PRIJEDLOZI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA RIJEKE U … · mnogobrojne studije, znanstvene i...

TOČKA 3.

PRIJEDLOZI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA RIJEKE U 2015. GODINI

R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

GRAD RIJEKA Gradonačelnik KLASA: 023-01/15-04/32-50 URBROJ: 2170/01-15-00-15-2 Rijeka, 5. 5. 2015.

Gradonačelnik je 5. svibnja 2015. godine donio sljedeći

z a k l j u č a k

1. Gradonačelnik podržava prijedlog Odbora za javna priznanja Grada Rijeke da se u 2015. godini dodijele dvije Nagrade Grada Rijeke za životno djelo i to:

Boži Mimici, prof. prof.dr.sc. Darku Gašparoviću.

2. Gradonačelnik podržava prijedlog Odbora za javna priznanja Grada Rijeke da se u 2015. godini, Zlatna plaketa “Grb Grada Rijeke” dodijeli sljedećim dobitnicima:

prof.dr.sc. Željku Bartuloviću Samostalnom sindikatu zaposlenika riječke luke doc.dr.sc. Nikoli Ivanišu, prim.dr.med. Klubu Sušačana Williamu Klingeru.

3. Gradonačelnik podržava prijedlog Odbora za javna priznanja Grada Rijeke da se u 2015. godini dodijele četiri Godišnje nagrade Grada Rijeke sljedećim dobitnicima:

dr.sc. Jonatanu Lergi, dipl.ing. doc.dr.sc. Vladimiru Mozetiču, dr.med. Damiru Miškoviću Predragu Slobodi.

4. Ovaj zaključak dostavlja se Gradskom vijeću Grada Rijeke sukladno odredbi članka 66. stavka 4. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke.

GRADONAČELNIK

mr.sc. Vojko OBERSNEL

1

R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

GRAD RIJEKA Gradsko vijeće

Odbor za javna priznanja Grada Rijeke KLASA: 021-06/15-03/1 URBROJ: 2170/01-16-00-15-10 Rijeka, 29. travnja 2015.

GRADSKOM VIJEĆU GRADA RIJEKE

PRIJEDLOZI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA RIJEKE U 2015. GODINI

I. UVOD

Odlukom o javnim priznanjima Grada Rijeke ("Službene novine Primorsko-goranske

županije" broj 14/13) propisano je da su javna priznanja Grada Rijeke koja se dodjeljuju svake godine:

1. Nagrada Grada Rijeke za životno djelo koja se dodjeljuje domaćoj fizičkoj osobi

za cjelokupno postignuće na unapređivanju znanosti, gospodarstva, zdravstva i socijalne skrbi, sporta, umjetnosti, kulture, odgoja i obrazovanja i drugih oblika društvenog života, koje predstavlja izuzetan doprinos razvitku i ugledu Grada.

2. Zlatna plaketa "Grb Grada Rijeke" koja se dodjeljuje domaćoj ili stranoj, fizičkoj ili pravnoj osobi za dugogodišnji rad i doprinos u razvoju i promicanju ugleda i interesa Grada u područjima gospodarstva, znanosti, kulture, zdravstva, i socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, sporta, tehničke kulture, ravnopravnosti spolova, promicanja ljudskih prava te u drugim područjima društvenog života.

3. Godišnja nagrada Grada Rijeke koja se dodjeljuje domaćoj ili stranoj, fizičkoj ili pravnoj osobi za doprinos i postignuća koja su od osobitog značaja za Grad, a koja su ostvarena u posljednje dvije godine koje prethode godini u kojoj se dodjeljuje nagrada u područjima gospodarstva, znanosti, kulture, zdravstva i socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, sporta i tehničke kulture, zaštite okoliša te drugih javnih djelatnosti.

Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja podnose se Odboru za javna priznanja na temelju javnog poziva koji se objavljuje u lokalnom javnom glasilu i web stranici Grada. Odluku o dodjeli javnih priznanja Grada Rijeke donosi Gradsko vijeće na temelju prijedloga Odbora za javna priznanja.

II. DOSTAVLJENI PRIJEDLOZI

Temeljem javnog poziva objavljenog u lokalnim glasilima, Novom listu i La voce del popolu, te na službenim stranicama Grada Rijeke (posljednji dan za prijavu bio je 02.03.2015.) u roku su dostavljeni sljedeći prijedlozi za dodjelu javnih priznanja Grada Rijeke:

- 5 prijedlog za dodjelu Nagrade Grada Rijeke za životno djelo, - 6 prijedloga za dodjelu Zlatne plakete "Grb Grada Rijeke" i - 8 prijedloga za dodjelu Godišnje nagrade Grada Rijeke.

2

Od zaprimljenih prijedloga, prijedlog Učiteljskog vijeća Osnovne škole Vežica da se Godišnja nagrada Grada Rijeke dodijeli Vijeću roditelja Odbor za javna priznanja nije razmatrao obzirom podneseni prijedlog nije u skladu s odredbama članka 7. i članka 12. Odluke o javnim priznanjima Grada Rijeke. Naime, Učiteljsko vijeće Osnovne škole Vežica i Vijeće roditelja nisu pravne osobe te stoga nisu ovlašteni predlagatelji odnosno kandidati za dodjelu nagrade.

U nastavku se daje pregled i sažetak dostavljenih prijedloga. NAGRADA GRADA RIJEKE ZA ŽIVOTNO DJELO 1. Bože Mimica, prof. 2. prof. dr. sc. Darko Gašparović 3. Ljubinka Toševa Karpowicz 4. Damir Delač 5. William Klinger

ZLATNA PLAKETA „GRB GRADA RIJEKE“ 1. prof. dr. sc. Željko Bartulović 2. Samostalni sindikat zaposlenika riječke luke 3. doc. dr. sc. Nikola Ivaniš, prim.dr.med. 4. Klub Sušačana 5. Centar tehničke kulture Rijeka 6. William Klinger

GODIŠNJA NAGRADA GRADA RIJEKE 1. dr. sc. Jonatan Lerga 2. Olivera Stanić 3. Muris Čorbić 4. doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, dr.med. 5. Franjevački svjetovni red 6. Damir Mišković 7. Predrag Sloboda

III. SAŽETAK PRIJEDLOGA ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA

GRADA RIJEKE Prema dostavljenim prijedlozima, obrazloženjima te priloženoj dokumentaciji za dodjelu javnih priznanja Grada Rijeke, u nastavku se daje kratak pregled osnovnih podataka te sažetak obrazloženja za svakog pojedinog kandidata.

NAGRADA GRADA RIJEKE ZA ŽIVOTNO DJELO KANDIDAT: Bože Mimica, prof. PREDLAGATELJICA: Silvia Benković Peratova OSNOVNI PODACI: Rođen je u Omišu 1942. godine. Nakon završene osnovne škole, završio je u Zagrebu srednju školu i studij iz vanjske trgovine, a zatim na Pedagoškom fakultetu u Rijeci diplomirao kulturologiju. Od 1966. godine živi i radi u Rijeci. Obnašao je sljedeće dužnosti: voditelj propagandnog odjela HNK Ivana pl. Zajca, zamjenik direktora izdavačke kuće Mladost, direktor izdavačke i tiskarske organizacije Liburnija Rijeka, direktor predstavništva izdavačke kuće Naprijed Zagreb, direktor izdavačke kuće Vitagraf. Šire područje znanstvenog interesa su mu kultura i povijest, a uže numizmatika iz koje je objavio

3

mnogobrojne studije, znanstvene i stručne članke. Tijekom 40 i više godina napisao je na desetine stručnih i znanstvenih radova. Sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovima i kongresima, održao niz stručnih predavanja iz područja opće kulture, arheologije i numizmatike te organizirao više numizmatičkih izložbi. Dobitnik je Godišnje nagrade Grada Rijeke 1997. godine, Nagrade za životno djelo Grada Omiša 2003. godine, Županijske nagrade Splitsko-dalmatinske županije 2004. godine, nagrade Mile Gojsalić 2004. godine, književne nagrade Josip Ivan Kozarac 2010. godine te nagrade Primorsko-goranske županije za utvrđivanje kvalitete kulturnog stvaralaštva. Obnašao je i sljedeće dužnosti: predsjednik Upravnog vijeća Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci, predsjednik Upravnog vijeća Muzeja Grada Rijeke, predsjednik Društva hrvatskih književnika Ogranak Rijeka, predsjednik Odbora za kulturu Grada Rijeke, član Kulturnog vijeća Primorsko-goranske županije, član Gradskog vijeća Grada Rijeke te član Poglavarstva Grada Rijeke zadužen za kulturu. Dragovoljac je Domovinskog rata i pričuvni časnik Hrvatske vojske te nositelj spomenice Domovinskog rata. IZ OBRAZLOŽENJA: U Gradskoj vijećnici je 6. svibnja 2013. godine obilježena pedeseta obljetnica znanstvenog i kulturnog stvaralaštva profesora Bože Mimice. Bože Mimica je svojim cjelokupnim postignućima dao veliki doprinos promidžbi hrvatske kulture, posebno nacionalne povijesti i numizmatike o čemu svjedoče mnoge stručne knjige enciklopedijskih izdanja, ali i prestižne nagrade među kojima se ističe nagrada predsjednika Republike Hrvatske Odlikovanje Reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi. Zbog važnosti za hrvatsku znanost Hrvatska radio televizija snimila je dokumentarni film Kovani trag o njegovom istraživačkom radu. Njegov rad i djelovanje ostavljaju snažan pečat u gradu Rijeci kroz multikulturalnu angažiranost i sveprisutnost u javnom i kulturnom životu, a o čemu svjedoči niz odgovornih funkcija koje je obavljao s visokim moralnim i stručnim odlikama. Bože Mimica je grad Rijeku posebno promicao diljem Hrvatske i svijeta s knjigama Numizmatička povijest Rijeke i Numizmatička povijest Istre i Kvarnera. Njegova energija, ustrajnost i ljubav prema Rijeci i Hrvatskoj ugleda se u napisanih preko 10.000 kartica znanstvenog i stručnog teksta sadržanih u objavljenim radovima kao i u 14 knjiga od kojih je HAZU izdala 5, koje su postale obvezni udžbenici na hrvatskim fakultetima. Kao izdavač objavio je preko 100 naslova knjiga, a također se zalagao za podršku i pomoć mladim nepoznatim piscima te su za njegova mandata kao predsjednika Ogranka Društva hrvatskih književnika u Rijeci pokrenuti legendarni Susreti mladih pjesnika i prozaika koji traju do danas. Sistematizirao je hrvatsku numizmatiku te je za njegov rad akademik Lujo Margetić rekao kako je "važan doprinos hrvatskoj i svjetskoj numizmatici", a u hrvatskoj numizmatici "Mimičin rad postaje nezaobilazan kamen temeljac budućeg napretka". Treba naglasiti da rijetko koja europska država ima tako cjelovitu i sistematiziranu građu nacionalne numizmatike, kao što je profesor Mimica priredio hrvatsku nacionalnu numizmatiku u svojim knjigama. TEKST PRIZNANJA: Za izuzetan doprinos kulturi, povijesti i numizmatici grada Rijeke i Hrvatske. KANDIDAT: prof. dr. sc. Darko Gašparović PREDLAGATELJI: ▪ akademik Nedjeljko Fabrio ▪ mons. prof. dr. Ivan Devčić ▪ prof. dr. sc. Pero Lučin ▪ akademik Petar Strčić ▪ Nenad Šegvić ▪ Rade Šerbedžija ▪ Slavko Šestak ▪ mr. Bojan Šober OSNOVNI PODACI: Rođen je 1944. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, komparativnu književnost i francuski jezik s književnošću 1969. godine. Poslijediplomski studij završio je magisterijem na istom Fakultetu 1976. godine tezom Krležina rana dramatika, a doktorat iz područja društveno-humanističkih znanosti postigao je na Sveučilištu u Zagrebu 1986. godine tezom Teorijski aspekti apsurda i anarhije u

