PRIZNANJA ZA USPJEH U DOSADAŠNJEM RADU · Obilježavanje Dana hrvatskih branitelja PRIZNANJA ZA...

Broj 65 • srpanj 2013. • besplatni primjerak Informativni bilten ISSN: 1846-6257

Pokupsko

Samobor

Dogradnja Srednje strukovne škole

str. 17

str. 16

Obilježavanje Dana hrvatskih branitelja

PRIZNANJA ZA USPJEH U DOSADAŠNJEM RADU

Svečanom sjednicom Skupštine proslavljen Dan županije str. 8-15

Partnerstvo str. 2-3

Suradnja Županije i lokalne samouprave

2 BROJ 65 | SRPANJ 2013. ŽUPANIJSKA KRONIKA 3ŽUPANIJSKA KRONIKA SRPANJ 2013. | BROJ 65

RIJEČ UREDNIKA

Županijska kronika, informativni biltenISSN: 1846-6257

Godina: VI Broj: 65, srpanj 2013.

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o.,

Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb, [email protected]; www.zacorda.hr;

[email protected] Za izdavača: Zlatko Herček

Glavni urednik: Zlatko HerčekUređivački kolegij: Zlatko Herček, Dražen

Kopač, Marica Mikec, mr. Mirjana Oštrec Bosak Grafičko oblikovanje:

Atlantis, Zagreb

Tisak: Tiskara Zagreb, Zagreb

Naklada: 80.000

Poštovani čitatelji,

puno raznih događa-nja, predizborna nervoza, konstituiranja općinskih i gradskih vijeća te Skup-štine županije, gospodar-stvo, kultura, sportska zbi-vanja... i evo nam ljeta. Održana je sjednica Županijske skupštine na kojoj se, između ostalog, razmatralo izvješće o izvršenju proračuna za 2012., prema kojemu su prihodi ostvareni u iznosu od 287.692.831 kuna i veći su za 4,5 posto u odnosu na 2011., što je u ovim gospodarskim uvjetima i više nego zadovoljavajuće.Župan i predsjednik Županijske skupštine sa-stali su se s gradonačelnicima i načelnicima s prostora županije. Razgovaralo se o prijevozu učenika osnovnih škola, Županijskom centru za gospodarenje otpadom, pripremi projeka-ta za sufinanciranje iz fondova EU, stanju pro-jekta Regionalnoga vodovodnog sustava “Za-greb-Istok” te modernizaciji javne rasvjete.Svečanom sjednicom Skupštine obilježen je Dan Zagrebačke županije. Obilježen je i Dan Hrvatske obrtničke komore, kojom prigodom je Ivanu Leščiću, obrtniku iz Preseke, uručena plaketa “Zlatne ruke”, najviše priznanje HOK-a. Potpisan je ugovor o dogradnji Srednje stru-kovne škole Samobor, vrijedan 4,6 milijuna kuna. Radove u potpunosti financira Županija. U Pokupskom je 27. lipnja, postrojavanjem rat-nih postrojbi, svetom misom i spuštanjem vi-jenaca u rijeku Kupu, obilježen Dan branitelja Zagrebačke županije. U sklopu Svetoivanjskih dana, kojima Zelina slavi svoj dan, održana je 45. izložba vina kon-tinentalne Hrvatske te 16. smotra izvornog fol-klora Zagrebačke županije. Povodom Dana općine u Kloštru Ivaniću je održana izložba izvornih i zaštićenih pasmina konja. Aktivni su bili i umirovljenici, održavši 19. sportske susre-te županijske Zajednice umirovljenika, dok je u Velikoj Gorici održan 13. Međunarodni festi-val folklora.

Ugodan godišnji odmor želi Vam Vaš urednik

Zlatko Herček, dipl.oec.

IMPRESSUM

DOGAĐAJIDOGAĐAJI

SASTANAK ŽUPANA KOŽIĆA I PREDSJEDNIKA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE BOŠNJAKOVIĆA S GRADONAČELNICIMA I OPĆINSKIM NAČELNICIMA

Za pripremu projektne dokumentacije za EU fondove Županija osigurala 21 milijun kuna

Razgovaralo se, uz ostalo, o projektu vodoopskrbe istoka županije, koji je na listi strateških projekata Hrvatskih voda te je u

visokoj fazi tehničke pripremljenosti

Za pripremu dokumentacije za projekte koji se planiraju financirati novcem EU fondova Županija je u proračunu pred-

vidjela 21 milijun kuna. Novac mogu dobiti gradovi i općine, trgovačka društva, obrtnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, fizič-ke osobe... No, u prvoj polo-vici godine s te proračunske stavke i nije povučeno previ-še sredstava. Stoga je župan Stjepan Kožić, za sastanka s gradonačelnicima i općinskim načelnicima, koji je nakon lokalnih izbora organizirao zajedno s predsjednikom Županijske skupšti-ne Draženom Bošnjakovićem, pozvao jedinice lokalne samouprave da se aktivnije uključe u izradu projekata i iskoriste novac koji je osigu-rala Županija.

- Sve manje sredstava bit će iz domaćih izvo-ra. Ovaj sastanak je prilika da sve one koji ima-ju program potaknemo da kod izrade projektne dokumentacije za EU fondove iskoriste sred-stva Županije - rekao je župan, pozvavši oku-

velikog projekta - rekao je župan, dodavši da se bez izmjene Zakona projekt neće moći sufinan-cirati europskim novcem. Dosad je u njegovu pripremu uloženo 49,2 milijuna kuna - Župa-nija je izdvojila 30,8 milijuna, a Hrvatske vode 18,4 milijuna kuna.

Tema sastanka bile su i dosadašnje aktivnosti oko gradnje Županijskog centra za gospodare-nje otpadom. U tijeku su izmjene i dopune Pro-stornog plana Zagrebačke županije, kojima će se kao potencijalna lokacija budućega Centra predvidjeti prostor u općini Brckovljani.

- Svu dosad izrađenu dokumentaciju dostavi-li smo Ministarstvu zaštite okoliša i Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Oče-kujemo suglasnost Ministarstva, nakon čega možemo sklopiti ugovor s Fondom o izradi ukupne dokumentacije za projekt koji plani-ramo prijaviti za sufinanciranje iz EU fondova - pojasnio je župan, dodavši da je Županija po-

Za razgovora je naglašeno da će nakon 2018. biti zabranjeno odlaganje neobrađenog otpada te da su sve dosadašnje aktivnosti Županije bile u skladu sa smjernicama Fonda za zaštitu oko-liša, ali i fondova Europske unije.

Županija će općinama i gradovima, dogovo-reno je, dostaviti kompletan projekt te prijed-log sporazuma o rekonstrukciji javne rasvjete.

pljene da koriste i usluge Regionalne razvojne agencije.

Za sastanka se razgovaralo i o projektu vo-doopskrbe istoka županije (Regionalnom vodo-opskrbnom sustavu “Zagreb-istok”), vrijednom oko 700 milijuna kuna, koji je na listi strateš-

kih projekata Hrvatskih voda te je u visokoj fazi tehničke pripremljenosti. Međutim, problem je što važećim Za-konom o vodama isporučitelj vodnih usluga može biti samo trgovačko društvo u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, a

ne i regionalne, a u ovaj projekt su, uz Župa-niju, uključena četiri grada i deset općina. Na ovu problematiku, pojašnjeno je, ukazivano je više puta i nadležnom Ministarstvu i Hrvatskim vodama. Županija je dala i prijedlog izmjena i dopuna Zakona o vodama, ali on nije uvažen.

- Kada bi Zakon dozvolio da isporučitelj vode bude i regionalna tvrtka, nestale bi sve zapreke realizaciji ovoga, za nas strateškog projekta. Mali distributeri ne mogu biti nositelji ovako

Za zbrinjavanje otpada odabrana je MBO tehnologija

Projekt vodoopskrbe

vrijedan je oko 700 milijuna kuna

Kod pripreme dokumentacije za europske fondove iskoristite

sredstva Županije - rekao je župan, pozvavši okupljene da koriste i usluge Regionalne

razvojne agencije

Županija je poduzela sve kako bi Centar za gospodarenje

otpadom bio u funkciji do 2018. godine

Općinama i gradovima dostavit će se prijedlog sporazuma o

rekonstrukciji javne rasvjete na cijelom prostoru županije

Izrada projektne dokumentacije za rekonstruk-ciju javne rasvjete na cijelom prostoru županije planira se sufinancirati (u iznosu od 75 do 90 posto) iz EU fonda ELENA. Ostatak bi sufi-nancirala Županija, pa općine i gradovi (u ovoj fazi) ne bi imali troškove. Nakon toga, također iz EU fondova, planira se povući novac i za samu rekonstrukciju rasvjete. Procjenjuje se da bi ona koštala oko 30 milijuna eura, od čega bi 15 posto sredstava trebalo osigurati iz doma-ćih izvora. Žele li sudjelovati u ovom projektu, općine i gradovi se trebaju izjasniti do početka rujna. A do tada će, rečeno je, biti sklopljeni i ugovori s prijevoznicima koji u školu voze uče-nike osmogodišnjih škola, kojima je Županija osnivač, njih oko 9000.

duzela sve kako bi do 2018., odnosno u zakon-skom roku koji je RH dogovorila s Europskom unijom, Centar za gospodarenje otpadom bio u funkciji. Projekt se cijeni na 1,1 milijardu kuna, a planiran je kroz tri faze - sanaciju postojećeg stanja (700 milijuna kuna), odvojeno sakuplja-nje otpada (460 milijuna kuna) i uspostavu no-vog sustava, odnosno gradnju MBO postroje-nja i pretovarnih stanica (350 milijuna kuna).

Sastanak je održan nakon konstituiranja općinskih i gradskih vijeća


Ivan Remenar (HSS)Je li Županija, i na koji način, su-djelovala u javnoj raspravi o pri-jedlozima zakona o prostornom uređenju, gradnji i građevinskoj inspekciji? Kakve promjene nude ovi zakoni našem prostoru? Detaljno smo analizirali nacrt Zakona o prostornom ure-đenju i dali određene primjedbe. Predložili smo da novi plan koji se uvodi, Prostorni plan RH, bude usmjeravajući te da se jedinicama lokalne samouprave, prema lokalnim karakteri-stikama, dopusti određeno odstupanje od ovim planom za-danih kriterija. Naime, prostorni plan RH će vrlo precizno, do razine čestice, urediti namjenu površina od državnog znače-nja. Nadalje, druga novina je ukidanje suglasnosti Županije, odnosno Zavoda, na konačne prijedloge prostornih planova gradova i općina, na što smo također dali primjedbu. Jedna od njih odnosila se i na ukidanje građevinskih područja. Na-ime, predviđa se ukidanje građevinskih područja izdvojene namjene na kojima u roku od pet godina nije sagrađena in-frastruktura i za koja nije izrađen Urbanistički plan uređenja. / Željka Kučinić, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje /

Mirela Gajić (SDP)Kada možemo očekivati realiza-ciju projekta Regionalnoga vodo-opskrbnog sustava “Zagreb-istok”, njegovo apliciranje na fondove EU? Vodoopskrba istoka županije naš je strateški projekt koji pokriva područje od 105.000 stanovni-ka, na prostoru četiri grada i deset općina. On je na indikativ-noj listi RH, kao prioritet države. U tehničkom smislu, gotovo sve je učinjeno, no problem je nacionalna zakonska regula-tiva koja kaže da isporučitelj vodne usluge može biti samo firma u vlasništvu lokalne samouprave. Uputili smo pisane prijedloge da se izmijeni zakon na način da se u jedan od nje-govih članaka doda da to može biti i firma u vlasništvu regi-onalne samouprave, ali to nije učinjeno. Da je do takve pro-mjene zakona došlo, projekt bi bio spreman za prijavu na EU fondove. I dalje činimo napore da dođemo do pozitivnog rje-šenja. / župan mr. sc. Stjepan Kožić /

Maja Grgić (SDP)Kada će se sagraditi, odnosno je li uopće u planu gradnja biciklističke staze na potezu od Podsuseda kroz Svetu Nedelju do Samobora? / vijećnica će dobiti pisani odgovor /

Stjepan Klak (HSS)Kada će se nastaviti uređenje Doma za starije i nemoćne osobe u Ivanić-Gradu, kada će on poče-ti s radom? Prenamjena učeničkog doma u Dom za starije i nemoćne podijeljena je u tri faze, a nositelj investicije je Ministarstvo regionalnog ra-zvoja. Prva faza prenamjene završila je početkom prošle go-dine. Županija je zainteresirana da dom što prije profunkci-onira, stoga je zatražila sastanak s ministrom regionalnog razvoja, ali do njega zasad nije došlo. Nedavno smo ponov-no uputili inicijativu da se on održi. / Ksenija Čuljak, pročelni-ca za zdravstvo i socijalnu skrb /

SKUPŠTINASKUPŠTINA

Ivana Posavec Krivec (SDP)U ime građanske inicijative Otoka Ivanića (Ivanić-Grad, Kloštar Iva-nić, Križ) predala je županu inicija-tivu s 400 potpisa za ugradnju diza-la u zgradu u Ulici Vladimira Nazora u Ivanić-Gradu, koju koriste Ispo-stava županijskoga Upravnog odjela za prostorno ure-đenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji i Ispostava Porezne uprave. Is-postava Upravnog odjela za prostorno uređenje smje-štena je na trećem katu, pa je vijećnica istaknula nje-zinu nepristupačnost invalidima, majkama s kolicima i osobama starije životne dobi. Investicija je vrijedna, rekla je vijećnica, oko 250.000 kuna.

Marica Jančić (HDZ)Koji se preventivni pregledi mogu obaviti u županijskome Domu zdravlja? Dom zdravlja provodi program pre-vencije kardiovaskularnih bolesti, pro-gram prevencije osteoporoze, mobilnu mamografiju i, od ove godine, prevenciju bolesti zuba djece predškolske dobi. / Ksenija Čuljak, pročelnica za zdravstvo i so-cijalnu skrb /

Stjepan Trcak (HDZ)Prema dostupnim podacima, naj-više poljoprivrednih proizvođača upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava dolazi s područja Zagrebačke županije. Oni godišnje podnesu Agenciji za plaćanje u po-ljoprivredi otprilike 10.000 zahtjeva za različite pot-pore. Prema mojim saznanjima, sprema se ukidanje regionalnih ureda Agencije za Zagrebačku županiju i uspostava ureda samo u Zagrebu. Što je Županija po-duzela po tom pitanju? Reagirali smo na vrijeme, čim se na višim razinama po-čelo govoriti o ukidanju regionalnih ureda, koji su dosad bili u svakom našem gradu. Uputili smo dopis Agenciji da to ne čini, jer Zagrebačka županija je sa 16.630 upisanih poljopri-vrednika prva u RH po broju upisanih u Upisnik poljoprivred-nih gospodarstava, ali nažalost dobili smo negativni odgovor. Odgovoreno je da se to mora učiniti zbog potreba informati-zacije i akreditacije pri Europskoj uniji. Prema zadnjim infor-macijama, u tijeku je preseljenje ureda, što će poljoprivredni-cima izazvati ogromne probleme. / mr. sc. Gordana Županac, pročelnica za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo /

Hrvoje Lafter (HSS)Na koji način će Županija unapređi-vati i razvijati lovstvo u 2013. godini? Sklop mjera kojima se razvija i una-pređuje lovstvo podijeljen je u tri grupa-cije: potpore za unos divljači u lovišta, odnosno zaštitu divljači i lovišta, mjere za subvencioniranje dokumentacije (za legalizaciju objeka-ta, adaptaciju i uređenje lovačkih domova...) i donacije za rad lovačkih udruga. U ovoj godini za lovstvo je predviđeno 1,25 milijuna kuna. Natječaji su otvoreni do kraja listopada, odno-sno studenoga. / mr. sc. Gordana Županac, pročelnica za poljo-privredu, ruralni razvitak i šumartsvo /

VIJEĆNIČKA PITANJA VIJEĆNIČKA PITANJA ČLANOVI SKUPŠTINE JEDNOGLASNO PODRŽALI INICIJATIVU ZA IZMJENU MREŽE HITNE MEDICINE

Umjesto nedostatnih 30, predlaže se da Zavod za hitnu medicinu ubuduće ima 50 T1 timova

Osnovni razlozi za izmjenu Mreže su specifičan geografski položaj županije, njezina površina i broj stanovnika, cestovna

povezanost, prolazak autocesta kroz prostor županije te činjenica da na njezinu području nema niti jedne opće bolnice

Umjesto sadašnjih, nedostatnih 30 timova, Zagrebačka županija predlaže za svo-je područje, jednoglasnim zaključkom

Skupštine, 50 T1 timova hitne medicinske po-moći. Inicijativa za izmjenu Mreže hitne medi-cine, čime bi se osigurala dostupnost hitne pomoći u svako vrijeme i za sva-kog stanovnika župani-je, upućena je ministru zdravlja. U obrazloženju se, uz ostalo, navodi da su osnovni razlozi za izmjenu Mreže specifičan geografski položaj županije, njezina površina i broj stanovnika, cestovna povezanost, prolazak autocesta kroz područje županije te činjenica da na njezinu prostoru nema niti jedne opće bolnice.

- Nadam se da će nas Ministarstvo posluša-ti i uvažiti ovo što predlažemo. Ne tražimo ni-šta izvan onoga što su dobile i druge županije. Zdravlje naših stanovnika je bitno - rekao je žu-

pan Stjepan Kožić, pojasnivši da se inicijativom predlaže da ispostava županijskog Zavoda za hit-nu medicinu u Velikoj Gorici (umjesto sadašnjih pet) dobije deset timova, ispostave u Samoboru i Zaprešiću (umjesto pet) po sedam timova, a is-

postava u Jastrebarskom (umjesto pet) šest T1 ti-mova. Također, uvođenje po pet T1 timova, umje-sto sadašnjeg dežurstva, predlaže se i za ispostave Zavoda u Ivanić-Gradu i

Svetom Ivanu Zelini. U Vrbovcu i Dugom Selu ostalo bi po pet T1 timova (liječnik, medicinska sestra/tehničar, vozač).

- Uspoređujući se s drugima, u podređenom smo položaju. Kada bismo dobili 50 timova, naši bi stanovnici bili u rangu sa stanovnicima drugih županija, a primjereno bismo mogli organizirati i rad županijskoga Zavoda za hitnu medicinu - re-kao je župan.

Zvonko Kunić, u ime kluba vijećnika DC-a i HSP-a “Dr. Ante Starčević”, ukazao je na stati-stičke podatke koji govore da u našoj županiji jedan T1 tim dolazi na 13.000 do 14.000 stanov-nika, a u drugim županijama, odnosno gradovima na 1500 do 2000 stanovnika.

- To je nedopustivo! Kada bismo 'tjerali mak na konac', mogli bismo se požaliti na ustavno na-čelo jednakosti - rekao je Kunić, dodavši da je Velika Gorica, grad iz kojega dolazi, uvijek imala šest, sedam timova hitne pomoći, a sada svega pet.

