P r v i h r v a t s k i v o j n o s t r u n i m a g a z i n

ISS

N 1

330

- 5

00

XPR

INTE

D IN

CRO

ATIA

EUR 2,10CAD 3,00

AUD 3,30USA 2,00CHF 3,50

SLO EUR 1,80SEK 17,00NOK 17,00DKK 15,50GBP 1,30

brigadna generalicaGordana Garai,

savjetnica za rodnapitanja u Zapovjednitvu

ISAF-a

RAZGOVOR

Promocija Polaznika vojnih kola

Broj 450 20. lipnja 2014. Izlazi od 1991. www.hrvatski-vojnik.hr BesPlatni Primjerak

Poljski i hrvatskisPecijalciu zajednikom djelovanju na kopnu i u vodi...

Mornarika vojna vjeba

Zdrueno djelovanje ujadranskoM Moru

aDrion 14 livEX

NASLOVNICA_450.indd 7 6/17/14 2:43 PM

2broj 450 / 20. lipnja 2014.

SADRAJ

U lanstvu Europskog udruenja vojnih novinara (EMPA)Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2014.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu slubeni stav Ministarstva obrane RH.

4 RAZGOVOR brigadna generalica Gordana Garai, savjetnica za rodna pitanja u Zapovjednitvu iSaF-a

7 MORH i OSRH Konferencija naelnika glavnih stoera ameriko-jadranske povelje

8 MORnARikA VOJnA VJebA ADRiOn 14 LiVeX Zdrueno djelovanje u Jadranskom moru

brigadna generalica

savjetnica za rodna pitanja u Zapovjednitvu ISAF-a

5broj 450 / 20. lipnja 2014.

Vesna PIntArI, snimio Stjepan BrIgljeVI

4

RazgovoR

AfgAnistAnce elimo po-tAknuti dA u svoje redo-ve primAju ene i u vojsci i policiji jer one ine pedeset posto stAnovnitvA... smAtrAm dA bi njihovo sudjelovAnje u misijAmA trebAlo biti normAlno i dA bi svAtko tko rAdi svoj po-sAo kompetentno, bez obzirA nA spol, trebAo dobiti tu priliku. u nAem kontingentu smo svjesni te jednAkoprAvnosti jer smo od poetkA u vojnoj policiji ovdje u misiji imAli po nekoliko pripAdni-cA koje su pomAgAle u ophod-njAmA, pregledu i kontAktimA sA enskim stAnovnitvom. bili smo od poetkA dobAr primjer ostAlimA...

Tijekom nedavna boravka u Kabulu pruila nam se prigoda za razgovor s brigadnom generalicom Gordanom Garai, savjetnicom za rodna pitanja u Zapovjednitvu ISAF-a i ujedno prvom enom iz OSRH koja je postav-ljena na ovako visoku vojnu poziciju u ovoj operaciji. Njezina je zadaa u iduih nekoliko mjeseci raditi na integraciji rodne ravno-pravnosti u afganistanskim sigurnosnim institucijama, a rije je o iznimno odgovornoj dunosti s obzirom na to da je pitanje ravno-pravnosti spolova zbog kulturnih, obiajnih i religijskih utjecaja u Afganistanu vrlo osjet-ljivo i sloeno. Stoga e postizanje napretka na ovom podruju i stvaranje uvjeta da se postojee stanje odri i nastavi u pozitivnom smjeru biti i jedna od bitnih zadaa operacije ISAF do njezina zavretka.

Od nedavno ste na mjestu savjetni-ce za rodna pitanja u Zapovjedni-

tvu operacije ISAF, to je iznimno osjetljivo i vano mjesto u dravi gdje je ravnopravnost spolova jo uvijek daleko od standarda za-padnog drutva. to e biti vaa zadaa iduih mjeseci?Zadaa je mog ureda koordinirati napore ISAF-a i podreenih zapovjednitava na podruju integracije rodne ravnopravnosti u ANSF, kao i suradnja s meunarodnom zajednicom, prije svega s UN-om i drugim vladinim i nevladinim organizacijama. U pogledu rodne ravnopravnosti NATO po-stupa po UN-ovoj rezoluciji 1325 ene, mir i sigurnost, te je u svrhu njezine im-plementacije izdao Direktivu 40-, a inte-gracija rodne ravnopravnosti u ANSF-u i sigurnosne institucije jest i dio mandata ISAF-a. Naime, radi se na promociji rodne ravnopravnosti i onog to ISAF kao vojna misija moe uiniti ponajprije u sigurno-snom sektoru tj. u vojsci i policiji. eli se afganistansku stranu potaknuti da u svoje redove prima ene i u vojsci i policiji jer one ine pedeset posto stanovnitva. To e

zbog kulture i obiaja biti teko, meutim vidim da su se odreene stvari pomaknu-le s mrtve toke. Naime, u Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarsvu obrane Afganistana u dokumentima i strategija-ma propisane su odreene kvote i vremen-ski rok u kojem trebaju ostvariti zacrtane ciljeve. U afganistanskoj vojsci cilj je dostii deset posto ena u iduih deset godina, a trenutano je samo 0,4 posto ena u voj-sci, to je oko 776 pripadnica. U policiji je situacija malo bolja. Cilj je takoer dostii 10 posto ena u policiji, a trenutano ih je 1,3 posto, odnosno oko 1900 pripadnica. Drugi problem s kojim se susreemo jest koliko e one dugo ostati u sastavu vojske i policije jer im uvjeti na radnom mjestu nisu onakvi kakvi bi trebali biti. Meu-narodna zajednica provodi razne projekte jednako kao i NATO i ISAF. Svakodnevno se u ministarstvima obrane i unutarnjih

poslova radi s afganistanskim mjerodav-nim tijelima na stratekoj razini, sudjeluje u donoenju standarda, normi i procedura, da kad operacija ISAF zavri, bude izgraena struktura koja onemoguava povratak na staro. Najvei je problem promjena naina razmiljanja i tradicionalan stav prema mje-stu i ulozi ena, no pomak postoji. ISAF-ov je cilj do kraja godine napraviti to vie i razliitim projektima i donacijama stvoriti preduvjete za odrivi napredak. To se odnosi i na izgradnju odgovarajuih objekata za enski dio populacije koja ulazi u te sigur-nosne institucije, ali i stvaranje niza drugih uvjeta. Primjerice, ovdje ne postoji rodiljni dopust, nema dejih vrtia, a nerijeeno je i niz drugih problema. Inae, mjesto savjet-nika za rodnu ravnopravnost generalske razine u operaciji ISAF, NATO je uspostavio prije dvije godine kao primjer afganistan-skim snagama da je normalno biti ena general i raditi s mukim kolegama na istom odgovornom poslu i zadai. Imala sam prilike susresti ovdje neke od afgani-stanskih primjera. U policijskom distriktu u

Kabulu na dunosti zapovjednice je ena s inom generala i ona je zaista kompetentna i obrazovana za taj posao. U tom je distriktu osim nje jo est ena i one svojim primje-rom potvruju da su promjene mogue. U ministarstvima obrane i unutarnjih poslova osnovani su direktorati za ljudska prava i za rodnu ravnopravnost. Na elu takvog direktorata u policiji je takoer generalica, a u Ministarstvu obrane je general (u direk-toratu je i jedna brigadirka koja je zaduena za ta pitanja). Cilj je stvoriti kritinu masu ena u vojsci i policiji koje e u takvom okru-enju ipak biti sigurnije i slobodnije u radu. Ovdje je nasilje u obitelji uobiajena pojava i uspostavljena je tzv. help line 119 koja omo-guuje prijavljivanje svakog oblika nasilja i na tim mjestima rade ene. Mi izravno ne mentoriramo niti savjetujemo, no radimo vrlo usko sa savjetnicima u ministarstvima, s predstavnicima meunarodne zajednice

i nevladinih organizacija ali i nekoliko ak-tivnih enskih afganistanskih organizacija. Jedna je od zadaa mog ureda koordinirati s ostalim meunarodnim faktorima da svako sa svoje strane napravi to moe i da se u Afganistanu shvati vanost napretka u ovom podruju.

Rije je ujedno i o prvoj general-skoj poziciji koju hrvatske snage imaju u ISAF-u te iznimnoj od-govornosti koju preuzimate jer je integracija rodne ravnopravnosti sve bitnija u NATO-ovim i UN-ovim misijama...To mi je prije svega velika ast, a s druge strane i veliki izazov da dano povjerenje opravdam, ali isto tako mi je i zadovoljstvo razmijeniti iskustva s afganistanskim ge-neralicama jer su i one prve u svom poslu. Ovdje se ponajprije eli potaknuti i enski dio drutva da pridonese i u ekonomskom pogledu, ali i da dobije pristup svemu ono-me to do sada nije imao i pomogne da budunost krene u pozitivnom smjeru.