4

književnosti Janka Polić Kamova. Od proljeća 1974. godine do danas živi i djeluje u Rijeci. Od 1965. godine do danas u brojnim hrvatskim listovima i časopisima objavio je 500-tinjak kazališnih kritika i eseja, feljtona, polemika, kolumni. Tijekom posljednjih 30-tak godina sudjelovao je na mnogim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Od dolaska u Rijeku intezivno se bavio dramaturškim radom surađujući s nizom istaknutih hrvatskih i inozemnih redatelja. Član je Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske, Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatskog centra ITI, Hrvatskog društva političkih zatvorenika, Družbe braća Hrvatskoga zmaja, Vijeća za kulturu Hrvatske biskupske konferencije. Autor je 9 književnih djela te dobitnik brojnih nagrada i priznanja od kojih ističemo: Red Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za osobite zasluge u kulturi (1995.), Godišnju nagradu Grada Rijeke (2006.), Nagradu Marko Fotez za teatrologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2012.). Od travnja 2010. godine je u mirovini. U svibnju 2014. godine izabran je za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. IZ OBRAZLOŽENJA: Odmah po dolasku u Rijeku Darko Gašparović razvio je plodnu i višestruku kulturnu i kazališnu aktivnost. Kao dramaturg Narodnog kazališta Ivana Zajca sudjeluje u kreiranju repertoara, djeluje kao dramaturg i lektor, uređuje programske knjižice, objavljuje kazališne kritike. Istodobno je nekoliko godina bio član uredništva časopisa Dometi. 1977. godine objavljuje knjigu Dramatica krležiana koju je stručna kritika ocijenila kao najbolje i najtemeljitije djelo o Krležinoj dramatici. Ujesen 1981. godine prelazi na Filološki odjel Pedagoškog fakulteta gdje predaje stilistiku, teoriju književnosti i teatrologiju sve do umirovljenja. Od 1989. do 1992. godine umjetnički je ravnatelj Hrvatske drame, a u sezoni 1993./94. i cijelog Kazališta. U tim godinama HNK Ivana pl. Zajca uspostavlja financijsku i organizacijsku stabilizaciju te postiže umjetničke dosege koji ga svrstavaju među najbolja kazališta u Hrvatskoj. Vrhunac je izvedba Gašparovićeve dramatizacije romana sage o Rijeci Vježbanje života koja je postala kultnom predstavom riječkog glumišta u njegovoj novijoj povijesti. 1992. godine izvedena je Gašparovićeva "drama croatica" Vuci za dramatizaciju koje je autor dobio Nagradu za kazališnu umjetnost Dubravko Dujšin. 1993. godine Darko Gašparović preuzima mjesto pročelnika za kulturu i zamjenika Gradonačelnika, gdje ostaje godinu dana kada je imenovan intendantom HNK Ivana pl. Zajca (1994.-1998.). Vrlo značajnu misiju za promociju Rijeke i Hrvatske u inozemstvu ostvario je dvogodišnjim angažmanom u Koreji (Seoul, 2003.-2005.) gdje je kao prvi profesor s nekog hrvatskog sveučilišta predavao hrvatski jezik, književnost i dramu. Po povratku u domovinu objavio je kapitalno djelo o riječkom i hrvatskom književnom avangardistu - Kamov. Iz svega što je navedeno razvidno je koliki je udio Darka Gašparovića u razvoju znanosti, kulture i umjetnosti Rijeke te stoga smatramo da je, navršivši 70 godina u potpunosti zaslužio javno priznanje Grada Rijeke za životno djelo. TEKST PRIZNANJA: Za izniman doprinos sveukupnom kulturnom, umjetničkom i znanstvenom razvoju grada Rijeke. KANDIDATKINJA: Ljubinka Toševa Karpowicz PREDLAGATELJ: Udruga Slobodna Država Rijeka OSNOVNI PODACI: Rođena 1941. godine u Vranju, Republika Srbija. Bugarske je nacionalnosti, a u Rijeku je doselila 1971. godine, gdje stanuje do današnjeg dana. Završila je Filozofski fakultet u Beogradu, magistrirala na Fakultetu Političkih nauka u Beogradu na temu Idejna i programska orijentacija D′Annunzijevog pohoda na Rijeku, dok je doktorat stekla na Fakultetu za političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani ne temu Riječki Corpus separatum 1868-1924. Preselivši se u Rijeku, radi kao predavač marksizma u Političkoj školi Radničkog Sveučilišta u Rijeci do 1979. godine te potom u Centru za historiju radničkog pokreta od 1979. do 1990. godine. Od 1996. godine radi i kao sudski tumač za bugarski i srpski jezik. Dugogodišnji je neovisni istraživač političke povijesti Rijeke. Na temelju svojih istraživanja objavila je nekoliko knjiga i napisala pregršt članaka koji su objavljivani u relevantnim nacionalnim i međunarodnim publikacijama i časopisima. Pokretač je i jedan od utemeljitelja Udruge prijatelja Bugarske 2001. godine s ciljem difuzije znanstvenih dostignuća koja služe uzajamnom upoznavanju bugarskog i hrvatskog naroda. Udruga je do sada

5

organizirala čitav niz znanstvenih konferencija te su njezini članovi gostovali kod bugarskih znanstvenih institucija. IZ OBRAZLOŽENJA: Iako nije rođena u Rijeci, Ljubinka Toševa Karpowicz se nedugo nakon preseljenja u naš grad počela zanimati za izuzetno kompleksnu političku i gospodarsku situaciju koja je vladala u Rijeci tijekom raznih povijesnih razdoblja. Stoga je već davne 1981. godine kao temu svojeg magistarskog rada uzela poznatu epizodu D′Annunzijevog pohoda na Rijeku, tj. idejne i programske smjernice tog čina. Prilikom istraživanja u državnim arhivima Italije i Državnom arhivu u Rijeci susrela se s mnogim manje poznatim zanimljivostima iz riječke povijesti što je dodatno zaokupilo njezinu pažnju te je 1987. godine doktorirala na temu Riječkog Corpus separatuma iz razdoblja 1868-1424. Od ranih 80-tih godina prošlog stoljeća počinje objavljivati članke u raznim specijaliziranim časopisima, ne samo u tadašnjoj Jugoslaviji, nego i u Italiji, čime polako stječe ugled priznatog stručnjaka za razne aspekte povijesti grada Rijeke. Redovno je objavljivala članke za časopise Sušačka revija, Dometi, Gledišta, Časopis za suvremenu povijest, Artefakti, Pomorstvo, Novi Kamov i dr. Budući je rođena u Republici Srbiji, mnogi od njezinih radova ticali su se autohtone srpske zajednice u Rijeci, međutim podjednako se zanimala i za sve druge nacionalne zajednice, njihove doprinose, specifičnosti i probleme koje su im donosile česte promjene vlasti u Rijeci. Sve to ukazuje da je bila svjesna koliko je multikulturalnost bila značajna za razvoj ovog grada. Doprinos Ljubinke Toševe Karpowicz zaista je izuzetan, budući se nije specijalizirala isključivo za jedan aspekt povijesti grada, već za mnoga područja ljudskog djelovanja, od kulture, sakralne umjetnosti, gospodarske i političke situacije u gradu, sve do biografija značajnijih Riječana, neovisno o nacionalnosti. Osim objavljenih knjiga i članaka, Ljubinka Toševa Karpowicz često sudjeluje i na međunarodnim znanstvenim konferencijama od kojih su posljednje dvije bile u SAD-u i Bugarskoj, gdje predstavlja svoja istraživanja političke povijesti Rijeke. TEKST PRIZNANJA: Za sveukupan doprinos istraživanju povijesti grada Rijeke i promociju njegova ugleda u svijetu. KANDIDAT: Damir Delač PREDLAGATELJ: Geodetski zavod Rijeka d.o.o. ▪ Goran Lipovšćak,predsjednik Nadzornog odbora ▪ Mirjana Potočnik, Sindikalni povjerenik ▪ Igor Milinović, predsjednik Skupštine udjeličara ▪ Davor Antić, Povjerenik radničkog vijeća OSNOVNI PODACI: Rođen je 1945. godine u Cavtatu. Studij geodezije završio je 1970. godine na Geodetskom fakultetu u Zagrebu. Od 1971. godine zaposlen je u Geodetskom zavodu Rijeka. 1982. godine izabran je na funkciju direktora Geodetskog zavoda Rijeka koju obnaša do danas. Jedan je od promotora osnivanja Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu kojoj je predsjedavao u dva mandata. Obnašao je i dužnost predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, a trenutno je njego član. Predsjednik je Udruge geodetske i geoinformatičke struke koja djeluje u sklopu HUP-a. Kao organizator i predavač sudjelovao je na mnogim skupovima Hrvatskog geodetskog društva i Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije i HUP-a. IZ OBRAZLOŽENJA: U svom mandatu na čelu Zavoda kroz sve godine nastojao se izboriti za dobivanje poslova, osiguranje naplate, poštivanje prava djelatnika, nabavu suvremenog instrumentarija i opreme za kvalitetno funkcioniranje Zavoda, te kroz godine pratiti razvoj novih tehnologija i omogućiti usavršavanje osoblja za izvođenje poslova i konkurentnost na tržištu. Damir Delač uvijek je isticao da su ljudi-djelatnici najveća vrijednost Zavoda, tehnologija je sredstvo koje im omogućava da izvrše zadatke, no bez kvalitetnog kadra nije moguće izvoditi poslove. Važno mu je bilo da su djelatnici zadovoljni, primjereno plaćeni i motivirani za posao te da u Zavodu vlada timski duh i zajedništvo. U godinama pretvorbe, svojim vizionarskim razmišljanjem i mudrim odlukama uspio je sačuvati Zavod od rasula te provesti pretvorbu na način da djelatnici postanu dioničari. Pod njegovim rukovodstvom Zavod posluje 33 godine u duhu dobrog gospodarenja i odgovornosti prema naručiteljima posla, zaposlenicima i državi. Strpljivo i uporno nastojao je unijeti duh odgovornosti među

