PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

12
PRIVATNI IZDACI ZA PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ Danijel Nestić Danijel Nestić Ekonomski institut, Zagreb Ekonomski institut, Zagreb Okrugli stol “Korupcija, privatna plaćanja i dopunsko Okrugli stol “Korupcija, privatna plaćanja i dopunsko osiguranje” osiguranje” 17. rujna 2012. 17. rujna 2012.

description

PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ. Danijel Nestić Ekonomski institut, Zagreb Okrugli stol “Korupcija, privatna plaćanja i dopunsko osiguranje” 17. rujna 2012. Međunarodne usporedbe (1). Izdaci za zdravstvo u Europi, 2010., u % BDP-a. Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija. - PowerPoint PPT Presentation

Transcript of PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

Page 1: PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

PRIVATNI IZDACI ZA PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

Danijel NestićDanijel NestićEkonomski institut, ZagrebEkonomski institut, Zagreb

Okrugli stol “Korupcija, privatna plaćanja i dopunsko osiguranje”Okrugli stol “Korupcija, privatna plaćanja i dopunsko osiguranje”17. rujna 2012.17. rujna 2012.

Page 2: PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

Međunarodne usporedbe (1)Međunarodne usporedbe (1)

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija

9.4

9.3

5.4

9.0

6.8

9.7

6.8 7.

5 8.5

8.0

6.4

6.1

8.1

7.8

6.9 7.4 8.

06.

9 7.6

6.4

6.1 6.

75.

85.

7 6.6

6.6

6.6

4.4 5.

45.

14.

5 5.2

3.7 5.

14.

12.

64.

72.

54.

44.

43.

2

2.5

2.6

6.3

2.7

4.7

1.7

4.3 3.

5 2.5

2.7

4.0

4.2 1.

61.

82.

6 2.1 1.5

2.5 1.

82.

83.

0 2.2

3.0

3.0

1.3

1.2

1.2

3.3 2.

02.

22.

6 1.9

3.1 1.

72.

64.

01.

33.

5 1.3

1.2

1.9

0.0

2.0

4.0

6.0

8.0

10.0

12.0

14.0

Niz

ozem

ska

Fran

cusk

aM

oldo

vaN

jem

ačka

Švic

arsk

aD

ansk

aBi

HPo

rtug

alA

ustr

ijaBe

lgija

Srbi

jaG

rčka

U. K

ralje

vstv

oŠv

edsk

aŠp

anjo

lska

Italij

aN

orve

ška

Slov

enija

Isla

ndIr

ska

Crna

Gor

aFi

nska

Slov

ačka

Mal

taČe

ška

Luks

embu

rgH

rvat

ska

Ukr

ajin

aPo

ljska

Mađ

arsk

a

Mak

edon

ijaLi

tva

Buga

rska

Turs

kaLa

tvija

Alb

anija

Esto

nija

Cipa

rBj

elor

usija

Rum

unjs

kaRu

sija

U % BDP-a

Javni izdaci Privatni izdaci

Izdaci za zdravstvo u Europi, 2010., u % BDP-aIzdaci za zdravstvo u Europi, 2010., u % BDP-a

Page 3: PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

Međunarodne usporedbe (2)Međunarodne usporedbe (2)

Izvor: Svjetska zdravstvena organizacija

Struktura izdataka za zdravstvo prema izvoru financiranja, 2010.Struktura izdataka za zdravstvo prema izvoru financiranja, 2010.

85 85 84 84 84 84 81 81 79 79 78 78 78 78 78 77 75 75 75 74 73 73 73 69 69 68 67 66 65 64 62 62 61 61 59 59 57 54

46

42 39

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Dan

ska

Hrv

atsk

a

Luks

embu

rg

Nor

vešk

a

U. K

ralje

vstv

o

Češk

a

Šved

ska

Isla

nd

Niz

ozem

ska*

Esto

nija

Rum

unjs

ka

Fran

cusk

a

Bjel

orus

ija

Italij

a

Aus

trija

Nje

mač

ka

Turs

ka

Fins

ka

Belg

ija

Slov

enija

Litv

a

Špan

jols

ka

Poljs

ka

Mađ

ars

ka

Irsk

a

Port

ugal

Crna

Gor

a

Slov

ačka

Mal

ta

Mak

edon

ija

Rusi

ja

Srbi

ja

BiH

Latv

ija

Grč

ka

Švic

arsk

a

Ukr

ajin

a

Buga

rska

Mol

dova

Cipa

r

Alb

anija

U % od ukupnih izdataka za zdravstvo

Javni izdaci Izravni privatni izdaci ("iz džepa") Privatna osiguranja i ostali privatni izdaci

