Prilaz baruna Filipovića 21 - kazup

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja zahvata „Vodoopskrba šireg područja naselja Radošić PCS „Radošić““

N

za zaštitu prirode i okoliša

Prilaz baruna Filipovića 21

10000 Zagreb

OIB: 84310268229

Tel: +385 1 3717 317

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

Ocjena o potrebi procjene utjecaja „Regulacija kanala Mostanje u Karlovcu“ na okoliš

Zagreb, listopad 2020.

2018.

Naziv dokumenta:

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA

Ocjena o potrebi procjene utjecaja Regulacija kanala Mostanje u Karlovcu“ na okoliš

Nositelj zahvata:

Hrvatske vode

Ulica grada Vukovara 220

Kontakt informacije: [email protected]

Voditelj izrade Elaborata: Mario Mesarić, mag. ing. agr.

Stručnjaci

Autor/ica Potpis

Mirko Mesarić, dipl. ing. biol.

Martina Rupčić, mag. geogr.

Ivana Gudac, mag. ing. geol.

Djelatnici

Autor/ica Potpis Autor/ica Potpis

Paula Bucić, mag. ing. oecoing

Nikolina Fajfer, mag. ing. prosp. arch.

Monika Radaković, mag. oecol.

Josip Stojak, mag. ing. silv.

Blaženka Sopina, bacc. oecol.

Damjana Levačić, univ. bacc. biol.

Filip Lasan, mag. geogr.

ODGOVORNA OSOBA IZRAĐIVAČA

IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša

mr. sc. Marijan Gredelj

Zagreb, listopad 2020.

ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA Ocjena o potrebi procjene utjecaja „Regulacija kanala Mostanje u Karlovcu“ na okoliš

Sadržaj

1 Uvod ........................................................................................................................................................................... 1

2 Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata ................................................................................................................... 2

2.1 Postojeće stanje na lokaciji planiranog zahvata ................................................................................................ 2

2.2 Tehnički opis obilježja planiranog zahvata ........................................................................................................ 4

2.3 Varijantna rješenja ............................................................................................................................................. 8

2.4 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces i koje ostaju nakon tehnološkog procesa ................. 8

2.5 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata ............................................................. 8

3 Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata ...................................................................................................................... 9

3.1 Osnovni podaci o položaju lokacije zahvata i okolnim naseljima ....................................................................... 9

3.2 Podaci iz relevantnih prostornih planova ......................................................................................................... 10

3.3 Podaci o stanju okoliša .................................................................................................................................... 12

3.3.1 Kvaliteta zraka i klimatske značajke ............................................................................................................ 12

3.3.2 Geološke značajke ...................................................................................................................................... 17

3.3.3 Tlo i poljoprivredno zemljište ....................................................................................................................... 18

3.3.4 Vode ............................................................................................................................................................ 21

3.3.5 Bioraznolikost .............................................................................................................................................. 26

3.3.6 Zaštićena područja prirode .......................................................................................................................... 30

3.3.7 Ekološka mreža ........................................................................................................................................... 30

3.3.8 Krajobrazne karakteristike ........................................................................................................................... 33

3.3.9 Šume i šumarstvo ........................................................................................................................................ 34

3.3.10 Divljač i lovstvo ....................................................................................................................................... 35

3.3.11 Kulturno povijesna baština ...................................................................................................................... 35

3.3.12 Stanovništvo i zdravlje ljudi ..................................................................................................................... 37

4 Opis mogućih opterećenja okoliša te utjecaja na sastavnice i čimbenike u okolišu ................................................. 40

4.1 Metodologija procjene utjecaja ........................................................................................................................ 40

4.2 Buka ................................................................................................................................................................ 42

4.3 Otpad ............................................................................................................................................................... 42

4.4 Kvaliteta zraka i klimatske značajke ................................................................................................................ 42

4.4.1 Utjecaj klimatskih promjena na planirani zahvat .......................................................................................... 43

4.5 Tlo i poljoprivredno zemljište ........................................................................................................................... 45


4.6 Vode ................................................................................................................................................................ 45

4.7 Bioraznolikost .................................................................................................................................................. 45

4.8 Ekološka mreža ............................................................................................................................................... 46

4.9 Krajobrazne karakteristike ............................................................................................................................... 46

4.10 Divljač i lovstvo ................................................................................................................................................ 47

4.11 Kulturno povijesna baština ............................................................................................................................... 47

4.12 Stanovništvo i zdravlje ljudi .............................................................................................................................. 48

4.13 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja ................................................................................................ 49

5 Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša ........................................................................................... 50

6 Izvori podataka ......................................................................................................................................................... 51

6.1 Znanstveni radovi ............................................................................................................................................ 51

6.2 Internetske baze podataka .............................................................................................................................. 51

6.3 Zakoni, uredbe, pravilnici, odluke .................................................................................................................... 51

6.4 Direktive, konvencije, povelje, sporazumi i protokoli ........................................................................................ 52

6.5 Strategije, planovi i programi ........................................................................................................................... 52

6.6 Publikacije ....................................................................................................................................................... 52

6.7 Ostalo .............................................................................................................................................................. 52

7 Prilozi ........................................................................................................................................................................ 54

7.1 Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša ............................................................................... 54

7.2 Situacija kanal Mostanje .................................................................................................................................. 58

7.3 Situacija kanal K-1 ........................................................................................................................................... 61

7.4 Situacija kanal K-2 ........................................................................................................................................... 62


Zagreb, listopad 2020. 1

1 Uvod

Elaborat zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: Elaborat) izrađuje se u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18) te Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17). Elaborat analizira Idejni projekt 019-2020-IP Regulacija kanala Mostanje u Karlovcu koji je izrađen u svibnju 2020. godine od strane tvrtke Geotehnika d.o.o. (u daljnjem tekstu: Idejni projekt). Kanal Mostanje i njeni pritoci imaju ulogu zaštite od štetnog djelovanja voda, tj. zaštite od poplava.

Ovim Idejnim projektom otvoreni kanali su dimenzionirani na protok voda 25 godišnjeg povratnog razdoblja, a transportni kanali su dimenzionirani na protok voda 10 godišnjeg povratnog razdoblja. Predložena su rješenja kojima bi se poboljšalo stanje zaštite predmetnog područja od oborinskih voda.

Predmet Idejnog projekta je:

• regulacija kanala Mostanje u duljini L=1204,74 m, od ušća u potok Švarča, stacionaža potoa 0+201,0, do ulice Mostanje odvojak tzv. Venecija koja se nalazi sa južne strane ceste Mostanje - Turanj

• rekonstrukcija transposrtnog kanala TK-1 u duljini od L=61,68 koji se ulijeva u kanala Mostanje u stacionaži 1+172,59 km

• regulacija kanala K-1 lijeve pritoke kanala Mostanje u duljini L=268,09 od utoka u transportni kanal TK-1 koji se nalazi sa istočne strane željezničke pruge Rijeka – Zagreb u duljini L=268,09 m

• izgradnja transportnog kanala TK-2 u duljini L=146,05 m koji se ulijeva u kanal Mostanje u stacionaži 0+834,61 km

• regulacija kanala K-2 lijeve pritoke kanala Mostanje u duljini od L=129,04 m

Prethodno navedeni zahvat će se u daljnjem tekstu nazivati skupnim imenom – planirani zahvat. Lokacija planiranog zahvata regulacije i izgradnje kanala cijelim svojim tokom nalazi se u Karlovačkoj županiji i to na njezinom sjevernom dijelu u Gradu Karlovcu.

Prema Prilogu III. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, predmet ovog Elaborata pripada skupini zahvata pod točkom 2.2 Kanali, nasipi i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale, a za koje je nadležno Upravno tijelo u županiji.

Elaborat je izradila tvrtka IRES EKOLOGIJA d.o.o. za zaštitu prirode i okoliša, ovlaštena za obavljanje poslova iz područja zaštite okoliša. Ovlaštenje se nalazi u prilogu 7.1



2 Podaci o zahvatu i opis obilježja zahvata

2.1 Postojeće stanje na lokaciji planiranog zahvata

Planirani zahvat se nalazi na slivnom području kanala Mostanje, ukupne površine od 1,714 km2 (Slika 2.1).

Slika 2.1 Sliv kanala Mostanje (Izvor: Idejni projekt)

Zbog sve veće izgrađenosti površina na slivu, povećanog intenziteta oborina te zbog izgradnje oborinske kanalizacije koja se upušta u isti, kanal Mostanje i njegove pritoke (kanal K-1, K-2 i transportni kanal TK-1) nemaju dovoljnu propusnu moć te dolazi do izlijevanja voda.

Kanal Mostanje u svom početku, u ulici Mostanje, prihvaća vode koje dolaze transportnim kanalom TK-1 i kanalom K-1 kroz propust na željezničkoj pruzi. Otjecanje voda s ulice Mostanjski odvojak otežano je zbog propusta u ulici Mostanje čija je niveleta povišena u odnosu na niveletu kanala. Nizvodno od tog propusta kanal Mostanje teče uz šetnicu (Dalmatinski prolaz) po nasipu stare željezničke prugu do ulijeva u potok Švarču te na tom potezu kanal ima vrlo mali pad. Lijeva pritoka kanala Mostanje kanal K-2 nije u potpunosti dovršen, izveden je u duljini od cca L=115,00 PEHD cijevima DN 600 mm, od cijevnog propusta Ø 900 mm koji se nalazi križanju Kalničke ulice i ulice Mostanje u smjeru istoka do križanja ulice Mostanje i ulice Mostanje. Prikupljene vode se upuštaju u oborinsku kanalizaciju koja nema dovoljan kapacitet.

Dodatni problem predstavljaju velike vode rijeke Korane koje koincidiraju s velikim vodama u zaobalju. Na križanju potoka Švarča i šetnice, sa zapadne strane postavljena je zapornica koja onemogućava ulazak velikih voda rijeke Korane u kanal.

U slučaju koincidencije velikih voda u kanalu Mostanje i rijeke Korane potrebno je vode iz potoka Švarča uzvodno od zapornice prijenosnim pumpama prepumpavati preko šetnice u potok Švarču koji se nalazi u inundacijskom pojasu rijeke Korane.



Na sljedećim slikama je prikazano postojeće stanje kanala Mostanje (Slika 2.2), kao postojeća betonska obloga i propust ispod prometnice D1 (Slika 2.3).

Slika 2.2 Ulijev kanala Mostanje u potok Švarča (lijevo), kanal Mostanje uzvodno od propusta ispod prometnice D1 (desno) (Izvor: Idejni projekt)

Slika 2.3 Postojeća betonska obloga na kanalu Mostanje (lijevo), Postojeći propust ispod prometnice D1 Mostanje – Turanj (desno) (Izvor: Idejni projekt)



2.2 Tehnički opis obilježja planiranog zahvata

Pristup kanalu Mostanje omogućen je od njenog križanja sa cestom Mostanje-Turanj do njegovog kraja preko poljskog puta (ulica Mostanje). Pristup transportnom kanalu TK-1 i kanalu K-1 od st. 0+000,00 km do st. 0+070,00 km omogućen je preko ulice Mostanjski odvojak. Pristup kanalu K-2 od st. 0+000,00 km do st. 0+060,00 km omogućen je preko Kalničke ulice. (Slika 2.4).

Slika 2.4 Situacijski prikaz planiranog zahvata (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o prema Idejnom projektu)

Unutar obuhvata zahvata uz ulicu Mostanje prolaze sljedeće instalacije: Elektrokomunikacijske instalacije, instalacije vodovoda, instalacije plinovoda i instalacije kanalizacije.

Za planirani zahvat po potrebi će se izgraditi privremene građevine za pripremne radove kao i privremene građevine za potrebe organizacije gradilišta unutar obuhvata zahvata ili izvan obuhvata zahvata.

Izvedba planiranog zahvata predviđena je kroz u tri (3) faza, za koje će se izraditi glavni projekti i ishoditi građevinska i uporabna dozvola.

Situacijski prikaz kanala Mostanje s pripadajućim stacionažama se nalazi u prilogu 7.2, a kanala K-1 i K-2 u prilogu 7.3 i 7.4.



1. FAZA

Obuhvaća rekonstrukciju kanala Mostanje od ušća u potok Švarču do propusta na cesti Mostanje-Turanj odnosno od st. 0+000,00 km do st. 1+204,74 km, ukupne duljine L=1204,74 m. Na toj dionici predviđeno je produbljenje kanala kako bi se povećao pad nivelete kanala te uređenje korita kanala.

Normalni poprečni profil uređenja od st. 0+000,00 km do st. 1+018,60 km je trapezno zemljano korito širine dna kanala B=0,60 m i nagiba pokosa kanala m=1:1,5 (Slika 2.5). Na toj dionici postoje dva cijevna propusta Ø 1000 mm. Cijevni propust od st.0+967,88 km do st. 0+991,88 km zadovoljava po pitanju protočnosti ali nije potreban te se ruši, njegovim rušenjem omogućena je bolja regulacije kanala Mostanje. Cijevni propust od st. 0+741,10 km do st. 0+808,60 km ne zadovoljava te će se izvesti novi duljine L=67,50 m, promjera Ø 1000 mm. Zbog opasnosti od erozije zemljani kanal će se obložiti betonskom oblogom TIP-1. Od st. 0+513,64 km do st. 0+533,77 km izvedena je betonska kamena obloga kanala, duljine L=20,13 m, širine dna B=2,66 m. Visina dna betonske kamene obloge nije na adekvatnoj visini, te je predviđena rekonstrukcija dna te obloge u kampadama. Dno obloge će se spusti za cca 26 cm te izvesti širine B=0,60 m i nagiba pokosa kanala m=1:1,5.

Slika 2.5 Normalni poprečni presjek kanala Mostanje bez obloge (Izvor: Idejni projekt)

Od stacionaže 1+018,60 km do stacionaže 1+060,15 km izvest će se novi cijevni propust Ø 1200 mm, duljine L=41,55 m sa čeonim betonskim zidovima ulijeva i izljeva propusta, zbog toga što visina nivelete postojećeg cijevnog propusta onemogućuje odvodnju uzvodno iz ulice Mostanje odvojak tkz. Venecije.

Od stacionaže 1+060,15 km do stacionaže 1+096,00 km, normalni poprečni profil uređenja je trapezno betonsko korito širine dna kanala B=0,60m i nagiba pokosa kanala m=1:1.5.

