Stručni skup: Razvijanje kompetencija nastavnika, AZOO, Zagreb, 7. rujna 2013.Stručno - metodička priprema nastavne

jedinice

Priprema za nastavu sociologije: planiranje ishoda učenja

Jadranka Čačić-KumpesOdjel za sociologijuSveučilište u Zadrujcacic@unizd.hr

Čujem i zaboravim. Vidim i zapamtim. Učinim i shvatim.

Konfucije (551. – 479.)

JČK_AZOO_070913

Priprema za nastavu sociologije: planiranje ishoda učenja

1. o važnosti stručno-metodičkih znanja u suvremenoj nastavi (sociologije)

2. o izvorima za pripremanje nastavnika za nastavu sociologijea) stanjeb) mogućnosti

3. planiranje ishoda učenja u nastavi (sociologije)

JČK_AZOO_070913

Rabindranath Tagore (1861. – 1941.)

Najvažnija istina koju smo skloni zaboraviti jest ta da učitelj nikad ne može doista poučavati ako on sam još uvijek ne uči. Svijeća ne može zapaliti drugu svijeću, ako ne plamsa svojim plamom. Učitelj koji je stigao do kraja svoga predmeta, koji svakodnevno ne unapređuje svoje znanje nego samo ponavlja lekcije svojim učenicima, može jedino puniti njihove umove. On ih ne može oduševiti. Istina nas ne treba samo informirati nego i nadahnuti. Ako se nadahnuće ugasi, a informacije se samo nakupljaju, tad istina gubi svoju beskonačnost.Veći je dio našeg učenja u školama bio uzaludan jer su za većinu naših nastavnika njihovi predmeti poput mrtvih primjeraka nekada živih stvorenja s kojima ih veže učeno poznanstvo, ali ne i životna komunikacija i ljubav . JČK_AZOO_070913

Kompetencije nastavnika/ce: zajednička europska načela

1. Zahtjevi poznavanje predmeta koji poučava, ali i drugih (osobito

srodnih) multidisciplinarno obrazovanje poznavanje i, kad je to prikladno, korištenje informacijske i

komunikacijske tehnologije (ICT) pedagoško-psihološka znanja: poznavanje procesa učenja, pedagoško-psihološka znanja: poznavanje procesa učenja,

stilova učenja i obilježja učenika/ca i njihove kulturestilova učenja i obilježja učenika/ca i njihove kulture vještina poučavanja: utemeljena na metodičkim znanjimavještina poučavanja: utemeljena na metodičkim znanjima razumijevanje šireg društvenog konteksta u kojem se odvija

obrazovanje sposobnost promoviranja mobilnosti i suradnje u Europi i

poticanja interkulturnoga poštovanja i razumijevanja

JČK_AZOO_070913

Kompetencije nastavnika/ce: zajednička europska načela

2. Uvjeti koje je potrebno osigurati: visokoškolsko obrazovanje s mogućnošću nastavka studija do najviše

razine cjeloživotno obrazovanje, sudjelovanje u istraživačkim projektima, institucije u kojima nastavnici rade trebaju poticati profesionalni

razvoj (uključujući mogućnost odsustva iz nastave neko vrijeme) mobilnost stručno usavršavanje u drugim europskim zemljama

transparentnost nastavničkih kvalifikacija transparentnost nastavničkih kvalifikacija unutar Europe visokoškolske institucije kontinuirano trebaju surađivati sa svim

dionicima; širiti znanja, podupirati i istraživati obrazovanje nastavnika

(usp. http://ec.europa.eu/education/policies/2010/doc/principles_en.pdf)

JČK_AZOO_070913

Stručno-metodički aspekti nastave sociologije: neki pokazatelji situacije u Hrvatskoj

2011.; Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru za potrebe izrade diplomskoga rada Katarine Šarac anketni upitnik prigodni uzorak, 106 nastavnika/ca sociologije