- Grad je 'uskočio' i osi-gurao dodatnih 450.000 kuna kako bi organiza-cija hitne bila primjerena potrebama stanovništva. Vjerujem da osim ove inicijative postoje i druge mogućnosti utjecaja na zdravstvenu vlast države da županija dobije tra-ženih 50 T1 timova - dodao je Kunić.

Uz pojedine gradove i općine, hitnu medicin-sku službu, kako bi ona bila svima dostupna, Županija u ovoj godini sufinancira s dodatnih 3 milijuna kuna.

- Iz nekih dijelova županije udaljenost do prve bolnice iznosi i 70 kilometara. Moramo inzisti-rati na promjeni Mreže, jer ovo što sada imamo očito je zapostavljanje Zagrebačke županije - za rasprave je rekao HDZ-ov vijećnik Krunoslav Markovinović.

U ime oporbenog SDP-a, vijećnica, ujedno i saborska zastupnica Ivana Posavec Krivec je re-

kla da će ova stranka učiniti sve, na svim razina-ma, da dođe do izmjene Mreže.

- Nadam se da ćemo zajednički iznaći moguć-nost poboljšanja hitne medicinske službe. Nisam sigurna da će to biti u mjeri u kojoj to tražimo, ali sigurna sam da će kvalitetnih pomaka biti - rekla je I. Posavec Krivec. Vijećnica HSS-a Brigitte Berulec podsjetila je da je sličnu inicijativu za iz-mjenu Mreže Županijska skupština uputila i lani, ali bez rezultata.

- Naši su građani u podređenom položaju. Ne znam zašto Zelina sa 17.000 stanovnika i 68 naselja, do prve bolnice udaljenih 35 do 40 kilo-metara, i Ivanić-Grad sa 28.000 stanovnika i 49

naselja, također do prve bolnice osjetno udalje-nih, nisu na samom početku formiranja Mreže dobili T1 timove, nego samo dežurstva!? Mini-starstvo zdravlja mora poduzeti korake da župa-nija dobije ono što joj pripada - rekla je B. Be-rulec. Željko Kovač, u ime Hrvatskih laburista, rekao je da inicijativu bezrezervno podržava.

- Nadam se da će ona biti prihvaćena, da će Ministarstvo zdravlja uvažiti i prepoznati potre-be naših stanovnika - dodao je. Vijećnik Branko Borković (A-HSS) poručio je da su građani župa-nije postojećom Mrežom diskriminirani.

- Vjerujem da ćemo uspjeti natjerati nadležna državna tijela da jednako brinu i o nama koji ži-vimo u sjeni grada Zagreba - rekao je Borković.

Inicijativom se predlaže da ispostava županijskog Zavoda za hitnu medicinu u Velikoj Gorici dobije deset T1 timova, ispostave u Samoboru i Zaprešiću po sedam, a ispostava u Jastrebarskom šest timova. Također, uvođenje po pet T1 timova, umjesto sadašnjeg dežurstva, predlaže se za ispostave u Ivanić-

Gradu i Svetom Ivanu Zelini.

Moramo inzistirati na promjeni Mreže, jer ovo što sada

imamo očito je zapostavljanje Zagrebačke županije - poručio je

Krunoslav Markovinović (HDZ)

Kada bismo 'tjerali mak na konac', mogli bismo se požaliti na ustavno načelo jednakosti

- naglasio je Zvonko Kunić (DC)


SKUPŠTINASKUPŠTINA

Skupština je prihvatila izvješće o stanju u prostoru županije u razdoblju od 2008. do 2012. Izvje-šće analizira stanje i trendove prostornog razvoja u proteklome četverogodišnjem razdoblju te donosi preporuke za unapređenje održivog razvoja u prostoru s prijedlogom prioritetnih aktiv-nosti u narednom razdoblju. Također, u njemu su analizirane promjene koje nastaju pod utjeca-jem različitih društvenih procesa, a imaju utjecaj na prostor.

Na prijedlog Koordinacije vijeća i predstav-nika nacionalnih manjina (albanske, boš-njačke, srpske, crnogorske, češke, mađar-ske, makedonske i romske), Skupština je 13. rujna utvrdila kao Dan nacionalnih manjina Zagrebačke županije. Ovaj će dan svake go-dine biti prigodno obilježen.

Stanje u prostoru

Dan nacionalnih manjina

Pavao Grom (HSS)U kojoj fazi je projekt korištenja ob-novljivih izvora energije u kućan-stvima, u sklopu kojega Županija sufinancira ugradnju solarnih ko-lektora, kotlova na pelete i piroli-tičkih kotlova? Natječaj je završen 17. lipnja. Sada slijedi obilazak struč-njaka Regionalne energetske agencije svih prijavljenih ku-ćanstava i bodovanje prijava. Pristiglo je 109 zahtjeva, a odobrava se 50 potpora. Također, Fond za zaštitu okoliša pri-hvatio je naš projekt sufinanciranja ugradnje toplinskih fasa-da. U planu je sufinanciranje ugradnje toplinske fasade u 50 kućanstava, što će Županija sufinancirati s 50 posto, odnosno maksimalno s 35.000 kuna. To smatram izuzetnim poticajem za kućanstva, ali i obrtnike koji se bave izvedbom toplinskih fasada. / Damir Fašaić, pročelnik za gospodarstvo /

Dražen Bastalić (SDP)Je li u planu sanacija županij-ske ceste Haganj-Dubrava-Ivanić Grad-Lijevi Dubrovčak-Veleševec-Orle-Bukevje-Novo Čiče, građe-ne sedamdesetih godina prošlo-ga stoljeća? Posebno loše stanje je na dijelu ceste od Hagnja, preko Dubrave do Kloštra Ivanića. / vijećnik će dobiti pisani odgovor ravnatelja ŽUC-a mr. sc. Ivana Mikulčića /

Krunoslav Vidić (SDP)Hoće li nam se ponuditi mogućnost da materijale za sjedicu Skupšti-ne primamo u elektroničkom obli-ku, da Županija 'uđe u 21. stoljeće'? Tableti, laptopi... će nam omogući-ti da čuvamo šume i da budemo si-gurni da smo dobili materijele. Županija je 'ušla u 21. stoljeće' i materijali su se i do sada mogli primati elektroničkom poštom. Razlog zašto ih vi niste tako primili je u tome što informatička oprema koju su vijeć-nici bivšeg saziva Skupštine vratili više nije adekvatna. Župa-nija je u postupku nabave nove opreme i ona će vam omogu-ćiti ovo što vi tražite. / zamjenik župana Damir Tomljenović /

Stjepan Jagušt (HSS)Zašto stoji gradnja sportske dvora-ne uz OŠ Luka? Izvođač radova, koji je posao dobio javnom nabavom, došao je u probleme te je izvijestio Ministarstvo regionalnog razvoja, koje je nositelj projekta i njegov glavni financijer, da nije u mogućnosti završiti gradnju. Stoga je s njim, u jesen prošle godine, sporazumno raskinut ugovor. Nakon toga smo Ministarstvu u dva navrata uputili dopis te tražili sastanak s ministrom da vidimo kada će se radovi po-novno pokrenuti. Nažalost, na ta dva dopisa nije nam odgo-voreno! Na Internetu smo, u oglasniku javne nabave, pronašli podatak da je Ministarstvo 18. lipnja ove godine raspisalo na-tječaj za nastavak gradnje ove dvorane. Iskreno se nadam da će nas ministar primiti, jer ima još otvorenih pitanja koja bi-smo trebali riješiti. Radi se o projektima u kojima smo par-tneri, a gdje radovi ne idu dinamikom koju smo mi planirali. / Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehnič-ku kulturu /

VIJEĆNIČKA PITANJA VIJEĆNIČKA PITANJA Renata Glojnarić (HDZ)Kada će početi dogradnja Srednje strukovne škole u Samoboru i što će se konkretno nalaziti u prostoru koji će se dograditi? Ugovor o dogradnji škole je pripre-mljen i čeka potpis (vidi str. 16). Radi se o investiciji od 4,6 milijuna kuna. U dograđenom prostoru nala-zit će se tri praktikuma i jedna učionica s pratećim kabinetima. Dogradnja je nastavak ulaganja u objekt samoborskih srednjih škola. Zadnjih godina u ovaj objekt, u kojemu se nalaze tri ško-le - gimnazija, ekonomska i strukovna škola, uloženo je preko 5 milijuna kuna. Izmijenjeno je kompletno krovište, izvedeni su spušteni stropovi, zamijenjena je izolacija, ograđen je prostor. / Vjeran Štublin, pročelnik za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu /

Miljenko Pavlaković (HDZ)Je li Županija provela natječaj za do-djelu bespovratnih potpora podu-zetnicima, jesu li sredstva odobrena i u kojem iznosu? Za bespovratne potpore ove smo godi-ne planirali 2,4 milijuna kuna. Natječaj je završio 17. lipnja, a na njega je pristiglo 310 zahtjeva. U tijeku je obrada i bodovanje zahtjeva, nakon čega slijedi odluka župana o odobravanju sredstava. Bude li potrebno, a s obzirom na veli-ki broj zahtjeva, planirat ćemo dodatno povećanje proračunskih sredstava za potpore poduzetništvu s raznih osnova - uvođenja sustava upravljanja kvalitetom, izrade projektne dokumentaci-je za gradnju novih proizvodnih pogona, nabave nove opreme, edukacije, nastupa na sajmovima, potpora poduzetnicima-po-četnicima... / Damir Fašaić, pročelnik za gospodarstvo /

GODIŠNJE IZVJEŠĆE O IZVRŠENJU PRORAČUNA U 2012. GODINI

O kvaliteti rada Županije i njezina vodstva najbolje govore nedavni lokalni izbori

Prvim ovogodišnjim rebalansom (u ožujku) dio prenesenog viška prihoda proslijeđen je Domu zdravlja, Zavodu za hitnu medicinu

te raspoređen na kapitalne projekte i programe u školstvu

Prihodi lanjskoga proračuna ostvareni su s 97,08%, odnosno iznosili su 287,69 milijuna kuna. Govori to o njihovom re-

alnom planiranju, ali i činjenici da je, uspore-đujući se s drugima, zaposlenost u županiji do-bra, jer gotovo 80% prihoda ostvari se od poreza na plaće.

- Imajući u vidu gospo-darsko stanje u državi, jer problemi i teškoće s državne razine ne mogu zaobići žu-paniju, realizacijom proračuna možemo biti zadovoljni - rekao je župan Kožić, poručivši oporbenom SDP-u, u čije je ime vijećnica Mi-rela Gajić rekla da se premalo ulagalo u razvoj, da o kvaliteti rada Županije i njezina vodstva najbolje govore nedavni lokalni izbori.

- Od birača smo dobili mogućnost da i dalje kreiramo programe i projekte koji, očito, nji-

Od birača smo dobili mogućnost da i dalje kreiramo programe i projekte koji, očito, njima koriste. Da nije tako, ne bismo ponovno dobili povjerenje, za razliku od vas koji niste uspjeli uvjeriti ljude da je to kako vi razmišljate i

mislite voditi županiju dobro - poručio je oporbenom SDP-u župan Kožić

ma koriste. Da nije tako, ne bismo ponovno dobili povjerenje, za razliku od vas koji niste uspjeli uvjeriti ljude da je to kako vi razmi-šljate i mislite voditi županiju dobro - rekao je župan. Iznio je i podatak o ostvarenju proraču-

na u prvoj polovici ove godine u kojoj su prihodi ostvareni s 51,1%.

Govoreći o lanjskim ras-hodima - ostvareni su s 271,1 milijun kuna, odnosno 91,5%

od plana - župan je pojasnio da dio projekata nije realiziran jer dinamika gradnje kapitalnih objekata, posebno u školstvu, nije bila onakva kakvu je Županija planirala.

- Realizacija tih projekata ovisi i o drugim tijelima s državne razine - rekao je župan, do-davši da je u 2013. prenesen višak prihoda od 16,5 milijuna kuna. Dio tog novca, prvim ovo- godišnjim rebalansom (u ožujku), namijenjen

je Domu zdravlja, Zavodu za hitnu medicinu te kapitalnim projektima i programima u škol-stvu.

Miljenko Pavlaković (HDZ) rekao je da ostvarenje lanjskoga proračuna dokazuje da gospodarstvo u županiji ima tendenciju rasta, a Vlado Horina (HSS) da je proračun slika ukupnog funkcioniranja županije i da svatko tko želi ući u njegovu problemetiku i biti do-bronamjeran treba biti zadovoljan njegovim ostvarenjem u 2012. godini.

- Okolnosti u kojima se radilo i stvarao prihod nisu bile jednostavne, trebalo je puno umješnosti i međusobne koordinacije da se planirani projekti u ovako visokom iznosu i ostvare - rekao je Horina.

Prihodi su ostvareni s 97,08%, a rashodi

s 91,5%


DAN ŽUPANIJEDAN ŽUPANIJE

SVEGA NEKOLIKO DANA NAKON ULASKA NAŠE ZEMLJE U EUROPSKU UNIJU, ZAGREBAČKA ŽUPANIJA SVEČANOM SJEDNICOM SKUPŠTINE PROSLAVILA SVOJ DAN

Znat ćemo iskoristiti priliku koju smo dobili ulaskom Republike Hrvatske u zajednicu europskih naroda

Zagrebačka županija (Comitatus Zagrabiensis) službeno je, kao administrativna cjelina, utemeljena 17. srpnja 1759., kada se

prostirala od Zagorja do Križevaca, Siska, Karlovca i preko Gorskog kotara sve do mora

Ne znam može li se ijedna županija

pohvaliti činjenicom da je u ovoj godini

povisila svoj proračun. Mi jesmo! I još smo iznašli sredstva za pomoć školama,

kao i za povećanje broja timova hitne

medicine - istaknuo je župan Stjepan Kožić

Imamo marljive ljude koji vrijedno rade u svojim sredinama, a rezultat toga je da se naša županija,

prema raznim pokazateljima, rangirala među vodeće u državi - rekao je predsjednik Skupštine

Dražen Bošnjaković

Na dan kada je 1759. (tadašnja) Zagrebačka županija dobila veću

samostalnost te pravo na pečat-njak i grb (koji se i danas ko-risti), svečanom sjednicom Žu-panijske skupštine proslavljen je (17. srpnja) Dan županije.

Dražen Bošnjaković, pred-sjednik Skupštine, podsjetivši da je ove godine obilježena 20. obljetnica osnutka Zagrebačke županije u samostalnoj Hrvat-skoj, rekao je da je uvjeren da će županija znati iskoristiti pri-liku koju je dobila ulaskom RH

da je u ovoj godini povisila svoj proračun. Mi jesmo! I još smo iznašli sredstva za pomoć ško-lama da mogu plaćati račune, kao i za povećanje broja timova hitne medicine, jer je onaj koje su propisale nadležne instituci-je neadekvatan. Nećemo bježa-ti ni od problema koje imamo i projekata koje treba dovršiti, poput vodoopskrbe, gospoda-renja otpadom, integriranog prijevoza - rekao je župan, do-davši da Županija intenzivno radi na izradi dokumentacije i stvaranju preduvjeta da se što više novca za realizaciju pla-niranih projekata povuče iz eu-ropskih fondova.

- Članstvo u EU donosi i otvara velike mogućnosti oni-

u Europsku uniju. - To je nova stranica u na-

šem životu, pripremali smo se za nju i siguran sam da će na tom europskom nebu zvijezda Zagrebačke županije itekako zasjati - rekao je Bošnjaković, naglasivši da su geografske ra-

Županija nema deficit niti rizičnih kredita

- Narodski rečeno, pokriva-mo se onoliko koliko nam je pokrivač dug. Nemamo deficit, nemamo rizične kredite! - re-kao je Bošnjaković. Posebnu zahvalnost odao je hrvatskim braniteljima, kojim je hvala rekao i župan Stjepan Kožić, podsjetivši da su upravo oni za-služni što je Hrvatska došla do

nastavak na str. 10

zličitosti županije njezino veli-ko bogatstvo.

- Imamo marljive ljude koji vrijedno rade u svojim sredi-nama, a rezultat toga je da se naša županija, prema raznim pokazateljima, rangirala među vodeće u državi. Na tu smo činjenicu vrlo ponosni, ali ona nas i obvezuje da i u buduć-

nosti svi mi koji upravljamo županijom donosimo odluke u korist naših građana. Naša je županija i dosad bila, a bit će i nadalje, prijatelj gospodarstve-nika, obrtnika, poljoprivredni-ka, vinogradara, đaka, prosvje-tara... - istaknuo je predsjednik Skupštine, dodavši da Županija uredno posluje.

svoje slobode i samostalnosti.U ovim kriznim vremeni-

ma, nastavio je župan, mnogo je toga čime se Zagrebačka županija može pohvaliti, ista-knuvši pritom dvije trenutno najveće investicije u RH - novi pogon Plive u Savskom Ma-rofu i robnu kuću IKEA-e u Rugvici, gradnju škola i sport-skih dvorana, nedavno otvoreni zdravstveni centar u Zaprešiću, Distributivni centar za voće i povrće...

- Ne znam može li se ijedna županija pohvaliti činjenicom

Članstvo u EU otvara velike mogućnosti onima koji imaju ideje, znanje, inovativnost i sposobnost

I dalje će Županija biti prijatelj gospodarstvenika,

obrtnika, poljoprivrednika...


DOBITNICI JAVNIH PRIZNANJADAN ŽUPANIJE

ŠTEFICA FANJEK, autorica dramskih tekstova i redateljica (Sveti Ivan Zelina)

POVELJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Prije 13 godina okuplja dramsku sekciju Hrvatskog pjevačkog društva Zelina, a od 2007. vodi

Zelinsko amatersko kazalište “ZA-MKA”. Voditeljica je i Dječje scene, koja brine o napretku i radu najmlađih zelinskih glumaca. Autorica je i redate-ljica svih dramskih tekstova koji su upri-zoreni na zelinskim kazališnim daska-ma, a koji su ostvarili zapažene rezultate na županijskim smotrama i državnim festivalima. Inspiraciju za tekstove crpi iz svakodnevnih dogodovština prigor-skoga kraja i najzanimljivijih priča iz njezine mladosti, koje su prepričavale susjede i bake, te ih na osebujan način oblikuje u dramske tekstove. Prije če-tiri godine objavila je knjigu dramskih tekstova “Život kak ringišpil” sa svojim dotadašnjim djelima. Kroz svoje teksto-ve pridonijela je očuvanju izvorne kaj-kavštine, promicanju narječja, kulturnih vrijednosti i običaja prigorskoga kraja.

Županija ima razvijenu poljoprivredu, obrtništvo, sitno i srednje poduzetništvo, dakle upravo ona

područja s kojima može biti konkurentna u novoj zajednici naroda i zemalja u koju je ušla - rekao

je akademik Željko Reiner, potpredsjednik Sabora RH

Akademik Željko Reiner

Politika Županije okrenuta je pomaganju gospodarstvenicima, obrtnicima, poljoprivrednicima.., kako bismo zajednički prebrodili ova teška vremena -

rekao je župan Stjepan Kožić

je čast, ali prvenstveno odgo-vornost i obveza. Osobito kada se u obzir uzmu gospodarske okolnosti u kojima se naša ze-mlja nalazi. Stoga je komplet-na politika Županije okrenuta pomaganju našim gospodar-stvenicima, obrtnicima, poljo-privrednicima.., kako bismo zajednički prebrodili ova teška vremena - rekao je župan, do-davši da nas je kriza dobro pro-drmala, ali ne i uništila.