Od stacionaže 1+100,00 km do stacionaže 1+204,74 km normalni poprečni profil uređenja je trapezno betonsko korito širine dna kanala B=0,60 m i nagiba pokosa kanala m=1:1 do visine h=0,70 m, nakon te visine pokosi su zemljani nagiba pokosa m=1:1,5 ako je visina betonske obloge ispod kote terena (Slika 2.6). U koliko je visina betonske obloge iznad kote terena nagib pokosa je m=1:50.



Slika 2.6 Normalni poprečni presjek kanala Mostanje sa oblogom (Izvor: Idejni projekt)

2 FAZA

Obuhvaća rekonstrukciju transportnog kanala TK-1 u dulji L=63,76 m i izgradnju kanala K-1 od st. 0+000,00 km do st. 0+025,54 km i od st. 0+050,74 do st. 0+268,09km, u duljini L=242,89 m.

Transportni kanal TK-1 potrebno je rekonstruirati jer ugrađene cijevi ne zadovoljavaju po pitanju protočnosti. Zacjeljenje će se izvesti poliesterskim cijevima promjera DN 530 mm nosivosti SN 10 KN/mm2. Na ulijevu transportnog kanala u kanala Mostanje izvest će de betonska ulijevna građevina, a na ulijevu kanala K-1 u transportni kanal TK-1 izvest će se betonsko revizijsko okno.

Od ulijeva u transportni kanal TK-1 (stacionaža prema transportnom kanalu TK-1 0+063,76 km) u st. 0+000,00 km do st. 0+025,54 km izgradit će se kanal K-1. Normalni poprečni profil uređenja je trapezno betonsko korito širine dna kanala B=0,60 m i nagiba pokosa kanala m=2:1 do visine h=0,50 m, nakon te visine pokosi su zemljani nagiba pokosa m=1:1,5 ako je visina betonske obloge ispod kote terena (Slika 2.7). U koliko je visina betonske obloge iznad kote terena nagib pokosa je m=1:50.

Slika 2.7 Normalni poprečni presjek kanala K-1 sa oblogom visine 0,50 m (Izvor: Idejni projekt)

Postojeći cijevni propust DN 800 mm ispod željezničke pruge Karlovac-Rijeka od st. 0+025,54 km do st. 0+050,74 km zadovoljava protoku kanala.



Od st. 0+050,74 km do st. 0+268,09, normalni poprečni profil uređenja je trapezno betonsko korito širine dna kanala B=0,60m i nagiba pokosa kanala m=1:1,5 do visine h=0,30 m, nakon te visine pokosi su zemljani nagiba pokosa m=1:1,5 ako je visina betonske obloge ispod kote terena (Slika 2.8). U koliko je visina betonske obloge iznad kote terena nagib pokosa je m=1:50.


3 FAZA

Obuhvaća izgradnju nastavka transportnog kanala TK-2 u dulji L=145,64 m i izgradnju kanala K-2 od st. 0+000,00 km do st. 0+129,04. km, u dulji L=129,09 m.

Zacjeljenje nastavka transportnog kanala TK-2 će se izvesti PEHD cijevima promjera DN 800 mm nosivosti SN 8 KN/mm2. Transportni kanal TK-2 usklađen je sa projektom sportsko rekreacijskog centra Mostanje. Na ulijevu transportnog kanala u kanala Mostanje izvest će se betonska ulijevna građevina. Na mjestu spoja sa izgrađenim dijelom transportnoga kanala TK-2 umjesto postojećeg revizijskog okna izvest će se novo.

Postojeći cijevni propust Ø 900 mm i postojeći dio transportnog kanala TK-2 u duljini od cca L=115,00 m zadovoljavaju protoku kanala.

Uzvodno od cijevnog propusta Ø 900 mm izvest će se kanal K-2. Normalni poprečni profil uređenja je trapezno betonsko korito širine dna kanala B=0,60m i nagiba pokosa kanala m=1:1,5 do visine h=0,30 m, nakon te visine pokosi su zemljani nagiba pokosa m=1:1,5 ako je visina betonske obloge ispod kote terena. U koliko je visina betonske obloge iznad kote terena nagib pokosa je m=1:50 (Slika 2.9). Na ulijevu kanala K-2 u postojeći cijevni propust izvest će se betonski čeoni zid.




2.3 Varijantna rješenja

Idejnim projektom predloženo je jedno tehničko rješenje za regulaciju kanala Mostanje, koje je usvojeno, i razmatrano u Elaboratu.

2.4 Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces i koje ostaju nakon

tehnološkog procesa

Planirani zahvat se ne smatra tehnološkim procesom te u tom smislu poglavlje nije primjenjivo.

2.5 Popis drugih aktivnosti koje mogu biti potrebne za realizaciju zahvata

Budući da će se tijekom izvođenja planiranog zahvata koristiti postojeća infrastruktura, nisu evidentirane druge aktivnosti

koje bi mogle biti od važnosti za provođenje zahvata.



3 Podaci o lokaciji i opis lokacije zahvata

3.1 Osnovni podaci o položaju lokacije zahvata i okolnim naseljima

Planirani zahvat nalazi se u Gradu Karlovcu (u daljnjem tekstu: Grad), sjedištu Karlovačke županije (u daljnjem tekstu: Županija). Grad se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Županije koja ukupno broji 17 općina i 5 gradova. Karlovac administrativno graniči sa 8 gradova/općina (Draganić, Ozalj, Netretić, Duga Resa, Barilovići, Krnjak, Vojnić, Lasinja) Županije, s Općinom Pisarovina i Gradom Jastrebarsko iz Zagrebačke, odnosno Općinom Gvozd iz Sisačko – moslavačke županije. Položaj planiranog zahvata unutar Županije prikazan je na sljedećoj slici (Slika 3.1).

Slika 3.1 Geografski položaj planiranog zahvata unutar Karlovačke županije (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o prema Geoportal-u DGU)



3.2 Podaci iz relevantnih prostornih planova

Na području zone utjecaja planiranog zahvata na snazi su sljedeći prostorni planovi:

1. Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 26/01, 33/01-ispravak, 36/08-pročišćeni tekst, 56/13, 07/14-ispravak, 50b/14, 6c/17, 29c/17 –pročišćeni tekst), (skraćeno: PPKŽ)

2. Prostorni plan uređenja Grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca 1/02, 5/10 i 6/11) (skraćeno: PPUGK)

Prostorni plan Karlovačke županije

Prema podacima PPKŽ planirani se zahvat prostire jednim dijelom na osobito vrijednom obradivom zemljištu (P1), a jednim dijelom na izgrađenom građevinskom zemljištu (Slika 3.2). U blizini planiranog zahvata, odnosno s njegove istočne i zapadne strane prolaze prometnice različitog stupnja važnosti.

Člankom 3. Odredbi za provedbu PPKŽ utvrđeni su uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni prema kojima se navodi kako se osnovna namjena i korištenje prostora obzirom na mjerilo plana očitavaju kao plansko usmjerenje, a razgraničenje se vrši u prostorno-planskoj dokumentaciji nižeg reda, koje u ovom slučaju predstavlja PPUGK.

Osobito vrijedna obradiva tla (P1) smiju se koristiti samo za osnovnu namjenu poljoprivredne proizvodnje odnosno ne dozvoljava se planiranje prenamjene vrijednog obradivog zemljišta ove kategorije u nepoljoprivredne, posebice u građevinske svrhe, osim ako u blizini nema zemljišta nižih razreda. Iznimno, na poljoprivrednim površinama ove kategorije može se graditi građevine infrastrukture, građevine u funkciji istraživanja i iskorištavanja energetskih mineralnih sirovina, te građevina stambene namjene i pomoćnih gospodarskih građevina isključivo u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti.

Građevinska područja naselja, područja su postojeće i planirane izgradnje, a detaljnije se određuju se u prostornim planovima uređenja općine / grada .

Članak 10. Odredbi za provedbu PPKŽ sadrži mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina. Jedna od mjera određuje da se prilikom zahvata na uređenju i regulaciji vodotoka sa ciljem sprečavanja štetnog djelovanja voda (nastanak bujica, poplava, erozije) zahvat planira na način da se zadrži prirodno stanje vodotoka, izbjegava betoniranje korita vodotoka, a ukoliko je takav zahvat neophodan, korito obložiti grubo obrađenim kamenom.



Slika 3.2 Isječak iz kartografskog prikaza Korištenje i namjena prostora PPKŽ (Izvor: IRES EKOLOGIJA prema PPKŽ)

Prostorni plan uređenja Grada Karlovca

Prema podacima PPUGK planirani zahvat u najvećem dijelu prostire se izgrađenim i neizgrađenim dijelom građevinskog zemljišta, dok u manjem dijelu prolazi površinom Ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ) ili granicom navedenih dviju namjena (Slika 3.3). Velik dio Karlovca, pa tako i područje planiranog zahvata definirano je kao poplavno područje. Vode koje prolaze trasom planiranog zahvata PPUGK-om su kategorizirane su kao vode III. i IV. reda važnosti.

Člankom 161. Odredbi za provedbu PPUGK definirano je kako će se Vode i vodna dobro unutar građevinskog područja naselja održavati i uređivati kao dio cjelovitog uređivanja prostora tako da se osigura primjeren vodni režim, propisana kvaliteta i zaštita voda, te zaštita od njihova štetnog djelovanja.



Slika 3.3 Isječak iz kartografskog prikaza Korištenje i namjena prostora PPUGK (Izvor: IRES EKOLOGIJA prema PPUGK)

3.3 Podaci o stanju okoliša

3.3.1 Kvaliteta zraka i klimatske značajke

Kvaliteta zraka

Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2018. godinu (u daljnjem tekstu: Izvješće o kvaliteti zraka) sadrži ocjenu kvalitete zraka u zonama i aglomeracijama s mjernih mjesta definiranih člankom 4 Uredbe o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zrak i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 65/16). Prema navedenoj Uredbi na teritoriju Republike Hrvatske određeno je pet zona i četiri aglomeracije za potrebe praćenja kvalitete zraka. Područje planiranog zahvata pripada zoni HR 3 Lika, Gorski kotar i Primorje, stoga se u ovom poglavlju daju podaci za navedenu zonu koji proizlaze iz Izvješća o kvaliteti zraka.

Na temelju razina onečišćenosti, s obzirom na propisane granične vrijednosti te ciljne vrijednosti, utvrđuju se kategorije kvalitete zraka (I. i II. kategorija) za 2018. godinu na mjernim postajama za praćenje kvalitete zraka na području Republike Hrvatske. Kategorije kvalitete zraka s navedenih mjernih postaja u zoni HR 3 prikazane su u sljedećoj tablici (Tablica 3.1).



Tablica 3.1 Kategorije kvalitete zraka 2018. godine u zoni HR 3 (Izvor: Izvješće o kvaliteti zraka)

Zona Županija Mjerna mreža Mjerna postaja Onečišćujuća

tvar Kategorija kvalitete

zraka

HR 3

Primorsko-goranska

Državna mreža Parg

PM10(auto.) I kategorija PM2,5(auto.) I kategorija

O3 II kategorija Grad Cres Jezero Vrana SO2 I kategorija

Grad Delnice Delnice SO2 I kategorija

Ličko-senjska

Državna mreža

Plitvička jezera

*SO2 I kategorija *NO2 I kategorija *CO I kategorija

**PM10(auto.) I kategorija PM2,5(auto.) I kategorija

*O3 I kategorija

Karlovačka Karlovac NO2 I kategorija O3 II kategorija

* - Uvjetna kategorizacija (obuhvat podataka manji od 90%, a veći od 75%)

** - Obuhvat podataka do 75 % mjerenja su korištena kao indikativna

- Podaci korigirani korekcijskim faktorima

U 2018. godini zrak je u zoni HR 3 bio I. kategorije s obzirom na sve promatrane onečišćujuće tvari, osim za prizemni ozon (O3). U promatranoj zoni HR 3 došlo je do prekoračenja ciljnih vrijednosti za prizemni ozon, što je posljedica prirodnih izvora ili događaja, kao i onečišćenja prometom i industrijom. Za razliku od primarnih onečišćujućih tvari, koje se emitiraju izravno u zrak, prizemni (troposferski) ozon (O3) ne ispušta se izravno u atmosferu nego se formira složenim kemijskim reakcijama te na njega utječu emisije njegovih prekursora, kao što su dušikovi oksidi (poznati kao NOX koji uključuju NO i NO2) i nemetanski hlapivi organski spojevi (NMHOS). Budući da se maksimumi koncentracije prizemnog ozona pojavljuju na udaljenostima i od nekoliko desetaka pa čak i stotine kilometara od većih izvora, onečišćenje prizemnim ozonom je regionalni problem, a prekomjerno onečišćenje prizemnim ozonom zabilježeno je na području cijele Primorske i Gorske Hrvatske te aglomeracije Zagreb.

Klimatske značajke

Prema podacima Strategije razvoja grada Karlovca za razdoblje od 2013. do 2020. godine na ovom području prevladava umjereno topla kišna klima izraženih godišnjih doba bez izrazito suhog razdoblja, uz manju količinu oborina tijekom zime. Srednja temperatura najhladnijeg mjeseca u godini je između -3°C i 18°C, dok je srednja temperatura najtoplijeg mjeseca u godini između 10°C i 22°C. Ovaj tip klime iskazujemo klimatskom formulom Cfwb, a uvriježeni naziv je klima bukve.

Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka za Grad Karlovac u razdoblju od 1949.-2018. godine prikazane su na sljedećoj slici (Slika 3.4). Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (u daljnjem tekstu: DHMZ) apsolutni minimum u gradu Karlovcu od -25,2°C zabilježen je u veljači, a maksimum 42,4°C u srpnju. Prosječna godišnja količina oborine u promatranom razdoblju za grad Karlovac iznosi 1111 mm. Prema podacima DHMZ-a trajanje sijanja sunca u Gradu Karlovcu prosječno je 1896,8 sati godišnje, ali je magla česta pojava (prosječno 79 maglovitih dana/godišnje).



Slika 3.4 Srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka i količine oborine za Grad Karlovac u razdoblju od 1949.-2018. godine (Izvor: DHMZ)

Na području Grada Karlovca najčešće pušu vjetrovi umjerene brzine. Učestalost vjetra nešto je veća zimi nego u ostala godišnja doba kao posljedica čestih prodora hladnog zraka sa sjevera u kontinentalne dijelove Hrvatske. Ruža vjetrova za Grad Karlovac prikazana je na sljedećoj slici (Slika 3.18) Meteoblue klimatskim dijagramima koji su bazirani na 30 godišnjim satnim meteorološkim modelima za razdoblje od 1985. godine do siječnja 2020. Iz prikazanog se uočava kanalizirano strujanje u smjeru od SI prema JZ. U zimskim mjesecima u odnosu na ostala godišnja doba najveća je zastupljenost SI vjetra što je povezano i s prodorima hladnog zraka sa sjevera i sjeveroistoka. Od ukupnog broja podataka u Karlovcu 0,13 % podatka otpada na jak vjetar (≥ 6 Bf) od čega na olujni vjetar (≥ 8 Bf) samo 0,01 %.