JČK_AZOO_070913

N %

Spol M 28 26,4

Ž 78 73,6

Dob 24 - 35 32 30,1

36 - 45 42 39,6

46 - 55 19 17,9

56 - 65 13 12,2

Studij Jednopredmetni 27 25,4

Dvopredmetni 76 71,8

Političke znanosti 3 2,8

N %Čitam stručnu i znanstvenu literaturu (časopise i knjige)

103 97,2

Sudjelujem na kongresima HSD-a kao slušatelj/ica 7 6,6Odlazim na međunarodne stručne skupove 4 3,8Posjećujem stručne seminare iz kataloga Agencije za odgoj i obrazovanje

88 83,0

Objavljujem stručne i/ili znanstvene radove u časopisima

13 12,3

Sudjelujem u istraživačkim projektima vezanim uz struku

7 6,6

Sudjelujem s priopćenjima na kongresima HSD-a 4 3,8Raspravljam s kolegama/icama o problemima nastave sociologije u slobodno vrijeme

47 44,3

Aktivno sudjelujem u radu stručnog aktiva unutar škole u kojoj radim

32 30,2

Organiziram istraživačke projekte vezane uz struku 14 13,2Odlazim na domaće stručne skupove 45 42,5Upisan/a sam na poslijediplomski studij sociologije 2 1,8Nešto drugo 0 0,0

Stručno usavršavanje ispitanika/ca na području sociologije

JČK_AZOO_070913

Pratite li domaće stručne i znanstvene časopise?

N %

NE 43 40,6

DA 63 59,4

Revija za sociologiju – 35; Socijalna ekologija – 14, Društvena istraživanja – 11; Sociologija i prostor – 3, revija za socijalnu politiku – 2; Metodički ogledi – 2; Polemos, Prolegomena, Filozofska istraživanja / National geographic, Meridijani, Husar

JČK_AZOO_070913

http://hrcak.srce.hr/

Navedite otprilike koliko u svojoj kućnoj biblioteci posjedujete socioloških knjiga

10 i manje njih 30 11 – 30 njih 41 više od 100 njih 6

JČK_AZOO_070913

N (%) rangUdžbenik sociologije za srednje škole 106

(100)1

Sveučilišne udžbenike sociologije 45 (42,5)

3

Bilješke nastale tijekom studija 19 (17,9)

6

Članke iz domaćih stručnih časopisa 21 (19,8)

5

Članke iz stranih stručnih časopisa 5 (4,7) 8Stručne knjige na hrvatskom jeziku 57

(53,8)2

Stručne knjige na engleskom jeziku 16 (15,1)

7

Internetske izvore 45 (42,5)

4

Metodičku literaturu 3 (2,8) 10Neke druge 3 (2,8) 9

Koje izvore koristite u pripremi za nastavu sociologije

JČK_AZOO_070913

Internetski izvori

Izvor N %

Wikipedia 80 75,5

Hrčak 75 70,8

Google 95 89,6

EBSCO 22 20,8

ERIC 9 8,5

Stranice stručnih časopisa

5 4,7

Nešto drugo 5 4,7

JČK_AZOO_070913

http://e-knjiznica.carnet.hr/HUSO korisnički račun za učenike, nastavnike i profesore osnovnih i srednjih škola

Korištenje metodičke literature

ne koristi 96 koristi 10

noviju, svu dostupnu, više ne koristim, Marinković, Kalin, prema preporuci…(po jedan ili dva odgovora)

JČK_AZOO_070913

Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju nastavnika sociologije (skala Likertova tipa)

Slažu se da: nastavnici/e sociologije ne surađuju međusobno (3,5)nastavnici/e sociologije ne surađuju međusobno (3,5) nastavnici/e nastavnici/e se se u izradi didaktičkih sredstava za nastavu mogu u izradi didaktičkih sredstava za nastavu mogu

osloniti samo na sebe (3,5)osloniti samo na sebe (3,5) plaće demotiviraju nastavnike/ce na kvalitetniji rad (3,6)plaće demotiviraju nastavnike/ce na kvalitetniji rad (3,6) stručna terminologija nije standardizirana u hrvatskom jeziku stručna terminologija nije standardizirana u hrvatskom jeziku