6

geodetsku struku i poduzeća koja se bave tim segmentom privrede, ukazujući na neminovne promjene koje dolaze i potrebu usavršavanja, usklađivanja sa zakonima, propisima te poštivanjem zakonitosti struke i odgovornosti, konstantno ukazujući na nelojalnu konkurenciju koja ruši dignitet struke i radnih mjesta u firmama koje korektno posluju, kao i propadanje nekih, a vrijeme je pokazalo da je nažalost u pravu. Kao predsjednik Komore ukazivao je na potrebe provođenja poslova novih katastarskih izmjera te inicirao raspisivanje i provođenje istih na velikom području RH, ukazivao na potrebu usklađivanja zakonskih odrednica u korist što kvalitetnijeg rješavanja i poboljšanja stanja zemljišnih evidencija. TEKST PRIZNANJA: Za 33 godine uspješnog rada na čelu Geodetskog zavoda Rijeka i promicanje geodetske struke u službi razvoja grada Rijeke i Republike Hrvatske. KANDIDAT: William Klinger PREDLAGATELJI: ▪ Lista za Rijeku ▪ Zajednica Talijana Rijeka ▪ Hrvatsko književno društvo ▪ Filozofski fakultet u Rijeci - Odsjek za talijanistiku ▪ Muzej grada Rijeke ▪ Udruga Slobodna Država Rijeka OSNOVNI PODACI: Rođen je u Rijeci 1972. godine, a porijeklom je iz Pakraca. Školovao se tri godine na Sveučilištu u Trstu, a diplomirao je na Sveučilištu u Klagenfurtu gdje je dobio stipendiju austrijske Vlade. Magistrirao je na Centralnom europskom sveučilištu u Budimpešti, a doktorirao na Europskom sveučilištu-Institutu u Firenzi. Tema njegovog doktorskog rada bila je Stvaranje nacije: Rijeka, od autonomije do države 1848.-1924. Kao nezavisni istraživač Klinger je radio u Centru za istraživanje povijesti u Rovinju, a posljednje prebivalište mu je bilo Gorizia. Osim materinjeg hrvatskog i talijanskog, Klinger je govorio engleski, furlanski, ruski i slovenski jezik. Ubijen je u New Yorku početkom 2015. godine. IZ OBRAZLOŽENJA: William Klinger je bio riječki povjesničar čija je specijalizacija bila moderna hrvatska i jugoslavenska povijest kao i povijest komunizma i nacionalizma. William Klinger je imao sve osobine velikog povjesničara. Njegov je uvid bio cjelovit, događaje je sagledavao živo, imao je dara za detektivski rad u arhivima, bio je u neprekidnoj komunikaciji s ljudima s bezbroj strana koji su mu kao stručnjaci i znalci mogli pomoći da prodre u materiju. Ukratko, bio je strastven oko onoga što ga zaokuplja, a takve posvećene strasti za svoj predmet malo je na bilo kojem znanstvenom području. Stranice povijest koje je Klinger istražio ispisane su s velikom pažnjom i senzibilitetom. Bio je eklektičan, ozbiljan, sposoban, obrazovan, savjestan, strog, ali istovremeno strastven i entuzijastičan istraživač svega iz prošlosti. Klinger je bio i veliki biolog i ekolog, a kao pravi profesionalac zanata kojeg je odabrao, ulagao je nezaustavljivu energiju na proučavanju papira, dokumenata i svjedočanstava. Urođeni multikulturalizam i vladanje govorom i pismom čak 6 jezika omogućilo mu je da analizira arhive diljem Europe i SAD-a iz perspektive kakvu prije njega nije imao gotovo nitko. U međunarodnu orbitu historiografije izbacio ga je esej o djelovanju OZNE, a domaću popularnost osigurala je knjiga o Titu napisana u suradnji s Denisom Kuljišem. Međutim, ne treba zaboraviti i Klingerovu nevjerojatnu svestranost koja mu je omogućila da se među njegovim najoriginalnijim i možda, u nekim aspektima, jedinstvenim istraživanjima ističe ono o sredozemnoj medvjedici i velikoj bijeloj psini na istočnom Jadranu. William Klinger zadužio je svoj rodni grad neprocjenjivim doprinosom u istraživanju povijesti Rijeke te njenoj kontekstualizaciji u međunarodnom okruženju. U svjetskim razmjerima, Klinger je dao izniman doprinos internacionalnoj historiografiji upotrebom interdisciplinarne znanstvene metodologije. TEKST PRIZNANJA: Za izniman doprinos istraživanju povijesti Rijeke, njene međunarodne kontekstualizacije te doprinos internacionalnoj historiografiji.

ZLATNA PLAKETA "GRB GRADA RIJEKE"

KANDIDAT: prof. dr. sc. Željko Bartulović PREDLAGATELJ: izv. prof. dr. sc. Budislav Vukas

7

OSNOVNI PODACI: Rođen je 1962. godine u Rijeci. Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci upisao je 1981. godine, a 1984. je dobio Nagradu Sveučilišta za najbolji studentski pisani rad na temu Riječka država 1920.-1924. Diplomirao je 1986. godine. Magistrirao je na Pravnom fakultetu u Beogradu 1991. godine te doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Od 1986. godine radi na Pravnom fakultetu u Rijeci na Katedri za povijest prava i države. 2008. godine izabran je za izvanrednog profesora, a 2013. godine za redovitog profesora na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Od 1991. godine upisan je u Registar znanstvenih radnika Republike Hrvatske te radi kao istraživač na više znanstvenih projekata kao i u znanstveno-izdavačkoj djelatnosti Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije. Autor je i koautor 4 knjige (2 sveučilišna udžbenika i 2 znanstvene monografije). Objavio je pedesetak radova, uglavnom znanstvenih od kojih najveći broj u cijelosti ili dijelom obrađuje povijest Rijeke i Primorsko-goranske županije od antike do konca 20. stoljeća. Održao je preko stotinu izlaganja na znanstvenim i drugim skupovima kao i predavanja u organizaciji raznih institucija. Bio je tajnik Zbornika Pravnog fakulteta 1986. godine, član uredništva časopisa Acta Medico Historica (2009.), znanstveno-kulturnog časopisa Dometi u Rijeci (1995.-2000.), Vjesnika Državnog arhiva u Rijeci (od 2002.) i časopisa Civitas Fakulteta za poslovne i pravne studije u Novom Sadu (od 2009.), kao i recenzent više knjiga i u više časopisa. IZ OBRAZLOŽENJA: Prof. dr. sc. Željko Bartulović, kao redoviti profesor Pravnog fakulteta, dugi se niz godina na respektabilnoj znanstvenoj razini bavi vrlo aktualnim pitanjima riječke i zavičajne prošlosti. U prvom redu njegov se znanstveni opus odnosi na proučavanje povijesti Sušaka, napose u vremenu urbane individualizacije ovoga grada, sa svim svojim bremenitim povijesnim izazovima grada na granici država i naroda. Kruna tog segmenta Bartulovićevih znanstvenih nastojanja je vrlo opsežna znanstvena monografija s naslovom Sušak 1919.-1947. - državnopravni položaj grada, koju su 2004. godine objavili Pravni fakultet, Državni arhiv Rijeka i Adamić, a financijski pomogao i Grad Rijeka. I kao sveučilišni nastavnik, prof. Bartulović promovira narečenu problematiku, kako u svojim predavanjima, ali ponajviše u zajedničkom mentorskom radu sa studentima prava. Kao učenik akademika Luje Margetića, prof. Bartulović se s uspjehom bavi i mnogim fenomenima razvitka srednjovjekovnog hrvatskog prava, s osobitim interesom za sjevernojadranske hrvatske srednjovjekovne pravne kodifikacije, često ih uspoređujući s recentnim europskim pravnim izvorima srednjeg vijeka. Kao nastavnik na Pravnom fakultetu, prof. Bartulović pripremio je i nekoliko zanimljivih udžbenika ili priručnika (Vrela iz pravne povijesti naroda SFR Jugoslavije, Povijest prava i države-Opća povijest prava i države, Osnovi ustavne istorije jugoslavenskih naroda). Zanimljivo je naglasiti kako je prof. Bartulović društveno vrlo aktivan u promociji našega grada, regije, kulture, tradicije. Sudionik je bezbroj tribina, okruglih stolova i drugih događanja, član je Matice Hrvatske, ali i dužnosnik u tijelima njezine Središnjice. Član je i Udruge braće hrvatskoga zmaja, sudionik mnogih polemika i diskusija u svijetu mnogih medija i portala koji se bave riječkom prošlosti i identitetom. Valja posebno istaći Bartulovićevu suradnju s manjinskim udrugama. Otvarajući različite diskurse prof. Bartulović doprinosi i multietničkom karakteru i vrijednostima tolerancije, tim tako prepoznatljivim i cijenjenim obilježjima Grada Rijeke. Prijedlog podupiru Unija Zajednica Albanaca u RH, Zajednica Albanaca PGŽ, Vijeće Albanske nacionalne manjine PGŽ-a i Vijeće albanske nacionalne manjine Grada Rijeke. TEKST PRIZNANJA: Za dugogodišnji doprinos znanstveno-istraživačkom proučavanju i promicanju prošlosti grada Rijeke i zapadne Hrvatske te obrazovanje pravnika. KANDIDAT: Samostalni sindikat zaposlenika riječke luke PREDLAGATELJ: Sindikat lučkih radnika Hrvatske IZ OBRAZLOŽENJA: Samostalni sindikat zaposlenika riječke luke u 2015. godini obilježava 26 godina svog djelovanja. U navedenom razdoblju Sindikat je evidentirao preko 2.500 članova i gotovo svakodnevno svojim aktivnim radom utjecao i pridonosio uspješnom rješavanju brojnih problema s kojima su se suočavali lučki radnici. Kao dugogodišnji član Međunarodnih sindikalnih organizacija transportnih radnika ITF i ETF, Sindikat djeluje na međunarodno prihvaćenim načelima u zaštiti i širenju socijalne pravde i ljudskih prava. Promičući interese radnika Luke Rijeka, građana našeg grada, djelovanje Sindikata pridonosi