Slika 3.5 Ruža vjetrova za Grad Karlovac od 1985. godine do srpnja 2020. godine (Izvor: Meteoblue)

Klimatske promjene

Iako se točan utjecaj klimatskih promjena u RH još uvijek ne može sa sigurnošću utvrditi, ipak meteorološki podaci, koji se još od 19. stoljeća prate s niza postaja u Hrvatskoj, omogućuju okvirno predviđanje dugoročnih klimatskih trendova. Klima na Zemlji varira tijekom godišnjih doba, desetljeća i stoljeća kao posljedica prirodnih i ljudskih utjecaja. Prirodna varijabilnost na različitim vremenskim ljestvicama je uzrokovana ciklusima i trendovima promjena na Zemljinoj orbiti, dolaznim Sunčevim zračenjem, sastavom atmosfere, oceanskom cirkulacijom, biosferom, ledenim pokrovom i drugim uzrocima (WMO, 2013).



Podaci o povećanju srednje temperature zraka, kao jednog od najvažnijih klimatskih pokazatelja, preuzeti su sa službenih internetskih stranica Državnog hidrometeorološkog zavoda (u daljnjem tekstu: DHMZ). Na sljedećim slikama prikazane su srednje godišnje temperatura zraka (Slika 3.6) na području planiranog zahvata u razdoblju od 2014.-2019. godine u odnosu na višegodišnji prosjek (1961.-1990.). Iz prikazanog je vidljivo da su prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u navedenom razdoblju opisane dominantnom kategorijom ekstremno toplo, a uvidom u internetske stranice DHMZ-a vidljivo je da je isti trend prisutan od 2011. godine, od kada DHMZ na ovaj način prati klimu.

Slika 3.6 Odstupanje srednje temperature zraka u razdoblju od 2015.-2019. godine u kontinentalnoj Hrvatskoj (Izvor: DHMZ)

Stanje klime za razdoblje 1971.-2000. (referentno razdoblje) i klimatske promjene za buduća vremenska razdoblja 2011.-2040. i 2041.-2070. analizirani su za područje Hrvatske na osnovi rezultata numeričkih integracija regionalnim klimatskim modelom (RCM) RegCM. Rezultati numeričkih integracija prikazani su kao srednjak ansambla (ensemble) iz četiri individualne integracije RegCM modelom. Rezultati navedenog modeliranja prikazani su u dokumentu Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama RH do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (u daljnjem tekstu: Rezultati klimatskog modeliranja). U nastavku su prikazani rezultati klimatskih modela za promjenu temperature, oborine, sušna razdoblja i brzinu vjetra u navedenim razdobljima.

Slika 3.7 Godišnja temperatura zraka (°C) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: promjena u razdoblju 2011.-2040.; desno: promjena u razdoblju 2041.-2070. Scenarij: RCP4.51 (Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja)

1 Scenariji koncentracija stakleničkih plinova (engl. representative concentration pathways, RCP) su trajektorije koncentracija stakleničkih plinova (a

ne emisija) koje opisuju četiri moguće buduće klime, ovisno o tome koliko će stakleničkih plinova biti u atmosferi u nadolazećim godinama (Moss i sur. 2010).



U budućoj klimi do 2040. godine se u čitavoj Hrvatskoj pa tako i na području planiranog zahvata očekuje gotovo jednoličan porast temperature od 1 do 1,5°C (Slika 3.7, lijevo). Trend porasta temperature nastavlja se i do 2070. (Slika 3.7, desno). Porast je i dalje jednoličan i iznosi između 1,5 i 2°C.

Slika 3.8 Ukupna godišnja količina oborine (mm/dan) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: promjena u razdoblju 2011.- 2040.; desno: promjena u razdoblju 2041.-2070. Scenarij: RCP4.5 (Izvor: Rezultati klimatskog

modeliranja)

U budućoj klimi do 2040. za područje planiranog zahvata je projicirano blago smanjenje količine oborine (do najviše 30-ak mm) (Slika 3.8, lijevo), a isti trend se očekuje i u daljnjoj budućnosti, do 2070. (Slika 3.8, desno).

Slika 3.9 Promjena broja sušnih razdoblja u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: promjena u razdoblju 2011.- 2040.; desno: promjena u razdoblju 2041.-2070. Scenarij: RCP4.5 (Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja)

U budućoj klimi do 2040. se na području planiranog zahvata ne očekuje značajna promjena broja sušnih razdoblja (Slika 3.9, lijevo), a u pogledu na daljnju budućnost do 2070. očekuje se porast sušnih razdoblja te će broj sušnih razdoblja2 biti između 1 i 3 (Slika 3.9, desno).

2 Broj sušnih razdoblja – sušno razdoblje definirano je kao niz od barem 5 dana kada je količina ukupne oborine manja od 1 mm. (Izvor: Rezultati

klimatskog modeliranja)



Slika 3.10 Godišnja brzina vjetra (m/s) u srednjaku ansambla iz četiri integracije RegCM modelom. Lijevo: promjena u razdoblju 2011.-2040.; desno: promjena u razdoblju 2041.-2070. (Izvor: Rezultati klimatskog modeliranja)

Do 2040. ne očekuje se promjena srednje godišnje brzine vjetra (Slika 3.10, lijevo). Sličan rezultat je i za razdoblje 2041.-2070. kad se također ne očekuje bitna promjena godišnje brzine vjetra na 10 m (Slika 3.10, desno).

3.3.2 Geološke značajke

Geološke značajke područja opisane su na temelju podataka Geološke karte Republike Hrvatske 1:300 000, koju je izradio Hrvatski geološki institut, Zavod za geologiju.

Na području Grada dominiraju mlađe naslage kenozojske starosti (neogen, kvartar – pleistocen i holocen). Neogenske naslage (žuta boja) prevladavaju u južnom i jugoistočnom dijelu Grada , a čine ih vapnenačko-klastične naslage te naslage pliokvartara. Pleistocenske naslage (svjetlo – žuta boja) dominiraju u sjevernim dijelovima Grada, a čini ih kopneni les. Les je nastao eolskim transportom prašine iz područja Alpa i njezinim taloženjem na izdignutim dijelovima reljefa u nekoliko faza tijekom wurma. Holocenske aluvijalne naslage (siva boja) taložene su u dolinama rijeka (Kupa, Korana, Dobra, Mrežnica). Sastoje se od šljunaka, pijesaka, siltova i glina, a debljina im je vrlo različita iako rijetko prelazi 10 m. Planirani zahvat nalazi se na aluvijalnim naslagama neposredno uz rijeku Koranu. Veće riječne doline obično imaju razvijane fluvijalne oblike poput terasa, plaža, otoka, meandara, mrtvaja, delta i poplavnih ravnica.

Što se starijih naslaga tiče, u rubnim zapadnim dijelovima Grada taložene su trijaske (ljubičasta boja) i jurske (svjetlo – plava boja) naslage koje uglavnom čine karobonatne stijene, vapnenci i dolomiti. Najstarije naslage na području Grada datiraju iz paleozoika, a sačinjavaju ih pretežno klastične naslage.

Na priloženoj karti (Slika 3.9) prikazana je prostorna raspodjela navedenih stratigrafskih jedinica na području Grada Karlovca.



Slika 3.11 Prostorna raspodjela stratigrafskih jedinica na širem području planiranog zahvata (Izvor: IRES EKOLOGIJA prema Geološkoj karti Republike Hrvatske 1:300 000)

S obzirom na to da se planiranim zahvatom ne zadire u dublje slojeve zemljine kore, utjecaj planiranog zahvata na geološke značajke ne postoji te se neće dalje procjenjivati.

3.3.3 Tlo i poljoprivredno zemljište

Pedološke značajke

Prema Namjenskoj pedološkoj karti (Bogunović i sur. 1996) i pripadajućem znanstvenom članku Namjenska pedološka karta Republike Hrvatske i njena uporaba (Bogunović i sur. 1997), Grad Karlovac prostire se preko 21 kartirane jedinice prikazane na sljedećoj slici (Slika 3.12). Planirani zahvat prostire se na dvije kartirane jedinice: Aluvijalno (fluviosol) obranjeno od poplava (4) te Veća naselja (67). Razvijene tipove tla karakteriziraju različiti dominantni načini vlaženja koji se odnose na vodni režim tla, odnosno kretanje i zadržavanje vode u tlu. Kod prikazanih kartiranih jedinica zastupljeno je 6 od ukupno 7 dominantnih tipova vlaženja: automorfni, pseudoglejni, semiglejni hipoglejni, amfiglejni te pseudoglej-glejni. Najveći udio ima pseudoglejni način vlaženja stagnirajućom oborinskom vodom.



Slika 3.12 Kartirane jedinice tla na širem području planiranog zahvata (Izvor: IRES EKOLOGIJA prema Namjenskoj pedološkoj karti RH i Geoportal-u DGU)



U sljedećoj tablici (Tablica 3.2) prikazane su površine pojedinih pedogeografskih jedinica kao i njihovi udjeli u ukupnoj površini Grada, dok su zbog preglednosti i jednostavnosti prikazane isključivo dominantne sistematske jedinice. Najveći udio u površini Grada ima kartirana jedinica Pseudoglej na zaravni (27) sa udjelom od 18,6 %. Svojstvo ekološke dubine karakterizira pojedini tip tla te označava na kojoj dubini je zakorijenjivanje biljaka moguće. Prema ovom svojstvu, tla su podijeljena na pet razreda koji su prisutni i na području Gradu: vrlo plitka (<25 cm), plitka (25-50 cm), srednje duboka (50-80 cm), duboka (80-120 cm) i vrlo duboka (>120 cm) (Škorić i Bogunović, 1980).

Tablica 3.2 Kartirane jedinice tla, njihova ekološka dubina, površina i udio u površini Grada Karlovca (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o prema Bogunović i sur., 1997)

Kartirana jedinica tla Ekološka dubina (m)

Površina (ha)

Udio (%)

Osjetljivost na kemijske onečišćivače Broj Dominantna jedinica

4 Aluvijalno livadno (humofluvisol) >100 1402,5 3,5 *

5 Aluvijalno (fluvisol) obranjeno od poplava 40-200 1426,5 3,6 *

10 Lesivirano pseudoglejno na praporu 70-150 4249,4 10,6 ***

17 Rendzina na laporu (flišu) ili mekim vapnencima

30-150 1088 2,7 *

18 Lesivirano tipično na ilovačama 50-100 3832,4 9,5 **

19 Kiselo smeđe na praporu i holocenskim nanosima

50-100 3932,8 9,8 ***

24 Kiselo smeđe na klastitima 50-90 1946,9 4,8 ***

25 Smeđe na dolomitu 50-120 28,2 0,07 *

26 Pseudoglej na zaravni 40-70

1696,8 4,2 ***

27 7452,7 18,6 ***

28 Pseudoglej obronačni 70-150 4506,9 11,2 ***

32 Lesivirano tipično i akrično na vapnencu i dolomitu

50-200 725,8 1,8 **

33 Kiselo smeđe na reliktnoj crvenici 70-150 2,2 0,005 ***

43

Močvarno glejna, djelomično hidromeliorirana 20-90

793,3 1,9 ***

44 1108 2,8 ***

45 30-80 265,8 0,7 ***

47 Pseudoglej-glej, djelomično hidromeliorirani 30-100 2261,3 5,6 ***

62 Rendzina na dolomitu i vapnencu 20-50 0,001 0 *

65 Močvarno glejno vertično 10-50 1735,5 4,3 ***

66 Vodene površine (rijeke, jezera, ribnjaci) / 899,4 2,2 /

67 Veća naselja / 810,9 2 /

Ukupno: 40 165,8 100,00 /

*slaba osjetljivost, **umjerena osjetljivost, ***jaka osjetljivost

Način korištenja zemljišta

Prema Corine Land Cover (u daljnjem tekstu: CLC) bazi podataka za 2018. godinu, planirani zahvat se u potpunosti nalazi unutar dva područja: Nepovezana gradska zemljišta i Mozaik poljoprivrednih površina (Slika 3.13). Uvidom u digitalnu ortofoto kartu vidljivo je kako zahvat najvećim dijelom prolazi 100-tinjak metara istočno od stambenih objekata karlovačke gradske četvrti Mostanje.



Slika 3.13 Način korištenja zemljišta na širem području planiranog zahvata (Izvor: IRES EKOLOGIJA prema podacima CLC-a, 2018. i Geoportal-a DGU)

Bonitetna vrijednost zemljišta

Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19), kategorije P1 (osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište) i P2 (vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište) okarakterizirane su kao najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta za poljoprivrednu proizvodnju. Takve površine se ne mogu koristiti u nepoljoprivredne svrhe osim u Zakonom propisanim situacijama.

Uvidom u važeći Prostorni plan uređenja Grada Karlovca utvrđeno je da se planirani zahvat ne nalazi na poljoprivrednom zemljištu P1 ili P2 bonitetne vrijednosti. Najbliža takva površina (P2) nalazi se oko 1,4 km sjeveroistočno od trase planiranog zahvata.

3.3.4 Vode

Površinske vode

Vodotoci u okolici trase planiranog zahvata utvrđeni su na temelju fotointerpretacije Topografske karte mjerila 1:25 000 (TK25), Digitalne ortofoto karte mjerila 1:5 000 (DOF5), Izvadaka iz Registra vodnih tijela dobivenih od strane Hrvatskih voda, te vektorskih podataka u .shp formatu dobivenih od strane Hrvatskih voda.

Pripadnost vodotoka određenim vodnim tijelima određena je na temelju vektorskih podataka Hrvatskih voda i rasterskih podataka iz Izvadaka iz Registra vodnih tijela.

Sukladno navedenom utvrđeno je kako predmetni kanal predstavlja povremeni vodotok koji pripada vodnom tijelu CSRN0012_001 Korana. Predmetni kanal ulijeva se u potok Švarču koji je u direktnom kontaktu s rijekom Koranom, međutim prema podacima Idejnog projekta na ovom mjestu postavljena je zapornica koja onemogućava ulazak velikih voda rijeke Korane kako u potok Švarču tako i u kanal Mostanje. Sukladno navedenom zaključeno je kako kanal Mostanje i rijeka Korana veći dio godine nisu u direktnom kontaktu.