(3,6) (3,6) samo studij sociologije osigurava kompetencije za predavanje samo studij sociologije osigurava kompetencije za predavanje

sociologije (3,7)sociologije (3,7) da se nastavnici/e sociologije međusobno ne podupiru kao npr.

liječnici i pravnici (3,8) da nastavnici/e sociologije nisu jednako cijenjeni u društvu kao

nastavnici/e prirodne skupine predmeta (3,8) da bi trebalo zabraniti da nastavu izvode nastavnici/e koji/e da bi trebalo zabraniti da nastavu izvode nastavnici/e koji/e

nisu završili/e studij sociologije (3,8)nisu završili/e studij sociologije (3,8)

JČK_AZOO_070913

Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju nastavnika sociologije (skala Likertova tipa)

Slažu se da: ne postoji stručna povezanost između znanstvenika/ca i ne postoji stručna povezanost između znanstvenika/ca i

nastavnika/ca sociologije (3,9)nastavnika/ca sociologije (3,9) profesija nastavnika/ca sociologije ne cijeni se u

hrvatskom društvu (4,0) uloga nastavnika/ca sociologije u hrvatskom društvu

neprepoznatljiva je (4,0) sociologija ne nudi mnogo izbora za posao i karijeru (4,1)

JČK_AZOO_070913

Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju nastavnika sociologije (skala Likertova tipa)

Ne slažu se da: su seminari za nastavnike/ce nepotrebni jer svaki su seminari za nastavnike/ce nepotrebni jer svaki

nastavnik/ca mora sam unaprijeđivati svoje znanje u nastavnik/ca mora sam unaprijeđivati svoje znanje u skladu sa svojim interesima (2,2)skladu sa svojim interesima (2,2)

je sociologija visoko vrednovana i cijenjena kao i druge znanosti (1,8)

JČK_AZOO_070913

Tvrdnje vezane uz nastavu sociologije i profesiju nastavnika sociologije (skala Likertova tipa)

Niti se slažu, niti se ne slažu da nastavnicima/ama nedostaje obrazovanje iz vještina izlaganja pred

publikom (2,7) nastavnici sociologije nastavnici sociologije nemaju dovoljno pedagoških (2,7) i nemaju dovoljno pedagoških (2,7) i

psiholoških znanja za rad u nastavi (2,7)psiholoških znanja za rad u nastavi (2,7) nastavnici/e ne utječu na sadržaje stručnih seminara (3,1)nastavnici/e ne utječu na sadržaje stručnih seminara (3,1) ssavjetodavnih tijela Agencije za odgoj i obrazovanje u avjetodavnih tijela Agencije za odgoj i obrazovanje u kompetentno kompetentno

pomažu nastavnicima sociologije u pomažu nastavnicima sociologije u njihovom cjeloživotnom njihovom cjeloživotnom obrazovanju (2,6)obrazovanju (2,6)

stručne službe više kontrolistručne službe više kontrolirraju nastavnike/ce nego što im daju aju nastavnike/ce nego što im daju stručnu podršku (3,3)stručnu podršku (3,3)

stručni seminari za nastavnike/ce sociologije sadržajno ne stručni seminari za nastavnike/ce sociologije sadržajno ne podržavaju potrebe za njihovo metodičko usavršavanje (3,4)podržavaju potrebe za njihovo metodičko usavršavanje (3,4)

Agencija za odgoj i obrazovanje uvijek na usluzi nastavnicima/ama Agencija za odgoj i obrazovanje uvijek na usluzi nastavnicima/ama (2,7)(2,7)

JČK_AZOO_070913

Čini se da...