Radi se na promociji rodne ravnopravno-sti i onog to ISAF kao vojna misija moe uiniti, prije svega u sigurno-snom sektoru, tj. u vojsci i policiji. Afganistance elimo potaknuti da u svoje redove primaju ene i u vojsci i policiji jer one ine pedeset posto stanovnitva. To e zbog kulture i obiaja biti teko, meutim vidim da su se odreene stvari pomaknule s mrtve toke

broj 450 / 20. lipnja 2014.

Najvei izazov je postii Napredak i stv oriti uvjete da se oN Nastavi

Gordana Garai,

HV 450_04-06.indd 4-5 17/06/14 11:24

9broj 450 / 20. lipnja 2014.

8broj 450 / 20. lipnja 2014.

Maja Sirievi, snimili Josip Kevri, Maja SirieviMornarika vojna vjeba aDrion 14 LiveX

Pokaznom vjebom SHIP-HeLICoPTeR meDevaC, PRuanja PomoI uneSReenom na bRoDu I njegovom meDICInSkom evakuaCIjom, koju je 12. LIPnja u kaTeLanSkom akvaToRIju vISokIm PReDSTavnICIma moRnaRICa zemaLja LanICa aDRIon InICIjaTIve PRIkazaLa

HRvaTSka RaTna moRnaRICa, zavRILa je moRnaRIka vojna vjeba aDRIon 14 LIveX koja Se oD 9. Do 13. LIPnja oDRavaLa na PoDRuju SReDnjeg jaDRana... u vjebI

je SuDjeLovaLo DeSeT bRoDova, oD kojIH PeT HRvaTSke RaTne moRnaRICe Te Po jeDan bRoD aLbanSke, gRke, TaLIjanSke I SLovenSke RaTne moRnaRICe

Zdrueno djelovanje u jadr anskom moru

Nakon to je prvi put ugostila prijateljske mornarice iz regije jo 2008. godine, Hrvatskoj ratnoj mornarici ovo je drugi put da nje-zini asnici zapovijedaju vjebom ADRION to je podrazumijevalo cijeli niz planskih aktivnosti u pri-premi i provedbi vjebe. Planski proces ukljuio je i organizaciju glavne planske konferencije u oujku i zavrne koordinacijske konferencije krajem travnja. Us-poredno s konferencijom proveden je i 11. ADRION seminar na temu Controlling of maritime border with restricted resources. Vjebom je za-povijedao kapetan bojnog broda Milenko Crljen, zamjenik zapo-vjednika Sredita za obuku HRM-a.Meunarodna vojna vjeba ADRION 14 LIVEX mornarika je multilateralna vjeba koja se odrava jednom godinje s ciljem poboljanja interoperabilnosti rat-nih mornarica ADRION inicijative u provedbi pomorskih operacija, odnosno traganja i spaavanja na moru, zatiti snaga, pomorskog manevriranja i komunikacija te operacija pomorskog presretanja i uvjebavanja procedura u pla-niranju i provedbi multinacional-nih operacija jaanja sigurnosti na moru.Provedba vjebe, u kojoj

Hrvatska ratna mornarica bila je poaena prilikom biti domain multina-cionalne mornarike vjebe ADRION 14 LIVEX koja se provodi pod okriljem Jadransko-jonske inicijative. Bila je to jo jedna prilika da ratne mornarice dr-ava lanica pokau visoku razinu profesionalizma, uvjebanosti i sposobnosti za zajedniko djelovanje u pomorskim operacijama. Cilj je provjera i potvrda interoperabilnosti mornarikih snaga lanica ADRION-a u izvrenju zajed-nikih pomorskih manevara, zadaa nadzora mora, pomorskog presretanja, osiguranja sigurnosti plovnih putova, traganja i spaavanja i slinih zadaa. Tenja je svih sudionica vjebe da, u skladu s podizanjem sveope interope-rabilnosti i razumijevanja meu sudionicama, svaka sljedea vjeba bude sloenija i zahtjevnija. Uvjereni smo da je i ova vjeba svojim scenarijem, sloenou zadaa i dinamikom njihove provedbe uspjeno pridonijela i tom aspektu. Ve i prve analize pokazuju da je ovogodinja vjeba u potpunosti ispunila postavljene ciljeve. Mornarice drava u regiji posveene su jaanju meusobnog povjerenja i spremne su suradnjom i zajednikim naporima su-oiti se sa svakodnevnim mirnodopskim izazovima sigurnosti i stabilnosti u Jadranskom i Jonskom moru. Za uspjeno provedenu vjebu zahvaljujem svim neposrednim sudionicima koji su odgovorno i profesionalno pristupili izvr-avanju postavljenih zadaa. Posebno priznanje upuujem kapetanu bojnog broda Milenku Crljenu, direktoru vjebe, kao i upravljakom stoeru u kojem su, osim hrvatskih asnika, sudjelovali i predstavnici sudjelujuih mornarica.

sudjeluju pomorske snage Al-banije, Crne Gore, Grke, Italije, Hrvatske i Slovenije, nastavak je daljnjeg jaanja ADRION ini-cijative, osobito zbog vanosti regionalne suradnje i meu-sobnog povjerenja ratnih mor-narica zemalja koje imaju izlaz na Jadransko i Jonsko more. U svim mornarikim vjebama inicijative ADRION Hrvatska aktivno sudjeluje od 2006. godi-ne. U vjebi je sudjelovalo deset brodova, od kojih pet Hrvatske ratne mornarice te po jedan brod albanske, grke, talijanske i slovenske ratne mornarice. Crnogorska ratna mornarica sudjelovala je s dva asnika u Stoeru vjebe.Uz zapovjednika Hrvatske rat-ne mornarice komodora Rober-ta Hranja, zapovjednika vjebe ADRION 14 LIVEX kapetana boj-nog broda Milenka Crljena, zapo-vjednika Flotile HRM-a kapetana bojnog broda Ivu Raffanellija, zamjenika zapovjednika Bojne za specijalna djelovanja RH boj-nika Mirka Bonjaka, pokaznoj vjebi nazoili su i zapovjednici Pomorskih snaga RM Albanije - brigadni general Qemal Shkurti, 2. mornarike skupine RM Ita-

lije - kontraadmiral Francesco Sollitto, P-33 RM Crne Gore - kapetan fregate Zoran Ivanov-ski, 430. mornarikog divizijuna RM Slovenije - kapetan bojnog broda Boris Gerak te zamjenik zapovjednika Flote RM Grke - kontraadmiral Nikolaos Tsounis.Iako je ADRION mornarika vjeba, u vjebi je sudjelovao HRZ i PZO te tim Bojne za spe-cijalna djelovanja. Sudjelovalo je 190 pripadnika OSRH te oko 150 pripadnika stranih sudjelujuih snaga. Aktivnosti na moru obu-hvatile su uvjebavanja komu-nikacija, traganja i spaavanja (SAR), taktiko manevriranje brodom, MEDEVAC (izvlaenje unesreenog helikopterom s bro-da), vjebu nasilnog zauzimanja broda iz zraka (Fast Rope Boar-ding), zatitu snaga, ispitivanje, presretanje i ukrcaj na sumnji-vo plovilo. Za vjebu je izraen izmiljeni scenarij temeljen na Rezoluciji Vijea sigurnosti UN-a koja daje ovlast namjenski or-ganiziranim mornarikim sna-gama ADRION zemalja za pro-vedbu meunarodne pomorske operacije u podruju gdje postoji ugroza pomorske sigurnosti iz-miljene drave. n

Jako sam zadovoljan postignutim na vjebi ADRION 14 LIVEX jer su ispunjeni svi ciljevi koje smo naveli u Planu vjebe. Kako sam 2008. godine takoer bio zapovjednik ovakve vjebe, moram priznati da je od tada postignut vidan napredak u poboljanju interoperabilnosti sudjelujuih zemalja te u razvijanju sposobnosti za provedbu zajednikih pomorskih operacija s ciljem spreavanja kriminalnih aktivnosti na moru. injenica jest da veina pomorskih drava nema sve sposobnosti potrebne za samostalnu provedbu ovakvih i slinih pomorskih operacija. Stoga je jaanje regionalne vojne suradnje ratnih mornarica u okviru inicijative ADRION doprinos kvalitetni-jem nadzoru pomorskog prometa u Jadranskom i Jonskom moru, a ujedno je u skladu s NATO-ovim konceptom Connected Force Initiative. Ako se nastavi ovim tempom, vjerujem da bi se u skoroj budunosti ispunili uvjeti za ustrojavanje namjenski organiziranih snaga ADRION zemalja, sposobnih za sudjelovanje u meunarodnim vojnim pomorskim operacijama.