Vodno tijelo CSRN0012_001 Korana pripada vodnom području rijeke Dunav, podslivu rijeke Save i ekotipu nizinskih srednje velikih i velikih tekućica. Pružanje navedenih vodotoka u odnosu na planirani zahvat prikazan je na sljedećoj slici (Slika 3.14).

Slika 3.14 Površinske vode u okolici planiranog zahvata (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema podacima Hrvatskih voda i Geoportala DGU-a)

Stanje vodnog tijela CSRN0012_001 Korana prikazano je prema podacima Hrvatskih voda. Stanje površinskih voda određuje se na temelju ekološkog i kemijskog stanja tijela ili skupine tijela površinskih voda. Ekološko stanje površinskih voda utvrđuje se biološkim, hidromorfološkim, kemijskim i fizikalno-kemijskim elementima koji prate biološke elemente, a kemijsko stanje površinskih voda u odnosu na prioritetne i onečišćujuće tvari i to posebno za tekućice, a posebno za stajaćice. S obzirom na ekološko i kemijsko stanje daje se ukupna ocjena stanja tijela površinskih voda na način da se uzima lošija od dviju ocjena stanja. Stanje vodnog tijela CSRN0012_001 Korana prikazano je u sljedećoj tablici (Tablica 3.3). Iz prikazanog je vidljivo kako je ukupno stanje promatranog vodnog tijela ocjenjeno kao umjereno. Razlog nepostizanja barem dobre ocjene vodnog tijela je umjerena ocjena bioloških elemenata kakvoće, konkretnije makrozoobentosa, a koji su pokazatelji opterećenja vezanih za opću degradaciju i opterećenje organskim tvarima.



Tablica 3.3 Stanje vodnog tijela površinskih voda CSRN0012_001 Korana (Izvor: Hrvatske vode)

PARAMETAR

STANJE VODNOG TIJELA

CSRN0012_001

Stanje, konačno Ekolosko stanje Kemijsko stanje Ekolosko stanje Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fitobentos Makrofiti Makrozoobentos Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom fluoridi adsorbilni organski halogeni (AOX) poliklorirani bifenili (PCB) Hidromorfološki elementi Hidrološki režim Kontinuitet toka Morfološki uvjeti Indeks korištenja (ikv) Kemijsko stanje Klorfenvinfos Klorpirifos (klorpirifos-etil) Diuron Izoproturon

umjereno umjereno dobro stanje umjereno umjereno dobro vrlo dobro dobro umjereno dobro dobro umjereno dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro dobro dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje

Podzemne vode

Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., područje planiranog zahvata najvećim dijelom se nalazi unutar Tijela podzemnih voda (u daljnjem tekstu: TPV) CSGI_31 – Kupa te manjim dijelom unutar TPV CSGN_16 - Mrežnica. Prostiranje TPV u odnosu na planirani zahvat prikazano je na sljedećoj slici (Slika 3.15).

Stanje tijela podzemnih voda ocjenjuje se sa stajališta količina i kakvoće podzemnih voda, koje može biti dobro ili loše. Dobro stanje temelji se na zadovoljavanju uvjeta iz Okvirne direktive o vodama i Direktive o zaštiti podzemnih voda. Za ocjenu zadovoljenja tih uvjeta provode se klasifikacijski testovi. Najlošiji rezultat od svih navedenih testova usvaja se za ukupnu ocjenu stanja tijela podzemne vode. Prema podacima Hrvatskih voda, TPV Kupa i Mrežnica ocjenjena su kao dobrog kemijskog i količinskog stanja. Posljedično tome, ukupno stanje navedenih TPV također je dobroga stanja.



Slika 3.15 Prostiranje TPV CSGI_31 – Kupa i TPV CSGN_16 - Mrežnica u odnosu na lokaciju planiranog zahvata (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema podacima Hrvatskih voda i Geoportala DGU-a)

Zone sanitarne zaštite izvorišta

Zone sanitarne zaštite izvorišta utvrđuju se u svrhu zaštite vode za ljudsku potrošnju. Ove zone utvrđuju se Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13) te se, ovisno o tipu vodonosnika iz kojeg se crpi voda za ljudsku potrošnju, utvrđuju tri ili četiri zone sanitarne zaštite. Analizom prostornih podataka, ustupljenih od strane Hrvatskih voda, ustanovljeno je da se planirani zahvat ne nalazi unutar zona sanitarne zaštite izvorišta, ali se nalazi neposredno uz nju, odnosno predmetni kanal i zonu sanitarne zaštite odjeljuje postojeća prometnica (Slika 3.16). Radi se o II. i III. zoni sanitarne zaštite proglašene u svrhu izvorišta Gaza I,II,III, Švarča, Mekušje.



Slika 3.16 Zone sanitarne zaštite izvorišta na širem području planiranog zahvata (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema podacima Hrvatskih voda i Geoportala DGU-a)

Opasnost od poplava

Prema Planu upravljanja vodnim područjima 2016.-2021., upravljanje poplavama vrši se putem koncepta upravljanja poplavnim rizicima. Poplavni rizik definiran je kao kombinacija vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske aktivnost. U svrhu provedbe istog, a prilikom aktivnosti na izradi Plana upravljanja rizicima od poplava, prvotno je provedena prethodna procjena rizika od poplava, a naknadno su izrađene i karte opasnosti i karte rizika od poplava. Karte opasnosti i karte rizika od poplava izrađuju se za malu, srednju i veliku vjerojatnost pojavljivanja.

Planirani zahvat se dijelom nalazi unutar područja pod opasnošću od poplava velike i srednje vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 3.17). Ovdje je potrebno naglasiti kako planirani zahvat prema podacima Idejnog projekta ima ulogu zaštite od štetnog djelovanja voda odnosno zaštite od poplava.



Slika 3.17 Vjerojatnost pojavljivanja poplava na području planiranog zahvata (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema podacima Hrvatskih voda i Geoportala DGU-a)

3.3.5 Bioraznolikost

Staništa

Prema Karti kopnenih nešumskih staništa iz 2016. godine (u daljnjem tekstu: Karta nešumskih staništa), na području obuhvata planiranog zahvata prisutno je nekoliko stanišnih tipova, a najvećim udjelom prisutne su poljoprivredne površine te izgrađena i industrijska staništa. Stanišni tipovi na području obuhvata planiranog zahvata navedeni su u sljedećoj tablici (Tablica 3.4) te prikazani na sljedećoj slici (Slika 3.18).

Tablica 3.4 Popis stanišnih tipova prisutnih u neposrednoj blizini planiranog zahvata (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema Bioportalu)

NKS kod NKS naziv Pov (ha) Udio (%)

I.1.8. / D.1.2.1. Zapuštene poljoprivredne površine / Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva

0,08

2,31

I.2.1. Mozaici kultiviranih površina 0,00007 zanemariv udio

I.2.1. / C.2.3.2. Mozaici kultiviranih površina / Mezofilne livade košanice Srednje Europe

2,14 63,69

I.2.1. / C.2.3.2. / D.1.2.1. Mozaici kultiviranih površina/Mezofilne livade košanice Srednje Europe/ Mezofilne živice i šikare kontinentalnih, izuzetno primorskih krajeva

0,41 12,18

J. Izgrađena i industrijska staništa 0,73 21,82

Planirani zahvat najvećim dijelom obuhvaća poljoprivredne površine i izgrađena i industrijska staništa, a manjim dijelom površine mezofilnih livada koje su prisutne kao drugi stanišni tip unutar mozaika te mezofilne živice i šikare prisutne kao



treći stanišni tip unutar mozaika. Riječ je o manjim površinama ovih staništa imajući u vidu njihovu zastupljenost na predmetnom području. Prema Karti nešumskih staništa na području obuhvata planiranog zahvata nema stalnih vodotoka. Najbliži stalni vodotok nalazi se na cca 130 m od predmetnog vodotoka (kanala), a riječ je rijeci Korani. Na udaljenosti od cca 180 m od predmetnog vodotoka (kanala) nalazi se rijeka Mrežnica.

Slika 3.18 Stanišni tipovi na području planiranog zahvata (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema Bioportalu i Geoportalu)

Flora

Na području Grada Karlovca prema podacima Bioportala nalazimo 49 vrsta koje prema kategorijama ugroženosti Međunarodne unije za očuvanje prirode (u daljnjem tekstu: IUCN) pripadaju kategorijama kritično ugroženih (CR), ugroženih (EN) ili osjetljivih (VU) vrsta, od čega 9 CR, 18 EN i 22 VU vrste. Sve ugrožene vrste ujedno su i strogo zaštićene sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16).



Tablica 3.5 Popis ugrožene flore prisutne na području Grada Karlovca (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema Bioportalu)

Latinski naziv Hrvatski naziv Kategorija ugroženosti/ Kategorija zaštite

Anemone sylvestris L. velika šumarica CR / SZ

Betula pubescens Ehrh. cretna breza CR / SZ

Drosera rotundifolia L. okruglolisna rosika CR / SZ

Galium uliginosum L. močvarna broćika CR / SZ

Osmunda regalis L. kraljevski pujanik CR / SZ

Pulsatilla pratensis (L.) Miller ssp. nigricans (Störck) Zam.

crnkasta sasa CR / SZ

Rhynchospora alba (L.) Vahl bijela šiljkica CR / SZ

Scirpus mucronatus L. bodljasti oblić CR / SZ

Vaccaria hispanica (Miller) Rauschert piramidalni kravajac CR / SZ

Adonis aestivalis L. ljetni gorocvijet EN / SZ

Blysmus compressus (L.) Panz. ex Link stisnuta trešnica EN / SZ

Carex echinata Murray zvjezdasti šaš EN / SZ

Carex flava L. žuti šaš EN / SZ

Carex lepidocarpa Tausch tamnozeleni šaš EN / SZ

Carex nigra (L.) Reichard crnkasti šaš EN / SZ

Carex serotina Mérat crni šaš EN / SZ

Eleocharis carniolica Koch kranjska jezernica EN / SZ

Eleocharis ovata (Roth) Roem. et Schult. jajolika jezernica EN / SZ

Eriophorum latifolium Hoppe širokolisna suhoperka EN / SZ

Gentiana pneumonanthe L. plućna sirištara EN / SZ

Hibiscus trionum L. vršačka sljezolika EN / SZ

Hippuris vulgaris L. obični borak EN / SZ

Hottonia palustris L. močvarna rebratica EN / SZ

Lemna gibba L. grbasta vodena leća EN / SZ

Marrubium peregrinum L. razgranjeni tetrljan EN / SZ

Marsilea quadrifolia L. četverolisna raznorotka EN / SZ

Ophrys apifera Huds. pčelina kokica EN / SZ

Alopecurus aequalis Sobol. crvenožuti repak VU / SZ

Alopecurus geniculatus L. koljenčasti repak VU / SZ

Alopecurus rendlei Eig mješinasti repak VU / SZ

Carex panicea L. prosasti šaš VU / SZ

Carex riparia Curtis obalni šaš VU / SZ

Carex rostrata Stokes ex With. kljunasti šaš VU / SZ

Carex vesicaria L. mjehurasti šaš VU / SZ

Cyperus flavescens L. žućkasti oštrik VU / SZ

Cyperus fuscus L. smeđi šilj VU / SZ

Cyperus longus L. dugi oštrik VU / SZ

Equisetum hyemale L. zimska preslica VU / SZ

Fritillaria meleagris L. prava kockavica VU / SZ

Glyceria fluitans (L.) R.Br. plivajuća pirevina VU / SZ

Helleborus niger L. ssp. macranthus (Freyn) Schiffner

velecvjetni kukurijek VU / SZ

Lilium martagon L. ljiljan zlatan VU / SZ

Lythrum portula ( L.) D.A.Webb potočni pilićnjak VU / SZ

Ophrys sphegodes Mill. kokica paučica VU / SZ

Orchis coriophora L. kožasti kaćun VU / SZ

Orchis militaris L. kacigasti kaćun VU / SZ

Orchis purpurea Huds. grimizni kaćun VU / SZ

Orchis tridentata Scop. trozubi kaćun VU / SZ

Platanthera bifolia (L.) Rich. bijeli vimenjak VU / SZ

CR - kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – osjetljiva, SZ – strogo zaštićena



Na širem području planiranog zahvata nije zabilježena niti jedna vrsta kritično ugrožena (CR), ugrožena (EN) ili osjetljiva (VU) vrsta. Najbliže ugrožene vrste prema podacima Bioportala nalaze se na udaljenosti cca 520 m od planiranog zahvata, a to su Hippuris vulgaris L (EN) i Cyperus fuscus L. (VU).

Osim autohtonih i kultiviranih biljnih vrsta, na području planiranog zahvata može se očekivati i prisutnost invazivnih vrsta poput ambrozije (Ambrosia artemisiifolia) koja raste na zapuštenim zemljištima, ali se zbog brzog širenja može naći na vlažnim površinama i u polju među usjevima.

Fauna

Kad je riječ o fauni, u sljedećoj tablici (Tablica 3.4) navedene su vrste koje su prema podacima Crvenih knjiga potencijalno rasprostranjene na širem području Grada Karlovca, a koje su na nacionalnoj razini ocijenjene kao kritično ugrožene (CR), ugrožene (EN) ili osjetljive (VU). Prema podacima Crvenih knjiga na području Grada prisutno je 2 CR, 8 EN i 28 VU vrste, a od toga je 28 vrsta ujedno i strogo zaštićeno sukladno Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16).