nastavnici/e se u izradi didaktičkih sredstava za nastavu mogu osloniti samo na sebe

nastavnici/e sociologije ne surađuju međusobno ne postoji stručna povezanost između znanstvenika/ca i

nastavnika/ca sociologije

Što bi moglo pripomoći? Hrvatsko sociološko društvo (HSD)? član/ica 22 (20,8% uzorka) nije 84 (79,2% uzorka) razlozi: nedostatak slobodnog

vremena (34,9 %); HSD ne bavi se dovoljno problemima nastave sociologije (24,5 %); HSD je elitistička udruga koja ne mari za nastavnike/ce sociologije (21,7 %); nisam upoznat/a s radom HSD-a (15,1 %)

JČK_AZOO_070913

Američko sociološko društvo (ASA)

Izvori za učenje i poučavanje ASA Digital Library of Teaching and Learning Material

s Teaching Resources for High School and Introductory

Sociology Teaching Sociology (a quarterly journal) Curriculum Development Publications Teaching Techniques Series Teaching with Data Section on Teaching and Learning Teaching Ethics Throughout the Curriculum

(http://www.asanet.org/teaching/resources.cfm)JČK_AZOO_070913

Izvori za nastavnike sociologije

Learning Goals Unit Pages for Task Force Curriculum Exercises and Resources by Unit Instructor’s Manual (IM) for each unit Lesson Plans Additional Materials Assessment Resources

http://www.asanet.org/introtosociology/TeacherResources/ContentsForTeaResources.html

JČK_AZOO_070913

ASA preporučuje nastavnicima sociologije:

Keith, Bruce (ur.) (2002). "Teaching Sociology with a Purpose: Issues in Curriculum Design and Assessment." Teaching Sociology, Special Issue, 30 (4).

Wagenaar, Theodore C. (2004). "Assessing Sociological Knowledge: A First Try." Teaching Sociology , 32 (2): 232-238.

Weiss, Gregory L., Cosbey, Janet R., Habel, Shelly K., Hanson, Chad M. i Larsen, Carolee (2002). "Improving the Assessment of Student Learning: Advancing a Research Agenda in Sociology." Teaching Sociology , 30 (1): 63-79.

JČK_AZOO_070913

Preporuka:

McKinney, Kathleen i Heyl, Barbara S. (ur.) (2009). Sociology through active learning: student exercises. Thousand Oaks: Pine Forge Press (i Sage).

JČK_AZOO_070913

Planiranje nastavnoga rada

smišljeno projektiranje nastavnoga rada s obzirom na sadržaj koji će se obrađivati, prostorne uvjete, opremu, vrijeme kada će se raditi i ciljeve koje valja ostvariti

omogućuje strukturiranost i organizaciju nastavnog procesa

pripomaže emocionalnoj sigurnosti nastavnika/ca predstavlja temelj za povratnu informaciju o

uspješnosti i za samoprocjenu učinka predstavlja temelj za praćenje i procjenu ishoda

učenja

JČK_AZOO_070913

Strategija planiranja

odrediti opće ciljeve i zadatke i način njihova ostvarivanja

kritička pedagogija? vrijednosna neutralnost?

JČK_AZOO_070913

Kritička pedagogija

obrazovanju se pristupa kao procesu društvene, kulturne, političke i osobne preobrazbe koji može njegovati društvenu ravnopravnost ili nastavljati društvenu neravnopravnost

potiče kritiku onih društvenih vrijednosti koje izvrsnost i identitet temelje na ekonomskim mjerilima

također i: radikalna pedagogija, pedagogija otpora…

predstavnici: Paulo Freire, Henry Giroux, Peter McLaren…(Dowty, 2007)

Izvor: Wink, 2005

JČK_AZOO_070913

Kritička pedagogija i sociologija: utjecaji

radovi Karla Marxa o fetišizmu robe i društvenoj stratifikaciji filozofija obrazovanja Johna Deweya (progresivno

obrazovanje) kritička misao Frankfurtske škole: Max Horkheimer i Theodor

Adorno, Dialektik der Aufklärung: Philosophische Fragmente (1947)

kulturni studiji Birmingham Centre for Contemporary Cultural Sudies – usmjerenost prema društvenim promjenama (Richard Hoggart, Stuart Hall, Raymond Williams, Paul Willis)

