Primjedbe HDZPP na regulaciju ušća Mure

1

Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode Croatian Society for Bird and Nature Protection Poštanska adresa: Gundulićeva 19a; HR-31000 Osijek tel:+385 31 202 796; mobil: +385 95 909 87 53

MIŠLJENJE, PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI O ZAHTJEVU ZA UTVRðIVANJE PREVLADAVAJUĆEG JAVNOG INTERESA I

KOMPENZACIJSKIH UVJETA ZA ZAHVAT

VAðENJE ŠLJUNČANOG NANOSA IZ KORITA RIJEKE MURE, na lokaciji ušća Mure u Dravu, na rkm 236., na području Općine Legrad u Koprivničko-Križevačkoj županiji

Na temelju dostupnih informacija, višegodišnjeg praćenja i poznavanja predmetne problematike nastojanja reguliranja i kanalizacije prirodnog ušća rijeke Mure u Dravu, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode daje slijedeće mišljenje: Ne postoji niti jedan valjani znanstveno-stručni razlog, niti postoji prevladavajući javni interes za potrebom regulacije ušća Mure u Dravu, uključujući predloženo vañenje šljunčanog nanosa iz korita rijeke Mure i prokopavanje kinete kroz otok na sadašnjem ušću. S druge strane, postoji mnoštvo znanstveno-stručnih dokaza, razloga i argumenata za nastavkom zaštite tog područja u kategorijama Posebnog rezervata, te Regionalnog Parka Mura-Drava-Dunav. Takoñer postoji prevladavajući javni interes za daljnjom efikasnijom zaštitom ušća Mure u Dravu (uključujući odgovarajuću zonaciju), te održivo korištenje navedenog područja u svrhu razvoja ekološki prihvatljivih vidova turizma, te osiguravanja neometanog odvijanja postojećih ekoloških procesa, uključujući slobodno meandriranje rijeka s odgovarajućom lateralnom erozijom i slobodnim premještanjem sedimenta unutar postojećeg poplavnog područja. Obrazloženje: 1) Zahvat „Vañenje šljunčanog nanosa iz korita rijeke Mure na lokaciji ušča Mure u Dravu

(rkm 236) predstavlja samo jedan, maleni dio, velikog projekta planirane regulacije rijeke Drave u dužini od desetak kilometara (Idejni projekt ureñenja rijeke Drave nizvodno od mosta u Donjoj Dubravi, rkm 232 – rkm 242, Hrvatske vode, VGO Varaždin, 1996). Ovaj projekt je nastavak stalnih i upornih nastojanja Hrvatskih voda i vodno-gospodarskog sektora za skupim, a potpuno nepotrebnim regulacijama i „ureñenjima“ hrvatskih vodotoka (od velikih rijeka poput Dunava, Save i Drave, preko njihovih pritoka, do najmanjih potoka i potočića kao na npr. Papuku ili Moslavačkoj gori).

2) Ovi projekti „utvrñivanja regulacijskih linija“ i „regulacija“ rijeka temelje se na danas

potpuno zastarjelom i primitivnom konceptu, te znanju o upravljanju vodama koje datira iz 19-tog stoljeća, te preskupom tehničkom rješenju, sa isključivom svrhom izvoñenja radova i prelijevanja sredstava grañana RH, poreznih obveznika, na račune i u džepove uskog kruga pravnih i fizičkih osoba – projektanata i/ili izvoditelja zahvata – a koji su često u

2


krvnom ili drugom poslovnom srodstvu s osobama koji takve zahvate predlažu i promoviraju.

3) Projekt regulacije ušća rijeke Mure u Dravu temelji se potpuno pogrešnom pristupu

uspostavljanja i održavanja „ureñenog vodotoka“, te dogme da je „ureñeni vodotok = stabilni vodotok“. Upravo zbog visokog stupnja nepoznavanja hidroloških, morfoloških i ekoloških procesa vodenih, rječnih i vlažnih ekosustava zagovornici projekata regulacije često kao „argumente“ ističu tvrdnje poput:

„razlog zahvata su izrazite morfološke promjene rijeke Mure koje odstupaju od utvrñene trase regulacije s tendencijom daljnjeg pogoršanja stanja što se prvenstveno odnosi na eroziju lijeve obale..“ „...tijekom nekoliko slijedećih godina ušće Mure će se premjestiti...nakon čega će uslijediti izrazito nepovoljno tečenje sa snažnim pritiskom na lijevu obalu...“

4) Danas, na temelju gotovo 150 godišnjeg znanstvenog iskustva i istraživanja posljedica

regulacijskih i drugih zahvata na rijekama znamo znanstveno potvrñenu činjenicu da je „dinamična rijeka = stabilna rijeka“ (Prilog 1. i 2.). Takoñer nam je poznato da samo dinamična rijeka, kojoj je izmeñu ostaloga omogućeno slobodno meandriranje i lateralna erozija, može ostvarivati svoje funkcije uključujući odvijanje ekoloških procesa, očuvanje ekoloških funkcija poput samopročišćavanja voda, očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, te osiguravanje punjenja rezervoara podzemnih voda a time i osiguravanje dovoljnih količina pitke vode za lokalno stanovništvo. Štoviše, danas je jednako tako poznato da je naknadni postupak restauracije reguliranih vodotoka i pokušaja poboljšanja izgubljenih funkcija i vrijednosti izuzetno skup, kao i da naknadno izvedene vodno-gospodarske tehničke mjere za „poboljšanje“ ili „popravak“ prije učinjenih grešaka uglavnom još više pogoršavaju stanje (Leahy 2010; Nature br. 467 iz 2010: 534-555).

5) Ušće rijeke rijeke Mure u Dravu predstavlja jedno od rijetkih prirodnih ušća u području

Dunavskog sliva koja još nisu obuhvaćena intenzivnim regulacijama. Na ovom prostoru, širine 3 km na uzvodnom dijelu i 1 km na nizvodnom (slika 1.), kao što je i autor obrazloženja korektno opisao „osnovnu karakteristiku čini stalno premiještanje korita“, a „prostor ušća rijeke Mure u Dravu vrlo je podložan eroziji obala i stalnom premještanju matice toka“. Ova hidro-morfološka dinamičnost dviju rijeka omogućuje stalno premještanje sedimenta, stvaranje i razgradnju riječnih otoka, razvoj rijetkih biljnih zajednica i život vezanih životinjskih vrsta. Ova dinamičnost, suprotno tvrdnjama predstavnika Hrvatskih voda, nije nikada, niti će u budućnosti, uzrokovati „izrazito nepovoljno tečenje ili tendencije daljnjeg pogoršanja stanja“. Upravo suprotno, ova dinamičnost je osnovni pokretački faktor koji omogućuje odvijanje ekoloških procesa evolucije riječnih ekosustava. Svrha osnivanja Posebnog zoološkog rezervata je očuvati dinamičnost dviju rijeka i ukupnu vrlo visoku stanišnu i biološku raznolikost. Iako se današnje ušće nalazi izvan postojećeg zaštićenog područja (što je rezultat dinamike rijeka koju zakonodavstvo nije pratilo odgovarajućim promjenama granica na papiru), danas je u tijeku postupak redefiniranja granica zaštićenog područja u smislu da se iz njega isključe

3


intenzivno obrañivane poljoprivredne površine na sjevero zapadu, a uključi cjelokupan prostor ušća nizvodno do 236 rkm. U priloženom obrazloženju koje je izradio Oikon (str. 12-15) sažeto, ali vrlo korektno su opisane prirodne vrijednosti područja iz kojih je jasno vidljivo da je riječ o rijetkim i zaštićenim svojtama i staništima čiji opstanak ovisi o slobodnom meandriranju i procesima razgradnje i stvaranje riječnih otoka te promjena vodostaja. Stoga je Uprava zaštite prirode Ministarstva kulture, potpuno opravdano i u skladu sa zakonskim propisima u Rješenju od 28. svibnja 2010. odbila provoñenje zahvata vañenja šljunčanog nanosa iz korita rijeke Mure na 236. rkm.

