti sektora kroz istraživanje, tehnološki razvoj, primjenu inovacija i novih tehnologija te povećanje
priljeva investicija.
147 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
U cilju povećanja konkurentnosti sektora pomorske industrije potrebno je osigurati bolju povezanost između obrazovnog sustava i gospodarstva, kako bi obrazovni sustav RH i tržište rada pravovremeno i učinkovito mogli odgovoriti na
potrebe sektora pomorske industrije.
Prioritetno područje „Ulaganje u razvoj ljudskih resursa“ uključuje: Jačanje suradnje između obrazovnog sustava i sektora pomorske industrije u cilju usklađivanja ponude i potražnje na tržištu rada s potrebama sektora. Kako bi se odgovorilo definiranim potrebama sektora za novim, specifičnim znanjima koja su rezultat promjena u procesu proizvodnje, primjeni KET10 tehnologija te uvođenju novih poslovnih procesa, u izradu novih obrazovnih kurikuluma potrebno je uključiti sve relevantne dionike. Također, potrebno je promicati inicijative za poticanje mobilnosti učenika/studenata i zaposlenika među gospodarskim sektorima i državama članicama EU – poput višegodišnje akcije za razmjenu studenata, učitelja i mladih profesionalaca prema modelu Erasmus; jačati suradnju između poduzeća i ustanova za osposobljavanje s
ciljem pripremanja diplomiranih studenata za poslove u novim područjima i sl.
8.3. Pravna regulativa u području pomorskog prometa
O pomorstvu kao sustavu i njegovoj složenosti već je bilo riječi u posebnom poglavlju. Osim čitavog niza specijaliziranih djelatnosti, grupa djelatnosti i područja koja obuhvaća pomorstvo je uređeno cijelim nizom međunarodnih i nacionalnih propisa, kao i pravnom regulativom Europske unije. Zbog snažnog međunarodnog obilježja pomorskog prometa, na ovu vrstu transporta izraziti utjecaj imaju međunarodne konvencije, pravila
i drugi akti koje se donose u okviru međunarodnih organizacija i tijela od kojih se ističu:
- Međunarodna pomorska organizacija (International Maritime Organization) – IMO, koja predstavlja posebno tijelo Ujedinjenih naroda odgovorno za pomorski promet. Primarna svrha IMO-a je regulativno uređenje u području sigurnosti plovidbe, ekološke zaštite, tehničke suradnje, sigurnosne zaštite te druga pitanja koja doprinose većoj učinkovitosti pomorskog prometa.
- Europska pomorska agencija za sigurnost (European Maritime Safety Agency) – EMSA, koja predstavlja tehničko savjetodavno tijelo Europskoj komisiji i zemljama članicama EU u području pomorske sigurnosti, zaštite od onečišćenja s brodova, sigurnosne zaštite, a provodi i operativne zadaće u pogledu nadzora i
10
KET (Key Enabling Technologies) je grupa šest tehnologija koje su ocjenjene u okviru Evropske unije kao
ključne za omogućavanje inovacija: mikro i nanoelektronika, nanotehnologija, industrijska
biotehnologija, napredni materijali, znanosti povezane s transmisijom fotona i napredne manufakturne
tehnologije.
148 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
praćenja brodova, istraga pomorskih nesreća te reakcija u slučaju onečišćenja
mora.
U najvažnije međunarodne propise spadaju koji uređuju pomorski promet:
- Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora (NN-međunarodni propisi 9/2000) - Međunarodna konvencija o standardima za obuku, izdavanje svjedodžaba i
držanjem straže pomoraca STCW 1978., kako je izmijenjena i dopunjena, (NN - međunarodni ugovori 1/92),
- Konvencija o traganju i spašavanju na moru 1979 (NN - međunarodni ugovori 14/96),
- Konvencija o međunarodnim pravilima za izbjegavanje sudara na moru 1972 (NN - međunarodni ugovori 1/92),
- Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskih života na moru (SOLAS ) 1974 (NN - međunarodni ugovori 1/92),
- Međunarodna konvencija za ujednačavanje nekih pravila o teretnici, potpisana u Bruxellesu, 25. kolovoza 1924. (NN - međunarodni ugovori 1/92),
- Međunarodna konvencija o teretnim linijama, 1966 (NN - međunarodni ugovori 1/92),
- Međunarodna konvencija o baždarenju brodova, 1969 (NN - međunarodni ugovori 1/92),
- Međunarodna konvencija o spašavanju iz 1989. (NN - međunarodni ugovori br. 9/98).
Osim navedenih međunarodnih propisa od važnosti je spomenuti direktive Evropske unije kao zakonodavne akte kojim se utvrđuju ciljevi koje sve države članice EU-a moraju ostvariti pri čemu svaka država samostalno odlučuje o načinu na koji će ostvariti taj cilj. Odredbe direktiva evropske unije koje se odnose na pomorski promet uvedene su u nacionalno zakonodavstvo Republike Hrvatske. Kao jedan od primjera implementacije direktiva može se navesti nedavno usvojena Uredba o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća i nezgoda kojom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2009/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o određivanju temeljnih načela o istraživanju nesreća u području pomorskog prometa i o izmjeni Direktive Vijeća 1999/35/EZ i Direktive 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 131, 28. 5. 2009., str. 114.).
Dodatno, propisi pojedinih međunarodnih organizacija i udruženja neposredno utječu na sektor pomorskog prometa naglašavajući međunarodni karakter pomorskog prometa. Takvi propisi ponajprije određuju pravila koja odnose na sigurnost pomorskog prometa te na zahtjeve koje moraju zadovoljavati osobe koje obavljaju pojedine poslove
vezane uz pojedinu organizaciju (primjerice VTS operater). Među takve mogu se navesti
149 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
- Međunarodno udruženje klasifikacijskih društava (International Association of Classification Societies – IACS),
- Međunarodno udruženje ustanova za svjetionike (International Association of Lighthouse Authorities - IALA ),
- Međunarodna hidrografska organizacija (International Hydrographic Organisation – IHO).
Iako formalno nije udruženje, neposrednu obveznu zakonodavnu primjenu u Republici Hrvatskoj na sigurnost pomorskog prometa ima režim kontrole stranih brodova u
lukama od strane država (Port State Control – PSC).
Nacionalna regulativa u pomorskom prometu može se grupirati po područjima:
- pomorsko dobro i luke, - pomorski javni prijevoz, - sigurnost plovidbe i zaštita morskog okoliša, - tehnički nadzor i certificiranje brodova, jahti i brodica, te - posada broda.
Temeljni propis u području pomorstva je Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08, 56/13, 26/15). Odredbe Pomorskog zakonika imaju odgovarajući utjecaj kako na ponudu tako i na potražnju kadrova. Pored njega još su dva važna zakona kojima se regulira problematika pomorskog dobra i morskih luka te obalni javni prijevoz putnika. To su Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03, 100/04, 141/06, 38/09, 123/11) te Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu (NN 33/06, 38/09, 87/09, 18/11, 80/13).
Od ostale nacionalne pravne regulative važno je istaknuti i najvažnije podzakonske akte
koji uređuju pojedino područje pomorskog prometa i to kako slijedi.
Pomorsko dobro i luke:
- Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora republike Hrvatske, te granicama plovidbe brodova i brodica izvan luke – NN 90/05., 10/08., 155/08., 127/10., 80/12.),
- Uredba o uvjetima kojima moraju udovoljavati luke - NN 110/04.),
Pomorski javni prijevoz
- Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati brod i brodar za obavljanje javnog prijevoza u linijskom obalnom pomorskom prometu (NN 26/14),
- Pravilnik o uvjetima koje mora ispunjavati brod i brodar za obavljanje međunarodnog linijskog pomorskog prometa (NN 130/06, 83/13),
150 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Sigurnost plovidbe i zaštita morskog okoliša:
- Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometom (NN 79/13, 140/14, 57/15),
- Pravilnik o obavljanju inspekcijskog nadzora sigurnosti plovidbe (NN 39/11, 112/14, 33/15, 86/15),
- Pravilnik o pomorskom peljarenju (NN 116/10.), - Nacionalni plan traganja i spašavanja ljudskih života na moru (NN 164/98), - Uredba o načinu i uvjetima za obavljanje sigurnosnih istraga pomorskih nesreća i
nezgoda (NN 122/15),
Dodatno, u području sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša na snazi su i slijedeći
zakoni:
- Zakon o lučkim kapetanijama (NN 124/97), - Zakon o hidrografskoj djelatnosti (NN 68/98, 110/98, 163/03, 71/14), - Zakon o Plovputu (NN 73/97), - Zakon o sigurnosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka (NN 124/09, 59/12), - Zakon o obalnoj straži (NN 109/07).
Posada broda:
- Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca (NN 130/13, 45/14, 124/15),
- Pravilnik o najmanjem broju članova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi, plutajući objekti i nepomični odobalni objekti (NN 63/07, 76/11, 46/13, 104/15),
- Pravilnik o utvrđivanju uvjeta zdravstvene sposobnosti članova posade pomorskih brodova, brodica i jahti (NN 93/07, 107/14),
- Pravilnik o posredovanju pri zapošljavanju pomoraca (NN 120/07), - Nacionalni kolektivni Ugovor za hrvatske pomorce na brodovima u
međunarodnoj plovidbi (NN 94/15),
- Pravilnik o pomorskim knjižicama i odobrenjima za ukrcavanje, te postupcima i načinu prijave i odjave pomoraca na obvezno mirovinsko i obvezno zdravstveno
osiguranje (NN 54/13).
Potrebno je i navesti Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti pomorskog agenta, te pravima i obvezama pomorskog agenta (NN 82/07) koji se neposredno ne odnosi na posadu broda, ali je u uskoj vezi s pomorskim prometom i obavljanjem brodskog
prijevoza.
151 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tehnički nadzor i certificiranje brodova, jahti i brodica:
- Pravilnik o priznatim organizacijama za nadzor, pregled i certifikaciju brodova, (NN 118/11, 99/12, 124/15),
- Pravilnik o upisu brodova (NN 65/95 i NN 57/04),
Dodatno na snazi je i Zakon o Hrvatskom registru brodova (NN 81/96, 76/13) te veći broj Odluka o tehničkim pravilima Hrvatskog registra brodova kojim se određuju Pravila
za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova.
Uzimajući u obzir zanimanja u području pomorskog prometa, ona su načelno podijeljena
na zanimanja vezana na:
- rad na brodu, - rad na kopnu.
Generalno, pravni propisi vezani za spomenuta zanimanja mogu se odvojeno promatrati temeljem istog načela.
Temeljni podzakonski akt koji uređuje ponudbenu stranu za „brodska“ zanimanja je prije navedeni Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca. Temeljem Pravilnika utvrđeni su najmanji standardi obrazovanja za pomoračka zanimanja, posebice za odabrana zanimanja koja se svrstavaju u upravljačka zanimanja na brodu. Odredbe Pravilnika u potpunosti su u skladu sa Međunarodna konvencija o standardima za obuku, izdavanje svjedodžaba i držanje straže pomoraca (STCW konvencija).
Standardi obrazovanja pomoraca uređeni su i dodatno i relevantnim standardima koji se primjenjuju u pojedinom karakterističnom brodarskom sektoru (npr. tankersko brodarstvo, „offshore“ ili kruzing brodarstvo) kao i unutar pojedinih konvencija Međunarodne pomorske organizacije kao što su primjerice SOLAS ili MARPOL
konvencija te EU direktivama vezanim za obrazovanje pomoraca.
Zanimanja koja su vezana za rad na kopnu, a vezana su neposredno ili posredno za pomorski promet i sigurnost pomorskog prometa uređuju niz pravnih propisa koji se ponajprije odnose na prije navedene grupe propisa i to na pravilnike i zakone iz sigurnosti plovidbe i zaštite morskog okoliša te tehnički nadzor i certificiranje brodova, jahti i brodica. Tim propisima uređena je ponuda i potražnja za „kopnena“ zanimanja kao i općenito uvjeti koji određuju pojedino zanimanje uvjeti koji reguliraju potrebe za
zanimanjem kao i uvjeti koje moraju zadovoljiti osobe koje obavljaju odabrani posao.
152 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
POPIS LITERATURE
1. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma, Promet i logistika, PROFIL SEKTORA, IPA 2007-2009 projekt Jačanje institucionalnog okvira za razvoj strukovnih standarda zanimanja, kvalifikacija i kurikuluma; EuropeAid/127472/d/SER/HR2012, http://www.asoo.hr/UserDocsImages/projekti/kvalifikacije/ishodi/planiranje%20
kv/promet.pdf
2. Brčić, D., Ševrović, M (2012). Logistika prijevoza putnika. Sveučilište u Zagrebu,
Fakultet prometnih znanosti. Zagreb.
3. Crnković-Pozaić, S. (2011). Metodologija za unaprjeđenje postojećeg profila sektora. Osposobljavanje radne skupine za planiranje kvalifikacija, projekt Strengthening Institutional Framework for the Development of the VET Occupational
Standards/Qualifications & Curricula.
4. Državni zavod za statistiku, http://www.dzs.hr/
5. Dundović, Č. (2005). Prekrcajna sredstva prekidnog transpota. Sveučilište u Rijeci,
Pomorski fakultet u Rijeci.
6. European Centre for the Development of Vocational Training,
http://www.cedefop.europa.eu
7. European Higher Educational Area, http://www.ehea.info/
8. Fawcett, P. (2000). Managing Passenger Logistics: The Comprehensive Guide to People
and Transport. London. The Institute of Logistics and Transport.
9. Gundić, A., Maglić, L., Zec, D. (2015). Recent developments in higher maritime
education in Croatia. Scientific Journal of Maritime Research 29, 115-121.
10. Hrvatski kvalifikacijski okvir, http://www.kvalifikacije.hr
11. Hrvatski Zavod za zapošljavanje, Statistika,
https://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1
12. Keeley, B. (2007). Ljudski kapital: Od predškolskog odgoja do cjeloživotnog učenja.
OECD, Zagreb: Educa
13. Kesić, B., Jugović, A.: Menadžment pomorskoputničkih luka, Pomorski fakultet
Sveučilišta u Rijeci, Liber d.o.o., Rijeka, 2006.
153 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
14. Kotlar V., Klapan A., Gundić, A. (2014). Posebni program obrazovanja pomoraca: odgovor obrazovnog sustava na promjene u pomorskoj profesiji. Andragoški glasnik
Vol. 18, br. 1, str. 47 – 58.
15. Marinov, E., Maglić, L., Bukša, J. (2015). Market competitiveness of Croatian seafarers.
Scientific Journal of Maritime Research, Faculty of Maritime Studies Rijeka, 29 64-68
16. Maritime Career path mapping 2013 update. European transport workers’ federation (ETF) and European Community Shipowners’ Associations (ECSA), 2013., https://www.nautilusint.org/media/169249/ETF-ECA-Maritime-Career-mapping-2013.pdf
17. Materijali i baza podataka Ministarstva rada i mirovinskog osiguranja i Hrvatskog
zavoda za zapošljavanje, radionica, srpanj 2015. godine.
18. Memorandum o cjeloživotnom učenju, Bruxelles, 30.10.2000., SEC (2000) 1832: radni
materijal Europske komisije
19. Metodologija za izradu i tumačenje Profila sektora. Hrvatski Kvalifikacijski Okvir,
Ministarstvo rada i mirovinskog osiguranja, Zagreb 2015.
20. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture,
http://www.mppi.hr/default.aspx?id=9468
21. Nacionalna klasifikacija zanimanja. Narodne Novine 1998., Narodne novine 2008.
22. Pravilnik o Registru Hrvatskog klasifikacijskog okvira. Narodne novine, br.62/2014.
23. Pravilnik o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti pomoraca. Narodne novine br.
50/07 (62/09, 73/09, 15/10, 142/10).
24. Projekt KIKLOP, http://www.kiklop.eu/survey/admin/
25. Registar godišnjih financijskih izvješća FINA-e, http://rgfi.fina.hr/
26. Prijedlog Strateških smjernica za razvoj Sektora pomorske industrije. Ministarstvo
gospodarstva, 2013.
27. The worldwide demand for and supply of seafarers. BIMCO/ISF Manpower 2010 update. https://www.bimco.org/News/2010/11/~/media/About/Press/2010/Manpower_Study_handout_2010.ashx
28. Vlada Republike Hrvatske, https://vlada.gov.hr/pokazatelji-gospodarskog-rasta-u-2015-godini/16475
154 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
29. Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Narodne novine, br.22/2013.,
http://www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru
155 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
POPIS ILUSTRACIJA
Popis tablica
Tablica 1. Najveći poslodavci prema broju ukrcanih pomoraca u 2013. godini .................................... 15
Tablica 2. Udio pomoraca u ukupnoj populaciji prema državama ........................................................ 26
Tablica 3. Ključni razlozi odabira pomoračkih zanimanja ...................................................................... 27
Tablica 4. Ključni razlozi želje za zapošljavanjem aktivnih pomoraca na kopnu ................................... 27
Tablica 5. Ključni razlozi želje za zapošljavanjem aktivnih pomoraca na kopnu ................................... 28
Tablica 6. Udio sektora Promet i logistika u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine ................................. 30
Tablica 7. Udio podsektora u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine ........................................................ 31
Tablica 8. Broj zaposlenih u odabranim zanimanjima iz sektora .......................................................... 31
Tablica 9. Prikaz sektorskih zanimanja prema rodovima ...................................................................... 32
Tablica 10. Distribucija sektorskih zanimanja prema NKD-u (Pomorski i obalni prijevoz putnika) ....... 36
Tablica 11. Distribucija sektorskih zanimanja prema NKD-u (Pomorski i obalni prijevoz robe) ........... 36
Tablica 12. Distribucija sektorskih zanimanja prema NKD-u (Skladištenje i prateće djelatnosti u
prijevozu) ............................................................................................................................................... 37
Tablica 13. Prikaz Djelatnosti H Prijevoz i skladištenje .......................................................................... 40
Tablica 14. Poslovanje u Djelatnosti H Prijevoz i skladištenje u 2013. i 2014. godini ........................... 42
Tablica 15. Gospodarske karakteristike ključnih djelatnosti Prijevoza i skladištenja u 2014. godini .... 45
Tablica 16. Broj zaposlenih u Djelatnosti H Prijevoz i skladištenje krajem 2014. godine ..................... 46
Tablica 17. Omjer zaposlenih i nezaposlenih u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ .............................. 47
Tablica 18. Slobodna radna mjesta u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ ............................................. 48
Tablica 19. Ukupan broj nezaposlenih s VŠS/ VSS stručnom spremom u odnosno na ukupnu
nezaposlenost u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ ............................................................................. 48
Tablica 20. Popis sektorskih zanimanja prema NKZ98 .......................................................................... 51
Tablica 21. Poslovni subjekti koji su sudjelovali u preliminarnom istraživanju ..................................... 52
Tablica 22. Identificirana zanimanja za provedbu ankete i razvoj standarda zanimanja ...................... 52
Tablica 23. Prepoznati ključni poslovi, znanja i vještine za zanimanje Voditelj logistike (Logistics
Manager) ............................................................................................................................................... 56
Tablica 24. Prepoznati ključni poslovi, znanja i vještine za zanimanje Zapovjednik broda (Ship's
Master) .................................................................................................................................................. 58
Tablica 25. Popis poslodavaca prema djelatnostima u pomorskom klasteru ....................................... 60
Tablica 26. Rezultati odaziva na anketu ................................................................................................ 61
Tablica 27. Zastupljenost općih kompetencija u zanimanjima .............................................................. 62
Tablica 28. Broj kompetencija po zanimanjima pridruženih studijskim programima ........................... 64
Tablica 29. Zanimanja prema djelatnosti i prema obrazovnom programu ........................................... 66
Tablica 30. Ključni poslovi za brodostrojarska zanimanja ..................................................................... 67
Tablica 31. Skupine kompetencija za brodostrojarska zanimanja ........................................................ 67
Tablica 32. Ključni poslovi za zanimanja iz elektroničkih i informatičkih tehnologija u pomorstvu ..... 69
Tablica 33. Skupine kompetencija za zanimanja iz elektroničkih i informatičkih tehnologija u
pomorstvu ............................................................................................................................................. 69
Tablica 34. Ključni poslovi za zanimanja iz logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu ............. 71
156 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Tablica 35. Skupine kompetencija za zanimanja iz logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu . 72
Tablica 36. Ključni poslovi za nautička zanimanja ................................................................................. 74
Tablica 37. Skupine kompetencija za nautička zanimanja .................................................................... 75
Tablica 38. Ključni poslovi za zanimanja iz tehnologije i organizacije prometa .................................... 79
Tablica 39. Skupine kompetencija za zanimanja iz tehnologije i organizacije prometa ....................... 80
Tablica 40. Broj zaposlenih prema spolu u sektoru H ........................................................................... 83
Tablica 41. Broj nezaposlenih prema spolu i obrazovanju u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“.......... 84
Tablica 42. Broj nezaposlenih prema spolu i razini obrazovanju (VŠS i VSS) u sektoru H ..................... 84
Tablica 43. Ulazak i izlazak iz evidencije HZZ prema spolu i obrazovanju (VŠS i VSS) u sektoru H ....... 84
Tablica 44. Slobodna radna mjesta u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ ............................................ 85
Tablica 45. Obrazovna struktura zaposlenosti u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ ............................ 86
Tablica 46. Dobna i obrazovna struktura nezaposlenosti (VŠS i VSS) u sektoru H ................................ 87
Tablica 47. Trajanje nezaposlenosti u sektoru H (VŠS i VSS) ................................................................ 88
Tablica 48. Izlasci iz evidencije HZZ sektor H po županijama ................................................................ 89
Tablica 49. Ulasci u evidenciju HZZ sektor H po županijama ................................................................ 90
Tablica 50. Popis programa MZOS za znanstveno područje Tehničke znanosti i polje 2.21. Tehnologija
prometa i transport koji se odnose na pomorski promet i logistiku ..................................................... 93
Tablica 51. Popis programa MZOS za znanstveno područje Tehničke znanosti i polje 2.03.