Tablica 3.6 Popis ugrožene faune prisutne na području Grada Karlovca (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema Crvenim knjigama)

Skupina Latinski naziv Hrvatski naziv Kategorija ugroženosti / Kategorija zaštite

Špiljska fauna Niphargus valachicus panonski šumski rakušac VU / SZ

Leptiri Maculinea alcon močvarni plavac CR / SZ

Nymphalis vau-album šareni ve VU

Ribe Acipenser ruthenus kečiga VU

Aspius aspius bolen VU

Barbus balcanicus potočna mrena VU / SZ

Carassius carassius karas VU

ChaIcaIbumus chalcoides velika liska VU / SZ

Cobitis elongata veliki vijun VU / SZ

Cyprinus carpio šaran EN

Hucho hucho mladica EN / SZ

Leucaspius delineatus belica VU / SZ

Leuciscus idus jez VU

Lota Iota manjić VU

Misgurnus fossilis piškur VU / SZ

Sabanejewia baleanica zlatna nežica VU / SZ

Salmo trutta pastrva VU

Telestes souffia blistavac VU / SZ

Thymallus thymaUus lipljen VU

Vimba vimba nosara VU

Zingel zingel veliki vretenac VU / SZ

Zingel streber mali vretenac VU / SZ

Ptice Anas strepera patka kreketaljka EN, gp / SZ

Aquila pomarina orao kliktaš EN, gp / SZ

Aythya nyroca patka njarka VU, gp / SZ

Casmerodius albus velika bijela čaplja EN, gp / SZ

Chlidonias hybrida bjelobrada čigra VU, gp / SZ

Ciconia nigra crna roda VU, gp / SZ

Crex crex kosac VU, gp / SZ

Falco peregrinus sivi sokol VU, gp / SZ

Haliaetus albiciila štekavac EN, gp / SZ

Milvus migrans crna lunja VU, gp / SZ

Pernis apivorus škanjac osaš VU, gp / SZ

Phalacrocorax pygmeus mali vranac CR, gp / SZ

Sisavci Miniopterus schreibersi dugokrili pršnjak EN / SZ

Myotis bechsteini velikouhi šišmiš VU / SZ

Plecotus austriacus sivi dugoušan EN / SZ

Rhinolophus euryale južni potkovnjak VU / SZ

CR - kritično ugrožena, EN – ugrožena, VU – osjetljiva, SZ – strogo zaštićena



Prema Crvenoj knjizi slatkovodnih riba Hrvatske, fauna vodotoka šireg područja zahvata bogata je ugroženim vrstama riba, no obzirom da je predmetni kanal veći dio godine suh, on ne predstavlja reprezentativno stanište ribljim vrstama.

3.3.6 Zaštićena područja prirode

Planirani zahvat se ne nalazi unutar niti jednog zaštićenog područja prirode. Najbliža zaštićena područje prirode su spomenik parkovne arhitekture Vrbanićev perivoj proglašen 1970. godine i udaljen cca 1,3 km i spomenik parkovne arhitekture Marmontova aleja proglašen 1968. godine i udaljen cca 2,5 km. Prostorni smještaj zaštićenih područja prirode u odnosu na planirani zahvat prikazan je na sljedećoj slici (Slika 3.19).

Slika 3.19 Prostorni smještaj zaštićenih područja prirode u odnosu na planirani zahvat (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema Bioportalu i Geoportalu)

S obzirom na udaljenost i karakteristike planiranog zahvata, utjecaji na zaštićena područja prirode mogu se isključiti, i stoga se daljnja procjena utjecaja na ovu sastavnicu neće provoditi.

3.3.7 Ekološka mreža

Planirani zahvat se nalazi izvan područja ekološke mreže, a najbliža područja ekološke mreže značajna za očuvanje vrsta i stanišnih tipova (POVS) su HR2001505 Korana nizvodno od Slunja udaljeno cca 130 m i HR2000593 Mrežnica – Tounjčica udaljeno cca 160 m. Najbliže područje očuvanja značajno za ptice (POP) je HR1000001 Pokupski bazen udaljeno cca 2,3 km. Sva područja ekološke mreže prikazana su na sljedećoj slici (Slika 3.20).



Slika 3.20 Odnos planiranog zahvata s POP i POVS područjima ekološke mreže (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema Bioportalu i Geoportalu)

HR2001505 Korana nizvodno od Slunja

Korana je rijeka u središnjoj Hrvatskoj ukupne dužine 134 km. Područje Natura 2000 Korana nizvodno od Slunja obuhvaća donji dio rijeke između dva područja Natura 2000: Područje oko Matešića pećine i rijeke Kupe. Ovo mjesto karakterizira vrlo bogata populacija Unio crassus. Mjesto je važno kao hranilište šišmiša. Važno je i za vrste riba Aspius aspius, Barbus balcanicus, Rhodeus amarus, Rutilus virgo i Cobitis elongatoides.

Razlozi ugroženosti na ovom području su invazivne vrste (M) kao pritisak srednjeg intenziteta (M) i modificiranje plovnih puteva kao pritisak visokog intenziteta (H). Ciljne vrste i staništa područja ekološke mreže HR2001505 Korana nizvodno od Slunja navedene su u sljedećoj tablici (Tablica 3.7).

Tablica 3.7 Ciljne vrste i staništa područja ekološke mreže HR2001505 Korana nizvodno od Slunja (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema SDF obrascu)

Ciljne vrste

Latinski naziv Hrvatski naziv Tip populacije

Myotis capaccinii dugonogi šišmiš r

Lutra lutra vidra p



Cobitis elongatoides vijun p

Barbus balcanicus potočna mrena p

Rhodeus amarus gavčica p

Rutilus virgo plotica p

Unio crassus obična lisanka p

Ciljna staništa

Kod staništa Naziv staništa Površina (ha)

32A0 Sedrene barijere krških

rijeka Dinarida 5

HR2000593 Mrežnica – Tounjčica

Rijeka Mrežnica dio je sliva rijeke Save. To je krška rijeka duga 64 km s jednom velikom pritokom, rijekom Tounjčicom. Obje rijeke teku više od 90 % toka kroz kanjone. Naseljene su s više od 20 vrsta riba, uglavnom reofilnim vrstama. Područje s malom populacijom biljne vrste Apium repens, značajnom prisutnošću Castor fiber, važno područje za Lutra lutra, Barbus balcanicus, Cottus gobio i Rutilus virgo. Također je važno za očuvanje Austropotamobius torrentium i Unio crassus u kontinentalnoj biogeografskoj regiji Hrvatske.

Razlozi ugroženosti na ovom području su nautički sportovi i invazivne vrste kao pritisak niskog intenziteta (L), površinski kopovi (M) kao pritisak srednjeg intenziteta (M) i promjene hidrološkog režima kao pritisak visokog intenziteta (H). Ciljne vrste i staništa područja ekološke mreže HR2000593 Mrežnica – Tounjčica navedene su u sljedećoj tablici (Tablica 3.8).

Tablica 3.8 Ciljne vrste i staništa područja ekološke mreže HR2000593 Mrežnica – Tounjčica (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema SDF obrascu)

Ciljne vrste

Latinski naziv Hrvatski naziv Tip populacije

Unio crassus obična lisanka p

Austropotamobius torentium potočni rak p

Cottus gobio peš p

Alburnus sarmaticus velika pliska p

Castor fiber dabar p

Lutra lutra vidra p

Apium repens puzavi celer p

Barbus balcanicus potočna mrena p

Rutilus virgo plotica p

Ciljna staništa

Kod staništa Naziv staništa Površina (ha)

32A0 Sedrene barijere krških rijeka

Dinarida 17

3260 Vodni tokovi s vegetacijom

Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion

250



3.3.8 Krajobrazne karakteristike

Prema Krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske s obzirom na prirodna obilježja (Bralić, 1995. - Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske), planirani zahvat nalazi se unutar krajobrazne regije Kordunska zaravan (Slika 3.21).

Slika 3.21 Položaj planiranog zahvata u odnosu na krajobrazne regije Republike Hrvatske (Izvor: prema Braliću (1995) iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske)

Prirodne karakteristike krajobraza Kordunske zaravni očituju se u prostranoj vapnenačkoj zaravni, čijim se područjem protežu rijeke Mrežnica, Kupa, Korana i Dobra, koje svojim oblikom i kretanjem unose dinamiku u prostor zaravni. Iako područje obiluje brojnim geomorfološkim oblicima (ponikve, doline, špilje), oni su slabo čitljivi u prostoru zbog guste prirodne vegetacije koju čine najvećim dijelom bjelogorične šume i površine pod sukcesijom.

Grad Karlovac i Ozalj, koji se nalaze uz samu granicu krajobrazne regije te gradovi Duga Resa i Slunj koji su smješteni unutar krških zaravni čine okosnicu antropogenih karakteristika kordunske zaravni. Najčešći infrastrukturni antropogeni oblici koji se pojavljuju na području zaravni su nasipi za prometnice i same prometnice s pratećim objektima te umjetna slapišta na rijekama. Kulturni krajobraz čine uske izdužene parcele koje su prirodno ograđene živicom ili odijeljene putem pa u kombinaciji s riječnim tokom i višom vegetacijom čine specifičan krajobrazan uzorak.

Vizualno-doživljajne karakteristike krajobraza Kordunske zaravni u najvećoj mjeri se očituju unutar riječnog krajobraza čiji je prostor definiran meandrirajućim tokovima koji u pojedinim dijelovima prelazi u kanjonski oblik. Uz rijeke se razvijaju različiti prirodni i antropogeni elementi koji utječu na dinamiku prostora te stvaraju specifične krajobrazne uzorke i doživljaje.



3.3.9 Šume i šumarstvo

U šumskogospodarskom smislu, planirani zahvat smješten je na područje Uprave šuma Podružnice Karlovac, Šumarija Karlovac, unutar gospodarske jedinice Kozjača, pod ingerencijom javnog šumoposjednika – Hrvatske šume d.o.o. te na područje gospodarske jedinice Draganići – Karlovac, kojima gospodare privatni šumoposjednici/vlasnici, uz stručnu i savjetodavnu pomoć Ministarstva poljoprivrede. Rasprostranjenost šuma i šumskog zemljišta u odnosu na planirani zahvat prikazana je na sljedećoj slici (Slika 3.22). U obuhvatu planiranog zahvata ne nalaze se šumske površine, a najbliži odsjeci gospodarskih jedinica nalaze se na udaljenosti od cca 1,1 km (državni odsjek 14 a) i 1,5 km (privatni odsjek 42 a).

Slika 3.22 Planirani zahvat u odnosu na šumskogospodarsko područje (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema Hrvatskim šumama i Ministarstvu poljoprivrede)

S obzirom na to da se na području planiranog zahvata i u njegovoj blizini ne nalaze šume i šumsko zemljište, mogu se isključiti utjecaji na Šume i šumarstvo, stoga se daljnja procjena utjecaja na ovu sastavnicu neće provoditi.



3.3.10 Divljač i lovstvo

Prema podacima Središnje lovne evidencije, planirani zahvat nalazi se na području županijskog lovišta IV/110 Dubovac, ukupne površine 5239 ha. Lovište je po reljefnom karakteru brdsko, otvorenog tipa, s omogućenim dnevnim i sezonskim migracijama dlakave divljači. Glavne vrste divljači su srna obična, zec obični i fazani/gnjetlovi. Lovište je u zakupu Lovačke udruge DUBOVAC Karlovac.

Sukladno odredbama Zakona o lovstvu, odnosno samoj blizini naselja, na području planiranog zahvata nisu ustanovljene lovne površine.

3.3.11 Kulturno povijesna baština

Prema Registru kulturnih dobara dana 8.7.2020. na području Grada Karlovca zabilježena su ukupno 64 nepokretna kulturna dobra kategorija: nepokretno kulturno dobro, nematerijalno kulturno dobro i pokretno kulturno dobro - muzejska građa.

Prema PPUGK, Uvjeti korištenja i zaštite prostora (Područja posebnih uvjeta korištenja) na širem području planiranog zahvata nalaze se:

• Arheološka baština

o Arheološki pojedinačni lokaliteti – kopneni: 2 lokaliteta

• Povijesni sklopovi i građevine

o Civilne građevine: 6 objekata o Obrambena građevina: 1 lokalitet

• Povijesne komunikacije o Željeznica: 1 objekt



Slika 3.23 Prikaz kulturnih dobara na širem području planiranog zahvata (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema podacima PPUGK)



Slika 3.24 Prikaz kulturnih dobara na širem području planiranog zahvata (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema podacima PPUGK)

3.3.12 Stanovništvo i zdravlje ljudi

Planirani zahvat nalazi se u Gradu Karlovcu, u istoimenom gradskom naselju. Gradu administrativno pripada ukupno 52 naselja te je 2011. godine brojao 55 705 stanovnika što ga svrstava na deveto mjesto među najvećim hrvatskim gradovima. U najvećem naselju, Karlovcu, živi 46 833 stanovnika, odnosno gotovo 85 % stanovništva Grada. Gustoća naseljenosti na području Grada 2011. godine iznosila je 136,6 st/km2, što je 3,8 puta veća gustoća od županijskog prosjeka (oko 35,6 st/km2), odnosno dvostruko je veća od hrvatskog prosjeka (78,1 st/km2).

U posljednjem međupopisnom (2001. – 2011.) razdoblju Grad je zabilježio pad od 3690 stanovnika, ili oko 6.2 %. Promjene broja stanovnika po jedinicama lokalne samouprave mogu se promatrati kroz pomoćni kriterij tipa3 općeg kretanja. Prema tom kriteriju, Grad bilježi R2 tip – osrednja depopulacija. Većina naselju u sastavu Grada doživjela je pad broja stanovnika u navedenom periodu.

Sastav prema dobi jedan je od potencijalno najvažnijih pokazatelja živosti i biodinamike stanovništva nekog područja. Analizirani pokazatelji dobne strukture Grada s popisa iz 2011. godine poprilično su negativni. Naime, udio starog stanovništva (> 60) iznosi čak 26,8 %, što je gotovo dvostruko više od udjela mladog stanovništva (< 19), koji iznosi 13,5 %. Udio starog stanovništva u ukupnom broju stanovnika još se naziva i koeficijent starosti. Indeks starosti označava udio starijih na 100 mladih te za Grad Karlovac iznosi 146,6. Sastav prema dobi uobičajeno se prikazuje zajedno s sastavom prema spolu, a na sljedećoj slici prikazana je dobno-spolna struktura Grada sa zadnjeg popisa 2011. godine (Slika 3.25). Udio ženskog stanovništva nešto je veći te iznosi 53 %, u odnosu na 47 % muškog stanovništva. Glavna karakteristika dobne – spolne strukture Grada je veći udio ženskog stanovništva u starijim dobnim skupinama što je pojava koja se naziva diferencijalni mortalitet. Glavni uzroci tome jesu dulje prosječno trajanje života kod žena te ratna stradavanja

3 Pri utvrđivanju općeg tipa kretanja koristi se i pomoćni kriterij – veličina promjene broja stanovnika između dvaju popisa. Ovisno o vrijednostima

promjene prostor može zahvaćen progresijom ili regresijom gdje se svaka dijeli na tipove. Progresija (P): vrlo jaka progresija (>12,00 %), jaka progresija (7,00-11,99 %), osrednja progresija (3,00-6,99 %), slaba progresija (1,00-2,99 %) i stagnacija (-0,99 – 0,99). Regresija (R): slaba depopulacija (-1,00 – (-2,99) %), osrednja depopulacija (-3,00 – (-6,99) %), jaka depopulacija (-7,00 – (-11,99) %) i izumiranje (< -12,00 %)



koja u većoj mjeri pogađaju mušku populaciju. Oblik piramide4 ima konture urne koju karakterizira sužena osnovica i ispupčen srednji dio. Riječ je o karakteristikama starog ili kontraktivnog stanovništva.