Slika 1. Satelitski snimak područja ušća rijeke Mure u Dravu širine od 1-3 km (izvor: www.GoogleEarth.com) 6) Za potrebu žurne provedbe zahvata i hrvatski i mañarski vodoprivrednici koriste istu

retoriku: rijeka Drava će presjeći sadašnju prirodnu pregradu izmeñu Mure na 237 rkm, zatim će vode Drave ući u korito Mure (što nije točno) i ugroziti postojeću željezničku prugu na mañarskoj strani. Tako bi se, na temelju „argumenta“ javne sigurnosti, stekli uvjeti proglašavanja prevladavajućeg javnog interesa za izvoñenje zahvata. Meñutim, svakome tko i malo poznaje ovo područje potpuno je jasno da se ugrožavanje željezničke pruge neće dogoditi. Paradoksalno, najbolji dokaz za ovu tvrdnju nam je dao sam Izrañivač obrazloženja (slika 7. na 12. str.): na slici je u četiri faze prikazano premještanje ušća Mure u zadnjih 40 godina. Upravo na ovoj slici je jasno vidljivo da je 1968. godine ušće Mure bilo na koti 237 rkm Drave, niti 100-njak metara od mjesta gdje Drava nastoji

4


„probiti“ sadašnju prirodnu pregradu. Da li je tada željeznička pruga Barcs-Nagykanyiza bila ugrožena? Odgovor je jednostavan: NIJE! Ova željeznička pruga je izgrañena znatno ranije i nalazi se izvan ruba poplavne doline Mure i Drave i dosega poplavnih voda, a njena sigurnost je dodatno utvrñena nasipom na kojoj je sagrañena. Kao što je i navedno u priloženom Obrazloženju – na mañarskoj strani je već izvedena obaloutvrda koja brani prugu od erozije, koju je samo potrebno sanirati. Koliko je nama poznato, mañarska strana je jednostrano već započela sanaciju postojeće obaloutvrde.

Meñutim, i hrvatski i mañarski vodoprivrednici uporno izbjegavaju ponuditi alternativna rješenja za očuvanje navodno ugrožene pruge Barcs-Nagykanyiza. Pri tome postoje barem dva jednako efikasna rješenja za njeno očuvanje:

• U slučaju eventualne ugroze južnu stranu nasipa na kojoj se nalazi pruga je moguće u cijelosti utvrditi kamenom ili betonom

• Prugu je u krajnjem slučaju čak moguće i u cijelosti izmjestiti sjeverno (što je vjerojatno skupa opcija koja vjerojatno ne bi bila ekonomski isplativa imajući u vidu promet navedenom prugom)

Glavna poruka je da alternativna rješenja za očuvanje navodno ugrožene pruge postoje, ali ih mañarski i hrvatski vodoprivrednici izbjegavaju jer oni od tih rješenja ne bi imali financijske koristi.

7) U cijelom slučaju evidentna je praksa Hrvatskih voda i mañarskih vodoprivrednika u

izbjegavanju odgovarajuće primjene zakonskih propisa. Naime, Hrvatske vode su jako dobro upoznate s odredbama Zakona o zaštiti prirode iz 1994., 2003., 2005. i 2008. godine, sa postupkom osnivanja nacionalne ekološke mreže, kao i buduće pan-europske ekološke mreže NATURA 2000. Jednako tako, mañarski dio već jest zakonom zaštićen i u cijelosti je u predstavlja NATURA 2000 područje. Područje ušća Mure je takovo da svaka intervencija ima i prekogranični utjecaj. Iz svega toga proizlazi da su Hrvatske vode i mañarska strana trebale izraditi zajedničku prekograničnu Studiju utjecaja na okoliš za cjelokupni projekt – zahvat ureñenja rijeke Drave nizvodno od mosta u Donjoj Dubravi, rkm 232–rkm 242 – koja treba uključiti Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu, radove na mañarskoj strani, kao i prekogranični utjecaj na mañarski nacionalni park. Umjesto toga, i hrvatski i mañarski vodoprivrednici se služe taktikom „rezanja salame“ tj. razbijanja velikog projekta na manje dijelove (kao u ovom slučaju projekt vañenja šljunka) kako bi se iz vida izgubila cjelokupna slika i pogubni utjecaji na prirodu i ekološku mrežu. Napominjemo, da zainteresirana javnost takoñer nije bila obavještena o postupku Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata na prirodu/ekološku mrežu niti je proveden odgovarajući javni uvid, sukladno čl. 21 Pravilnika Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu i Zakona o zaštiti prirode. Jednako tako, hrvatskoj javnosti u vidu javnog uvida nikada nije bila predstavljena mañarska studija utjecaja na okoliš iako je evidentno da planirani radovi imaju značajan prekogranični utjecaj.