8

promicanju ugleda Rijeke čime nadilazi sindikalne okvire i poprima širi društveni značaj u gospodarskom razvoju i životu naše zajednice. Za vrijeme Domovinskog rata Sindikat se aktivno uključio kako u obranu naše domovine, tako i u obranu grada i njegovih žitelja. Sindikat je bio organizator i nositelj brojnih i raznih oblika sakupljanja humanitarne i materijalne pomoći i aktivno sudjelovao u rješavanju mnogobrojnih problema s kojima se suočavala cijela zajednica. Ovaj Sindikat je prva sindikalna organizacija koja je zaključila šest kolektivnih ugovora kojima se jamči sigurnost radnih mjesta i ostala prava za dostojan život lučkih radnika i njihovih obitelji. U teškim vremenima privatizacije često se razmišljalo o stečaju Luke Rijeka d.d. čemu se Sindikat odlučno suprotstavio. Izvršena je pretvorba i privatizacija, a u tom procesu su uspjeli sačuvati poduzeće i radna mjesta. Sindikat je bio aktivno uključen i u proces produženja koncesije do 2041. godine pa poduzeće i radnici Luke Rijeka d.d. imaju dugoročno riješen status za obavljanje lučke djelatnosti. Posebno treba naglasiti kako se navedena aktivnost financira članarinom, dakle bez proračunskih sredstava ili bilo kojeg drugog izvora financiranja. TEKST PRIZNANJA: Za dugogodišnji sindikalni rad i doprinos u promicanju i zaštiti prava lučkih radnika u Rijeci. KANDIDAT: doc. dr. sc. Nikola Ivaniš, prim. dr. med. PREDLAGATELJI: ▪ Željko Miljanić, dr. med. dent. ▪ prof. dr. sc. Miljenko Uravić (prebivalište Grad Kastav) ▪ prof. dr. sc. Arsen Depolo ▪ Robert Racane ▪ Orlando Rivetti ▪ Sanjin Kajba ▪ Rade Marelić OSNOVNI PODACI: Rođen je 1956. godine u Drenovcima. U Rijeci je završio osnovnu školu, gimnaziju i Medicinski fakultet na kojem je diplomirao 1979. godine. Dobio je nagradu Sveučilišta kao najbolji student u akademskoj godini 1977./1978. Specijalist interne medicine postaje 1986. godine, titulu magistra medicinskih znanosti stječe 1992. godine, a primarijus interne medicine postaje 1998. godine. 2012. godine postaje doktor medicinskih znanosti, a 2014. godine dobiva titulu docenta. Privatnu specijalističku i internističku ordinaciju otvorio je u Rijeci 1993. godine. 2009. godine Ordinacija Ivaniš prerasta u Polikliniku Ivaniš koju osniva zajedno sa suprugom, doktoricom dentalne medicine. Danas u Poliklinici Ivaniš radi 6 liječnika i 3 medicinske sestre. Uz aktivan i pionirski rad u medicini, unapređenje dijagnostike i terapije, doktor Ivaniš je obavljao niz dužnosti u javnom životu. IZ OBRAZLOŽENJA: Od samog početka rada 1993. godine Ordinacija Ivaniš je opremljena sa modernim ultrazvučnim aparatom i akcent u radu stavljen je na brzu i modernu dijagnostiku. Dobra edukacija, suradnja sa stranim ustanovama (prije svega njemačkim), uvođenje u rad hidrosonografskih metoda pretraživanja želuca i crijeva te cito i histo biopsija vođenih ultrazvukom, svrstava Ordinaciju Ivaniš među bolje hrvatske gastroenterološke centre u Hrvatskoj. Doktor Ivaniš uz praktičan rad bavi se i stručno znanstveni radom, pozvani je predavač iz područja ultrazvuka na svim dosadašnjim hrvatskim gastroenterološkim kongresima. Objavio je niz stručnih i znanstvenih članaka u domaćim i stranim medicinskim časopisima. Postao je član Slovenskog gastroenterološkog društva, Njemačkog društva za ultrazvuk i Njemačkog društvo za endoskopiju. Uvodi endosonografiju 1997. godine, prvi u Hrvatskoj, a Ordinacija Ivaniš postaje jedan od najcjenjenijih gastroenteroloških dijagnostičkih centara u Hrvatskoj. Ordinacija Ivaniš u suradnji s KBC Rijeka i Medicinskim fakultetom održava 1. hrvatski simpozij iz endosonografije 2003. godine čime se podizao ugled riječke medicine i Grada Rijeke. Poliklinika Ivaniš postaje 2012. godine, nakon obrane doktorske disertacije doktora Ivaniša, nastavna baza Medicinskog fakulteta u Osijeku i od tada se u njoj izvodi teorijska i praktična nastava iz interne medicine za studente. Predlagatelji smatraju da je dr. Ivaniš uložio ogroman trud i puno znanja da bi danas u Rijeci uspješno radila Poliklinika Ivaniš poznata u cijeloj Hrvatskoj, a i šire. Uspješan liječnik, stručnjak i znanstvenik dr. Ivaniš dao je svoj doprinos podizanju ugleda Rijeke kao modernog grada i važnog medicinskog centra. Kao poduzetnik osigurao je da u Rijeci postoji