Elektrotehnika ....................................................................................................................................... 97
Tablica 52. Učenici koji su završili osnovnu ili srednju školu i studenti koji su diplomirali na visokim
učilištima ............................................................................................................................................... 98
Tablica 53. Studenti koji su diplomirali / završili sveučilišni ili stručni studij u Republici Hrvatskoj za
razdoblje od 2010 – 2015. godine ......................................................................................................... 98
Tablica 54. Broj upisanih studenata na sveučilišne ili stručne studije u Republici Hrvatskoj za razdoblje
od 2009 – 2014. godine ......................................................................................................................... 99
Tablica 55. Ukupan broj diplomiranih prvostupnika u razdoblju od 2008.-2015. godine na
preddiplomskim sveučilišnim studijima .............................................................................................. 103
Tablica 56. Ukupan broj diplomiranih studenata u razdoblju od 2008.-2015. godine na diplomskim
sveučilišnim studijima ......................................................................................................................... 104
Tablica 57. Preddiplomski studiji Nautike prema akademskom stupnju i nositelju ........................... 109
Tablica 58. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa Nautike ........................................... 110
Tablica 59. Preddiplomski studiji Brodostrojarstva prema akademskom stupnju i nositelju ............. 113
Tablica 60. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa Brodostrojarstva ........................... 114
Tablica 61. Preddiplomski studiji Elektrotehnike prema akademskom stupnju i nositelju ................ 117
Tablica 62. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa Elektrotehnike/Elektronike u
pomorstvu ........................................................................................................................................... 118
Tablica 63. Preddiplomski studiji u području prometa prema akademskom stupnju i nositelju ........ 120
Tablica 64. Analiza sadržaja i ECTS bodova studijskih programa za inženjere prometa ..................... 121
Tablica 65: Dopunske isprave za stjecanje zvanja u pomorstvu ......................................................... 128
Tablica 66. Minimalna plaća za pomoračka zanimanja prema TCC kolektivnom ugovoru (bruto plaća u
USD/mjesečno za vrijeme ukrcaja)...................................................................................................... 132
157 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Popis grafikona
Grafikon 1. Broj poslodavaca u RH prema pomorskim djelatnostima .................................................. 15
Grafikon 2. Kontribucija brodarstva u ukupnom BDP-u na razini EU u 2004. i 2013. godini ................ 18
Grafikon 3. Udio časničkih zanimanja i raspodjela po službama .......................................................... 20
Grafikon 4. Broj ukrcanja hrvatskih pomoraca po zanimanjima za 2014. godinu................................. 21
Grafikon 5. Presjek zapošljavanja pomoraca prema vrstama brodova 2014.godine ............................ 22
Grafikon 6. Broj pomoraca prema državama svijeta ............................................................................. 25
Grafikon 7. Udio sektora Promet i logistika u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine ............................... 30
Grafikon 8. Udio podsektora u ukupnoj radnoj snazi 2014. godine ...................................................... 31
Grafikon 9. Raspodjela odabranih zanimanja prema NKZ po rodovima (prema broju zanimanja) ...... 33
Grafikon 10. Raspodjela odabranih zanimanja prema NKZ po rodovima (prema broju zaposlenih).... 33
Grafikon 11. Udio zanimanja iz podsektora Pomorski i riječni promet djelatnostima ......................... 34
Grafikon 12. Udio zanimanja iz podsektora Logistike po djelatnostima ............................................... 35
Grafikon 13. Udio zaposlenih po djelatnostima u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ u 2013.............. 39
Grafikon 14. Dugoročni trend zapošljavanja u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ po djelatnostima .. 40
Grafikon 15. Udio poduzeća H50 i H52 u ukupnoj djelatnosti H za 2014. godinu ................................ 43
Grafikon 16. Ulazak i izlazak iz evidencije HZZ u sektoru H „Prijevoz i skladištenje“ ............................ 85
Grafikon 17. Prikaz zaposlenosti u sektoru H prema stupnju stručnog obrazovanja ........................... 86
Grafikon 18. Studenti koji su diplomirali i završili sveučilišni ili stručni studij na visokim učilištima
prema skupinama visokih učilišta i spolu u 2014. godini. ..................................................................... 99
Grafikon 19. Studenti upisani na visokim učilištima prema godini studija i spolu u Ak.god 2013/2014.
............................................................................................................................................................. 100
Grafikon 20. Broj upisanih srednjoškolaca u srednje pomorske škole (smjer Nautika i smjer
Brodostrojarstvo) ................................................................................................................................ 101
Grafikon 21. Ukupan broj diplomiranih studenata prema obrazovnom programu u razdoblju od
2008.-2015. godine na preddiplomskim sveučilišnim studijima ......................................................... 103
Grafikon 22. Ukupan broj diplomiranih studenata prema obrazovnom programu u razdoblju od
2008.-2015. godine na diplomskim sveučilišnim studijima................................................................. 105
Grafikon 23. Broj diplomiranih studenata u razdoblju od 2008.-2015. prema županijama ............... 105
Grafikon 24. Prosječne neto plaće u podsektoru pomorskog prometa i logistike .............................. 133
Grafikon 25. Prikaz broja poduzeća u odnosu na veličinu razreda (Izvor: DZS) .................................. 134
Grafikon 26. Prikaz broja zaposlenih u poduzećima prema veličini razreda (Izvor: DZS) ................... 134
Popis shema
Shema 1. Metodološki pristup izrade kompetencija ............................................................................... 9
Shema 2. Pomorski sustav i njegove specifičnosti ................................................................................ 13
Shema 3. Učinak EU brodarstva na razvoj gospodarstva ...................................................................... 17
Shema 4. Izabrana zanimanja prema djelatnostima pomorskog sustava ............................................. 53
Shema 5. Metodološki pristup izradi matrice kompetencija ................................................................ 65
158 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
Ulaganja u budućnost Europska unija
Shema 6. Mapiranje sektora pomorskog prometa i logistike ............................................................. 135
Popis slika
Slika 1. Brodovi sofisticiranih tehnologija na kojima plove hrvatski pomorci ....................................... 24
Slika 2. Prikaz anketa na online sustavu ................................................................................................ 60
Slika 3. Koncept Motorways of the Sea ............................................................................................... 138
Slika 4. Deset ciljeva Bijele knjige iz 2011: Putokaz prema jedinstvenom Europskom prometnom
prostoru ............................................................................................................................................... 141
159 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
PRIVITAK A: Matrice kompetencija
Brodostrojarstvo
ZANIMANJE KLJUČNI POSAO KOMPETENCIJE SKUP KOMPETENCIJA
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama dizelskih motora
Brodski motori
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi dizelskih motora i povezanih sustava i uređaja
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih parnih i plinskih turbina
Brodske toplinske turbine
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih parnih i plinskih turbina i povezanih sustava i uređaja
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih generatora pare
Brodski generatori pare
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih generatora pare i povezanih sustava i uređaja
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih pomoćnih strojeva i uređaja i povezanih sustava
Brodski pomoćni strojevi i uređaji / Brodska hidraulika i pneumatika
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih pomoćnih strojeva i uređaja i povezanih sustava
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama električnih strojeva, uređaja i povezanih sustava
Brodska elektrotehnika / Brodski električni uređaji i sustavi
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi električnih strojeva, uređaja i povezanih sustava
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih rashladnih uređaja i klimatizacije
Brodski pomoćni sustavi
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih rashladnih uređaja i klimatizacije
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih automatskih sustava nadzora
Automatizacija brodskog pogona
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih automatskih sustava nadzora
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje obilježja konstrukcije broda, plovidbenih karakteristika, stabiliteta i procedura u slučaju većih oštećenja trupa
Sredstva pomorskog prometa / Plovidba broda
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena znanja i operacijskih postupaka u svezi konstrukcije broda, plovidbenih karakteristika, stabiliteta i procedura u slučaju većih oštećenja trupa
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih procedura pojedinih elemenata brodskog Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) /
160 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
postrojenja, sustava i uređaja (upućivanje / zaustavljanje, nadziranje, provjera učinka, … )
Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje operacijskih ograničenja brodskih pogonskih i strojnih sustava i uređaja, te održavanje pogonskih parametara u dopuštenim i sigurnim granicama
Dijagnostika kvarova
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih ograničenja brodskih pogonskih i strojnih sustava i uređaja, te održavanje pogonskih parametara u dopuštenim i sigurnim granicama
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Poznavanje fizičkih i kemijskih obilježja goriva i maziva, te nadzor njihove obrade u pogonu
Goriva, maziva, voda
Drugi časnik stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena znanja o fizičkim i kemijskim obilježjima goriva i maziva, te nadzor njihove obrade u pogonu
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Poznavanje metoda i vještina rukovođenja i timskog rada Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Primjena metoda i vještina rukovođenja i timskog rada Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Poznavanje načela upravljanja ljudskim potencijalima na brodu (rutinski poslovi, izvanredni poslovi, krizne situacije)
Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Primjena načela upravljanja ljudskim potencijalima na brodu (rutinski poslovi, izvanredni poslovi, krizne situacije)
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Planiranje i organizacija straže u strojarnici (ustroj straže) Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Praktična primjena organizacije straže u strojarnici (ustroj straže) Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Planiranje i organiziranje sastanaka s posadom u strojarnici Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Praktična primjena organiziranja sastanka s posadom u strojarnici Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Poznavanje informacijskih i komunikacijskih sustava Brodski pomoćni strojevi i uređaji / Primjena računala
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Praktična primjena informacijskih i komunikacijskih sustava Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Poznavanje načela rukovođenja posadom u strojarnici u slučaju nužde Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Praktična primjena načela rukovođenja posadom u strojarnici u slučaju nužde
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Poznavanje postupaka procjene rizika pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi
Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Praktična primjena postupaka procjene rizika pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Poznavanje načela o vođenju i održavanju brodske dokumentacije i obvezatnim pregledima
Tehnički nadzor i klasifikacija broda
Drugi časnik stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Praktična primjena znanja o vođenju i održavanju brodske dokumentacije i obvezatnim pregledima
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Poznavanje i planiranje postupaka redovitog održavanja brodskih strojeva, uređaja, opreme i sustava
Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
161 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Praktična primjena postupaka redovitog održavanja brodskih strojeva, uređaja, opreme i sustava
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Poznavanje postupaka primjene sigurne radne prakse pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi
Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Praktična primjena postupaka sigurne radne prakse pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Poznavanje postupaka provjere ispravnosti i ispitivanja strojeva i uređaja Dijagnostika kvarova
Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Praktična primjena postupaka provjere ispravnosti i ispitivanja strojeva i uređaja
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Poznavanje postupaka provjere sigurnosnih sustava i zaštita na brodu i njihovog održavanja
Tehnički nadzor i klasifikacija broda
Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Praktična primjena postupaka provjere sigurnosnih sustava i zaštita na brodu i njihovog održavanja
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Poznavanje tehnologije obrade, ispitivanja i zaštite materijala Tehnologija materijala i obrada / Korozija i zaštita materijala
Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Praktična primjena tehnologije obrade, ispitivanja i zaštite materijala Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Poznavanje i ispunjavanje tehničkih zahtjeva Klasifikacijskih zavoda (Registri)
Tehnički nadzor i klasifikacija broda
Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Poznavanje i planiranje postupaka održavanja broda pri odlasku u 'dok' Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
Drugi časnik stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Poznavanje postupaka pri raspremi ili ponovnom stavljanju broda u funkciju Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
Drugi časnik stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Planiranje i organizacija narudžbe pričuvnih dijelova, potrošnog materijala, zaliha
Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
Drugi časnik stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Poznavanje propisa i postupaka povezanih s ukrcajem/prekrcajem goriva i maziva, te načine čuvanja na brodu i vođenja dokumentacije
Zaštita mora i morskog okoliša
Drugi časnik stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Praktična primjena postupaka i propisa povezanih s ukrcajem/prekrcajem/čuvanjem goriva i maziva te vođenje dokumentacije
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Poznavanje postupaka uzimanja uzoraka, analize i interpretacije rezultata testiranja goriva, maziva i vode
Goriva, maziva, voda
Drugi časnik stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Praktična primjena postupaka uzimanja uzoraka, analize i interpretacije rezultata testiranja goriva, maziva i vode
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Drugi časnik stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Poznavanje postupaka evidencije i skladištenja zaliha (inventara) Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
Drugi časnik stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Poznavanje načela procjene rizika i formalne procjene sigurnosti Sigurnost na moru
Drugi časnik stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Poznavanje ispravnog korištenja opreme za zaštitu na radu Sigurnost na moru
Drugi časnik stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Poznavanje ispravnog korištenja opreme za spašavanje i protupožarne opreme
Sigurnost na moru
Drugi časnik stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Poznavanje načela upravljanja postupcima u izvanrednim okolnostima i opasnostima
Sigurnost na moru
Drugi časnik stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Poznavanje, pravilno korištenje ugrađenih protupožarnih sustava i njihova redovita provjera
Sigurnost na moru
162 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Drugi časnik stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Primjena mjera sigurnosne zaštite na brodu Sigurnost na moru
Drugi časnik stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Poznavanje upravljanje postupcima i mjerama zaštite morskog okoliša u strojarnici
Zaštita mora i morskog okoliša
Drugi časnik stroja Opći administrativni i komercijalni poslovi
Razumijevanje i primjena pomorskih pravnih propisa Pomorsko pravo
Drugi časnik stroja Opći administrativni i komercijalni poslovi
Poznavanje i uporaba informatičkih sustava na brodu radi praćenja troškova, statusa i tijeka brodskih procesa
Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
Drugi časnik stroja Opći administrativni i komercijalni poslovi
Poznavanje vrsta i metoda vođenja brodske dokumentacije Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Drugi časnik stroja Opći administrativni i komercijalni poslovi
Poznavanje načela korištenja komunikacijskih uređaja i primjena učinkovitih komunikacijskih postupaka
Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Drugi časnik stroja Opći administrativni i komercijalni poslovi
Primjena znanja engleske pomorske terminologije i korištenje iste u svrhu komunikacije u poslovnoj korespondenciji
Engleski jezik
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama dizelskih motora
Brodski motori
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi dizelskih motora i povezanih sustava i uređaja
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih parnih i plinskih turbina
Brodske toplinske turbine
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih parnih i plinskih turbina i povezanih sustava i uređaja
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih generatora pare
Brodski generatori pare
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih generatora pare i povezanih sustava i uređaja
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih pomoćnih strojeva i uređaja i povezanih sustava
Brodski pomoćni strojevi i uređaji / Brodska hidraulika i pneumatika
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih pomoćnih strojeva i uređaja i povezanih sustava
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama električnih strojeva, uređaja i povezanih sustava
Brodska elektrotehnika / Brodski električni uređaji i sustavi
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi električnih strojeva, uređaja i povezanih sustava
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih rashladnih uređaja i klimatizacije
Brodski pomoćni sustavi
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih rashladnih uređaja i klimatizacije
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije i operacijskih mehanizama brodskih automatskih sustava nadzora
Automatizacija brodskog pogona
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih postupaka u svezi brodskih automatskih sustava nadzora
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje obilježja konstrukcije broda, plovidbenih karakteristika, stabiliteta i procedura u slučaju većih oštećenja trupa
Sredstva pomorskog prometa / Plovidba broda
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena znanja i operacijskih postupaka u svezi konstrukcije broda, plovidbenih karakteristika, stabiliteta i procedura u slučaju većih oštećenja trupa
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
163 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih procedura pojedinih elemenata brodskog postrojenja, sustava i uređaja (upućivanje / zaustavljanje, nadziranje, provjera učinka, … )
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje operacijskih ograničenja brodskih pogonskih i strojnih sustava i uređaja, te održavanje pogonskih parametara u dopuštenim i sigurnim granicama
Dijagnostika kvarova
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena operacijskih ograničenja brodskih pogonskih i strojnih sustava i uređaja, te održavanje pogonskih parametara u dopuštenim i sigurnim granicama
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Temeljito poznavanje fizičkih i kemijskih obilježja goriva i maziva, te nadzor njihove obrade u pogonu
Goriva, maziva, voda
Upravitelj stroja Upravljanje brodskim postrojenjem Praktična primjena znanja o fizičkim i kemijskim obilježjima goriva i maziva, te nadzor njihove obrade u pogonu
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Temeljito poznavanje metoda i vještina rukovođenja i timskog rada Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Primjena metoda i vještina rukovođenja i timskog rada Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Temeljito oznavanje načela upravljanja ljudskim potencijalima na brodu (rutinski poslovi, izvanredni poslovi, krizne situacije)
Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Primjena načela upravljanja ljudskim potencijalima na brodu (rutinski poslovi, izvanredni poslovi, krizne situacije)
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Temeljito poznavanje planiranja i organizacije straže u strojarnici (ustroj straže)
Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Praktična primjena organizacije straže u strojarnici (ustroj straže) Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Temeljito poznavanje planiranja i organiziranja sastanaka s posadom u strojarnici
Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Praktična primjena organiziranja sastanka s posadom u strojarnici Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Temeljito poznavanje informacijskih i komunikacijskih sustava Brodski pomoćni strojevi i uređaji / Primjena računala
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Praktična primjena informacijskih i komunikacijskih sustava Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Temeljito poznavanje načela rukovođenja posadom u strojarnici u slučaju nužde
Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Praktična primjena načela rukovođenja posadom u strojarnici u slučaju nužde
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Temeljito poznavanje postupaka procjene rizika pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi
Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Praktična primjena postupaka procjene rizika pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Temeljito poznavanje načela o vođenju i održavanju brodske dokumentacije i obvezatnim pregledima
Tehnički nadzor i klasifikacija broda
Upravitelj stroja Rukovođenje i organizacija rada na brodu
Praktična primjena znanja o vođenju i održavanju brodske dokumentacije i obvezatnim pregledima
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Temeljito poznavanje i planiranje postupaka redovitog održavanja brodskih strojeva, uređaja, opreme i sustava
Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
164 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Praktična primjena postupaka redovitog održavanja brodskih strojeva, uređaja, opreme i sustava
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Temeljito poznavanje postupaka primjene sigurne radne prakse pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi
Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Praktična primjena postupaka sigurne radne prakse pri redovitom održavanju, izvanrednim okolnostima ili u nuždi
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Temeljito poznavanje postupaka provjere ispravnosti i ispitivanja strojeva i uređaja
Dijagnostika kvarova
Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Praktična primjena postupaka provjere ispravnosti i ispitivanja strojeva i uređaja
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Temeljito poznavanje postupaka provjere sigurnosnih sustava i zaštita na brodu i njihovog održavanja
Tehnički nadzor i klasifikacija broda
Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Praktična primjena postupaka provjere sigurnosnih sustava i zaštita na brodu i njihovog održavanja
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Temeljito poznavanje tehnologije obrade, ispitivanja i zaštite materijala Tehnologija materijala i obrada / Korozija i zaštita materijala
Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Praktična primjena tehnologije obrade, ispitivanja i zaštite materijala Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Temeljito poznavanje i ispunjavanje tehničkih zahtjeva Klasifikacijskih zavoda (Registri)
Tehnički nadzor i klasifikacija broda
Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Temeljito poznavanje i planiranje postupaka održavanja broda pri odlasku u 'dok'
Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
Upravitelj stroja Upravljanje i organizacija održavanja
Temeljito poznavanje postupaka pri raspremi ili ponovnom stavljanju broda u funkciju
Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
Upravitelj stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Temeljito poznavanje planiranja i organizacije narudžbe pričuvnih dijelova, potrošnog materijala, zaliha
Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
Upravitelj stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Temeljito poznavanje propisa i postupaka povezanih s ukrcajem/prekrcajem goriva i maziva, te načine čuvanja na brodu i vođenja dokumentacije
Zaštita mora i morskog okoliša
Upravitelj stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Praktična primjena postupaka i propisa povezanih s ukrcajem/prekrcajem/čuvanjem goriva i maziva te vođenje dokumentacije
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Temeljito poznavanje postupaka uzimanja uzoraka, analize i interpretacije rezultata testiranja goriva, maziva i vode
Goriva, maziva, voda
Upravitelj stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Praktična primjena postupaka uzimanja uzoraka, analize i interpretacije rezultata testiranja goriva, maziva i vode
Rad na simulatoru (laboratoriju, radionici) / Plovidbena praksa
Upravitelj stroja Upravljanje zalihama u strojarnici Temeljito poznavanje postupaka evidencije i skladištenja zaliha (inventara) Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
Upravitelj stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Temeljito poznavanje načela procjene rizika i formalne procjene sigurnosti Sigurnost na moru
Upravitelj stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Temeljito poznavanje ispravnog korištenja opreme za zaštitu na radu Sigurnost na moru
Upravitelj stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Temeljito poznavanje ispravnog korištenja opreme za spašavanje i protupožarne opreme
Sigurnost na moru
Upravitelj stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Temeljito poznavanje načela upravljanja postupcima u izvanrednim okolnostima i opasnostima
Sigurnost na moru
Upravitelj stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Temeljito poznavanje, pravilno korištenje ugrađenih protupožarnih sustava i njihova redovita provjera
Sigurnost na moru
165 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Upravitelj stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Primjena mjera sigurnosne zaštite na brodu Sigurnost na moru
Upravitelj stroja Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Temeljito poznavanje upravljanja postupcima i mjerama zaštite morskog okoliša u strojarnici
Zaštita mora i morskog okoliša
Upravitelj stroja Opći administrativni i komercijalni poslovi
Razumijevanje i primjena pomorskih pravnih propisa Pomorsko pravo
Upravitelj stroja Opći administrativni i komercijalni poslovi
Temeljito poznavanje i uporaba informatičkih sustava na brodu radi praćenja troškova, statusa i tijeka brodskih procesa
Menadžment održavanja / Ekonomika iskorištavanja broda
Upravitelj stroja Opći administrativni i komercijalni poslovi
Temeljito poznavanje vrsta i metoda vođenja brodske dokumentacije Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Upravitelj stroja Opći administrativni i komercijalni poslovi
Temeljito poznavanje načela korištenja komunikacijskih uređaja i primjena učinkovitih komunikacijskih postupaka
Upravljanje postrojenjem i rukovođenje posadom
Upravitelj stroja Opći administrativni i komercijalni poslovi
Primjena znanja engleske pomorske terminologije i korištenje iste u svrhu komunikacije u poslovnoj korespondenciji
Engleski jezik
166 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Elektroničke i informatičke tehnologije u pomorstvu
ZANIMANJE KLJUČNI POSAO KOMPETENCIJE SKUP KOMPETENCIJA
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci brodske električne opreme
Funkcionalna ispitivanja i ispitivanja radne uspješnosti sljedeće opreme i njezinih konfiguracija: uređaja za automatsko upravljanje, nadzornih sustava i zaštitnih uređaja
Automatizacija brodskih sustava
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci sustava automatizacije i upravljanja
Instrumentacijski sustavi, računalni sustavi za nadzor procesa, sustavi alarma i sustavi praćenja
Automatizacija brodskih sustava
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci sustava automatizacije i upravljanja
Elektrohidraulički i elektropneumatski sustavi upravljanja Brodska hidraulika i pneumatika
Časnik za elektrotehniku Upravljanje energetskim sustavima napona preko 1.000 volti i održavanje tih sustava
Brodske visokonaponske tehnologije, sigurnosne mjere i postupci Brodske visokonaponske tehnologije
Časnik za elektrotehniku Upravljanje energetskim sustavima napona preko 1.000 volti i održavanje tih sustava
Sigurno vođenje i održavanje visokonaponskih sustava, uključujući poznavanje posebnog tehničkog tipa visokonaponskih sustava i opasnosti koja proizlazi iz radnog napona višeg od 1.000 volti
Brodske visokonaponske tehnologije
Časnik za elektrotehniku Upravljanje energetskim sustavima napona preko 1.000 volti i održavanje tih sustava
Specifičnosti električnih zaštita na brodskim visokonaponskim sustavima
Brodske visokonaponske tehnologije
Časnik za elektrotehniku Upravljanje generatorskim i razvodnim sustavima i održavanje tih sustava
Primjena znanja iz osnova elektrotehnike i teorije električnih strojeva Brodski električni strojevi
Časnik za elektrotehniku Upravljanje generatorskim i razvodnim sustavima i održavanje tih sustava
Brodske električne rasklopne ploče i kabelska mreža, uspostavljanje i prekidanje veza između rasklopnih ploča
Brodski električni sustavi
Časnik za elektrotehniku Pridonošenje sigurnosti osoblja i broda
Električni i elektronički sustavi u zapaljivoj okolini Brodski električni sustavi
Časnik za elektrotehniku Upravljanje generatorskim i razvodnim sustavima i održavanje tih sustava
Proizvodnja električne energije na brodu, spajanje, raspodjela opterećenja i izmjena generatora
Brodski električni sustavi
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci brodske električne opreme
Sigurnosni zahtjevi za rad na brodskim električnim sustavima, uključujući sigurnosnu izolaciju električne opreme potrebnu prije nego što se osoblju dopusti rad na takvoj opremi
Brodski električni sustavi
Časnik za elektrotehniku Upravljanje generatorskim i razvodnim sustavima i održavanje tih sustava
Sustavi upravljanja električnom energijom (PMS - Power Management System)
Brodski električni sustavi
Časnik za elektrotehniku Upravljanje generatorskim i razvodnim sustavima i održavanje tih sustava
Zaštitno sklopni aparati i električne zaštite Brodski električni sustavi
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci sustava automatizacije i upravljanja
Održavanje i popravci sustava automatizacije i upravljanja glavnog porivnog i pomoćnih strojeva
Brodski električni sustavi
167 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci sustava automatizacije i upravljanja
Održavanje i popravci električnih, elektroničkih i sustava upravljanja palubnih strojeva i opreme za rukovanje teretom, te sustava upravljanja i sigurnosti hotele opreme
Brodski pomoćni strojevi i uređaji
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci brodske električne opreme
Razumijevanje načina rada i korištenja električne opreme za testiranje i mjerenja
Električna mjerenja i instrumentacija
Časnik za elektrotehniku Upravljanje energetskim sustavima napona preko 1.000 volti i održavanje tih sustava
Električni poriv broda i propulzijski elektromotori Električni poriv broda
Časnik za elektrotehniku Upravljanje energetskim sustavima napona preko 1.000 volti i održavanje tih sustava
Propulzijski pretvarači frekvencije i sustavi upravljanja Električni poriv broda
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci brodske elektroničke opreme
Poznavanje elektroničkih komponenti i sklopova i tumačenje elektroničkih shema
Elektronički elementi i sklopovi
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci brodske elektroničke opreme
Korištenje i održavanje elektroničkih navigacijskih uređaja Elektronički navigacijski uređaji
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci brodske elektroničke opreme
Razumijevanje načina rada i održavanje uređaja energetske elektronike Energetska elektronika
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Prezentacijske vještine Generičke vještine
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Upravljanje ljudima Generičke vještine
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Usmjerenost na rezultate rada Generičke vještine
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Matematika Ključne kompetencije
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Spremnost na učenje Ključne kompetencije
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci brodske električne opreme
Otkrivanje električnog kvara, pronalaženje mjesta kvara i mjere za sprečavanje štete
Održavanje brodskih električnih uređaja
Časnik za elektrotehniku Pridonošenje sigurnosti osoblja i broda
Primjena vještina vođenja i timskog rada Organizacija rada i upravljanje na brodu
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci brodske električne opreme
Tumačenje električnih shema Osnove elektrotehnike
Časnik za elektrotehniku Pridonošenje sigurnosti osoblja i broda
Primjena vještina i tehnika osobnog preživljavanja i osnova prve pomoći
Pomorska medicina
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci brodske elektroničke opreme
Korištenje i održavanje brodskih komunikacijskih sustava Pomorski komunikacijski uređaji
168 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Spretnost prstiju Psiho-motoričke vještine
Časnik za elektrotehniku Opće kompetencije Spretnost ruku Psiho-motoričke vještine
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci brodske elektroničke opreme
Rad s računalima i računalnim mrežama na brodovima Računalne mreže i protokoli
Časnik za elektrotehniku Održavanje i popravci sustava automatizacije i upravljanja
Programibilni logički kontroleri i procesna računala Računalno upravljanje brodskim sustavima
Časnik za elektrotehniku Pridonošenje sigurnosti osoblja i broda
Znanje o sprečavanju požara i sposobnost suzbijanja i gašenja požara na brodu
Sigurnost na moru
Časnik za elektrotehniku Pridonošenje sigurnosti osoblja i broda
Poduzimanje mjera opreza radi sprečavanja onečišćenja morskog okoliša
Zaštita mora i morskog okoliša
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih električnih mjernih sustava
Osposobljenost za iskazivanje i analizu mjernih rezultata Električna mjerenja i instrumentacija
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih električnih mjernih sustava
Osposobljenost za samostalno projektiranje, ugradnju, održavanje i popravke el. mjernih sustava
Električna mjerenja i instrumentacija
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih električnih mjernih sustava
Poznavanje principa rada i načina izvedbe mjerenja temeljnih elektrotehničkih veličina, poznavanje mjernih metoda i rada s osnovnim mjernim instrumentima za mjerenja električnih i neelektričnih veličina
Električna mjerenja i instrumentacija
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih elektroničkih navigacijskih sustava
Osposobljenost za samostalno projektiranje, ugradnju, održavanje i popravke brodskih elektroničkih navigacijskih sustava
Elektronički navigacijski uređaji
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih elektroničkih navigacijskih sustava
Poznavanje metoda za ispitivanje, održavanje i pronalaženje kvarova te vraćanje elektroničke navigacijske opreme u operativno stanje
Elektronički navigacijski uređaji
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih elektroničkih navigacijskih sustava
Poznavanje principa rada i načina izvedbe brodskih elektroničkih navigacijskih sustava
Elektronički navigacijski uređaji
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih elektroničkih navigacijskih sustava
Poznavanje rada i primjenu komunikacijsko-navigacijskih sustava (AIS) Elektronički navigacijski uređaji
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih računalnih sustava
Poznavanje metoda za ispitivanje, održavanje i pronalaženje kvarova te vraćanje računalne opreme u operativno stanje
Mikro i osobna računala
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih računalnih sustava
Poznavanje principa rada i načina izvedbe brodskih i kopnenih računalnih sustava
Mikro i osobna računala
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih električnih mjernih sustava
Poznavanje metoda za ispitivanje, održavanje i pronalaženje kvarova te vraćanje električne i elektroničke opreme u operativno stanje
Održavanje brodskih električnih uređaja
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih računalnih sustava
Poznavanje primjene bežične i svjetlovodne tehnologije za prijenos podataka u brodskim računalnim mrežama
Optoelektronički sustavi
Inženjer za pomorske Tehnička i projektna dokumentacija, Poznavanje i primjena međunarodnih standarda i zakonskih propisa iz Osnove elektrotehnike
169 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
komunikacijske i navigacijske sustave
zakonski akti i pravila područja zaštite ljudi i opreme od udara električne struje
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Tehnička i projektna dokumentacija, zakonski akti i pravila
Poznavanje i razumijevanje električnih i elektroničkih shema i simbola Osnove elektrotehnike
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Tehnička i projektna dokumentacija, zakonski akti i pravila
Poznavanje međunarodnih pomorskih konvencija i načela iz područja komunikacija i GMDSS-a
Pomorske radiokomunikacije
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci pomorskih komunikacijskih sustava
Osposobljenost za praćenje novih komunikacijskih tehnologija Pomorski komunikacijski uređaji
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci pomorskih komunikacijskih sustava
Osposobljenost za samostalno projektiranje, ugradnju, održavanje i popravke brodskih komunikacijskih sustava
Pomorski komunikacijski uređaji
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci pomorskih komunikacijskih sustava
Poznavanje metoda za ispitivanje, održavanje i pronalaženje kvarova te vraćanje komunikacijske opreme u operativno stanje
Pomorski komunikacijski uređaji
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci pomorskih komunikacijskih sustava
Poznavanje principa rada i načina izvedbe pomorskih i kopnenih komunikacijskih sustava
Pomorski komunikacijski uređaji
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Tehnička i projektna dokumentacija, zakonski akti i pravila
Poznavanje međunarodnih pomorskih konvencija i načela iz područja navigacije i sigurnosti plovidbe
Pomorsko pravo
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih električnih mjernih sustava
Poznavanje softverskih alata za dizajniranje električnih i elektroničkih shema
Primjena računala u inženjerstvu
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih računalnih sustava
Osposobljenost za samostalno projektiranje, ugradnju, održavanje i popravke brodskih računalnih mreža
Računalne mreže i protokoli
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Projektiranje, ugradnja, održavanje i popravci brodskih računalnih sustava
Poznavanje tehnologija pristupa na Internet mrežu, načina zaštite podataka te nadzora i upravljanja mrežom
Računalne mreže i protokoli
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Opće kompetencije Kreativnost i inovativnost Generičke vještine
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Opće kompetencije Prezentacijske vještine Generičke vještine
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine
170 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Opće kompetencije Inicijativnost i poduzetnost Ključne kompetencije
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Opće kompetencije Matematika Ključne kompetencije
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Opće kompetencije Spremnost na učenje Ključne kompetencije
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Opće kompetencije Spretnost prstiju Psiho-motoričke vještine
Inženjer za pomorske komunikacijske i navigacijske sustave
Opće kompetencije Spretnost ruku Psiho-motoričke vještine
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroničkih uređaja
Funkcionalna ispitivanja i ispitivanja radne uspješnosti sljedeće opreme i njezinih konfiguracija: uređaja za automatsko upravljanje, nadzornih sustava i zaštitnih uređaja
Automatizacija brodskih sustava
Specijalist za brodske elektrosustave
Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroenergetskih sustava
Razvoj algoritama i implementacija sustava upravljanja električnom energijom (PMS - Power Management System)
Automatizacija brodskih sustava
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor sustava za dinamičko pozicioniranje
Automatsko upravljanje plovnim objektima Automatsko upravljanje plovnim objektima
Specijalist za brodske elektrosustave
Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroenergetskih sustava
Primjena teorijskih znanja o osnovama elektrotehnike i teorije električnih strojeva
Brodski električni strojevi
Specijalist za brodske elektrosustave
Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroenergetskih sustava
Izrada bilance snage, izbor napona i proračun struje kratkog spoja Brodski električni sustavi
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava za sigurnost i dojavu
Način rada i ispitivanje električnih i mjernih uređaja u protu eksplozivnoj izvedbi
Brodski električni sustavi
Specijalist za brodske elektrosustave
Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroenergetskih sustava
Proračun, kalibracija i testiranje električnih zaštita Brodski električni sustavi
Specijalist za brodske elektrosustave
Zakonski akti i pravila, tehnička i projektna dokumentacija
Razumijevanje i primjena pravila registra koja se odnose na brodske električne uređaje i sustave
Brodski električni sustavi
Specijalist za brodske elektrosustave
Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava automatskog upravljanja
Poznavanje procesa i sustava unutar brodskih strojnih kompleksa Brodski električni sustavi
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava za sigurnost i dojavu
Način rada i ispitivanje ispravnosti brodske vatrodojavne centrale i pripadajućih detektora
Brodski protupožarni sustavi
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava za sigurnost i dojavu
Znanje o načinu rada i ispitivanju ispravnosti sustava za gašenje vodenom maglom, sprinkler sustava i CO2 sustava
Brodski protupožarni sustavi
171 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor sustava za dinamičko pozicioniranje
Električni poriv broda Električni poriv broda
Specijalist za brodske elektrosustave
Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroenergetskih sustava
Elektromagnetska kompatibilnost i mjerenje kvalitete električne energije
Elektromagnetska kompatibilnost brodskih uređaja
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroničkih uređaja
Primjena znanja i upotreba načina rada elektroničkih navigacijskih uređaja
Elektronički navigacijski uređaji
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Kreativnost i inovativnost Generičke vještine
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Prezentacijske vještine Generičke vještine
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Upravljanje ljudima Generičke vještine
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Usmjerenost na rezultate rada Generičke vještine
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Matematika Ključne kompetencije
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Spremnost na učenje Ključne kompetencije
Specijalist za brodske elektrosustave
Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava automatskog upravljanja
Osnove regulacijske tehnike i podešavanja parametara regulatora Osnove automatizacije
Specijalist za brodske elektrosustave
Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava automatskog upravljanja
Primjena SCADA sustava Osnove automatizacije
Specijalist za brodske elektrosustave
Zakonski akti i pravila, tehnička i projektna dokumentacija
Razumijevanje električnih i elektroničkih shema i simbola Osnove elektrotehnike
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor sustava za dinamičko pozicioniranje
Primjena osnovnih znanja hidroakustike Osnove hidroakustike
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor sustava za dinamičko pozicioniranje
Osnove hidrodinamike Osnove hidrodinamike
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroničkih uređaja
Primjena i razumijevanje rada GMDSS sustava Pomorski komunikacijski uređaji
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroničkih uređaja
Primjena znanja i upotreba načina rada brodske telefonske centrale Pomorski komunikacijski uređaji
172 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava za sigurnost i dojavu
Razumijevanje način rada brodskih internih komunikacijskih sustava Pomorski komunikacijski uređaji
Specijalist za brodske elektrosustave
Zakonski akti i pravila, tehnička i projektna dokumentacija
Korištenje softverskih rješenja za izradu projektne dokumentacije (AutoCad, Catia, itd...)
Primjena računala u inženjerstvu
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Spretnost prstiju Psiho-motoričke vještine
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Spretnost ruku Psiho-motoričke vještine
Specijalist za brodske elektrosustave
Opće kompetencije Tjelesna snaga i izdržljivost Psiho-motoričke vještine
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor brodskih elektroničkih uređaja
Poznavanje računalnih mreža i protokola Računalne mreže i protokoli
Specijalist za brodske elektrosustave
Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava automatskog upravljanja
Upravljanje radom suvremenih mrežnih komunikacija i industrijskih protokola za prijenos podataka
Računalne mreže i protokoli
Specijalist za brodske elektrosustave
Projektiranje, ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava automatskog upravljanja
Primjena načina rada i programiranja programibilnih logičkih kontrolera (PLC)
Računalno upravljanje brodskim sustavima
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor sustava za dinamičko pozicioniranje
Integracija sustava za dinamičko pozicioniranje s ostalim brodskim sustavima, prije svega s električnom centralom i porivnim sustavom
Sustavi za dinamičko pozicioniranje
Specijalist za brodske elektrosustave
Ugradnja, pregled i nadzor brodskih sustava za sigurnost i dojavu
Način rada i ispitivanje ispravnosti brodskog alarmnog sustava Sustavi za nadzor i dojavu
173 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
ZANIMANJE KLJUČNI POSAO KOMPETENCIJE SKUP KOMPETENCIJA
Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Razumijevanje carinskih propisa i procedura Carine
Pomorski agent Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Pomorski agent Izrada zbirnog obračuna troškova broda u luci Metode razvrstavanja troškova na račun brodovlasnika i na račun unajmitelja broda
Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent Izrada zbirnog obračuna troškova broda u luci Tehnike izrade zbirnog obračuna troškova broda Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Tehnika obračuna uvoznih vozarina, danguba, skladišnina i drugih troškova tereta
Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Tehnike obračuna dangube i nagrade za uštedu vremena prema uvjetima iz Charter Party-a
Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Poznavanje vrsta i specifičnosti djelatnosti morskog brodarstva Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Tehnike obračuna izvoznih vozarina, danguba (demuragge) i zadržavanja (detention) za kontejnere
Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Razumijevanje komponenti i načina funkcioniranja lučkog sustava, javnih službi i pružatelja usluga
Lučko poslovanje
Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Razumijevanje komponenti i načina funkcioniranja lučkog sustava, javnih službi i pružatelja usluga
Lučko poslovanje
Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Elektroničko poslovanje (e-business) Elektroničko poslovanje
Pomorski agent Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Pomorski agent Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Pomorski agent Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine
Pomorski agent Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine
Pomorski agent Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Pomorski agent Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata (stranaka) Generičke vještine
Pomorski agent Opće kompetencije Usmjerenost na rezultate rada Generičke vještine
Pomorski agent Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
Pomorski agent Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine
Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Rad s lučkim informacijskim platformama (npr. Port Community System i Single Window System)
Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Fukcioniranje procesa unutarnjeg transporta i skladištenja na tehničkoj, Informacijsko komunikacijske
174 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
dokumentacijskoj i informacijskoj razini tehnologije u prometu
Pomorski agent Opće kompetencije Usmena komunikacija na hrvatskom jeziku Ključne kompetencije
Pomorski agent Opće kompetencije Pismena komunikacija na hrvatskom jeziku Ključne kompetencije
Pomorski agent Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije
Pomorski agent Opće kompetencije Poznavanje rada na računalu Ključne kompetencije
Pomorski agent Opće kompetencije Inicijativnost i poduzetnost Ključne kompetencije
Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Poznavanje djelatnosti kontrole kvalitete i kvantitete robe, stupnja i uzroka oštećenja robe
Kontrola kvalitete i kvantitete (inspekcijski nadzor)
Pomorski agent Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci
Specifičnosti djelatnosti opskrbe brodova (hrana, voda, gorivo, maziva ulja, rezervni dijelovi,...)