8) U obrazloženju na str. 28 se navodi da je mañarska studija utjecaja regulacijskih radova

na ušću rijeke Mure u Dravu (Ötvös i sur. 2008) izrañena i prihvaćena, te „da više ne

5


postoje nikakve proceduralne ni druge zapreke izvoñenju radova s mañarske strane, koje bi bile povezane sa zaštitom prirode i okoliša.“ Tvrdnja je u cijelosti netočna. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode je u posjedu navedene studije, te nam je jako dobro poznato da je studija parcijalna (obuhvaća zahvate i njihov utjecaj isključivo na mañarskoj strani), i nepotpuna (ne obuhvaća zahvate na području Hrvatske niti ocjenjuje utjecaj zahvata na područje ekološke mreže u Hrvatskoj). U Mañarskoj, kao članici EU, na snazi su sve odgovarajuće direktive europske legislative, te mañarska strana ne smije jednostrano izvoditi zahvate koji imaju negativan prekogranični utjecaj, niti mañarska vodoprivreda može dobiti odgovarajuća financijska sredstva iz EU fondova za ovaj zahvat. Upravo zbog toga, mañarska strana je započela s popravkom obaloutvrde na Muri gdje je ona najbliža pruzi.

9) Prevladavajući javni interes je definiran člancima Zakona o zaštiti prirode: • Članak 7. točka 29a – „prevladavajući javni interes je interes u pitanjima zaštite prirode

koji iskazuje Država, ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statute“

• Članak 37.c, stavak (1) – „Ako se ocjenom o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu utvrdi da planirani zahvat ima štetan utjecaj na mrežu i da nema drugih pogodnih mogućnosti, zahvat se ipak može provesti ako postoje imperativni razlozi prevladavajućega javnog interesa, uključujući one socijalne i gospodarske naravi.“

• Članak 37.c, stavak (6) – „Iznimno, ako se na području ekološke mreže nalazi stanišni tip i/ili svojta iz Popisa posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova i svojti, prevladavajući javni interes zbog kojega se prihvaća planirani zahvat može se odnositi samo na zaštitu zdravlja ljudi i javnu sigurnost, ili na uspostavljanje bitno povoljnijih uvjeta od primarne važnosti za okoliš, ili na druge imperativne razloge prevladavajućega javnog interesa, o čemu rješenje donosi Vlada Republike Hrvatske uz sudjelovanje javnosti.

U priloženom Obrazloženju o razlozima prevladavajućeg javnog interesa (Oikon 2010) izrañivač navodi isključivo razloge vodnogospodarskog sektora tj. „neophodnost zahvata s prvenstvenim ciljem očuvanja lijeve (mañarske) obale i željezničke pruge smještene u njezinoj neposrednoj blizini, ali jednako tako i u sprječavanju mogućih negativnih posljedica na hrvatskoj strani do kojih može doći nakon proboja Drave u Muru 800 m uzvodno od sadašnjeg ušća.“

„Neophodnost zahvata“ Izrañivač obrazloženja želi opravdati mañarskom studijom utjecaja na okoliš (za koju smo dokazali da nije cjelovita), kao i različitim modelskim ispitivanjima sa ciljem „jasnog prikazivanja posljedica“ (za koje smo takoñer dokazali da neće ugroziti postojeću prugu, kao i da postoje alternativne metode njene zaštite).

Meñutim, Izrañivač obrazloženja ne navodi niti jedan drugi javni interes, od kojih možemo samo navesti slijedeće: • Javni interes u pitanjima zaštite prirode kojeg iskazuje Država i regionalna samouprava

u vidu zaštite ovog područja u kategorijama Posebnog rezervata (Veliki Pažut) te

6


regionalnog parka (Mura-Drava) već obavljenim postupkom javnog uvida i javne rasprave za regionalni park

• Javni interes u pitanjima zaštite prirode kojeg iskazuje Država u vidu proglašenja ovog područja prekograničnim Rezervatom biosfere Mura-Drava-Dunav već potpisanim bilateralnim sporazumom vlada dviju država