Jadransko-jonska inicijativa poiva na ideji kako se meunarodne krize ne mogu rijeiti nasiljem ve se moraju rjeavati suradnjom meu narodima, s ciljem identificiranja i odreivanja raspona zajednikih interesa. Italija je prilikom sastanka Europskog vije-a u Tampereu, Finska, u listopadu 1999. predstavila idejni projekt Jadransko-jon-ske inicijative. EU je ovoj regionalnoj ini-cijativi dao snanu potporu. RH podupire Jadransko-jonsku inicijativu od poetka, inzistirajui na njezinu ukljuivanju u iri kontekst suradnje u Sredozemlju.Jadransko-jonska inicijativa osnovana je na Konferenciji o sigurnosti i razvitku Jadran-skog i Jonskog mora u Anconi, 20. svibnja 2000. Na konferenciji su sudjelovali mini-stri vanjskih poslova zemalja sudionica: Grke, Italije, Hrvatske, Slovenije, Albanije i BiH. Tom prilikom usvojena je Ankonska deklaracija kojom se lanice obvezuju na suradnju u brojnim podrujima. U pream-buli Deklaracije ministri vanjskih poslova est jadransko-jonskih drava pozivaju se na Povelju UN-a, Zavrni dokument iz Hel-sinkija, Pariku povelju te na dokumente OESS-a i podravaju postojee programe suradnje EU-a za JIE, ukljuujui Pakt o sta-bilnosti. Danas su lanice Jadransko-jonske inicijative: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grka, Hrvatska, Italija, Slovenija i Srbija.Podruja suradnje nisu striktno definirana, ali su kao prioriteti istaknuti: sigurnost, ekonomija, trgovina, znanstveno i tehno-loko istraivanje i razvoj, zatita okolia te ouvanje kulturnog naslijea i blaga kojima regija obiluje.

PROJEKT ADRIONItalija je tijekom stoernih razgovora talijanske i grke RM, 9. i 10. listopada 2001. pred-stavila svoj idejni projekt pod nazivom ADRION, kojem je jedan od ciljeva odravanje periodinih vjebi ratnih mornarica u Jadranskom i Jonskom moru. Temeljna naela suradnje u okviru projekta su jaanje veza i razumijevanja meu ratnim mornaricama tih zemalja te razvijanje interoperabilnosti u provedbi pomorskih operacija. Prvi sa-stanak Radne skupine projekta ADRION odran je 1. prosinca 2004. godine, od 2005. provode se godinje simulacijske vjebe, a od 2006. i mornarike vjebe sa snagama.

Zapovjednik HRM-a komodor Robert Hranj

Zapovjednik MVV ADRION 14 LIVEX-a kapetan bojnog broda Milenko Crljen

JADRANSKO-JONSKA INICIJATIVA

HV 450_08_09.indd 8-9 17/06/14 11:25

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

iMPReSSUM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH VOJNIH gLASILA I IZDAVATVA

Glavni urednik: eljko Stipanovi (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari (vpintar@morh.hr) Urednici i novinari: Leida Parlov (leida.parlov@morh.hr), Domagoj Vlahovi (domagoj.vlahovic@gmail.com), Lada Puljizevi (ladapuljizevic@yahoo.com), Petra Kostanjak (petra.kostanjsak@morh.hr) Lektura / korektura: Gordana Jelavi (gordana.jelavic@yahoo.com), Andrea Pavli Prijevod: Dubravka Mari (dmaric@morh.hr) Fotografi: Tomislav Brandt, Josip Kopi Grafika redakcija: Zvonimir Frank (urednik), (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante Perkovi, Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi, tel: 3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Intergrafika TT d.o.o., Bistranska 19, Zagreb Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavatva, Ilica 256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: hrvojnik@morh.hr Naklada: 3000 primjeraka

10 VJebA SPReMnOST 2014/2 Ocjenjivanje postrojbe deklarirane za Snage brzog odgovora 12 biLATeRALnA SURADnJA Poljski i hrvatski specijalci u zajednikom djelovanju na kopnu i u vodi... 18 RAZGOVOR nadnarednik Pero BertOvi, najspremniji pripadnik Oruanih snaga rH 2014.

HV_450_02_03.indd 2 6/17/14 2:39 PM

3broj 450 / 20. lipnja 2014.

12 13broj 450 / 20. lipnja 2014.

Snage Vojne andar

merije oruanih Sna

ga PoljSke i nae SP

ecijalne Vojne Polic

ije ProVe-

le Su u Vojarni joS

iP joVi na udbini i

Vojarni koVanje

na malom loinju S

VojeVrStan

klaSini trening dV

iju SPecijalnih PoSt

rojbi koje imaju itek

ako iroku matricu

SPoSobno-

Sti. na udbini Su uVje

baVale uPorabu Va

trenog oruja, Sred

StaVa PriSile, rjeaV

ale ViSo-

korizine Situacije

uPorabom taktikih

timoVa u dneVnim i

nonim uVjetima te

u uVjetima

Slabije VidljiVoSti,

a na malom loinj

u amfibijSke oPerac

ije. drugim rijeima,

odraiVale

Su SVe Praktine z

adae iz Podruja d

jeloVanja SPecijaln

ih VojnoPolicijSkih

PoStrojbi,

odnoSno itaV SPekt

ar multinacionalni

h oPeracija na koP

nu, u Vodi i Pod Vod

om...

Leida PARLOV, snimio Tomislav BRANDT

broj 450 / 20. lipnja 2014.

Poljski i hrvat ski sPecijalci

Snage Vojne andarmerije Oruanih snaga Poljske i nae specijalne Vojne policije zauzele su u kasnim popodnev-nim satima teroristiko uporite na Ma-lom Loinju. Skupina terorista koja se pripremala za jo jedan u nizu ubilakih napada bila je u staroj naputenoj kui na osami. Specijalne snage morale su brzo krenuti u akciju. Kirurkom su pre-ciznou upale u kuu. Sve se odvijalo u sekundama. Nisu imale pravo na po-greku. Svaka, pa i najmanja, mogla je biti kobna. Na strani specijalnih snaga rtava nije bilo. Poziv na intervenciju stigao im je upravo u trenutku dok su se na Udbini nalazile na poligonu za gaanje, a snajperisti brusili svoju vje-tinu preciznog unitenja cilja. Nakon

Bilateralna suradnja

te, za njih rutinske operacije, nisu bile od puno rijei. Raspremile su opremu i vrlo brzo nastavile svoju dnevnu rutinu. Poziv ih nije iznenadio niti uznemirio jer tako neto uvijek mogu oekivati. To im je, uostalom, posao. Za njih je to bila samo jo jedna intervencija. Intervencije su to koje specijalna po-strojba moe oekivati u svako doba, a u ovom je sluaju bila rije o manjem dijelu postupaka kroz koje su iskustvo razmjenjivali pripadnici Vojne andar-merije Oruanih snaga Poljske i Satnije specijalne Vojne policije Pukovnije VP-a HKoV-a. Pripadnici Vojne andarmeri-je u Hrvatskoj su bili desetak dana, a domain im je bila Satnija specijalne Vojne policije. Rije je o dvjema postrojbama koje su u najveoj mjeri kompatibilne i poliva-lentne u svojim zadaama. Bilateralna je suradnja na neki nain vezana uz

u zajednikom djelovanju na kopnu i u vodi...

HV 450_12_17.indd 12-13 17/06/14 11:27

10 11broj 450 / 20. lipnja 2014. broj 450 / 20. lipnja 2014.

VJEBA SPREMNOST 2014/2 Leida PARLOV, snimio Tomislav BRAndT

Na trodNevNoj vjebi SpremNoSt 2014/2 provedeNo je NacioNalNo ocjeNjivaNje poStrojbe deklarira-Ne za Nato NrF SNage (SNage brzog odgovora), a rije je o 3. mehaNizira-Noj SatNiji 1. mb tigrovi gmtbr. ovo je druga poStrojba oSrh koja e biti u StaNju SpremNoSti za NrF, a u priprav-NoSti e biti od 1. SijeNja 2015.

