Prof. dr =RUDQ-RYLü

25
Bankarstvo 12V Prof. dr Zoran Jović

Transcript of Prof. dr =RUDQ-RYLü

Page 1: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Bankarstvo

12VProf. dr Zoran Jović

Page 2: Prof. dr =RUDQ-RYLü

PRINCIPI BANKARSKOG

POSLOVANJA

• 1) Princip likvidnosti 2) Princip poslovnosti i efikasnosti ulaganja sredstava 3) Princip sigurnosti 4) Princip rentabilnosti 5) Princip solventnosti 6) Princip aţurnosti poslova i poslovnih promena

• Takođe se moraju respektovati : - Ročna struktura sredstava - Dinamika priliva sredstava - Ponašanje privrednih subjekata - Ekonomska i razvojna politika – politika vlade i c.banke - Monetarno – kreditna, kamatna i devizna politika–politika C.B.

Page 3: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Princip likvidnosti

• Predstavlja obavezu banke da u svakom trenutku blagovremeno moţe odgovoriti na obaveze prema svojim klijentima.

• Ključni princip uspešnog i efikasnog poslovanja banke.

• Nivoi diferenciranja likvidnosti prema stepenu utrţivosti stavki aktive :

- Primarna likvidnost

- Sekundarna likvidnost

- Tercijarna likvidnost

• Stopa likvidnosti : odnos sredstava na ţiro računima banke kod c.b. i gotovine prema kratkoročnim izvorima sredstava. Prosek meseca, a ne na određeni dan. Optimum u RS je 4%.

Page 4: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Princip poslovnosti i efikasnosti

• Načelo da se maksimalni rezultati postignu uz minimalno

korišćenje sredstava. Univerzalni princip svakog trţišno

orijentisanog p.subjekta.

• Pravila kojih banka treba da se pridrţava :

- samostalnost i objektivnost u donošenju odluka,

- stalna cirkulacija novca,

- poslovno predviđanje. *

• Dinamičnost srestava - ne sme se dozvoliti da nijedan od izvora

sredstava miruje - mora biti stavljen u funkciju maksimiranja

prihoda.

Page 5: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Princip sigurnosti

• Označava neophodnost obezbeđenja da bančini klijenti ili poslovni partneri u određenom predviđenom roku uredno izvršavaju svoje obaveze.

• Prvenstveno se odnosi na obezbeđenje urednog izvršavanja obaveza po osnovu plasmana.

• Standardizovana procedura odabravanja plasmana, procene kreditne sposobnosti, kolaterala.

• Neophodnost praćenja klijenta

• Obezbeđenje - rezerve

Page 6: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Princip rentabilnosti

• Maksimiziranje profita u odnosu na uloţeni kaptal.

• Predstavlja osnovni pokretački motiv poslovanja - maksimiranje profita kao razlike između naplaćene aktivne kamate i plaćene pasivne kamate.

• Prvenstveno motiviše vlasnike da oplode svoj kapital

• Racio rentabilnosti preduzeća = finansijski rezultat / poslovna sredstva

• Kod banaka uobičajeno korišćenje pokazatelja ROA i ROE Stopa prinosa na ukupna sredstva ROA = bruto dobit / poslovna sredstva Stopa prinosa na sopstveni kapital ROE = neto dobit / trajni kapital

• Ekonomičnost – pribavljanje sredstava, pribavljaju po što niţim kamatnim stopama

Page 7: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Princip solventnosti banaka

• Predstavlja stalnu sposobnost banke da odgovori dospelim obavezama u celini. Dugoročna sposobnost banke da u krajnjoj liniji odgovori svim svojim obavezama. Daje primat dugoročnoj usklađenosti aktive i pasive tj. sposobnost banke da u određenom trenutku odgovori svojim obavezama bez gubitka po deponente i ostale klijente.

• Zona nesolventnosti – kada obaveze prevaziđu nivo aktive.

• Sposobnost banke da podnese rizik. Sigurnost deponentima.

• Obezbeđuje dugoročnu odrţivost bančinog poslovanja i razvoja.

• Solventna banka aktivom pokriva ukupnu pasivu, odnosno ukupne izvore svojih sredstava.

Page 8: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Princip ažurnosti

• Obavezuje banku da u određenom roku obavlja poslove, i posebno, tačno i aţurno evidentira svoje poslovne promene (istog dana kada nastanu u knjigovodstvu).

• Poštovanje rokova koje je banka preuzela na sebe

• Aţurnost utiče na reputaciju banke

• Blagovremeno izveštavanje nadleţnog drţavnog organa za kontrolu poslovanja banaka - NBS. Uredno dostavljanje podataka u elektronskoj formi na dnevnoj, nedeljnoj, dekadnoj, mesečnoj i tromesečnoj osnovi, kao i godišnje izveštaje.