- Zagrebačka županija bila je i ostala stabilna regija. Bila je i bit će jedna od najatraktivnijih županija za život, rad, stvaranje i boravak - naglasio je župan.

Uz druge uglednike, sveča-nosti je prisustvovao i Željko Reiner, potpredsjednik Sabora RH, rekavši da je uvjeran da će Zagrebačka županija zna-ti odgovoriti na izazove koji,

ma koji imaju ideje, znanje, inovativnost i sposobnost. Jedi-na smo županija u državi koja je u proračunu osigurala 21 mi-lijun kuna za izradu dokumen-tacije za povlačenje sredstava iz EU fondova. Kombinacijom dosadašnjeg načina vođenja županije i prihvaćenjem novih izazova i prilika koje daje EU, imamo sjajne predispozicije za bolje sutra - rekao je Kožić. Osvrnuo se i na lokalne izbore, rekavši da su na njima dosa-dašnji rad županije ocijenili oni najvažniji - građani.

- Sudeći prema rezultatima izbora i uvjerljivoj pobjedi u prvome krugu, možemo zaklju-čiti da su stanovnici županije prepoznali naš rad i napore te su nas ponovno nagradili svo-jim povjerenjem. Voditi brigu o razvoju jedne županije velika

ulaskom Hrvatske u EU, stoje pred njom.

- Podloga postoji, županija ima razvijenu poljoprivredu, obrtništvo, sitno i srednje po-duzetništvo, dakle upravo ona područja s kojima cijela Hr-vatska može biti konkurentna u novoj zajednici naroda i ze-

Saborski zastupnik i predsjednik HSS-a Branko Hrg (s desna)

Pred Županijom su projekti vodoopskrbe, gospodarenja otpadom, integriranog prijevoza...

Županija je bila i ostala stabilna regija

malja u koju je ušla. Čitav niz novih mogućnosti postoji, ali o nama, o građanima županije, o našoj sposobnosti i vještini ovi-si kako ćemo ih i koliko iskori-stiti - rekao je Reiner, dodavši da u novoj, multinacionalnoj zajednici treba očuvati svoj identitet, jezik i tradiciju.

DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO DUGO SELO


Osnovano 1893., kao središnje vatrogasno društvo na pro-storu Dugog Sela danas broji

120 članova. U dugogodišnjem javnom djelovanju društvo uspješno promiče i aktivno sudjeluje u preventivnim mje-rama zaštite od požara, gašenju požara te spašavanju imovine ugrožene poža-rom, eksplozijom ili drugim prirodnim i tehničkim nesrećama. Članovi društva promiču vrijednosti zajedništva te, na-dasve, dignitet vatrogasne struke. Su-djeluju u aktivnostima humanitarnog značaja, preventivnim i aktivnostima u cilju zaštite čovjekove okoline te pri-donose razvoju i podizanju razine opće kulture u sredini u kojoj djeluju. Tije-kom 120 godina duge opstojnosti, DVD Dugo Selo bilo je i ostalo nezaobilazan čimbenik javnog i društvenog života grada.


DOBITNICI JAVNIH PRIZNANJADOBITNICI JAVNIH PRIZNANJA

IVAN POFUK, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Ivanić-Grada

NADICA BEDEK, tajnica Udruge Igrišće



Od 1995. ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Ivanić-Grada. Ovo društvo okuplja

brojno članstvo i volontere koji su, za-hvaljujući inicijativi i organizacijskim sposobnostima Ivana Pofuka, realizirali zadnjih godina preko 20 projekata za djecu, mlade, obitelji i osobe s invali-ditetom. Sudjelovali su u projektima uništavanja ambrozije, informatičkim radionicama, dostavi hrane socijalno ugroženim, starijim i nemoćnim oso-bama, projektima zaštite i spašavanja... Kroz brojne aktivnosti organizacija Crveng križa približena je građanima, posebno osobama u potrebi, a postala je i partner gradskim strukturama u rje-šavanju zdravstveno-socijalnih i drugih humanitarnih programa. Ivan Pofuk je svojim idejama i aktivnošću značajno unaprijedio rad Crvenog križa, ne samo u Ivanić-Gradu, već i na prostoru cijele županije.

Napisala je monografiju o Igri-šću i osmislila razglednicu ovoga mjesta. Izrađuje zagor-

ske narodne nošnje, ručnike, zidnjake, oltarnike... Pokrenula je manifestacije “Jesen u Igrišću” i “Memorijal Drageca Novine”. Udruga Igrišće, njezinom ini-cijativom, osnovana je prije četiri god-ne. Sudjelovala je u izboru “Najuzornije hrvatske seoske žene”. Organizira žetvu raži, mlaćenje žita, radionice izrade ško-pa od slame za pokrivanje krova, radi-onice pokrivanja kuća slamom i izrade raznih predmeta od slame. Pomaže sta-rijim i nemoćnim osobama. Pokrenula je razna uređenja javnih i društvenih površina. Zdušno promovira selo Igri-šće i općinu Jakovlje, a ljubav prema tradicijskim etno predmetima iskazuju njihovom izradom, kupnjom i razmje-nom te izložbom u vlastitoj etno kući.

MARIJAN PAVKOVIĆ, poljoprivrednik (Brezovec Žumberački)


D ok je većina stanovništva odla-zila iz prekrasnog, ali za život surovog Žumberka, Marijan

Pavković 1990., kao rezultat obitelj-skoga naslijeđa, pokreće poljoprivrednu proizvodnju. Danas se bavi proizvod-njom mlijeka (sa 17 grla proizvede oko 6000 litara mlijeka mjesečno) te ovčar-stvom i kozarstvom. Prestankom otku-pa mlijeka na prostoru Žumberka, zbog visokih troškova prijevoza, uz pomoć Zagrebačke županije i Grada Samobo-ra, ulaže u kupnju i postavljanje mlije-komata na samoborskoj tržnicu. Ovaj se projekt pokazao iznimno uspješnim, što se očituje u sve većoj potražnji svježe-ga planinskog mlijeka. Pavkovićev po-duzetnički duh i zaljubljenost u ljepote Žumberka rezultiralo je i uređenjem objekta za bavljenje seoskim turizmom, na kojemu uz smještaj, kada do kraja bude uređen, planira nuditi ekološke proizvode sa svoga gospodarstva.

RUDOLF BENČEK, predsjednik Zajednice udruga umirovljenika županije

NAGRADA ZA DOPRINOS UGLEDU I PROMOCIJI ŽUPANIJE U ZEMLJI I SVIJETU

Na čelu Zajednice udruga umi-rovljenika je od 2005. Od tada je u Zajednicu primljeno šest

novih udruga te ona danas broji 25.000 članova. Od izbora do danas, Benček je pokrenuo niz aktivnosti koje su pomo-gle udrugama da svoje aktivnosti uskla-de sa zakonima te inicirao niz edukacija koje su rezultirale jednostavnijim i tran-sparentnim djelovanjem udruga. Svo-jim osobnim angažmanom omogućio je da udruge, u sredinama u kojima djelu-ju, dobiju vlastite prostorije te da njihov rad pomažu gradovi i općine. Za njego-va mandata povećao se broj sudionika godišnjeg susreta umirovljenika župani-je, koji je proširen i na susret pjevačkih zborova i glazbenih sastava. Umirov-ljenički zborovi, njegovim zalaganjem, već tri godine uspješno, kroz pjesmu i scenski nastup, predstavljaju kulturu i običaje Zagrebačke županije na “Festi-valu treće životne dobi” u Ljubljani.


DOBITNICI JAVNIH PRIZNANJADOBITNICI JAVNIH PRIZNANJA

KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO KUPLJENOVO


Osnovano 1983., Kulturno-umjetničko društvo Kupljeno-vo djeluje kroz sedam sekcija

- dramsku, glazbenu, folklornu, izvor-nu folklornu, žensku pjevačku skupinu “Ivančice”, dječju folklornu i skupinu izvornih pjevača. Kvalitetu KUD-a po-tvrđuju mnogi ugledni stručnjaci, etno-lozi i folkloristi, o čemu svjedoče razne stručne publikacije te glazbena i me-dijska (radijska i televizijska) izdanja. KUD je izdao dva nosača zvuka “Lepo nam je, lepo Zagorje zeleno” i “Kuplje-novo, u srcu te nosim”, a sudjelovao je i na državnim smotrama kazališnih ama-tera u Čakovcu, Varaždinu i na Murteru. Društvo godišnje ima tridesetak nastupa, pet je puta sudjelovalo na “Međunarod-noj smotri folklora” u Zagrebu, bilježi nastupe na “Đakovačkim vezovima” i “Vinkovačkim jesenima” te u Mađar-skoj, Bugarskoj, Njemačkoj, Španjol-skoj, Slovačkoj...

ANTONIO BOŽIĆ, dizajner (Velika Gorica)


Hrvatski dizajner, priznat u svi-jetu, čija je izvrsnost i inova-tivnost prepoznata objavom

radova u prestižnim svjetskim medijima i knjigama, uspješno vodi velikogoričku tvrtku “Kreativni laboratorij”. Razvija jedinstvene hrvatske proizvode, poput maslinova ulja s listićima zlata, koji se kao jedini hrvatski luksuzni proizvod nalazi u ponudi prestižne londonske robne kuće Harrods, a prepoznat je i u bankarskim krugovima arapskoga svije-ta. Stalnim istraživanjem i inovativnim iskoracima osmišljava, dizajnira i stva-ra unikatne hrvatske proizvode, čime omogućuje i međunarodnu promidžbu Hrvatske. Kroz maksimalno korištenje resursa malih hrvatskih obrta i zanata pred izumiranjem, u svom stvaralačkom procesu veliku pažnju posvećuje očuva-nju i promociji hrvatskih tradicijskih zanimanja.

PLIVA HRVATSKA - Pogon Savski Marof


Pliva Hrvatska, članica TEVA Grupe, najvećega svjetskog proizvođača generičkih lijeko-

va, gradi u Savskom Marofu (u općini Brdovec) novi pogon za proizvodnju aktivnih farmaceutskih supstanci. Inve-sticija je vrijedna više od sto milijuna dolara, od čega jedna petina otpada na zaštitu okoliša. Investira se u najbolju raspoloživu tehnologiju za obradu ot-padnih voda i procesnih plinova, kao i u sanaciju potoka Gorjak. Puštanjem u rad novog postrojenja, u kojemu će za-poslenje pronaći preko stotinu osoba, kvaliteta zaštite okoliša bit će bolja, a time će i život stanovnika općine Br-dovec biti kvalitetniji. U proizvodnom lancu Plive Hrvatska sudjeluje više od tisuću dobavljača s prometom većim od milijardu kuna. Svoje dosadašnje uspje-he zahvaljuje velikom broju stručnjaka, inovativnoj tehnologiji i kontinuiranom ulaganju u istraživanje i razvoj.

IVAN KOŽAR, učenik Tehničke škole 'Ruđer Bošković' (Ivanić-Grad)

NAGRADA ZA IZNIMNA DOSTIGNUĆA U PROTEKLOME JEDNOGODIŠNJEM RAZDOBLJU

Na državnom natjecanju iz teh-ničke kulture, u ožujku 2012., s radom “Mobifiller - bežićni pu-

njač mobitela” osvaja jedno od pet prvih jednako rangiranih mjesta što mu omo-gućuje sudjelovanje na međunarodnoj izložbi inovatora “ARCA” u Zagrebu, gdje osvaja zlatnu plaketu za najbolji rad u rangu mladeži. Nakon toga slijedi poziv za predstavljanje RH na najvećem svjetskom sajmu inovatorstva “iENA 2012” u Nürnbergu, gdje je osvojio brončanu medalju. Ove godine izlagao je na državnoj smotri radova iz elektro-tehnike i računarstva, gdje je izloškom “Muzikalna Teslina zavojnica” osvojio prvo mjesto, a za ovaj mu je rad zlatna medalja dodijeljena i na izložbi “Inova mladih 2013”. Bavi se inovatorstvom u području elektrotehnike, elektronike i informatike. Aktivno sudjeluje u grupi inovatora svoje škole.


Postrojavanjem izaslanstava pripadnika rat-nih postrojbi, svetom misom u crkvi Uzne-senja Blažene Djevice Marije i spuštanjem

vijenaca u rijeku Kupu, obilježen je u Pokupskom Dan branitelja Zagrebačke žu-panije. Ustanovljen je na dan kada je, upravo u Pokupskom (27. lipnja 1991.), raspoređana uz rijeku Kupu, na prvoj crti bo-jišnice, 2. brigada ZNG-a. - Zveckanje oružja pred poče-tak rata, koje je kasnije preraslo u grmljavinu, trebalo nas je za-plašiti da ostanemo doma, za-ustaviti nas u obrani domovi-ne. Ali zahvaljujući vama, koji ste sa srcem krenuli u obranu, nije! - rekao je uvodno Božidar Škrinjarić, načelnik Pokupsko-ga. Ispred Županije na sveča-nosti su bili župan Stjepan Kožić, njegov zamjenik Damir Tomljenović i predsjednik Skupštine Dražen Bošnjaković. Župan je bra-niteljima zahvalio na svemu što su učinili za do-movinu, rekavši da je njegova želja da okupljanje branitelja s prostora županije postane tradicija. - Također, želim da se u što kraćem vremenu dogovorimo o mjestu u županiji gdje bismo obilježavali određene datume - rekao je župan. Svečanost je održana nekoliko dana prije ulaska Hrvatske u EU, pa je župan rekao da našim ula-skom u Uniju dobivamo mogućnost kvalitetnijeg razvoja. - No, u Europskoj uniji nas ne očekuje 'med i mlije-ko', već puno napora i truda da bismo mogućno-sti koje su pred nama mogli i realizirati. Postrojenim braniteljima - pripadnicima 1. gar-dijske brigade “Tigrovima”, i 2. gardijske brigade

OBILJEŽAVANJE DANA HRVATSKIH BRANITELJA

'Na povijest se podsjećamo kako se ona ne bi ponovila'

Hrvatski branitelji su heroji, zaslužni što danas živimo u blagodatima suverene i

slobodne države

“Gromovima”, 51. bataljuna Vrbovec, 53. bataljuna Dugo Selo, 61. bataljuna Jastrebar-sko, 65. bataljuna Ivanić-Grad, 140. brigade Jastrebarsko, 151. brigade Samobor i 153. briga-de Velika Gorica, obratili su se, u ime predsjednika Sabora, sa-

borski zastupnik Damir Mateljan i zamjenica mi-nistra obrane Vesna Nađ. - Podsjećanje na povijest nije življenje u prošlosti,

podsjećanje je važno da se povi-jest ne bi ponovila. Budite pono-sni na sebe i vaš doprinos u ratu. Hrvatski branitelji su heroji koji su ostvarili višestoljetni san hr-vatskoga naroda, oni su zaslužni što danas živimo u blagodatima suverene i slobodne države. Oni su podarili duh zajedništva koji

se danas, u vremenu krize, sve više gubi. Stoga, za boljitak zajednice i obitelji, trebamo njegovati vri-jednosti zajedništa, nesebičnosti, požrtvovnosti i hrabrosti - poručila je zamjenica ministra. O ratnom putu velikogoričke 153. brigade, uz Op-ćinu Pokupsko suorganizatora proslave, govorio je jedan od njezinih zapovjednika Nikica Repač. - Naš ratni put započeo je i završio u Pokupskom, no naše su postrojbe bile i na novljanskom rati-štu, sinjskom, slavonskom, južnom bojištu i Her-cegovini. Kroz brigadu je prošlo 5560 pripadnika, 72 su poginula, 450 ih je bilo ranjeno - podsjetio je Repač.Svečanost je završila druženjem branitelja.

Dan branitelja Zagrebačke županije ustanovljen je na dan kada je u Pokupskom, 27. lipnja 1991.,

raspoređena uz rijeku Kupu, na prvoj crti bojišnice, 2. brigada ZNG-a

DOGAĐAJI

Pokazali odlično znanje o Sjevernoatlanskom savezu VELIKOGORIČKI I UČENICI IZ ZAPREŠIĆA NA NATJECANJU 'ALIANTE 2013'

Velikogorički gimnazijalci Ta-mara Miliša i Filip Opetuk i

učenici zaprešićke Srednje škole “Ban Josip Jelačić” Antonio Jozi-pović i Luka Vujinović sudjelovali su na međunarodnom natjecanju “Aliante 2013”, održanom u Šved-skoj. Svrha je ovoga natjecanja, koje se održava od 2001., podići razinu znanja učenika o Sjevernoatlan-skom (NATO) savezu. Natjecanje se sastoji od tri kruga, a preduvjet je odlično znanje en-gleskog jezika. Prvi i drugi krug sastoje se od pismene provjere znanja, a treći, finalni krug, uz provjeru teoretskog znanja (gdje su Tamara Miliša i Fillip Opetuk,

zajedno s kolegama iz Poljske, s kojima su činili međunarodni tim, bili najbolji!), obuhvaća i praktič-ni dio u kojemu natjecatelji od-mjeravaju snage u izdržljivosti i snalažljivosti - poput postavljanja šatora, pripreme obroka, orijen-tacije u prostoru, gađanja iz puš-ke, bacanja granata... U konačnom poretku učenici Gimnazije Velika Gorica plasirali su se na peto, a učenici Srednje škole “Ban Josip Jelačić” na šesto mjesto. Prvih pet ekipa osvojilo je na-gradni izlet u Tursku, u listopadu ove godine, gdje će obići tamoš-nje vojne baze i kulturno-povije-sne znamenitosti.

POTPISAN UGOVOR O DOGRADNJI SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE SAMOBOR

Kroz godinu dana školadobiva nove praktikume

U školi vjeruju da će postati nacionalni referentni centar za pametnu kućuSrednja strukovna škola Samo-

bor dobiva, kroz godinu dana, tri nova praktikuma i učionicu s pratećim kabinetima. Ugovor o dogradnji škole, koju s 4,63 mi-lijuna kuna u potpunosti financira Županija, potpisali su župan Stje-pan Kožić i Mijo Stipić, direktor izvođača radova, tvrtke “Građe-vinarstvo”.

- Nastavljamo ulagati u podiza-nje kvalitete obrazovanja - rekao je župan, podsjetivši da je Župa-nija od 2001. do danas uložila u Srednju strukovnu školu Samo-bor 5,4 milijuna kuna, a značajan iznos, gotovo 14 milijuna kuna, uložila je i u gradnju školske sportske dvorane koju koriste učenici samoborskih srednjih škola.

Davor Škiljan, ravnatelj Stru-kovne škole, rekao je da se radi o velikom danu za strukovno školstvo u Samoboru te dodao da bi se nakon dogradnje škole, uz male preinake postojećeg prosto-

U sklopu natječaja “Modernizacija školskih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s potrebama tržišta

rada”, škola je od Europske unije za projekt pametne kuće dobila 195.805 eura

Županija dogradnju financira s 4,63 milijuna kuna

ra, nastava u njoj mogla odvijati u jednoj smjeni.