9

i uspješno radi tehnološki veoma moderan zdravstveni centar koji ne služi samo privatnim pacijentima, nego preko ugovorenih odnosa sa nizom jedinica lokalne samouprave (na veoma socijalnoj razini) služi masovno stanovnicima Primorsko-goranske županije. TEKST PRIZNANJA: Za osobni doprinos razvoju zdravstva i podizanje ugleda grada Rijeke razvojem Poliklinike Ivaniš kao priznatog vrhunskog medicinskog centra u Hrvatskoj. KANDIDAT: Klub Sušačana PREDLAGATELJ: Sveučilište u Rijeci IZ OBRAZLOŽENJA: Klub Sušačana najstarija je udruga civilnog društva u Gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji. Osnovan je 11. travnja 1992. godine u dvorani Sušačke gimnazije. Želja da se očuva identitet Sušaka, njegova građanska gospodarska i kulturna pripadnost srednjoj Europi i Mediteranu navela je grupu Sušačana da pokrene osnivanje Kluba. Samo godinu dana nakon osnutka, u želji da nastojanja Kluba Sušačana ostanu zapisana, izašao je 1993. godine 1. broj Sušačke revije koja redovno i kontinuirano izlazi do današnjeg dana. U prosincu 2014. godine izašao je dvobroj 87./88. Kreiranje sadržaja, uređivanje i nakladništvo časopisa osnovna je, glavna i najvažnija djelatnost Kluba. Odgovorni urednik časopisa je od prvog broja do danas prof. dr. sc. Danko Pavešić, a glavni urednik je Alen Čemeljić. Nakladnika zastupa i predstavlja Tamara Morić, sadašnja predsjednica Kluba Sušačana. U Klub Sušačana od osnutka do danas je učlanjeno preko 3.700 članova. U svom 23-godišnjem kontinuiranom radu Klub Sučana nastoji potaknuti mnoga pitanja važna za podizanje standarda i kvalitete življenja u gradu te za njegov ljepši i uređeniji izgled. Akciju Kluba Sušačana Upoznajmo svoj grad danas kopiraju i druge udruge. U Klubu su organizirana brojna predavanja, okrugli stolovi, izložbe, humanitarne akcije, druženja, putovanja, izleti na kojima se upoznaju bliže i dalje destinacije domovine i inozemstva. Značajnije inicijative Kluba Sušačana u proteklom razdoblju su: pokretanje peticije da se područje bivše vojarne na Trsatu preda na korištenje gradu Rijeci, prijedlog Poglavarstvu Grada da se na prikladnim mjestima postave biste zaslužnih građana Rijeke i Sušaka, potaknuto je uređenje vodospreme Vidikovac, Klub javno kritizira narušavanje izgleda pročelja značajnih riječkih i sušačkih građevina pojedinačnim neprimjerenim intervencijama, Klub potiče uređenje javnih gradskih prostora, ozelenjavanje parkova i drvoreda, uređenja trgova i ulica te podizanje ukupne razine i kvalitete življenja svih građana u gradu i njegovom širem okruženju. Časopis Sušačka revija postao je značajan i nezaobilazan književni časopis u gradu. Revija je vrlo brzo prerasla okvire Sušaka i Rijeke te pod vodstvom sadašnjeg glavnog urednika Alena Čemeljića postala glasilo za kulturu i društvena zbivanja Hrvatskog primorja, kvarnerskih otoka i Gorskog kotara. O reviji je napisano da je to časopis koji je obilježio kraj 20. stoljeća u Rijeci i da obilježava početak novog stoljeća. O njoj postoje mnoge pohvalne izjave meritornih ljudi iz književnih, znanstvenih i kulturno umjetničkih krugova. Da su posebnost i kvaliteta časopisa stvarno prepoznate svjedoče potpore nakladništvu kroz stalna financijska sredstva iz proračuna Ministarstva kulture, Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke te donacije brojnih pravnih i fizičkih osoba. Ubrzo je Sušačka revija postala cijenjena i kao takva sastavni je dio javnih, ali i privatnih biblioteka. Zahvaljujući Sušačkoj reviji, sjajnim riječkim piscima i istraživačima, postali smo bogatiji za brojna nova saznanja, činjenice, dokumentirane i vrlo zanimljive priče. O mnogim temama o kojima je Sušačka revija prva pisala, danas se govori na brojnim mjestima na kojima se donose odluke o razvoju grada. Sušačka revija je uvelike doprinijela promjeni ukupne kulturne klime u gradu Rijeci i širem okruženju, zaslužna je za povratak "zagubljenog identiteta" koji su Sušak i Rijeka i cijeli naš primorski kraj oduvijek imali, a koji je, u nekim razdobljima naše povijesti bio zaustavljen i neprepoznat. Smatramo da je predloženik za svoj društveno angažirani rad kroz protekle 23 godine postojanja, prvenstveno u području nakladništva časopisa Sušačka revija, ali i za sve aktivnosti u području poboljšanja kvalitete života društvene zajednice i razvoja civilnog društva u gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji, neosporno zaslužila da joj se dodjeli zlatna plaketa Grb Grada Rijeke. Prijedlog je pismom potpore podržao Rektor prof. dr. sc. Pero Lučin. TEKST PRIZNANJA: Za dugogodišnje nakladništvo časopisa Sušaka revija i doprinos kulturnom razvoju i ukupnom boljitku društvene zajednice grada Rijeke.

10

KANDIDAT: Centar tehničke kulture Rijeka PREDLAGATELJ: Centar tehničke kulture Rijeka IZ OBRAZLOŽENJA: Centar tehničke kulture Rijeka je neprofitna nevladina organizacija registrirana od 1993. godine sa zadatkom promicanja tehničke kulture, informatike i kulture općenito kroz organizirane sadržaje i poticanje interesa djece, mladeži, djelatnika i ostalog građanstva na području znanstvene, tehničke i informatičke kulture uz njenu primjenu u gospodarskom i svakodnevnom životu te promidžbi znanstvenih, tehničkih, informatičkih i kulturnih dostignuća. U 2014. godini Centar slavi 20 godina djelovanja. CTK je u 20 godina razvio 4 programa na kojima temelji svoje vrijednosti, djelovanje i projektne aktivnosti, a oni su: razvoj zajednice, socijalna inkluzija, eko-socijalna ekonomija i informatika i tehnika. Program razvoja zajednice provodi kroz projekte Ljeto na Školjiću, MediAnt, Po-RI-look, Upoznajmo svoj grad da bismo ga više voljeli, Proljetna eko škola, Ri connect. Važnost i uspješnost programa u lokalnoj zajednici vidljiva je kroz broj korisnika koje programi obuhvaćaju - u 20 godina postojanja kroz programe CTK prošlo je 52.367 polaznika kojima je ponuđeno 100.412 sati programa. Program Socijalne inkluzije provodi se kroz projekte Svima jednako, Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Primorsko goranske županije, Work is the Key, A.S.A.P.-aktivni i sigurni ambasadori promjene. Program Eko-socijalne ekonomije ostvaruje se stvaranjem poticajnog okruženja za razvoj socijalnog poduzetništva te ostalog oblika poduzetničkog poslovanja zasnovanih na principima održivog razvoja i provodi se kroz projekte CEDRA Rijeka i Mi znamo kako. Također kroz program Informatika i tehnika stvara se društvo koje svoj razvoj temelji na korištenju novih tehnologija, a CTK ga provodi kroz projekte Znanjem do olimpijade-rad s darovitima, Biti pun znanja, biti kreativan, biti više svoj i Digitalna agenda u RH. Rad s darovitim učenicima i učenicama postao je dio redovitog programa CTK kroz godine. U 12 godina rada s darovitim učenicima polaznici svake godine dolaze do državnih razina natjecanja gdje ostvaruju odlične rezultate. Na državnom natjecanju iz informatike Info kup 2014. polaznici Dino Ilić i Kristijan Vulinović osvojili su 3. i 4. mjesto. 51 % korisnika edukacije We know how zaposlio se po završetku edukacije pri čemu su im značajno koristila znanja i vještine stečene prilikom edukacije. 4% polaznika je pokrenulo svoj posao po završetku edukacije. Korisnici projekata CTK redovito se uključuju u druge projekte svojim volonterskim doprinosom te svake godine ostvaruju izrazito velik udio volonterskih sati u provedbi projekata CTK, ali i radu drugih organizacija civilnog društva. Doprinos promicanju volonterizma i aktivnog građanstva CTK prepoznat je na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini. Dugogodišnji projekt Upoznajmo svoj grad da bismo ga više voljeli može se pohvaliti sljedećim nagradama: Discover e-volunteering (nagrada za najbolji volonterski projekt 2013. godine), Županijsko priznanje za istaknuti volonterski rad Višnje Čandrlić i Hermine Buneta (2011.) te priznanje za istaknuti volonterski rad u gradu Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji za volontera Ivana Bušića (2012.). CTK se može pohvaliti sa preko pedesetak partnera iz civilnog sektora na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini s kojima realizira uspješne programe i aktivnosti. Prepoznatost različitosti i uspješnosti Centra vidljiva je kroz uključivanje djelatnika Centra u izradu brojnih strategija te djelovanje u Savjetu za razvoj civilnog društva. TEKST PRIZNANJA: CTK Rijeka 20 godina doprinosi razvoju tehničke kulture organizacijom edukativnih, informativnih i izložbenih događanja. KANDIDAT: William Klinger PREDLAGATELJI: ▪ Lista za Rijeku ▪ Zajednica Talijana Rijeka ▪ Hrvatsko književno društvo ▪ Filozofski fakultet u Rijeci - Odsjek za talijanistiku ▪ Muzej grada Rijeke ▪ Udruga Slobodna Država Rijeka OSNOVNI PODACI: Rođen je u Rijeci 1972, godine, a porijeklom je iz Pakraca. Školovao se tri godine na Sveučilištu u Trstu, a diplomirao je na Sveučilištu u Klagenfurtu gdje je dobio stipendiju austrijske Vlade. Magistrirao je na centralnom europskom Sveučilištu u

11

Budimpešti, a doktorirao na Europskom Sveučilištu-Institutu u Firenzi. Tema njegovog doktorskog rada bila je Stvaranje nacije: Rijeka od autonomije do države 1848.-1924. Kao nezavisni istraživač Klinger je radio u Centru za istraživanje povijesti u Rovinju, a posljednje prebivalište mu je bilo Gorizia. Osim materinjeg hrvatskog i talijanskog, Klinger je govorio engleski, furlanski, ruski i slovenski jezik. Ubijen je u New Yorku početkom 2015. godine. IZ OBRAZLOŽENJA: William Klinger je bio riječki povjesničar čija je specijalizacija bila moderna hrvatska i jugoslavenska povijest kao i povijest komunizma i nacionalizma. William Klinger je imao sve osobine velikog povjesničara. Njegov je uvid bio cjelovit, događaje je sagledavao živo, imao je dara za detektivski rad u arhivima, bio je u neprekidnoj komunikaciji s ljudima s bezbroj strana koji su mu kao stručnjaci i znalci mogli pomoći da prodre u materiju. Ukratko, bio je strastven oko onoga što ga zaokuplja, a takve posvećene strasti za svoj predmet malo je na bilo kojem znanstvenom području. Stranice povijest koje je Klinger istražio ispisane su s velikom pažnjom i senzibilitetom. Bio je eklektičan, ozbiljan, sposoban, obrazovan, savjestan, strog, ali istovremeno strastven i entuzijastičan istraživač svega iz prošlosti. Klinger je bio i veliki biolog i ekolog, a kao pravi profesionalac zanata kojeg je odabrao, ulagao je nezaustavljivu energiju na proučavanju papira, dokumenata i svjedočanstava. Urođeni multikulturalizam i vladanje govorom i pismom čak 6 jezika omogućilo mu je da analizira arhive diljem Europe i SAD-a iz perspektive kakvu prije njega nije imao gotovo nitko. U međunarodnu orbitu historiografije izbacio ga je esej o djelovanju OZNE, a domaću popularnost osigurala je knjiga o Titu napisana u suradnji s Denisom Kuljišem. Međutim, ne treba zaboraviti i Klingerovu nevjerojatnu svestranost koja mu je omogućila da se među njegovim najoriginalnijim i možda, u nekim aspektima, jedinstvenim istraživanjima ističe ono o sredozemnoj medvjedici i velikoj bijeloj psini na istočnom Jadranu. William Klinger zadužio je svoj rodni grad neprocjenjivim doprinosom u istraživanju povijesti Rijeke te njenoj kontekstualizaciji u međunarodnom okruženju. U svjetskim razmjerima, Klinger je dao izniman doprinos internacionalnoj historiografiji upotrebom interdisciplinarne znanstvene metodologije. TEKST PRIZNANJA: Za izniman doprinos istraživanju povijesti Rijeke, njene međunarodne kontekstualizacije te doprinos internacionalnoj historiografiji.