Pierre Bourdieu i Jean-Claude Passeron: utjecaj obrazovnog sustava na društvenu reprodukciju i održavanje društvenih odnosa

kritička pedagogija podupire i razvija učeničke kritičke sposobnosti s ciljem razvoja strategija kulturnog i političkog otpora (Winter, 2005; Dowty, 2007)

JČK_AZOO_070913

Kritička pedagogija i nastava sociologije

kritička pedagogija govori kako treba poučavati i učiti te potiče na korištenje poučavanja i učenja za postizanje društvenih promjena “dinamična paradigma poučavanja, učenja i intervencije” (Fobes i Kaufman, 2008)

izazovi i dvojbe kritičke pedagogije u nastavi sociologije:1. poticanje rasprave između nastavnika/ce i učenika/ce:

poticati učenike/ce da izraze svoje mišljenje, postavljaju pitanja te da prihvate dvosmislenost i nesigurnost

2. ne moraju svi učenici/e prihvatiti nastavnikov/čin poticaj da stečenim znanjem utječu na društvene promjene

JČK_AZOO_070913

3. “demokratizacija razreda” i balansiranje nastavnikovog/činog autoriteta: poticanje učenika/ca da preuzmu kontrolu nad svojim obrazovanjem

4. ocjenjivanje: sudjelovanje učenika/ca u definiranju procjene uspjeha

5. potreba neprekidnoga nastavnikovog/činog oblikovanja i održavanja epistemološke znatiželje zbog zahtjevnosti nastave koja se zasniva na diskusiji

6. institucionalne prepreke: uvjeti rada, centralizirana kontrola

(Fobes i Kaufman, 2008)

JČK_AZOO_070913

Vrijednosna neutralnost

različita značenja u sociologiji: sociologija može uspješno isključiti ideološke ili

neznanstvene pretpostavke iz istraživanja; sociolozi ne bi trebali stvarati sudove s pomoću kojih

procjenjuju empirijske dokaze; vrijednosni sudovi trebali bi biti ograničeni na

područje sociologove tehničke kompetencije; sociolozi su ravnodušni na moralne implikacije svojih

istraživanja; sociolozi bi trebali težiti tome da njihove vrijednosti

budu očite i jasne; sociolozi bi se trebali suzdržati od zastupanja bilo

kakvih vrijednosti. (v. Rječnik sociologije)

JČK_AZOO_070913

Razine vrijednosne neutralnosti

na osobnoj razini sociolozi bi trebali dobro razjasniti vlastite vrijednosti;

na institucionalnoj razini sociolozi ne bi smjeli koristiti svoj profesionalni nastavnički status za nametanje vrijednosti učenicima/studentima

JČK_AZOO_070913

Prijedlog:

pročitajte (ponovo) “Znanost kao poziv” Maxa Webera (Weber, 1986: 270).

JČK_AZOO_070913

Zadaci nastave sociologije

pitanja otvorenog tipa postavljena nastavnicima/ama sociologije u dijelu upitnika u istraživanju provedenom u Americi šk. god. 2000/2001. (analizirano 58 potpuno ispunjenih upitnika) (DeCesare, 2006)

1. Navedite najjače strane sociologije kao nastavnog predmeta2. Navedite najslabije strane sociologije kao nastavnog

predmeta3. Mislite li da su učenici sposobni razumjeti sociologiju. Ako

da, zašto da, ako ne, zašto ne?4. Navedite ciljeve nastave sociologije koje biste željeli

ostvariti kao nastavnici.

