Problemi potrošača u utvrđivanju i otplati dospjelih potraživanja

''Potrošački forum'' udruga za zaštitu i promicanje potrošačkih prava građana

Problemi potrošača u utvrđivanju i otplati dospjelih

potraživanja

Marija Duljković, stalni sudski vještak

za bankarstvo i financije

Osijek, 31.01.2014.

Dospjela neplaćena potraživanja potrošača

Prema podacima Fine na dan 30.11.2013.• „Zbog neizvršenih osnova za plaćanje,

30. studenoga u blokadi je bilo 296.117 građana. Dug građana iz osnova iznosio je 23,04 milijarde kuna, što je za 1,9% više u odnosu na prethodni mjesec”

• U Izvješćima Fine nažalost nije navedena struktura duga po vjerovnicima, niti duljina blokade računa potrošača.


• Informacija o kretanju dospjelih neizvršenih osnova za plaćanje poslovnih subjekata i građana temelji se na podacima koje, slijedom svojih zakonskih ovlasti, Financijska agencija prikuplja, objedinjava te prezentira.

• Od 1. siječnja 2011. godine počela je primjena novog sustava provedbe ovrhe na novčanim sredstvima koji je uređen Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (NN 91/10 i 112/12) i Pravilnikom o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima(NN 6/13),


Sukladno izlaganju predsjednika RH Ive Josipovića na zajedničkoj sjednici Savjeta za gospodarstvo i vijeća za socijalnu pravdu, Zagreb, 23. ožujka 2013.g. izneseni su slijedeći tada aktualni podaci:• „Kada se govori o traumama treba se imati na umu da se govori o

249.029 građana koliko ih je bilo u blokadi (dospjelo pod ovrhu) 31. siječnja 2013. godine. Njihov dug tada je iznosio 17,97 milijardi kuna.

• najveći dio duga, 10,184 milijardi kuna otpada na banke, štedionice i druge financijske institucije (učešće od 56,67 %),

• dug državi (porez, doprinosi) iznosio je oko 1,2 milijarde kuna, • dug tvrtkama oko 1 milijarde kuna, a • dug građana leasing kućama, i to uglavnom zbog kupnje automobila,

narastao je na gotovo 700 milijuna kuna.• Nešto manje, oko 614 milijuna kuna građani su dužni za

telekomunikacijske usluge • pa su i s time opterećeni i blokirani njihovi računi”.


• U gore navedenim slajdovima su podaci o ovrhama na novčana primanja građana- potrošača, koje prikuplja i prezentira FINA temeljem zakonskih ovlasti od

• 01. siječnja 2011. godine, bez navedenih iznosa dospjelih potraživanja potrošača, protiv kojih su vjerovnici ranije pokrenuli sudske sporove pred nadležnim sudovima, a koji još nisu okončani pravomoćnom presudom.


• Poznata je činjenica da su građani-potrošači u pravilu dobre platiše i da svoje obveze podmiruju po dospijeću bilo da se radi o kreditnim zaduženjima, režijskim troškovima ili drugim obvezama.

• Međutim uslijed gospodarske krize od 2008 do danas izgubio se veliki broj radnih mjesta i znatno su smanjeni priljevi potrošača, a kreditne obveze i druga davanja su ostala što je dovelo do dužničke krize velikog broja potrošača


• Koliko je velik problem ukupnog duga potrošača pokazuje činjenica da je sa 30. studenim 2013. u blokadi bilo 296.117 građana, što predstavlja oko 12,87 % građana koji imaju neki stalni priljev kao zaposleni i umirovljenici.

• Očito najveći broj potrošača nije samo svojom krivljom upalo u „dužničku krizu” niti će moći bez pomoći zajednice iz nje izići.


• Sukladno podacima iz izlaganja predsjednika Republike iz siječnja 2013.g. najveći dio duga potrošača u to vrijeme od 10,184 milijardi kuna ili 56,67 % od ukupnog stanja duga otpada na banke, štedionice i druge financijske institucije s tendencijom stalnog rasta duga što se najbolje vidi iz slijedećih slajdova u kojima je prikazan rast dugova potrošača u razdoblju od 31.12.2008. do 30.09.2013.godine,

• Podaci su preuzeti sa web stranica Hrvatske narodne banke (HNB) i prikazuju ukupna zaduženja građana-potrošača u navedenom razdoblju i rast djelomično nadoknadivih i nenadoknadivih kredita, te iznose dospjelog duga potrošača

Ukupno odobreni krediti po sektorima

UKUPNO ODOBRENI KREDITI31.12.2008. 31.12.2009. 31.12.2010. 31.12.2011. 31.12.2012. 30.9.2013.