Logistika luka
Pomorski agent Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci
Razumijevanje organizacija i funkcija klasifikacijskih društva i javnih inspekcijkih tijela (flag state control, port state control)
Logistika luka
Pomorski agent Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci
Mjere zaštite morskog okoliša i postupci u slučaju hitnih intervencija u slučaju onečišćenja okoliša u luci
Logistika luka
Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Poznavanje lučkog operativnog plana i tehnološkog procesa prekrcaja i skladištenja tereta
Logistika luka
Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Vještine poslovnog pregovaranja Management u prometu
Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Poznavanje robnog tržišta, načina oglašavanja prijevoznih usluga brodara i prodaje brodskog prostora
Marketing
Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Međunarodno tržišnog natjecanja ( embargu, propisa o konzorcijima i pulovima)
Međunarodno poslovanje
Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Razumijevanje funkcioniranja dokumentarnog akreditiva i drugih oblika plaćanja u međunarodnoj trgovini
Međunarodno poslovanje
Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Postupci izrade teretnih prijevoznih dokumenata (zaključnica, teretnica, manifest, deklaracije za opasni teret, certifikati prema zahtjevima akreditiva, garancije)
Međunarodno poslovanje
Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Poznavanje međunarodnih tipiziranih kupoprodajnih ugovora (INCOTERMS) Međunarodno poslovanje
Pomorski agent Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci
Poznavanje postupaka isplate gotovine zapovjedniku Osnove ekonomskog poslovanja
Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Međunarodno tržišnog natjecanja ( embargu, propisa o konzorcijima i pulovima)
Osnove ekonomskog poslovanja
Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Poznavanje rada s vrijedonosnim papirima (teretnica) Otpremništvo
Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Razumijevanje dokumentacijskog procesa od zaključivanja tereta do izrade plana ukrcaja i slaganja tereta na brodu
Otpremništvo
Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Postupci izrade teretnih prijevoznih dokumenata (zaključnica, teretnica, manifest, deklaracije za opasni teret, certifikati prema zahtjevima akreditiva, garancije)
Otpremništvo
Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Poznavanje rada s vrijedonosnim papirima (teretnica) Otpremništvo
Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Poznavanje međunarodnih tipiziranih kupoprodajnih ugovora (INCOTERMS) Otpremništvo
175 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Vještine poslovnog pregovaranja Poduzetništvo
Pomorski agent Izrada zbirnog obračuna troškova broda u luci Razumijevanje propisa o agencijskom financijskom poslovanju Pomorske agencije
Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Tehnike obračuna dangube i nagrade za uštedu vremena prema uvjetima iz Charter Party-a
Pomorske agencije
Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Tehnike izrade tablica činjeničnog stanja i vremenskih tablica (Statement of Facts i Timesheet)
Pomorske agencije
Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Procedure i pravne obveze kod pripreme broda za prihvat i isporuku tereta (pismo spremnosti, obavijest o prispjeću robe)
Pomorske agencije
Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Razumijevanje ugovora o agencijskom zastupanju u morskom brodarstvu Pomorske agencije
Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Postupci izrade teretnih prijevoznih dokumenata (zaključnica, teretnica, manifest, deklaracije za opasni teret, certifikati prema zahtjevima akreditiva, garancije)
Pomorske agencije
Pomorski agent Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci
Specifičnosti djelatnosti opskrbe brodova (hrana, voda, gorivo, maziva ulja, rezervni dijelovi,...)
Poslovna logistika
Pomorski agent Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci
Pravni okvir zaštite morskog okoliša i postupci u slučaju hitnih intervencija u slučaju onečišćenja okoliša u luci
Pravo
Pomorski agent Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci
Razumijevanje organizacija i funkcija klasifikacijskih društva i javnih inspekcijkih tijela (flag state control, port state control)
Pravo
Pomorski agent Izrada zbirnog obračuna troškova broda u luci Poznavanje instituta osiguranja od profesionalne odgovornosti Pravo
Pomorski agent Izrada zbirnog obračuna troškova broda u luci Tehnike vođenja reklamacijskih postupaka u vezi štete na teretu i šteta koje je pruzročio brod i/ili posada
Pravo
Pomorski agent Organizacija prihvata i otpreme broda u luci Poznavanje međunarodnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja, embargu, propisa o konzorcijima i pulovima
Pravo
Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Tehničko-tehnoloških svojstva lučkih prekrcajnih uređaja i lučkih skladišta Prekrcajna sredstva
Pomorski agent Zaključivanje poslova u izvozu Poznavanje robnog tržišta, načina oglašavanja prijevoznih usluga brodara i prodaje brodskog prostora
Robni tokovi
Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Tehnička svojstva broda i brodskih teretnih uređaja Sredstva pomorskog prometa
Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Sposobnost analize plana ukrcaja/iskrcaja različitih tereta na brodovima različitih tehnologija
Tehnologija rukovanja i prijevoza teretom
Pomorski agent Operativni postupci s teretom u uvozu Fukcioniranje procesa unutarnjeg transporta i skladištenja na tehničkoj, dokumentacijskoj i informacijskoj razini
Tehnička logistika
Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Poznavanje lučkog operativnog plana i tehnološkog procesa prekrcaja i skladištenja tereta
Tehnologija rukovanja i prijevoza teretom
Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Tehnička svojstva broda i brodskih teretnih uređaja te stabilitet broda Tehnologija rukovanja i prijevoza teretom
Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Sposobnost analize plana ukrcaja/iskrcaja različitih tereta na brodovima različitih tehnologija
Tehnologija rukovanja i prijevoza teretom
Pomorski agent Organizacija trgovačkih operacija u luci Poznavanje različitih vrsta tereta, klasifikacija i rukovanje opasnim teretima Tereti u prometu
Pomorski agent Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci
Organizacija smjene posade Upravljanje ljudskim potencijalima
Pomorski agent Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci
Organizacija zdravstvene skrbi za pomorce Upravljanje ljudskim potencijalima
176 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Pomorski agent Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci
Način organizacije usluga, tehnika prihvata i rukovanja otpadnim tvarima s broda i balastnim vodama
Zaštita okoliša
Pomorski agent Pomaganje zapovjedniku i posadi za vrijeme boravka broda u luci
Mjere zaštite morskog okoliša i postupci u slučaju hitnih intervencija u slučaju onečišćenja okoliša u luci
Zaštita okoliša
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Poštivanje različitosti Društvene i građanske kompetencije
Pomorski agent posrednik
Analitika tržišta Razumijevanje rada pomorskih burzi, indexa po vrstama brodarstva i tipovima/veličini brodova
Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent posrednik
Kontrola računa za obavljeni posao Tehnike obračuna bunker bonusa i vremenskih ušteda Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent posrednik
Kontrola računa za obavljeni posao Tehnike obrade troškova, kontrole računa i obračuna vozarine Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Razumijevanje ugovora o iskorištavanju morskih brodova Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Poznavanje morskog brodarstva, tehnologije pojedinih tipova brodova i robnih tokova
Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju tereta za uposlenja broda
Morsko brodarstvo, vrsta brodova, segmentacije brodova po veličini i tehnoogije prijevoza morem
Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju tereta za uposlenja broda
Poznavanje strategija chartering-a i mogućnosti uposlenja/poslovanja brodovlasnika
Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju tereta za uposlenja broda
Potražnja brodskog prostora i ponuda tereta za prijevoz Poslovanje u brodarstvu
Pomorski agent posrednik
Posredovanje na tržištu financijskim derivativima
Ugovaranje terminskih deviznih transakcija (Forward Freight Agreement), valutnih opcija i drugih derivativa
Financijsko poslovanje
Pomorski agent posrednik
Posredovanje na tržištu financijskim derivativima
Poznavanje uloge financijskih derivata u pomorstvu Financijsko poslovanje
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u kupoprodaji rabljenih brodova, rashodovanih brodova, gradnji novih brodova,
Razumijevanje sustava financiranja, hipoteka i lizinga u pomorstvu Financijsko poslovanje
Pomorski agent posrednik
Posredovanje na tržištu financijskim derivativima
Poznavanje tržišnih i financijskih rizika u pomorstvu Financiranje u pomorstvu
Pomorski agent posrednik
Posredovanje na tržištu financijskim derivativima
Ugovaranje terminskih deviznih transakcija (Forward Freight Agreement), valutnih opcija i drugih derivativa
Financiranje u pomorstvu
Pomorski agent posrednik
Posredovanje na tržištu financijskim derivativima
Poznavanje uloge financijskih derivata u pomorstvu Financiranje u pomorstvu
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u kupoprodaji rabljenih brodova, rashodovanih brodova, gradnji novih brodova,
Razumijevanje sustava financiranja, hipoteka i lizinga u pomorstvu Financiranje u pomorstvu
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine
177 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Uvjeravanje i utjecanje Generičke vještine
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata (stranaka) Generičke vještine
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Usmjerenost na rezultate rada Generičke vještine
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Potražnja brodskog prostora i ponuda tereta za prijevoz Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Poznavanje rada na računalu Ključne kompetencije
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Spremnost na učenje Ključne kompetencije
Pomorski agent posrednik
Opće kompetencije Inicijativnost i poduzetnost Ključne kompetencije
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u kupoprodaji rabljenih brodova, rashodovanih brodova, gradnji novih brodova,
Tehnike i obilježja procesa pregovaranja u brodarstvu Management u prometu
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Tehnike i obilježja procesa pregovaranja u brodarstvu Management u prometu
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju tereta za uposlenja broda
Tehnike i obilježja procesa pregovaranja u brodarstvu Management u prometu
Pomorski agent posrednik
Analitika tržišta Tehnike poslovnog umrežavanja s potencijalnim korisnicima Marketing
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Tehnike poslovnog umrežavanja s potencijalnim korisnicima Marketing
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju tereta za uposlenja broda
Tehnike poslovnog umrežavanja s potencijalnim korisnicima Marketing
Pomorski agent posrednik
Analitika tržišta Razumijevanje djelovanja međunarodnih strukovnih udruženja Međunarodno poslovanje
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Sposobnost analize tržišta i predviđanja trendova Osnove ekonomskog poslovanja
Pomorski agent posrednik
Analitika tržišta Sposobnost interpretacije izvještaja s tržišta, statističkih izvješća i predviđanje trendova
Planiranje prometne potražnje
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Potražnja brodskog prostora i ponuda tereta za prijevoz Planiranje prometne potražnje
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Sposobnost analize tržišta i predviđanja trendova Planiranje prometne potražnje
178 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju tereta za uposlenja broda
Analiza tržišta i predviđanja trendova Planiranje prometne potražnje
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u kupoprodaji rabljenih brodova, rashodovanih brodova, gradnji novih brodova,
Tehnike i obilježja procesa pregovaranja u brodarstvu Poduzetništvo
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Tehnike i obilježja procesa pregovaranja u brodarstvu Poduzetništvo
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju tereta za uposlenja broda
Tehnike i obilježja procesa pregovaranja u brodarstvu Poduzetništvo
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju tereta za uposlenja broda
Razumijevanje ugovora o iskorištavanju morskih brodova Pomorske agencije
Pomorski agent posrednik
Kontrola računa za obavljeni posao Kontrola vremenskih tablica i obračuna dangube Pomorske agencije
Pomorski agent posrednik
Kontrola računa za obavljeni posao Rješavanje odštetnih zahtjeva Pomorske agencije
Pomorski agent posrednik
Analitika tržišta Razumijevanje rada pomorskih burzi, indexa po vrstama brodarstva i tipovima/veličini brodova
Pravo
Pomorski agent posrednik
Kontrola računa za obavljeni posao Rješavanje odštetnih zahtjeva Pravo
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u kupoprodaji rabljenih brodova, rashodovanih brodova, gradnji novih brodova,
Razumijevanje tipiziranih ugovora o kupoprodaji brodova za svaki tip posredničkog posla
Pravo
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Razumijevanje ugovora o iskorištavanju morskih brodova Pravo
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju tereta za uposlenja broda
Razumijevanje ugovora o iskorištavanju morskih brodova Pravo
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u kupoprodaji rabljenih brodova, rashodovanih brodova, gradnji novih brodova,
Razumijevanje sustava klasifikacije brodova, registara brodova, osiguranja brodova, inspekcije i procjene vrijednosti (valutacije) brodova, ISM Code-a
Pravo
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u kupoprodaji rabljenih brodova, rashodovanih brodova, gradnji novih brodova,
Geografska rasprostranjenost remontnih zavoda, brodogradilišta i rezališta Robni tokovi
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Poznavanje morskog brodarstva, tehnologije pojedinih tipova brodova i robnih tokova
Robni tokovi
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju tereta za uposlenja broda
Pomorska geografija i kretanje robnih tokova Robni tokovi
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u kupoprodaji rabljenih brodova, rashodovanih brodova, gradnji novih brodova,
Konstrukcije svih vrsta brodova (teretni prostor, teretni uređaji za ukrcaj/iskrcaj tereta, brodski pogon, balasni sustav...)
Sredstva pomorskog prometa
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Poznavanje morskog brodarstva, tehnologije pojedinih tipova brodova i robnih tokova
Sredstva pomorskog prometa
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju tereta za uposlenja broda
Morsko brodarstvo, vrsta brodova, segmentacije brodova po veličini i tehnoogije prijevoza morem
Sredstva pomorskog prometa
Pomorski agent posrednik
Analitika tržišta Statističke metode i njihova primjena Statističke metode
Pomorski agent posrednik
Posredovanje u pronalaženju brodskog prostora za teret
Tehnička svojstva i tehnološki zahtjevi rukovanja teretom Tehnologija rukovanja i prijevoza teretom
179 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Pomorski agent posrednik
Posredovanje na tržištu financijskim derivativima
Poznavanje tržišnih i financijskih rizika u pomorstvu Upravljanje rizicima
Voditelj logistike Opće kompetencije Inicijativnost i poduzetnost Društvene i građanske kompetencije
Voditelj logistike Administriranje postupaka, vođenje evidencije i izrada izvještaja
Sposobnost analize financijskih podataka i financijskih izvještaja Financijsko poslovanje
Voditelj logistike Pregovaranje s poslovnim partnerima i ugovaranje
Načela i postupci trgovačkog posredovanja Financijsko poslovanje
Voditelj logistike Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Generičke vještine
Voditelj logistike Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Voditelj logistike Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Voditelj logistike Opće kompetencije Upravljanje ljudima Generičke vještine
Voditelj logistike Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine
Voditelj logistike Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine
Voditelj logistike Opće kompetencije Prezentacijske vještine Generičke vještine
Voditelj logistike Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine
Voditelj logistike Opće kompetencije Kreativnost i inovativnost Generičke vještine
Voditelj logistike Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Voditelj logistike Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata (stranaka) Generičke vještine
Voditelj logistike Opće kompetencije Usmjerenost na rezultate rada Generičke vještine
Voditelj logistike Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
Voditelj logistike Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine
Voditelj logistike Administriranje postupaka, vođenje evidencije i izrada izvještaja
Poznavanje tehnologija pohrane, dohvata i analize podataka korištenjem baza podataka i skladišta podataka
Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Uporaba informacijskih sustava za podršku planiranju, skladištenju, dopremi/otpremi i praćenju robe
Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Voditelj logistike Praćenje procesa od narudžbe do isporuke robe
Vrste i primjena informacijskih sustava u logistici Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Voditelj logistike Upravljanje transportnim operacijama i uslugama
Metode planiranja i alokacije resursa, rutiranja vozila i određivanje redoslijeda izvršavanja transportnih operacija, uz korištenje specijaliziranih programskih alata
Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Voditelj logistike Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije
Voditelj logistike Pregovaranje s poslovnim partnerima i ugovaranje
Sposobnost utvrđivanja i procjenjivanja rizika Management u prometu
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Upravljanje ljudskim i tehničkim resursima, alokacija resursa na procese i aktivnosti
Management u prometu
Voditelj logistike Praćenje procesa od narudžbe do isporuke robe
Metode organizacije i koordiniranja sudionika koji sudjeluju u transportno-logističkom procesu
Management u prometu
180 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Voditelj logistike Pregovaranje s poslovnim partnerima i ugovaranje
Vještine pregovaranja Management u prometu
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Organizacija kanala distribucije, odabir posrednika u distribuciji, odabir strategije distribucije i sl.
Management u prometu
Voditelj logistike Administriranje postupaka, vođenje evidencije i izrada izvještaja
Metode istraživanja zadovoljstva korisnika Marketing
Voditelj logistike Praćenje procesa od narudžbe do isporuke robe
Organizacija korisničke podrške za poslovne klijente Marketing
Voditelj logistike Pregovaranje s poslovnim partnerima i ugovaranje
Procjenjivanje i analiza zahtjeva korisnika usluga Marketing
Voditelj logistike Upravljanje troškovima logistike Analitičke metode vrednovanja troškova i koristi u transportnom procesu Osnove ekonomskog poslovanja
Voditelj logistike Upravljanje troškovima logistike Osnovna načela i primjena financijskog poslovanja Osnove ekonomskog poslovanja
Voditelj logistike Upravljanje troškovima logistike Poznavanje strukture troškova u odnosu na proizvodnju, transport i distribuciju robe
Osnove ekonomskog poslovanja
Voditelj logistike Upravljanje troškovima logistike Primjena ekonomske terminologije, sposobnost analize, predviđanja ekonomskih zbivanja i utjecaja tržišnih zakonitosti na poslovanje poduzetnika
Osnove ekonomskog poslovanja
Voditelj logistike Upravljanje troškovima logistike Primjena ekonomske terminologije, sposobnost analize, predviđanja ekonomskih zbivanja i utjecaja tržišnih zakonitosti na poslovanje poduzeća
Poduzetništvo
Voditelj logistike Pregovaranje s poslovnim partnerima i ugovaranje
Načela i postupci trgovačkog posredovanja Poduzetništvo
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Upravljanje potražnjom: prognoziranje potražnje, strategije organizacije distribucije povezane s potražnjom, poznavanje organizacije povrata robe (povratna logistika)
Poslovna logistika
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Poznavanje transportno-logističkih procesa i metoda rješavanja logističkih operativnih problema
Poslovna logistika
Voditelj logistike Praćenje procesa od narudžbe do isporuke robe
Poznavanje sustava i procesa narudžbe robe Poslovna logistika
Voditelj logistike Praćenje procesa od narudžbe do isporuke robe
Metode organizacije i koordiniranja sudionika koji sudjeluju u transportno-logističkom procesu
Poslovna logistika
Voditelj logistike Upravljanje transportnim operacijama i uslugama
Tehnike vođenja logističkih procesa, organizacija logističkih procesa, tehnike upravljanja lancem opskrbe
Poslovna logistika
Voditelj logistike Upravljanje transportnim operacijama i uslugama
Načela i metode organizacije pomorskog, kopnenog i zračnog transporta Poslovna logistika
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Organizacija kanala distribucije, odabir posrednika u distribuciji, odabir strategije distribucije i sl.
Poslovna logistika
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Poznavanje carinskih propisa i međunarodnih ugovora Pravo
Voditelj logistike Pregovaranje s poslovnim partnerima i ugovaranje
Načela i postupci trgovačkog posredovanja Pravo
Voditelj logistike Upravljanje transportnim operacijama i uslugama
Poznavanje geografskih i prostornih obilježja lokaliteta, prometnih pravaca i robnih tokova
Robni tokovi
Voditelj logistike Upravljanje troškovima logistike Statističke metode i njihova primjena u logistici Statističke metode
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Sposobnost izrade i praćenja provedbe strategija upravljanja logističkim procesima
Strateški management
181 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Voditelj logistike Upravljanje transportnim operacijama i uslugama
Tehnike rukovođenja i upravljanja ljudskim resursima Strateški management
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Odabir strategije distribucije, organizacija kanala distribucije, odabir posrednika u distribuciji, i sl.