- Najstarija samo strukovna škola u Hrvatskoj, a nakon do-gradnje prostora 'prodisat ćemo punim plućima'. U jednoj od uči-onica bit će smještena oprema za potpuno novi nastavni predmet - pametnu kuću - rekao je Škiljan. Za projekt pametne kuće, u sklo-pu natječaja “Modernizacija škol-skih kurikuluma u strukovnim školama u skladu s potrebama tržišta rada”, ova je škola od Eu-ropske unije dobila 195.805 eura.

- Učenici koji se školuju za za-nimanje tehničar za mehatroniku i koji će slušati predmet pametna kuća, istovremeno sa srednjom stručnom spremom dobit će i cer-tifikat da su opremljeni za tržište rada za rad na pametnoj (pasiv-noj) kući. Toga zasad u Hrvatskoj nema, pa vjerujem da će naša škola postati nacionalni referen-tni centar za pametnu kuću - do-dao je Škiljan.

Natjecanje je održano u najstarijoj vojnoj akademiji na svijetu, smještenoj u povijesnoj palači Karlberg blizu

Stockholma

ŠKOLSTVO


EU FONDOVI

KAKO DO NOVCA EU FONDOVA

BAZA PROJEKTNIH

IDEJA Kao članica Europske unije Hrvatska ima velike moguć-nosti korištenja EU fondova, ali to su samo mogućnosti!Priprema projektnih ideja i natječajne dokumentaci-je najvažniji je korak u is-hođenju bespovratnih EU sredstava. Već sada postoji mnogo najavljenih natječaja za sektore malog i srednjeg poduzetništva i turizma, a uskoro se očekuju i najave za natječaje za razvoj rural-nog prostora. No, ako se natječaji objave, a projek-tni prijedlozi nisu spremni, aplicirati na natječaj bit će nemoguće.Zbog toga svaki poduzetnik, poljoprivrednik, načelnik ili voditelj projekta, mora stvo-riti bazu projektnih ideja i na taj način napraviti prvi korak u ishođenju bespovratnih sredstava.

INFO TOČKA je potpuno besplatna za sve korisnike

s područja Zagrebačke županije. Zainteresirani se mogu javiti na e-mail:

[email protected] ili na broj telefona 01/6556-051.

Republika Hrvatska pristupila je 1. srpnja Europskoj uniji, s čime u svezi je donesen Za-

kon o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 73/2013) i Pravilnik o porezu na dodanu vrijed-nost (Narodne novine, broj 79/13). Pristupanjem RH Europskoj uniji ukinute su granice prema država-ma članicama EU, te u tom smislu u obavljanju prometa s drugim drža-vama članicama nema izvoza i uvo-za. Izvoz i uvoz od dana pristupanja RH Europskoj uniji kao pojam posto-je samo s trećim zemljama, odnosno zemljama koje nisu države članice Europske unije.

Kod isporuke dobara u druge dr-žave članice Europske unije pojam “izvoz” zamjenjuje se pojmom “is-poruke dobara unutar Europske unije”.

Kod stjecanja (nabave) dobara iz drugih država članica Europske unije pojam “uvoz” zamjenjuje se pojmom “stjecanje dobara unutar Europske unije”.

Što se tiče postupka izvoza dobara u treće zemlje, on se nije promijenio nakon 1. srpnja u odnosu na postu-pak koji se primjenjivao do tada.

Postupak uvoza iz trećih zemlja ostaje gotovo isti kao i postupak uvoza prije pristupanja RH Europ-skoj uniji, što znači da će Carinska uprava i dalje biti nadležna za utvr-đivanje carinske osnovice pri uvo-zu. Međutim, potrebno je istaknuti da je pristupanjem u EU Republika Hrvatska postala dio područja Eu-ropske unije pa se uvoz u RH smatra ujedno i uvozom u Europsku uniju. Stoga, s obzirom da dolazi do slo-bodnog kretanja dobara unutar trži-šta Europske unije, porezni obvezni-ci nakon 1. srpnja mogu dobra koja imaju krajnje odredište u Republici Hrvatskoj uvesti u bilo kojoj državi članici. Također, postoji mogućnost da na temelju rješenja Ministarstva finan-cija - Porezne uprave prilikom uvoza porezni obveznici fizički ne uplaćuju PDV, već da za njih to bude obračun-ska kategorija, međutim za navede-no je potrebno donijeti provedbeni propis, odnosno Pravilnik, a do do-nošenja tog Pravilnika PDV pri uvo-zu će se plaćati.S obzirom da je do najvećih promje-na došlo upravo kod poslovanja s poreznim obveznicima iz drugih država članica, u nastavku se navo-de obveze poreznih obveznika prili-kom isporuke dobara unutar Europ-ske unije.

Društvo “A” d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, koje je upisano u registar obveznika PDV-a i ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj, isporučilo je i otpremilo 10. srpnja 2013. uredski materijal (stolove, ormare, stolce) društvu “C” koje ima sjedište u Republici Austriji i koje ima austrijski PDV identifika-cijski broj.

U ovom primjeru radi se o isporuci dobara unutar Europske unije koja će biti oslobođena PDV-a uz uvjet da je dobro napustilo područje Re-publike Hrvatske i da strani porezni obveznik ima važeći PDV identifi-kacijski broj u svojoj državi članici te da su PDV identifikacijski brojevi iskazani na računu.Društvo “A” d.o.o. mora provjeriti va-ljanost PDV identifikacijskog broja društva “C” putem jednog od sljede-ćih načina: web stranice Europske komisije http://ec.europa.eu/taxation_cu-stoms/vies web stranice Porezne uprave elektroničke pošte upućene Pore-znoj upravi na e-mail: [email protected] telefonskog poziva upućenog Po-reznoj upravi.Za obavljenu isporuku društvo “A” d.o.o. mora izdati društvu “C” račun u kojem će uz ostale propisane po-datke iz članka 79. stavka 1. Zakona o PDV-u obavezno navesti svoj PDV identifikacijski broj, PDV identifi-kacijski broj društva “C” te nazna-ku članka Zakona o PDV-u (članak 41., stavak 1., točka a) ili Direktive 2006/112/EZ (članak138., stavak 1.) kojim je to oslobođenje popisano. Obavljenu isporuku društvo “A” iskazuje u prijavi PDV-a za srpanj 2013. (Obrazac PDV), pod točkom I.3. isporuke dobara unutar EU, koju mora podnijeti elektroničkim pu-tem do 20. kolovoza 2013. Nadalje, društvo “A” d.o.o. obavljenu isporu-ku društvu “C” iskazuje i u Zbirnoj prijavi za srpanj koju mora podnijeti elektroničkim putem najkasnije do 20. kolovoza 2013. Društvo “A” d.o.o. treba dokazati da su dobra, odno-sno uredski materijal, prevezeni u Republiku Austriju. Prijevoz ispo-ručenih dobara može se dokazati računom, otpremnicom ili drugim dokumentom iz kojeg je razvidno da se odnosi na otpremu ili prijevoz dobara navedenih u računu.

Društvo “A” d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, koje je upisano u registar obveznika PDV-a i ima dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj, isporučilo je i otpremilo 15. srpnja 10 kg čokolade u vrijednosti od

1000 kuna osobi “B” u Maribor.

Hrvatski porezni obveznici koji će imati PDV identifikacijski broj kod isporuka dobara građanima u drugu državu članicu bit će obvezni na is-poručena dobara obračunati hrvat-ski PDV.Društvo “A” d.o.o. obavlja isporuku čokolade osobi “B” u Maribor. Osoba “B” nije obveznik PDV-a i nema do-dijeljen slovenski PDV identifikacij-ski broj, stoga društvo “A” d.o.o. na obavljenu isporuku čokolade mora obračunati hrvatski PDV po stopi od 25%. Isporuku čokolade osobi “B” društvo “A” d.o.o. iskazat će u Obrascu PDV za mjesec srpanj, pod točkom II.3 (Isporuke dobara i uslu-ga u RH po stopi od 25%). U vezi isporuka dobara koje hrvat-ski porezni obveznici obave u druge države članice građanima i ostalim osobama kojima nije dodijeljen PDV identifikacijski broj, potrebno je na-glasiti da će ti hrvatski porezni obve-znici u slučaju da prijeđu ili odustanu od praga isporuke koji je propisala druga država članica Europske unije biti obvezni registrirati se za potre-be PDV-a u toj državi članici i na sve daljnje isporuke u toj državi članici obračunavati PDV sukladno Zakonu o PDV-u te države članice. Podaci o takvim isporukama iskazivat će se u Obrascu PDV, pod točkom I.2. (Is-poruke dobara obavljene u drugim državama članicama). Hrvatski porezni obveznici mogu informacije o pragovima isporuka pojedinih država članica i oporezi-vanju PDV-om pronaći na sljedećem linku:

http://ec.europa.eu/taxation_cu-stoms/taxation/vat/traders/vat_co-mmunity/index_en.htm

Isporuke dobara građanima i oso-bama koje nisu porezni obveznici u drugoj državi članici, odnosno oso-bama koje nemaju PDV identifika-cijski broj ne iskazuju se u Zbirnoj prijavi.

Hrvatski mali porezni obveznik koji nije upisan u registar obvezni-ka PDV-a obavlja isporuku dobara poreznom obvezniku “B” u Mađar-sku.

Ako isporuku dobara u drugu drža-vu članicu obavlja hrvatski mali po-rezni obveznik iz članka 90. Zakona o PDV-u, tada se ne radi o isporuci dobara unutar Europske unije i PDV neće obračunati ni tuzemni isporu-čitelj niti će obvezu za obračun PDV-a imati kupac tih dobara u drugoj državi članici.

OBVEZE KOD ISPORUKA DOBARA U DRUGE DRŽAVE ČLANICE EU

VIJESTI

Regionalna razvojna agen-cija Zagrebačke županije na INFO TOČKAMA, koje se provode svakog utorka i petka, izradit će za zaintere-sirane evidencijske listove koji pomažu prilikom aplika-cije na natječaj te obrađuju projektne ideje i daju prijed-log za prijavu na određeni natječaj. Važno je naglasiti da je INFO TOČKA besplatna za korisni-ke s prostora Zagrebačke županije.Pobliže informacije o projek-tima mogu se dobiti na bro-ju telefona 01/6556-051 ili putem e-maila: [email protected].

DO NOVCA EUROPSKIH FONDOVA KONZULTANTSKIM USLUGAMA REGIONALNE RAZVOJNE AGENCIJE

Europskim novcem sufinancirana staja za konje u Markuševcu Turopoljskom

Unutar Mjere 'Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih

aktivnosti', povrat sredstava odobren je za ulaganje u objekt

za uzgoj životinja kao dio turističke ponude

U gradnju i opremanje staje uloženo je 1,17 milijun kuna, od čega je povrat

sredstava iznosio 561.975 kuna

Nekad čovjek traži kruh, a nekad kruh pronađe tebe - na upit zašto iz Varaž-

dina u Turopolje, spremno odgo-vara Draženka Borak, pravnica, vlasnica tvrtke za proizvodnju tračnih pila za rezanje metala, za-ljubljenica u konje, uporna podu-zetnica kojoj je EU, kroz program IPARD - Mjeru 302, sufinancirala gradnju staje za držanje (pansion) konja.

U gradnju i opremanje staje, u Markuševcu Turopoljskom, Draženka je uložila 1,17 milijun kuna, od čega je povrat sredstava, unutar sektora ruralnog turizma i Mjere “Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivno-sti”, iznosio 561.975 kuna. Kroz pripremu projektne dokumenta-

Draženka Borak i Mario Majhen, stručni suradnik RRA za EU projekte

Kapacitet staje je 11 konja

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE Kako bi optimizirali razvojne ciljeve Županije, u procesu prilagodbe Hrvatske regionalnom ustrojstvu i programima Europ-ske unije, Zagrebačka županija i gradovi Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić osnovali su 2004. godine Regionalnu razvojnu agenciju (RRA). Danas je ona ključni nositelj te izvršitelj planiranja i provedbe svih značajnih razvojnih aktivnosti na prostoru županije, a time i važan akter te promotor upravljanja županijskim i regionalnim razvojem. Izgrađuje se koristeći dobru praksu razvojnih agencija u zemljama Europske unije.Dosad je RRA provela, odnosno provodi oko stotinu projekata iz raznih domaćih te programa Europske unije. Najviše pro-jekata izradila je i provela iz EU programa IPA, komponente 2 i 4, te posebno komponente 5 (ruralni razvoj). Kako bismo stanovnicima županije približili rad RRA, u svakom broju Kronike predstavit ćemo po jedan završeni projekt, za početak iz programa SAPARD/IPARD, u čijoj su pripremi, odnosno provođenju, kao konzultanti ili izrađivači projekata, sudjelovali djelatnici (stručni suradnici) agencije. Nadamo se da će pregled ostvarenih investicija i rezultata biti interesantno štivo, ali i poticaj (budućim) poduzetnicima da se okušaju u razvojnim programima koje nudi Europska unija.

cije i prijavu na IPARD program Draženku su 'vodili' stručni su-radnici (zaposlenici) Regionalne razvojne agencije.

- Osnovnu djelatnost kojom se, u ruralnom prostoru, bavimo petnaestak godina širimo na pru-žanje turističkih usluga, odnosno rekreativno, western jahanje. Vlastitim sredstvima uređujemo i ugostiteljski objekt, a u planu su i sobe - pripovijeda Draženka. Do Regionalne razvojne agencije, govori, došla je na preporuku.

- Zadovoljna?! Apsolutno! Oni su me 'vodili', savjetovali... Puno je lakše proći administraciju uz nekoga tko zna kojim tempom i redoslijedom ide postupak - od-

govara Draženka, dodajući da su EU fondovi za onoga tko ima ide-ju i stvarno nešto želi napraviti.

- Ljudi se boje ad-ministracije, papira, ali ništa nije nemogu-će. Isplati se aplicirati za sredstva EU fon-dova. U našem sluča-ju nismo morali zado-voljiti niti jedan drugi uvjet osim onih koje propisuju hrvatski zakoni. Logika je da bi svaka staja trebala imati sve papire, kao i naša, no drugo je pitanje ima li - kaže Draženka koja je nedavno uspješno prošla i kontrolu iz Bruxellesa, koja se

na lice mjesta došla uvjeriti o na-mjenskom utrošku bespovratnih EU sredstava. U njezinoj staji, površine 320 četvornih metara, s

ukupno 11 boksova, trenutno su četiri ko-nja - američkih pa-smina quarter i pa-int. Plan je nabaviti još dva, a preostalih pet boksova koristiti za pansionski smje-štaj konja.

- Perfekcionist sam i sve radim postepeno. Planiram se baviti i te-rapijskim jahanjem, ali tek nakon što s fizioterapeutima pripremim adekvatne programe - kaže Dra-ženka.


GOSPODARSTVOGOSPODARSTVOREPUBLIKA HRVATSKAZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Na temelju članka 7., 19. i 28. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (Narodne novine, broj 52/13) i članka 40. Statuta Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije, broj

17/09, 31/09, 4/13 i 6/13 - pročišćeni tekst), župan Zagrebačke županije objavljuje

P O Z I VUVODNE NAPOMENEVlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (u daljnjem tekstu: Uredba) objavljenu u Narodnim novinama, broj 52/2013, koja je stupila na snagu 11. svibnja 2013., kojom su utvrđeni kriteriji, mjerila i postupak za odgodu plaćanja, za obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživa-nja države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.Uredba se primjenjuje na dužnike fizičku i pravnu osobu, a odnosi na sve dospjele i nedospjele neplaćene dugove i potraživanja, osim na potraži-vanja za javna davanja, izuzev naknade za koncesiju. Na dužnika fizičku osobu obrtnika i fizičku osobu koja obavlja samostal-nu djelatnost primjenjuju se odredbe Uredbe koje se odnose na pravnu osobu. Propisuje se da se dužniku može odobriti odgoda plaćanja, obročna otplata duga te prodaja i otpis potraživanja jednom u pet godina. Rješenje o odobrenju odgode plaćanja, obročne otplate duga te prodaji i otpisu potraživanja koja se odnose na Zagrebačku županiju donosi Upravni odjel za financije Zagrebačke županije, odnosno župan na prijedlog Upravnog odjela za financije.

Uredbom je propisana:

ODGODA PLAĆANJA I OBROČNA OTPLATA DUGA

Zahtjev mogu podnijeti dužnici - pravne, fizičke osobe - građani, fizičke osobe obrtnici i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost na Uredbom propisanim obrascima: obrazac ZFO (za fizičke osobe) i obra-zac ZPO (za pravne osobe).

Fizičke osobe moraju udovoljavati: 1. socijalnom uvjetu - ako na temelju rješenja nadležnog tijela ostvaruju

pravo na pomoć za uzdržavanje iz sustava socijalne skrbi ili pravo na opskrbninu prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili zakona kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata, ili

2. imovinskom uvjetu - ako imovno stanje podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegova kućanstva odgovara sljedećim uvjetima (kumulativno): a) kada imovina, u novčanom obliku, podnositelja zahtjeva i punoljet-

nih članova njegovog kućanstva ne prelazi iznos od šest proračun-skih osnovica na dan podnošenja zahtjeva, po članu kućanstva

b) kada ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja zahtjeva i čla-nova njegovog kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva jednu proračunsku osnovicu

Pravne osobe i fizičke osobe obrtnici i fizičke osobe koja obavljaju samostalnu djelatnost, moraju udovoljavati uvjetima (kumulativno):

a) podnositelj zahtjeva nema dospjelog duga u evidencijama koje vodi Porezna uprava (po osnovni poreznih obveza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje)

b) podnositelj zahtjeva nije u prethodnoj i tekućoj godini isplatio dividendu, udjel u dobiti ili predujam dobiti, ako je u isto vrijeme imao porezni dug

c) ako bi naplata duga u cijelosti za pravnu osobu predstavljala neprimjereno opterećenje ili bi joj nanijela veću gospodarsku štetu te ukoliko se poslovni i financijski plan podnositelja procijeni kao tržišno održiv

Podnositelj zahtjeva daje podatke u zahtjevu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, a podnosi ga upravnom odjelu nadležnom za pojedinu vrstu proračunskog prihoda/potraživanja.

