MOGUĆNOSTI KORIŠTENJA EU FONDOVA U

ŠIBENSKO-KNINSKOJ ŽUPANIJI

Vodice, 29. 10. 2013.

1

Ivana Maletić, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

Popunjene upitnike dostavilo je 55% odnosno njih 11 od ukupno 20 na području županije, te se cjelokupna analiza i izvedeni zaključci temelje na ograničenom, ali reprezentativnom uzorku.

Ukupan broj projekata/projektnih ideja prikupljenih upitnikom je 118 i to u vrijednosti oko 1,6 milijardi kuna.

Napomena: ovo je samo okvirni iznos jer većina projekata koji su na razini projektne ideje nema definiranu vrijednost projekta ili je ona procijenjena

3

◦ Jedan od ključnih kriterija za prijavu na natječaje koji se raspisuju iz strukturnih fondova jest kriterij ispunjenja svih preduvjeta i pripremljenost sve tražene dokumentacije prije podnošenja prijave na natječaj

20 % projekata potpuno spremno27 % projekata u nekoj od faza pripreme53 % projekata na razini ideje

4

5

PODRUČJE BROJ PROJEKATA

POSTOTAK

JAVNA INFRASTRUKTURA 93 78,81 Komunalna 34 36,56 Društvena 40 43,01 Gospodarska 19 20,43 PROMETNA I ICT INFRASTRUKTURA 11 9,32 ZAŠTITA OKOLIŠA 5 4,24 TRŽIŠTE RADA 6 5,08 ADMINISTRATIVNI KAPACITETI JAVNE UPRAVE 3 2,54

UKUPNO: 118 100

Koliko god razina društvenog i gospodarskog razvoja Hrvatske, pa tako i Šibensko-kninske županije, zahtijeva značajna ulaganja u podizanje standarda i kvalitete infrastrukturne i komunalne opremljenosti, samo takva ulaganja nisu dovoljna za postizanje sveukupnog, a posebice gospodarskog razvoja.

U situaciji globalne gospodarske krize, pada gospodarske aktivnosti i visokih stopa nezaposlenosti poticanje poduzetništva i zapošljavanje najvažniji su prioritet u budućem sedmogodišnjem razdoblju u kojem se očekuje pametan, održiv i uključivi rast. Također, održivi razvoj u smislu energetske učinkovitosti i obnovljive energije sljedeće su prioritetno područje EU ulaganja. Poticanje inovacija u najširem smislu riječi nešto je što se posebno naglašava i ističe u svim sektorskim i fondovskim dokumentima.

6

Kroz upitnik identificirana su osnovna područja lokalne specijalizacije koja se primarno odnose na turizam, poljoprivredu i ribarstvo.

Niti u jednom zaprimljenom upitniku niti jedna JLP(R)S nije navela da je bila uključena u proces pripreme nacionalne Strategije pametne specijalizacije regija koju priprema Ministarstvo gospodarstva.

Pametna specijalizacija postaje ex ante uvjetovanost u novoj financijskoj perspektivi EU, te je iznimno bitno promišljati lokalni razvoj kroz specijalizaciju regije.

Činjenica da lokalna/regionalna razina ne sudjeluje u pripremi Strategije pametne specijalizacije otvara sumnju da će proces utvrđivanja područja pametne specijalizacije biti definiran pristupom „odozgo prema dolje“, umjesto obratno.

7

U promišljanju integriranog lokalnog razvoja na principu „odozdo prema gore“ treba imati na umu CLLD /LEADER pristup (CLLD – Community lead local development), koji je jedna od važnih značajki politike ruralnog razvoja (trenutno jedna od četiri osi EARDF). Ovo je pristup integriranog lokalnog razvoja odozdo prema gore, putem LAG-ova i lokalnih integriranih razvojnih strategija. Potpora ovim integriranim strategijama koje se pripremaju i provode od strane lokalne zajednice osigurava se iz svih pet ESI fondova (European Structural and Investment Funds: 1. ERDF, 2. ESF, 3. CF, 4. EAFRD-European Agricultural Fund for Rural Development/Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, 5. EMFF-European Maritime and Fisheries Fund/Europski fond za pomorstvo i ribarstvo).