• Banka svakodnevno dostavlja CB više od deset izveštaja u elektronskoj formi.

• Neurednost u izveštavanju implicira preduzimanje restriktivnih mera prema bankama.

Page 9: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Konflikt principa bankarskog poslovanja

• Specifičnost banke i bankarskog sistema

• Sukob interesa: akcionara, menadţmenta, klijenata, poverilaca

• Sukob principa rentabilnosti, sigurnosti i likvidnosti

• U krizna vremena sigurnost ima primat u odnosu na profitabilnost

• Rizik je proporcionalan profitabilnosti

• Ekstremne pozicije banke prema riziku: averzija ili prihvatanje rizika

• Maksimiranje profita, uz optimiziranje likivdnosti, sigirnosti i solventnosti

Page 10: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Upravljanje rizicima u bankama

• Pojam bankarskog rizika

• Vrste rizika

• Kreditni rizik

• Kamatni rizik

• Rizik likvidnosti

• Devizni (valutni) rizik

• Upravljanje rizicima

• Operacionalizacija upravljanja rizicima

Page 11: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Pojam rizika u bankama

• Materijalni rizik - mogućnost gubitka na transakciji, klijentu ili poslu ili neostvarivanja planiranog profita

• Nematerijalni rizik - mogućnost, sa neizvesnom verovatnoćom, da moţe doći do narušavanja ugleda banke. Rizik se iskazuje u novčanom izrazu bez obzira o kojoj vrsti rizika je reč.

• Rizik se ne može izbeći već minimizirati, odnosno svesti na razumnu meru

• Faktori uticaja na rizik poslovanja banaka: 1) T – rizik tehnologije 2) R – rizik promene propisa 3) I – rizik kamatne stope 4) C – rizik korisnika 5) K – rizik adekvatnosti kapitala – rizik solventnosti

Page 12: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Vrste rizika

• Uobičajeni : - kreditni - kamatni - rizik likvidnosti - devizni – valutni rizik

• Dopunski : - rizik plaćanja - rizik zemlje - operativni rizik - garancijski rizik - terminski rizik - trţišni rizik - zakonski rizik - fiskalni rizik

Page 13: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Kreditni rizik

• Rizik da otplata odobrenog kredita i pripadajuće kamate bude dovedena u pitanje. Najvaţniji rizik.

• Pokazatelji koji banci pokazuju kada klijent zapada u zonu povećanog kreditnog rizika: - pad cena akcija klijenata - povećanje kamatnih stopa za pozajmice pod kojima je klijent spreman da se zaduţi - smanjenje njegovog kreditnog rejtinga koju sprovode rejting agencije

• Značaj Kreditnog biroa

• Striktno sprovođenje procedure odobravanja kredita u svim fazama

Page 14: Prof. dr =RUDQ-RYLü

• Monitoring kreditnog rizika:

- selekcija u proceduri odobravanja kredita

- primena limita zaduţivanja za pojedine klijente ili grupe

klijenata – maksimiziranje iznosa kredita po jednom klijentu

zavisno od njegove sposobnosti vraćanja kredita

- diversifikacija kreditnih plasmana

- obezbeđivanje kredita kvalitetnim sredstvima obezbeđenja

• Kreditni rizik se ne moţe eliminisati ali se moţe svesti na

razumnu meru

Page 15: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Kamatni rizik

• Predstavlja rizik gubitka ili smanjenja profita banke zbog promena u visini kamatne stope.

• Bazični kamatonosni rizik - koeficijent između stavki bilansa osetljivih na kretanja K‘

• Varijabilne K’ – banka manje osetljiva na kretanje k’

• Upravljanje K‘ rizikom. Minimiziranje izloţenosti kamatnom riziku restruktuiranjem stavki aktive i pasive bilansa

• Indirektni kamatni rizik – kada klijent zbog promene k’ prevremeno otplati kredit kako bi smanjio sopstvene troškove zaduţenja – smanjuje i potencijalne prihode banke.

Page 16: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Rizik likvidnosti

• Rizik poslovne banke da ne poseduje u određenom trenutku dovoljno likvidnih sredstava za izmirivanje dospelih obaveza.

• Uţe posmatrano – rizik likvidnosti se ogleda u nedostatku sopstvenih sredstava.

• Šire posmatrano – ukoliko banka u slučaju likvidnosnih problema ne moţe da se zaduţi na finansijskom trţištu po razumnoj ceni.

• Upravljanje rizikom likvidnosti - raspolaganje adekvatnim iznosom sredstava u svakom trenutku i usklađivanje ročne strukture izvora i plasmana

Page 17: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Devizni (valutni) rizik

• Rizik smanjenja profita ili gubitka banke po osnovu negativnih promena u deviznim kursevima (negativnih kursnih razlika).