OTPIS I DJELOMIČAN OTPIS POTRAŽIVANJA ZA FIZIČKU OSOBU GRAĐANINA

Zahtjev mogu podnijeti fizičke osoba građani na Uredbom propisanom obrascu ZFO.Fizičke osobe moraju udovoljavati: 1. “socijalnom uvjetu” ako na temelju rješenja nadležnog tijela ostvaruju

pravo na pomoć za uzdržavanje iz sustava socijalne skrbi ili pravo na opskrbninu prema zakonu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ili zakona kojim se uređuje zaštita vojnih i civilnih invalida rata ili

2. “imovinskom uvjetu” ako imovinsko stanje podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegova kućanstva odgovara sljedećim uvjetima (kumulativno): a) kada imovina, u novčanom obliku, podnositelja zahtjeva i članova

njegovog kućanstva ne prelazi iznos od dvije proračunske osnovice na dan podnošenja zahtjeva, po članu kućanstva

b) kada podnositelj zahtjeva odnosno punoljetni članovi njegovog kućanstva imaju u vlasništvu stan ili kuću koji se ne smatraju

zadovoljavajućim stambenim prostorom (površine do 35 m2 za jednu osobu uvećano za 10 m2 za svaku daljnju osobu s mogućim odstupanjem od 10 m2), te ako imaju u vlasništvu automobil i/ili plovilo čija vrijednost ne prelazi iznos od dvije proračunske osnovice na dan podnošenja zahtjeva, po članu kućanstva

c) kada ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja zahtjeva i puno-ljetnih članova njegovog kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos od jedne proračunske osnovice

Podnositelj zahtjeva daje podatke u zahtjevu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, a podnosi ga upravnom odjelu nadležnom za pojedinu vrstu proračunskog prihoda/potraživanja.Propisano je ukoliko se fizičkoj osobi građaninu odobri otpis duga slije-deći zahtjev za otpis duga ne može podnijeti prije proteka roka od pet godina od donošenja odluke o otpisu potraživanja za prvobitni dug.

OTPIS DUGA ZA KAMATU AKO SE PLATI GLAVNICA JEDNOKRATNO U CIJELOSTI

Zahtjev mogu podnijeti pravne osobe i fizičke osobe obrtnici i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost do 9. rujna 2013. godine i fizičke osobe - građani, za koje nije propisano ograničenje roka za podnošenje zahtjeva. Nadležno tijelo je dužno u roku od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva točno utvrditi stanje duga s osnove glavnice i kamate čiji se otpis traži. Po utvrđenju stanja duga nadležno tijelo naložit će pravnoj osobi plaćanje duga s osnove glavnice u cijelosti jednokratno. Propisano je da se može otpisati dospjeli i nedospjeli nenaplaćeni, odno-sno neplaćeni dug s osnova kamata, ako se glavni dug uplati u cijelosti jednokratno u roku od 30 dana od dana usklađenja stanja. Podnositelj zahtjeva za otpis kamate ne može istodobno podnijeti zahtjev za odgo-du ili obročnu otplatu duga, a nepravodobni zahtjevi neće se razmatrati i odbacit će se.

PRODAJA POTRAŽIVANJA

Prodati se mogu potraživanja samo prema dužniku pravnoj osobi. Potra-živanja se prodaju putem javne dražbe, raspisivanjem javnog natječaja ili izravnom pogodbom uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

Propisani su kriteriji i uvjeti za prodaju potraživanja: a) da je imovina dužnika manja od vrijednosti potraživanja, odnosno

da je vrijednost imovine na kojoj postoje instrumenti osiguranja manja od vrijednosti potraživanja

b) da postoji rizik naplate potraživanja za dužnika (nelikvidnost, insol-ventnost, prezaduženost)

Prodaja se obavlja sukladno odredbama stečajnog postupka. Ne može se prodati potraživanje od dužnika u većinskom vlasništvu države, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Na prvoj dražbi ili javnom natječaju početna cijena je 75% nominalnog iznosa duga (glavnice s kamatama). Druga dražba ili javni natječaj određuje se nakon proteka roka od najmanje 30 dana od prve dražbe i početna cijena ne može biti niža od 50% nominalnog iznosa duga (glavnice s kamatama) uz uvjet da je imovina pravne osobe nedostatna za pokriće od 50% vrijednosti ukupnog potraživanja. Treća dražba ili javni natječaj određuje se nakon proteka roka od najmanje 30 dana od druge dražbe, a početna cijena ne može biti niža od 35% nominalnog iznosa duga (glavnice s kamatama), uz uvjet da je imovina pravne osobe manja od 35% potraživanja. Zahtjevi se podnose upravnom odjelu nadležnom za pojedinu vrstu proračunskog prihoda/potraživanja na propisanim obrascima ZPO (pravne osobe, fizičke osobe obrtnici i fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost)) i ZFO (fizičke osobe) koji su prilozi ovog poziva, s propisanom dokumentacijom, putem pošte ili neposredno u pisarnici Zagrebačke županije, Ulica grada Vukovara 72, 10000 Zagreb.Postupak za provedbu odgode plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja provodi se prema načinu i uvjetima propisanim Uredbom.

Dokumenti:Uredba o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja (Narodne novine, broj 52/13)Pravne osobe, fizičke osobe obrtnici i fizičke osobe koje obavljaju samo-stalnu djelatnost: obrazac ZPOFizičke osobe: obrazac ZFO

KLASA: 403-01/13-01/12URBROJ: 238/1-03-13-03

U Zagrebu, 19. srpnja 2013.

ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA ODGODU PLAćANJA, OBROČNU OTPLATU DUGA TE PRODAJU, OTPIS ILI DJELOmIČAN OTPIS POTRAŽIVANJA

SVEČANA AKADEMIJA U PRIGODI DANA HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE

Ivan Leščić iz Preseke primioplaketu HOK-a 'Zlatne ruke'

Leščić je najviše priznanje Komore primio za izniman doprinos razvoju

obrtničke proizvodnje, ulaganje u nove

tehnologije i očuvanje okoliša, njegovanje obiteljske tradicije i razvoj komorskog

sustava

Ulazak u svijet poduzetništva

OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB URUČILA MAJSTORSKE DIPLOME

Majstorske diplome auto-električarima, autolimarima,

elektroinstalaterima, stolarima, fri-zerima, slastičarima.., te osobama ostalih strukov-nih zanimanja koje su završile petu razinu obra-zovanja dodije-lila je Obrtnička komora Zagreb. Čestitavši na po-loženom majstor-skom ispitu, koji, uz ostalo, otvara mogućnost otva-ranja vlastita obr-ta, predsjednik Obrtničke komore Zagreb Ivan Obad rekao je da su na krivom putu oni koji, u okviru rasprava o promjeni Zakona o obrtu, smatra-ju da za otvaranje obrta ovakva diploma ne bi trebala. - Bez obrtnika se ne može, svi si-stemi koji su obrtništvo htjeli sta-viti u drugi plan, nisu to uspjeli! Stoga mi je drago što mladi vide budućnost u strukovnom obra-zovanju. S diplomom koju danas

primate možete doći u zemlje EU i otvoriti svoju samostalnu radnju - rekao je Obad. Majstorske diplome primilo je 205

osoba s prostora Zagreba i župani-je. Uz Damira Fa-šaića, pročelnika za gospodarstvo Zagrebačke župa-nije, županijskim majstorima diplo-me su uručili pred-sjednici njihovih udruženja. - Majstorska diplo-ma vam omogu-ćuje ulazak u svijet

poduzetništva, a time i otvaranje novih radnih mjesta - rekao je Fa-šaić, podsjetivši na mjere kojima Županija potiče obrtnike-počet-nike, ali i na ostale (bespovratne) potpore u gospodarstvu. Mirela Lekić, ispred Hrvatske obrt-ničke komore, poručila je da maj-storskom diplomom ne prestaje usavršavanje te da stečeno znanje samo po sebi nije dovoljno, već ga treba i primjenjivati.

njihovu izradu izrađuju se u vlasti-toj alatnici.

Svečanosti HOK-a, uz ostale, prisustvovao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, ministri Gor-dan Maras i Mirando Mrsić, a u ime Županije župan Stjepan Kožić.

Dragutin Ranogajec, predsjed-nik HOK-a, naglasio je važnost Komore u kreiranju zakonskih rje-šenja kojima se mogu smanjiti ad-ministrativno-birokratske prepre-ke, nelikvidnost, visoka davanja...

- Biti obrtnik nije samo zanima-nje, nego život mnogih hrvatskih obitelji - rekao je Ranogajec. U Hrvatskoj od obrta živi, čulo se za svečanosti, gotovo 500.000 ljudi - obrtnika, njihovih zaposlenika i obitelji, stoga je resorni ministar Gordan Maras rekao da svi zakon-ski okviri idu u smjeru smanjenja troškova i jednostavnijeg poslova-nja obrtnika.

Za svečanosti su promovirani i novi majstori, njih 1430, koji su majstorski ispit položili tijekom proteklih godinu dana. U njihovo ime, simbolično, diplomu je preu-zeo Tomislav Kireta, majstor alat-ničar iz Velike Gorice.

zila, a kasnije proizvodnju širi na dijelove za poljoprivredne stroje-ve. Danas njegova obrtnička radi-onica, koja zapošljava devet djelat-nika, izrađuje proizvode bazirane na spoju metala i gume. Alati za

Ivan Leščić, vlasnik obiteljskog obrta “Liktin” iz Preseke, ak-tualni predsjednik Udruženja

obrtnika Vrbovca, jedan je od še-stero dobitnika plakete “Zlatne ruke”, najvišeg priznanja Hrvatske obrtničke komore (HOK). Prizna-nje je, iz ruku ministra rada i mi-rovinskog sustava Miranda Mrsi-ća, primio na svečanoj akademiji u prigodi dana HOK-a, koji se obi-lježava u znak obnove Komore 1. srpnja 1994. godine.

Leščić je svoj obrt otvorio 1986. U početku se uglavnom bavio pro-izvodnjom dijelova za teretna vo-

Bez obrtnika se ne može, svi sistemi koji su obrtništvo

htjeli staviti u drugi plan nisu to uspjeli

- rekao je Ivan Obad, predsjednik Obrtničke komore

Zagreb

Priznanje je Leščiću uručio ministar Mirando Mrsić

Tomislav Kireta (s desna) majstor-alatničar iz Velike Gorice

U Hrvatskoj od obrta živi gotovo 500.000

ljudi - obrtnika, njihovih zaposlenika i obitelji


POLJOPRIVREDAVIJESTI

MANIFESTACIJE

ZAPREŠIĆ

OBIČAJI

Dani kupina

Natjecanje orača

Smotre folklora

Do početka rujna na četiri lokacije u Za-grebu održava se manifestacija Dani kupi-na. Prigodnu prodaju svježe kupine i proi-zvoda od nje, u suradnji s proizvođačima, već deset godina organiziraju Grad Zagreb i Zagrebačka županija. Otvorenju ovogo-dišnje, na zagrebačkom Trgu kralja Tomi-slava, prisustvovao je zamjenik župana Da-mir Tomljenović.

Stjepan Doračić iz Šibica u kategoriji pluga ravnjaka i Mario Filipčić iz Ključa Brdoveč-kog u kategoriji pluga premetača pobjed-nici su 11. županijskog natjecanja orača, održana u Šibicama (grad Zaprešić). Sudje-lovalo je 14 orača, a natjecanje su organi-zirali Udruga orača Zagrebačke županije i Poljoprivredna savjetodavna služba. Ti-jekom dvosatna oranja vrednovalo se, uz ostalo, otvaranje prve brazde, njezina pra-vilnost, čistoća i čvrstoća te zaoravanje bilj-nih ostataka. Oranje je temeljna mjera kojom počinje poljoprivredna proizvodnja, a kojom se, uz pravilnu primjenu, mogu povećati prinosi.

U sklopu “Svetoivanjskih dana”, u Svetom Ivanu Zelini je održana županijska smo-tra izvornih folklornih skupina. U konku-renciji deset KUD-ova, nastup na “Đako-vačkim vezovima 2014.” izborili su članovi KUD-a Bistra. Velika Gorica je bila domaćin 13. među-narodnog festivala folklora. U organizaci-ji FA “Turopolje” sudjelovali su folkloraši iz BiH, Makedonije, Slovenije, Bugarske, Češ-ke i Hrvatske.

Na temelju članka 10. Odluke o mjerama potpore za razvoj i unapređenje lovstva u Zagrebačkoj županiji (Glasnik Zagrebačke županije, br. 5/13), Upravni

odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

1. PREDMET NATJEČAJA Dodjela potpora za razvoj i unapređenje lov-stva u Zagrebačkoj županiji za sljedeće mjere:1. Uzgoj, unos i zaštitu divljači i lovišta 2. Izradu dokumentacije za razvoj i unapređe-

nje lovstva3. Potpore neprofitnim udrugama Županijska potpora za uzgoj, unos i zaštitu divljači i lovišta odobrit će se za: unos pileta trčke (starosti 9-12 tjedana) - 30

kn po jedinki unos odrasle trčke - 50 kn po jedinki unos fazanskog pileta (starosti 7-12 tjedana)

- 15 kn po jedinki unos odraslog fazana - 25 kn po jedinki,

najviše 10.000 kn po korisniku unos zeca običnoga - 200 kn po jedinki, a

najaviše 10.000 kn po korisniku uzgoj zeca običnoga - 100 kn po jedinki, a

najviše 20.000 kn po korisniku uzgoj fazana - 10 kn po jedinki, a najviše

20.000 kn po korisnikua) za osiguranje lovišta - u visini od 25% iznosa

od uplaćene premije za tekuću godinu b) za sprečavanje šteta od divljači i na divljači

(repelente za potrebe vlasnika i korisnika zemljišta, električnog pastira s pripadaju-ćom opremom, uređaj za otkrivanje divljači prilikom skidanja usjeva) - u visini od 50% ukupno dokumentiranih troškova, a najviše do 10.000 kn

c) za veterinarsko sanitarne analize objekata za obradu i čuvanje mesa divljači, u iznosu od 50% dokumentiranih troškova, a najviše do 5.000 kn

Županijska potpora za izradu dokumentacije za razvoj i unapređenje lovstva odobrit će se: a) za ishođenje dokumentacije potrebne za

izgradnju novih, adaptaciju i legalizaciju postojećih lovačkih domova i objekata za obradu i čuvanje mesa divljači; dodjeljuje se potpora za izrada projektne dokumentacije i ishođenje potvrda na glavni projekt i/ili građevne dozvole - u visini od 50% ukupno dokumentiranih troškova, a najviše do 10.000 kuna

b) za uvođenje vodiča dobre higijenske prakse i HACCP sustava (Hazard Analysis Critical Control Point) - u iznosu od 50% ukupno do-kumentiranih troškova za uvođenje sustava, a najviše do 5.000 kuna

c) za izradu lovno-turističkih promidžbenih materijala lovozakupnika i koncesionara za lovišta u zakupu i koncesiji - u iznosu od 50% dokumentiranih troškova, a najviše do 5.000 kn

Županijske potpore neprofitnim udrugama odobrit će se: a) za adaptaciju, izgradnju i opremanje

objekta za obradu i čuvanje mesa divljači - županijska potpora se dodjeljuje za uređenje objekta koji je u vlasništvu lovozakupnika ili koncesionara ili koji posjeduje ugovor o kori-štenju na najmanje deset godina u iznosu do 100.000 kn, a isplaćuje se 50% po zaprimanju zahtjeva s pripadajućom dokumentacijom i 50% po izvršenoj kontroli po završetku objekta; investicija mora biti završena u roku od 1 godine, u protivnom, sredstva moraju biti vraćena u proračun Zagrebačke županije

b) za izgradnju i uređenje lovačkih domova s popratnim objektima, koji su u vlasniš-tvu lovozakupnika ili koncesionara ili koji posjeduju ugovor o korištenju lovačkog doma na najmanje deset godina - županijska potpora se dodjeljuje do 50% ukupno dokumentiranih troškova, a najviše u iznosu do 20.000 kuna po jednom lovozakupniku ili koncesionaru

c) za uređenje objekta za obradu trofeja - župa-nijska potpora se dodjeljuje lovozakupniku ili koncesionaru koji posjeduje Zapisnik o izvršenom nadzoru u objektu za obradu

lovačkih trofeja u iznosu od 50% ukupno dokumentiranih troškova, a najviše u iznosu do 20.000 kuna

d) za uređenje streljačkog centra - županijska potpora se dodjeljuje lovozakupniku ili koncesionaru koji posjeduje rješenje o udo-voljavanju uvjeta o vođenju civilnog strelišta na leteće mete u iznosu od 50% ukupno dokumentiranih troškova, a najviše u iznosu do 40.000 kuna

2. OPĆI UVJETI I KRITERIJI TE POTREBNA DOKUMENTACIJAKorisnici županijske potpore su lovozakupnici i koncesionari zajedničkih lovišta i državnih lovišta na području Zagrebačke županije te poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava u Zagrebačkoj županiji i imaju prebivalište, odnosno sjedište na području Zagrebačke županije, imaju proizvodnju za koju traže potporu na području Zagrebačke županije. Najviši ukupni godišnji iznos županijske potpore za razvoj i unapređe-nje lovstva koju jedan korisnik može ostvariti iznosi 230.000 kuna. Pojedina županijska pot-pora korisnicima se isplaćuje nakon obavljene radnje i/ili dobivanja određene dokumentacije za tekuću godinu, odnosno nakon provjere. Po-jedinačni zahtjevi zaprimaju se do 31. listopada 2013. godine, a za uzgoj zeca običnoga i uzgoj fazana zahtjevi se zaprimaju do 30. studenoga 2013 godine. Zahtjevi se podnose na županijskom obrascu koji će zainteresiranima biti dostupan u sjedi-štima gadova i oćina Zagrebačke županije, u sjedištu Zagrebačke županije u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 72, kao i na službenoj web stranici Zagrebačke županije: www.zagrebacka-zupanija.hr.Zahtjevi koji nemaju priloženu potpunu dokumentaciju, odnosno koji ne udovoljavaju svim uvjetima natječaja neće se razmatrati. Zahtjevi se rješavaju prema redoslijedu prispijeća, odnosno do utroška sredstava predviđenih u poračunu Zagrebačke županije za 2013. godinu. Odluku o odobrenju potpore za razvoj i unapređenje lovstva donosi župan Zagrebačke županije. Ukoliko je korisnik županijske potpore, odnosno podnositelj zahtjeva priložio neistinitu dokumentaciju ili prijavljeno stanje u zahtjevu i dokumentaciji ne odgovara stvarnom stanju, podnositelj zahtjeva dobivena sredstva za tu godinu mora vratiti u županijski proračun te će biti isključen iz županijskih potpora za razvoj i unapređenje lovstva u narednih pet (5) godina.

3. NAZIV I ADRESA TIJELA KOJEM SE ZAHTJEV PODNOSIZAGREBAČKA ŽUPANIJA, Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb, s naznakom "Zahtjev za županijsku potporu za razvoj i unapređenje lovstva".

4. VRIJEME TRAJANJA NATJEČAJADo 31. listopada 2013. godine, a za uzgoj zeca običnoga i uzgoj fazana do 30. studenoga 2013. godine.

5. INFORMACIJEUpravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije, na broj telefona 6009-427, 6009-426, radnim danom isključivo od 9 do 12 sati. Detaljnije informaci-je o potporama za razvoj i unapređenje lovstva, kao i obrasci zahtjeva dostupni su na službenoj web stranici Zagrebačke županije: www.zagrebacka-zupanija.hr.

KLASA: 323-03/13-01/01 URBROJ: 238/1-08-13-02

Zagreb, 11. lipnja 2013.

