FP7 HUNT – Studija: Slovenija / HrvatskaPrikaz našeg dijela projekta

Slaven Reljić, Vesna Kereži, Djuro Huber, Tomaž Skrbinšek, Aleksandra Majić Skrbinšek, Klemen Jerina, Hubert Potočnik, Ivan Kos, Nils Bunnefeld

Veterinarski Fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Biotehnološka Fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija

Imperial College, London, UK

Case Study: Bears in Northern Dinarics

Populacija medvjeda

Slovenija HrvatskaSlaba suradnja u gospodarenju medvjedom

Različiti ciljevi i principi gospodarenja: Slovenija – kontrola veličine populacije, smanjenje konflikta

između ljudi i medvjeda; Hrvatska – trofejni lov. Različita organizacija lova:

Slovenija – lov kroz lokalne zajednice, mali ekonomski značaj; Hrvatska – komercijalni lov, visoki troškovi zakupa.

ISTA POPULACIJA MEDVJEDA!

Lov

Lov na medvjede u Hrvatskoj i Sloveniji

Case Study: Bears in Northern Dinarics

Ciljne skupine: lovci, žene lovci, zaštitari prirode, lokalno stanovništvo.

“Vodiči za intervjue” prilagođeni za svaku ciljnu skupinu. INTEGRACIJA

Sa drugim zemljama u projektu i drugim dijelovima projekta(radnim paketima).

SLOVENIJA: Fokusne skupine (2 u veljači – Aleksandra i Dolores;ostatak krajem svibnja – Dolores).

Područje istraživanja: staništa medvjeda u Sloveniji, Natura2000područja za velike zvijeri.

HRVATSKA: Fokusne skupine – svibanj-kolovoz, prikupljanje podataka (Vesna i Slaven). Analiza od rujna do prosinca.

Područje istraživanja: staništa medvjeda u zapadnom dijelu Hrvatske (Gorski kotar), Natura2000 područja za velike zvijeri.

RP1: Kulturalno značenje lova

Case Study: Bears in Northern Dinarics

Koje funkcije lova različite interesne skupine vide kao primarne, identifikacija konflikata i analiza institucionalnih uređenja koje se odnose na konflikte (fokusne skupine i intervjui).

Analiza sadržaja novinskih članaka o gospodarenju smeđim medvjedom u Slovenija (studentska diploma).

Studija “ljudske dimenzije” o gospodarenju smeđim medvjedom u Hrvatskoj za 2002 i 2008 g. (Imperial College student + Aleksandra).

INTEGRACIJA

Hrvatska-Slovenija!

Direktni podaci za model gospodarenja smeđim medvjedom(RP4).

RP2: Višestruki značaj lova na medvjede

Case Study: Bears in Northern Dinarics

Eksperiment izbora za ekonomsko vrednovanje lova namedvjede s obzirom na različito gospodarenje i motive.

INTEGRACIJA Na osnovu prikupljenih podataka u RP1 i RP2. Hrvatska (i Slovenija?) Rezultati će biti korišteni u modelu gospodarenja

medvjedom?

RP3: Ekonomsko vrednovanje lova na medvjede

Case Study: Bears in Northern Dinarics, Slovenia

Bearpopulation

Managers

HuntersM

onito

ring

Public + Stakeholders

Mon

itorin

g

Hun

ting

Mon

itorin

g

Plan

ning

WP4

WP1, WP2, WP3

Integracija SLOVENIJA - HRVATSKAModel

Case Study: Bears in Northern Dinarics

Upravljači

Lovci

Populacija medvjeda

Hrvatska

Slovenija

Opća javnost

Promatranje

Case Study: Bears in Northern Dinarics

Populacija medvjeda

Lovci

Upravljači

Hrvatska

Slovenija

Promatranje Strani trofejni

lovci

Upravljači

Lovci

Hrvatska

Slovenija

Opća javnost

Promatranje

Populacija medvjeda

Lovci

Upravljači

Promatranje Strani trofejni

lovci

Case Study: Bears in Northern Dinarics

Parametri dinamike populacije: Fertilitet - plodnost (po spolu i dobi) Dob prve reprodukcije Smrtnost (po spolu i dobi) Dobna struktura populacije Generacijski interval Veličina populacije

