Seminari

1. UVOD

Komunikacija je ono to ini sutinu ljudskog bia. Ljudi su davno shvatili snagu informacije.Tenja ka izmjeni informacija je prisutna od prvobitne zajednice pa sve do danas, i za njeno zadovoljavanje je razvijen itav niz metoda, od kojih je Internet najnovija. Pod informacionom tehnologijom se podrazumijeva bilo koji oblik tehnologije, tj. bilo koja oprema ili tehnika s kojom se ljudi koriste da bi izmjenjivali informacije. Prva i najznaajnija informaciona revolucija je j verbalne komunikacije. Drugi znaajan korak predstavlja pojava pisma. Meu najvanije suvremene oblike komunikacije mogu se ubrojiti: mobilne komunikacije, integracija telefonije i raunala, sjedinjene komunikacije, te konvergencija fiksnih i mobilnih mrea. Najbri razvoj komunikacije omoguila je pojava raunala.

Informacione i komunikacijske tehnike su danas odluujui faktor za poslovni, socijalni i kulturni ivot drutva.

Doslovno nema niti jednog podruja u kojem raunalo nije zauzelo vrsto mjesto, od umjetnosti do edukacije, od tehnikog crtanja do medicine, od upravljanja saobraajem do protugradnih radara, od kuhinje do velikih proizvodnih i uslunih organizacija, od upravljanja komunikacijama do integriranih vojnih sistema, itd...

Informaciona mrea pokriva danas kompletnu zemaljsku kuglu, ulazi u svaki dom, svako poduzee i drutvenu ustanovu, povezuje kopnena vozila, avione, brodove i svakog pojedinca. Istovremeno, kompjuteri se nalaze jednako tako u velikim bankarskim sistemima, industrijskim kompleksima i upravljanju prometom kao i u mainama za pranje rublja, automobilima i djejim igrakama.

Tunija strana ove prie koja prijeti da postane euforina, je nepobitna injenica da se informacioni sistemi ne koriste tamo gdje je njihova primjena najpotrebnija, a to su poslovne komunikacije. Iz godine u godinu razvijaju se novi naini razmjena informacija ime se stvaraju sve jae i brojnije interakcije meu ljudima. Usprkos tome svakodnevno smo svjedoci krize poslovnog komuniciranja.

Komuniciranje je ne samo osnovna ljudska potreba, ono je i pokreta ovjekova razvoja i napredovanja. To vrijedi i za svijet suvremenoga poslovanja koji se u ovo informaciono-komunikacijsko doba zapravo vrti oko posjedovanja prave informacije u pravo vrijeme. Informaciona tehnologija se ne koristi na pravi nain. U novim, sloenim odnosima razmjene informacija koristi se informacioni sistem koji je nastao iskljuivo iz potreba kontrole hijerarhijske organizacije. Svi problemi u primjeni informacione tehnologije su posljedica sukoba dvije informacione strukture: jedna je ona koja se uspostavlja novim nainom poslovanja i odgovorima koje trai mrena ekonomija, a druga je ona naslijeena.

U tome lei i najvei izazov i prijetnja jer:

Ako imate hardver pete generacije, softver etvrte, kadrove tree i organizaciju druge generacije, sistem e raditi u drugoj generaciji!!!

2. PRIMJERI SUVREMENE POSLOVNE KOMUNIKACIJE

2.1. Mobilne komunikacije

Stanje mobilnih komunikacija u poslovnom okruenju odreuju dvije glavne znaajke, jedna vezana za mobilne operatore, a druga za poslovno okruenje. Mobilni operatori su u proteklom periodu uglavnom bili zauzeti procesom izgradnje infrastrukture i poveanja broja pretplatnika. Kako proces poveanja broja mobilnih pretplatnika dolazi postupno u zasienje, a tehnologija i razvoj na podruju mobilnih terminala, usluga i mrea omoguuje primjenu novih rjeenja, mobilni operatori se poinju sve vie fokusirati na poslovne kompanije i na mogunosti primjene mobilnih usluga u poslovnom okruenju.