• Javni interes u pitanjima zaštite prirode kojeg iskazuje Država u vidu proglašenja ovog područja dijelom nacionalne ekološke mreže već objavljenim zakonskim propisima

• Javni interes u pitanjima zaštite prirode kojeg iskazuje Država u vidu proglašenja ovog područja dijelom pan-europske ekološke mreže NATURA 2000 već objavljenim prijedlogom

• Javni interes socijalne i gospodarske naravi lokalnog stanovništva te regionalne I lokalne samouprave za očuvanjem ovog područja netaknutim u svrhu razvoja ekološki prihvatljivih vidova turizma

• Javni interes očuvanja postojećeg vodnog režima, kvalitete i kvantitete podzemnih voda, uključujući izvorišta pitke vode

• Javni interes zaštite i očuvanja vodnog dobra sukladno odredbama Zakona o vodama • Javni interes očuvanja šumskih staništa, osobito poplavnih šuma, itd.

Izrañivač obrazloženja nije niti spomenuo ostale javne interese, a kamoli uz pomoć odgovarajućih dokaza pokušao dokazati koji bi od njih bio „prevladavajući”! Ono što je vrlo lako dokazati jest činjenica da za navedeni zahvat vañenja šljunka, kao I ukupnih regulacija rijeke Drave od 232-242 rkm ne postoje imperativni razlozi socijalne I gospodarske naravi. Na slici 1. je vidljivo da su uz rijeku Dravu i Muru već izgrañeni nasipi za obranu od poplava, kao i da unutar tog područja nema naselja ili drugih grañevina (osim nekolicine bespravno sagrañenih objekata koje je u što kraćem roku potrebno ukloniti). Stoga, daljnje meandriranje rijeke Drave, premještanje ušća Mure uzvodno od sadašnje točke, odnošenje obala ili taloženje novih sprudova ne uzrokuje opasnost po zaštitu života i zdravlja ljudi ili javne sigurnosti, niti će uzrokovati socijalnu ili gospodarsku štetu. Sukladno odredbama članka 37. c. stavak 1. moguće je dokazati da za namjeravanu svrhu zahvata (obrana željezničke pruge), kao što je prethodno navedeno, postoje i druge pogodne mogućnosti koje omogućuju efikasnu obranu ugrožene pruge istovremeno omogućujući odgovarajuću zaštitu i očuvanje stanišnih tipova i/ili svojti iz Popisa posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova i svojti.

7


Zaključci i prijedlozi 1) Ne postoji niti jedan valjani znanstveno-stručni razlog, za potrebom regulacije ušća

Mure u Dravu, uključujući predloženo vañenje šljunčanog nanosa iz korita rijeke Mure i prokopavanje kinete kroz otok na sadašnjem ušću.

2) Sukladno gore navedenom, ne postoji prevladavajući javni interes za potrebom

regulacije ušća Mure u Dravu, i navedeni zahvat vañenja šljunčanog nanosa iz korita rijeke Mure na lokaciji ušća Mure u Dravu (rkm 236).

3) Planirani zahvat je u cijelosti neprihvatljiv sa stanovišta zaštite biološke i krajobrazne

raznolikosti, potrebe očuvanja stanišnih tipova i/ili svojti iz Popisa posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova i svojti, te održavanja povoljnog vodnog režima na području vodnog dobra sukadnog odredbama Zakona o vodama.

4) Za područje rijeka Mure i Drave potrebno je, sukladno odredbama Okvirne direktive o

vodama i potpisane Konvencije o zaštiti rijeke Dunav, prvo izraditi Plan upravljanja riječnim slivom rijeke Drave u kojem će se utvrditi svi interesi dionika prostora svih zemalja koje dijele navedeni sliv.

5) Na temelju Plana upravljanja riječnim slivom rijeke Drave potrebno je izraditi nacionalni

plan upravljanja i zaštite rijeka Mure i Drave koji će uključivati sve interese lokalnog stanovništva i zainteresirane javnosti, i koji će se temeljiti na održivom korištenju prirodnih dobara.

6) Potrebno je, sukladno već ranije donešenim odlukama Vlade RH, nastaviti napore na što

žurnijem proglašavanju ovog područja regionalnim parkom, te korekciji granica postojećeg Posebnog rezervata Veliki Pažut.