ZA DODJELU POTPORA ZA RAZVOJ I UNAPREđENJE LOVSTVAU ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI

NA IZLOŽBI VINA KONTINENTALNE HRVATSKE U SVETOM IVANU ZELINI OCIJENJENA 244 UZORKA

U obiteljskom podrumu Puhelek Purek, u Gornjem Psarjevu, diši najbolja kraljevina

Šampion izložbe je zeleni silvanac,

izborna berba 2011., Poljoprivrednog

poduzeća Orahovica

Na izložbi vina kontinentalne Hrvatske u Svetom Ivanu Zelini, tradicionalno održanoj u sklopu “Svetoivanjskih dana” (manifesta-cije kojom Zelina slavi svoj dan), ocijenjeno je 244 uzorka vina.

- Budimo čuvari naše vinske tradicije i prepoznatljivosti. U su-vremenoj borbi za tržište kvaliteta vina ne smije biti slučajna. Ona mora biti produkt znanja, sposob-nosti, praćenja tehnologije i trendo-va, ona mora uvažavati suvremene znanstvene spoznaje, povezati ih s našom tradicijom i specifičnosti-ma podneblja - poručila je Stanka Herjavec, predsjednica ocjenjivač-ke komisije, dodavši da konačno treba shvatiti da su odličja i pri-znanja dobivena na domaćim vin-skim manifestacijama, od domaćih certificiranih degustatora, jednako vrijedna, a često i vrjednija od ra-zvikanih inozemnih priznanja.

Šampionom izložbe proglašen je zeleni silvanac, izborne berbe 2011., Poljoprivrednog poduze-ća Orahovica. Tradicionalno, uz nagrade po kategorijama vina,

Izložbu je otvorio predsjednik Vlade Zoran Milanović, rekavši da hrvat-ska vina na globalnom tržištu mogu konkurirati samo posebnošću. - Vinarstvo su odavno prestali biti samo žuljevi, vinarstvo je i pamet, tehnologija, lukavost, prepoznavanje trendova, ali i čuvanje svojega, po ćemu smo drukčiji - rekao je premijer.Uz nekoliko ministara i saborskih zastupnika, otvorenju je prisustvovao i župan Stjepan Kožić.- Cilj nam je postati najznačajnija vinarska regija u RH. Imamo kvalitet-na vina, a to je rezultat struke. Mladi ljudi završavaju fakultete i 'ostaju' u vinogradima - rekao je župan, naglasivši da će na velikom tržištu EU opstati samo oni s kvalitet-nim proizvodima. - Siguran sam da su među njima i naši vinari - rekao je. Gradonačelnik Zeline Hr-voje Košćec poručio je da treba prihvatiti izazove EU i dati sve od sebe da vino postane naš strateški turi-stički proizvod.

Strateški turistički proizvod

Kraljevina je naša autoh-tona, najdraža sorta. Naš 'dragulj' po kojemu je Ze-

lina prepoznatljiva. Stoga posebno raduje, dapače, važno nam je što smo i ove godine dobili nagradu - pripovijeda Ivana Puhelek, asi-stentica na zagrebačkome Agro-nomskom fakultetu, djevojka koja doktorsku disertaciju priprema upravo na temu kraljevine. Kra-ljevine, dišeče, za koju je njezina obitelj, i opet, primila nagradu za najbolje ocijenjeno vino autohtone sorte, iz berbe 2012., na ovogodiš-njoj, 45. izložbi vina kontinentalne Hrvatske.

- Po površini, najveći smo proi-zvođači kraljevine, sorte koja, što se tiče tla, nije izbirljiva, već dobro uspijeva na našem području. No, kako bi je dodatno unaprijedili, već se nekoliko godina radi na projektu njezine klonske selekcije - dodaje Ivana.

U suvremenoj borbi za tržište kvaliteta vina ne smije biti slučajna. Ona mora biti produkt znanja, sposobnosti, praćenja tehnologije i trendova, ona mora uvažavati suvremene znanstvene spoznaje, povezati ih s našom

tradicijom i specifičnostima podneblja - rekla je prof. dr. sc. Stanka Herjavec

dodijeljena je i ona za najbolje di-zajniranu etiketu u 2012. Nagradu je polučila etiketa i oprema boce zweigelta, obiteljskoga gospodar-stva Vlade Kosa iz Nespeša.

Obitelj Puhelek Purek

Pokrovitelj izložbe bila je Vlada RH

Prva izložba vina u Zelini održana je 1860. godine


VIJESTIVIJESTIRegionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o. za promicanje regionalnog razvoja Zagreb, Ulica grada Vukovara 72/V.

JAVNI POZIV

1. KORISNICI JAMSTAVAKorisnici jamstava projekta RJI su gospodarski subjekti: obrt, mala i srednja trgovačka društva, zadruge i profitne ustanove u 100-postotnom privatnom vlasništvu građana Republike Hrvatske, koji ulažu na području Zagrebačke županije i imaju sjedište, odnosno prebivalište na području Zagrebačke županije.

2. NAMJENA JAMSTAVA Jamstva se odobravaju za kredite koji se odobravaju prema sljedećim uvjetima:

Iznos kreditnih sredstava

- najniži iznos 35.000 kuna- najviši iznos 200.000 kuna

Namjena kreditnih sredstava

- kupnja, gradnja, uređenje ili proširenje gospodarskih objekata

- nabava opreme ili pojedinih dijelova opreme

- trajna obrtna sredstva

Rok otplate Poček otplate

- do pet godina- do jedne godine

Kamatna stopa

- do 7% fiksna- kamata se naplaćuje prema

ugovoru između banke i poduzetnika u tijeku korištenja kredita (počeka i otplate)

Naknada banci - do 0,8% jednokratno

Otplata kredita - u dogovoru s bankom

Instrumenti osiguranja povrata kredita

- jamstva iz projekta RJI- državna jamstva HAMAG-a

Obvezan privitak ugovora o kreditu - plan otplate

Način isplate sredstava

- u cijelosti će se doznačiti na poslovni račun gospodarskog subjekta

Kriteriji kreditne sposobnosti

- ocjenu kreditne sposobnosti donosi banka

3. UVJETI JAMSTVAMaksimalni iznos jamstva koje društvo može dati bilo kojem pojedinačnom korisniku kredita ili grupi povezanih korisnika kredita je:

- do 70% glavnice kredita, za početnika poduzetnika jamči društvo

- do 50% glavnice kredita, za ostale poduzetnikePoduzetnikom početnikom se smatra poduzetnik koji je u trenutku podnošenja zahtjeva za jamstvo kraće od 24 mjeseca registriran.

- naknada za izdavanje jamstva je 0,8% od jamčenog iznosa kredita i uplaćuje se na račun društva

4. ODOBRENJE PODUZETNIČKIH ZAHTJEVA Konačnu odluku o odobrenju jamstava donosi Odbor za jamstva.Svi podnositelji zahtjeva bit će pismeno izviješteni o rezultatima. Zakonsko pravo na jamstvo ne postoji.

5. BANKE UKLJUČENE U PROJEKT RJIProjekt RJI provodi se u suradnji s HYPO ALPE-ADRIA BANK d.d.

6. PREUZIMANJE OBRAZACA ZAHTJEVA I INFORMACIJE Preuzimanje obrazaca, kao i sve dodatne informacije mogu se dobiti u Regionalnoj razvojnoj agenciji Zagrebačke županije d.o.o., odnosno na telefon 01/6556 051 ili putem elektroničke pošte: [email protected]. Ovaj javni poziv ostaje otvoren do iskorištenja sredstava.

PODUZETNICImA ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA KREDITE UZ mOGUćNOST DOBIVANJA JAmSTVA PREmA PROJEKTU “REGIONALNI

JAmSTVENI INSTRUmENTI - RJI”

Reduciranjem nepotrebnih aktivnosti dosmanjenja ukupnih troškova poslovanja

ZAPOSLENICIMA ŽUPANIJSKIH CESTA URUČENI LEAN&GREEN CERTIFIKATI

Certifikate o uspješno završenoj edukaciji o lean&green metodi/tehnici (čiji je krajnji uči-

nak povećanje produktivnosti i smanjenje troš-kova poslovanja) te izradi projektnih zadataka tijekom njezine provedbe, zaposlenicima Župa-nijskih cesta uručio je, u prostorijama Fakulteta strojarstva i brodogradnje, župan Stjepan Kožić. Lean&green metodologija, koja se u Hrvatskoj tek počinje uvoditi, osigurava smanjenje uku-pnih troškova poslovanja kroz minimiziranje otpada i reduciranje nepotrebnih aktivnosti, energetske uštede, kontinuirani rast novih zna-nja i tehnologija, praćenje proizvodnje tijekom cijelog ciklusa. - U procesima trošimo resurse, a ako se s resur-sima ne radi na odgovarajući način, pojavljuju se gubici. Stoga ova metodologija ide u smjeru 'da sve dotjera u red'. To je metodologija unapre-đenja poduzeća zasnovana na povećanju moti-vacije zaposlenika, povećanju produktivnosti i

smanjenju troškova. Danas u svijetu, od tisuću poduzeća, ovu metodologiju koristi njih 70 po-sto, no u Hrvatskoj to ide osjetno sporije, pa je koristi svega jedan posto poduzeća - pojasnio je Nedeljko Štefanić, profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje, voditelj edukacije. Nakon njezina završetka, sada slijedi implementacija 22 izrađe-na projekta.

Županijske ceste prvo su trgovačko društvo u vlasništvu Županije čiji su djelatnici osposobljeni za primjenu lean&green metode. - Svatko od nas dodatno mora uzdizati svoje znanje i vještine kako bi pridonio efikasnijem po-slovanju i jeftinijim troškovima - rekao je Franjo Lazarin, direktor Županijskih cesta, dok je župan Kožić naglasio da treba prihvaćati ono što struka sugerira.- Smatram da znanstveno-stručne institucije moraju biti podloga za donošenje političkih od-luka. Često političari donose odluke koje nemaju podlogu u struci, pa iza takvih odluka nema ni rezultata - rekao je župan, istaknuvši važnost cje-loživotnog obrazovanja, bez kojega bi, smatra, 'stajali na mjestu'. - Vjerujem da će i ostala županijska društva slije-diti ovaj primjer te uspješnije upravljati procesi-ma i na kraju povećati svoju produktivnost - re-kao je župan.

SVEČANOM SJEDNICOM GRADSKOGA VIJEĆA U JASTREBARSKOM OBILJEŽENA 134. GODIŠNJICA ROĐENJA VLADKA MAČEKA

mačekova hrabrost u borbi za dobro hrvatskoga narodaMaček je rođen u Jaski, kao sudac je radio u Ivanić-Gradu,

odvjetničku pisarnicu imao je u Svetom Ivanu Zelini, a sporazum o stvaranju Banovine Hrvatske potpisao je u Božjakovini

Svečanom sjednicom Gradskoga vijeća, u Jastrebarskom je obilježena 134. go-dišnjica rođenja Vladka Mačeka - poli-

tičara i mirotvorca, negdašnjega prvaka HSS-a, čovjeka koji je svojom mudrom i tolerantnom politikom ostvario stoljetne težnje hrvatskoga naroda i u ondašnjoj državnoj tvorevini potpi-sao sporazum o stvaranju Banovine Hrvatske. Na Mačekovu hrabrost u borbi za dobro hrvat-skoga naroda podsjetili su predsjednica Grad-skoga vijeća Željka Kovačić i gradonačelnik Zvonimir Novosel, koji je uz ostalo rekao da su Jaskanci ponosni što je njihov mali grad iznje-drio velike ljude.

Župan Stjepan Kožić je rekao da Mačekova čovječnost, pravica i tolerancija, za što se cijeli život zalagao, i danas trebaju biti utkani u život hrvatskoga čovjeka.

- Ponosni smo na Mačeka, ali i na veliko-ga učitelja hrvatskog naroda Stjepana Radića, koji su ostavili velike tragove u našoj povije-sti - rekao je župan, podsjetivši da je sporazum

Izrada dokumentacije za poslovno-poduzetnički centar

SLAVLJE U DUBRAVICI NA BLAGDAN SVETE ANE

Na blagdan Sv. Ane svoj dan slavi Dubravi-ca. Za svečane sjednice Općinskoga vijeća

na učinjeno u proteklom jednogodišnjem razdo-blju podsjetio je načelnik Franjo Štos, rekavši da su lani proračunska sredstva, u odnosu na prethodne godine, bila izrazito smanjena pa se od nekih projekata moralo i odustati. U ovoj go-dini, dodao je, izradit će se projektna dokumen-tacija za poslovno-poduzetnički centar na mje-stu stare škole u centru Dubravice te projektna dokumentacija za proširenje groblja. U suradnji sa Županijom sanirat će se Lugarska ulica i Su-tlanska cesta.

Svečanosti je, uz ostale, prisustvovao pred-sjednik Županijske skupštine Dražen Bošnja-ković, rekavši da županijski proračun odolijeva krizi, dapače stabilan je.

- Pomagali smo dosad, tako ćemo činiti i da-lje - rekao je predsjednik, dodavši da je ulazak

Hrvatske u EU novi pogled u budućnost te da će Županija znati iskoristiti prilike koje su pred njom.

Čestitke domaćinima u ime okupljenih op-ćinskih načelnika uputio je načelnik Pokupskog Božidar Škrinjarić.

Cvetković-Maček, kojim je stvorena Banovina Hrvatska, potpisan na prostoru Zagrebačke žu-panije, u Božjakovini (danas općini Brckovlja-ni).

U ime predsjednika Sabora RH svečanosti je prisustvovao njegov izaslanik, saborski zastu-pnik Borislav Kovačić, rekavši da Maček na poseban način utjelovljuje sliku hrvatskoga čo-

vjeka razapetog između radikalizama svih boja, koji u natježim povijesnim okolnostima poku-šava očuvati istinske hrvatske interese.

Nakon svečane sjednice, ispred Mačekova spomen-poprsja, postavljena pored mjesta nje-gove rodne kuće, položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a potom je u župnoj crkvi Sv. Nikole služena misa zadušnica.

Mačekova čovječnost, pravica i tolerancija i danas trebaju biti

utkani u život hrvatskoga čovjeka - poručeno je

Ispred Mačekova spomen-poprsja

položeni su vijenci i zapaljene svijeće

Maček je jedan od najvećih političara hrvatske povijesti

Zahvalnice Općine primili su DVD Bobovec, Josipa Horvat i Matija Stiperski


GRADOVI I OPĆINENa temelju Zaključka o pokretanju programa obrazovanja iz područja poduzetništva i kontinentalnog turizma (KLASA: 022-01/13-01/12, URBROJ:

238/1-03-13-20, od 28. ožujka 2013.) Upravni odjel za gospodarstvo Zagrebačke županije raspisuje

JAVNI POZIVCILJ PROGRAMA - stjecanje novih znanja za kvalitetnije obavljanje turističke djelatnosti- razvoj novih oblika turističke ponude u cilju jačanja turističke konkurentnosti

OPIS PROGRAMAProgram izobrazbe iz područja poduzetništva i kontinentalnog turizma sastoji se od sljedećih modula u trajanju od 12 tjedana, odnosno 120 nastavnih sati:

Uvodni moduli1. Osnove mikroekonomije

Osnove makroekonomije2. Osnove poduzetništva

Poduzetnički menadžment

Stručni moduli3. Poduzetništvo u turizmu4. Menadžment u turizmu5. Financiranje poduzetničkih aktivnosti6. Lokalni ekonomski razvoj7. Poduzetničko računovodstvo8. Poslovna izvrsnost9. Marketing menadžment

10. Menadžment zaštite okoliša 11. Upravljanje kvalitetom 12. Poslovno planiranje

ODREDNICE PROGRAMA Vrijeme i mjesto provedbe programa: Petkom poslijepodne i subotom prijepodne po 5 sati predavanja koja će se održavati na Ekonom-skom fakultetu u Zagrebu, Trg J.F.Kennedya 6.Program će se početi provoditi 7. rujna 2013. godine.Točan raspored i satnica predavanja odabranim polaznicima dostavit će se naknadno.Izvoditelji programa:Nositelji i izvoditelji kolegija bit će profesori Eko-nomskog fakulteta Zagreb i stručnjaci iz pratećih državnih institucija, vezanih uz temu programa.Uvjeti za uspješan završetak programa:Pohađanje 120 sati nastave. Po završetku obave-znog predavanja predviđena je i konzultativna nastava (mentorski rad) vezana uz izradu seminar-skog rada/poslovnog plana kao završnog rada.Završni rad:Po završetku programa svaki polaznik dužan je kao završni rad samostalno izraditi poslovni plan razvoja ili unapređenja svoje djelatnosti sa svim organizacijskim i financijskim aspektima proved-be te ga prezentirati i obraniti pred komisijom.Certifikat: Po završetku programa polaznici dobivaju certifikat o završenom programu koji se upisuje u radnu knjižicu.Broj polaznika: 15Troškovi programa:Troškove programa za odabrane polaznike snosi Zagrebačka županija.

OSNOVNI KRITERIJI Na poziv se mogu odazvati registrirane pravne osobe (trgovačka društva, obrti, ustanove, udruge, zadruge, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i dr.) s područja Zagrebačke županije, koje se

aktivno bave turizmom. Polaznik može biti vlasnik pravne osobe ili zaposlenik u pravnoj osobi ili član obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, sa završenom minimalno srednjom stručnom spremom.

KRITERIJI ZA ODABIR POLAZNIKAPri odluci o odabiru polaznika uzimat će se u obzir sljedeći kriteriji: ocjena značaja edukacije za poboljšanje

turističke ponude turistička razvijenost područja/turistički razred sadašnja faza poslovanja mladi poduzetnici u turizmu (do 30 godina) viši stupanj obrazovanja veći broj zaposlenih djelatnika broj noćenja u proteklome razdoblju ostvareni poslovni rezultati dugoročni učinak dodatna znanja i vještine motiviranost

Ukoliko se prijavi veći broj kandidata koji udovolja-vaju navedenim kriterijima, prednost pri odabiru imat će kandidati čija je prijava ranije zaprimljena. Odluka o odabiru kandidata bit će objavljena na internetskim stranicama Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr

POTREBNA DOKUMENTACIJAPrijavni obrazac i preslike:

- izvatka iz odgovarajućeg registra- potvrde nadležne porezne uprave o nepostoja-

nju duga prema državi (ne starije od 6 mjeseci)- ovjerene prijave poreza na dobit za 2012.

godinu uz koju se prilaže bilanca i račun dobiti i gubitaka za 2012. godinu ili preslika ovjerene prijave poreza na dohodak za 2012. godinu i popis dugotrajne imovine - obrazac DI

- obrasca R-Sm - strana A za prethodni mjesec - dokaza o stručnoj spremi - dokaza o ispunjavanju kriterija za odabir

polaznika

ROK I DOSTAVA PRIJAVAJavni poziv je otvoren do 16. kolovoza 2013.Nepotpuni zahtjevi i zahtjevi zaprimljeni izvan roka neće se razmatrati.Prijave se dostavljaju na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za gospodarstvo, Ulica grada Vukovara 72, 10000 Zagreb s naznakom “Prijava za program izobrazbe iz područja podu-zetništva i kontinentalnog turizma”

INFORMACIJE Informacije i obrasci zahtjeva mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije, Ulica grada Vukovara 72/V., Zagreb, telefon 01/6009-421, telefaks 01/6009-488, elek-tronska pošta [email protected] te na službenim internetskim stranicama Zagrebačke županije www.zagrebacka-zupanija.hr u rubrici Natječaji i javni pozivi.