Ukupno252.682.170 261.138.983 274.949.617 291.716.905 283.905.645 288.330.602

Državne jedinice 21.509.832 31.547.687 27.119.353 32.722.627 37.720.096 41.149.521

Trgovačka društva 96.827.650 98.924.352 111.580.758 121.716.943 107.997.477 109.988.390

Stanovništvo- potrošači 125.922.607 122.194.982 127.139.130 128.057.808 126.198.000 124.749.964

Stambeni krediti 52.317.495 52.959.630 57.980.999 59.642.264 59.235.865 58.135.324

Hipotekarni krediti 3.130.145 3.084.208 3.513.325 3.261.271 3.073.658 2.905.144

Krediti za kupnju automobila 9.645.990 7.810.501 6.236.805 4.539.412 3.174.852 2.334.489

Krediti po kreditnim karticama 5.529.724 5.022.264 4.386.839 4.109.326 3.941.234 3.860.882

Prekoračenja po tran. računima .... .... 8.069.026 8.196.040 8.611.676 8.416.097

Gotovinski nenamjenski krediti .... .... 33.689.721 36.284.444 36.436.372 37.522.296

Ostali krediti stanovništvu 55.299.253 53.318.380 13.262.413 12.025.052 11.724.342 11.575.732

Ostali sektori 8.422.080 8.471.962 9.110.377 9.219.526 11.990.072 12.442.727

Djelomično nadoknadivi i potpuno nenaknadivi krediti

DJELOMIČNO NADOKNADIVI I POTPUNO NENADOKNADIVI KREDITI

Iznos (u tisućama kuna)

KREDITI 31.12.2008. 31.12.2009. 31.12.2010. 31.12.2011. 31.12.2012. 30.9.2013.

Ukupno 12.478.307 20.361.102 30.878.629 36.274.546 39.550.370 44.159.156

Državne jedinice 67.040 62.080 75.523 97.420 68.189 22.505


Stanovništvo- potrošači 4.998.445 7.081.299 9.930.065 11.020.931 11.977.600 13.229.927

Stambeni krediti 891.944 1.446.646 2.584.669 3.111.411 3.654.180 4.345.086

Hipotekarni krediti 303.973 367.970 788.578 699.815 732.702 742.944

Krediti za kupnju automobila 277.553 330.270 257.591 181.521 157.713 115.176

Krediti po kreditnim karticama 102.832 152.612 174.644 164.311 174.834 169.392




Ostali sektori 178.036 481.675 616.054 411.495 552.251 721.843

Dospjela potraživanja po kreditima potrošača

DOSPJELA POTRAŽIVANJA PO KREDITIMA

31.12.2008. 31.12.2009. 31.12.2010. 31.12.2011. 31.12.2012. 30.9.2013.

Ukupno 9.378.669 13.442.409 19.496.864 24.388.738 25.922.429 29.935.570

Državne jedinice 22.996 31.023 35.078 48.422 818.057 589.619


Stanovništvo- potrošči 3.197.499 4.127.128 5.401.552 6.555.599 7.343.836 8.208.117

Stambeni krediti 313.675 368.383 583.970 1.006.102 1.326.475 1.829.342

Hipotekarni krediti 137.345 177.894 396.224 324.242 375.769 420.567

Krediti za kupnju automobila 218.310 228.597 228.652 221.528 185.732 139.883

Krediti po kreditnim karticama 68.998 115.581 132.744 161.844 187.220 183.642




Ostali sektori 215.682 326.759 266.683 294.649 399.505 445.079

Problemi potrošača kod utvrđivanja visine dospjelih potraživanja

• Potrošači kod utvrđivanja visine svojih dospjelih potraživanja uvijek imaju određenih nesporazuma i problema s vjerovnicima, jer se odnos prema dužnicima daleko razlikuje od odnosa posebice prema novim klijentima koje treba pridobiti i/ili prodati im uslugu ili „proizvod”,