Strateški management
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Primjena metoda prognoziranja i predviđanja uz korištenje specijaliziranih programskih alata
Tehnička logistika
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Upravljanje potražnjom: prognoziranje potražnje, strategije organizacije distribucije povezane s potražnjom, poznavanje organizacije povrata robe (povratna logistika)
Tehnička logistika
Voditelj logistike Upravljanje transportnim operacijama i uslugama
Metode planiranja i alokacije resursa, rutiranja vozila i određivanje redoslijeda izvršavanja transportnih operacija, uz korištenje specijaliziranih programskih alata
Tehnička logistika
Voditelj logistike Praćenje procesa od narudžbe do isporuke robe
Poznavanje sustava i procesa narudžbe robe Tehnička logistika
Voditelj logistike Praćenje procesa od narudžbe do isporuke robe
Sposobnost rješavanja logističkih operativnih problema Tehnička logistika
Voditelj logistike Upravljanje transportnim operacijama i uslugama
Metode planiranja i alokacije resursa, rutiranja vozila i određivanje redoslijeda izvršavanja transportnih operacija, uz korištenje specijaliziranih programskih alata
Tehnička logistika
Voditelj logistike Upravljanje transportnim operacijama i uslugama
Razumijevanje prometno-tehničkih obilježja i ograničenja prometne infrastrukture
Tehnička logistika
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Vrste, tehnička i tehnološka svojstva robe, tehnička sredstva rukovanja robom/teretom
Tehnologija rukovanja i prijevoza teretom
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Vrste, tehnička i tehnološka svojstva robe, tehnička sredstva rukovanja robom/teretom
Tereti u prometu
Voditelj logistike Administriranje postupaka, vođenje evidencije i izrada izvještaja
Poznavanje standarda kvalitete i upravljanja kvalitetom usluga Upravljanje kvalitetom
Voditelj logistike Planiranje i organizacija procesa dopreme, otpreme i skladištenja robe
Upravljanje ljudskim i tehničkim resursima, alokacija resursa na procese i aktivnosti
Upravljanje ljudskim potencijalima
Voditelj logistike Upravljanje transportnim operacijama i uslugama
Tehnike rukovođenja i upravljanja ljudskim resursima Upravljanje ljudskim potencijalima
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Poštivanje različitosti Društvene i građanske kompetencije
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Upravljanje ljudima Generičke vještine
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
182 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata (stranaka) Generičke vještine
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Usmjerenost na rezultate rada Generičke vještine
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Svjesnost o važnosti očuvanja okoliša Generičke vještine
Voditelj operative skladišta
Rukovođenje poslovnim procesima i radnicima u skladištu
Metode evaluacije učinkovitosti i mjerenja performansi procesa Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Voditelj operative skladišta
Kontrola isporuke proizvoda kupcima Uporaba informacijskih sustava za praćenje kretanja i isporuke robe Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Voditelj operative skladišta
Optimiziranje procesa od ulaza robe u skladište do isporuke kupcu
Uporaba informacijskih sustava za praćenje statusa robe, stanja na skladištu i tijeka procesa
Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Voditelj operative skladišta
Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Korištenje informacijskih sustava za optimizaciju skladišta Informacijsko komunikacijske tehnologije u prometu
Voditelj operative skladišta
Rukovođenje poslovnim procesima i radnicima u skladištu
Metode raspodjele resursa i raspoređivanja na poslove Management u prometu
Voditelj operative skladišta
Organizacija i upravljanje radom skladišta Načela poslovnog upravljanja i strateškog menadžmenta (upravljanje resursima)
Management u prometu
Voditelj operative skladišta
Rukovođenje poslovnim procesima i radnicima u skladištu
Metode evaluacije učinkovitosti i mjerenja performansi procesa Management u prometu
Voditelj operative skladišta
Rukovođenje poslovnim procesima i radnicima u skladištu
Tehnike planiranja,organiziranja, vođenja i kontrole Management u prometu
Voditelj operative skladišta
Kontrola isporuke proizvoda kupcima Metode ocjenjivanja zadovoljstva korisnika Marketing
Voditelj operative skladišta
Optimiziranje procesa od ulaza robe u skladište do isporuke kupcu
Metode rješavanja logističkih problema slaganja i raspodjele robe u skladištu Metode prognoziranja i metode optimizacije
Voditelj operative skladišta
Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode rješavanja logističkih problema slaganja i raspodjele robe u skladištu Metode prognoziranja i metode optimizacije
Voditelj operative skladišta
Organizacija i upravljanje radom skladišta Osnove ekonomskog poslovanja te postojanje, funkcioniranje i međuzavisnost ekonomskih sustava u prostoru
Osnove ekonomskog poslovanja
Voditelj operative skladišta
Rukovođenje poslovnim procesima i radnicima u skladištu
Metode evaluacije učinkovitosti i mjerenja performansi procesa Osnove ekonomskog poslovanja
Voditelj operative skladišta
Rukovođenje poslovnim procesima i radnicima u skladištu
Poznavanje propisa iz područja sigurnosti i zaštite na radu Pravo
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Vrijeme reakcije Psihomotoričke vještine
Voditelj operative skladišta
Opće kompetencije Održavanje usmjerene pažnje Psihomotoričke vještine
Voditelj operative skladišta
Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Analiza stanja na skladištu, popunjenosti i iskorištenja kapaciteta Skladištenje / unutarnji transport
Voditelj operative skladišta
Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode pakiranja i slaganja robe Skladištenje / unutarnji transport
183 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Voditelj operative skladišta
Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode upravljanja zalihama Skladištenje / unutarnji transport
Voditelj operative skladišta
Optimiziranje procesa od ulaza robe u skladište do isporuke kupcu
Poznavanje funkcijskih obilježja procesa unutarnjeg transporta u skladištu Skladištenje / unutarnji transport
Voditelj operative skladišta
Organizacija i upravljanje radom skladišta Poznavanje funkcijskih obilježja procesa unutarnjeg transporta Skladištenje / unutarnji transport
Voditelj operative skladišta
Organizacija i upravljanje radom skladišta Poznavanje organizacije rada u skladištu Skladištenje / unutarnji transport
Voditelj operative skladišta
Rukovođenje poslovnim procesima i radnicima u skladištu
Metode pakiranja i slaganja robe Skladištenje / unutarnji transport
Voditelj operative skladišta
Kontrola isporuke proizvoda kupcima Korištenje statističkih metoda za obradu podataka Statističke metode
Voditelj operative skladišta
Praćenje kvalitete robe u skladištu i stanja prilikom isporuke
Statističke metode za obradu podataka Statističke metode
Voditelj operative skladišta
Organizacija i upravljanje radom skladišta Vrste, obilježja i funkcije distribucijskih centara Tehnička logistika
Voditelj operative skladišta
Kontrola isporuke proizvoda kupcima Tehnologija dostave robe kupcima Tehnička logistika
Voditelj operative skladišta
Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode rješavanja logističkih problema slaganja i raspodjele robe u skladištu Tehnička logistika
Voditelj operative skladišta
Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode upravljanja zalihama Tehnička logistika
Voditelj operative skladišta
Optimiziranje procesa od ulaza robe u skladište do isporuke kupcu
Poznavanje tehnoloških procesa i metoda optimizacije procesa Tehnička logistika
Voditelj operative skladišta
Kontrola isporuke proizvoda kupcima Tehnologija dostave robe kupcima Tereti u prometu
Voditelj operative skladišta
Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Razlikovanje / jasno prepoznavanje vrsta i prirodno-tehničkih svojstva robe/tereta
Tereti u prometu
Voditelj operative skladišta
Praćenje kvalitete robe u skladištu i stanja prilikom isporuke
Prepoznavanje utjecajnih čimbenika na stanje robe u skladištu Tereti u prometu
Voditelj operative skladišta
Praćenje kvalitete robe u skladištu i stanja prilikom isporuke
Primjena propisa o rukovanju opasnim tvarima Tereti u prometu
Voditelj operative skladišta
Praćenje kvalitete robe u skladištu i stanja prilikom isporuke
Razlikovanje vrsta i prirodno-tehničkih svojstva robe/tereta Tereti u prometu
Voditelj operative skladišta
Kontrola isporuke proizvoda kupcima Metode za upravljanje kvalitetom Upravljanje kvalitetom
Voditelj operative skladišta
Optimiziranje procesa od ulaza robe u skladište do isporuke kupcu
Primjena standarda kvalitete Upravljanje kvalitetom
Voditelj operative skladišta
Praćenje kvalitete robe u skladištu i stanja prilikom isporuke
Operativni standardi kvalitete Upravljanje kvalitetom
Voditelj operative skladišta
Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode pakiranja i slaganja robe Upravljanje zalihama
Voditelj operative skladišta
Optimizacija upotrebe skladišnog prostora Metode upravljanja zalihama Upravljanje zalihama
184 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Nautika i tehnologija pomorskog prometa
ZANIMANJE KLJUČNI POSAO KOMPETENCIJE SKUP KOMPETENCIJA
1. časnik palube Vođenje navigacije Primjena znanja, metoda i vještina vođenja navigacije Upravljanje plovidbom broda
1. časnik palube Vođenje navigacije Primjena plana putovanja broda Upravljanje plovidbom broda
1. časnik palube Vođenje navigacije Određivanje položaja broda Upravljanje plovidbom broda
1. časnik palube Vođenje navigacije Postupci držanja navigacijske straže Metode rukovođenja i upravljanja brodom
1. časnik palube Vođenje navigacije Ispravna uporaba komunikacijskih i navigacijskih uređaja Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
1. časnik palube Vođenje navigacije Analiza i procjena meteoroloških i oceanoloških čimbenika u svrhu upravljanja plovidbom.
Pomorska meteorologija i oceanologija
1. časnik palube Manevriranje i rukovanje brodom Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim navigacijskim i meteorološkim uvjetima
Tehnike rukovanja brodom
1. časnik palube Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje manevarskih obilježja broda u svrhu sigurnog manevriranja brodom.
Tehnike rukovanja brodom
1. časnik palube Manevriranje i rukovanje brodom Upotreba sustava za manevriranje brodom te sidrene i privezne opreme broda. Tehnike rukovanja brodom
1. časnik palube Manevriranje i rukovanje brodom Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim navigacijskim i meteorološkim uvjetima
Tehnike rukovanja brodom
1. časnik palube Manevriranje i rukovanje brodom Primjena pravila za izbjegavanje sudara na moru Upravljanje plovidbom broda
1. časnik palube Manevriranje i rukovanje brodom Primjena teorijskih i praktičnih znanja i načina rada porivnih strojeva i strojnih sustava.
Brodski strojni sustavi
1. časnik palube Upravljanje i organizacija rada na brodu
Primjena metoda i vještina rukovođenja i timskog rada. Metode rukovođenja i upravljanja brodom
1. časnik palube Upravljanje i organizacija rada na brodu
Upravljanje ljudskim potencijalima na brodu. Metode rukovođenja i upravljanja brodom
1. časnik palube Upravljanje i organizacija rada na brodu
Planiranje i organizacija plovidbene i straže u luci. Metode rukovođenja i upravljanja brodom
1. časnik palube Upravljanje i organizacija rada na brodu
Primjena znanja o konstrukciji broda, brodskim sustavima i opremi te načinima njihovog održavanja.
Sredstva pomorskog prometa
1. časnik palube Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Izračun stabilnosti broda i razumijevanje naprezanja brodske konstrukcije. Stabilnost broda i naprezanje brodske konstrukcije
1. časnik palube Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Poznavanje svojstava tereta. Tereti u pomorskom prometu
1. časnik palube Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Primjena pravnih propisa povezanih s prihvatom i prijevozom tereta. Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta
1. časnik palube Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Poznavanje postupaka sigurnog prekrcaja, slaganja, učvršćivanja i nadzora nad teretom
Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta
185 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
1. časnik palube Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Briga i nadzor nad putnicima za vrijeme boravka na brodu. Metode rukovođenja i upravljanja brodom
1. časnik palube Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Upravljanje sustavom balastiranja. Stabilnost broda i naprezanje brodske konstrukcije
1. časnik palube Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Razumijevanje i procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti. Organizacija postupaka sigurnosti na brodu
1. časnik palube Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Pravilno korištenje opreme za spašavanje i protupožarne opreme. Organizacija postupaka sigurnosti na brodu
1. časnik palube Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Upravljanje postupcima u izvanrednim okolnostima i opasnostima te vođenje vježbi.
Organizacija postupaka sigurnosti na brodu
1. časnik palube Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Primjena mjera sigurnosne zaštite na brodu. Organizacija postupaka sigurnosti na brodu
1. časnik palube Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Metode upravljanja mjerama zaštite morskog okoliša Zaštita morskog okoliša
1. časnik palube Opći administrativni poslovi Razumijevanje i primjena međunarodnih, nacionalnih i lokalnih pomorskih pravnih propisa
Poznavanje pomorskih propisa
1. časnik palube Opći administrativni poslovi Organiziranje i upravljanje brodskim zalihama. Metode rukovođenja i upravljanja brodom
1. časnik palube Opći administrativni poslovi Upotrebljavanje informatičkih sustava na brodu u svrhu sigurnog rukovanja i slaganja tereta i održavanja broda i brodske opreme.
Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta
1. časnik palube Opći administrativni poslovi Poznavanje vrsta i metoda vođenja brodske dokumentacije vezano u prihvat i prijevoz tereta te održavanja trupa, prekrcajne i palubne opreme .
Brodska administracija
1. časnik palube Opći administrativni poslovi Poznavanje načina rada i korištenja komunikacijskih uređaja i primjena komunikacijskih postupaka
Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
1. časnik palube Opći administrativni poslovi Primjena znanja engleske pomorske terminologije i korištenje iste u svrhu komunikacije u navigaciji i poslovnoj korespondenciji.
Pomorski engleski jezik
1. časnik palube Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
1. časnik palube Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
1. časnik palube Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine
1. časnik palube Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
1. časnik palube Opće kompetencije Poštivanje različitosti Društvene i građanske kompetencije
1. časnik palube Opće kompetencije Poznavanje rada na računalu Ključne kompetencije
1. časnik palube Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
1. časnik palube Opće kompetencije Vrijeme reakcije Psihomotoričke vještine
Inspektor klasifikacijskog društva
Praćenje u području tehničkih i sigurnosnih standarda brodova
Poznavanje tehničkih pravila klasifikacijskih društava Tehnički nadzor brodova
Inspektor klasifikacijskog društva
Praćenje u području tehničkih i sigurnosnih standarda brodova
Međunarodne, europske i nacionalne pomorske organizacije, njihova struktura i uloga u pomorstvu (IMO, ITU, IALA, EMSA, državne uprave nadležne za nadzor u pomorstvu, itd.)
Poznavanje pomorskih propisa
Inspektor klasifikacijskog društva
Praćenje u području tehničkih i sigurnosnih standarda brodova
Poznavanje pravila i postupaka inspekcijskog nadzora brodova u lukama Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
186 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Inspektor klasifikacijskog društva
Praćenje u području tehničkih i sigurnosnih standarda brodova
Poznavanje relevantne pomorske regulative i propisa koji se odnose na sigurnost broda i zaštitu morskog okoliša (SOLAS, MARPOL, LL i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Inspektor klasifikacijskog društva
Praćenje u području tehničkih i sigurnosnih standarda brodova
Poznavanje rada i uloge klasifikacijskih društva i uloge IACS-a Tehnički nadzor brodova
Inspektor klasifikacijskog društva
Praćenje u području tehničkih i sigurnosnih standarda brodova
Propisi o gradnji brodova Tehnički nadzor brodova
Inspektor klasifikacijskog društva
Praćenje u području tehničkih i sigurnosnih standarda brodova
Načela i propisi vezani za sigurnosnu zaštitu u pomorstvu (ISPS i dr.) Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Inspektor klasifikacijskog društva
Praćenje u području tehničkih i sigurnosnih standarda brodova
Instituti pomorskog osiguranja i ograničenja odgovornosti, postupci u slučaju havarije.
Pomorsko osiguranje
Inspektor klasifikacijskog društva
Pregledi, nadzor i certifikacija brodova
Utvrđivanje stanja pomorskih objekata i pripadajuće opreme. Tehnički nadzor brodova
Inspektor klasifikacijskog društva
Pregledi, nadzor i certifikacija brodova
Nadzor i praćenje gradnje i dokovanja brodova Tehnički nadzor brodova
Inspektor klasifikacijskog društva
Pregledi, nadzor i certifikacija brodova
Primjena teorijskih i praktičnih znanja i načina rada porivnih strojeva i strojnih sustava
Brodski strojni sustavi
Inspektor klasifikacijskog društva
Pregledi, nadzor i certifikacija brodova
Metode i vrste pregleda brodova i pripadajuće opreme Tehnički nadzor brodova
Inspektor klasifikacijskog društva
Pregledi, nadzor i certifikacija brodova
Postupci klasifikacije broda i izdavanja brodskih svjedodžbi Tehnički nadzor brodova
Inspektor klasifikacijskog društva
Pregledi, nadzor i certifikacija brodova
Izobrazba i naobrazba posade brodova, uvježbanosti, te ostalih zahtjeva u skladu STCW i MLC konvencijom
Poznavanje pomorskih propisa
Inspektor klasifikacijskog društva
Pregledi, nadzor i certifikacija brodova
Poznavanje životnih i radnih uvjeta na brodovima Poznavanje pomorskih propisa
Inspektor klasifikacijskog društva
Pregledi, nadzor i certifikacija brodova
Poznavanje sustava osiguranja kvalitete (ISO) i sustava upravljanja sigurnošću u pomorstvu (ISM)
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Inspektor klasifikacijskog društva
Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Poznavanje konstrukcijskih i tehničko-tehnoloških obilježja brodova, plutajućih objekata i nepomičnih odobalnih objekata
Sredstva pomorskog prometa
Inspektor klasifikacijskog društva
Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Brodski prekrcajni uređaji i oprema Sredstva pomorskog prometa
Inspektor klasifikacijskog društva
Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Brodski strojni sustavi i porivni uređaji Brodski strojni sustavi
Inspektor klasifikacijskog društva
Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Primjena znanja o konstrukciji broda, brodskim sustavima i opremi te načinima njihovog održavanja.
Sredstva pomorskog prometa
Inspektor klasifikacijskog društva
Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Poznavanje postupaka glede sigurnosti plovidbe i provođenja sigurnosne zaštite na brodu
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Inspektor klasifikacijskog društva
Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Poznavanje postupaka i sustava za sprečavanje onečišćenja mora s brodova Zaštita morskog okoliša
Inspektor klasifikacijskog društva
Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Poznavanje relevantnih pomorskih navigacijskih i komunikacijskih sustava Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Inspektor klasifikacijskog društva
Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Poznavanje različitih vrsta materijala te metoda provjere njihove kakvoće Tehničko održavanje broda
Inspektor klasifikacijskog društva
Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Načini kontrole tehničkog stanja broda, trupa broda i pripadajuće opreme Tehnički nadzor brodova
Inspektor klasifikacijskog društva
Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Metode i planiranje održavanja, popravaka i dokovanja broda Tehničko održavanje broda
187 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Inspektor klasifikacijskog društva
Opći administrativni i upravni poslovi Pregled planske dokumentacije kod gradnje i održavanje broda Tehnički nadzor brodova
Inspektor klasifikacijskog društva
Opći administrativni i upravni poslovi Primjena znanja engleske pomorske terminologije i korištenje iste u svrhu komunikacije u navigaciji i poslovnoj korespondenciji.
Pomorski engleski jezik
Inspektor klasifikacijskog društva
Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Inspektor klasifikacijskog društva
Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije
Inspektor klasifikacijskog društva
Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Inspektor klasifikacijskog društva
Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Inspektor klasifikacijskog društva
Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Analiza pravne regulative koja se odnosi na zapošljavanje pomoraca
Propisi i uvjeti zapošljavanja pomoraca u ovisnosti o državnoj pripadnosti broda
Poznavanje pomorskih propisa
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Analiza pravne regulative koja se odnosi na zapošljavanje pomoraca
Poznavanje propisa o najmanjem broju članova posade broda te propisa iz područja radnog prava
Poznavanje pomorskih propisa
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Analiza pravne regulative koja se odnosi na zapošljavanje pomoraca
Razumijevanje međunarodnih, nacionalnih i lokalnih propisa vezanih za nacionalnost pomoraca i područje plovidbe broda.