Na vojnom poligonu Eugen Kvater-nik kod Slunja odrana je trodnevna vjeba Spremnost 2014/2 u sklopu koje je provedeno nacionalno ocjenji-vanje postrojbe deklarirane za NATO NRF snage (Snage brzog odgovora) koja e biti u statusu spremnosti u 2015. godini. Rije je o 3. mehanizi-ranoj satniji 1. mb Tigrovi GMTBR. U NOS-u NRF za 2015. godinu jo su i desetina za potporu i mobilni

medicinski tim i dva asnika za vezu takoer iz GMTBR, te nacionalni ele-ment potpore iz sastava ZzP-a. Da bi postrojba mogla ui u stand by za NRF mora zadovoljiti sve zahtije-vane kriterije po kojima se provodi ocjenjivanje (CREVAL) za NRF. Ocje-njivanje je provodio ocjenjivaki tim iz HKoV-a iji je elnik bio pukovnik Davor Fanton, naelnik Odjela G1 ZOD-a, a provodilo se u dvije faze. U

prvoj (In barracks) provjeravala se sva planska i operativna dokumentacija, personalni status, materijalno-teh-nika sredstva, a potom je uslijedila taktika vjeba (In field) u ko-joj je NOS NRF morao demonstrirati dostignu-tu razinu sposobnosti za ono to ih moe oekivati

ako se budu trebali uputiti na podruje operacija. Ulaz u oekujue podruje, pokret do dodira s protivnikom, odakle se iz hodnog poretka prelazi u borbeni postroj, zaposjedanje crte razvoja, paljba, manevar, uspostavljanje obrane na brzu ruku, zadae koje proizlaze iz

operacija stabilnosti, samo su neke od radnji koje su se ocje-

njivale tijekom vjebe. Satnija je iskusna, uvjebana, ovladala je svim potrebnim taktikama, tehnikama i procedurama tako da oekujem da e i ocjene biti dobre, kazao nam je direktor vjebe brigadir Tihomir Kundid, naelnik Stoera GMTBR. Objasnio je i kako se sve sastavni-ce NOS-a deklarirane za NRF, da bi uope mogle pristupiti ocjenjivanju, moraju 12 mjeseci obuavati kao

Zadovoljan sam. I ova je satnija pokazala da je na zavidnoj razini obuenosti i uvjebanosti. Dio satnije tijekom oujka vratio se iz operacije ISAF. Prije odlaska u ISAF bili su u estomjesenom obunom procesu, odradili operaciju i po povratku nastavili proces obuke te su dosegnuli status obuenosti potreban za pristupanje ocjenjivanju, kazao je direktor vjebe brigadir Tihomir Kun-did, naelnik Stoera - zamjenik zapovjednika Gardijske motorizirane brigade. Brigadira Kundida pitali smo i o drugim aktivnostima GMTBR.Osim pripreme i obuke snaga za NRF i za operaciju ISAF, moramo u 2016. godini imati jednu satniju za Europsku borbenu grupu. S pripremama emo zapoeti krajem ove godine, a naci-onalna certifikacija satnije provest e se sljedee godine. Ove smo godine prvi put ustrojili i Borbenu grupu mehaniziranog pjeatva to nam je bila obveza sukladno cilju sposobnosti L 1501 N. Borbena grupa e u vjebi UDAR 14 od 27. rujna do 3. listopada biti ocijenjena po progra-mu CREVAL. Sukladno navedenom cilju sposobnosti do 2018. OSRH e imati takve tri borbene grupe mehaniziranog pjeatva.Istaknuo je i da Brigada ima iznimno mnogo obveza to zahtijeva maksimalno usredotoenje na zadae, besprijekornu organiziranost i precizno planiranje to u konanici rezultira uspjenom provedbom svih zadaa. Sve postrojbe Gardijske motorizirane brigade kontinuirano se nalaze u obunom procesu jer je to jedini nain da dosegnu zahtijevanu razinu borbene uinkovitosti i ra-zviju nove zahtijevane sposobnosti. U naem obunom okruju uvijek se pojavljuju novi izazovi na koje moramo biti spremi odgovoriti. Linearan rast obuenosti i uvjebanosti je imperativ. Ocjenjivanje pOstrOjbe deklarirane za

Snage brzog odgovora

brigadir Tihomir Kundid, direktor vjebe Spremnost 2014/2

cjelina. Brigadir Kundid obja-njava kako se 3. mehanizirana satnija poetkom godine vratila iz operacije ISAF. Prije odlaska u ISAF bili su u estomjese-nom obunom procesu, odradili su misiju i po povratku nastavili proces obuke te su dosegnuli status obuenosti potreban za pristupanje ocjenjivanju.Ovo je druga postrojba OSRH koja e biti u stanju spremno-sti za NRF. U ovoj je godini u spremnosti 2. satnija 1. mehani-

zirane bojne takoer iz sastava Gardijske motorizirane brigade. Postrojba koja je u stand by za NRF u sluaju aktivacije mora u roku od 30 dana biti spremna za razmjetaj u podruje ope-racije. NOS NRF 2015 iji je zapovjednik natporunik Flo-rijan Repinc u pripravnosti e biti od 1. sijenja 2015. Vodea nacija u NRF-u ove je godine Francuska, a sljedea bi, kazao nam je brigadir Kundid, trebala biti Njemaka. n

HV 450_10_11.indd 10-11 17/06/14 11:25

iMPReSSUM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH VOJNIH gLASILA I IZDAVATVA

Glavni urednik: eljko Stipanovi (zeljko.stipanovic@morh.hr) Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari (vpintar@morh.hr) Urednici i novinari: Leida Parlov (leida.parlov@morh.hr), Domagoj Vlahovi (domagoj.vlahovic@gmail.com), Lada Puljizevi (ladapuljizevic@yahoo.com), Petra Kostanjak (petra.kostanjsak@morh.hr) Lektura / korektura: Gordana Jelavi (gordana.jelavic@yahoo.com), Andrea Pavli Prijevod: Dubravka Mari (dmaric@morh.hr) Fotografi: Tomislav Brandt, Josip Kopi Grafika redakcija: Zvonimir Frank (urednik), (zvonimir.frank@zg.htnet.hr), Ante Perkovi, Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi, tel: 3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Intergrafika TT d.o.o., Bistranska 19, Zagreb Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavatva, Ilica 256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: hrvojnik@morh.hr Naklada: 3000 primjeraka

Tijekom nedavnog posjeta pripadnicima hrvatskog kontingenta koji sudjeluju u operaciji ISAF u Afganistanu imali smo prigodu raz-govarati s brigadnom generalicom Gordanom Garai koja je u Zapovjednitvu ISAF-a u Kabulu postavljena na dunost savjetnice za rodna pitanja. Rije je o iznimno odgovornoj dunosti s obzirom na to da je ravnopravnost spolova zbog kulturnih, obiajnih i religij-skih utjecaja u Afganistanu vrlo osjetljivo i sloeno pitanje o emu detaljnije moete proitati u razgovoru koji je pred vama...Pokaznom vjebom pruanja pomoi unesreenom na brodu i medicinskom evakuacijom koju je visokim predstavnicima mornarica zemalja lanica Jadransko-jonske inicijative prikazala Hrvatska ratna mornarica zavrila je mornarika vjeba Adrion 14 Livex koja se odravala na podruju srednjeg Jadrana...Na trodnevnoj vjebi Spremnost 2014/2 provedeno je nacionalno ocjenjivanje postrojbe deklarirane za NATO NRF snage. Rije je o 3. mehaniziranoj satniji iz bojne Tigrovi GMTBR koja je ujedno druga postrojba OSRH koja e biti u stanju spremnosti za snage brzog odgovora, a u pripravnosti e biti od sijenja sljedee godine...Pripadnici Vojne andarmerije Oruanih snaga Poljske i nae specijalne Vojne policije proveli su u vojarnama u Udbini i na Malom Lo-inju trening dviju specijalnih postrojbi koje imaju iroku matricu sposobnosti. Tako su pripadnici spomenutih postrojbi odraivali sve praktine zadae iz podruja djelovanja specijalnih vojnopolicijskih postrojbi na kopnu, u vodi i pod vodom, o emu vam u ovom broju donosimo zanimljivu reportau...Treba biti odluan da se ostvari zadani cilj, a dodatni je motiv i potpora postrojbe uz koju je svaki cilj ostvariv, rijei su nadnared-nika Pere Bertovia, pripadnika Vojnoobavjetajne bojne Hrvatske kopnene vojske, najspremnijeg pripadnika OSRH. U razgovoru koji objavljujemo nadnarednik Bertovi izmeu ostalog otkriva tajnu ovogodinjeg velikog uspjeha.Promocija polaznika vojnih kola i ove je godine obiljeena prigodnom sveanou i za same polaznike i za njihove obitelji, ali i za oru-ane snage u cjelini jer dobivamo nove mlade, obrazovane i motivirane polaznike...

