8/10/2019 prijemni informatika

1/9

8/10/2019 prijemni informatika

2/9

nji#ovog obavljanja, koji primijenjen na poetni skup podataka dovodi do tra0eni# rezultata. (pisuje

rje%avanje nekog problema.

.) Koja su osnovna svojstva algoritma?

7 mora biti konaan, tj. da se uvijek izvr%i u konanom vremenu,

7 uz iste ulazne uvjete uvijek mora dati isti rezultat,

7 mora se prilagoditi raunalu na kojem se izvr%ava

8.) Koja je razlika izme9u openitog i spe$ijaliziranog algoritma?

7 spe$ijalizirani : mogu se primijeniti samo na pojedine poetne objekte

7 openiti : dozvoljava razliite vrijednosti poetni# objekata.

1*.) 'to je to program?

;rogram je konaan i ure9en niz naredbi koje govore raunalu kako e rije%iti odre9eni problem.

11.) 'to je to bistabil?

6istabil je elektroniki sklop koji mo0e poprimiti jedno od dva mogua stanja. (snovni element za

po#ranjivanje ili memoriranje informa$ije, mo0e zapamtiti podatak veliine 1 bit.

1!.) 'to je registar?

Registar je dio memorije koji slu0i za privremenu po#ranu podataka. ;redstavljaju nanizane bistabile u

$jelinu.

1&.) "efiniraj pojam spremnika raunala i daj njegov s#ematski prikaz.

8/10/2019 prijemni informatika

3/9

1.) on 4eumannov model raunala i definiraj funk$ije pojedini# dijelova tog

modela.

_______ poda$i i instruk$ije

- - - - - - upravljaki signali

lazne jedini$e : slu0e za unos podataka i programa u memoriju raunala. 4a osobnom raunalu mogu

se pojaviti sljedee ulazne jedini$e@ tipkovni$a, disketne jedini$e, mi%, s$aner.

Izlazne jedini$e : slu0e za objavu rezultata obrade. 4a osobnom raunalu se mogu pojaviti sljedee

izlazne jedini$e@ monitor, disketne jedini$e, pisa =printer), $rta =ploter), zvunik.

8/10/2019 prijemni informatika

4/9

o je skup osnovni# sustavni# programa koji upravljaju sklopovljem raunala i omoguuju izvo9enje

osnovni# funk$ija raunala@ ulaz, memoriranje, obrada i izlaz podataka.

1+.) Koje vrste opera$ijski# sustava razlikujemo?

Hednokorisniki, vi%ekorisniki, mre0ni.

1.) unk$ije opera$ijskog sustava.

pravljanje memorijom, izvr%avanje zadaa, upravljanje diskom i pristup podat$ima na njemu, grafiki

prikaz na zaslonu, itanje ulazni# jedini$a, upravljanje sabirnikim sustavom itd.

18.) 'to je spam?

8/10/2019 prijemni informatika

5/9

!!.) Za%to je znaajan >on 4eumannov model raunala i koje dijelove mora imati

raunalo prema tom modelu?

>on 4eumannov model je znaajan jer definira prin$ip rada univerzalnog programibilnog raunala i

njegovi# sastavni# dijelova. ;rema tom modelu raunalo mora imati pro$esor, memoriju =spremnik) te

ulazne i izlazne jedini$e.

;rvi put je za osnovu je uzet binarni brojni sistem =za razliku od do tada popularnog dekadnog brojnog

sistema kori%tenog u raunskim ma%inama kao %to je C5RK-I).

!&.) 'to je sabirni$a i nabroji vrsta sabirni$a?

" ure9aje),

8/10/2019 prijemni informatika

6/9

!+.) Za%to je elektronska $ijev znaajna za razvoj elektroniki# raunala?

Glektronska $ijev je omoguila uvo9enje binarnog kodiranja u raunalu.

!.) Koje su prednosti tranzistora u odnosu na elektronsku $ijev?

ranzistor pojaava elektrine valove, ali je znatno manji od klasine elektronske $ijevi i za razliku od

nje za rad mu je potrebna mnogo manja snaga =i do tisuu puta) i gotovo nikad ne pregara.

!8.) Mime mo0emo mjeriti snagu i brzinu pro$esora =D;) ?

8/10/2019 prijemni informatika

7/9

&3.) 4apisati tabli$u istinitosti za implika$iju i ekvivalen$iju.

&+.) 'to je slo0enost algoritma i kada ka0emo da su dva algoritma ekvivalentna?

8/10/2019 prijemni informatika

8/9

8/10/2019 prijemni informatika

9/9

!.) Koja je razlika izme9u interpretera i kompilatora?

;revoditelji =kompilatori) prevode jezike vi%e razine u jezike ni0e razine =strojni jezik).

Intepreter e datoteku s programskim kQdom napisanim u vi%em programskom jeziku izvoditi korak po

korak, pretvorit e je u strojni jezik i to e raditi prilikom svakog izvo9enja programa.

&.) Koliko bita ima u C6?

1 6 F bitova

C6 F 1*!! 6 F 1*+3 6 F !!* 6

C6 F 18&** bitova

S S S

.) ;rika0i brojeve 1!&, -1 i -1*1 u binarnom obliku koristei -bitni zapis dvojnog komplementa.

.) ;revedi u binarni oblik brojeve &.+, 1. 3& i 1L11 =zaokru0eno na de$imala).

3.) 4apravi tabli$u istinitosti logike formule@ T==vTU)V==KWWU)v=TKWU))).

+.) ;rika0i broj ! u binarnom, #eksade$imalnom i oktalnom brojnom sustavu.

.) 6inarni broj 1*11*1111*1**1** prevesti u #eksadekadski zapis.

8.) pseudo-jeziku napi%i algoritam za izraunavanje i ispis prvi# 1* poten$ija unesene varijable X te

na$rtaj dijagram toka za taj algoritam.

*.) Za niz brojeva 1+, &1, &, &, 11, !, opisati postupak sortiranja izborom najveeg

elementa.

1.) 4apisati u pseudokodu algoritam za dijeljenje dvaju prirodni# brojeva Y@X koristei samo

opera$ije zbrajanja i oduzimanja i petlju dok je.

!.) pseudojeziku napi%i algoritam za ispis svi# prosti# brojeva manji# od 1*** te na$rtajdijagram toka za taj algoritam.

8