Primjena boja i fontova u izdavatvu

Primjena boja i fontova u izdavatvu Boja spada u fizikalna svojstva svjetlosti. Jedan je od najbitnijih i najsloenijih elemenata grafikog dizajna i grafike pripreme tiskovnih formi. Ako boje prikaemo pomou Ostwaldovog kruga moemo ih podijeliti na primarne, sekundarne i tercijarne. Primarne boje u prirodnim uvjetima su crvena, plava i uta. Njihovo mijeanje u svrhu dobivanja ostalih boja pri raunalnoj pripremi grafike forme u praksi se ne koristi. Na raunalnom monitoru osnovne su boje crvena, zelena i plava. Njihovim mijeanjem dobivaju se sve ostale boje u RGB (Red-Green-Blue) sustavu prikaza boja raunalnog monitora. Za potrebe proizvodnje tiskovnih formi (neovisno printate li neto na svom kunom printeru ili se radi o tiskari) sve se boje dobivaju u CMYK modelu koji ine Cyan (Cijan - modra boja), Magenta (slina ljubiastoj), Yellow (uta) i K (crna).

Ostwaldov krug boja Sekundarne boje nastaju mijeanjem dviju primarnih boja u jednakom omjeru. ine ih naranasta, zelena i ljubiasta. Osnove kombinacije ine ove boje: crvena + uta = naranasta plava + crvena = ljubiasta uta + plava = zelena Tercijarne boje nastaju mijeanjem primarnih i sekundarnih boja u razliitim omjerima.Tako nastaju nijanse boja. Subjektivno veina ljudi naranastu, crvenu i utu boju doivljava kao tople boje. Plavu, zelenu i ljubiastu doivljava kao hladne boje. Ukoliko kombiniramo tople i hladne boje dobro je da bude vei udio hladnih boja u odnosu na tople.To dizajnu daje dozu umjerenosti. Kad pretjeramo s udjelom toplih boja moemo dobiti vritei dizajn koji je u veini sluajeva neprikladan (osim npr. za plakate za techno party ili za plakate za djeji vrti). RGB model koristi se za grafiku pripremu, web dizajn te obradu fotografija i video zapisa. Ima iri raspon boja od CMYK sustava. Slui za prikaz boja na raunalnim monitorima, televizorima te kao radni sustav boja na fotografskim i video ureajima, mobitelima i slinim ureajima. Bitno je svojstvo RGB sustava da boje postaju svjetlije to vie dodajemo crvenu, zelenu i plavu boju. Osnovne boje graduirane su u 255 nivoa (0-255). Ukoliko vrijednost svih boja stavimo na maksimum (255), dobivamo bijelu boju. Ukoliko intenzitet svih boja stavimo na nulu, dobivamo crnu boju. RGB boje daju CMYK boje na sljedei nain: crvena + plava = magenta zelena + plava = cijan crvena + zelena = uta crvena + plava + zelena = bijela CMYK model boja je suptraktivni model po kome funkcioniraju i ljudske oi. Kad suneva svjetlost obasja neki predmet, on apsorbira dio svjetlosti, a dio reflektira. Reflektirani dio svjetlosti u ljudskom oku daje boju koju vidimo. Uobiajena je praksa da se radni proces odvija unutar RGB sustava boja. Ukoliko se finalni produkt treba tiskati vri se prevoenje RGB boja u CMYK sustav boja. Osnovne boje u CMYK sustavu su cijan, magenta i uta. Kombinacija njihovih najveih vrijednosti na daje dovoljno tamnu crnu boju. Stoga je navedenim bojama dodana i crna kao jedna od temeljnih CMYK boja. Crna boja u CMYK sustavu slui za dobivanje tamnih nijansi pri mijeanju tri temeljne CMYK boje. Cijan, magenta i uta pri maksimalnom intenzitetu daju smeu boju. Cijan, magenta, uta i crna pri maksimalnom intenzitetu daju crnu boju. Komplementarne boje dijametralno su suprotstavljene na Ostwaldovom krugu boja, meusobno se nadopunjujui. Komplementarna boja nastaje kada iz sunevog vidljivog spektra oduzmemo jednu od osnovnih boja. Bijela - zelena = magenta Bijela - crvena = cijan Bijela - plava = uta Komplementarna boja plavoj je uta, crvenoj je cijan, zelenoj je magenta. Tri osnovna komplementarna para boja su: uta - ljubiasta Naranasta - plava

file:///D|/My Documents 2/Goran/Primjena boja i fontova u izdavatvu/Primjena boja i fontova u izdavatvu.html[19.11.2011 7:54:42]