Page 4: PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

Međunarodne usporedbe (3)Međunarodne usporedbe (3)

• Hrvatska za zdravstvo izdvaja 7.8% BDP-a (6.6% iz javnih izvora, 1,2% iz privatnih izvora)– Stabilan udio izdvajanja zadnjih godina, ali nešto više nego 2007. (7.5%

BDP-a)

• Privatni izdaci za zdravstvo u Hrvatskoj čine relativno mali dio ukupnih izdataka (15%), pri čemu dominiraju izdvajanja iz džepa, dok su izdaci privatnog osiguranja marginalni (0.6% ukupnih izdataka)

• Udio javnih izdataka u ukupnim izdacima je među najvećima u Europi – Čak i u odnosu na BDP, javni izdaci od 6,6% BDP-a su relativno visoki,

posebno ako se promatraju post-socijalističke zemlje

Page 5: PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

Hrvatska:Hrvatska: Izravni izdaci kućanstava za zdravstvo, 1998-2010. Izravni izdaci kućanstava za zdravstvo, 1998-2010.

• Postojani rast izravnih izdataka za zdravstvo (“iz džepa”)

• Prosječna godišnja stopa rasta izdataka 1998.-2010.: 8.7% nominalno (5.6% realno)

• U 2010. godini se za zdravstvo potrošilo prosječno 2.439 kuna po kućanstvu (870 kuna po osobi), što je 3,3% ukupne potrošnje

• Proizlazi da se “iz džepa” izdvaja 3,5 do 4 milijardi kuna (cca 1.2% BDP-a)

1.5

1.7

1.9

2.1

2.3

2.5

2.7

2.9

3.1

3.3

3.5

700

900

1100

1300

1500

1700

1900

2100

2300

2500

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

U %

Kuna

, god

išnje,

po k

ućan

stvu

Izdaci za zdravstvo (lijeva os) Udio u ukupnim izdacima (desna os)

Izvor: Državni zavod za statistiku (Statistička izvješća br. 1456)

Page 6: PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

Hrvatska:Hrvatska: Izdaci za zdravstvo prema dohodovnim skupinama, 2010.Izdaci za zdravstvo prema dohodovnim skupinama, 2010.

• Siromašnija kućanstva izdvajaju osjetno manje za zdravstvo do bogatijih• Povećavaju se nejednakosti u izdacima za zdravstvo između bogatih i

siromašnih: bogatiji su između 2004. i 2010. više povećali izdatke (rast udjela u ukupnim izdacima za 0.7 postonih bodova kod najsiromašnijih 20% stanovništva nasuprot rasta od 1.2 postotna boda kod najbogatijih

Napomena: Dohodovni kvintili dobiveni su raspodjelom stanovništva prema visini dohotka po članu kućanstva, pri čemu se u svakom kvintilu nalazi 20% stanovništva.Izvor: Izračun autora na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava za 2004. i 2010. godinu.

Prosječni izdaci za zdravstvo

Udio

Promjena udjela 2004.-2010.

Kvintil (kuna, po članu kućanstva, godišnje)

(u % ukupnih izdataka)

(u postotnim bodovima)

1. (najsiromašnijih 20%)

505 2.8% +0.7

2. 602 2.9% +0.8 3. 724 3.0% +0.8 4. 972 3.4% +0.7 5.

(najbogatijih 20%) 1555 3.8% +1.2

UKUPNO 871 3.3% +0.9

Page 7: PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

Hrvatska:Hrvatska: Izdaci kućanstava za medicinske proizvode i usluge prema Izdaci kućanstava za medicinske proizvode i usluge prema dohodovnim skupinama dohodovnim skupinama

• Izdaci za medicinske proizvode čine najveći dio privatnih izdataka

• Razlika u relativnim izdacima između siromašnijih i bogatijih većim dijelom dolazi iz razlike u potrošnji izvanbolničkih usluga

• Izdaci za bolničke usluge su mali dio izdataka “iz džepa”

Izvor: Izračuni autora na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava za 2010. godinu.

Page 8: PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

Izdaci kućanstava za zdravstvo prema statusu nositelja Izdaci kućanstava za zdravstvo prema statusu nositelja kućanstva na tržištu radakućanstva na tržištu rada

• Kućanstva u kojima je umirovljenik nositelj troše relativno najviše za zdravstvo (4.4% ukupnih izdataka)

• Radnička kućanstva izdvajaju manje (2.5%), a kućanstva s nezaposlenim nositeljem najmanje (2,2%)

Izvor: Izračuni autora na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava za 2010. godinu.