Istovremeno poslovne kompanije poinju shvaati kako primjenom mobilnih tehnologija mogu poboljati i znatno unaprijediti poslovne procese uz sve krae vrijeme povratka uloenih investicija. Procesom integracije govornih i podatkovnih infrastruktura otvara se mogunost uvoenja novih kvaliteta u komunikacijama, a zahtjevi za to fleksibilnijim radnim procesima stvaraju sve veu potrebu za uvoenje i primjenu mobilnih tehnologija. Sukladno tome nastaje termin enterprise mobility a oznauje mogunost primjene mobilne tehnologije za komunikacije u poslovnoj okolini.

U mobilnim komunikacijama pored govora postaje sve dominantnije rjeenje, koje omoguuje mobilni dostup do korporacijskog sustava elektronike pote i primanje poruka u realnom vremenu. Ova usluga je ve prihvaena i uvedena u mnoge poslovne kompanije, ali se snanija ekspanzija oekuje u nekoliko slijedeih godina [1]. Potreba za brim i pouzdanijim prijenosom podataka glavni je pokreta razvoja i primjena novih rjeenja u mobilnoj tehnologiji. Pored razvoja javnih mobilnih mrea i mobilnih ureaja, razvija se i uvodi i beina podatkovna infrastruktura, WLAN (Wireless Local Area Network), u poslovno okruenje. Paralelno se razvijaju i uvode u primjenu mobilni ureaji s dvostrukim modom rada (dual mode), koji osim rada u javnoj mobilnoj mrei, podravaju i rad u kompanijskoj beinoj podatkovnoj mrei, WLAN, ime se pored ostvarenja dodatnih uteda u vremenu i trokovima komuniciranja, otvaraju nove mogunosti u beinim komunikacijama. Zahvaljujui novim tehnologijama proizvoai mogu ponuditi pametne mobilne ureaje koji integriraju oba moda rada i podravaju sve vie funkcionalnosti, koje postaju sve kompleksnije.

2.2. Poslovni e-mail

E-mail komunikacija najraireniji je vid komunikacije na Internetu. Danas je gotovo nezamislivo da neki poslovni ovjek nema svoju e-mail adresu i da se ne zna sluiti e-mail komunikacijom. Iako je komunikacija bez telefona nezamjenjiva u svakodnevnom poslovanju, e-mail komunikacija daje puno vie prednosti u odnosu na telefonski kontakt. Prije svega pisane se poruke jednostavnije mogu razmotriti i dokumentirati. Lake se provjeravaju tonost i informacije o poiljatelju e-mail poruke koristei se poslovnim bazama podataka na raunalu ili pak putem Internet pretraivaa. Na raspolaganju je puno vie vremena za odgovor na e-mail upit.

Primjer e-maila

Za Vae poslovno dobro slijedite sljedee savjete tijekom pisanja poslovnog e-maila:

JASNO I KONCIZNO

Poput ostalih dokumenata koji naputaju va ured, itajte svoje e-mailove i editirajte ih uvijek iznova, izostavljajui svaku ponavljajuu informaciju. Ukoliko je to mogue ograniite sadraj vaeg e-maila na 20 linija ili manje.

NASLOV PORUKE

Jednostavan potez poput naslovljavanja e-maila, pomoi e primatelju da meu hrpom pote razabere vanost vaeg dopisa. Naslovite e-mail primjerice Kupoprodajni ugovor ili Rezime sastanka odranog 05.01.2008.

PREDSTAVITE SE

Vaa poslovna adresa moe reflektirati vae ime kao poiljatelja, ali i ne mora. Stoga, potpiite svaki e-mail imenom i kontaktnim podacima. Preporuujemo da zalijepite vae kontaktne podatke na kraj svake poruke ukljuujui ime tvrtke i vau titulu. Tu opciju veina e-mail programa danas podrava pod nazivom potpis tj. signature. Potpisneka ne bude dui od 4 linije, jer bi u suprotnom zauzimao velik dio prostora predvienog za korespondenciju, to se smatra loim poslovnim manirom.