Slika 3.25 Dobno - spolna struktura stanovništva Grada Karlovca 2011. godine (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o prema podacima Državnog zavoda za statistiku)

Ukupno kretanje stanovništva Grada potvrđuje nepovoljne demografske trendove. Ukupno kretanje određeno je dvjema sastavnicama, prirodnim i prostornim kretanjem (migracijama), a na idućem grafičkom prikazu analizirane su za četverogodišnje razdoblje 2015.- 2018. godine (Slika 3.26). Prirodna promjena i migracijski saldo u svim su godinama bile negativnog predznaka. Stanovništvo Grada najviše emigrira u inozemstvo, a demografsku sliku donekle popravlja doseljavanje stanovništva iz manjih gradova/općina, ponajviše zbog mogućnosti zaposlenja i obrazovanja (Veleučilište).

4 Riječ je o dvodimenzionalnom licu piramide tj. o trokutu. Trokutni oblik dobno-spolne strukture nije univerzalan, ali odražava tradicionalni tip

populacije, stoga se i dalje često rabi izraz piramida (premda vidimo trokut)

10.0 8.0 6.0 4.0 2.0 0.0 2.0 4.0 6.0 8.0 10.0

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

> 95

ž m

%



Slika 3.26 Prirodna promjena broja stanovnika i migracijski saldo Grada Karlovca za razdoblje od 2015. do 2018. godine (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o prema podacima Državnog zavoda za statistiku)

Zdravlje ljudi mogu ugroziti i nekontrolirani događaji poput prirodnih rizika. Za područje Karlovačke županije, pa tako i Grada Karlovca, nužno je izdvojiti rizik od poplava. Poplavni rizik definiran je kao kombinacija vjerojatnosti poplavnog događaja i potencijalnih štetnih posljedica poplavnog događaja za zdravlje ljudi, okoliš, kulturnu baštinu i gospodarske aktivnosti. Planirani zahvat se dijelom nalazi unutar područja pod opasnošću od poplava velike i srednje vjerojatnosti pojavljivanja (Slika 3.14). Na području zahvata, zbog sve veće izgrađenosti površina na slivu, povećanog intenziteta oborina te zbog izgradnje oborinske kanalizacije često dolazi do izlijevanja voda što može ugroziti zdravlje i sigurnost stanovnika.

-600

-400

-200

0

200

400

600

800

1000

2015. 2016. 2017. 2018.

Promjena Migracijski saldo Živorođeni Umrli



4 Opis mogućih opterećenja okoliša te utjecaja na sastavnice i čimbenike u okolišu

4.1 Metodologija procjene utjecaja

Glavna metodološka smjernica za procjenu utjecaja analiza je prihvatljivosti planiranog zahvata na relevantne okolišne sastavnice ili čimbenike i njihove značajke te njegova usuglašenost s načelima zaštite prirode i okoliša.

Prilikom procjene utjecaja zahvata na okoliš polazi se od činjenice da će se provedbom aktivnosti mjera poštivati sve zakonske odredbe.

Utjecaji se procjenjuju metodom ekspertne prosudbe temeljem dostupnih postojećih podataka te dostupne nacionalne i međunarodne znanstveno-stručne literature o mogućim utjecajima pojedinih karakteristika planiranog zahvata na sastavnice i čimbenike u okolišu.

Procjena utjecaja planiranog zahvata na sastavnice i čimbenike u okolišu obuhvaća dvije faze: fazu pripreme i izgradnje (uključuje privremene utjecaje pripreme, npr. uklanjanje vegetacije, kopanje, priprema gradilišta, te trajno postojanje infrastrukturnih građevina) te fazu korištenja i održavanja planiranog zahvata (uključuje korištenje i održavanje svih objekata, infrastrukture i pratećih sadržaja planirane prometnice u cjelini).

Prilikom procjene utjecaja pripreme i izgradnje te korištenja i održavanja planiranog zahvata na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu, kao zona mogućih utjecaja, primarno je definirano i obuhvaćeno područje izravnog zaposjedanja. Ostale zone mogućih utjecaja izdvajaju se prilikom analize svake sastavnice i čimbenika u okolišu posebno.

Karakter utjecaja planiranog zahvata (put djelovanja, trajanje, značaj) na sastavnice i čimbenike u okolišu može varirati ovisno o njihovim obilježjima na predmetnoj lokaciji, kao i njihovom međusobnom prostornom odnosu, vremenskom periodu te načinu izvođenja radova. Prilikom analize procjene utjecaja na sastavnice okoliša i ostale čimbenike u okolišu mogu se koristiti sljedeće kategorije utjecaja koje služe za detaljnije definiranje vrste i opsega utjecaja:

• prema značajnosti:

Naziv Opis

POZITIVAN UTJECAJ Planirani zahvat poboljšava stanje sastavnica okoliša i ostalih čimbenika u okolišu u odnosu na postojeće stanje ili trend rješavanjem nekog od postojećih okolišnih problema ili pozitivnom promjenom postojećeg negativnog trenda.

ZANEMARIV UTJECAJ

Utjecaj se definira kada će planirani zahvat generirati male, lokalne i privremene posljedice u vidu promjena u okolišu unutar postojećih granica prirodnih varijacija. Promjene u okolišu premašuju postojeće granice prirodnih varijacija. Prirodno okruženje je potpuno samoodrživo jer su receptori karakterizirani niskom osjetljivošću ili vrijednosti.

UMJERENO NEGATIVAN UTJECAJ

Utjecaj je umjereno negativan ako se procijeni da će se provedbom planiranog zahvata stanje elemenata okoliša u odnosu na sadašnje stanje neznatno pogoršati, a karakterizira ga široki raspon koji započinje od praga koja malo prelazi zanemarivu razinu utjecaja i završava na razini koja gotovo prelazi granice propisane zakonskom regulativom. Promjene u okolišu premašuju postojeće granice prirodnih varijacija i dovode do narušavanja okolišnih značajki sastavnica i čimbenika u okolišu. Prirodno okruženje ostaje samoodrživo. U ovoj kategoriji su utjecaji koji obuhvaćaju ispuštanja onečišćujućih tvari u granicama propisanim zakonskom regulativom, zauzimanje manjih dijelova brojnijih ili manje vrijednih staništa, rizik od stradavanja manjeg broja jedinki vrsta koje nisu u režimu zaštite i sl. Za ovu kategoriju utjecaja definiraju se mjere zaštite okoliša koje mogu isključiti/umanjiti mogućnost negativnog utjecaja.

ZNAČAJNO NEGATIVAN UTJECAJ

Utjecaj je značajno negativan ako se prilikom procjene utvrdi da postoji rizik da će se, uslijed provedbe planiranog zahvata, stanje elemenata okoliša pogoršati do te mjere da bi moglo doći do prekoračenja propisanih granica zakonskom regulativom ili narušavanja vrijednih i osjetljivih prirodnih receptora. Promjene u okolišu rezultiraju značajnim poremećajem pojedinih okolišnih značajki sastavnica i čimbenika u okolišu. Određene okolišne značajke gube sposobnost samo-oporavljanja. Za ovaj utjecaj potrebno je propisati mjeru zaštite koja bi svela značajan utjecaj na razinu umjerenog ili ga eliminirala, a ukoliko to nije moguće, potrebno je razmotriti izmjene dijela



Naziv Opis

planiranog zahvata (druga pogodna rješenja) ili planirani zahvat (ili njegove dijelove) odbaciti kao neprihvatljiv.

NEUTRALAN UTJECAJ Planirani zahvat ne mijenja stanje sastavnica okoliša i ostalih čimbenika u okolišu. Promjene u okolišu javljaju se unutar postojećih granica prirodnih varijacija.

• prema putu djelovanja:

Naziv Opis

NEPOSREDAN UTJECAJ Utjecaj je neposredan ako se procijeni da je izravna posljedica rada na realizaciji planiranog zahvata i rezultat interakcije između rada u fazi izgradnje i fazi korištenja te prirodnih receptora (npr. između odvodnje otpadnih voda i ocjene stanja vodenog receptora).

POSREDAN UTJECAJ

Utjecaj je posredan ako se procijeni da provedba planiranog zahvata generira promjenu koja je izvor budućeg utjecaja koji je rezultat drugih razvojnih događaja ili rada planiranog zahvata, a potaknut je njegovim početnim razvojem. Ponekad se nazivaju utjecajima drugog ili trećeg stupnja ili sekundarnim utjecajima.

• prema vremenskom trajanju:

Naziv Opis

KRATKOROČAN UTJECAJ Djelovanje utjecaja u ograničenom vremenskom razdoblju (tijekom izgradnje, bušenja ili razgradnje), ali, u pravilu, nestaje nakon završetka operacija; trajanje ne prelazi jednu sezonu (pretpostavljeno je 5 mjeseci).

SREDNJOROČAN UTJECAJ

Djelovanje utjecaja provedbe planiranog zahvata na okoliš traje više od jedne sezone (5 mjeseci) do jedne godine od početka razvoja utjecaja.

DUGOROČAN UTJECAJ Djelovanje utjecaja provedbe planiranog zahvata na okoliš traje tijekom dugog vremenskog razdoblja (više od jedne godine, ali manje od 3 godine) i obuhvaća razdoblje izgradnje projekta.

TRAJAN UTJECAJ

Djelovanje utjecaja provedbe planiranog zahvata na okoliš traje od 3 i više (npr. buka iz rada postrojenja), a može biti karakteriziran kao ponavljajući ili periodičan (utjecaja kao rezultat godišnjih operacija vezanih uz tehničko održavanje). Općenito odgovara razdoblju u kojem je projekt ostvario svoj puni kapacitet.

• prema području dostizanja:

Naziv Opis

IZRAVNO ZAPOSJEDANJE Utjecaj zauzimanja i gubitka karakteristika okolišnih značajki sastavnica i čimbenika u okolišu u granicama planiranog zahvata.

OGRANIČENO PODRUČJE UTJECAJA

Utjecaj na karakteristike okolišnih značajki sastavnica i čimbenika u okolišu koji se javlja na određenoj udaljenosti od područja izravnog zaposjedanja planiranog zahvata na pojedinačnim, više različitih ili grupama različitih lokacija. Udaljenost za pojedinu sastavnicu ili čimbenik u okolišu dana je u objašnjenjima istih u sljedećem poglavlju. To je područje podložno utjecaju zahvata, a može uključivati aktivnosti i područja potrebna za njegovu punu realizaciju, kao što su trase za komunalnu infrastrukturu, pristupne ceste, pokose, nasipe, usjeke, zasjeke, poljske putove, prolaze, prijelaze, itd.

LOKALAN UTJECAJ

Utjecaj na karakteristike okolišnih značajki sastavnica i čimbenika u okolišu koji se javlja na udaljenosti od ograničenog područja utjecaja na sastavnice i čimbenike u okolišu, na pojedinačnim, više. različitih ili grupama različitih lokacija, a može dosezati u prostor jednog ili više grada ili općine. Promjene okolišnih značajki vjerojatno će premašiti postojeći raspon vrijednosti općinske/gradske razine

PREKOGRANIČAN UTJECAJ

Utjecaj je prekograničan ako provedba planiranog zahvata može utjecati na okoliš druge države.

Procijenjena su i moguća opterećenja koje planirani zahvat unosi ili pojačava, a čija je promjena identificirana kroz posebna poglavlja (Buka i Otpad), ali i postupak procjene utjecaja na sastavnice okoliša i čimbenike u okolišu u kojima se ista generiraju i na koje moguće utječu.



U daljnjoj analizi mogućih utjecaja na sastavnice i opterećenja okoliša izuzete su one sastavnice ili čimbenici u okolišu za koje je, prilikom analize podataka o stanju okoliša, utvrđeno da planirani zahvat na njih neće generirati utjecaje. To su Geološke značajke, Zaštićena područja prirode i Šume i šumarstvo.

4.2 Buka

U fazi pripreme i izgradnje planiranog zahvata na području izvođenja građevinskih radova javljat će se buka nastala radom građevinske mehanizacije i transportnih vozila (bageri, buldožeri, kompresori, kamioni, pneumatski čekić i sl.). Najviša dopuštena razina vanjske buke, koja se javlja kao posljedica rada gradilišta, određena je člankom 17 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04). Iznimno je dopušteno prekoračenje dopuštene razine buke za 10 dB u slučaju ako to zahtjeva tehnološki proces, u trajanju najviše jednu noć, odnosno dva dana tijekom razdoblja od 30 dana. Iako izravna, ova buka je kratkoročna i prestaje po završetku izvođenja radova te se uz poštivanje tehnološke discipline ne očekuje značajno negativan utjecaj na okoliš. Osim toga većina navedenih izvora buke je mobilna i njihova pozicija će se mijenjati u vremenu izvođenja radova što znači da utjecaj buke neće biti konstantan na određenom mjestu pa se s obzirom na sve navedeno ovaj utjecaj procjenjuje kao umjereno negativan.

Tijekom korištenja i održavanja planiranog zahvata neće doći do nastajanja buke.

4.3 Otpad

Tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata, uslijed građevinskih radova te transporta i rada mehanizacije moguć je nastanak različitog opasnog i neopasnog otpada (Tablica 4.1) kojeg treba zbrinuti sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (94/13, 73/17, 14/19, 98/19).

Tablica 4.1 Pregled vrsta neopasnog i opasnog otpada koje mogu nastati tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata (Izvor: Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15))

Kataloški broj

Naziv otpada

13 01* otpadna hidraulična ulja

13 02* otpadna motorna, strojna i maziva ulja

13 07* otpad od tekućih goriva

15 01(*) ambalaža (uključujući odvojeno skupljenu ambalažu iz komunalnog otpada)

15 02(*) apsorbensi, filtarski materijali, tkanine i sredstva za brisanje i upijanje i zaštitna odjeća

16 06(*) baterije i akumulatori

16 07* otpad iz cisterni za prijevoz, spremnika za skladištenje i od čišćenja bačava (osim 05 i 13)

17 05(*) zemlja (uključujući iskopanu zemlju s onečišćenih lokacija), kamenje i otpad od jaružanja

17 09(*) ostali građevinski otpad i otpad od rušenja objekata

20 01(*) odvojeno skupljeni sastojci komunalnog otpada (osim 15 01)

20 03 ostali komunalni otpad

* = opasni otpad; (*) = mogućnost pojave i opasnog i neopasnog otpada unutar pojedine klase

Negativan utjecaj tijekom pripreme i izgradnje može predstavljati neodgovorno ponašanje u smislu nepravilnog zbrinjavanja nastalog neopasnog otpada te (s obzirom na prisutnost građevinske mehanizacije) eventualno nastalog opasnog otpada, u smislu otpadnih ulja i zauljenog otpada. Otpad nastao pripremom i izgradnjom planiranog zahvata potrebno je odvojeno prikupljati i privremeno skladištiti te predati ovlaštenoj osobi. Prema navedenom te uz primjenu ostalih uvjeta propisanih Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 117/17), ne očekuje se značajno negativan utjecaj nastajanja otpada.