• Vjerovnici često nisu spremni dati kompletnu informaciju o strukturi duga (glavnica, redovna i zatezna kamata, troškovi), niti informaciju o razdoblju nastanka duga, tako da potrošač nije uvijek u mogućnosti svoju evidenciju usporediti i provjeriti s evidencijom vjerovnika, što je posebice problem kod visokih iznosa i dugih rokova otplate kod kreditnih institucija


• Ovrhe na temelju vjerodostojne dokumentacije vjerovnika, znači jedne strane u postupku su ključne za pokretanje ovrhe i odvijaju se bez suglasnosti ovršenika

• Kod dugovanja i za manje iznose, posebice kod režijskih troškova i troškova za telekomunikacijske usluge, potrošačima znaju biti blokirani svi kunski i devizni računi u banci, te poslovanje po debitnim i kreditnim karticama, a da se ne zna vjerovnik, a uz to troškovi ovrhe znaju biti veći od glavnice duga,

• Postupak utvrđivanja visine iznosa ovrhe i naziva vjerovnika, često je dug i mučan za potrošače i odvija se na relaciji između banke i Fine, jer vjerovnik pisanu obavijest o pokretanju ovrhe nije dužan uručiti potrošaču preporučenom pošiljkom, već običnom bez dokaza o predaji i nerijetko potrošač informaciju o dugu sazna tek po blokadi računa


• Bilo da se radi o provedbi ovrhe na novčana sredstva ovršenika ili o sudskom postupku potrošači teško ili nikako ne dobivaju informacije o stanju i strukturi dospjelih neizmirenih obveza za vrijeme ovršnog postupka ili sudskog spora, koji mogu trajati godinama,

• Prije prisilne naplate potraživanja sada postoji dopunjena i proširena zakonska obveza u ZOKI (članak 305), da kreditne institucije najmanje jednom godišnje pisano obavještavaju dužnika, sudužnika , zalogodavca ili jamca o stanju kredita ili neke druge obveze uz navođenje visine nedospjele glavnice, dospjele glavnice (duga), visine obračunate kamate i drugih troškova.


• Članak 305. stavak 2. ZOKI • Ako se dug ne podmiri najduže u roku od dva

mjeseca, kreditna institucija dužna je obavijestiti sudužnika, založnog dužnika i jamca o stanju duga i ostaviti im rok od 15 dana od dana slanja preporučenom pošiljkom obavijesti da tu obvezu podmire u novcu. Ova odredba ne isključuje pravo kreditne institucije da pokrene postupak prisilne naplate u trenutku evidentiranja dospjelih, a neplaćenih potraživanja.


• Kako je vidljivo na prethodnim slajdovima Zakonodavac je kada su u pitanju kreditne institucije obvezao vjerovnike na pisano besplatno obavještavanje dužnika i drugih sudionika u kreditnom odnosu i preporučenom pošiljkom prije ovršnog ili sudskog postupka, jer se u pravilu radi o većim iznosima duga,

• međutim problemi u praksi koji zadaju potrošačima najviše problema su u pravilu manji iznosi duga javne usluge, telekomunikacijske usluge, HRT preplata, porezni dug i drugo


• Često bez ranijih pisanih obavijesti i bez saznanja o visini duga i tko je ovrhovoditelj (vjerovnik) potrošačima (ovršenicima) znaju biti blokirani svi računi u banci, nakon čega banka daje prvu informaciju o pokrenutom ovršnom postupku, jer potrošači nisu dobili Rješenje o ovrsi od javnog bilježnika, koji nije u obvezi isto poslati preporučenom pošiljkom,

• Ovršni postupak (ovrha) je postupak u kojem ovrhovoditelj, uz pomoć suda ili javnog bilježnika, prisilno ostvaruje svoju tražbinu. Financijska agencija (Fina, Agencija) provodi ovrhe na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana, po svim računima i oročenim novčanim sredstvima u svim bankama, prema (OIB-u) osobnom identifikacijskom broju ovršenika, bez njegove suglasnosti

Ovrha

Prema javnobilježničkom Rješenju potrošač je dužan

podmiriti: GLAVNICU IZNOSA DUGA + KAMATE +

TROŠKOVE OVRŠNOGA POSTUPKA.