POZDRAV, ZAVRETAK I POTPIS

Ba kao i u neelektronskom dopisivanju, osigurajte da svaki e-mail ima pozdrav, zavrnicu i potpis.

BUDITE PROFESIONALNI

U poslovnom dopisivanju izbjegavajte koritenje "smiley-ja" za doaravanje emocija i tona dopisa. Ostanite profesionalni. Referirajte na prethodni e-mail ukoliko se komentar odnosi na njega i ukljuite prethodnu korespondenciju vee li se ona na temu.

PERSONALIZIRAJTE E-MAIL

Profesionalan pristup ne kosi se sa osobnou. Dodavi osoban dodir poslovnom e-mailu ostaviti ete dojam osobe sa stilom. Primjerice, privlaan uvod e-mail poruke moe vas uiniti prepoznatljivim i atraktivnim "sugovornikom".

ODGOVORITE PROMPTNO

Promptno odgovaranje je gotovo podjednako vano kao i odazvati se na poslovan dopis. Drite se prakse odgovaranja na e-mail u roku 24 sata ili 1 radnog dana.

AUTO-ODGOVOR

Namjeravate li izostajati iz ureda na dui period, postavite auto-odgovor u kojem e stajati kako niste u mogunosti proitati odgovor odreeni vremenski rok (primjerice 10 dana), kao i alternativan kontakt.

TON E-MAILA

Drite se pravila ton vaeg poslovnog e-maila moe biti casual koliko je i va odnos sa primateljem e-maila.

NE ZAVARAVAJTE SE ONLINE PRIVATNOU

Ukoliko bi sadraj e-maila kojeg namjeravate poslati mogao ugroziti vau reputaciju ili karijeru, taj sadraj jednostavno nije namijenjen e-mail formi.

NAPAD PRIVICIMA

Ukoliko namjeravate poslati vei privitak (attachment), prethodno provjerite da li je primatelj sa time suglasan. Primjerice pristojna veliina privitka za primatelje korisnike dial-up veze je 1 MB, a za korisnike brzih veza, iskljuivo uz prethodno odobrenje primatelja, preporuljivo je ograniiti se na 5 MB.

OBIAN TEKST (PLAIN TEXT) VS. HTML

Formatiranje poruka kako bi imale fancy fontove, boje pozadineili druge "atraktivne" elemente najee je samo izvor nevolja. Takve poruke zauzimaju vie mjesta u elektronskom pretincu i na posluitelju, neki primatelji mogu imati problema sa njenim prikazom, a ukoliko to i nije problem, formatirane poruke su pokazatelj loe poslovne kulture. Zato je najbolje drati se obinog (plain) teksta.

BOTTOM POSTING / TOP POSTING

E-mail aplikacije nude mogunosti ispisa vaeg odgovora na vrhu ili dnu dotadanje korespondencije. Oba oblika su ispravna, a radi preglednosti preporuujemo novi e-mail pozicioniran na vrhu korespondencije.

2.3. Poslovni web

Osnovni zadatak svake poslovne web stranice trebao bi biti privui nove kupce i graditi dobre odnose s postojeima. A to je zadatak koji nije jednostavno ostvariti. Razlikujemo:

Prezentacijske www stranice poduzee se na njima predstavlja javnosti (podaci o tvrtci, djelatnost tvrtke, glavni proizvodi, slike tvrtke, slike menagera i sl.) Preporuka je da se stranice izrade barem na dva jezika.

Komercijalne www stranice na njima trgovako drutvo nudi odreeno robu te putem Interneta prikuplja narudbe te vri isporuke. Ovakve stranice predstavljaju: katalog proizvoda, ponudu i poziv na kupnju te nude obrazac za narudbu proizvoda.