Urednitvo

UVODnik

20 HRVATSkO VOJnO UiLiTe Promocija polaznika vojnih kola

23 OSRH 18. narataj vojnih pilota zavrio kolovanje

24 TAkTikA VJebA S bOJniM GAAnJeM tigar 14

26 nOVOSTi iZ VOJne TeHnike iraku isporuen prvi F-16

30 PJeAkO nAORUAnJe Svjetski brend iz eke

35 RATnO ZRAkOPLOVSTVO Kratki letovi (i. dio)

39 MiROVne MiSiJe Misija UN-a u Maliju

50 DUHOVnOST Gle, izie sija sijati

HV_450_02_03.indd 3 6/17/14 2:40 PM

brigadna generalica

savjetnica za rodna pitanja u Zapovjednitvu ISAF-a

4

RazgovoR

AfgAnistAnce elimo po-tAknuti dA u svoje redo-ve primAju ene i u vojsci i policiji jer one ine pedeset posto stAnovnitvA... smAtrAm dA bi njihovo sudjelovAnje u misijAmA trebAlo biti normAlno i dA bi svAtko tko rAdi svoj po-sAo kompetentno, bez obzirA nA spol, trebAo dobiti tu priliku. u nAem kontingentu smo svjesni te jednAkoprAvnosti jer smo od poetkA u vojnoj policiji ovdje u misiji imAli po nekoliko pripAdni-cA koje su pomAgAle u ophod-njAmA, pregledu i kontAktimA sA enskim stAnovnitvom. bili smo od poetkA dobAr primjer ostAlimA...

broj 450 / 20. lipnja 2014.

Najvei izazov je postii Napredak i stv oriti uvjete da se oN Nastavi

Gordana Garai,

HV 450_04-06.indd 4 17/06/14 11:28

5broj 450 / 20. lipnja 2014.

Vesna PIntArI, snimio Stjepan BrIgljeVI

Tijekom nedavna boravka u Kabulu pruila nam se prigoda za razgovor s brigadnom generalicom Gordanom Garai, savjetnicom za rodna pitanja u Zapovjednitvu ISAF-a i ujedno prvom enom iz OSRH koja je postav-ljena na ovako visoku vojnu poziciju u ovoj operaciji. Njezina je zadaa u iduih nekoliko mjeseci raditi na integraciji rodne ravno-pravnosti u afganistanskim sigurnosnim institucijama, a rije je o iznimno odgovornoj dunosti s obzirom na to da je pitanje ravno-pravnosti spolova zbog kulturnih, obiajnih i religijskih utjecaja u Afganistanu vrlo osjet-ljivo i sloeno. Stoga e postizanje napretka na ovom podruju i stvaranje uvjeta da se postojee stanje odri i nastavi u pozitivnom smjeru biti i jedna od bitnih zadaa operacije ISAF do njezina zavretka.

Od nedavno ste na mjestu savjetni-ce za rodna pitanja u Zapovjedni-

tvu operacije ISAF, to je iznimno osjetljivo i vano mjesto u dravi gdje je ravnopravnost spolova jo uvijek daleko od standarda za-padnog drutva. to e biti vaa zadaa iduih mjeseci?Zadaa je mog ureda koordinirati napore ISAF-a i podreenih zapovjednitava na podruju integracije rodne ravnopravnosti u ANSF, kao i suradnja s meunarodnom zajednicom, prije svega s UN-om i drugim vladinim i nevladinim organizacijama. U pogledu rodne ravnopravnosti NATO po-stupa po UN-ovoj rezoluciji 1325 ene, mir i sigurnost, te je u svrhu njezine im-plementacije izdao Direktivu 40-, a inte-gracija rodne ravnopravnosti u ANSF-u i sigurnosne institucije jest i dio mandata ISAF-a. Naime, radi se na promociji rodne ravnopravnosti i onog to ISAF kao vojna misija moe uiniti ponajprije u sigurno-snom sektoru tj. u vojsci i policiji. eli se afganistansku stranu potaknuti da u svoje redove prima ene i u vojsci i policiji jer one ine pedeset posto stanovnitva. To e

zbog kulture i obiaja biti teko, meutim vidim da su se odreene stvari pomaknu-le s mrtve toke. Naime, u Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarsvu obrane Afganistana u dokumentima i strategija-ma propisane su odreene kvote i vremen-ski rok u kojem trebaju ostvariti zacrtane ciljeve. U afganistanskoj vojsci cilj je dostii deset posto ena u iduih deset godina, a trenutano je samo 0,4 posto ena u voj-sci, to je oko 776 pripadnica. U policiji je situacija malo bolja. Cilj je takoer dostii 10 posto ena u policiji, a trenutano ih je 1,3 posto, odnosno oko 1900 pripadnica. Drugi problem s kojim se susreemo jest koliko e one dugo ostati u sastavu vojske i policije jer im uvjeti na radnom mjestu nisu onakvi kakvi bi trebali biti. Meu-narodna zajednica provodi razne projekte jednako kao i NATO i ISAF. Svakodnevno se u ministarstvima obrane i unutarnjih

poslova radi s afganistanskim mjerodav-nim tijelima na stratekoj razini, sudjeluje u donoenju standarda, normi i procedura, da kad operacija ISAF zavri, bude izgraena struktura koja onemoguava povratak na staro. Najvei je problem promjena naina razmiljanja i tradicionalan stav prema mje-stu i ulozi ena, no pomak postoji. ISAF-ov je cilj do kraja godine napraviti to vie i razliitim projektima i donacijama stvoriti preduvjete za odrivi napredak. To se odnosi i na izgradnju odgovarajuih objekata za enski dio populacije koja ulazi u te sigur-nosne institucije, ali i stvaranje niza drugih uvjeta. Primjerice, ovdje ne postoji rodiljni dopust, nema dejih vrtia, a nerijeeno je i niz drugih problema. Inae, mjesto savjet-nika za rodnu ravnopravnost generalske razine u operaciji ISAF, NATO je uspostavio prije dvije godine kao primjer afganistan-skim snagama da je normalno biti ena general i raditi s mukim kolegama na istom odgovornom poslu i zadai. Imala sam prilike susresti ovdje neke od afgani-stanskih primjera. U policijskom distriktu u

Kabulu na dunosti zapovjednice je ena s inom generala i ona je zaista kompetentna i obrazovana za taj posao. U tom je distriktu osim nje jo est ena i one svojim primje-rom potvruju da su promjene mogue. U ministarstvima obrane i unutarnjih poslova osnovani su direktorati za ljudska prava i za rodnu ravnopravnost. Na elu takvog direktorata u policiji je takoer generalica, a u Ministarstvu obrane je general (u direk-toratu je i jedna brigadirka koja je zaduena za ta pitanja). Cilj je stvoriti kritinu masu ena u vojsci i policiji koje e u takvom okru-enju ipak biti sigurnije i slobodnije u radu. Ovdje je nasilje u obitelji uobiajena pojava i uspostavljena je tzv. help line 119 koja omo-guuje prijavljivanje svakog oblika nasilja i na tim mjestima rade ene. Mi izravno ne mentoriramo niti savjetujemo, no radimo vrlo usko sa savjetnicima u ministarstvima, s predstavnicima meunarodne zajednice

i nevladinih organizacija ali i nekoliko ak-tivnih enskih afganistanskih organizacija. Jedna je od zadaa mog ureda koordinirati s ostalim meunarodnim faktorima da svako sa svoje strane napravi to moe i da se u Afganistanu shvati vanost napretka u ovom podruju.

Rije je ujedno i o prvoj general-skoj poziciji koju hrvatske snage imaju u ISAF-u te iznimnoj od-govornosti koju preuzimate jer je integracija rodne ravnopravnosti sve bitnija u NATO-ovim i UN-ovim misijama...To mi je prije svega velika ast, a s druge strane i veliki izazov da dano povjerenje opravdam, ali isto tako mi je i zadovoljstvo razmijeniti iskustva s afganistanskim ge-neralicama jer su i one prve u svom poslu. Ovdje se ponajprije eli potaknuti i enski dio drutva da pridonese i u ekonomskom pogledu, ali i da dobije pristup svemu ono-me to do sada nije imao i pomogne da budunost krene u pozitivnom smjeru.