Ovom se inicijativom i pristupom financiraju male, lokalne investicije. Jedna od važnijih budućih odrednica je pomoć u pripremi projekata, jačanju kapaciteta, povezivanje i umrežavanje aktera lokalnog razvoja.

8

Vezano uz sudjelovanje u donošenju Županijske razvojne strategije tek nešto više od 18% JLP(R)S odgovorilo je da je aktivno sudjelovalo u njezinoj izradi i donošenju, više od 45% izjasnilo se da je sudjelovalo tek formalno, a oko 18% navelo je da nije sudjelovalo.

Ovaj je podatak vrlo zabrinjavajući s obzirom da jasno postavljeni ciljevi i prioriteti u Županijskoj razvojnoj strategiji predstavljaju preduvjet za prijavu projekata na EU fondove, jer se u svakoj prijavi mora jasno vidjeti na koji način će pojedini projekt doprinijeti ostvarenju ciljeva ŽRS-a i drugih relevantnih strategija.

9

Zakonom o proračunu definirano donošenje Plana razvojnih programa kao strateškog dokumenta na razini općina, gradova i županije.

Prijedlogom Zakona o regionalnom razvoju nije Županijska razvojna strategija definirana kao strateški dokument koji objedinjava prioritete iz planova razvojnih programa.

10

ESI fondovi jedan su od najbitnijih instrumenata kojima će se utjecati na rast i razvoj Hrvatske i koji će doprinositi provedbi strategije Europa 2020. Ulaganja iz ESI fondova mora se koncentrirati na limitirani broj prioriteta.

11

Prioriteti koje je Komisija istaknula da ih želi sufinancirati u Hrvatskoj u slijedećem programskom razdoblju 2014-2020. su Jačanje konkurentnosti gospodarstva, Jačanje uključivanja na tržište rada, osiguravanje

boljeg obrazovanja i vještina, smanjenje siromaštva uvažavajući regionalne razlike,

Zaštita i očuvanje zdravog okoliša, zaštita prirodnih resursa i nasljeđa, prilagodba klimatskim promjenama,

Jačanje administrativnih kapaciteta, unapređenje učinkovitosti javne administracije i povećanje uključivanja civilnog društva i socijalnih partnera

12

Europska komisija identificirala je niz preduvjeta koji su ključni za uspješnu implementaciju gore navedenih prioriteta. Hrvatske vlasti moraju poduzeti aktivnosti na rješavanju preduvjeta kako bi se sredstva mogla uspješno povući:◦ postojanje strategije za jačanje administrativne učinkovitosti,

uključujući reformu javne uprave◦ razviti nacionalnu ili regionalnu strategiju istraživanja i inovacija

za pametnu specijalizaciju◦ razviti sveobuhvatni nacionalni plan prometa◦ dizajnirati nacionalnu digitalnu strategiju i operativni nacionalni

plan za širokopojasnu mrežu◦ postojanje nacionalnog i/ili regionalnog okvira za cjeloživotno

učenje u skladu s politikom na razini Unije

13

◦ dizajnirati politike tržišta rada sukladno EU regulativi i uputama

◦ modernizirati institucije na tržištu rada koje su ojačane sukladno uputama za zapošljavanje Unije

◦ osigurati učinkovitu provedbu EU regulative u sektorima upravljanja otpadom i vodama, kao i horizontalnih odredbi koje se tiču procjene utjecaja na okoliš i strateške procjene utjecaja na okoliš

◦ transpozicija Direktive o obnovljivoj energiji u nacionalne zakone

14

◦ u ribarstvu treba uspostaviti administrativne kapacitete za prikupljanje obveznih podataka za upravljanje ribarstvom, kao i provođenje sustava kontrola, inspekcija i ovrhe

◦ razviti višegodišnji strateški plan za akvakulturu◦ postojanje mehanizma koji osigurava učinkovitu provedbu

i primjenu EU Zakona o državnim potporama◦ postojanje prikladnog statističkog sustava i indikatora

rezultata◦ osigurati da su uspostavljeni prikladni kapaciteti za

provođenje nabave, u upotrebi potrebni obrasci i procedure.

15

16