Primjena boja i fontova u izdavatvu

Crvena - zelena Spomenuo bih korporaciju Pantone koja je najpoznatiji proizvoa boja za grafiku industriju. Koriste vlastitu standardizaciju boja pod nazivom Pantone Color Matching System. U imenu boje broj oznaava nijansu odreene boje a slovo tip premaza za koji je boja najprikladnija. Oznaka U (Uncoated) oznaava vrste papira bez premaza. Oznaka C (Coated) oznaava premazane sjajne papire. Oznaka M oznaava mat papire. Fontovi Font je jedan od najbitnijih elemenata tiskovnih formi i web dizajna. Moe dodati estetsku dimenziju u pisanoj formi ali temeljna odlika mora biti itljivost. Ljepota i atraktivnost fonta ne vrijede mnogo ukoliko itatelj mora pogaati slova ili odgonetavati o kojoj se rijei radi. Fontovi se mogu klasificirati na vie naina. Meni je najprirodnija klasifikacija po morfolokim svojstvima ili po namjeni. Po morfolokim svojstvima fontovi mogu biti serifni i neserifni. Serifni fontovi imaju male nastavke (serife) na zavrecima slova. Prikladni su za forme sa veim koliinama teksta (knjige, asopisi, katalozi) jer manje zamaraju oi pri itanju. Jedan od najstarijih i najpoznatijih serifnih fontova je Times New Roman. Neserifni fontovi nemaju nastavke na zavrecima slova. Jedan od najpoznatijih neserifnih fontova je Arial (Windows platforma) odnosno Helvetica (Apple operativni sustavi). Osim tiskanih formi koriste se i u web dizajnu. U odreenim okolnostima Arial nije najsretnije rjeenje kao font za tekstove na hrvatskom jeziku.Tipina situacija je pri ispisu hrvatskih rijei u velikim dimenzijama ispisa teksta na npr. plakatima velikih formata. U ispisu rijei ljubav nastaje velika rupa (praznina) izmeu slova L i slova j. to je vea dimenzija plakata odnosno teksta, biti e uoljivija navedena optika mana. Prema namjeni fontove moemo podijeliti na fontove za izdavatvo (knjige, asopisi, katalozi, broure itd.) i fontove za specijalne namjene. Specijalne namjene mogu ukljuivati primjenu ukrasnih fontova pri dizajniranju plakata, posjetnica ili primjenu fontova za potrebe web dizajna i interneta. U izdavatvu esto koristimo fontove koji imaju bono suena slova (neki kau stisnuta slova).Tipina primjena takvih fontova je u dnevnim novinama koje mogu imati 6-8 uskih stupaca po stranici novina.Takvi fontovi ekonomino iskoritavaju raspoloivi prostor, odnosno relativno malu irinu svakog pojedinog stupca. Tipini je primjer takvog novinskog fonta Myriad Pro Cond.

Quick brown fox jumps over the lazy dog. Myriad Pro CondNavedena reenica slui kao test reenica za fontove koji se koriste u engleskom jeziku jer sadri sva slova koja se standardno koriste u njemu. Od ukrasnih fontova za dizajn plakata, letaka i posjetnica spomenuo bih Coronet Regular. Navedeni font spada u fontove koji izgledaju kao rukopis, lijep je i itljiv te ima podrku za hrvatske grafeme (hrvatska slova , , , i ). Posebno je pogodan za potrebe dizajna za salone ljepote, wellness programe, frizerske salone, umjetnike sadraje, ugostiteljstvo itd.

Posebno je bitno pametno odabrati font za web stranice odnosno internetske sadraje openito. Ukoliko trebate proitati vee koliine teksta na monitoru raunala dolazi do puno veeg zamora oiju nego da takvu koliinu teksta itate s papira. Stvar se naroito komplicira kad na malom raspoloivom prostoru morate stisnuti puno teksta ili kad se takav tekst mora itati s ureaja s malom dijagonalom ekrana (E-reader, tablet, mobitel). Uobiajeni fontovi za web dizajn su Tahoma i Verdana, nije neobina niti upotreba fontova Times New Roman ili Arial. Istaknuo bih i font Georgija.To je font specijalno dizajniran za prikaz teksta pri vrlo malim veliinama fonta. U fontu Georgija tekst e biti itljiv i pri vrlo malim veliinama fonta i na ekranu mobitela koji nema mogunost skaliranja (poveanja veliine teksta odnosno cijele web stranice). No, da ne bude sve idealno Georgija ima i jednu optiku manu. Oituje se kod prikaza brojeva. Kad napiemo npr. 80703 neki od brojeva izgledaju kao da su potonuli u odnosu na druge brojeve. ivot nije idealan, ljudi nisu idealni, pa tako ni font Georgija nije idealan. Ba zbog toga volim ovaj font. Quick brown fox jumps over the lazy dog. 80703 - Georgija uma, amor, itanje, up, aneo Poanta ove prie o fontovima bila bi da ih pametno odaberete sukladno potrebama dizajna i prezentacije tekstualnog sadraja. Dobrim odabirom fonta moete dati estetsku dimenziju i profesionalni tih dokumentu. U protivnom moete upropastiti cijeli trud. Posebno je to bitno na web stranicama gdje imate 3 sekunde vremena u kojima posjetitelj instinktivno procjenjuje hoe li nastaviti pregledavati vau stranicu ili e je napustiti. Published by Goran Mati 2011.

file:///D|/My Documents 2/Goran/Primjena boja i fontova u izdavatvu/Primjena boja i fontova u izdavatvu.html[19.11.2011 7:54:42]