Radi se na promociji rodne ravnopravno-sti i onog to ISAF kao vojna misija moe uiniti, prije svega u sigurno-snom sektoru, tj. u vojsci i policiji. Afganistance elimo potaknuti da u svoje redove primaju ene i u vojsci i policiji jer one ine pedeset posto stanovnitva. To e zbog kulture i obiaja biti teko, meutim vidim da su se odreene stvari pomaknule s mrtve toke

Najvei izazov je postii Napredak i stv oriti uvjete da se oN Nastavi

HV 450_04-06.indd 5 17/06/14 11:28

6broj 450 / 20. lipnja 2014.

RazgovoR

U Nizozemskoj, Hrvatskoj i drugim eu-ropskim zemljama nastoji se postotak ena u vojsci podii na 10-12 posto. U Afganistanu se ne radi toliko o rodnom pitanju, je li netko mukarac ili ena ve o tome da svi imaju jednake mogunosti bez obzira na spol. Od 179 zemalja Afga-nistan po tome zauzima 178. mjesto, dakle vrlo zahtjevno okruje za rad na podizanju svijesti o jednakosti spolova i potrebe da se svima da mogunost ob-razovanja, opismenjavanja, zapoljava-nja, istie pukovnica Yvonne Schroeder, savjetnica za rodna pitanja u Regional-nom zapovjednitvu Sjever. Pukovnica Schroeder je u Nizozemskoj kraljevskoj vojsci od 1985. i do odlaska u misiju bila je na dunosti vojnog psihologa, a ta joj iskustva uvelike danas pomau u radu.

to nam moete rei o vanosti ravnoprav-nosti spolova u Afganistanu?U Afganistanu je u tom pogledu velika razlika, moe se rei da postoji muki i enski svijet. elimo postii da ene dobiju jednaku priliku kao i mukarci, da pohaaju kolu i izau izvan kue, postignu ravnopravnost. Ono to mi u tome moramo napraviti jest postii da to spoznaju i sami Afganistanci. Stanov-nitvo Afganistana treba samo uvidjeti mogunosti da ene mogu pridonijeti napretku u svakodnevnom radu, ali i u vojsci i policiji, a time ujedno i podii uinkovitost i opu sigurnost.

Primjeujete li napredak? U usporedbi s vremenom od prije de-set do dvanaest godina, kada smo bili na poetku, napredak je golem. Kad enama elite osigurati kolovanje, prvo morate osigurati odvojene kol-ske objekte, omoguiti laki dolazak do mjesta kolovanja... To su omoguila znaajna novana sredstva meuna-rodne zajednice kako bi im se pomoglo da se koluju, nau posao... Drutvo je jo duboko podijeljeno i napori su u tom pogledu razdijeljeni, no pomak je znatan. Osamostaljivanje ena ovdje je vrlo kompleksno pitanje a uspjeh ovisi o tome prihvaaju li to i mukarci u tome drutvu. Treba zapravo utjecati na vr-sto ukorijenjena drutvena vjerovanja i to jedno dulje razdoblje.

Pukovnica Yvonne Schroeder, savjetnica za rodna pitanja u regionalnom zapovjednitvu Sjever

Kako gledate na ulogu ena u vojskama i moete li prokomen-tirati injenicu da je u hrvat-skim kontingentima u ISAF-u sudjelovalo dosad 159 ena...Mislim da je broj sudjelovanja pri-padnica OSRH u misijama svakako pohvalan. Neke su od njih sudjelovale i po nekoliko puta. Smatram da bi nji-hovo sudjelovanje u misijama trebalo biti normalno i da bi svatko tko radi svoj posao kompetentno, bez obzira na spol, trebao dobiti tu priliku. injenica jest da postoje odreena fizika ogra-nienja, no za svakoga se moe nai odgovarajue mjesto i uloga. Bitno je na to gledati s razumijevanjem jer zajedno inimo drutvenu zajednicu u kojoj i ene mogu dati svoj doprinos u vojsci i policiji, a i u zanimanjima koja su se do juer smatrala izrazito mukima. U naem kontingentu smo svjesni te jednakopravnosti jer smo od poetka u Vojnoj policiji ovdje u misiji imali po nekoliko pripadnica koje su pomagale u ophodnjama, pregledu i kontaktima sa enskim stanovnitvom. Pokazali smo se od poetka kao dobar primjer ostalima.

Ovo nije va prvi boravak u Afganistanu, naime, ve ste odradili jednu estomjesenu misiju ovdje...Sada nakon etiri godine vidite li neke pozitivne promjene u ivotu i radu ljudi

u Afganistanu, posebice u po-gledu prava ena?Prvi sam put bila u Afganistanu 2010. godine i to u Regionalnom zapovjed-nitvu Sjever, tada na mjestu nael-nice Uprave za personalne poslove u CJ1 i istodobno pravna savjetnica zapovjednika. Bila sam tad na sjeveru u Mazer-e-Sharifu koji se od poetka misije smatrao mirnijim i stabilnijim od ostalog dijela Afganistana. Posao mi je bio malo drugaiji i dosta sam nauila u suradnji s kolegama iz drugih kontingenata jer se radilo o multinacionalnom zapovjednitvu. Bilo je to vrlo korisno iskustvo. to se tie stanja u Afganistanu tada i sada, stvari su se definitivno promijenile na bolje. Naravno, to jo uvijek nije ono to bismo eljeli ali pozitivnih primjera ima. Nedavni predsjedniki izbori su se za razliku od prolih odr-ali mirno. Afganistanske snage su osiguravale biraka mjesta i pokazale da su sposobne preuzeti odgovornost za stanje u svojoj dravi, to je i bio cilj ove misije. Ovaj put je prema izvjei-ma 36 posto ena izilo na izbore to je vrlo dobro. Vjerujemo da se stanje stabiliziralo i da ISAF moe krenuti u novu fazu, a to je usredotoiti se na predstojeu misiju i novi mandat koji e biti Train, Assist and Advise - obuku i savjetovanje tj. biti u potpori afganistanskim snagama sigurnosti.

Vjerujem kako svoju predstojeu zadau gledate kao veliki izazov. S kakvim biste se problemima i preprekama mogli suoiti?Najvei izazov je na kraju vidjeti napredak, a ne iskljuivo brojane pokazatelje. Naravno da ne moe-mo stvoriti nemogue, ali moemo raditi sa svima koji surauju s afga-nistanskim tijelima vlasti i ohra-briti ih svojim primjerom. Najvei izazov je za ISAF do kraja godine pokazati mjerljivi pomak i tada emo znati da smo zaista uspjeno zavrili posao. Ovih se dana u jed-nom kampu radilo na novaenju i prijavi ena za popunu jednog voda afganistanske vojske. To je bio drugi krug i javilo ih se devet od kojih je sedam zadovoljilo uvjete. Sva-ki mjesec pratimo podatke koliko ih je i gdje pristupilo. Kako se ne bi dogaalo da nakon provedene obuke ene odlaze iz vojske, radi se na projektima prijama ena s ugo-vornoom obvezom kojima e one dobiti odreenu naobrazbu i obuku, ali e to uvjetovati i odreeni broj godina rada u vojsci. To je jedan od mehanizama koji meunarod-na zajednica nastoji predstaviti. No najvanije jest da afganistansko drutvo mora postati svjesno da je i za enu prihvatljivo raditi i na ovakvim mjestima i dunostima. n

U afganistanskoj vojsci cilj je dostii deset posto ena u iduih deset godina, a trenutano je samo 0,4 posto ena u vojsci, to je oko 776 pripadnica. U policiji je situacija malo bolja. Cilj je takoer dostii 10 posto ena u policiji, a trenutano ih je 1,3 posto, odnosno oko 1900 pripadnica. Najvei je problem promjena naina razmiljanja i tradicionalan stav prema mjestu i ulozi ena, no pomak postoji

HV 450_04-06.indd 6 17/06/14 11:28

7broj 450 / 20. lipnja 2014.