GODIŠNJA NAGRADA GRADA RIJEKE KANDIDAT: dr. sc. Jonatan Lerga, dipl. ing. PREDLAGATELJ: Tehnički fakultet u Rijeci, dekan prof.dr. sc. Goran Turkalj OSNOVNI PODACI: Rođen je 1983. godine u Novoj Gradiški. Nakon završene Gimnazije Andrije Mohorovičića 2001. godine, dr. sc. Jonatan Lerga je upisao Tehnički fakultet u Rijeci koji je završio 2007. godine, a tijekom svog studija na Tehničkom fakultetu dva puta je nagrađen kao student generacije (2002. i 2004.). Od 1. lipnja 2007. godine zaposlen je na Tehničkom fakultetu u Rijeci. Iz njegovog uspješnog i više puta nagrađivanog znanstvenog rada svakako treba izdvojiti sedam znanstvenih radova u prestižnim međunarodnim časopisima, indeksiranim u A bazi uključujući radove u inozemnim znanstvenim časopisima iz prve kvartile te trinaest drugih radova u drugim časopisima i na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. 2011. godine Jonatan Lerga je obranio svoj doktorski rad na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Nagrađen je 2008. i 2011. godine Godišnjom nagradom Zaklade Sveučilišta u Rijeci, a 2009., 2011., i 2013. godine nagrađen je Zahvalnicom Sveučilišta u Rijeci. Tijekom svoj dosadašnjeg znanstvenog rada i poslijediplomskog studija dobio je prestižne stipendije Zaklade Tomo Horvatinčić i Zaklade Adris. Posljednja nagrada koju je dobio za 2012. godinu, ujedno je i najprestižnija, a riječ je o nagradi mladim znanstvenicima Akademije tehničkih znanosti Hrvatske Vera Johanides, u znak priznanja za ostvareni zamjetan osobni, znanstveni i stručni napredak te zapaženi doprinos u području koje istražuje. Na osnovu svojih dosadašnjih znanstvenih postignuća dr. sc. Lerga imenovan je u urednički odbor više inozemnih časopisa iz SAD-a. Znanstveni radovi kolege Lerge citirani su u posljednjih pet godina 36 puta u bazi Web of Science, 29 puta u bazi Scopus i 102 puta u bazi GoogleScholar.

12

IZ OBRAZLOŽENJA: Tijekom prve godine svog rada na Fakultetu ostvario je znatan znanstveni doprinos u području digitalne obrade signala, objavivši znanstveni rad u prestižnom međunarodnom časopisu iz obrade signala, časopisu prve kvartile Q1, indeksiranom u bazama Current contents i SCI-Expandet. Tijekom 2012. godine kolega Lerga objavio je jedan rad na znanstvenom skupu s međunarodnom recenzijom Innovative Technologies (IN-TECH 2012) održanom u Rijeci pod nazivom Modification of the ICI Rule Applied to Signal Denoising. Iste godine prof. Lerga je objavio dva rada, jedan u prestižnom međunarodnom časopisu iz obrade signala Digital Signal Processing te drugi rad u domaćem časopisu Engineering Review. U 2014. godini kolega Lerga objavio je tri rada, jedan u prestižnom međunarodnom časopisu iz obrade signala IET Signal Processing (indeksiranom u bazi Current contents s faktorom odjeka 0.714 uz median faktor odjeka za područje 1.03). Tijekom 2010. godine kolega Lerga je objavio još 3 znanstvena rada na međunarodnim znanstvenim skupovima s međunarodnom recenzijom. Nadalje, tijekom 2011. godine kolega Lerga je objavio 3 znanstvena rada na međunarodnim znanstvenim skupovima s međunarodnom recenzijom. Tijekom posljednjih pet godina kolega Lerga je objavio i deset znanstvenih radova na različitim inozemnim i domaćim znanstvenim skupovima. Tijekom svog rada na Tehničkom fakultetu Jonatan Lerga je sudjelovao ili sudjeluje u nastavi na 12 kolegija na preddiplomskom i diplomskom stručnom studiju elektrotehnike i računarstva. TEKST PRIZNANJA: Za znanstveni doprinos i ostvarena postignuća u području digitalne obrade signala te nagradu Hrvatske akademije tehničkih znanosti. KANDIDAT: Olivera Stanić PREDLAGATELJ: Centar tehničke kulture Rijeka OSNOVNI PODACI: Rođena je 1959. godine. Diplomirala je na Ekonomskom fakultetu u Rijeci. Završila je edukacije za menagera EU projekata, trenera za socijalno poduzetništvo, i voditelja EU projekata. Od 1994. godine direktorica je i tajnica Centra tehničke kulture Rijeka. Članica je radne skupine za izradu nacrta Strategije razvoja socijalnog poduzetništva u RH, članica je Savjeta za razvoj civilnog društva Vlade RH (2013.-2014.), od 2013. godine članica je Komisije za procjenu IPA projekata. Sudjelovala je u izradi sljedećih strategija: Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva (2006.-2011. i 2012.-2016.), Strategije razvoja Primorsko-goranske županije i Strategije razvoja lokalnog partnerstva za zapošljavanje Primorsko-goranske županije 2011.-2013. Organizatorica je hrvatskih natjecanja brodomaketara od 1994. godine do danas. Organizatorica je Svjetskog natjecanja brodomaketara Dubrovnik 2006. i Rijeka 2012. Osnivačica je Foruma socijalnih poduzetnika SFOR i Nacionalnog klastera za eko-društveni razvoj CEDRA. IZ OBRAZLOŽENJA: Olivera Stanić uspješno upravlja Centrom tehničke kulture Rijeka od samog osnivanja 1993. godine pa sve do danas, kada Centar slavi 20 godina svojeg postojanja i uspješnog rada. Svojim nesebičnim radom i zalaganjem doprinosi kvalitetnijoj realizaciji programa i projekata vezanih uz poticanje i promicanje tehničke kulture i informatike u cilju poticanja interesa djece, mladeži, djelatnika i ostalog građanstva na području znanstvene, tehničke i informatičke kulture uz njenu primjenu u gospodarskom i svakodnevnom životu te promidžbi znanstvenih, tehničkih, informatičkih i kulturnih postignuća. U 20 godina održano je preko 20.000 sati edukacije u kojima je sudjelovalo više od 10.000 građana svih dobnih skupina, a na organiziranim javnim događanjima Udruge sudjelovalo je gotovo 45.000 građanki i građana. Zahvaljujući Oliveri Stanić Centar je u 2014. godini građanima ponudio niz edukativnih i informativnih programa među kojima se posebno ističe Ljeto na Školjiću koje je Stanić inicirala prije 19 godina. Uspješnost njenog vođenja Centra kao i vještina sklapanja partnerstava, posebno se istaknula 2014. godine kada je u suradnji s djelatnicima i partnerskim organizacijama iz Europskih fondova za obrazovanje građana s posebnim naglaskom na socijalno ugrožene skupine, u našu regiju povukla preko 500.000,00 eura. Stanić je i među osnivačima Hrvatskog saveza brodomaketara, udruge osnovane 2001. godine, koja je član Svjetske organizacije brodomodelara NAVIGA i Hrvatske zajednice tehničke kulture. U 2014. godini pod njenim rukovodstvom hrvatski su brodomaketari sudjelovali na Svjetskom natjecanju u Bugarskoj odakle su se vratili s 1