RP4: Modeliranje populacije medvjeda

Case Study: Bears in Northern Dinarics

Veliki set genetskih podataka: 509 uzorakatkiva genotipizirano na 20 mikrosatelita.Poznata je i dob i spol svake životinje. 320dodatnih uzoraka iz Hrvatske će bitigenotipizirano.

Analize roditeljstva i srodnosti za procjenureprodukcijskih parametara.

Integracija: Tim za modeliranje sa Imperial College, London.

Preliminarni podaci za modeliranje će biti dostupni u travnju.

RP4: Modeliranje populacije medvjeda, genetski podaci

Case Study: Bears in Northern Dinarics

Monitoring smrtnosti medvjeda (Slovenija od1998, Hrvatska od 2005). Rekonstrukcijadobne strukture i smrtnosti.

Veličina populacije u Sloveniji i Hrvatskojodređena genetski sa metodomobilježavanje-ponovno hvatanje krajem 2007god.

Integracija: Slovenija i Hrvatska, prvi podaciza modeliranje u travnju, ostatak do krajaljeta.

RP4: Modeliranje populacije medvjeda,podaci o veličini i strukturi

Case Study: Bears in Northern Dinarics

Prostorni parametri – prekograničnopraćenje medvjeda -> prekogranični utjecajrazličitih sistema gospodarenja.

Veliki broj GPS telemetrijskih podataka zaobje zemlje. Slovenija: 30 medvjeda;Hrvatska: 38 medvjeda.Veliki set podataka genetičkih neinvazivnih istraživanja – 354 životinje genetski označene krajem 2007, 957 uzoraka (lokacija). Genetsko lociranje označenih životinja.

Student sa Imperial College-a će se pridružiti u analizi prostorne ekologije smeđeg medvjeda.

RP4: Modeliranje populacije medvjeda, prostorni podaci

Case Study: Bears in Northern Dinarics

Bitna pitanja na koja mislimo odgovoriti

Koji su relativni i zajednički učinci različitih sistema gospodarenja na populaciju? Dobna i spolna struktura odstrijeljenih životinja Kretanje medvjeda među državama

Koji je učinak uklanjanja nesigurnosti u monitoringu? Na održivost lova na medvjede Na prihvaćanje od strane javnog mnijenja

Doprinosi modela gospodarenju medvjedom

Case Study: Bears in Northern Dinarics

Kratkotrajno: proljeće–ljeto 2010 Razviti opći okvir u koji je uključen pregled članaka Raditi sa partnerima u zemlji kako bi se prikupili bitni podaci

koji će služiti kao parametri u modelu Surađivati na 2 magistarska projekta kako bi se analiziralo

relevantne podatke za daljnje određivanje modela

Dugotrajno: 2010-2011 Razviti modele za svaku studiju i odgovoriti na pitanja

specifična za svaku zemlju Predstaviti i prilagoditi rezultate modela partnerima u zemlji i

upravljačima

Radni plan za modeliranje

Case Study: Bears in Northern Dinarics

Rad napreduje po planu, bez većih zapreka. Veliku količinu postojećihpodataka se analiziralo sa različitih gledišta.

Kooperacija sa timom za modeliranje je uspostavljena.

Prvi članci će biti napisani.

U Hrvatskoj Slaven Reljić je zaposlen od ožujka 2009., a Vesna Kerežiće biti zaposlena od svibnja 2010.

U Sloveniji zbog odlaska Aleksandre na porodiljni dopust smanjen jeradni kapacitet za RP 1-3, iako će i dalje biti aktivna i sudjelovat će uprojektu.

Opći napredak