Klasa:334-05/13-01/01Ur.br: 238/1-010-13-13


Zagrebačka banka je u suradnji s Regional-nom energetskom agencijom sjeverozapadne Hrvatske objavila natječaj za donacije “Moja zelena zona!” sa svrhom poticanja primjene novih i inovativnih metoda uporabe zelenih tehnolo-gija, posebno održivog iskorištavanja energije. Natječajem se pruža potpora projektima koji se odnose na energetsku učinkovitost, iskorištavanje obnovljivih izvora energije, održivu gradnju, pokretanje istraživačkog projekta, izdavačku djelatnost u svrhu informiranja i educiranja o zelenim temama, obrazovnu djelatnost u smislu organiziranja seminara, radionica, predavanja i slično.

Osnovni kriteriji za odabir projekata su utjecaj projekta na zajednicu i okoliš, te održivost i mogućnost primjene projekata i u drugim sredi-nama. Ukupni iznos donacije je 300.000 kuna, koji se dijeli na dvije donacije po 150.000 kuna.U sklopu natječaja prijave mogu podnijeti općine, gradovi, županije, obrtnici, male i srednje tvrtke, udruge (organizacije civilnog društva), poljopri-vrednici i obiteljska poljoprivredna gospodar-stva, znanstvene i školske ustanove te zadruge hrvatskih branitelja. Rok za dostavu prijava je 30. rujna 2013. godine.Detalji, kao i tekst natječaja mogu se pronaći na mrežnoj stranici www.zelenazona.hr.

ZA UKLJUČIVANJE U PROGRAm IZOBRAZBE IZ PODRUČJA PODUZETNIŠTVA I KONTINENTALNOG TURIZmA

Dragutin Rudolf, umirovljeni učitelj, aktivist Matice hrvatske, nogometaš, jedan od osniva-ča Rukometnog kluba “Sloga”, član prve generacije učitelja skijanja u RH, jedan od osnivača Skijaškog kluba Samobor.., dobitnik je Nagrade grada Svete Nedelje za životno djelo. Uručena mu je u prigodi Dana grada, kada su godišnje nagrade Svete Nedelje primili Zdenko Bašić, Marijan Jurić, Vatrogasna zajednica Svete Nedelje, Josip Jakopač, Marijan Habljak, ŽRK “Sloga” te kulturno-umjetnička društva Mala Gorica, Kerestinec i “Antun Mihanović” iz Bestovja.

Nagrada za životno djelo Dragutinu Rudolfu

IZLOŽBA IZVORNIH I ZAŠTIĆENIH PASMINA KONJA

Ponosni na tradicijui hladnokrvnjaci) koji su u njih bili upregnuti. U najljepšoj za-prezi, Josipa Humljna iz Lijevog Dubrovčaka, bili su pastusi (po-savci) Ričko i Gidran, u kolekciji pastuha najboljima su proglašeni Jablan (posavac) Zvonka Pavli-

ća iz Okešinca i Sokol (hladno-krvnjak) Miroslava Vrčeka iz Martinca Orehovičkog (Bede-kovčina), a u kolekciji kobila Dora (posavac) Marijana Filipo-vića iz Lipovca Lonjskog i Zora (hladnokrvnjak) Darka Hercega iz Horvata (grad Zagreb).

U ime Županije, pokrovite-lja izložbe, događanju je prisu-stvovao predsjednik Županijske skupštine Dražen Bošnjaković.

- Ovo je prekrasna manife-stacija koja promovira životinje koje se čuvaju i uzgajaju u žu-paniji, što, naravno, pomažemo. Na ovaj način čuvamo svoju tra-diciju, kulturu, svoju izvornost. No, svega toga ne bi bilo bez velike ljubavi ljudi koji se bave uzgojem konja, a iza kojih ćemo i dalje stajati - rekao je Bošnja-ković.

Prioriteti su vodoopskrba i uspostava gospodarske zone

OPĆINA FARKAŠEVAC PROSLAVILA SVOJ DAN

Gradnja vodovoda u sklopu projek-ta vodoopskrbe istoka županije

te stvaranje preduvjeta za pokretanje gospodarske zone uz čvorište na bu-dućoj brzoj cesti od Vrbovca prema Bjelovaru, prema riječima općinskoga načelnika Dražena Draganića, prio-ritetni su planovi Općine Farkaševac u narednome razdoblju. Na svečanoj

sjednici Općinskoga vijeća, u prigodi dana ove općine, Draganić je rekao da se u rješavanju važnih projekata za sigurnost i opstojnost općine došlo da-leko, ali da još puno toga treba učiniti. - Težište stavljam na rješavanje pro-metnih problema. Lani je sagrađen most na kanalu Dunjara, ove godine i kružni tok u središtu Farkaševca, no

neke dionice naših cesta teško bi, vo-žnjom slaloma između rupa na kolni-ku, savladao i Ivica Kostelić - slikovito je rekao Draganić. Zahvalio je Županiji na dosadašnjoj podršci, poput finan-ciranja dogradnje škole i uređenja vježbaonice u Farkaševcu i uređenja područne škole u Bolču.- S obzirom na mala proračunska sredstva, za ovu godinu planirana su u iznosu od 2,8 milijuna kuna, uvijek se oslanjamo na Županiju koja nese-bično pomaže razvoj ovoga kraja - re-kao je Draganić te dodao da je Općina otvorena “za suradnju sa svim dobro-namjernim ljudima, bili oni crveni, plavi ili zeleni”. Sjednici su prisustvovali bivši pred-sjednik RH Stjepan Mesić i župan Stjepan Kožić, koji je obećao daljnju podršku Županije, ali i rekao da su domaći izvori sve slabiji, pa se i lokal-ne sredine značajnije trebaju okretati fondovima Europske unije. Naglasio je da će Županija i dalje skrbiti da ruralni prostori ne zamru, već da se i u njima odvija određena proizvodnja.

Dan općine slavi se 15. srpnja

U najljepšoj zaprezi, Josipa Humljna iz Lijevog

Dubrovčaka, bili su pastusi Ričko i Gidran

U Kloštru Ivaniću, tradicio-nalno u prigodi dana ove

općine, održana je 11. državna i 14. županijska izložba izvornih i zaštićenih pasmina konja. Ocje-njivale su se najbolje zaprege i konji (kobile i pastusi; posavci


ZAGREBAČKA ŽUPANIJA raspisuje

JAVNI NATJEČAJ

I. Predmet natječaja Predmet ovog natječaja je sufinanciranje troškova nabave i ugradnje toplinske zaštite vanjske ovojnice (u tekstu: TZVO) u 50 kućanstava na području Zagrebačke županije u 2013. godini. Ukupni troškovi opreme i ugradnje sustava za ugradnju toplin-ske zaštite vanjske ovojnice u kućanstvima (u tekstu: TZVO) bit će sufinancirani nepovratnim novčanim sredstvima u obliku vrijednosnog kupona u iznosu od 50% (od toga Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost snosi 40% troškova, a Zagrebačka županija 10% troškova), odnosno do najvećeg iznosa od 35.000 kuna po kućanstvu, uključujući stopu PDV-a. Nepovratna novčana sredstva u obliku vrijednosnog kupona isplaćivat će se za troškove nabave i ugradnje TZVO nastalih nakon datuma objave rezultata natječaja.

Pod opremom i radovima toplinske zaštite vanjske ovojnice smatraju se sljedeće komponente: toplinska izolacija u izvedbi ETICS sustavom (povezani sustav na bazi ekspandiranog i ekstrudiranog polistirena /EPS i XPS/ te kamene vune) sva ostala oprema i materijal neophodan za cjelovito izvođenje radova i ugradnju toplinske izolacije vanjskih zidova (mort za lijepljenje i/ili mehaničko pričvršćivanje, profili i opšavi na spojevima; ljepilo, mrežica, impregnacija i završni sloj etics sustava /silikatna, silikonska, silikat-silikonska žbuka/, montažna konstrukcija, tj. skela za izvedbu radova i sl.) usluge ugradnje gore navedene opreme

II. Korisnici sredstava Pravo na korištenje sredstava mogu ostvariti punoljetne fizičke osobe koje imaju izgrađeni objekt stavljen u funkciju stanovanja na području Zagrebačke županije (u daljnjem tekstu: korisnici sredstava).

III. Uvjeti kojima podnositelj prijave mora udovoljavati Uvjeti koje podnositelj prijava mora udovoljavati kako bi ostvario pravo na nepovratna novčana sredstva/subvenciju: ima prijavljeno prebivalište ili boravište na adresi objekta na

kojem se planira ugradnja sustava za TZVO, a koji se nalazi na području Zagrebačke županije

posjeduje dokaz o vlasništvu nad izgrađenom građevinom na kojoj planira ugradnju sustava TZVO

posjeduje odgovarajući akt kojim se dopušta građenje za izgrađenu građevinu izdan prije 31. ožujka 2009. godine na koji se planira ugradnja sustava TZVO

da će ugraditi sustav TZVO koji će biti zasebna funkcijska cjelina i koji će se sastojati iz svih potrebnih tehničkih kom-ponenti navedenih u članku 1. ovog Pravilnika, a sukladno uputama Povjerenstva imenovanog od strane župana po pitanju potrebne debljine toplinske izolacije

da će angažirati izvođača radova koji posjeduje važeću Su-glasnost za obavljanje djelatnosti građenja za skupine “I 5” definirane prema Pravilniku o suglasnostima za započinja-nje obavljanja djelatnosti građenja (Narodne novine, 43/09) koji je donesen na temelju čl. 46. Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, 152/08);

boja fasade bit će usklađena s tradicionalnom lokalnom arhitekturom (kod zaštićenih objekata potrebno je uvažiti smjernice i mišljenje nadležnog Konzervatorskog odjela)

IV. Potrebna dokumentacija Podnositelji prijave na natječaj dužni su dostaviti sljedeću dokumentaciju: 1. potpisan i cjelovito popunjen Prijavni obrazac za podnoše-

nje zahtjeva za sufinanciranje nabave i ugradnje sustava za TZVO (Prilog 1. Pravilnika za provedbu projekta)

2. presliku osobne iskaznice prijavitelja (obostrana preslika) ili uvjerenje o prebivalištu prijavitelja ne starije od 30 dana

3. presliku osobne iskaznice za sve ostale ukućane navedene u Obrascu (obostrana preslika) ili uvjerenje o prebivalištu ne starije od 30 dana

4. vlasnički list (gruntovni izvadak) za izgrađeni objekt na koji se planira ugradnja sustava TZVO (izvornik, ne stariji od 30 dana)

5. dokaz o legalno izgrađenoj građevini na koju se planira ugradnja sustava TZVO

Kao dokaz o legalno izgrađenoj građevini može se priložiti jedan od ponuđenih dokumenata:

- izvršna dozvola za građenje građevine izdana prije 31. ožujka 2009. godine (građevinska dozvola, potvrda glav-nog projekta, rješenje o uvjetima građenja) ili

- rješenje o izvedenom stanju, uporabna dozvola ili rješenje o uporabi s vidljivim datumom izdavanja izvršne dozvole za građenje ili

- potvrda da je građevina izgrađena prije 15. veljače 1968. godine; ovjerena izjava suvlasnika o suglasnosti izgradnje sustava TZVO na objektu u zajedničkom vlasništvu

6. ovjerena izjava suvlasnika o suglasnosti izgradnje sustava TZVO na objektu u zajedničkom vlasništvu; te drugu doku-mentacija na zahtjev Županije

Samo u slučaju da brojevi katastarske čestice (iz dokaza legalnosti izgrađene građevine - točka 5.) i zemljišno knjižne čestice (iz vlasničkog lista - točka 4.) nisu identične potrebno je dostaviti:

7. uvjerenje područnog ureda za katastar kojim se potvrđuje istovjetnost traženih katastarskih čestica sa zemljišnom knjižnim česticama; druga dokumentacija na zahtjev Županije

Dokumentacija se prilaže u izvorniku ili ovjerenoj preslici ne starija od 30 (slovima: trideset) dana od dana javne objave natječaja (izuzetak dokaz o legalno izgrađenoj građevini i osobne iskaznice).

V. Kriterij za odabir prijava Postupak i način ocjenjivanja propisan je u članku 8. Pravilnika za provedbu projekta “Poticanje povećanja energetske učin-kovitosti stambenih zgrada u Zagrebačkoj županiji u 2013. godini”, koji je objavljen na internetskoj stranici Zagrebačke županije.

VI. Način dostave, datum, vrijeme i mjesto dostave prijava Prijava na natječaj se dostavlja u pisanom obliku, u zatvorenoj omotnici s imenom i prezimenom te adresom ponuditelja, na adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za gospodar-stvo, Ulica grada Vukovara 72/V., 10000 Zagreb, uz naznaku: Poticanje povećanja energetske učinkovitosti stambenih zgra-da u Zagrebačkoj županiji u 2013. godini - NE OTVARAJ. Prijave će se zaprimati do 26. kolovoza 2013. godine. Nepotpune prijave, kao i prijave dostavljene nakon isteka navedenog roka neće se razmatrati.

VII. Obrada prijava Pregled prijavljenih objekata koji zadovoljavaju uvjete iz član-ka 3. provest će predstavnici Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske, kojim će se utvrditi usklađenost upi-sanih vrijednosti u prijavnom obrascu sa zatečenim stanjem. REGEA će izraditi Zapisnik o provedenom pregledu stambenih objekata koji će sadržavati opis zatečenog stanja stambene građevine, stvarne vrijednosti zatečene građevine te fotodo-kumentaciju građevine, sustava grijanja i sustava pripreme potrošne tople vode, te bodovati sve prijave koje ispunjavaju uvjete natječaja. U slučaju utvrđivanja netočnih podataka u prijavnom obrascu tijekom pregleda objekata, prijave će se automatski isključiti iz daljnjeg postupka ocjenjivanja. Pregled dokumentacije, izrada zapisnika o provedenom pregledu stambenih objekata i bodovanje svih prijava biti će dovršeno u roku od 30 dana.

VIII. Odabir korisnika sredstava Obrađene zahtjeve zajedno sa svom dokumentacijom REGEA dostavlja Povjerenstvu za odabir korisnika projekta u Zagre-bačkoj županiji na javnom natječaju za sufinanciranje projekta “Poticanje povećanja energetske učinkovitosti stambenih zgrada u Zagrebačkoj županiji” u 2013. godini (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo). Povjerenstvo se sastoji od predstavnika Županije i REGEA-e ili drugih ustanova, a imenuje ga župan. Povjerenstvo će razmotriti sve prijave te utvrditi prijedlog zaključka i predložiti županu koji donosi zaključak o subvenciji nabave i ugradnje sustava za povećanje energetske učinkovi-tosti ugradnjom TZVO. Prilikom ocjenjivanja pristiglih prijava Povjerenstvo može zahtijevati od radne skupine REGEA-e dopunu prijavne dokumentacije ukoliko se dokumentacijom dostavljenoj u prijavi ne mogu jednoznačno dokazati uvjeti kojima prijavitelji moraju udovoljavati. Traženu dokumentaciju prijavitelj je dužan dostaviti u roku od 3 (slovima: tri) dana od datuma pre-uzimanja pisane obavijesti REGEA-e o zahtjevu za dopunom dokumentacije, u protivnom će Povjerenstvo prijavu isključiti iz daljnjeg natjecateljskog postupka. Na temelju zaključka župana sklapa se ugovor o sufinanciranju između Zagrebačke županije s jedne strane, te fizičke osobe (korisnika) s druge strane. Ukupan broj korisnika sredstava može se promijeniti, sukladno raspoloživim financijskim sredstvima. Sufinancirat će se ona kućanstva koja ostvare veći broj bodova.

IX. Isplata sredstava Nepovratna novčana sredstva/subvencija će se isplaćivati za troškove nabave i ugradnje opreme sustava za korištenje

obnovljivih izvora energije nastalih nakon objave zaključka župana. Nepovratna novčana sredstva/subvencije realiziraju se isključivo putem vrijednosnog kupona kao instrumenta plaćanja pri nabavi opreme i radova. Nepovratna novčana sredstva se dodjeljuju uz uvjet dostave cjelovitog zahtjeva za isplatu sredstava. Rok za korištenje vrijednosnog kupona bit će vidljivo naznačen na kuponu i ugovoru pri čemu se insta-lacije koje se realiziraju vrijednosnim kuponom nakon roka isteka kupona neće sufinancirati. Zahtjev za isplatu sredstava podnosi pravna osoba kod koje su korisnici sredstava ostvarili subvenciju putem vrijednosnog kupona.Zahtjev za isplatu sredstava pravne osobe obavezno mora sadržavati sljedeću dokumentaciju: ispostavljeni račun za opremu i ugradnju sustava toplinske

zaštite vanjske ovojnice (original ili ovjerena kopija) s jasno naznačenim iznosom subvencije Zagrebačke županije

cjelovito popunjeni i ovjereni original vrijednosnog kupona kopiju ovjerenog zapisnika ovlaštenog izvođača radova da

je sustav ugrađen prema uputi proizvođača na građevinu koja je navedena u prijavi (ovjerava ga i izvođač i naručitelj radova) s navedenom vrstom i debljinom ugrađene toplinske izolacije i fotodokumentacijom u fazi izvođenja (minimalno 3 slike formata 15 x 10 cm na različitim lokaci-jama pročelja)

kopiju ovjerene garancije ovlaštenog izvođača radova da je sustav ugrađen prema uputi proizvođača na građevini koja je navedena u prijavi (ovjerava ga izvođač radova i proizvo-đač ETISC sustava toplinske zaštite vanjskih zidova)

mišljenje nadležnog konzervatorskog odjela, a vezano za boju fasade, u skladu s člankom 4. Pravilnika.

Zahtjev za isplatu sredstava dostavlja se u pisanom obliku, u zatvorenoj omotnici s nazivom i adresom pravne osobe i imenom i prezimenom korisnika sredstava kod kojega je ugrađen sustav, na adresu: Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske, Andrije Žaje 10, 10000 Zagreb, uz naznaku: “Zahtjev za isplatu sredstava - TZVO 2013.“REGEA je dužna u roku od 20 dana od dana zaprimanja za-htjeva za povrat sredstava izvršiti očevid instalacije te kreirati zapisnik o provedenom očevidu. Nakon provedenog očevida i ustanovljavanja činjeničnog stanja, REGEA je dužna svu doku-mentaciju vezanu uz predmet dostaviti Zagrebačkoj županiji. Zagrebačka županija je dužna u roku od 10 dana od dana primitka potpunog predmeta od REGEA-e, a prema iznosima navedenim u vrijednosnom kuponu, na navedeni žiro račun pravne osobe isplatiti novčana sredstva.