Primjer prezentacijske www stranice

Primjer komercijalne www stranice

Deset grijehova poslovne web stranice

Grijeh broj 1.: Neredovito osvjeavanje sadraja stranica

Internet je dinamian medij koji ivi u sadanjem vremenu te na njemu informacije brzo zastarijevaju. Navrate li vai klijenti, sadanji i oni potencijalni, nekoliko puta na vau stranicu i uvijek ih doeka isti sadraj mogli bi zakljuiti da se kod vas nita ni ne dogaa. Ili jo gore, da moda vie i ne postojite. Predvidite zato prostor, najbolje je da to bude poetna stranica, na kojem ete redovito objavljivati sve ono za to mislite da bi vaim kupcima moglo biti zanimljivo, a da e vas prikazati u pozitivnom svjetlu.

to sve moe biti vijest? Gotovo sve dobili ste neku poslovnu nagradu, certificirali ste svoj sustav kvalitete, u ponudi se pojavio va novi proizvod ili usluga, potpisali ste neki znaajan sporazum o suradnji, imate zanimljive i korisne rezultate istraivanja vezanog uz vae podruje rada, ukljuili ste se u neki meunarodni projekt, traite nove suradnike, zapoljavate nove ljude, nastupit ete na nekom sajmu/nastupili ste na nekom sajmu... Moete staviti savjete kupcima kako da koriste va proizvod, izjave zadovoljnih korisnika, obavijesti o promjenama u zakonodavstvu, lanak o vama iz nekog drugog medija...

Grijeh broj 2.: Nereklamiranje web stranice

Pobrinite se da vaa web adresa bude na svakom komadu papira koji naputa va ured na memorandumu, na posjetnicama, na prospektnom materijalu, na raunima, na oglasima za radna mjesta, na reklamama koje objavljujete u novinama, na objavama za medije, na vaem glasilu koje aljete kupcima, na vaem internom glasilu...

Stavite je unutar automatskog potpisa koji ukljuujete u vae mailove, na poslovne poklone privjeske, olovke, drae olovaka, kiobrane, sjenila za automobile...

Ukljuite je u natpise na vaim slubenim automobilima, istaknite je unutar vaih prostorija gdje dolaze stranke, razmijenite linkove i bannere s tvrtkama koje vam nisu konkurencija i udrugama iji ste lan. Stalno istraujte nove mogunosti kako poveati primijeenost vaih web stranica, a time i vae tvrtke.

Grijeh broj 3.: Optereivanje stranice specijalnim vizualnim i grafikim efektima

Velika je teta optereivati svoje stranice treim slovima, prozorima u kojima se tekst mie pa ga itatelj mora loviti, blijeteim bojama, dugakim uvodnim animacijama...

Vae poslovne web stranice ne bi trebale biti zahtjevne, one bi trebale biti ugodne, jednostavne za koritenje i informativne.

Grijeh broj 4.: Imati stranice zakrene tekstom

itati s ekrana je tee nego itanje s papira. Prema istraivanjima, za to je potrebno ak 20 posto vie vremena. Ne pretjerujte s koliinom teksta na vaim stranicama, pazite da slova budu dovoljno velika, a reenice kratke te da prenose jasnu poruku.

Ako imate due tekstove, kao to su, npr, struni lanci, analize sluaja, obraeni statistiki podaci ili neka istraivanja, posluite se saecima, a va web master neka stavi link na Word ili Acrobat Reader dokument. itatelj kojeg upravo to zanima, poslat e taj dokument na ispis i kasnije ga u miru proitati. Pripazite samo da i taj dokument ima oznaku izvora ime vae tvrtke, web adresu i kontakt podatke.

Grijeh broj 5.: Imati mrtve linkove i slijepe ulice

Link koji vas odvede na Page cannot be found alje negativnu poruku o vlasniku web stranice. Provjeravajte redovito svoje linkove i uklanjajte one koji vie nikamo ne vode.

Takoer, svaka vaa stranica trebala bi imati link na neku drugu ili barem na poetnu stranicu.