Poznavanje pomorskih propisa
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Analiza pravne regulative koja se odnosi na zapošljavanje pomoraca
Međunarodne organizacije i tijela u pomorstvu (IMO, ILO, ITF) Poznavanje pomorskih propisa
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Analiza pravne regulative koja se odnosi na zapošljavanje pomoraca
Poznavanje međunarodnih i nacionalnih propisa koji se odnose na obrazovanje i izdavanje svjedodžbi pomoraca (STCW, MLC konvencije i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Analiza pravne regulative koja se odnosi na zapošljavanje pomoraca
Načela i propisi vezani za sigurnosnu zaštitu u pomorstvu (ISPS i dr.) Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Analiza pravne regulative koja se odnosi na zapošljavanje pomoraca
Instituti i postupci osiguranja od šteta i ozljeda na radu, instituti ograničenja odgovornosti
Poznavanje pomorskih propisa
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Proces selekcije i upošljavanja pomoraca i drugih osoba za potrebe brodara
Poznavanje tržišta i poslovanja u brodarstvu, tehnologije pojedinih tipova brodova i robnih tokova
Poslovanje u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Proces selekcije i upošljavanja pomoraca i drugih osoba za potrebe brodara
Prepoznavanje dinamike tržišta radne snage u pomorskoj industriji Poslovanje u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Proces selekcije i upošljavanja pomoraca i drugih osoba za potrebe brodara
Specifičnosti tehnologija koje se primjenjuju na brodu i u pomorskoj industriji Sredstva pomorskog prometa
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Proces selekcije i upošljavanja pomoraca i drugih osoba za potrebe brodara
Poznavanje uloge posrednika u zapošljavanju pomoraca u pomorskom gospodarstvu
Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Proces selekcije i upošljavanja pomoraca i drugih osoba za potrebe brodara
Načela, opće i posebne klauzule ugovora o zapošljavanju pomoraca Poznavanje pomorskih propisa
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Proces selekcije i upošljavanja pomoraca i drugih osoba za potrebe brodara
Poznavanje financijskog troška pomoraca u brodarskoj kompaniji Ekonomika brodarstva
188 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Proces selekcije i upošljavanja pomoraca i drugih osoba za potrebe brodara
Razumijevanje postupaka rješavanja sporova iz područja zapošljavanja i radnih odnosa
Poznavanje pomorskih propisa
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Organizacija putovanja, ukrcaja i iskrcaja posade
Postupci ukrcaja, putovanja i repatrijacije pomoraca Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Organizacija putovanja, ukrcaja i iskrcaja posade
Metode planiranja i raspoređivanja resursa Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Organizacija putovanja, ukrcaja i iskrcaja posade
Poslovanje pomorskih agencija i uloga pomorskih agenata Poslovanje u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Organizacija putovanja, ukrcaja i iskrcaja posade
Vještine komuniciranja i primjene IT tehnologija Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Organizacija putovanja, ukrcaja i iskrcaja posade
Postupanje u slučaju ozljede na radu ili smrti na brodu Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje ljudskim potencijalima Metode upravljanja ljudskim potencijalima. Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje ljudskim potencijalima Metode evaluacije znanja, praćenja i analize karijere Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje ljudskim potencijalima Identificiranje nacionalnih i međunarodnih centara za izobrazbu i stručno osposobljavanje
Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje ljudskim potencijalima Korištenje, vođenje i ažuriranje računalnih baza podataka Administracija u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje ljudskim potencijalima Motivacijske vještine Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje ljudskim potencijalima Vođenje intervjua Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje informacijama i administracijom za zapošljavanje pomoraca i drugih kadrova u pomorstvu
Analiza putovanja broda, brodskih ruta i reda plovidbe broda Poslovanje u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje informacijama i administracijom za zapošljavanje pomoraca i drugih kadrova u pomorstvu
Upravljanje kadrovskom dokumentacijom Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje informacijama i administracijom za zapošljavanje pomoraca i drugih kadrova u pomorstvu
Upravljanje financijama, prihodima i rashodima Ekonomika brodarstva
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje informacijama i administracijom za zapošljavanje pomoraca i drugih kadrova u pomorstvu
Standardi sigurnosti i kvalitete koji se primjenjuju u brodarstvu i u pomorskoj industriji
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje ljudskim potencijalima Identificiranje nacionalnih i međunarodnih centara za izobrazbu i stručno osposobljavanje
Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje ljudskim potencijalima Korištenje, vođenje i ažuriranje računalnih baza podataka Administracija u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje ljudskim potencijalima Motivacijske vještine Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
189 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje ljudskim potencijalima Vođenje intervjua Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje informacijama i administracijom za zapošljavanje pomoraca i drugih kadrova u pomorstvu
Analiza putovanja broda, brodskih ruta i reda plovidbe broda Poslovanje u brodarstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje informacijama i administracijom za zapošljavanje pomoraca i drugih kadrova u pomorstvu
Upravljanje kadrovskom dokumentacijom Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje informacijama i administracijom za zapošljavanje pomoraca i drugih kadrova u pomorstvu
Upravljanje financijama, prihodima i rashodima Poslovanje u brodarstvu
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Upravljanje informacijama i administracijom za zapošljavanje pomoraca i drugih kadrova u pomorstvu
Standardi sigurnosti i kvalitete koji se primjenjuju u brodarstvu i u pomorskoj industriji
Sigurnost na moru
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Opće kompetencije Poštivanje različitosti Društvene i građanske kompetencije
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Opće kompetencije Upravljanje ljudima Generičke vještine
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Opće kompetencije Usmena komunikacija na hrvatskom jeziku Ključne kompetencije
Kadrovski menadžer za pomorska zanimanja
Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata Generičke vještine
Lučki kapetan Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe
Razumijevanje i primjena međunarodnih, nacionalnih i lokalnih pomorskih pravnih propisa
Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe
Poznavanje upravno-pravnih propisa vezanih za sigurnost plovidbe i rad državne uprave
Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe
Upotrebljavanje informatičkih sustava za praćenje statusa sigurnosti pomorskog prometa
Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Lučki kapetan Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe
Poznavanje vrsta i metoda vođenja dokumentacije Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Lučki kapetan Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe
Instituti pomorskog osiguranja i ograničenja odgovornosti, postupci u slučaju havarije.
Pomorsko osiguranje
Lučki kapetan Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe
Međunarodne, europske i nacionalne pomorske organizacije, njihova struktura i uloga u pomorstvu (IMO, ITU, IALA, EMSA, državne uprave nadležne za nadzor u pomorstvu, itd.)
Poznavanje pomorskih propisa
190 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Lučki kapetan Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe
Poznavanje međunarodnih i nacionalnih propisa koji se odnose na obrazovanje i izdavanje svjedodžbi pomoraca (STCW, MLC konvencije i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe
Poznavanje načina rada i korištenja komunikacijskih uređaja i primjena komunikacijskih postupaka
Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Lučki kapetan Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe
Uloga, organizacija rada i odgovornosti drugih tijela javne uprave (ministarstvo zaduženo za poslove pomorstva, policija, obalna straža, HRM, i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe
Poznavanje rada poslovnih subjekata u pomorstvu (pomorske agencije, brodari, luke i dr.)
Poslovanje u pomorstvu
Lučki kapetan Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe
Primjena znanja engleske pomorske terminologije i korištenje iste u svrhu komunikacije u navigaciji i poslovnoj korespondenciji.
Pomorski engleski jezik
Lučki kapetan Opći administrativni poslovi vezani za uređenje sigurnosti plovidbe
Poznavanje relevantne pomorske regulative i propisa koji se odnose na sigurnost broda i zaštitu morskog okoliša (SOLAS, MARPOL, LL i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Metode upravljanja mjerama zaštite morskog okoliša Zaštita morskog okoliša
Lučki kapetan Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje sustava osiguranja kvalitete (ISO) i sustava upravljanja sigurnošću u pomorstvu (ISM)
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Lučki kapetan Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Načela i propisi vezani za sigurnosnu zaštitu u pomorstvu (ISPS i dr.).) Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Lučki kapetan Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje tehničko-tehnoloških i manevarskih obilježja različitih vrsta brodova i njihovih uređaja i opreme
Tehnike rukovanja brodom
Lučki kapetan Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Primjena znanja o konstrukciji broda, brodskim sustavima i opremi te načinima njihovog održavanja.
Sredstva pomorskog prometa
Lučki kapetan Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje obilježja tereta koji se prevoze u pomorstvu uključujući i opasne terete (IMDG Code)
Tereti u pomorskom prometu
Lučki kapetan Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje postupaka sigurnog prekrcaja, slaganja, učvršćivanja i nadzora nad teretom
Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta
Lučki kapetan Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje tehničkih sustava i elektroničke opreme za nadzor pomorskog prometa (Radari, AIS, ECDIS, DGPS, i dr.)
Elekronički sustavi
Lučki kapetan Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje relevantnih navigacijskih i komunikacijskih sustava na brodovima Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Lučki kapetan Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje klasifikacije i certifikacije brodova i brodica Tehnički nadzor brodova
Lučki kapetan Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje rada i uloge klasifikacijskih društva i uloge IACS-a Tehnički nadzor brodova
Lučki kapetan Poslovi održavanje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje pravila i postupaka inspekcijskog nadzora brodova u lukama Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Lučki kapetan Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Poznavanje međunarodnih i nacionalnih propisa o nadzoru i upravljanju pomorskim prometom (VTS služba)
Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Međunarodne, europske i nacionalne pomorske organizacije, njihova struktura i uloga u pomorstvu (IMO, ITU, IALA, EMSA, državne uprave nadležne za nadzor u pomorstvu, itd.)
Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Poznavanje pravila o izbjegavanju sudara na moru Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Poznavanje uloge, rada i razina odgovornosti VTS službe Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Lučki kapetan Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Uloga mjesta zakloništa u pomorstvu te načini njihovog dodjeljivanja Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
191 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Lučki kapetan Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Poznavanje propisa iz domene državne uprave Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Poznavanje nacionalnih propisa iz domene organizacije sigurnosti plovidbe (Pomorski zakonik, Zakon o lučkim kapetanijama i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Pravni propisi koji se odnose na traganje i spašavanje (SOLAS i SAR konvencija, IAMSAR i dr.).
Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Pomorski sustavi za izvještavanje, komunikaciju (GMDSS sustav) i pomaganje Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Ustroj službe i centara traganja i spašavanja Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Poznavanje vrsta i mogućnosti rada namjenskih sredstava za traganje i spašavanje na moru
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Načini izvještavanja i razine odgovornosti u izvanrednim okolnostima na moru Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Poznavanje pomorskih nezgoda i posljedica te mogućnosti djelovanja Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Lučki kapetan Traganje i spašavanje ljudi na moru Razumijevanje i mogućnost procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti
Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Poznavanje međunarodnih propisa o ujednačavanju dokumentacije pri prihvatu brodova (FAL konvencija i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Koordinacija i potpora pratećim pomorskim službama (lučka kapetanije, carina, pomorski promet, VTS služba, pomorska administracija, i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Pravna odgovornost sudionika u pomorskom prometu Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Pravni propisi glede pomorskih prekršaja Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Poznavanje lokalnih propisa o prihvatu brodova Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Metode upravljanja mjerama zaštite morskog okoliša Zaštita morskog okoliša
Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Metode nadzora reda u lukama i plovnim putovima Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Administrativni poslovi povezani s prihvatom brodova u luku Administracija u pomorstvu
Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Načini izvješćivanja brodova u plovidbi Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Lučki kapetan Praćenje pomorskog prometa Metode nadzora nad primjenom mjera sigurnosne zaštite na pomorskim objektima i lukama
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Lučki kapetan Upravljanje i organizacija rada u lučkoj kapetaniji
Primjena metoda i vještina rukovođenja i timskog rada. Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Lučki kapetan Upravljanje i organizacija rada u lučkoj kapetaniji
Metode upravljanja ljudskim potencijalima. Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Lučki kapetan Upravljanje i organizacija rada u lučkoj kapetaniji
Planiranje i organizacija korištenja pomorskih jedinica Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Lučki kapetan Upravljanje i organizacija rada u lučkoj kapetaniji
Poznavanje rada lučkog sustava Tehnologija i organizacija luka
Lučki kapetan Upravljanje i organizacija rada u lučkoj kapetaniji
Poznavanje rada državne uprave (Ministarstva i dr.) Poznavanje pomorskih propisa
Lučki kapetan Upravljanje i organizacija rada u lučkoj kapetaniji
Postupci upravljanja izvanrednim okolnostima na moru Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
192 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Lučki kapetan Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine
Lučki kapetan Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Lučki kapetan Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Lučki kapetan Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine
Lučki kapetan Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Lučki kapetan Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Lučki kapetan Opće kompetencije Pisana komunikacija na hrvatskom jeziku Ključne kompetencije
Lučki kapetan Opće kompetencije Svjesnost o važnosti očuvanja okoliša Generičke vještine
Lučki kapetan Opće kompetencije Upravljanje ljudima Generičke vještine
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Poznavanje međunarodnih i nacionalnih propisa o nadzoru i upravljanju pomorskim prometom (VTS služba)
Poznavanje pomorskih propisa
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Međunarodne, europske i nacionalne pomorske organizacije, njihova struktura i uloga u pomorstvu (IMO, ITU, IALA, EMSA, državne uprave nadležne za nadzor u pomorstvu, itd.)
Poznavanje pomorskih propisa
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Uloga i odgovornost VTS službe Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Poznavanje pomorsko-prometnih tokova Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Poznavanje načela planiranja, upravljanja, organizacije i procjene rizika u pomorskom prometu
Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Upotreba standardnih pomorsko-nautičkih izraza i pravilna interpretacija dobivenih informacija
Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Uloga mjesta zakloništa u pomorstvu te načini njihovog dodjeljivanja Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Mjere usmjeravanja i upravljanja pomorskim prometom (Ship's Routeing) Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Nadzor i upravljanje pomorskim prometom
Pravna odgovornost sudionika u pomorskom prometu i VTS području nadzora Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje relevantne pomorske regulative i propisa koji se odnose na sigurnost broda i zaštitu morskog okoliša (SOLAS, MARPOL, LL i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Načela i propisi vezani za sigurnosnu zaštitu u pomorstvu (ISPS i dr.) Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje tehničko-tehnoloških i manevarskih obilježja različitih vrsta brodova i njihovih uređaja i opreme
Tehnike rukovanja brodom
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje tehničkih sustava i elektroničke opreme za nadzor pomorskog prometa (Radari, AIS, ECDIS, DGPS, i dr.)
Elekronički sustavi
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje relevantnih navigacijskih i komunikacijskih sustava na brodovima Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje sigurnosti plovidbe i zaštite onečišćenja mora
Poznavanje pravila i postupaka inspekcijskog nadzora brodova u lukama Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Nadzornik sigurnosti Traganje i spašavanje ljudi na moru Pravni propisi koji se odnose na traganje i spašavanje (SOLAS i SAR konvencija, Poznavanje pomorskih propisa
193 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
pomorskog prometa IAMSAR i dr.).
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Navigacijski uređaji Elekronički sustavi
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Pomorski sustavi za izvještavanje, komunikaciju (GMDSS sustav) i pomaganje. Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Načini izvještavanja u izvanrednim okolnostima Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Ustroj službe i centara traganja i spašavanja Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Poznavanje vrsta i mogućnosti rada namjenskih sredstava za traganje i spašavanje na moru
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Poznavanje pomorskih nezgoda i posljedica te mogućnosti djelovanja Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Dokumentirano vođenje tijeka izvanrednog događaja Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Razumijevanje i mogućnost procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti
Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Poznavanje relevantne pomorske regulative i propisa koji se odnose na sigurnost broda i zaštitu morskog okoliša (SOLAS, MARPOL, LL i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Načela i propisi vezani za sigurnosnu zaštitu u pomorstvu (ISPS i dr.) Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Poznavanje tehničko-tehnoloških i manevarskih obilježja različitih vrsta brodova i njihovih uređaja i opreme
Sredstva pomorskog prometa
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Poznavanje tehničkih sustava i elektroničke opreme za nadzor pomorskog prometa (Radari, AIS, ECDIS, DGPS, i dr.)
Elekronički sustavi
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Poznavanje relevantnih navigacijskih i komunikacijskih sustava na brodovima Upravljanje plovidbom broda
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Poznavanje pravila i postupaka inspekcijskog nadzora brodova u lukama Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Pravni propisi koji se odnose na traganje i spašavanje (SOLAS i SAR konvencija, IAMSAR i dr.).
Poznavanje pomorskih propisa
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Navigacijski uređaji Elekronički sustavi
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Pomorski sustavi za izvještavanje, komunikaciju (GMDSS sustav) i pomaganje Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Načini izvještavanja u izvanrednim okolnostima Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Ustroj službe i centara traganja i spašavanja Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Poznavanje vrsta i mogućnosti rada namjenskih sredstava za traganje i spašavanje na moru
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Poznavanje pomorskih nezgoda i posljedica te mogućnosti djelovanja Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Dokumentirano vođenje tijeka izvanrednog događaja Organizacija postupaka sigurnosti u pomorstvu
194 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Traganje i spašavanje ljudi na moru Razumijevanje i mogućnost procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti
Organizacija postupaka sigurnosti u pomorstvu
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Poznavanje međunarodnih propisa o ujednačavanju dokumentacije pri prihvatu brodova (FAL konvencija i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Koordinacija i potpora pratećim pomorskim službama (lučka kapetanije, carina, pomorski promet, VTS služba, pomorska administracija, i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Pravni propisi glede pomorskih prekršaja Poznavanje pomorskih propisa
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Poznavanje lokalnih propisa o prihvatu brodova Poznavanje pomorskih propisa
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Metode upravljanja mjerama zaštite morskog okoliša Zaštita morskog okoliša
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Metode nadzora reda u lukama i plovnim putovima Organizacija postupaka sigurnosti u pomorstvu
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Administrativni poslovi povezani s prihvatom brodova u luku Administracija u pomorstvu
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Načini izvješćivanja brodova u plovidbi Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Praćenje pomorskog prometa Metode nadzora nad primjenom mjera sigurnosne zaštite na pomorskim objektima i lukama
Organizacija postupaka sigurnosti u pomorstvu
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Opće kompetencije Održavanje usmjerene pažnje Psihomotoričke vještine
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Opće kompetencije Svjesnost o važnosti očuvanja okoliša Generičke vještine
Nadzornik sigurnosti pomorskog prometa
Opće kompetencije Vrijeme reakcije Psihomotoričke vještine
Peljar Upravljanje plovidbom broda Primjena znanja, metoda i vještina vođenja navigacije Upravljanje plovidbom broda
Peljar Upravljanje plovidbom broda Planiranje priveza, odveza, sidrenja i ostalih radnji koje uključuju manevriranje brodom.
Tehnike rukovanja brodom
195 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Peljar Upravljanje plovidbom broda Određivanje položaja broda Upravljanje plovidbom broda
Peljar Upravljanje plovidbom broda Poznavanje plana peljarenja Planiranje putovanja
Peljar Upravljanje plovidbom broda Uporaba komunikacijskih i navigacijskih uređaja Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Peljar Upravljanje plovidbom broda Poznavanje tehničko-tehnoloških i manevarskih obilježja različitih vrsta brodova i njihovih uređaja i opreme
Sredstva pomorskog prometa
Peljar Upravljanje plovidbom broda Razumijevanje utjecaja stabilnosti broda i naprezanja brodske konstrukcije na manevriranje brodom
Stabilnost broda i naprezanje brodske konstrukcije
Peljar Upravljanje plovidbom broda Poznavanje svojstava tereta. Tereti u pomorskom prometu
Peljar Upravljanje plovidbom broda Analiza i procjena meteoroloških i oceanoloških čimbenika u svrhu upravljanja plovidbom.
Pomorska meteorologija i oceanologija
Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim navigacijskim i meteorološkim uvjetima
Tehnike rukovanja brodom
Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje tehničko-tehnoloških i manevarskih obilježja različitih vrsta brodova i njihovih uređaja i opreme
Tehnike rukovanja brodom
Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje sustava za manevriranje brodom te sidrene i privezne opreme broda.
Tehnike rukovanja brodom
Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim navigacijskim i meteorološkim uvjetima
Tehnike rukovanja brodom
Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Primjena pravila za izbjegavanje sudara na moru Upravljanje plovidbom broda
Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Primjena teorijskih i praktičnih znanja i načina rada porivnih strojeva i strojnih sustava.
Brodski strojni sustavi
Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje specifičnim lokalnih navigacijskih i hidrometeoroloških uvjeta i njihov utjecaj na manevriranje broda.
Pomorska meteorologija i oceanologija
Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje manevarskih mogućnosti različitih vrsta tegljača, njihovih konstrukcijskih značajki, te metoda korištenja istih.
Tehnike rukovanja brodom
Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje rada Službi za nadzor i upravljanje pomorskom plovidbom (VTS) i Službi za traganja i spašavanja (SAR).
Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Peljar Manevriranje i rukovanje brodom Primjena znanja i vještina koordiniranog upravljanja brodom ili skupinom brodova.
Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Peljar Komunikacija i koordinacija u redovnim i izvanrednim okolnostima
Poznavanje postupaka izvješćivanja lučkih vlasti, procedura pozivanja i pružanja pomoći.
Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Peljar Komunikacija i koordinacija u redovnim i izvanrednim okolnostima
Upotreba standardnih pomorsko-nautičkih izraza i pravilna interpretacija dobivenih informacija
Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Peljar Komunikacija i koordinacija u redovnim i izvanrednim okolnostima
Poznavanje opasnih okolnosti na brodu i postupaka za djelovanje prilikom nastanka istih.
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Peljar Komunikacija i koordinacija u redovnim i izvanrednim okolnostima
Koordinacija upravljanja različitim subjektima (tegljači, privezivači, peljari, VTS, i dr.).
Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Peljar Komunikacija i koordinacija u redovnim i izvanrednim okolnostima
Poznavanje načina rada i korištenja komunikacijskih uređaja i primjena komunikacijskih postupaka
Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Peljar Komunikacija i koordinacija u redovnim i izvanrednim okolnostima
Primjena znanja engleske pomorske terminologije i korištenje iste u svrhu komunikacije u navigaciji i poslovnoj korespondenciji.
Pomorski engleski jezik
Peljar Komunikacija i koordinacija u redovnim i izvanrednim okolnostima
Primjena metoda i vještina rukovođenja i timskog rada. Metode rukovođenja i upravljanja brodom
196 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Peljar Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Razumijevanje i procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti. Organizacija postupaka sigurnosti u pomorstvu
Peljar Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Prepoznavanje rizika manevriranja i mjera za njegovo umanjenje. Tehnike rukovanja brodom
Peljar Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Pravilno korištenje opreme za spašavanje i protupožarne opreme. Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Peljar Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Poznavanje lokalnih postupaka za djelovanje u izvanrednim okolnostima i subjekata koji su zaduženi za djelovanje u izvanrednim okolnostima
Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Peljar Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Primjena mjera sigurnosne zaštite na brodu i u luci Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Peljar Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Poznavanje međunarodnih, nacionalnih i lokalnih pravila i postupaka traganja i spašavanja na moru.
Poznavanje pomorskih propisa
Peljar Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Upravljanje mjerama zaštite morskog okoliša i poznavanje lokalnih postupaka. Zaštita morskog okoliša
Peljar Opći administrativni poslovi Razumijevanje i primjena međunarodnih, nacionalnih i lokalnih pomorskih pravnih propisa
Poznavanje pomorskih propisa
Peljar Opći administrativni poslovi Poznavanje rada luke, organizacije i mogućnosti pružanja usluga i pomoći brodovima u dolasku i odlasku.
Metode rukovođenja i upravljanja u pomorstvu
Peljar Opći administrativni poslovi Poznavanje propisa o sigurnosti plovidbe, posebice lokalnih propisa. Upravljanje i nadzor pomorske plovidbe
Peljar Opći administrativni poslovi Poznavanje lokalnih propisa o prihvatu brodova Poznavanje pomorskih propisa
Peljar Opći administrativni poslovi Poznavanje vrsta i metoda vođenja brodske dokumentacije, te dokumentacije pomorskih vlasti u luci (lučke kapetanije, pomorska policija, carina, i dr.)