Generalni direktor Meunarodnog vojnog osoblja u sjeditu NATO-a general-pukovnik zrakoplovstva Uje-dinjenog Kraljevstva Sir Christopher Harper boravio je u trodnevnom posjetu Republici Hrvatskoj. U vo-jarni u Zemuniku odrao je 9. lipnja predavanje NATO-ova budunost nakon zavretka misije ISAF. Sastao se s direktorom Glavnog stoera Oruanih snaga Republike Hrvatske general-bojnikom Matom Paenom i zapovjednikom HRZ-a i PZO-a bri-gadnim generalom Draenom u-

rijem, a u njegovoj se stalnoj pratnji nalazio hrvatski vojni predstavnik u NATO-u i EU-u general-pukovnik Mirko undov.Tijekom boravka u Zemuniku general Harper je obiao i letake eskadrile 93. zrakoplovne baze HRZ-a i PZO-a, upo-znao se s aktivnostima i razvijenim sposobnostima postrojbi te razgledao zrakoplovnu vojnu tehniku kojom je opremljena baza u Zemuniku.Ovo je bio njegov prvi posjet Hrvatskoj, a osim baze u Zemuniku posjetio je i Hrvatsku ratnu mornaricu.

Naelnik Glavnog stoera OSRH general zbora Drago Lovri sudjelovao je na 18. konferenciji naelnika glavnih stoera Ameriko-jadranske povelje odranoj od 10. do 12. lipnja u Budvi, Crna Gora. Tema je bila Odravanje interoperabil-nosti kroz partnerstvo, a raspravljalo se o modalitetima daljnjeg jaanja suradnje u regiji i razvoju zajednikih sposobnosti za sudjelovanje u operacija-ma potpore miru kao i o sposobnostima za zajedniko djelovanje u sluaju pri-

rodnih i drugih katastrofa i nepogoda. Sudjelovali su predstavnici oruanih sna-ga drava lanica Ameriko-jadranske povelje: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Makedonije te predstavnici Zapovjednitva amerikih snaga u Europi (US EUCOM), a pratilo ju je izaslanstvo Slovenske vojske u svoj-stvu promatraa te gosti, zapovjednik Kosovskih snaga sigurnosti i zapovjednik KFOR-a, kao i zapovjednici nacionalnih garda partnerskih drava SAD-a.

Naelnik Glavnog stoera Oruanih snaga Drave Katar general-bojnik Ghanim Bin Shaheen Al-Ghanim bo-ravio je od 12. do 15. lipnja u posjetu Republici Hrvatskoj.Susreo se naelnikom Glavnog stoera OSRH generalom zbora Dragom Lovri-em i hrvatskim izaslanstvom, a razgo-varalo se o moguoj suradnji Oruanih

snaga Drave Katar i Oruanih snaga Republike Hrvatske.Naelnik GSOS Drave Katar je zajedno sa svojim izaslanstvom posjetio tvrtku uro akovi Holding d. d. u Slavon-skom Brodu i tvrtku HS Produkt u Kar-lovcu te su im predstavljeni proizvodi tih tvrtki.

Nastavlja se angaman pripadni-ka OSRH na sanaciji poplavljenih podruja u Slavoniji. Na terenu su se 11. lipnja nalazila ukupno 172 pripadnika Hrvatske kopnene voj-ske i Zapovjednitva za potporu. Radi se asanacija terena, a ureu-je se i Dom za djecu s posebnim potrebama Zvjezdice u Gunji u kojem je izvrena dezinfekcija. Bojna NBKO i dalje je angairana na aktivnostima dekontamina-cije osoba i sredstava na dekon-taminacijskim postajama ZIB u Rajevu Selu i Velebit u Gunji. U Rainovcima se nastavlja sana-

cija obalnih potpora te nanoenje zatitnog premaza na mostu Bejli. Za potrebe Crvenog kria angairana su dva motorna vozila. Pukovnija veze osigurava komunikacijske sustave, a Pukovnija Vojne policije provodi zadae u skladu sa svojim nadlenostima. Nastavlja se pri-prema i podjela obroka u poljskim kuhinjama. Poljska je kuhinja iz Cer-ne izmjetena u Drenovce, a obroci se pripremaju i na lokaciji u Otoku. Prema potrebi se distribuiraju i suhi obroci te se vri popuna pogonskim gorivom i podjela vode.

Konferencija naelnika glavnih stoera Ameriko--jadranske povelje

Naelnik GSOS Drave Katar u posjetu Hrvatskoj

Generalni direktor Meunarodnog vojnog osoblja

NATO-a u Zemuniku

OJI

OJI

OJI

OJI

Oruane snage i dalje angairane na pOplavljenim pOdrujima slavOnije

Foto

: S. B

RIG

LJEV

I

Foto

: S. B

RIG

LJEV

I

HV 450_07.indd 7 17/06/14 12:50

8broj 450 / 20. lipnja 2014.

Maja Sirievi, snimili Josip Kevri, Maja SirieviMornarika vojna vjeba aDrion 14 LiveX

Pokaznom vjebom SHIP-HeLICoPTeR meDevaC, PRuanja PomoI uneSReenom na bRoDu I njegovom meDICInSkom evakuaCIjom, koju je 12. LIPnja u kaTeLanSkom akvaToRIju vISokIm PReDSTavnICIma moRnaRICa zemaLja LanICa aDRIon InICIjaTIve PRIkazaLa

HRvaTSka RaTna moRnaRICa, zavRILa je moRnaRIka vojna vjeba aDRIon 14 LIveX koja Se oD 9. Do 13. LIPnja oDRavaLa na PoDRuju SReDnjeg jaDRana... u vjebI

je SuDjeLovaLo DeSeT bRoDova, oD kojIH PeT HRvaTSke RaTne moRnaRICe Te Po jeDan bRoD aLbanSke, gRke, TaLIjanSke I SLovenSke RaTne moRnaRICe

Zdrueno djelovanje u jadr anskom moruHrvatska ratna mornarica bila je poaena prilikom biti domain multina-cionalne mornarike vjebe ADRION 14 LIVEX koja se provodi pod okriljem Jadransko-jonske inicijative. Bila je to jo jedna prilika da ratne mornarice dr-

ava lanica pokau visoku razinu profesionalizma, uvjebanosti i sposobnosti za zajedniko djelovanje u pomorskim operacijama. Cilj je provjera i potvrda interoperabilnosti mornarikih snaga lanica ADRION-a u izvrenju zajed-nikih pomorskih manevara, zadaa nadzora mora, pomorskog presretanja, osiguranja sigurnosti plovnih putova, traganja i spaavanja i slinih zadaa. Tenja je svih sudionica vjebe da, u skladu s podizanjem sveope interope-rabilnosti i razumijevanja meu sudionicama, svaka sljedea vjeba bude sloenija i zahtjevnija. Uvjereni smo da je i ova vjeba svojim scenarijem, sloenou zadaa i dinamikom njihove provedbe uspjeno pridonijela i tom aspektu. Ve i prve analize pokazuju da je ovogodinja vjeba u potpunosti ispunila postavljene ciljeve. Mornarice drava u regiji posveene su jaanju meusobnog povjerenja i spremne su suradnjom i zajednikim naporima su-oiti se sa svakodnevnim mirnodopskim izazovima sigurnosti i stabilnosti u Jadranskom i Jonskom moru. Za uspjeno provedenu vjebu zahvaljujem svim neposrednim sudionicima koji su odgovorno i profesionalno pristupili izvr-avanju postavljenih zadaa. Posebno priznanje upuujem kapetanu bojnog broda Milenku Crljenu, direktoru vjebe, kao i upravljakom stoeru u kojem su, osim hrvatskih asnika, sudjelovali i predstavnici sudjelujuih mornarica.

PROJEKT ADRIONItalija je tijekom stoernih razgovora talijanske i grke RM, 9. i 10. listopada 2001. pred-stavila svoj idejni projekt pod nazivom ADRION, kojem je jedan od ciljeva odravanje periodinih vjebi ratnih mornarica u Jadranskom i Jonskom moru. Temeljna naela suradnje u okviru projekta su jaanje veza i razumijevanja meu ratnim mornaricama tih zemalja te razvijanje interoperabilnosti u provedbi pomorskih operacija. Prvi sa-stanak Radne skupine projekta ADRION odran je 1. prosinca 2004. godine, od 2005. provode se godinje simulacijske vjebe, a od 2006. i mornarike vjebe sa snagama.

Zapovjednik HRM-a komodor Robert Hranj

HV 450_08_09.indd 8 17/06/14 11:30

9broj 450 / 20. lipnja 2014.