JČK_AZOO_070913

1. Navedite najjače strane sociologije kao nastavnog predmeta

sposobnost da kod učenika razvije toleranciju, otvorenost i prihvaćanje kulturnih razlika

osigurava opće razumijevanje skupina, društva i kulture i njihov utjecaj na pojedinca

važnost za život učenika/ca, svakodnevni život – imaju iskustvo o većini tema – NEJASNO zašto bi to bilo važan doprinos – možda što su učenici onda više zainteresirani….

jedinstvenost sociologije - ZBOG SADRŽAJA: jedini predmet unutar kojega mogu voditi iskren dijalog o normama, socijalizaciji, smislu svoga života

RJEĐE: zbog jedinstvenog gledišta, znanstvene strane sociologije, zato što pruža sredstva za razumijevanje društva

JČK_AZOO_070913

2. Navedite najslabije strane sociologije kao nastavnog predmeta

nije važna za učenike/ce i „stvarni svijet“ suhoparnost jednostavne ideje, složena terminologija nepreciznost prevelika teoretičnost s druge strane: drugi je

percipiraju kao lagan predmet, ne cijeni se kao druga područja

slaba mogućnost zaposlenja

JČK_AZOO_070913

3. Mislite li da su učenici/e sposobni/e razumjeti sociologiju. Ako da, zašto da, ako ne, zašto ne?

potpuno sposobni samo ako im je interesantno predočena i

relevantna za njihov život jesu zbog svoga uzrasta i iskustva ovisno kako je strukturiran predmet i kako se

predaje mogu jer to nije „atomska fizika“, nema teške

koncepte

JČK_AZOO_070913

4. Navedite ciljeve nastave sociologije koje biste željeli/e ostvariti kao nastavnici/e.

razumijevanje ili barem razmišljanje o društvenim problemima

upoznavanje s disciplinom važnost razumijevanja odnosa između skupina,

institucija, društva i da vide svoje mjesto unutar svega toga, da cijene različitost…

znanstvena strana sociologije priprema za više stupnjeve obrazovanja naučiti „sociološkoj imaginaciji“ – samo jedan odgovor

JČK_AZOO_070913

Planiranje: određivanje ciljeva i zadataka nastave

povezivanje nastavnih sadržaja s poželjnim ishodima učenja

ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave

JČK_AZOO_070913

Ishodi učenja: taksonomija Benjamina Blooma

pod utjecajem Ralpha Tylera: u obrazovanju nije važno uspoređivanje učenika/ca nego pomoć da postignu ciljeve predviđene kurikulumom oblikovanje kurikuluma i oblici poučavanja prikladni za ostvarivanje ciljeva

JČK_AZOO_070913

Revidirana verzija Bloomove taksonomije (Anderson i Krathwohl, 2001)

poznavanje činjenica

dosjetiti se

shvatiti

primijeniti

analizirati

prosuđivati

stvarati

JČK_AZOO_070913

Bloom Anderson i Krathwohl

1. Evaluacija2. Sinteza3. Analiza4. Primjena5. Razumijevanje6. Znanje

1. Stvarati2. Prosuđivati 3. Analizirati4. Primijeniti5. Shvatiti 6. Dosjetiti se

JČK_AZOO_070913

Razine kognitivnog područja poučavanja

RAZINE OPIS: učenik/ca će moći

1. DOSJETITI SE – mogućnost reprodukcije naučenoga u izvornom obliku

definirati, nabrojiti, opisati, poredati, ponoviti, imenovati, ispričati, prepoznati

2. SHVATITI – uočavanje i povezivanje glavnih ideja, opisivanje tijeka događaja ili procesa

klasificirati, prepoznati, izdvojiti, sažeti, preoblikovati, izraziti, objasniti, interpretirati, navesti primjere, uočiti, usporediti

3. PRIMIJENITI – rješavanje problema u novoj situaciji primjenom stečenoga znanja i pravila na nov način

primijeniti, izabrati, pokazati, upotrijebiti, izvesti, riješiti, isplanirati, prikazati

4. ANALIZIRATI – raščlanjivanje informacija kako bi se utvrdili uzroci i posljedice, izveli dokazi i zaključci te podržale generalizacije

analizirati, procijeniti, usporediti, razlikovati, komentirati, zaključiti, proračunati, provjeriti, preispitati, organizirati