13

zlatnom i 2 srebrne medalje. Također pod rukovodstvom Olivere Stanić u Rijeci je organizirano 19. Državno natjecanje brodomaketara i 10. Hrvatska ocjenska izložba maketa brodova Rijeka 2014. na kojoj je sudjelovalo 30 brodomaketara iz cijele Hrvatske. Ove godine izašlo je drugo izdanje monografije hrvatskih brodomaketara, a glavna urednica je upravo Olivera Stanić. Zbog navedenih postignuća te međunarodne promidžbe i afirmacije djelatnosti i dostignuća tehničke kulture smatramo da je Olivera Stanić u 2014. godini bila jedan od najuspješnijih djelatnika u tehničkoj kulturi u Primorsko-goranskoj županiji. TEKST PRIZNANJA: Olivera Stanić uspješno upravlja CTK Rijeka 20 godina zahvaljujući svojim menadžerskim sposobnostima i nesebičnom radu. KANDIDAT: Muris Čorbić PREDLAGATELJ: Vijeće bošnjačke nacionalne manjine za Grad Rijeku OSNOVNI PODACI: Rođen je u Banja Luci 1950. godine gdje je proveo duži dio života. Nakon ratne deportacije 1993. godine na otok Hvar, dolazi u Rijeku te postaje članom Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka, HDLU Zagreb i International Association of art-UNESCO. 1994. godine, na prijedlog Ministarstva kulture, dobiva hrvatsko državljanstvo. Sada živi i radi u Rijeci, član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika u statusu slobodnog umjetnika. Do sada je imao 53 samostalne i oko 205 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, sudionik je velikog broja likovnih kolonija i seminara, nekoliko humanitarnih akcija i donacija za djecu kao i bolesne branitelje. Ilustrirao je više knjiga. IZ OBRAZLOŽENJA: Muris Čorbić je prije svega čovjek umjetnik koji svojim radom i djelovanjem povezuje svjetove, gradove, prijatelje, građane i sugrađane. Osnovni razlog za kandidiranje Murisa Čorbića jesu rezultati koje je kandidat postigao u 2013. godini, samostalnom izložbom u Tuzli pod nazivom Lom duše, a u okviru međunarodne likovne izložbe INTEBITEF 2013. u Međunarodnoj galeriji portreta. Izložba je dobila vrhunske ocjene stručne javnosti te pohvale i visoke ocjene same galerije. Potom 2014. godine Čorbić organizira samostalnu izložbu u Državnom arhivu Grada Rijeke pod nazivom Riječke miholjske godine. Muris Čorbić je slikom i riječju kroz niz godina povezivao prostore, prošlost i sadašnjost te različite forme umjetnosti, kako bi uspio komunicirati temeljne probleme ljudske egzistencije i smisla postojanja i opstojnosti. Izložba i knjiga pod nazivom Lom duše te izložba slika i katalog Riječke miholjske godine snažan su doprinos takvom djelovanju ovog umjetnika kao i kulturi na ovim prostorima povezanim povijesno i kulturološki u međuovisnost koju samo umjetnik može tako precizno doživjeti i tako hrabro i istinski, srčano i ljudski opisati i pokazati. TEKST PRIZNANJA: Za izuzetna dostignuća u slikarstvu i dugogodišnji doprinos u području kulture. KANDIDAT: doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, dr. med. PREDLAGATELJ: Hrvatski liječnički zbor-Podružnica Rijeka, prof. dr. sc. Gordan Gulan, dr. med., predsjednik OSNOVNI PODACI: Rođen je 1967. godine u Rijeci. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Rijeci 1991. godine. Razdoblje od 1992. do 2005. godine proveo je najprije kao znanstveni novak, zatim specijalizant te potom i specijalist urologije pri Klinici za urologiju KBC Rijeka. Od 2006. godine zaposlen je u Poliklinici Medico, a od 2008. godine ravnatelj je Poliklinike. 1996. godine obranio je magistarski rad, a 2005. godine doktorski rad. Izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta pri Medicinskom fakultetu u Rijeci, a uz završeni poslijediplomski studij stječe i stručni naziv sveučilišnog magistra menadžmenta u zdravstvu. Član je Europske urološke asocijacije i Upravnog odbora Hrvatskog urološkog društva te član Uredničkog odbora časopisa Medicina Fluminensis. Obnaša funkciju predsjednika Županijskog povjerenstva PGŽ Hrvatske liječničke komore te predsjednika Povjerenstva za privatnu praksu i ugovornu specijalističku izvanbolničku djelatnost Hrvatske liječničke komore. Član je Savjeta za zdravlje Primorsko-goranske županije. Jedan je od urednika i koautora poglavlja u tri stručne knjige te koautor u više od 30 znanstvenih i stručnih članaka. IZ OBRAZLOŽENJA: Doc. dr. sc. Vladimir Mozetič na čelu je Poliklinike Medico koja postoji i djeluje 24 godine, a zapošljava 70-tak stalnih djelatnika te pruža usluge u 15 djelatnosti,

14

uključujući i dnevnu bolnicu s dvije operacijske dvorane. Nastavna je baza Medicinskog fakulteta u Rijeci te surađuje s nekoliko zdravstvenih i edukacijskih institucija u zemlji i regiji. Poliklinika Medico je od 3. srpnja 2013. godine prva zdravstvena ustanova u Republici Hrvatskoj s međunarodnim certifikatom Quality in International Patient Care njemačke certifikacijske kuće Temos. Doc. dr. sc. Vladimir Mozetič predsjednik je nedavno osnovanog Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera. Klaster je udruga koja je osnovana u listopadu 2014. godine, a kao posljedica usvajanja Strategije razvoja zdravstvene industrije Primorsko-goranske županije. U Klasteru su po prvi put na jednom mjestu okupljeni javni i privatni pružatelji zdravstvenih usluga, fakulteti, hotelijeri, turističke agencije i turistička zajednica s ciljem promocije grada i regije u segmentu zdravstvenog turizma. Jedan je od dobitnika nagrade Menadžer godine 2013., Udruženja hrvatskih menadžera CROMA. Kao pozvani predavač održao je niz predavanja tijekom 2014. godine. Održao je i pozvano predavanje u sklopu partnerske Konferencije "pametnih specijalizacija" Ministarstva gospodarstva i Ministarstva turizma koja je održana u Rijeci u svibnju 2014. godine. Kao član organizacijskog odbora sudjelovao je u organizaciji 6. Hrvatskog urološkog kongresa 2013. godine u Umagu. Od 2013. godine nositelj je novog Kolegija na Medicinskom fakultetu u Rijeci - Organizacija i upravljanje u zdravstvenim ustanovama, uloga Hrvatske liječničke komore i Hrvatskog liječničkog zbora. Nastavno svemu ranije navedenom smatramo kako je doc. dr. sc. Vladimir Mozetič svojim cjelokupnim dosadašnjim radom, a osobito tijekom posljednje dvije godine, dao uistinu značajan doprinos unapređivanju zdravstva i zdravstvene djelatnosti našeg kraja, osobito u smislu njihova pozicioniranja kao potencijala gospodarskog razvoja. TEKST PRIZNANJA: Za izniman doprinos razvoju i profiliranju zdravstvene djelatnosti kao potencijala gospodarskog razvoja našega kraja. KANDIDAT: Franjevački svjetovni red, Mjesno bratstvo Gospe Lurdske PREDLAGATELJ: Lista za Rijeku IZ OBRAZLOŽENJA: Socijalna samoposluga Kruh sv. Elizabete je projekt Franjevačkog svjetovnog reda koji kroz zadnje četiri godine radi sa siromasima našega grada i okolice. Projekt je započeo 2010. godine povodom Dana siromaštva kada je pokrenuta prva akcija Mladi protiv gladi poticanjem škola da po principu jedan učenik, jedan proizvod, prikupe osnovne namirnice koje su se onda, u suradnji s Centrom za socijalnu skrb, podijelile najsiromašnijim sugrađanima. Nakon prikupljanja hrane, putem pisma, stupilo se u kontakt s prvim potrebitim građanima, korisnicima tzv. pomoći za uzdržavanje u iznosu od 600,00 kn u prostoru koji je osigurao Grad Rijeka na Brajdici. Volonteri su se usudili sanjati više i dijeliti hranu siromašnima kontinuirano tokom cijele godine te se počelo s nasumičnim prikupljanjem donacija, a Grad je na Brajdi 7 ustupio novi prostor i počelo se s periodičnim dijeljenjem hrane ovisno o donacijama. Tijekom 2011. godine radilo se na organizacijskoj strukturi, da bi u 2012. godini izgradili njezine konture te uspostavili osnovne procedure rada i krenuli kontinuirano s tjednim prikupljanjem hrane vikendom po trgovačkim centrima i podjelom mjesečnog paketa korisnicima. Krajem 2012. godine uz pomoć Grada otvara se mogućnost širenja djelatnosti na odjeću, obuću, kućanske potrepštine i sitniji namještaj te se u prosincu 2012. godine na Žabici 4 otvara skladište odjeće, obuće i sitnog namještaja. Tokom 2013. godine puno su radili na medijskoj promociji ideje, animirajući sugrađane da doniraju hranu, a paralelno je potaknut razvoj ideje u drugim gradovima u Hrvatskoj te su riječkim primjerom i iskustvom rada vrata otvorile i samoposluge u Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Karlovcu. Sve ove činjenice ne bi bile ništa neobično da Socijalna samoposluga nije od početka potpuno volonterski projekt te ne čudi da su 2012. i 2013. godine volonteri Socijalne samoposluge bili volonteri godine Grada Rijeke. U 2013. godini u radu Socijalne samoposluge sudjelovalo je 484 volontera sa 14.242 volonterska sata rada, a u 2014. godini 394 volontera sa 10.053 sati volonterskog rada. TEKST PRIZNANJA: Za izuzetan humanitarni doprinos u prikupljanju pomoći najpotrebitijim građanima.