Brodska administracija
Peljar Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Peljar Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Peljar Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine
Peljar Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Peljar Opće kompetencije Održavanje usmjerene pažnje Psihomotoričke vještine
Peljar Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Peljar Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
Peljar Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine
Peljar Opće kompetencije Uvjeravanje i utjecanje Generičke vještine
Peljar Opće kompetencije Vrijeme reakcije Psihomotoričke vještine
Upravitelj flote brodova Planiranje i provođenje tehničkog održavanja broda
Tehničko-tehnološka obilježja brodova prema vrstama i namjeni Sredstva pomorskog prometa
Upravitelj flote brodova Planiranje i provođenje tehničkog održavanja broda
Metode strateškog planiranja u brodarstvu Poslovanje u pomorstvu
Upravitelj flote brodova Planiranje i provođenje tehničkog održavanja broda
Metode i planiranje održavanja, popravaka i dokovanja broda Tehničko održavanje broda
Upravitelj flote brodova Planiranje i provođenje tehničkog Postupci klasifikacije broda i izdavanja brodskih svjedodžbi Tehnički nadzor brodova
197 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
održavanja broda
Upravitelj flote brodova Planiranje i provođenje tehničkog održavanja broda
Tržište remonta i odlaganja brodova Ekonomika brodarstva
Upravitelj flote brodova Planiranje i provođenje tehničkog održavanja broda
Računalni sustavi za vođenje i planiranje održavanja broda Tehničko održavanje broda
Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Metode monitoringa performansi broda Tehničko održavanje broda
Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Brodski prekrcajni uređaji i oprema Sredstva pomorskog prometa
Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Brodski strojni sustavi i porivni uređaji Brodski strojni sustavi
Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Brodski elektronički sustavi Elekronički sustavi
Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Primjena znanja o konstrukciji broda, brodskim sustavima i opremi te načinima njihovog održavanja.
Sredstva pomorskog prometa
Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Tehnološki procesi ukrcaja/iskrcaja tereta Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta
Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola tehničkog stanja brodova
Poznavanje postupaka glede sigurnosti plovidbe i provođenja sigurnosne zaštite na brodu
Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Upravitelj flote brodova Praćenje regulative u području tehničkih i sigurnosnih standarda
Pravila, uvjeti i postupci certifikacije brodova i obavljanja djelatnosti klasifikacijkih društava
Tehnički nadzor brodova
Upravitelj flote brodova Praćenje regulative u području tehničkih i sigurnosnih standarda
Međunarodne, europske i nacionalne pomorske organizacije, njihova struktura i uloga u pomorstvu (IMO, ITU, IALA, EMSA, državne uprave nadležne za nadzor u pomorstvu, itd.)
Poznavanje pomorskih propisa
Upravitelj flote brodova Praćenje regulative u području tehničkih i sigurnosnih standarda
Poznavanje pravila i postupaka inspekcijskog nadzora brodova u lukama Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Upravitelj flote brodova Praćenje regulative u području tehničkih i sigurnosnih standarda
Poznavanje relevantne pomorske regulative i propisa koji se odnose na sigurnost broda i zaštitu morskog okoliša (SOLAS, MARPOL, LL i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Upravitelj flote brodova Praćenje regulative u području tehničkih i sigurnosnih standarda
Poznavanje međunarodnih i nacionalnih propisa koji se odnose na obrazovanje i izdavanje svjedodžbi pomoraca (STCW, MLC konvencije i dr.)
Poznavanje pomorskih propisa
Upravitelj flote brodova Praćenje regulative u području tehničkih i sigurnosnih standarda
Načela i propisi vezani za sigurnosnu zaštitu u pomorstvu (ISPS i dr.) Nadzor i provođenje postupaka sigurnosti plovidbe
Upravitelj flote brodova Praćenje regulative u području tehničkih i sigurnosnih standarda
Instituti pomorskog osiguranja i ograničenja odgovornosti, postupci u slučaju havarije
Pomorsko osiguranje
Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola eksploatacijskih učinaka flote
Metode nadzora performansi broda i poslovanja flote Poslovanje u pomorstvu
Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola eksploatacijskih učinaka flote
Metode planiranja i optimizacije putovanja broda Poslovanje u pomorstvu
Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola eksploatacijskih učinaka flote
Metode optimizacije rada strojnih sustava i utroška goriva Brodski strojni sustavi
Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola eksploatacijskih učinaka flote
Tehnička svojstva i tehnološki zahtjevi rukovanja teretom Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta
Upravitelj flote brodova Nadzor i kontrola eksploatacijskih učinaka flote
Razumijevanje troškova poslovanja broda Ekonomika brodarstva
Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Metode strateškog planiranja u brodarstvu Poslovanje u pomorstvu
198 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Razumijevanje ugovora o iskorištavanju brodova Poslovanje u pomorstvu
Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Poznavanje tržišta i poslovanja u brodarstvu, tehnologije pojedinih tipova brodova i robnih tokova
Poslovanje u pomorstvu
Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Poznavanje strategija chartering-a, mogućnosti uposlenja brodova i poslovanja brodovlasnika
Poslovanje u pomorstvu
Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Tehnike i obilježja procesa poslovnog pregovaranja u brodarstvu Poslovanje u pomorstvu
Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Uloga osiguravajućih društava i P&I klubova Pomorsko osiguranje
Upravitelj flote brodova Komercijalno upošljavanje brodova Financijsko poslovanje Ekonomika brodarstva
Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine
Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Engleski jezik Ključne kompetencije
Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Inicijativnost i poduzetnost Ključne kompetencije
Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine
Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine
Upravitelj flote brodova Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata Generičke vještine
Zapovjednik broda Upravljanje plovidbom broda Primjena znanja, metoda i vještina vođenja navigacije Upravljanje plovidbom broda
Zapovjednik broda Upravljanje plovidbom broda Izrada plana putovanja broda. Planiranje putovanja
Zapovjednik broda Upravljanje plovidbom broda Određivanje položaja broda Upravljanje plovidbom broda
Zapovjednik broda Upravljanje plovidbom broda Postupci držanja navigacijske straže Upravljanje plovidbom broda
Zapovjednik broda Upravljanje plovidbom broda Ispravna uporaba komunikacijskih i navigacijskih uređaja Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Zapovjednik broda Upravljanje plovidbom broda Analiza i procjena meteoroloških i oceanoloških čimbenika u svrhu upravljanja plovidbom.
Pomorska meteorologija i oceanologija
Zapovjednik broda Manevriranje i rukovanje brodom Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim navigacijskim i meteorološkim uvjetima
Tehnike rukovanja brodom
Zapovjednik broda Manevriranje i rukovanje brodom Poznavanje tehničko-tehnoloških i manevarskih obilježja različitih vrsta brodova i njihovih uređaja i opreme
Tehnike rukovanja brodom
Zapovjednik broda Manevriranje i rukovanje brodom Primjena metoda manevriranja kod brodova različitih tehnologija u svim navigacijskim i meteorološkim uvjetima
Tehnike rukovanja brodom
Zapovjednik broda Manevriranje i rukovanje brodom Primjena pravila za izbjegavanje sudara na moru Upravljanje plovidbom broda
Zapovjednik broda Manevriranje i rukovanje brodom Primjena teorijskih i praktičnih znanja i načina rada porivnih strojeva i strojnih sustava.
Brodski strojni sustavi
199 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Zapovjednik broda Upravljanje i organizacija rada na brodu
Primjena metoda i vještina rukovođenja i timskog rada. Metode rukovođenja i upravljanja brodom
Zapovjednik broda Upravljanje i organizacija rada na brodu
Upravljanje ljudskim potencijalima na brodu. Metode rukovođenja i upravljanja brodom
Zapovjednik broda Upravljanje i organizacija rada na brodu
Planiranje i organizacija plovidbene i straže u luci. Metode rukovođenja i upravljanja brodom
Zapovjednik broda Upravljanje i organizacija rada na brodu
Primjena znanja o konstrukciji broda, brodskim sustavima i opremi te načinima njihovog održavanja.
Sredstva pomorskog prometa
Zapovjednik broda Upravljanje i organizacija rada na brodu
Organiziranje i upravljanje pružanjem zdravstvene zaštite na brodu. Brodska medicina
Zapovjednik broda Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Izračun stabilnosti broda i razumijevanje naprezanja brodske konstrukcije. Stabilnost broda i naprezanje brodske konstrukcije
Zapovjednik broda Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Poznavanje svojstava tereta. Tereti u pomorskom prometu
Zapovjednik broda Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Primjena pravnih propisa povezanih s prihvatom i prijevozom tereta. Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta
Zapovjednik broda Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Poznavanje postupaka sigurnog prekrcaja, slaganja, učvršćivanja i nadzora nad teretom
Tehnologija rukovanja i prijevoza tereta
Zapovjednik broda Rukovanje i slaganje tereta te upravljanje putnicima
Briga i nadzor nad putnicima za vrijeme boravka na brodu. Metode rukovođenja i upravljanja brodom
Zapovjednik broda Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Razumijevanje i procjena različitih vrsta izvanrednih okolnosti i opasnosti. Organizacija postupaka sigurnosti na brodu
Zapovjednik broda Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Pravilno korištenje opreme za spašavanje i protupožarne opreme. Organizacija postupaka sigurnosti na brodu
Zapovjednik broda Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Upravljanje postupcima u izvanrednim okolnostima i opasnostima te vođenje vježbi.
Organizacija postupaka sigurnosti na brodu
Zapovjednik broda Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Primjena mjera sigurnosne zaštite na brodu. Organizacija postupaka sigurnosti na brodu
Zapovjednik broda Sigurnost, sigurnosna zaštita broda te zašita morskog okoliša
Upravljanje mjerama zaštite morskog okoliša. Zaštita morskog okoliša
Zapovjednik broda Opći administrativni i komercijalni poslovi
Poznavanje upravno-pravnih i komercijalnih poslova vezanih za poslovanje broda i njihova primjena.
Poznavanje pomorskih propisa
Zapovjednik broda Opći administrativni i komercijalni poslovi
Organiziranje i upravljanje brodskim zalihama. Metode rukovođenja i upravljanja brodom
Zapovjednik broda Opći administrativni i komercijalni poslovi
Upotrebljavanje informatičkih sustava na brodu radi praćenje statusa i tijeka brodskih procesa.
Brodska administracija
Zapovjednik broda Opći administrativni i komercijalni poslovi
Poznavanje vrsta i metoda vođenja brodske dokumentacije. Brodska administracija
Zapovjednik broda Opći administrativni i komercijalni poslovi
Poznavanje načina rada i korištenja komunikacijskih uređaja i primjena komunikacijskih postupaka
Pomorske komunikacije i upravljanje plovidbom broda
Zapovjednik broda Opći administrativni i komercijalni poslovi
Primjena znanja engleske pomorske terminologije i korištenje iste u svrhu komunikacije u navigaciji i poslovnoj korespondenciji.
Pomorski engleski jezik
Zapovjednik broda Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Zapovjednik broda Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Zapovjednik broda Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine
200 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Zapovjednik broda Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Zapovjednik broda Opće kompetencije Održavanje usmjerene pažnje Psihomotoričke vještine
Zapovjednik broda Opće kompetencije Poštivanje različitosti Društvene i građanske kompetencije
Zapovjednik broda Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
Zapovjednik broda Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine
Zapovjednik broda Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata Generičke vještine
Zapovjednik broda Opće kompetencije Vrijeme reakcije Psihomotoričke vještine
201 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Tehnologija i organizacija prometa
ZANIMANJE KLJUČNI POSAO KOMPETENCIJE SKUP KOMPETENCIJA
Analitičar za obradu podataka Analiza i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa
Metode optimizacije voznih redova Planiranje javnog prijevoza putnika
Analitičar za obradu podataka Analiza i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa
Analiza i kontrola prometa primjenom geografsko informacijskog sustva (GIS) Primjena GIS-a u prometu
Analitičar za obradu podataka Analiza i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa
Primjena informatičkih sustava za nadzor i praćenje odvijanja prometa u cilju analize prometnog procesa
Primjena GIS-a u prometu
Analitičar za obradu podataka Analiza i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa
Analiza informacija o broju i kretanju putnika Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Analitičar za obradu podataka Analiza i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa
Analiza performansi procesa Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Analitičar za obradu podataka Analiza i obrada podataka u prometnom procesu
Filtriranje podataka Primjena GIS-a u prometu
Analitičar za obradu podataka Analiza i obrada podataka u prometnom procesu
Održavanje baze podataka Primjena GIS-a u prometu
Analitičar za obradu podataka Analiza i obrada podataka u prometnom procesu
Poznavanje statističkih metoda i statističkih programskih paketa za obradu podataka
Statističke metode
Analitičar za obradu podataka Analiza i obrada podataka u prometnom procesu
Idenificiranje, analiza i interpretiranje trendova Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Analitičar za obradu podataka Analiza i obrada podataka u prometnom procesu
Identifikacija pojave i analiza uzroka prometnih zastoja na mreži Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Analitičar za obradu podataka Komunikacija sa drugim odjelima i subjektima
Komunikacija sa jedinicama lokalne samouprave u pogledu unaprijeđenja javnog prijevoza putnika
Operativno upravljanje prometom
Analitičar za obradu podataka Komunikacija sa drugim odjelima i subjektima
Komunikacija sa ostalim odjelima unutar tvrtke u cilju kvalitetnog funkcioniranja tvrte u cjelini
Operativno upravljanje prometom
Analitičar za obradu podataka Komunikacija sa drugim odjelima i subjektima
Analiza zahtjeva korisnika usluga te predlaganje kvalitetnih rješenja Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Analitičar za obradu podataka Komunikacija sa drugim odjelima i subjektima
Metode ocjenjivanja zadovoljstva korisnika Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Analitičar za obradu podataka Komunikacija sa drugim odjelima i subjektima
Predlaganje mjera za poboljšanje i racionalizaciju javnog prijevoza putnika Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Analitičar za obradu podataka Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine
Analitičar za obradu podataka Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
Analitičar za obradu podataka Opće kompetencije Poznavanje rada na računalu Kljucne kompetencije
Analitičar za obradu podataka Opće kompetencije Spremnost na učenje Kljucne kompetencije
Analitičar za obradu podataka Planiranje tehnoloških procesa javnog Metode planiranja, rutiranja i usmjeravanja vozila te određivanja propusne Inženjering prometnih
202 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
prijevoza putnika moći prometne mreže mreža
Analitičar za obradu podataka Planiranje tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika
Poznavanje osnovnih mrežnih optimizacijskih modela Inženjering prometnih mreža
Analitičar za obradu podataka Planiranje tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika
Metode i tehnike planiranja mreže javnog prijevoza Planiranje javnog prijevoza putnika
Analitičar za obradu podataka Planiranje tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika
Metode raspodjele kapaciteta prometnih tokova Planiranje javnog prijevoza putnika
Analitičar za obradu podataka Planiranje tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika
Poznavanje načela prostornog i prometnog planiranja Prostorno i prometno planiranje
Analitičar za obradu podataka Praćenje i unaprijeđivanje javnog prijevoza putnika
Poznavanje elemenata mreže i optimalne strukture mreže linija Inženjering prometnih mreža
Analitičar za obradu podataka Praćenje i unaprijeđivanje javnog prijevoza putnika
Poznavanje osnovnih modela i svojstva prometnih mreža Inženjering prometnih mreža
Analitičar za obradu podataka Praćenje i unaprijeđivanje javnog prijevoza putnika
Poznavanje funkcijskih obilježja javnog prijevoza putnika Planiranje javnog prijevoza putnika
Analitičar za obradu podataka Praćenje i unaprijeđivanje javnog prijevoza putnika
Poznavanje prometno-tehničkih obilježja prometne infrastrukture Prometna infrastruktura
Analitičar za obradu podataka Praćenje i unaprijeđivanje javnog prijevoza putnika
Poznavanje zemljopisnih i prostornih obilježja urbane sredine Prostorno i prometno planiranje
Analitičar za obradu podataka Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja
Poznavanje standarda kvalitete koji se primjenjuju i održavanje kvalitete usluga
Kvaliteta u pomorstvu i prometu
Analitičar za obradu podataka Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja
Vrste i metode vođenja dokumentacije Operativno upravljanje prometom
Analitičar za obradu podataka Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja
Korištenje informatičkih sustava za praćenje odvijanja prometnog procesa Primjena GIS-a u prometu
Analitičar za obradu podataka Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja
Izrada analiza tarifnog sustava i sustava naplate javnog prijevoza Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Analitičar za obradu podataka Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja
Metode evaluacije učinkovitosti i mjerenja performansi prometnog procesa Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Ispunjavanje potrebne dokumentacije i izrađivanje izvješća
Korištenje informacijskih sustava za praćenje statusa i tijeka procesa Tehničko održavanje i kontrola procesa
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Ispunjavanje potrebne dokumentacije i izrađivanje izvješća
Vrste i metode vođenja i upravljanja dokumentacijom Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Izrada operativnog plana prekrcaja (ukrcaja/iskrcaja)
Tehnička i tehnološka svojstva prekrcajnih sredstava Lučka transportna sredstva i infrastruktura
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Izrada operativnog plana prekrcaja (ukrcaja/iskrcaja)
Metode rješavanja logističkih operativnih problema na terminalu Operativno planiranje terminala
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Izrada operativnog plana prekrcaja (ukrcaja/iskrcaja)
Proračunati i raspodijeliti ljudske i tehničke resursa po operacijama Operativno planiranje terminala
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Izrada operativnog plana prekrcaja (ukrcaja/iskrcaja)
Poznavanje i sposobnost analize plana ukrcaja/iskrcaja tereta na brodu Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Izrada operativnog plana prekrcaja (ukrcaja/iskrcaja)
Tehnologija prekrcaja tereta Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Kontinuirano provođenje i predlaganje unaprjeđenja postupaka sigurnosti i kvalitete procesa
Operativni standardi i standardi kvalitete koji se primjenjuju Kvaliteta u pomorstvu i prometu
203 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Kontinuirano provođenje i predlaganje unaprjeđenja postupaka sigurnosti i kvalitete procesa
Prepoznavanje utjecajnih čimbenika na stabilnost i sigurnost prekrcaja Stabilnost i naprezanje broda
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Kontinuirano provođenje i predlaganje unaprjeđenja postupaka sigurnosti i kvalitete procesa
Interpretiranje informacija o oznakama na uređajima i teretu Tehnička svojstva tereta
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Kontinuirano provođenje i predlaganje unaprjeđenja postupaka sigurnosti i kvalitete procesa
Poznavanje propisa o rukovanju opasnim teretima Tehnička svojstva tereta
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Kontinuirano provođenje i predlaganje unaprjeđenja postupaka sigurnosti i kvalitete procesa
Primjena procedura u slučaju kvara pojedine komponente sustava Tehničko održavanje i kontrola procesa
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Koordinacija i komunikacija s odgovornim osobama brodara
Klasifikacija opasnog tereta Tehnička svojstva tereta
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Koordinacija i komunikacija s odgovornim osobama brodara
Metode, vrste i tehnička svojstva materijala i opreme za učvršćivanje tereta Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Koordinacija i komunikacija s odgovornim osobama brodara
Način utvrđivanja prioriteta i metoda ukrcaja/iskrcaja tereta na brodu Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Koordinacija i komunikacija s odgovornim osobama brodara
Poznavanje sustava i procesa prihvata, rukovanja i otpreme tereta te vrste i svojstava tereta
Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Koordinacija i komunikacija s odgovornim osobama brodara
Upravljanje tehničkim sredstvima i prekrcajnim procesom Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Nadzor i praćenje aktivnosti i performansi procesa
Zahtjevi i procedure u pogledu zaštite okoliša Kvaliteta u pomorstvu i prometu
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Nadzor i praćenje aktivnosti i performansi procesa
Primjena ispravne uporabe i održavanja prekrcajne opreme Lučka transportna sredstva i infrastruktura
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Nadzor i praćenje aktivnosti i performansi procesa
Prepoznavanje i identificiranje uzroka odstupanja od operativnog plana Operativno planiranje terminala
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Nadzor i praćenje aktivnosti i performansi procesa
Sposobnost dinamičke prilagodbe operativnog plana Operativno planiranje terminala
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Nadzor i praćenje aktivnosti i performansi procesa
Metode operativnog nadzora i korištenje informacijskih sustava za nadzor procesa
Tehničko održavanje i kontrola procesa
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine
204 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Opće kompetencije Upravljanje ljudima Generičke vještine
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Opće kompetencije Usmjerenost na rezultate rada Generičke vještine
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Opće kompetencije Engleski jezik Kljucne kompetencije
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Opće kompetencije Održavanje usmjerene pažnje Psihomotoričke vještine
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Priprema prihvata broda Utjecaj vremena i morskih mijena na prekrcajne operacije Krcanje i slaganje tereta
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Priprema prihvata broda Operativna svojstva i ograničenja tehničkih sredstava i infrastrukture Lučka transportna sredstva i infrastruktura
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Priprema prihvata broda Metode dodjele i određivanje veza brodu Operativno planiranje terminala
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Priprema prihvata broda Tipovi brodova, tehnička svojstva i pojmovi Sredstva pomorskog prijevoza
Koordinator brodskih prekrcajnih operacija
Priprema prihvata broda Problemi stabilnosti prilikom prekrcaja Stabilnost i naprezanje broda
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Ispunjavanje potrebne dokumentacije i izrađivanje izvješća
Korištenje informacijskih sustava za praćenje statusa i tijeka procesa Tehničko održavanje i kontrola procesa
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Ispunjavanje potrebne dokumentacije i izrađivanje izvješća
Vrste i metode vođenja i upravljanja dokumentacijom Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Izrada plana slaganja tereta na slagalištu Tehničko-tehnološka svojstva transportnih sredstava na slagalištu Lučka transportna sredstva i infrastruktura
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Izrada plana slaganja tereta na slagalištu Identificirati i proračunati resurse i slobodne lokacije pri izradi plana slaganja tereta
Operativno planiranje terminala