5. PROSUĐIVATI – mogućnost vrednovanja i kritičkog odnosa prema činjenicama, mogućnost procjene valjanosti ideja i/ili kvalitete uratka

procijeniti, zastupati mišljenje, izabrati opciju, poduprijeti, vrednovati, obraniti stav, kritizirati, provjeravati

6. STVARATI – mogućnost stvaranja novih ideja, rješenja, sintetiziranje bitnoga, uočavanje novih obrazaca

preurediti, skupiti, stvoriti, predložiti, planirati, organizirati, razviti, formulirati

(Anderson i Krathwohl, 2001, prema Vizek Vidović i dr., 2003)

JČK_AZOO_070913

“precizni” i “neprecizni” glagoli

“precizni” operacionalizirani “neprecizni”

NEPRECIZNI PRECIZNI znati analizirati razumjeti opisati cijeniti definirati zapamtiti napraviti naučiti razlikovati osvijestiti

argumentirati

JČK_AZOO_070913

Afektivno područje učenja/poučavanja

prihvaćanje

reagiranje

kritičko vrednovanje

organiziranje

vrijednosno prosuđivanje

JČK_AZOO_070913

Razine afektivnog područja poučavanja

RAZINE OPIS: učenik/ca će moći1. PRIHVAĆANJE – pažljivo praćenje nastave, uviđanje važnosti učenja, osjetljivost za socijalne probleme, prihvaćanje različitosti i tolerancija

pitati, izabrati, opisati, dati, držati, identificirati, smjestiti, imenovati, pokazati, izabrati, odgovoriti, koristiti

2. REAGIRANJE – izvršavanje obaveza, poštovanje školskih pravila, sudjelovanje u razrednoj raspravi, dobrovoljno javljanje za zadatke, pomaganje drugima, zanimanje za predmete

odgovoriti, pomoći, sastaviti, prilagoditi se, raspraviti, pozdraviti, označiti, izvesti, prakticirati, predstaviti, čitati, izvijestiti, izdvojiti, reći, napisati

3. KRITIČKO VREDNOVANJE – podržavanje demokratskih procesa, sklonost dobroj literaturi, prihvaćanje znanstvenih načela u svakodnevnom životu, uvažavanje potrebe za društvenim napretkom

dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, slijediti, oblikovati, inicirati, pozvati, uključiti, opravdati, prosuditi, predložiti, izvijestiti, odabrati, podijeliti, proučiti, izraditi

4. ORGANIZIRANJE – uvažavanje ravnoteže između slobode i odgovornosti, prepoznavanje potrebe za sustavnim rješavanjem problema, preuzimanje odgovornosti, prihvaćanje vlastitih jakih i slabih strana

slijediti, prihvatiti, mijenjati, urediti, kombinirati, usporediti, dopuniti, obraniti, objasniti, uopćiti, identificirati, integrirati, modificirati, poredati, organizirati, pripremiti, staviti u odnos, sintetizirati

5. VRIJEDNOSNO PROSUĐIVANJE – izražavanje samopoštovanja i poštovanja prema drugima, spremnost na suradnju, mogućnost utvrđivanja objektivnih kriterija procjene, marljivost i samodisciplina, pozitivna slika o sebi

djelovati, razlikovati, prikazati, utjecati, slušati, modificirati, izvesti, primijeniti, predložiti, kvalificirati, ispitati, revidirati, poslužiti, riješiti, koristiti, vrednovati

(Krathwohl, Bloom i Masia, 1964, prema Vizek Vidović i dr., 2003)

Psihomotoričko područje učenja/poučavanja

odnosi se prvenstveno na razvoj i usvajanje manualnih i motoričkih sposobnosti i vještina

imitacija

manipulacija

preciznost

artikulacija

naturalizacija

JČK_AZOO_070913

Zadaci nastave

materijalni (obrazovni) – funkcionalni – odgojni zadatak

JČK_AZOO_070913

Primjer definiranja zadataka nastave i ishoda učenja:

Nastavna jedinica: Sociološke teorije obrazovanja

Materijalni (obrazovni) zadatak: nabrojiti i opisati teorije obrazovanja, objasniti razliku između mikrosocioloških i makrosocioloških teorija obrazovanja, razlikovati pojedine teorijske pristupe obrazovanju (funkcionalistički, konfliktni i interakcionistički) i sažeti njihova osnovna obilježja te usporediti njihove doprinose razumijevanju obrazovanja, navesti primjere skrivenoga kurikuluma u obrazovanju i kredencijalizma u hrvatskome društvu te komentirati primjenjivost rezultata socioloških teorija (npr. učeničkih strategija prilagodbe)

JČK_AZOO_070913

Funkcionalni zadatak: razvoj sociološke imaginacije povezivanjem izoštravanja percepcije osobnog obrazovnog iskustva i kritičke analize doprinosa socioloških teorija razumijevanju obrazovanja; osposobljavanje za artikulirano argumentiranje mišljenja upotrebom prikladnih socioloških koncepata (skriveni nastavni program, tipiziranje…)

Odgojni zadatak: staviti u odnos različite teorijske pristupe i identificirati društveno-povijesnu uvjetovanost koncepata obrazovanja, integrirati stav o potrebi društvenoga djelovanja kako bi obrazovne institucije postale mjesto jednakih šansi za sve pripadnike/ce društva

JČK_AZOO_070913

Indikatori kritičkoga sociološkog mišljenja

korištenje primjera relevantnost primjera objašnjenje alternativno stajalište svijest o utjecaju društvene strukture upotreba socioloških koncepata korištenje kritičkog mišljenja (opći koncept) korištenje sociološke imaginacije (opći koncept)

(Grauerholz i Bouma-Holtrop, 2003)

JČK_AZOO_070913

LITERATURA

Abercrombie, Nicholas, Hill, Stephen i Turner, Bryan S. (2008). Rječnik sociologije (ur. Jadranka Čačić-Kumpes i Josip Kumpes). Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.

DeCesare, Michael (2006). “‘It's Not Rocket Science!’: High School Sociology Teachers' Conceptions of Sociology”, The American Sociologist, 37 (1): 51-67.

Dowty, Rachel A. (2007). “Critical Pedagogy”, u: George Ritzer (ur.). The Blackwell Encyclopedia of Sociology. Malden, Mass. - Oxford: Blackwell, str. 864-867.

Fobes, Catherine i Kaufman, Peter (2008). “Critical Pedagogy in the Sociology Classroom: Challenges and Concerns”, Teaching Sociology, 36 (1): 26-33.

Grauerholz, Liz i Bouma-Holtrop, Sharon (2003). “Exploring Critical Sociological Thinking”, Teaching Sociology, 31 (4): 485-496.

Horkheimer, Max i Adorno, Theodor W. (1947). Dialektik der Aufklärung: Philosophische Fragmente. Amsterdam: Querido; Dijalektika prosvjetiteljstva: filozofijski fragmenti. 2. izd. Sarajevo: Veselin Masleša, 1989.

JČK_AZOO_070913

Šarac, Katarina (2011). Srednjoškolska nastava sociologije u Hrvatskoj: mišljenja i stavovi gimnazijskih nastavnika/ca. Diplomski rad. Zadar: Sveučilište u Zadru.

Tagore, Rabindranath (1922). “An Eastern University”, u: Creative Unity. London: Macmillan, str.167-203.

Vizek Vidović, Vlasta, Rijavec, Majda, Vlahović-Štetić, Vesna i Miljković, Dubravka (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: VERN.

Weber, Max (1986 [1919]). “Znanost kao poziv”, u: Max Weber. Metodologija društvenih nauka. Zagreb: Globus, str. 253-282.

Wink, Joan (2005). Critical Pedagogy: Notes from the Real World. 3rd ed. Boston: Pearson/Allyn & Bacon.

Winter, Rainer (2005). “Critical Pedagogy”, u: George Ritzer (ur.). Encyclopedia of Social Theory. Vol. 1. Thousand Oaks, Calif.: Sage, str. 163-167.

JČK_AZOO_070913