X. Odustajanje od postupka sufinanciranja Odabrani korisnik sredstava, koji je potpisao ugovor o sufinan-ciranju sa Zagrebačkom županijom o izgradnji sustava TZVO, može odustati od izgradnje sustava TZVO u tekućoj godini. Važno je da u tom slučaju korisnik sredstava prije zadanog roka za predaju zahtjeva za sufinanciranje vrati nerealizirani vrijednosni kupon i u pisanoj formi, te obavijesti Županiju o odustajanju od realizacije projekta. Ukoliko odabrani korisnik sredstava ne ugradi sustav TZVO te ne preda zahtjev za isplatu sredstava sa svom potrebnom dokumentacijom, unatoč potpisanom ugovoru, a nije dostavio pisanu izjavu o odustajanju (Prilog 2. Pravilnika za provedbu projekta) kojom pravda nemogućnost ugradnje, gubi pravo na sudjelovanje u natječajima sufinanciranja sustava obnovljivih izvora energije ili mjera povećanja energetske učinkovitosti Zagrebačke županije u iduće tri godine, ne računajući godinu u kojoj se prijavio. Izjavu o odustajanju od realizacije projekta, zajedno s nerealiziranim vrijednosnim kuponom, korisnik sredstava dostavlja na sljedeću adresu: Zagrebačka županija, Upravni odjel za gospodarstvo, Vukovarska 72/V., 10000 Zagreb, uz na-znaku: “Izjava o odustajanju od realizacije/povrat vrijednosnog kupona - TZVO 2013.”

XI. Ostale informacije Dostavljanjem dokumentacije na ovaj natječaj, korisnik sredstava daje odobrenje Zagrebačkoj županiji da osnovne podatke o podnositelju prijava i o ponuđenom projektu objavi na službenim Internet stranicama Zagrebačke županije te drugim izvještajima. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na internet adresi: www.regea.org/natječaji; info telefonu 01/3098 315; e-pošti: [email protected] ili u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke županije, Vukovarska 72/V., 10000 Zagreb; internet adresa: www.zagrebacka-zupanija.hr; info telefon: 01/6009 475, 01/6009 457.

KLASA: 303-02/12-01/04 URBROJ: 238/1-10-13-09 Zagreb, 25. srpnja 2013.

ZA SUfINANCIRANJE PROJEKTA “POTICANJE POVEćANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI STAmBENIH ZGRADA U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI” U 2013. GODINI

U ŠENKOVCU ODRŽAN 19. SPORTSKI SUSRET ZAJEDNICE UDRUGE UMIROVLJENIKA

'Zaboravite na tegobe i probleme, radujte se sutrašnjem danu'

Kad smo zajedno, veseli-mo se! Zaboravimo na probleme - odreda će

reći penzići, sudionici tradicio-nalnog sportskog susreta umi-rovljenika, što ga je ove godine Zajednica udruga umirovljeni-ka naše županije organizirala u Šenkovcu (općina Brdovec). Su-djelovali su umirovljenici iz 25 općinskih i gradskih udruga, njih gotovo 1100, koji su se nadmeta-li u šahu, belotu, pikadu, streljaš-tvu, kuglanju i potezanju užeta.

- Doma kuham, čistim, pe-rem... Ovdje se, pak, nađem s ko-legama koji istu muku muče kao i ja, i tu pronađem sebe - ispričala je Marija Đuranec iz Vrbovca.

Na sportske susrete uvijek ide i Franjo Coha iz Bistre, jer “dru-ženje je odlično, a uvijek se upo-zna i neko novi”. Marija Sopina iz Križa pripovijeda da na susret,

Domaćin susreta, međusobnog druženja

i širenja prijateljstva, bilo je Udruženje

umirovljenika općine Brdovec, koje okuplja preko 1800 članova

Danas ne go-vorimo o našim problemima i

željama, ovdje smo da se šalimo i ra-zveselimo (Rudolf Benček, predsjednik ZUU)

Sudjelovali su umirovljenici iz 25 općinskih i gradskih udruga, njih gotovo 1100, koji su se nadmetali u šahu, belotu, pikadu, streljaštvu, kuglanju i potezanju užeta

Dug život, zdravlje, sreću i mi-rovinu veću, umirovljenicima su, uz ostale, poželjeli predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Matice umirovljenika Hrvatske, dok je župan Stjepan Kožić rekao da ga veseli što umi-rovljenici kroz svoje organizacije i dalje rade niz dobrih stvari za županiju i Lijepu našu.

- I dalje ću skrbiti da Županija uvijek bude vama na usluzi - po-ručio je župan.

ove godine organiziran po 19. puta, dolazi kako bi iz sebe ispra-znila sve negativno.

- Treba nam malo sportske vježbe, druženja... Moramo 'raz-biti' brige, muke, jad, svakodne-vicu - kaže Marija.

Domaćin susreta, međusobnog druženja i širenja prijateljstva, bilo je Udruženje umirovljenika općine Brdovec, koje okuplja preko 1800 članova.

- Danas ne govorimo o našim problemima i željama, ovdje smo da se šalimo i razveselimo - rekao je Rudolf Benček, predsjednik Zajednice udruga umirovljenika, posebno zahvalivši Županiji, i osobno županu, na podršci koja nikada nije izostala.

- I lijepa riječ je neobično vri-jedna, ponekad neprocjenjiva - dodao je.

Uvijek najzanimljivije - potezanje užeta

Najviše natjecatelja bilo je u belotu

ZUU Zagrebačke županije najbrojnija je u državi

DOGAĐAJI


VIJESTIVIJESTINa temelju Zaključka o pokretanju projekta “Suvenir Zagrebačke županije“ od 20. lipnja 2013., Klasa: 022-01/13-02/25, Ur.br: 238/1-03-13-14, Zagrebačka

županija raspisuje

JAVNI NATJEČAJUVODNE NAPOMENEU cilju poticanja proizvodnje, prezen-tacije turističke i poslovne ponudeZagrebačke županije, raspisuje se natječaj za odabir suvenira Zagrebač-ke županije.

UVJETI NATJEČAJA1. Na natječaj se mogu javiti pravne

i fizičke osobe koje su registrirane, odnosno koje imaju prebivalište na području Zagrebačke županije.

2. Razmarat će se isključivo prijave uz koje se prilaže sljedeće:a) prijavni obrazac u kojem je

naveden naziv, opis i namjena suvenira, naziv materijala izved-be, obrazloženje ideje, podaci o autoru i prodajna cijena suvenira

b) fotografija suvenirac) primjerak suvenirad) potvrda nadležne porezne upra-

ve o nepostojanju duga prema državi (ne starija od 6 mjeseci)

Za svaki prijedlog suvenira ispunjava se zasebni prijavni obrazac.

KRITERIJI ZA ODABIR SUVENIRA1. Povezanost suvenira s tradicijskim,

kulturnim, povijesnim i prirodnim obilježjima Zagrebačke županije

2. Materijal za izradu suvenira mora biti prirodan, ekološki prihvatljiv (keramika, kamen, metal, staklo, drvo, papir i dr.)

3. Autentičnost4. Kvaliteta izrade5. Estetika6. Ekologija7. Originalnost8. Prepoznatljivost osobitosti Zagre-

bačke županije

Suveniri se kandidiraju prema gore navedenim kriterijima u kategori-jama:1. Kulturno-povijesni i tradicijski

suveniri2. Eno-gastro suveniri

Prijedlozi mogu biti umjetnički, obrtnički, rukotvorine, tiskovine, prigodni blagdanski simboli, jela i pića originalnih receptura s dužim rokom trajanja, multimedija. Mogu se povezati različite izvedbe u jednu cjelinu/paletu.

POSTUPAK ODABIRA SUVENIRASvaki autor može dostaviti ukupno najviše do tri prijedloga

Na natječaj se mogu prijaviti:a) predmeti koji se već koriste kao suvenirib) predmeti koji se predlažu kao novi suveniri

Suveniri se dostavljaju u originalnoj veličini i primjerenom pakiranju.Natječaj je nagradnog karaktera, a prva tri mjesta (iz svake kategorije) ostvaruju sljedeće novčane (bruto) iznose:

1. nagrada 5.000 kuna2. nagrada 3.000 kuna3. nagrada 1.500 kuna

S nagrađenim autorima Zagrebač-ka županija će potpisati ugovor o

otkupu određenog broja suvenira za potrebe prezentacije Zagrebačke županije. Ugovor se potpisuje na vremenski rok od dvije godine s mogućnošću produljenja.Kod prijave na natječaj potrebno je voditi računa o tome da predlo-ženi suvenir načinom izrade bude pogodan za izradu u većem broju izgledom potpuno jednakih primje-raka, koji će cijenom biti prihvatljivi. U slučaju da se tijekom trajanja ugovora utvrdi promjena na kvaliteti proizvoda, Zagrebačka županija može prijevremeno otkazati ugovor.

Turistička zajednica Zagrebačke županije dodijelit će nagrađenim suvenirima markicu u obliku najlje-pnice s logom Turističke zajednice Zagrebačke županije i oznakom “Suvenir Zagrebačke županije“. Markica se može koristiti isključivo za proizvod kojem je dodijeljena. Ukoli-ko se naknadno utvrdi da se markica koristi za ostale proizvode, Turistička zajednica Zagrebačke županije ima pravo otkazati ugovor.

Radove će ocjenjivati povjerenstvo koje imenuje župan Zagrebačke županije. Ukoliko povjerenstvo od-luči da nijedan od prispjelih radova ne udovoljava kriterijima natječaja, zadržava pravo da ne izabere nijedno rješenje. Ukoliko se naknadno utvrdi da je nagrađeni rad plagijat, autor je dužan vratiti novčanu nagradu u proračun Zagrebačke županije.

Sudionici natječaja svojim sudje-lovanjem pristaju da Zagrebačka županija raspolaže prispjelim rado-vima u svrhu objave ili izlaganja istih u javnosti. Prijavljeni suveniri koji ne budu izabrani izložit će se u Turistič-koj zajednici Zagrebačke županije, odnosno ne vraćaju se autorima.

ROK I NAČIN PODNOŠENJE PRIJAVANatječaj je otvoren do 15. rujna 2013. godine. Radovi pristigli nakon navedenog roka neće se razmatrati.

Radovi se dostavljaju poštom ili osobno u pisarnicu, na adresu:

Zagrebačka županija, Ulica grada Vukovara 72/V. 10000 Zagreb,s naznakom: "za natječaj - SUVENIR ZAGREBAČKE ŽUPANIJE"

Rezultati najtečaja bit će dostavljeni pismeno svim natjecateljima.

INFORMACIJEInformacije i obrasci zahtjeva mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo Zagrebačke župa-nije, Ulica grada Vukovara 72 /V., Zagreb, telefon 01/6009-421, telefaks 01/6009-488, elektronska pošta [email protected] te na službenim internetskim stranicama Zagrebačke županije www.zagrebac-ka-zupanija.hr u rubrici Natječaji i javni pozivi.

Klasa: 334-05/13-02/120Ur.br: 238/1-10-13-02


ZA ODABIR SUVENIRA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

NASTAVAK ODLIČNIH ODNOSA ŽUPANIJE S ALBANSKOM NACIONALNOM ZAJEDNICOM

Predstavljen hrvatski prijevod knjige 'Albanija - vojska i strani utjecaji'

Knjiga je temeljena na doktorskoj

disertaciji Pellumba Quazimija, albanskog

veleposlanika u RH

ske skupštine Dražen Bošnjaković, zamjenik župana Rudolf Vujević i županijski vijećnik Damir Miku-ljan, počasni građanin Tiranskog okruga.

Bošnjaković je rekao da Županija ima sjajne odnose s albanskom zajedni-com i da će ovakve projekte i ubuduće podržavati, dok je Mikuljan dodao da će se nakon čitanja ove knjige otkloniti mnoge predrasude i nedo-umice o Albaniji. Zamjenik župana Rudolf Vujević naglasio je da su se

u Albaniji mijenjali strani utjecaji, ali da niti jedan od njih nije mogao slomiti albansku obitelj, dapače, ona je davala snagu državi.

- Stoga i danas, u globalizaciji, ne-mojmo zaboraviti na obitelj. Okrenimo se obitelji! - poručio je Vujević.

Autor knjige Pe-llumb Quazimi veleposlanik je u RH od 2007. Završio je visoke vojne škole, a svojevremeno je ob-našao i dužnost načelnika Glavnog stožera albanskih oružanih snaga.

Samoborske razglednice Kada ste zadnji puta poslali

razglednicu?! - ovim je rije-čima počinjao poziv na izložbu “Samoborske razglednice”, au-tora Josipa Grđana, otvorene sredinom srpnja u prostoru Tu-rističke zajednice Zagrebačke županije, u zagrebačkoj Prera-dovićevoj ulici. Set od 12 razglednica - s Gr-đanovim fotografijama, ve-dutama Samobora kroz četiri godišnja doba i stihovima Jože

Prudeusa - novi je suvenir Sa-mobora. - Uspješan suvenir! - nadopunit će Grđan, dodajući da je tako, u vrlo kratkom vremenu, 'reklo tržište'. - Razglednice su odlično prihva-ćene, tražene! Kroz njih smo sli-kom i stihovima ispričali priču o Samoboru i ljudima našega vremena - reći će njihov autor. Nakladnik razglednica je Suve-nirnica “Srčeko”.

FOTOGRAFIJE JOSIPA GRĐANA

Poštarske torbe sve su lakše, a jesu li time i naša srca sve praznija... Možda je ovo prilika da oživimo

taj gotovo zaboravljeni običaj. Možda će vas ova izložba potaknuti da se već ovoga ljeta svojim

najdražima, umjesto SMS-om ili e-mailom, javite razglednicom. I sigurno ćete ih razveseliti!

ŽUPAN PRIMIO HRVATSKU KARATE REPREZENTATIVKU

Ani Lenard europsko zlato Europsku prvakinju u karateu u

ekipnoj konkurenciji, držav-nu reprezentativku Anu Lenard, članicu Karate kluba Samobor, primio je i prigodno darovao (po-klon bonom za kupnju sportske opreme, vrijednim 10.000 kuna) župan Stjepan Kožić. Ana je zlato, u seniorskoj konkurenciji, osvoji-la na 48. europskom prvenstvu u Budimpešti, održanom u svibnju.

- Karate nije olimpijski sport, pa je od osvojene medalje vred-nija jedino ona sa svjetskoga pr-

Nakon što je krajem prošle godine predstavljeno en-glesko izdanje, u Velikoj

Gorici je početkom srpnja pred-stavljen i hrvatski prijevod knjige “Albanija - vojska i strani utjeca-ji”, autora Pellumba Quazimija, albanskog veleposlanika u RH. Temeljena na njegovoj doktorskoj

disertaciji (doktorirao je 2012. na zagrebačkom Filozofskom fakul-tetu) knjiga svjedoči, rečeno je za promocije, ne samo o nastajanju albanske vojske, već i države.

- Knjiga će omogućiti hrvatskoj javnosti da se upozna sa stvara-njem albanske državnosti. Alban-ski i hrvatski narod prolazili su kroz različite totalitarne sustave, a bivša Jugoslavija zadirala je i u albanska pitanja - rekao je uvodno Božidar Petrač, predsjednik Druš-tva hrvatskih književnika.

Knjiga je tiskana podrškom Žu-panije, pa su promociji, uz ostale, prisustvovali predsjednik Županij-

Knjiga svjedoči ne samo o nastajanju albanske vojske,

već i države

Ana je zlato u seniorskoj konkurenciji osvojila na 48. europskom

prvenstvu u Budimpešti, održanom u svibnju

Županija je pomogla tiskanje knjige

Autor je svojevremeno obnašao dužnost načelnika Glavnog stožera albanske vojske

venstva - komentirala je Ana, lani proglašena najboljom sportaši-com županije, zahvalivši županu na dosadašnjoj podršci.

- Počela sam, zajedno sa se-strom blizankom, trenirati na na-

Županija je uvijek bila i ostat će vjeran prijetelj, ali i pri-jeko potrebna potpora sportašima i sportskim kolekti-vima. Uz redovito financiranje potreba u sportu, izuzet-no je bitno kontinuirano ulaganje u gradnju školskih sportskih dvorana. I u budućem razdoblju na taj ćemo način skrbiti o našim sportašima - rekao je župan. Da-vor Cipek, tajnik Karate saveza Zagrebačke županije, velikim uspjehom smatra i sam nastup Ane u najelit-nijoj seniorskoj karate postavi, odnosno činjenicu da je netko iz županije izborio nastup za državnu reprezen-taciju. Svega toga ne bi bilo, dodao je, da Ana zadnje tri, četiri godine na ostvaruje iznimne rezultate.

Najelitnija karate postava

govor majke, a nakon što je to već učinio stariji brat. Nakon mjesec dana smo odustale, nije nam se svidjelo... No, kasnije smo ipak ponovno počele trenirati - ispri-čala je Ana, dodavši da nije bilo jednostavno i lako.

- Imala sam puno poraza, puno 'križeva' koje sam morala pre-trpjeti, no, sva sreća, imala sam podršku obitelji, trenera i prijate-lja. I, eto, sada sam osvojila zlat-nu europsku medalju - izjavila je Ana.

Lani je Ana proglašena najboljom sportašicom županije

Europski barjak je podignut, Hrvatska se vratila tamo gdje pripada! Svečano je bilo u Harmici, gdje je proslavu ulaska Republike Hrvatske u EU organizirala Općina Brdovec, uz podršku Zagrebačke županije, Grada Za-prešića i slovenskih Brežica. - Koliko budete od Europe znali uzeti, toliko ćete i imati! - mnoštvu okupljenih poručio je župan Općine Brežice Ivan Molan.U ime Županije svečanosti je prisustvovao zamjenik župana Damir Tomljenović, nagla-sivši da treba zahvaliti svima koji su stvarali hrvatsku državu te da ulaskom u EU ne smi-jemo izgubiti svoj identitet. - Moramo učiniti sve da EU iskoristimo za blagostanje - dodao je. Ponoćnom vatrome-tu i prelasku mosta na rijeci Sutli prethodio

je cjelovečernji program kulturno-umjet-ničkih društava s obje strane dojučerašnje granice te potpisivanje “Dogovora o surad-nji i prijateljstvu izvršne vlasti” Grada Zapre-šića, Općine Brdovec i slovenskih Brežica. - Neka nam zajedništvo bude na ponos, došlo je vrijeme da nas Sutla više ne razdva-ja, nego ponovno spaja - rekao je grado-načelnik Zaprešića Željko Turk, a saborski zastupnik i načelnik Brdovca Alen Prelec ponovio da Europi oduvijek pripadamo. - Naš put u Uniju nije bio lak, morali smo puno napraviti da nas Europa prihvati. No, tamo nam neće biti bolje ako se sami za to ne pobrinemo. Premali smo narod da bi se razdvajali. Samo zajedništvom možemo stvarati bolje uvjete života - rekao je Prelec.

Hrvatska se vratila tamo gdje pripada

PRIZNANJA ZA USPJEH U DOSADAŠNJEM RADU · Obilježavanje Dana hrvatskih branitelja PRIZNANJA ZA...

Documents

Transcript of PRIZNANJA ZA USPJEH U DOSADAŠNJEM RADU · Obilježavanje Dana hrvatskih branitelja PRIZNANJA ZA...