15

KANDIDAT: Damir Mišković PREDLAGATELJ: Zajednica sportskih udruga Grada Rijeke "Riječki sportski savez" OSNOVNI PODACI: Rođen je 1965. godine u Rijeci. Ovdje je odrastao i napravio prve nogometne korake igrajući za NK Orijent kao vratar. Iako nije uspio razviti igračku karijeru, radne navike i način razmišljanja koje mu je usadio sport uvelike su mu pomogle u poslovnoj karijeri. Krajem 90-tih godina zaposlio se u Orlean Investu, kompaniji obitelji Volpi, u kojoj je radio i njegov otac i danas postao jedna od ključnih osoba holdinga koji zapošljava 20.000 ljudi. Ljubav prema nogometu i rodnom gradu ga je 2012. godine ponukala na povratak u riječki nogomet te je postao predsjednik Uprave HNK Rijeka. 2013. godine postao je predsjednik Udruge prvoligaša, dok je 2014. godine izabran za dopredsjednika Hrvatskog nogometnog saveza i predsjednika Nogometnog saveza Primorsko-goranske županije. IZ OBRAZLOŽENJA: Dolaskom Damira Miškovića na mjesto predsjednika Uprave HNK Rijeka klub je doživio organizacijski i sportski uspon. Provedeno je uspješno preoblikovanje kluba u sportsko dioničko društvo kojim je Rijeka postala jedan od prvih nogometnih klubova koji su uspješno završili proces preoblikovanja postavši time primjer uspješnosti funkcioniranja nogometnog kluba u Hrvatskoj. Uz sjajne rezultate i organizacijski iskorak, upravo na inicijativu Damira Miškovića, koji je aplicirao projekt Social Sport fondaciji za osiguranje financijskih sredstava, pokrenuta je izgradnja zamjenskog stadiona i trening kampa na Rujevici gdje bi HNK Rijeka trebala dobiti svoj novi dom. Izgradnja trening kampa značit će i početak gradnje nove Kantride koja će u budućnosti biti zona vrhunskog sporta, rekreacije i zabave. Nakon uspješno izborenog ostanka u ligi, u završnici sezone u kojoj je došao na čelo Kluba, Damir Mišković je u sezoni 2012./2013. počeo graditi temelje uspješne momčadi koja će dvije godine kasnije imati prepoznatljivo ime na nogometnoj karti Hrvatske i Europe. Sezonu 2012./2013. HNK Rijeka je završila na 3. mjestu i time izborila plasman u europska natjecanja. Sezonu 2013./2014. HNK Rijeka je započela povijesnim uspjehom, pobjedom protiv Stuttgarta i prvim plasmanom u skupinu UEFA Europa lige. Prvenstvenu sezonu nogometaši Rijeke okončali su na 2. mjestu, a pobjedom protiv Dinama u finalu Kupa Hrvatske sezonu 2013./2014. učinili najuspješnijom u klupskoj povijesti. Sezonu 2014./2015. nogometaši Rijeke ponovno su otvorili velikim uspjehom i novim trofejem. Pobjedom protiv Dinama HNK Rijeka je prvi put u klupskoj povijesti osvojila Super kup Hrvatske. Ponovno je izboren plasman u skupinu UEFA Europa lige te je Rijeka ponovno ispisala neke od najljepših stranica u klupskoj povijesti. Značajan iskorak napravljen je i u organizaciji škole nogometa koja je prvi put u povijesti dobila dva terena za trening te broj djece povećala na više od 400. Osim kroz rezultate prve momčadi, eru Damira Miškovića na čelu HNK Rijeka treba promatrati i kroz prizmu velikog napretka na organizacijskoj razini samog Kluba u svim segmentima. Da su navijači prepoznali zdravi projekt HNK Rijeka potvrđuju i brojke posjećenosti Kantride koju je u prvom dijelu sezone 2014./2015. pohodilo u prosjeku 7.000 gledatelja. Prijedlog je pismom potpore podržala Zajednica sportova Primorsko-goranske Županije. TEKST PRIZNANJA: Za unapređenje i doprinos popularizaciji nogometa. KANDIDAT: Predrag Sloboda PREDLAGATELJ: Športsko društvo Primorje '08 OSNOVNI PODACI: Rođen je 1950. godine u Beogradu, a u Rijeku se doselio kao dijete gdje je stekao fakultetsko obrazovanje te osnovao obitelj s kojom i danas živi u Rijeci. Pred 30-tak godina zaposlio se u talijanskoj firmi, a pred 15-tak godina uključio se u rad vaterpolo kluba u Italiji čiji je sponzor njegova firma. 2007. godine aktivnije se uključio u rad Vaterpolo kluba Primorje EB. 2009. godine postaje predsjednik Vaterpolo kluba Primorje EB, jednog od najstarijih sportskih kolektiva Republike Hrvatske. S njegovim dolaskom na čelo Kluba počelo je najuspješnije razdoblje riječkog vaterpola te se naslov prvaka države vratio u Rijeku nakon 76 godina. 2010. godine izabran je na funkciju predsjednika Hrvatskog vaterpolskog saveza. Uslijedili su mnogobrojni uspjesi i priznanja, a kruna je osvojeno zlato na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. godine. Imenovan je i za predsjednika Nacionalnog vijeća za sport, najvišeg stručnog sportskog tijela u Hrvatskoj.

16

IZ OBRAZLOŽENJA: U posljednje dvije godine Klub je ostvario najbolje rezultate u svojoj povijesti. 2013. godine osvojio je 1. mjesto Kupa Hrvatske, 1. mjesto Jadranske lige, 2. mjesto Prvenstva Hrvatske. 2014. godine Klub je osvojio 1. mjesto Kupa Hrvatske, 1. mjesto Jadranske lige, 1. mjesto prvenstva Hrvatske i 3. mjesto Europske liga prvaka. Također su se mlađe uzrasne kategorije izdigle kvalitetom u sam vrh hrvatskog vaterpola. Kao predsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza, nakon zlata na Olimpijadi u Londonu, reprezentacija je osvojila 2013. godine 1. mjesto na Mediteranskim igrama, 3. mjesto na Svjetskom prvenstvu, 2. mjesto na Svjetskom prvenstvu juniora te 2014. godine 3. mjesto u Svjetskom kupu i 3. mjesto na Europskom prvenstvu juniora. Prijedlog podupiru Zajednica sportova Primorsko-goranske županije i Hrvatski vaterpolski savez. TEKST PRIZNANJA: Za vrhunska sportska ostvarenja u vaterpolu i izuzetan doprinos sportskom ugledu grada Rijeke. IV. PRIJEDLOG ODBORA ZA JAVNA PRIZNANJA

Odbor za javna priznanja održao je četiri sjednice na kojima je razmatrao dostavljene

prijedloge za dodjelu javnih priznanja Grada Rijeke u 2015. godini. Člankom 5. Odluke o javnim priznanjima Grada Rijeke utvrđeno je da se godišnje

dodjeljuje jedna Nagrada Grada Rijeke za životno djelo, međutim da se iznimno mogu dodijeliti najviše dvije nagrade za navedeno javno priznanje. Obzirom na životna postignuća kandidata za javno priznanje Nagrada Grada Rijeke za životno djelo te njihov doprinos u dugogodišnjem radu i promicanju ugleda i interesa Grada Odbor je jednoglasno donio odluku da se Gradskom vijeću predloži da se Nagrada Grada Rijeke za životno djelo u 2015. godini dodijeli dvojici kandidata, Boži Mimici, prof. i dr. sc. Darku Gašparoviću.

Nakon provedene rasprave Odbor za javna priznanja je utvrdio sljedeće prijedloge za

dodjelu javnih priznanja Grada Rijeke u 2015. godini: NAGRADA GRADA RIJEKE ZA ŽIVOTNO DJELO

Bože Mimica, prof. prof. dr. sc. Darko Gašparović

ZLATNA PLAKETA "GRB GRADA RIJEKE"

prof. dr. sc. Željko Bartulović Samostalni sindikat zaposlenika riječke luke doc. dr. sc. Nikola Ivaniš, prim. dr. med. Klub Sušačana William Klinger

GODIŠNJA NAGRADA GRADA RIJEKE

dr. sc. Jonatan Lerga, dipl. ing. doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, dr. med. Damir Mišković Predrag Sloboda

Odredbom članka 10. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Rijeke utvrđeno

je da odluku o dodjeli javnih priznanja Grada Rijeke donosi Gradsko vijeće na temelju prijedloga Odbora za javna priznanja. O svakom pojedinom prijedlogu glasuje se odvojeno.

Predsjednica Odbora

Dorotea Pešić-Bukovac, v.r.

17

Na temelju članka 46. Statuta Grada Rijeke ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 24/09, 11/10 i 5/13 i "Službene novine Grada Rijeke" broj 7/14) i članka 10. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Rijeke ("Službene novine Primorsko-goranske županije" broj 14/13), Gradsko vijeće Grada Rijeke na sjednici donijelo je

O D L U K U O DODJELI NAGRADE GRADA RIJEKE

ZA ŽIVOTNO DJELO

Dobitnik Nagrade Grada Rijeke za životno djelo u 2015. godini je

Bože Mimica, prof.

za izuzetan doprinos kulturi, povijesti i numizmatici grada Rijeke i Hrvatske.

18


O D L U K U O DODJELI NAGRADE GRADA RIJEKE

ZA ŽIVOTNO DJELO

Dobitnik Nagrade Grada Rijeke za životno djelo u 2015. godini je

prof. dr. sc. Darko Gašparović

za izniman doprinos sveukupnom kulturnom, umjetničkom i znanstvenom razvoju grada Rijeke.

19


O D L U K U O DODJELI ZLATNE PLAKETE "GRB GRADA RIJEKE"

Dobitnik Zlatne plakete "Grb Grada Rijeke" u 2015. godini je

prof. dr. sc. Željko Bartulović

za dugogodišnji doprinos znanstveno-istraživačkom proučavanju i promicanju prošlosti grada Rijeke i zapadne Hrvatske te obrazovanje pravnika.

20




Samostalni sindikat zaposlenika riječke luke

za dugogodišnji sindikalni rad i doprinos u promicanju i zaštiti prava lučkih radnika u Rijeci.

21




doc. dr. sc. Nikola Ivaniš, prim. dr. med.

za osobni doprinos razvoju zdravstva i podizanje ugleda grada Rijeke razvojem Poliklinike Ivaniš kao priznatog vrhunskog medicinskog centra u Hrvatskoj.

22




Klub Sušačana

za dugogodišnje nakladništvo časopisa Sušačka revija i doprinos kulturnom razvoju i ukupnom boljitku društvene zajednice grada Rijeke.

23




William Klinger

za izniman doprinos istraživanju povijesti Rijeke, njene međunarodne kontekstualizacije te doprinos internacionalnoj historiografiji.

24


O D L U K U O DODJELI GODIŠNJE NAGRADE GRADA RIJEKE

Dobitnik Godišnje nagrade Grada Rijeke u 2015. godini je

dr. sc. Jonatan Lerga, dipl. ing.

za znanstveni doprinos i ostvarena postignuća u području digitalne obrade signala te nagradu Hrvatske akademije tehničkih znanosti.

25




doc. dr. sc. Vladimir Mozetič, dr. med.

za izniman doprinos razvoju i profiliranju zdravstvene djelatnosti kao potencijala gospodarskog razvoja našega kraja.

26




Damir Mišković

za unapređenje i doprinos popularizaciji nogometa.

27

28




Predrag Sloboda

za vrhunska sportska ostvarenja u vaterpolu i izuzetan doprinos sportskom ugledu grada Rijeke.

PRIJEDLOZI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA RIJEKE U … · mnogobrojne studije, znanstvene i...

Documents

Transcript of PRIJEDLOZI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA GRADA RIJEKE U … · mnogobrojne studije, znanstvene i...