Grijeh broj 6.: Ne provjeriti kako su vae web stranice prikazane na razliitim veliinama i rezolucijama ekrana

Ono to kod vas izgleda sjajno, na raunalu nekog drugog (recimo potencijalnog klijenta) moe izgledati sasvim drugaije - odrezan dio teksta, presitna ili prekrupna slova i sl. Nisu svi korisnici raunala strunjaci koji si sve to znaju sami podesiti. Neka va web master provjeri kako vae web stranice izgledaju na drugim raunalima.

Grijeh broj 7.: Imati stranice koje se sporo uitavaju

Nemaju svi brz pristup internetu te mogunost da ga plaa netko drugi. Ako se vae stranice presporo uitavaju, velika je vjerojatnost da e potencijalni kupac otploviti u neke bre vode.

Grijeh broj 8.: Nepraenje statistike posjeta

Morate znati kakva je posjeenost vaih stranica i koje su od njih pojedinano najposjeenije.

Ovi podaci vam pruaju vrijedne informacije za daljnje poslovne odluke - koji su vai proizvodi najzanimljiviji kupcima, postoji li potencijal za osmiljavanje i slanje elektronikog glasila, moete li svoje stranice ponuditi kao oglasni prostor onima koji se na neki nain veu uz vae podruje rada, a nisu vam konkurencija, ima li smisla organizirati neku nagradnu igru i jo puno, puno toga.

Grijeh broj 9.: Ne provjeriti kako ih vide pretraivai

Pokuajte po nekim kljunim rijeima pronai vae stranice na www.yahoo.com ili www.google.com.

Ako niste sasvim pri vrhu izlistanih adresa, morat ete neto poduzeti prijaviti ih pretraivaima, platiti im da se pojavite na njihovoj naslovnici... Va e web master znati to jo trebate uiniti.

Grijeh broj 10.: Imati stranice s oznakom 'U izradi' ili 'Vi ste posjetitelj broj xxxx'

Internetske stranice su uvijek u izradi, a broj posjetitelja, ako nije vei od 100.000, pa se time moete hvaliti, ionako morate znati samo vi. Obje ove oznake djeluju amaterski, to vjerojatno nije poruka koju elite prenijeti svojim (potencijalnim) kupcima.

2.4. Chat

Izravna pisana poslovna komunikacija koja poslovnu primjenu nalazi u odravanju sastanaka izmeu dislociranih partnera. Chat je nekima ekonomski puno povoljnije sredstvo komunikacije od telefoniranja i puno bre od e-maila.

Chat je razgovor izmeu sudionika mrenog sastanka odvija se u pisanom obliku u realnom vremenu (on line komunikacija). Ova vrsta pisanih komunikacija dobit e na znaenju kad se povea informatika pismenost u tvrtkama, te kad brzine prijenosa u meunarodnom prijenosu budu poveane.

Primjer chat-a

2.5. Forum

Forum je Internet aplikacija koja omoguava korisnicima da sudjeluju u diskusijama vezanim uz odreenu temu neovisno o tome gdje se nalazili. Na forumu moete saznati mnoge korisne informacije itajui postojee poruke, ili poslati svoju poruku i zapoeti diskusiju o temi koja vas zanima. Kako bi slali poruke na forum morate se registrirati.

Internet forum nije samo mjesto suhoparne razmjene podataka, ve se oko njega stvara virtualna zajednica korisnika sa slinim interesima. Sudjelovanje na forumu podrazumjeva i odreeni nain lijepog ponaanja, koji ulazi u online bonton.

Forum/Chat pravila ponaanja:

Poruke trebaju biti jasne, saete, precizne i pristojne

Prije postavljanja pitanja pretraite ga na forumu moda je ve netko odgovorio na slino ili isto pitanje

Zahvalite osobi koja vam je pomogla na foumu vrijede ista pravila bontona kao i u stvarnom ivotu

Ne stavljajte reklame i promocije na forum

Kod slanja poruka koristite standardne veliine fontova i mala slova. Tekst napisan VELIKIM SLOVIMA shvaa se kao VIKANJE

Ako je netko na forumu nepristojan, ne odgovarajte mu vrijeanjem; ako njegovo ponaanje bude i dalje neprihvatljivo, forum ima svoje administratore koji su zadueni za rjeavanje problema

Ponaajte se prema drugima onako kako bi voljeli da se oni ponaaju prema vama zlatno pravilo.