Možete li se uložiti prigovor? Da, u roku od 8 dana od primitka Rješenja o ovrsi

Kada i zašto je bolje uložiti ili ne uložiti prigovor? Prigovor je bolje ne uložiti ako ne postoje valjane osnove za

pobijanje dugovanja, jer Prigovorom se pokreće sudska parnica, a potrošaču se dug pored

troškova ovršnog postupka uvećava i za troškove parničnog postupka.

Prigovor na Rješenje o ovrsi

U slučaju da se ne uloži prigovor:

u roku od 8 dana započinje postupak ovrhe Rješenje o ovrsi šalje se na provedbu na plaću, račune,

pokretnine ili nekretnine ako je potrošač zaposlen, nalog za provedbu ovrhe bit će, u

pravilu, upućen poslodavcu, koji će dozvoljeni iznos oduzeti od plaće (pritom će zaštiti od ovrhe sredstva koja su zakonski izuzeta iz ovrhe) i na račun vjerovnika isplaćivat će se dozvoljeni iznos,

ako je potrošač umirovljenik, ovrha će bit upućena HZMO-u, koji će ovršnim nalogom sjesti na mirovinu u dozvoljenom iznosu ,

ako je potrošač nezaposlen, ovrha će u pravilu biti upućena FINI, koja će matičnoj banci i drugim bankama izdati nalog za pljenidbu svih sredstva na računa potrošača, te njihov prijenos na račun vjerovnika.

Kada ovrhu provodi FINA

Kada ovrhu provodi FINA potrošač ima pravo:

otvoriti poseban račun na koji će potrošač primati iznose nad kojima je zabranjeno provoditi ovrhu :

primanja po osnovi socijalne skrbi, naknada za privremenu nezaposlenost, dječji doplatak, stipendije, naknade štete nastale zbog narušena zdravlja, radne sposobnosti ili smrti davatelja, uzdržavanja, naknade zbog tjelesnoga oštećenja i drugo; te iznos od 2/3 prosječne neto plaće u Hrvatskoj (iznos prosječne

plaće – 5.305,00 kn), ako su primanja potrošača manja od prosječne plaće, na iznos od

2/3 primanja potrošača zabranjeno je provoditi ovrhu,

Kada ovrhu provodi FINA

Potrošača ima pravo na primanja koja ne podliježu ovrsi:• otvaranjem posebnog računa, kojeg potrošač mora osobno

zatražiti u poslovnici FINE,• novi račun se otvara u banci na kojem se primaju sredstva

izuzeta iz ovrhe.

Pljenidba se provodi: bez suglasnosti potrošača račun će biti terećen i za troškove ovršnog postupka, te za

kamate na dugovani iznos

Koje su moguće posljedice: smanjivanje dopuštenog minusa ukidanje kartičnog poslovanja blokada računa.

Provedba ovrhe na drugu imovinu

Ako potrošač nema dovoljno financijskih

sredstava na računima u banci: Uslijedit će pljenidba na preostalu imovinu: • pokretnina, motornih vozila, plovila i

druge pokretne imovine, koja zakonom nije izuzeta iz pljenidbe,

• Nekretnine,

Ovrha na pokretnine

Odjeća, obuća, rublje i drugi predmeti osobne uporabe, posteljne stvari, posuđe, namještaj, štednjak, hladnjak, stroj za pranje rublja i druge stvari koje služe za zadovoljenje potreba kućanstva,

Hrana i ogrjev, radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i druga oruđa

za rad koji su poljodjelcu nužni za održavanje poljoprivrednoga gospodarstva, te sjeme za uporabu na tomu gospodarstvu i hrana za stoku za četiri mjeseca, odličja,

medalje, ratne spomenice i druga odličja i priznanja, vjenčani prsten, osobna pisma, rukopisi i drugi osobni spisi

obiteljske fotografije, osobne i obiteljske isprave i obiteljski portreti,

te pomagala koja su invalidu ili drugoj osobi s tjelesnim nedostacima nužna za obavljanje životnih funkcija.

Troškovi ovršnog postupka

Zastara

Sva potraživanja podliježu zastari. zastara nastupa u razdobljima od jedne, tri, pet

ili deset godina ovisno o vrsti potraživanja zastara potraživanja zbog neplaćenih režija

nastupa u roku od 1 godine od dospijeća računa.

Što trebate učiniti ako postupak ovrhe za određeno dugovanje nije pokrenut u zakonskim rokovima? uložiti prigovor zastare.