• Izloţenost banke deviznom riziku pri postojanju neto kratke ili duge otvorene pozicije u datoj valuti. - Kratka devizna pozicija – kada su devizne obaveze veće u odnosu na deviznu aktivu - Duga devizna pozicija – kada je devizna aktiva veća u odnosu na poziciju u pasivi bilansa

• Upravljanje deviznim rizikom – uravnoteţavanje aktive i pasive po valutama

Page 18: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Upravljanje rizicima

• Rizik se ne moţe izbeći

• Rizici moraju biti procenjeni, kontrolisani i neutralisani

• Upravljanje rizikom – bančina fja kupovine osiguranja

• Relativno nova funkcija razvila se iz poslova osiguranja

• Cilj upravljanja rizikom: očuvanje sredstava i fondova, zaštita potencijalnog profita

Page 19: Prof. dr =RUDQ-RYLü

• Proces upravljanja rizicima se sastoji iz:

- procene ili identifikacije izloţenosti riziku,

- merenja i vrednovanja identifikovane izloţenosti,

- kontrole ove izloţenosti kroz njihovu potpunu eliminaciju ili

minimiziranje,

- finansiranje ostatka izloţenosti kroz nadoknadu iz sredstava

rezervi.

• Banka je duţna da obrazuje posebnu organizacionu jedinicu

koja se stara o upravljanju rizicima.

Page 20: Prof. dr =RUDQ-RYLü

Operacionalizacija upravljanja rizicima

• Zakonom regulisano upravljanje rizicima: - rizik likvidnosti - kreditni rizik - kamatni i devizni rizik i ostali trţišni rizici - rizici izloţenosti banke prema jednom licu ili grupi povezanih lica - rizici ulaganja banke u druga pravna lica i u osnovna sredstva - rizici koji se odnose na zemlju porekla lica prema kome je banka izloţena - operativni rizik, uključujući i pravni rizik, rizik neodgovarajućeg upravljanja IT-om …

• Banka propisuje akte: odvajanje funkcije upravljanja rizicima, procedure merenja, upravljanja, kontrole, izveštavanja

Page 21: Prof. dr =RUDQ-RYLü

• Banka je duţna da nivo likvidnosti odrţava tako da pokazatelj:

- iznosi najmanje 1.0 kada je obračunat kao prosek pokazatelja

likvidnosti za sve radne dane u mesecu,

- ne bude manji od 0.9 duţe od tri uzastopna radna dana

- izbosi najmanje 0.8 kada je obračunat na jedan radni dan

(kritično nizak nivo likvidnosti)

Page 22: Prof. dr =RUDQ-RYLü

• Upravljanje kreditnim rizikom – klasifikacija svih potraţivanja

na osnovu Odluke o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih

stavki u kategorije:

1) A kategorija, blagovremeno izmirenje, docnja do 30 dana

2) B kategorija, docnja od 30 do 90 dana

3) V kategorija, ročna neusklađenost aktive i pasive, docnja 90

- 180 dana

4) G kategorija, posluje sa gubitkom, docnja 180 – 360 dana

5) D kategorija, sumljiva i sporna potraţivanja, duţnik u stečaju,

docnja preko 360 dana...

Page 23: Prof. dr =RUDQ-RYLü

• Pokazatelj deviznog rizika - odnos ukupne otvorene devizne

pozicije banke i kapitala banke. Na kraju svakog radnog dana.

Ukupno otvorena devizna pozicija ne sme da bude veća od

20% kapitala banke (mesečni prosek).

Page 24: Prof. dr =RUDQ-RYLü

• RIZICI IZLOŢENOSTI BANKE - velika izloţenost banke(max.kredit jednom klijentu) 10% kap.b. - zbir svih velikih izloţenosti banke mora od 400% - 800% - iznos plasmana pojedinačnom klijentu max 25% akcijskog kapitala banke (uključeni i plasmani povezanim licima) - izloţenost banke prema licu povezanom sa bankom max. 5% kapitala banke - uk.izloţenost banke prema licima povezanim sa bankom ne sme preći 20% kapitala banke.

• RIZICI ULAGANJA BANKE - u jedno lice koje nije u fin.sektoru max.10% kapitala b. - ukupna ulaganja u ova lica i osnovna sredstva banke max.60% kapitala banke

Page 25: Prof. dr =RUDQ-RYLü

• Rizici zemlje porekla lica (Country risk) – posledica političkih, ekonomskih i socijalnih prilika u zemlji porekla lica

• Operativni rizik

• Odgovornost UO i IO

• Odbor za upravljanje aktivom i pasivom, Odbor za praćenje poslovanja banke