Primjer foruma

3. SOCIJALNI MEDIJI KAO KANAL SUVREMENE "ON-LINE"

KOMUNIKACIJE

Socijalni mediji predstavljaju kanal suvremene "on-line" komunikacije, a injenica je i to da transformiraju nain uspostavljanja odnosa i poslovanja na Internetu. Socijalni mediji irom svijeta stjeu sve vei broj pristalica i aktivnih korisnika, kojima zahvaljujui brzom tempu ivota, "Facebook", "Twitter", blogovi i slini vidovi "on-line" umreavanja postaju osnovni nain komunikacije. Upravo iz ovih razloga, koritenje drutvenih medija za ostvarenje razliitih kompanijskih ciljeva sve je znaajnije u cijelom svijetu, pa i kod nas.

Upotreba socijalnih medija za ostvarivanje zadatih ciljeva kompanije komunikacijski promatrano, jest osmiljavanje i sprovoenje razliitih metoda komunikacije putem odabranih drutvenih medija. Naprednijim koritenjem socijalnih medija kompanija ima mogunost da uspostavlja i upravlja itavim spektrom djelovanja korporativne komunikacije.

Socijalni mediji nisu samo najsuvremeniji instrument "on-line" komunikacije, ve predstavljaju skup osnovnih principa koji utiu na tradicionalni odnos izmeu kompanija, socijalnog okruenja i javnosti. U poslovnom sektoru, socijalni mediji e ostati samo novi pomodni trend ukoliko ne budu na pravi nain integrirani u poslovanje velikih kompanija.

Evropsku asocijaciju direktora komunikacija je osnovalo 80 direktora komunikacija iz razliitih zemalja, u studenom 2006. godine. Danas EACD predstavlja vodeu evropsku mreu profesionalaca u polju komunikacija, koja broji vie od 1.165 lanova iz 38 zemalja. Osnovne ideje i ciljevi asocijacije su prevazilaenje kulturnih, politikih i jezinih barijera, obuka, utvrivanje komunikacijskih normi i lobiranje. Asocijacija je veoma aktivna u 26 zemalja, zahvaljujui mrei koju ini 36 regionalnih koordinatora, ime je osigurano direktno praenje novih trendova u oblasti odnosa sa javnou u svim evropskim zemljama.

4. INTRANET I EKSTRANET

Internet, intranet i ekstranet se mogu koristiti na vie naina radi stjecanja konkurentske prednosti u korporacijskom okruenju, ali najznaajnija poslovna inovacija se danas ogleda u doprinosu komunikaciji, suradnji i otkrivanju informacija. Ova nova vrsta raunarstva pomae nekim inovativnim kompanijama da se istaknu, a drugima (koje su iz nekog razloga u krizi) jednostavno da opstanu.

4.1. Intranet

Intranet je neoekivani korak suprotan Internetu. U sutini to su mini-Internet-ovi koje su razvile pojedine organizacije ili grupe organizacija. Koristei postojea iskustva na Internetu zapoeta su istraivanja o tome to se sve od Interneta moe preuzeti, a to dodatno napraviti da bi se na istom principu napravio softver, koji bi bio dovoljno pouzdan i zatien za poslovne primjene. Kada korisnici Intranet-a ponu se osjeati kao dio Cyberspace-a a mnoge poslovne komunikacije postaju lake i prirodnije. Ovladavanje tehnikama Internet-a i njihovo koritenje u svakodnevnom poslu dovodi do psiholoki efikasnije komunikacije meu ljudima. Intranet zasada nije toliko rasprostranjen kao Internet, ali se oekuje da e on u poslovnim primjenama zauzimati sve vanija mjesta. Vjerovatno e u nekom doglednom vremenu veina mrenih transakcija biti realizirana preko odgovarajueg WWW klijenta. Infrastruktura intraneta je sputana granicama same firme, ali ne i geografskim, intranet se takoer moe upotrijebiti za povezivanje kancelarija iste firme na razliitim lokacijama.