693

1035

541452

1143

671

2.5%

3.2%

2.4%2.2%

4.4%

3.1%

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

Zaposlenik Obrtnik/samostalni djel.

Poljo-privrednik

Nezaposlen Umirovljenik Ostali neaktivni

0.0%

1.0%

2.0%

3.0%

4.0%

5.0%

U ku

nam

a po

član

u ku

ćans

tava

, god

išnje

U %

od

ukup

nih

izdat

aka

Iznos (lijeva os) U odnosu na ukupne izdatke (desna os)

Page 9: PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

Izdaci kućanstava za zdravstvo prema starosti članovaIzdaci kućanstava za zdravstvo prema starosti članova

Izvor: Izračuni autora na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava za 2010. godinu.

518693 681

960

14182.3%2.6% 2.6%

3.2%

5.3%

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

0 - 15 16 - 30 31- 49 50 - 64 65 i više

0.0%

1.0%

2.0%

3.0%

4.0%

5.0%

6.0%

U k

unam

a po

čla

nu k

ućan

stav

a, g

odiš

nje

Godine starosti

U %

od

ukup

nih

izda

taka

Iznos (llijeva os) U odnosu na ukupne izdatke (desna os)

Page 10: PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

Izdaci kućanstava za zdravstvo prema tipu kućanstvaIzdaci kućanstava za zdravstvo prema tipu kućanstva

Izvor: Izračuni autora na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava za 2010. godinu.

958

522

16181883

1524

1065

3.2%

2.3%

4.5%

6.3%6.1%

3.5%

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

Samohrani roditelj

Ostala kućanstva s

djecom

Samačko (muškarac

65+)

Samačko (žena 65+)

Višečlano staračko kuć.

(65+)

Ostala kućanstva bez

djece

0.0%

1.0%

2.0%

3.0%

4.0%

5.0%

6.0%

7.0%

U k

unam

a po

čla

nu k

ućan

stav

a, g

odiš

nje

U %

od

ukup

nih

izda

taka

Iznos (lijeva os) U odnosu na ukupne izdatke (desna os)

Page 11: PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

Izdaci kućanstava za zdravstvo prema regijamaIzdaci kućanstava za zdravstvo prema regijama

• Razlike u prosječnim izdacima kućanstva za zdravstvo između službenih statističkih regija (Kontinentalne i Jadranske Hrvatske) nisu velike

• Ipak, detaljnija regionalna podjela ukazuje na veće razlike. U Panonskoj Hrvatskoj (Središnja i Istočna Hrvatska) izdaci kućanstva za zdravstvo su oko 30 posto manji od državnog prosjeka (605 kuna po članu), dok su izdaci u Zagrebu 70% veći od prosjeka (1.483 kune po članu)

• Zdravstveni izdaci kućanstava su općenito veći u urbanim područjima

Izvor: Izračun autora na osnovi Ankete o potrošnji kućanstava za 2010. godinu.

Prosječni izdaci za zdravstvo

Udio

Prosječni izdaci za zdravstvo

(kuna, po članu kućanstva, godišnje)

(u % ukupnih izdataka)

(Hrvatska=100)

A. Kontinentalna Hrvatska 847 3.2% 97.2 - Sjeverozapadna Hrvatska 1037 3.7% 119.0

- Grad Zagreb 1483 4.6% 170.2 - Panonska Hrvatska 605 2.6% 69.5

B. Jadranska Hrvatska 925 3.4% 106.2 Urbana područja 1134 3.9% 130.2 Ruralna područja 624 2.6% 71.5

Page 12: PRIVATNI IZDACI ZA ZDRAVSTVO U HRVATSKOJ

Privatni izdaci za zdravstvo u Privatni izdaci za zdravstvo u budućnostibudućnosti

• Zdravstvena politika mogla bi ići u smjeru povećanja privatnih izdataka radi rasterećenja javnog sustava financiranja zdravstva

• U Nacrtu nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012.-2020. kaže se da – “snošenje dijela troškova od strane građana može znatno smanjiti teret

državnog proračuna, ali može i spriječiti prekomjernu potražnju zdravstvenih usluga”

– “troškovi ne bi smjeli biti previsoki tako da spriječe traženje nužne zdravstvene zaštite”

• Za očekivati je da se neće cijeli teret tog povećanja preliti na plaćanje “iz džepa”, već da će se razvijati i drugi oblici privatnih izdvajanja (privatno zdravstveno osiguranje)

• Veća privatna izdvajanja mogu se očekivati ne samo radi popunjavanja „rupe“ u javnom financiranju već radi zadovoljavanja stalno rastuće potražnje za zdravstvenim proizvodima i uslugama