Tijekom korištenja planiranog zahvata neće doći do nastajanja otpada.

4.4 Kvaliteta zraka i klimatske značajke

Najveći utjecaj na kvalitetu zraka i klimatska obilježja očekuje se za vrijeme pripreme i izgradnje planiranog zahvata, kada su moguće emisije prašine u zrak. Osim toga, do onečišćenja zraka dolazi i uslijed rada građevinske mehanizacije i vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem koji u zrak ispuštaju dušikove okside (NOX), ugljikov monoksid (CO), ugljikov dioksid (CO2), sumporov dioksid (SO2) i lebdeće čestice. Budući da su navedeni utjecaji kratkoročni i očekuju se samo za vrijeme



pripreme i izgradnje planiranog zahvata, utjecaj na postojeću kvalitetu zraka i klimatska obilježja može ocijeniti kao umjereno negativan.

Tijekom korištenja planiranog zahvata neće biti emisija onečišćujućih tvari u zrak, zbog čega se utjecaj na kvalitetu zraka i klimatska obilježja procjenjuje kao neutralan.

4.4.1 Utjecaj klimatskih promjena na planirani zahvat

Procjena utjecaja klimatskih promjena na zahvat napravljena je prema smjernicama Europske komisije „Non paper guidelines for project managers: making vulnerable investments climate resilient“ (u daljnjem tekstu: EC guidelines).

U nastavku su analizirani osjetljivost i izloženost zahvata te je na kraju dana ocjena ranjivosti projekta na klimatske promjene. Ranjivost projekta definira se kao kombinacija osjetljivosti i izloženosti.

Osjetljivost projekta određuje se s obzirom na klimatske varijable i njihove sekundarne učinke, i to kroz četiri teme:

1. Materijalna dobra i procesi na lokaciji zahvata 2. Ulaz 3. Izlaz 4. Transport

Obzirom na karakter zahvata, prilikom predmetne procjene uzeta je samo jedna tema - Imovina i procesi na lokaciji zahvata jer se ne radi o klasičnom postrojenju koje bi imalo ulazne i izlazne parametre te transport sirovina.

Osjetljivost, izloženost i ranjivost zahvata se vrednuju ocjenama „visoka“, „umjerena“ i „zanemariva“, pri čemu se koriste odgovarajuće boje prikazane u tablici niže (Tablica 4.2):

Tablica 4.2 Oznake koje se koriste za vrednovanje osjetljivosti, izloženosti i ranjivosti zahvata (Izvor: EC guidelines)

OSJETLJIVOST NA KLIMATSKE PROMJENE

OZNAKA

Visoka

Umjerena

Zanemariva

U sljedećoj tablici (Tablica 4.3) ocijenjena je osjetljivost zahvata na klimatske promjene.

Tablica 4.3 Osjetljivost zahvata na klimatske promjene (Izvor: EC guidelines)

Primarni efekti

1 Promjena prosječnih temperatura

2 Povećanje ekstremnih temperatura

3 Promjene prosječnih oborina

4 Povećanje ekstremnih oborina

5 Promjene prosječne brzine vjetra

6 Povećanje maksimalnih brzina vjetra

7 Vlažnost

8 Sunčeva zračenja

Sekundarni efekti

9 Promjena duljine sušnih razdoblja

10 Dostupnost vode

11 Nevremena

12 Poplave

13 Obalna erozija/ Erozija tla

14 Šumski požari

15 Nestabilnost tla/klizišta

16 Kvaliteta zraka

Za one efekte klimatskih promjena za koje je u prethodnom koraku procijenjeno da je osjetljivost umjerena ili visoka

određuje se izloženost projekta klimatskim promjenama (Tablica 4.4).



Tablica 4.4 Procjena izloženosti (E) zahvata klimatskim promjenama, za one efekte za koje je procijenjeno da je osjetljivost „umjerena“ ili „visoka“ (Izvor: EC guidelines)

Primarni efekti Sadašnja izloženost lokacije E Buduća izloženost lokacije E

3 Promjene prosječnih oborina

Prema dostupnim podacima na području planiranog zahvata količina oborine varira te se ovisno o godini no uglavnom se opisuje kategorijom normalno.

Prema rezultatima klimatskog modeliranja na području planiranog zahvata u budućnosti se očekuje blago smanjenje ukupne godišnje količine oborine.

4 Povećanje ekstremnih oborina

Prema dostupnim podacima na području planiranog zahvata količina oborine varira te se ovisno o godini no uglavnom se opisuje kategorijom normalno.

U budućnosti se zbog klimatskih promjena očekuje veća učestalost i intenzitet (količina) oborina u kratkom razdoblju.

Sekundarni efekti Sadašnja izloženost lokacije E Buduća izloženost lokacije E

11 Nevremena Pojava nevremena i oluja razornih razmjera varira ovisno o sezoni.

U budućnosti se očekuje povećanja učestalosti i intenziteta oborina u kratkom razdoblju što za posljedicu može imati povećanje velikih poplavnih voda i poplave.

13 Obalna erozija/ Erozija tla

Planirani zahvat izložen je djelovanju erozije

U budućnosti se, uslijed očekivanog povećanja učestalost i intenziteta (količina) oborina u kratkom razdoblju, očekuje i povećanje rizika od erozije.

Ranjivost planiranog zahvata se određuje prema sljedećem izrazu: V = S x E gdje je:

V – ranjivost (eng. vulnerability) S – osjetljivost (eng. sensitivity) E – izloženost (eng. exposure).

Matrica prema kojoj se ocjenjuje ranjivost zahvata prikazana je na tablici niže (Tablica 4.5). Preklapanjem boja

osjetljivosti i izloženosti, koje su rezultat prethodnih koraka analize, dobiva se boja koja označava ocjenu ranjivosti

projekta.

Tablica 4.5 Matrica prema kojoj se ocjenjuje rezultati ranjivosti projekta. (Izvor: EC guidelines)

REZULTAT OSJETLJIVOSTI

RE

ZU

LT

AT

IZL

OŽ

EN

OS

TI

o o

o – rezultat ranjivosti

Iz prikazane je analize, prema kojoj je u obzir uzeta osjetljivost, ali i izloženost planiranog zahvata klimatskim promjenama, zaključeno da je područje planiranog zahvata „visoko“ ranjiv na povećanje ekstremnih oborina. Sekundarni efekt klimatskih promjena, koji nastaju kao posljedica prikazanih primarnih efekata, na koje je zahvat „visoko“ osjetljiv su nevremena i Obalna erozija/ Erozija tla.

Planirani zahvat se prema podacima Idejnog projekta provodi upravo s ciljem da se predmetnom kanalu poveća kapacitet kako bi mogao prihvatiti veće količine oborinskih voda i na taj način spriječiti plavljenje okolnog područja, stoga se isti može promatrati i kao mjera prilagodbe klimatskim promjenama uslijed očekivanog povećanja učestalosti i intenziteta (količina) oborina u kratkom razdoblju do kojeg će doći kao posljedica klimatskih promjena. Također, u Idejnom projektu je erozija prepoznata kao potencijalna opasnost te su tijekom projektiranja predmetnog kanala predviđena rješenja za sprječavanje iste, stoga se ovim Elaboratom ne propisuju dodatne mjere zaštite.



4.5 Tlo i poljoprivredno zemljište

Za vrijeme pripreme i izgradnje planiranog zahvata mogući su negativni utjecaji na okolno tlo u slučaju ispuštanja onečišćujućih tvari, kao što su goriva i maziva iz mehanizacije, čime se narušavaju njegove karakteristike. Ovaj umjereno negativan utjecaj moguće je umanjiti pravilnim skladištenjem otpadnog i građevinskog materijala, redovitim održavanjem i servisiranjem strojeva, zabranom skladištenja goriva i maziva na području gradilišta te punjenjem gorivom na benzinskim postajama ili dovoženjem goriva i pretakanjem u radne strojeve na nepropusnom platou koji ima separator ulja i masti. Također, na okolnom području koje će služiti za manevriranje mehanizacije može doći do negativnog utjecaja narušavanja strukturnih agregata tla, što će se očitovati kao kratkotrajni utjecaj nakon čega će postupno doći do povratka tla u prijašnje stanje.

S obzirom na to da planirani zahvat ne podrazumijeva zauzimanje novih površina zemljišta, već samo rekonstrukciju postojećih kanala, tijekom korištenja i održavanja neće doći do negativnih utjecaja na tlo i poljoprivredno zemljište.

4.6 Vode

Negativni utjecaji prilikom pripreme i izgradnje planiranog zahvata posljedica su narušavanja hidromorfoloških elemenata. Hidromorfološki elementi koji će se narušiti izgradnjom planiranog zahvata su kontinuitet toka i morfološki uvjeti kanala Mostanje. Do utjecaja na kontinuitet toka doći zbog izgradnje propusta unutar kanala, no ipak značaj ovih utjecaja bit će umjeren, budući da kanal Mostanje ima ulogu zaštite od poplava, odnosno prihvata oborine i oborinske odvodnje. Do utjecaja na morfološke uvjete kanala Mostanje doći će primarno uslijed izmjene geometrije korita i izmjene podloge. Izmjena geometrije korita podrazumijeva izmjene tlocrtnog oblika korita i presjeka korita, dok izmjena podloge korita uključuje dva pokazatelja, količinu umjetnih tvrdih materijala u koritu i mješavinu „prirodnih“ podloga ili izmjenu značajka. Budući da se dionica planiranog zahvata planira izvesti oblaganjem korita betonom u svrhu zaštite od erozije, provedbom zahvata povećat će se količina umjetnih tvrdih materijala u koritu, a što će imati umjereno negativan utjecaj na morfološke uvjete.

Negativni utjecaji tijekom pripreme i izgradnje također su mogući uslijed onečišćenja okolnih površinskih i podzemnih voda prilikom provedbe građevinskih radova. Onečišćivala koja mogu ugroziti stanje okolnih vodnih tijela su prvotno goriva i maziva iz radnih strojeva i vozila na području gradilišta koja uslijed neispravnosti ili nepravilnog korištenja mehanizacije mogu iscuriti u okoliš i onečistiti vode s kojima dođu u kontakt. Ovisno o lokaciji curenja ovih onečišćivala, moguće je onečišćenje površinskih voda, ukoliko onečišćivala dospiju direktno u okolne vodotoke, ili onečišćenje podzemnih voda ukoliko onečišćivala procjeđivanjem kroz tlo dospiju u podzemlje i vodonosnik. Ipak, budući da se radi o relativno malim količinama onečišćujućih tvari te da se radi o kratkoročnom utjecaju, ovaj utjecaj neće biti značajan. Prilikom izgradnje planiranog zahvata također će potencijalno doći do zamućenja vode u kanalu Mostanje, čime će se negativno utjecati na prozirnost vode koja je jedan od elemenata fizikalno-kemijskog stanja voda. Međutim, s obzirom na to da do ovog utjecaja može doći samo u slučaju izvođenja radova na kanalu u vrijeme visokih voda te da će u slučaju pojave ovog utjecaja on biti kratkoročnog karaktera, procijenjeno je da ovaj utjecaj neće biti značajan.

Utjecaji tijekom korištenja planiranog zahvata prvotno se odnose na narušavanje hidromorfološkog stanja unutar kanala Mostanje. Utjecaji se očekuju uslijed izmjene hidrološkog režima koji je moguć zbog promjene količine i dinamike vodnog toka te smanjenja veze površinskih i podzemnih voda uslijed oblaganja korita betonskom oblogom na dionici kanala. S obzirom na to da je kanal Mostanje povremeni vodotok procjenjuje se će ovaj utjecaj biti zanemariv.

4.7 Bioraznolikost

Tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata moguć je utjecaj na staništa unutar korita vodotoka i okolna staništa koja bi se potencijalno narušila uslijed rada mehanizacije. Time bi potencijalno bile obuhvaćene poljoprivredne površine te dijelovi prisutnih mezofilnih livada. Rijetki i ugroženi stanišni tipovi (mezofilne livade neposredno uz kanal) su obuhvatom planiranog zahvata obuhvaćeni tek na manjim površinama unutar mozaika poljoprivrednih površina. Obzirom na relativno male površine ugroženih staništa koje bi se narušile tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata, utjecaji na njih su ocijenjeni kao izravni, umjereno negativni i kratkoročni jer je u periodu nakon izvođenja radova vrlo izvjesno obnavljanje vegetacije. Planirani zahvat će najvećim dijelom dovesti do potencijalne promjene staništa u koritu vodotoka, koje bi nastale kao posljedica betoniranja dijela vodotoka, a njihovom implementacijom u korito vodotoka trajno bi se izgubila staništa u predmetnom dijelu kanala. S obzirom na to da je vodotok antropogenog karaktera, odnosno ne radi se o rijetkom



i ugroženom stanišnom tipu, neće doći do značajnog utjecaja. Uz navedeno, tijekom pripreme i izgradnje mogući su kratkoročni izravni utjecaji uslijed imisije ispušnih plinova i čestica prašine u okolna staništa koji će pri završetku radova prestati.