4.2. Ekstranet

Ekstranet (engl. Extranet) je oblik povezivanja raunarskih mrea dva ili vie zasebnih poslovnih sistema koji ine odreenu poslovnu asocijaciju. Primjer takvih sistema su holding kompanije, koje se sastoje iz veeg broja organizacija iji je vlasnik zajedniki, pa im je zajednika i uprava (najvii menadment). Sigurno je da poslovna logika nalae da se njihove privatne raunarske mree poveu prema standardima Interneta. Na taj nain nastaje ekstranet koji se sastoji od vie nezavisnih privatnih mrea.

No, u procesima globalizacije i uz podrku suvremenih mrenih tehnologija ekstranete mogu graditi i organizacije koje ne pripadaju istoj formalnoj organizaciji (na primjer, holdingu), ve se povezuju po potrebi, ad hoc, kako bi ostvarile neki poslovni interes. To e najee biti sluaj onda kada je jedna organizacija stalni dobavlja one druge, ili ako jedna drugoj prodaju vlastite proizvode u veim koliinama i u dugoronijim, moda i povlatenim aranmanima. Vano je napomenuti kako ekstranet omoguuje razmjenu podataka meu poslovnim partnerima uz bitno nie trokove od onih koje bi izazivala izgradnja zajednike privatne i od Interneta potpuno izolirane mree, koja, uostalom, moe nakon nekog vremena postati suvinom (ako se prekinu poslovni odnosi). Koordiniranim aktivnostima u ekstranetu mogue je uspostaviti i zajedniki web servis veeg broja samostalnih organizacija koje imaju interesa da zajedno nastupaju na tritu. To dovodi do unapreenja zajednikih marketinkih aktivnosti, kao to su:

stvaranje zajednike trine slike,

dogovaranje zajednike strategije nastupa na tritu,

koordinirani PR i javno oglaavanje,

usaglaavanje odnosa s potroaima i sl.

5. ZAKLJUAK

U nastojanju poveanja poslovne uinkovitosti i postizanja uinkovitijeg upravljanja poslovnim procesima, poinju poslovne kompanije sve vie shvaati koliki utjecaj suvremena komunikacijska rjeenja mogu imati na uinkovitost poslovnih procesa.

Suvremene komunikacije izloene su snanim i ubrzanim procesima razvoja i promjena. Donedavne stroge granice izmeu telekomunikacija i informatike sve vie nestaju a suvremene tehnologije i razna rjeenja imaju sve vei utjecaj i sve vie mijenjaju nain, kvalitetu i uinkovitost komunikacija. Pojava i primjena IP tehnologije omoguila je i dodatno ubrzala navedene promjene. Uposlenici u dananjem poslovnom okruenju postaju sve vie mobilni, bilo da su u pokretu unutar lokacije kompanije, bilo u irem prostoru, tako da je mobilnost postala izuzetno vana komponenta u svijetu poslovnih komunikacija. Nove generacije suvremenih rjeenja omoguuju mobilnim korisnicima dostup do uinkovitih usluga neovisno o postojeoj komunikacijskoj platformi.

LITERATURA

I Knjige:

Halliday,C.M.:Slubeni Hayesov prirunik za modemske komunikacije, Znak, Zagreb 1994

II Internet:

http://www.poslovanja.com/tekstovi

http://www.poslovanja.com/tekstovi

http://www.ekapija.com/website

http://www.poslovanja.com/tekstovi

Halliday,C.M.:Slubeni Hayesov prirunik za modemske komunikacije, Znak, Zagreb 1994

http://www.poslovanja.com/tekstovi

http://www.poslovanja.com/tekstovi

http://www.ekapija.com/website

http://www.poslovanja.com/tekstovi

PAGE

17