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Izrada plana slaganja tereta na slagalištu Metode rješavanja logističkih operativnih problema na slagalištu Operativno planiranje terminala
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Izrada plana slaganja tereta na slagalištu Analiza stanja na slagalištu, popunjenosti i iskorištenja kapaciteta Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Izrada plana slaganja tereta na slagalištu Načela slaganja kontejnera i poznavanja strategije slaganja Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Kontinuirano provođenje i predlaganje unaprjeđenja postupaka sigurnosti i kvalitete procesa
Operativni standardi i standardi kvalitete koji se primjenjuju Kvaliteta u pomorstvu i prometu
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Kontinuirano provođenje i predlaganje unaprjeđenja postupaka sigurnosti i kvalitete procesa
Prepoznavanje utjecajnih čimbenika na stabilnost i sigurnost prekrcaja Stabilnost i naprezanje broda
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Kontinuirano provođenje i predlaganje unaprjeđenja postupaka sigurnosti i kvalitete procesa
Interpretiranje informacija o oznakama na uređajima i teretu Tehnička svojstva tereta
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Kontinuirano provođenje i predlaganje unaprjeđenja postupaka sigurnosti i kvalitete procesa
Poznavanje propisa o rukovanju opasnim teretima Tehnička svojstva tereta
205 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Kontinuirano provođenje i predlaganje unaprjeđenja postupaka sigurnosti i kvalitete procesa
Primjena procedura u slučaju kvara pojedine komponente sustava Tehničko održavanje i kontrola procesa
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Opće kompetencije Upravljanje ljudima Generičke vještine
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Opće kompetencije Usmjerenost na rezultate rada Generičke vještine
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Opće kompetencije Održavanje usmjerene pažnje Psihomotoričke vještine
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Planiranje procesa premještanja kontejnera na terminalu
Metode određivanja redoslijeda premještanja kontejnera Operativno planiranje terminala
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Planiranje procesa premještanja kontejnera na terminalu
Metode vrednovanja učinaka premještanja i operativnog plana premještanja Operativno planiranje terminala
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Planiranje procesa premještanja kontejnera na terminalu
Sposobnost dinamičke prilagodbe operativnog plana Operativno planiranje terminala
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Planiranje procesa premještanja kontejnera na terminalu
Načela slaganja kontejnera i poznavanja strategije slaganja Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Upravljanje postupcima transporta tereta na slagalištu
Razumijevanje načina označavanja slagališta Lučka transportna sredstva i infrastruktura
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Upravljanje postupcima transporta tereta na slagalištu
Prepoznavanje i identificiranje uzroka odstupanja od operativnog plana Operativno planiranje terminala
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Upravljanje postupcima transporta tereta na slagalištu
Metode operativnog nadzora i korištenje informacijskih sustava za nadzor procesa
Tehničko održavanje i kontrola procesa
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Upravljanje postupcima transporta tereta na slagalištu
Poznavanje tehnologija rada na slagalištu Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta
Koordinator transportnih operacija na slagalištu
Upravljanje postupcima transporta tereta na slagalištu
Upravljanje tehničkim sredstvima i prekrcajnim procesom Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta
Planer putovanja broda Izrada plana krcanja i slaganja tereta na brodu prema luci ticanja
Metode izrade preliminarnog i finalnog plana krcanja i slaganja tereta na brodu
Krcanje i slaganje tereta
Planer putovanja broda Izrada plana krcanja i slaganja tereta na brodu prema luci ticanja
Pravila za krcanje i slaganje opasnih tereta Krcanje i slaganje tereta
Planer putovanja broda Izrada plana krcanja i slaganja tereta na brodu prema luci ticanja
Tehnike krcanja i slaganja posebnih vrsta tereta (rashlađenih, smrznutih, itd.) Krcanje i slaganje tereta
206 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Planer putovanja broda Izrada plana krcanja i slaganja tereta na brodu prema luci ticanja
Tehnike krcanja i slaganja vangabaritnih, teških, palubnih i drugih tereta Krcanje i slaganje tereta
Planer putovanja broda Izrada plana krcanja i slaganja tereta na brodu prema luci ticanja
Tehnike učvršćivanja i osiguravanja tereta (lashing, securing) Krcanje i slaganje tereta
Planer putovanja broda Izrada plana krcanja i slaganja tereta na brodu prema luci ticanja
Vrste i tehnike korištenja informatičkih alata za planiranje prekrcajnih operacija
Operativno planiranje terminala
Planer putovanja broda Izrada plana krcanja i slaganja tereta na brodu prema luci ticanja
Planiranje krcanja i slaganje kontejnera i intermodalnih jedinica Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera
Planer putovanja broda Izrada plana krcanja i slaganja tereta na brodu prema luci ticanja
Poznavanje stabiliteta broda Stabilnost i naprezanje broda
Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Elementi za rezervaciju veza u luci (window) Optimizacijski problemi u pomorstvu
Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Metode planiranja i optimizacije putovanja broda Optimizacijski problemi u pomorstvu
Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Vrste i metode rješavanja logističkih operativnih problema u transportu Optimizacijski problemi u pomorstvu
Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Metode planiranja plovidbe Planiranje putovanja broda
Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Prepoznavanje i identificiranje uzroka odstupanja od operativnog plana Planiranje putovanja broda
Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Tehnike monitoringa putovanja i tehničkih performansi broda Planiranje putovanja broda
Planer putovanja broda Izrada reda plovidbe brodskog servisa Korištenje informacijskih sustava za praćenje statusa i tijeka procesa Tehničko održavanje i kontrola procesa
Planer putovanja broda Održavanje redovitosti brodskog servisa Organizacija rada lučkih operatora i drugih pružatelja lučkih usluga Lučko poslovanje
Planer putovanja broda Održavanje redovitosti brodskog servisa Metode dinamičkog operativnog planiranja broda u luci Operativno planiranje terminala
Planer putovanja broda Održavanje redovitosti brodskog servisa Sposobnost rješavanja operativnih problema i prilagodbe reda plovidbe Optimizacijski problemi u pomorstvu
Planer putovanja broda Održavanje redovitosti brodskog servisa Metode planiranja i optimizacije putovanja broda Planiranje putovanja broda
Planer putovanja broda Održavanje redovitosti brodskog servisa Prepoznavanje i identificiranje uzroka odstupanja od operativnog plana Planiranje putovanja broda
Planer putovanja broda Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Društvene i građanske kompetencije
Planer putovanja broda Opće kompetencije Analitičke vještine Generičke vještine
Planer putovanja broda Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Planer putovanja broda Opće kompetencije Nošenje s pritiskom i emocionalna samokontrola Generičke vještine
Planer putovanja broda Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Planer putovanja broda Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Planer putovanja broda Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
Planer putovanja broda Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine
Planer putovanja broda Opće kompetencije Usmjerenost na potrebe klijenata Generičke vještine
207 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Planer putovanja broda Opće kompetencije Engleski jezik Kljucne kompetencije
Planer putovanja broda Opće kompetencije Poznavanje rada na računalu Kljucne kompetencije
Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Metode za utvrđivanje i mjerenje učinkovitosti pružatelja lučkih usluga (KPI) Lučko poslovanje
Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Poznavanje lučkih uzanci i prekrcajnih normi Lučko poslovanje
Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Vrste i struktura lučkih tarifa i naknada Lučko poslovanje
Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Vještine pregovaranja Menadžment u prometu
Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Elementi za rezervaciju veza u luci (window) Optimizacijski problemi u pomorstvu
Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Metode optimizacije troškova broda u luci Optimizacijski problemi u pomorstvu
Planer putovanja broda Pregovaranje lučkih/terminalskih tarifa Organizacija rada lučkih operatora i drugih pružatelja lučkih usluga Tehnologija i organizacija prekrcaja tereta
Planer putovanja broda Usuglašavanje operativnih procedura u konzorcijima i pulovima (pools)
Načela i metode raspodjele brodskog prostora u konzorcijima Poslovanje u morskom brodarstvu
Planer putovanja broda Usuglašavanje operativnih procedura u konzorcijima i pulovima (pools)
Organizacija poslovanja brodara u konzorcijima i pulovima Poslovanje u morskom brodarstvu
Planer putovanja broda Usuglašavanje operativnih procedura u konzorcijima i pulovima (pools)
Pojam i specifičnosti VSA i POOL ugovora Poslovanje u morskom brodarstvu
Planer putovanja broda Usuglašavanje operativnih procedura u konzorcijima i pulovima (pools)
Razgraničenje troškova u konzorcijima i pulovima Poslovanje u morskom brodarstvu
Planer putovanja broda Utvrđivanje potrebnih kapaciteta za obavljanje servisa
Tehničke karakteristike i ograničenja lučke infrastrukture Lučka transportna sredstva i infrastruktura
Planer putovanja broda Utvrđivanje potrebnih kapaciteta za obavljanje servisa
Metode planiranja troškova putovanja Planiranje putovanja broda
Planer putovanja broda Utvrđivanje potrebnih kapaciteta za obavljanje servisa
Metode utvrđivanje kapaciteta i tehničkih parametara brodskog servisa Planiranje putovanja broda
Planer putovanja broda Utvrđivanje potrebnih kapaciteta za obavljanje servisa
Poznavanje strategije chartering-a Poslovanje u morskom brodarstvu
Planer putovanja broda Utvrđivanje potrebnih kapaciteta za obavljanje servisa
Poznavanje geografskih i prostornih obilježja luka i plovidbenih pravaca Robni tokovi i pomorsko tržište
Planer putovanja broda Utvrđivanje potrebnih kapaciteta za obavljanje servisa
Sposobnost analize tržišta, robnih tokova i predviđanja trendova Robni tokovi i pomorsko tržište
Planer putovanja broda Utvrđivanje potrebnih kapaciteta za obavljanje servisa
Vrste i tehničko-tehnološka obilježja broda Sredstva pomorskog prijevoza
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Opće kompetencije Donošenje odluka Generičke vještine
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Opće kompetencije Prilagodljivost Generičke vještine
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Opće kompetencije Svjesnost o važnosti očuvanja okoliša Generičke vještine
208 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Opće kompetencije Usmjerenost na rezultate rada Generičke vještine
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Opće kompetencije Engleski jezik Kljucne kompetencije
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Opće kompetencije Preciznost upravljanja strojem ili opremom Psihomotoričke vještine
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupanje u slučaju oštećenja tereta i/ili broda i uređaja
Mjere sigurnosti i zaštite na radu u transportu Sigurnost u transportu
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupanje u slučaju oštećenja tereta i/ili broda i uređaja
Struktura i postupak izrade izvještaja o pregledu Tehnički pregled broda i uređaja
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupanje u slučaju oštećenja tereta i/ili broda i uređaja
Tehnologija prijevoza tereta u pomorskom prometu Tehnološki procesi u transportu
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupanje u slučaju oštećenja tereta i/ili broda i uređaja
Metode utvrđivanje štete na teretu i/ili brodu i uređajima Utvrđivanje štete na teretu
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupanje u slučaju oštećenja tereta i/ili broda i uređaja
Poznavanje procesa vještačenja i rješavanja žalbi u svezi tereta Utvrđivanje štete na teretu
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupanje u slučaju oštećenja tereta i/ili broda i uređaja
Prepoznavanje i klasifikacija uzroka nastajanja štete na teretu Utvrđivanje štete na teretu
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupanje u slučaju oštećenja tereta i/ili broda i uređaja
Prevencija gubitaka i nastajanja štete na teretu Utvrđivanje štete na teretu
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupci pregleda i nadzora pri ukrcaju tereta na brod
Tehnike učvršćivanja i osiguravanja tereta (lashing, securing) Krcanje i slaganje tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupci pregleda i nadzora pri ukrcaju tereta na brod
Tehnologija ukrcaja, iskrcaja, slaganja i skladištenja tereta Krcanje i slaganje tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupci pregleda i nadzora pri ukrcaju tereta na brod
Poznavanje propisa o pomorskom osiguranju i postupaka u slučaju havarije Pomorsko osiguranje
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupci pregleda i nadzora pri ukrcaju tereta na brod
Mjere sigurnosti i zaštite na radu u transportu Sigurnost u transportu
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete
Postupci pregleda i nadzora pri ukrcaju tereta na brod
Vrste i tehnička svojstva tereta i klasifikacija opasnih tereta Tehnička svojstva tereta
209 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupci pregleda i nadzora pri ukrcaju tereta na brod
Načela kontrole kvalitete i količine tereta Utvrđivanje kakvoće i količine tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupci pregleda i nadzora pri ukrcaju tereta na brod
Oprema i alati za obavljanje djelatnosti kontrole i određivanje količine tereta Utvrđivanje kakvoće i količine tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Postupci pregleda i nadzora pri ukrcaju tereta na brod
Prevencija gubitaka i nastajanja štete na teretu Utvrđivanje štete na teretu
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Pregled broda radi ukrcaja tereta Brodska skladišta, tankovi i teretni uređaji Sredstva pomorskog prijevoza
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Pregled broda radi ukrcaja tereta Vrste i tehnička svojstva tereta i klasifikacija opasnih tereta Tehnička svojstva tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Pregled broda radi ukrcaja tereta Metode utvrđivanja prisutnosti plinova u brodskim tankovima i instalacijama Tehnički pregled broda i uređaja
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Pregled broda radi ukrcaja tereta Postupci pregleda broda prije odlaska u rezalište (pre demolitin survey) Tehnički pregled broda i uređaja
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Pregled broda radi ukrcaja tereta Postupci pregleda kod primopredaje broda u najam/iz najma (on hire/off hire) Tehnički pregled broda i uređaja
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Pregled broda radi ukrcaja tereta Tehnike čišćenja brodskih skladišta i tankova Tehnički pregled broda i uređaja
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Pregled broda radi ukrcaja tereta Metode utvrđivanja količine goriva i maziva (bunker survey) Utvrđivanje kakvoće i količine tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Pregled broda radi ukrcaja tereta Poznavanje standarda uzorkovanja i laboratorijske analize robe Utvrđivanje kakvoće i količine tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Priprema kontejnera za transport robe Postupci učvršćivanja i ukrcaja opasnih tvari u kontejnere Krcanje i slaganje tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Priprema kontejnera za transport robe Metode pakiranja i slaganja robe u kontejnere Optimizacija slaganja i pakiranja kontejnera
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Priprema kontejnera za transport robe Postupci utvrđivanja općeg stanja kontejnera prije pakiranja Tehnički pregled broda i uređaja
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Priprema kontejnera za transport robe Procesi ukrcaja robe u kontejnere Tehnološki procesi u transportu
210 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Utvrđivanje količine tereta Tehnologija ukrcaja, iskrcaja, slaganja i skladištenja tereta Krcanje i slaganje tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Utvrđivanje količine tereta Proračun stabilnosti broda Stabilnost i naprezanje broda
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Utvrđivanje količine tereta Metode utvrđivanja količine goriva i maziva (bunker survey) Utvrđivanje kakvoće i količine tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Utvrđivanje količine tereta Metode utvrđivanja količine kod vangabaritnih tereta (project cargo measurement)
Utvrđivanje kakvoće i količine tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Utvrđivanje količine tereta Metode utvrđivanja količine tekućeg tereta volumetrijskom metodom Utvrđivanje kakvoće i količine tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Utvrđivanje količine tereta Metode utvrđivanja nosivosti (deadweight survey) i količine ukrcanog tereta (draft survey)
Utvrđivanje kakvoće i količine tereta
Pomorski inspektor za kontrolu kvalitete i kvantitete tereta
Utvrđivanje količine tereta Metode utvrđivanje manjka i kala tereta (ullage survey) Utvrđivanje kakvoće i količine tereta
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Koordinacija operativnih poslova i komunikacija sa drugim odjelima
Komunikacija i koordinacija rada sa jedinicama lokalne samouprave u pogledu unaprijeđenja javnog prijevoza putnika
Operativno upravljanje prometom
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Koordinacija operativnih poslova i komunikacija sa drugim odjelima
Komunikacija sa ostalim odjelima unutar tvrtke u cilju kvalitetnog funkcioniranja tvrte u cjelini
Operativno upravljanje prometom
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Koordinacija operativnih poslova i komunikacija sa drugim odjelima
Koordinacija i komunikacija sa odjelima/tvrtkama za održavanje vozila u pogledu zadovoljenja tehničke ispravnosti voznog parka u cilju održavanja voznog reda
Operativno upravljanje prometom
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Koordinacija operativnih poslova i komunikacija sa drugim odjelima
Metode organizacije i koordinacije Operativno upravljanje prometom
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Koordinacija operativnih poslova i komunikacija sa drugim odjelima
Procjenjivanje i analiza zahtjeva korisnika usluga te predlaganje kvalitetnih rješenja
Operativno upravljanje prometom
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Nadzor i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa
Zahtjevi i procedure u pogledu zaštite okoliša Kvaliteta u pomorstvu i prometu
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Nadzor i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa
Primjena informatičkih sustava za nadzor i praćenje odvijanja prometa Operativno upravljanje prometom
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Nadzor i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa
Primjena sustava e-ticketinga za nadzor i praćenje broja i kretanja putnika Operativno upravljanje prometom
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade
Nadzor i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa
Sposobnost rješavanja operativnih problema Operativno upravljanje prometom
211 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
podataka
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Nadzor i kontrola aktivnosti i tehnoloških procesa
Korištenje geografsko informacijskog sustva (GIS) u prometu Primjena GIS-a u prometu
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Opće kompetencije Komunikativnost i suradnja Generičke vještine
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Opće kompetencije Odgovornost Generičke vještine
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Opće kompetencije Organiziranje i planiranje Generičke vještine
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Opće kompetencije Suosjećanje (empatija) Generičke vještine
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Opće kompetencije Timski rad Generičke vještine
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Opće kompetencije Upravljanje ljudima Generičke vještine
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Opće kompetencije Upravljanje resursima Generičke vještine
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Opće kompetencije Inicijativnost i poduzetnost Kljucne kompetencije
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Planiranje i organizacija tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika
Metode određivanja propusne moći prometne mreže Inženjering prometnih mreža
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Planiranje i organizacija tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika
Poznavanje osnovnih mrežnih optimizacijskih modela Inženjering prometnih mreža
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Planiranje i organizacija tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika
Metode planiranja, rutiranja i usmjeravanja vozila te raspodjele kapaciteta prometnih tokova
Operativno upravljanje prometom
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Planiranje i organizacija tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika
Poznavanje metoda izrade voznih redova Planiranje javnog prijevoza putnika
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Planiranje i organizacija tehnoloških procesa javnog prijevoza putnika
Poznavanje načela prostornog i prometnog planiranja Prostorno i prometno planiranje
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Upravljanje analitičkim procesima Poznavanje statističkih metoda i njihova primjena u analizi prometnih procesa Statističke metode
212 Sadržaj ove publikacije/emitiranog materijala isključiva je
odgovornost Pomorskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Ulaganja u budućnost Europska unija
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Upravljanje analitičkim procesima Analiza pojave prometnih zastoja i gužvi Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Upravljanje analitičkim procesima Metode mjerenja osnovnih parametara koji karakteriziraju kretanje putnika na liniji
Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Upravljanje analitičkim procesima Metode mjerenja prometa (mješoviti promet i vozila javnog prijevoza) i broja putnika
Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Upravljanje analitičkim procesima Operativni standardi i standardi kvalitete koji se primjenjuju Kvaliteta u pomorstvu i prometu
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Upravljanje prometnim procesima u javnom prijevozu putnika
Poznavanje elemenata mreže linija i optimalne strukture mreže linija Inženjering prometnih mreža
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Upravljanje prometnim procesima u javnom prijevozu putnika
Poznavanje osnovnih modela i svojstva prometnih mreža Inženjering prometnih mreža
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Upravljanje prometnim procesima u javnom prijevozu putnika
Metode i tehnike planiranja mreže gradskog prijevoza Planiranje javnog prijevoza putnika
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Upravljanje prometnim procesima u javnom prijevozu putnika
Poznavanje prometno-tehničkih obilježja prometne infrastrukture Prometna infrastruktura
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Upravljanje prometnim procesima u javnom prijevozu putnika
Poznavanje zemljopisnih i prostornih obilježja lokaliteta Prostorno i prometno planiranje
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja
Upravljanje kvalitetom usluga i poznavanje standarda kvalitete koji se primjenjuju u tehnologiji prometa
Kvaliteta u pomorstvu i prometu
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja
Vrste i metode vođenja i upravljanja dokumentacijom Operativno upravljanje prometom
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja
Korištenje informatičkih sustava za praćenje odvijanja procesa Primjena GIS-a u prometu
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja
Organiziranje izrade analiza tarifnog sustava i sustava naplate te predlaganje mjera za poboljšanje i racionalizaciju
Upravljanje javnim gradskim prijevozom
Voditelj službe tehnologije prometa i analitičke obrade podataka
Vođenje potrebne dokumentacije, evidencije i izrađivanje izvještaja
Vrednovanje i procjena troškova javnog prijevoza Upravljanje javnim gradskim prijevozom