Savjeti za izbjegavanje ovrhe

• Voditi računa o obvezama i plaćati račune o dospijeću, a kada to nije moguće iz bilo kojeg razloga:

uspostaviti dobru komunikaciju pisanu i usmenu s vjerovnikom,

pokušati odgoditi prisilne mjere naplate i slanje opomena, dogovoriti “sporazumne i pisane nagodbe s

vjerovnikom” o plaćanju obveza u nekoliko rata, zatražiti jedan kredit na dulji rok otplate i s njim zatvoriti sve

manje obveze na kratki rok i/ili dulji rok otplate, nova zaduženja dobro analizirati i ne pristajati na zaduženja

u kojim kreditor prebacuje sve kamatne i tečajne rizike na korisnika (moguće je dobiti nacrt ugovora, prije potpisa).

Preporuke zakonodavcu i institucijama

Preporuka HNB i Ministarstvu financija:

• Kod kreditnih institucija prije pokretanja prisilnih mjera naplate potraživanja, potrebno je urediti vjerodostojnu dokumentaciju kod ugovora uz valutnu klauzulu, gdje se zavisno od vjerovnika, u poslovnim knjigama dospjele neizmirene obveze po glavnici i kamatama vode u više valuta, hrvatskim dinarima(HRD), kunama, u DEM, pa EUR-ima i ponovo u kunama, zavisno od razdoblja, što je neprihvatljivo, jer dospjelo potraživanje se uvijek treba voditi u kunskoj protuvrijednosti bez obzira na valutnu klauzulu,

• Rekonstrukciju prometa za cijeli otplatni rok prije utuženja ili ovrhe po ovim kreditnim partijama je nečitljiva i neupotrebljiva za sudske postupke, odvjetnike, sudske vještake i potrošače

Preporuke zakonodavcu i institucijama Preporuka HNB i Ministarstvu financija:• Jednako kao kod aktivnih partija u otplati tako i kod kreditnih partija

kod kojih se vodi neki od postupaka prisilne naplate potraživanja vjerovnike (kreditne institucije) trebalo bi obvezati da najmanje jednom godišnje besplatno ili na zahtjev uz nadoknadu dostave glavnom dužniku, ali i svim drugim sudionicima u postupku stanje duga po glavnici, redovnim i zateznim kamatama i troškovima na određeni dan,

• Što prije zakonski urediti sve gore navedene točke i mnoge druge nespomenute i zakonski urediti da vjerodostojna dokumentacija na temelju koje se pokreče pravni postupak bude razumljiva, lako čitljiva i dostupna svim sudionicima

• Navedeno bi znatno ubrzalo pribavljanje dokumentacije, a time ubrzalo postupak pred nadležnim sudskim tijelima i smanjilo nepotrebno i dugotrajno utvrđivanje vrijednosti predmeta spora što je vrlo čest slučaj, a ne same pravne odredbe u pogledu opravdanosti vođenja sudskog ili izvansudskog postupka (mirenje, arbitraža i drugo)

Preporuke zakonodavcu i institucijama

Kod javnih usluga kao što su: distribucija električne energije, opskrba električnom energijom, distribucija

plina, opskrba plinom, distribucija toplinske energije, opskrba toplinskom energijom, opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, poštanske usluge, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje groblja i krematorija i prijevoz pokojnika, obavljanje dimnjačarskih poslova i javne telekomunikacijske usluge, te kod

Pretplate za HRT, ali i kod svih drugih manjih iznosa potraživanja

Da se zakonskim odredbama utvrdi obveza vjerovnika da bar jednokratno i besplatno prije pokretanja prisilne naplate potraživanja obavijestiti potrošača o stanju i strukturi duga, te da se u javnobilježničkim i odvjetničkim Tarifama utvrditi ukupna naknada odvjetnika i bilježnika ne može biti veća od ukupnog duga po glavnici i zateznoj kamati

''Potrošački forum'' udruga za zaštitu i promicanje potrošačkih prava građana

Zahvaljujem na pažnji!

Marija Duljković,

stalni sudski vještak za bankarstvo i financije

[email protected]

mailto:[email protected]



Problemi potrošača u utvrđivanju i otplati dospjelih potraživanja

Education

Transcript of Problemi potrošača u utvrđivanju i otplati dospjelih potraživanja