7) Područje ušća Mure u Dravu je zakonom zaštićeno u obje države (predloženi regionalni

park u HR, nacionalni park u HU), zajednički je predloženo za budući rezervat biosfere, te predstavlja područje od zajedničkog interesa za obje države. Stoga je potrebno osnovati zajedničko, prekogranično tijelo za njegovo upravljanje u kojem će se nalaziti predstavnici svih ključnih dionika, prvenstveno ekologa i biologa, predstavnici ustanova za upravljanjem zaštićenim područjem, šumara i botaničara, te lokalne samouprave. Dobri primjeri takvog prekograničnog upravljanja zaštićenim područjima već postoje u području Dunavskog sliva.

8) U cilju poboljšanja hidromorfoloških procesa rijeke Drave, potrebno je u što kraćem roku

u potpunosti ukloniti postojeće vodograñevine na području ušća Mure u Dravu, koje su izgrañene prema Glavnom projektu (a koje su prikazane na slici 15. Obrazloženja) bez ikakvih studija utjecaja na prirodu i ekološku mrežu

8


9) Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode predlaže da se slijede ključni ekološki principi za održivo upravljanje rijekama koji će pomoći dostizanje zadanih ciljeva Okvirne direktive o vodama, Direktive o staništima, Direktive o pticama, i Direktive o poplavama.

a) Prekinuti s paradigmom uspostavljanja i održavanja „ureñenog vodotoka“ (zaustaviti

daljnje iskopavanje sedimenta i regulacije rijeka) b) Prijeći s dogme da je „ureñeni vodotok = stabilni vodotok“ na znanstveno potvrñenu

činjenicu da je „dinamična rijeka = stabilna rijeka“ c) Prilagoditi upravljanje vodama potrebama dinamične rijeke (= neometano

menadriranje unutar poplavnog koridora) d) Održavati i započeti restauracije dinamičnih procesa rijeke (morfoloških i hidroloških) i

prijeći s „regulacija rijeka“ na „restauracije rijeka“ e) Povezati upravljanje rijekama s obvezama Direktive o vodama i Natura 2000

područjima: o Zaustavljanje daljnjeg pogoršanja stanja o Povećanje dobrog statusa o Omogućavanje sudjelovanja javnosti o Izraditi integralni plan upravljanja slivom rijeke Drave i izraditi modele najbolje

prakse Inteligentne osobe imaju sposobnost učenja na pogreškama drugih, dok su manje inteligentni (narodski = glupani) osuñeni na ponavljanje svojih i tuñih grešaka. Na temelju čl. 41. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu prevladavajući javni interes i kompenzacijske uvjete za zahvat na području ekološke mreže na kojemu se nalazi stanišni tip i/ili svojta iz Popisa posebno ugroženih i značajnih stanišnih tipova i svojti utvrñuje Vlada Republike Hrvatske. Kao predstavnici zainteresirane javnosti očekujemo od svih članova Vlade da će na predmetnoj sjednici pokazati dovoljnu razinu osobne inteligencije, te glasati protiv provedbe ovog ekološki i ekonomski štetnog zahvata. Literatura: Leahy s. 2010. Rich Countries Trash Their River Systems and Make Things Worse With Expensive Engineering Fixes — Global Study in Nature; downloaded from: http://stephenleahy.net/2010/10/08/rich-countries-trash-their-river-systems-and-make-things-worse-with-expensive-engineering-fixes-global-study-in-nature/ Nature br. 467 iz 2010: Rivers in Crisis. Str: 534-555 Ötvös K. Tarsa K. 2008. Studija utjecaja regulacijskih radova na ušću rijeke Mure u Dravu. Str. 75.

Tibor Mikuska, dipl. ing. biologije-ekologije

9


Prilog 1. Loš status vodotoka sukladno Okvirnoj direktivi o vodama (http://www.wfd-croatia.eu).

10


Prilog 2. Dobar hidro-morfološki status vodotoka sukladno Okvirnoj direktivi o vodama (http://www.wfd-croatia.eu).

Primjedbe HDZPP na regulaciju ušća Mure

Education

Transcript of Primjedbe HDZPP na regulaciju ušća Mure