Kad je riječ o fauni, radom mehanizacije i povećanom ljudskom aktivnošću uznemirile bi se jedinke kopnenih divljih vrsta, koje bi se tijekom izvođenja radova udaljile u mirnije dijelove područja, a narušavanjem staništa i kretanjem mehanizacije moguće je i njihovo stradavanje. No, kako se radi o relativno malim površinama prirodnih staništa koja bi se potencijalno narušila, utjecaji na kopnenu faunu su ocijenjeni kao izravni, umjereno negativni i kratkoročni, obzirom da bi prestali po završetku radova. Kada je riječ o fauni vodotoka, do intenzivnijih negativnih utjecaja bi moglo doći ukoliko bi se izgradnja planiranog zahvata provodila za vrijeme prisutnosti vode u kanalu. Naime, radovi bi doveli do uznemiravanja i mogućeg stradavanja jedinki potencijalno prisutnih ugroženih vrsta koje, obzirom na biologiju vrsta i karakteristike staništa, ne bi bile u mogućnosti izbjeći djelovanje mehanizacije kao što je to slučaj kod kopnene faune (uništavanje jaja, ličinki i odraslih jedinki beskralješnjaka, kao i potencijalno rasprostranjenih jedinki herpetofaune i ihtiofaune koja je u kanalu vrlo vjerojatno prisutna u periodu visokih voda). Također, zamućenje stupca vode dovelo bi i do promjene stanišnih uvjeta u nizvodnim dijelovima vodotoka. Potencijalnim gubitkom i narušavanjem dijela staništa ugrozila bi se i zastupljena flora, što se ne bi značajno odrazilo na populacije pojedinih vrsta, obzirom da na širem području planiranog zahvata nisu evidentirane vrste koje su rijetke i ugrožene na nacionalnoj razini. Također, narušavanjem staništa će se stvoriti povoljni uvjeti za širenje invazivnih biljnih vrsta, poglavito ambrozije, ali uz poštivanje važećih propisa o obveznom uklanjanju ove invazivne vrste uz vodotoke, značajni utjecaji na prirodna staništa se ne očekuju.

Tijekom korištenja planiranog zahvata, s obzirom da je kanal ispunjen samo u periodu visokih voda planirani zahvat ne bi značajno negativno utjecao na faunu vodotoka. Također, utjecaji koji bi se generirali tijekom korištenja planiranog zahvata odnose se na oblaganje dijela korita betonom. Naime, betoniranjem bi se onemogućila regeneracija pogodnih staništa vodenim vrstama koje su u kanalu prisutne za vrijeme visokih voda i u lokvama koje u koritu zaostaju nakon njihovog povlačenja, što bi se potencijalno negativno odrazilo i na kopnenu faunu koja kanal koristi kao hranilište (ptice). No, kako se veći dio kanala ne planira oblagati betonom, te uzevši u obzir činjenicu da je kanal suh veći dio godine, utjecaji ne bi imali značajan karakter na populacije vrsta šireg područja planiranog zahvata.

4.8 Ekološka mreža

Tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata uslijed rada mehanizacije i povećane ljudske aktivnosti moguće je uznemiravanje ciljne faune (vidra, dabar, dugonogi šišmiš) područja ekološke mreže HR2001505 Korana nizvodno od Slunja i HR2000593 Mrežnica – Tounjčica, koje potencijalno pridolaze na širem području obuhvata planiranog zahvata. Ovi utjecaji će prestati sa završetkom izvođenja radova te se stoga ocjenjuju kao kratkoročni i umjereno negativni, s obzirom da neće dovesti do značajnog utjecaja na ciljeve očuvanja, a time niti na cjelovitost predmetnog područja.

Tijekom korištenja planiranog ne očekuju se dodatni negativni utjecaji na područja ekoloških mreža HR2001505 Korana nizvodno od Slunja i HR2000593 Mrežnica – Tounjčica.

4.9 Krajobrazne karakteristike

Tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata doći će do aktivnosti (pripremni radovi, zemljani radovi, kopanje kanala s pratećim objektima propusta i sl.) koje će utjecati na krajobrazne elemente promatranog područja. Promjene će se odraziti u strukturi krajobraza, kroz zemljane radove koji zadiru u prirodnu morfologiju terena. Obzirom da planirani zahvat prolazi zaravnjenim područjem neće doći do značajnih utjecaja na reljefna obilježja. Trajan utjecaj moguć je na vegetacijski pokrov (grupaciju stabla i grmlje) uz planirani zahvat radi njegovog uklanjanja u zoni gradnje. Iako planirani zahvat prolazi mozaikom obradivih površina neće doći po presijecanja niti do promjene uzorka istih jer prati državnu cestu. Moguć je negativan utjecaj na vizualno doživljajne kvalitete prostora, no utjecaj će biti kratkoročnog karaktera te će ovisiti o vremenu trajanja radova zbog čega se ocjenjuje umjerenim.

Tijekom korištenja i održavanja planiranog zahvata doći će do trajnih promjena u fizičkoj strukturi krajobraza što će izravno utjecati na način doživljavanja ovog područja. Navedeno se prvenstveno odnosi na uporabu materijala kojim se planiraju betonirati obale i dno kanala. Obzirom da se radi o području u kojem su izražene kulturne kvalitete krajobraza doći će do umjereno negativnog utjecaja unošenjem antropogenih elemenata kanala.



4.10 Divljač i lovstvo

Tijekom pripreme i izgradnje planiranog zahvata doći će do povećanja razine buke i vibracija, što može uznemiriti prisutnu divljač, odnosno narušiti mir u lovištu. Na taj način može doći do udaljavanja divljači iz zone utjecaja građevinskih radova na okolne lovnoproduktivne površine. S obzirom na to da je predmetno područje pod izrazitim antropogenim utjecajem i postoji mala vjerojatnost obitavanja divljači, posebno glavnih vrsta koje su osjetljive na prisutnost ljudi, neće doći do značajnih utjecaja na stanje i strukturu divljači.

Tijekom korištenja i održavanja planiranog zahvata neće doći do utjecaja na divljač i lovstvo.

4.11 Kulturno povijesna baština

Planirani zahvat nalazi se u južnom dijelu Grada Karlovca u čijoj se neposrednoj blizini nalazi nekoliko pojedinačnih kulturnih dobara što je grafički prikazano na sljedećoj slici (Slika 4.1). S obzirom na prirodu zahvata može doći do izravnog i neizravnog utjecaja na objekte kulturne baštine. Izravan utjecaj podrazumijeva zonu 250 mu u čijem opsegu može doći do promjene fizičkih i prostornih obilježja kulturnog dobra. Neizravan utjecaj podrazumijeva zonu do 500 m u čijem opsegu može doći do narušavanja vizualnog integriteta kulturnog dobra.

U zoni izravnog utjecaja (250 m) nalaze se tri kulturna dobra koja pripadaju kategoriji civilne građevine i povijesne komunikacije, a to su: stambena zgrada na kućnom broju Udbinja 74 (24), stambena zgrada na kućnom broju Udbinja 80 te željeznička pruga Karlovac-Zagreb. U zoni neizravnog utjecaja (500 m) nalaze se dva objekta kulturnog dobra koja pripadaju kategoriji civilne građevine: stambene zgrade na kućnim brojevima Udbinja 7 i Udbinja 32.



Slika 4.1 Prikaz izravnog i neizravnog utjecaja oko planiranog zahvata na objekte kulturne baštine (Izvor: IRES EKOLOGIJA d.o.o. prema podacima PPUGK i Geoportala DGU-a)

Tijekom pripreme i izgradnje mogući su izravni i neizravni utjecaji na navedena kulturna dobra ovisno u kojoj se zoni nalaze. U zoni izravnog utjecaja moguć je kratkoročan utjecaj koji generira prisutnost mehanizacije tijekom zemljanih i građevinskih radova. Da bi se izbjegli umjereno negativni utjecaji unutar navedene zone potrebno se pridržavati propisanih mjera zaštite temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20). U zoni neizravnog utjecaja neće doći do promjene vizualnog identiteta obzirom da je zahvat horizontalnog linijskog tipa bez izraženih vertikalnih elementa zbog čega se utjecaj ocjenjuje kao neutralan.

Tijekom korištenja i održavanja ne očekuju se značajni utjecaji na kulturna dobra s obzirom da planirani zahvat ne utječe na promjenu vizualnog i prostornog integriteta zahvaćenih kulturnih dobara.

4.12 Stanovništvo i zdravlje ljudi

Trasa planiranog zahvata prolazi blizu stambenih objekata u karlovačkoj gradskoj četvrti Mostanje, stoga su mogući utjecaji na stanovništvo i njihovo zdravlje tijekom pripreme i izgradnje te korištenja navedenog zahvata.

Tijekom pripreme i izvođenja radova gradnje na planiranom zahvatu očekuje se negativan utjecaj na kvalitetu života stanovnika uvjetovan povećanom razinom buke zbog kretanja građevinske mehanizacije, emisija čestica prašine i vibracija. Povećana buka bit će privremenog karaktera, ograničena na lokalno područje i na vrijeme trajanja radova. Izvođač radova dužan je pridržavati se čl. 17 Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04), radove izvoditi suvremenim i ispravnim strojevima i mehanizacijom te u dopuštenim razdobljima.



Emitirane čestice prašine te vibracije nastale radom vozila i mehanizacije također su lokalnog i kratkotrajnog karaktera, stoga se navedeni utjecaji ocjenjuju umjerenima. S druge strane, tijekom pripreme i izgradnje doći će do povećane potrebe za radnom snagom, što se potencijalno može pozitivno odraziti na zaposlenost lokalnog stanovništva ukoliko ono bude angažirano na radovima.

Izgradnjom planiranog zahvata odnosno njegovim korištenjem očekuje se povećanje propusnosti kanala te shodno tome zaustavljanje štetnog djelovanja voda u vidu bujičnih aktivnosti te poplava koje uzrokuju materijalne štete i nesigurnost stanovništva. Planirani zahvat tako će smanjiti rizik za ljudsko zdravlje te povećati sigurnost i kvalitetu života stanovnika grada Karlovca zbog čega se utjecaj planiranog zahvata na kvalitetu života ljudi ocjenjuje pozitivnim.

4.13 Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja

Vjerojatnost pojave značajnih prekograničnih utjecaja se isključuje zbog geografskog položaja lokacije i karakteristika

planiranog zahvata.



5 Prijedlog mjera zaštite okoliša i praćenje stanja okoliša MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA

Elaborat polazi od pretpostavke da će se prilikom pripreme i izgradnje planiranog zahvata te njegovog korištenja i održavanja poštivati mjere odobrene projektne dokumentacije, kao i odgovarajući zakoni, pravilnici i uredbe te odredbe relevantnih prostornih planova.

Sukladno procijenjenim utjecajima planiranog zahvata na okoliš, Elaboratom se propisuju sljedeće mjere zaštite okoliša:

• Radove izvoditi u periodu kada je kanal suh te za vrijeme niskog vodostaja.

PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA

Elaboratom se ne propisuje dodatno praćenje stanja okoliša.



6 Izvori podataka

6.1 Znanstveni radovi

Bogunović M., Vidaček Ž., Racz Z., Husnjak S., Sraka M. (1996). Namjenska pedološka karta Republike Hrvatske mjerila 1:300.000. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za pedologiju.

Bogunović M., Vidaček Ž., Racz Z., Husnjak S., Sraka M. (1997). Namjenska pedološka karta Republike Hrvatske i njena uporaba. Agronomski glasnik 59 (5-6), 363-399

6.2 Internetske baze podataka

Bioportal, http://bioportal.hr/gis/, Pristupljeno: srpanj, 2020.

DHMZ: Državni hidrometeorološki zavod http://meteo.hr/, Pristupljeno: srpanj, 2020.

Državni zavod za statistiku, https://www.dzs.hr/ Pristupljeno: srpanj, 2020.

Hrvatske šume, http://javni-podaci.hrsume.hr/ Pristupljeno: srpanj, 2020.

Meteoblue: www.meteoblue.com Pristupljeno: srpanj, 2020.

Središnja lovna evidencija, https://sle.mps.hr/ Pristupljeno: srpanj, 2020.

6.3 Zakoni, uredbe, pravilnici, odluke

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19)

Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20)

Zakon o održivom gospodarenju otpadom (94/13, 73/17, 14/19, 98/19)

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19)

Zakon o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19/, 32/20)

Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20)

Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže (80/19)

Uredba o utvrđivanju popisa mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zrak i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka (NN 65/16)

Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 117/17)

Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15)

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/2014)

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16)

Pravilnik o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13)



6.4 Direktive, konvencije, povelje, sporazumi i protokoli

Okvirna direktiva o vodama – 2000/60/EC

6.5 Strategije, planovi i programi

Planu upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021. (NN 66/16)

Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije 26/01, 33/01-ispravak, 36/08-pročišćeni tekst, 56/13, 07/14-ispravak, 50b/14, 6c/17, 29c/17 –pročišćeni tekst)

Prostorni plan uređenja Grada Karlovca (Glasnik Grada Karlovca 1/02, 5/10 i 6/11)

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Bralić 1995.

Strategija razvoja grada Karlovca za razdoblje od 2013. do 2020., Grad Karlovac

6.6 Publikacije

Antolović, J., Frković, A., Grubešić, M., Holcer, D., Vuković, M., Flajšman, E., Grgurev, M., Hamidović, D., Pavlinić, I. i Tvrtković, N. (2006): Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. i Zanella, D. (2006): Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Nejašmić, I., 2005: Demogeografija: stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Školska knjiga, Zagreb

Nikolić, T. i Topić, J. (ur.) (2005): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

Ozimec, R., Bedek, J., Gottstein, S., Jalžić, B., Slapnik, R., Bilandžija, H. i sur. (2009): Crvena knjiga špiljske faune Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, ZagrebŠašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M (2015): Crvena knjiga danjih leptira Hrvatske. Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Državni zavod za zaštitu prirode, Hrvatski prirodoslovni muzeju, Zagreb, 180 str.

Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2015., DZS




Tutiš, V., Kralj, J., Radović, D., Ćiković, D., Barišić S. (2013): Crvena knjiga ptica Hrvatske, Zagreb

6.7 Ostalo

EC guidelines: The European Commission (2012): Non paper guidelines for project managers: making vulnerable investments climate resilient

Geološka karta Hrvatske 1:300 000, Hrvatski geološki institut, Zavod za geologiju

Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području RH u 2018. godini, listopad 2019.

Hrvatske vode - Podaci dostavljeni putem službenog Zahtjeva za pristup informacijama

Podaktivnost 2.3.1.: Izvještaj o procijenjenim utjecajima i ranjivosti na klimatske promjene po pojedinim sektorima, SAFU, 2017.



Rezultati klimatskog modeliranja na sustavu HPC Velebit za potrebe izrade nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijskog plana (Podaktivnost 2.2.1.), SAFU, 2017

Tumač Geološke karte Republike Hrvatske 1:300 000, Hrvatski geološki institut, Zavod za geologiju



7 Prilozi

7.1 Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša



7.2 Situacija kanal Mostanje



7.3 Situacija kanal K-1



7.4 Situacija kanal K-2

Prilaz baruna Filipovića 21 - kazup

Documents

Transcript of Prilaz baruna Filipovića 21 - kazup