Zdrueno djelovanje u jadr anskom moru

Nakon to je prvi put ugostila prijateljske mornarice iz regije jo 2008. godine, Hrvatskoj ratnoj mornarici ovo je drugi put da nje-zini asnici zapovijedaju vjebom ADRION to je podrazumijevalo cijeli niz planskih aktivnosti u pri-premi i provedbi vjebe. Planski proces ukljuio je i organizaciju glavne planske konferencije u oujku i zavrne koordinacijske konferencije krajem travnja. Us-poredno s konferencijom proveden je i 11. ADRION seminar na temu Controlling of maritime border with restricted resources. Vjebom je za-povijedao kapetan bojnog broda Milenko Crljen, zamjenik zapo-vjednika Sredita za obuku HRM-a.Meunarodna vojna vjeba ADRION 14 LIVEX mornarika je multilateralna vjeba koja se odrava jednom godinje s ciljem poboljanja interoperabilnosti rat-nih mornarica ADRION inicijative u provedbi pomorskih operacija, odnosno traganja i spaavanja na moru, zatiti snaga, pomorskog manevriranja i komunikacija te operacija pomorskog presretanja i uvjebavanja procedura u pla-niranju i provedbi multinacional-nih operacija jaanja sigurnosti na moru.Provedba vjebe, u kojoj

sudjeluju pomorske snage Al-banije, Crne Gore, Grke, Italije, Hrvatske i Slovenije, nastavak je daljnjeg jaanja ADRION ini-cijative, osobito zbog vanosti regionalne suradnje i meu-sobnog povjerenja ratnih mor-narica zemalja koje imaju izlaz na Jadransko i Jonsko more. U svim mornarikim vjebama inicijative ADRION Hrvatska aktivno sudjeluje od 2006. godi-ne. U vjebi je sudjelovalo deset brodova, od kojih pet Hrvatske ratne mornarice te po jedan brod albanske, grke, talijanske i slovenske ratne mornarice. Crnogorska ratna mornarica sudjelovala je s dva asnika u Stoeru vjebe.Uz zapovjednika Hrvatske rat-ne mornarice komodora Rober-ta Hranja, zapovjednika vjebe ADRION 14 LIVEX kapetana boj-nog broda Milenka Crljena, zapo-vjednika Flotile HRM-a kapetana bojnog broda Ivu Raffanellija, zamjenika zapovjednika Bojne za specijalna djelovanja RH boj-nika Mirka Bonjaka, pokaznoj vjebi nazoili su i zapovjednici Pomorskih snaga RM Albanije - brigadni general Qemal Shkurti, 2. mornarike skupine RM Ita-

lije - kontraadmiral Francesco Sollitto, P-33 RM Crne Gore - kapetan fregate Zoran Ivanov-ski, 430. mornarikog divizijuna RM Slovenije - kapetan bojnog broda Boris Gerak te zamjenik zapovjednika Flote RM Grke - kontraadmiral Nikolaos Tsounis.Iako je ADRION mornarika vjeba, u vjebi je sudjelovao HRZ i PZO te tim Bojne za spe-cijalna djelovanja. Sudjelovalo je 190 pripadnika OSRH te oko 150 pripadnika stranih sudjelujuih snaga. Aktivnosti na moru obu-hvatile su uvjebavanja komu-nikacija, traganja i spaavanja (SAR), taktiko manevriranje brodom, MEDEVAC (izvlaenje unesreenog helikopterom s bro-da), vjebu nasilnog zauzimanja broda iz zraka (Fast Rope Boar-ding), zatitu snaga, ispitivanje, presretanje i ukrcaj na sumnji-vo plovilo. Za vjebu je izraen izmiljeni scenarij temeljen na Rezoluciji Vijea sigurnosti UN-a koja daje ovlast namjenski or-ganiziranim mornarikim sna-gama ADRION zemalja za pro-vedbu meunarodne pomorske operacije u podruju gdje postoji ugroza pomorske sigurnosti iz-miljene drave. n

Jako sam zadovoljan postignutim na vjebi ADRION 14 LIVEX jer su ispunjeni svi ciljevi koje smo naveli u Planu vjebe. Kako sam 2008. godine takoer bio zapovjednik ovakve vjebe, moram priznati da je od tada postignut vidan napredak u poboljanju interoperabilnosti sudjelujuih zemalja te u razvijanju sposobnosti za provedbu zajednikih pomorskih operacija s ciljem spreavanja kriminalnih aktivnosti na moru. injenica jest da veina pomorskih drava nema sve sposobnosti potrebne za samostalnu provedbu ovakvih i slinih pomorskih operacija. Stoga je jaanje regionalne vojne suradnje ratnih mornarica u okviru inicijative ADRION doprinos kvalitetni-jem nadzoru pomorskog prometa u Jadranskom i Jonskom moru, a ujedno je u skladu s NATO-ovim konceptom Connected Force Initiative. Ako se nastavi ovim tempom, vjerujem da bi se u skoroj budunosti ispunili uvjeti za ustrojavanje namjenski organiziranih snaga ADRION zemalja, sposobnih za sudjelovanje u meunarodnim vojnim pomorskim operacijama.

Jadransko-jonska inicijativa poiva na ideji kako se meunarodne krize ne mogu rijeiti nasiljem ve se moraju rjeavati suradnjom meu narodima, s ciljem identificiranja i odreivanja raspona zajednikih interesa. Italija je prilikom sastanka Europskog vije-a u Tampereu, Finska, u listopadu 1999. predstavila idejni projekt Jadransko-jon-ske inicijative. EU je ovoj regionalnoj ini-cijativi dao snanu potporu. RH podupire Jadransko-jonsku inicijativu od poetka, inzistirajui na njezinu ukljuivanju u iri kontekst suradnje u Sredozemlju.Jadransko-jonska inicijativa osnovana je na Konferenciji o sigurnosti i razvitku Jadran-skog i Jonskog mora u Anconi, 20. svibnja 2000. Na konferenciji su sudjelovali mini-stri vanjskih poslova zemalja sudionica: Grke, Italije, Hrvatske, Slovenije, Albanije i BiH. Tom prilikom usvojena je Ankonska deklaracija kojom se lanice obvezuju na suradnju u brojnim podrujima. U pream-buli Deklaracije ministri vanjskih poslova est jadransko-jonskih drava pozivaju se na Povelju UN-a, Zavrni dokument iz Hel-sinkija, Pariku povelju te na dokumente OESS-a i podravaju postojee programe suradnje EU-a za JIE, ukljuujui Pakt o sta-bilnosti. Danas su lanice Jadransko-jonske inicijative: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Grka, Hrvatska, Italija, Slovenija i Srbija.Podruja suradnje nisu striktno definirana, ali su kao prioriteti istaknuti: sigurnost, ekonomija, trgovina, znanstveno i tehno-loko istraivanje i razvoj, zatita okolia te ouvanje kulturnog naslijea i blaga kojima regija obiluje.

Zapovjednik MVV ADRION 14 LIVEX-a kapetan bojnog broda Milenko Crljen

JADRANSKO-JONSKA INICIJATIVA

HV 450_08_09.indd 9 17/06/14 11:30

10broj 450 / 20. lipnja 2014.

VJEBA SPREMNOST 2014/2

Na trodNevNoj vjebi SpremNoSt 2014/2 provedeNo je NacioNalNo ocjeNjivaNje poStrojbe deklarira-Ne za Nato NrF SNage (SNage brzog odgovora), a rije je o 3. mehaNizira-Noj SatNiji 1. mb tigrovi gmtbr. ovo je druga poStrojba oSrh koja e biti u StaNju SpremNoSti za NrF, a u priprav-NoSti e biti od 1. SijeNja 2015.

Na vojnom poligonu Eugen Kvater-nik kod Slunja odrana je trodnevna vjeba Spremnost 2014/2 u sklopu koje je provedeno nacionalno ocjenji-vanje postrojbe deklarirane za NATO NRF snage (Snage brzog odgovora) koja e biti u statusu spremnosti u 2015. godini. Rije je o 3. mehanizi-ranoj satniji 1. mb Tigrovi GMTBR. U NOS-u NRF za 2015. godinu jo su i desetina za potporu i mobilni

medicinski tim i dva asnika za vezu takoer iz GMTBR, te nacionalni ele-ment potpore iz sastava ZzP-a. Da bi postrojba mogla ui u stand by za NRF mora zadovoljiti sve zahtije-vane kriterije po kojima se provodi ocjenjivanje (CREVAL) za NRF. Ocje-njivanje je provodio ocjenjivaki tim iz HKoV-a iji je elnik bio pukovnik Davor Fanton, naelnik Odjela G1 ZOD-a, a provodilo se u dvije faze. U

prvoj (In barracks) provjeravala se sva planska i operativna dokumentacija, personalni status, materijalno-teh-nika sredstva, a potom je uslijedila taktika vjeba (In field) u ko-joj je NOS NRF morao demonstrirati dostignu-tu razinu sposobnosti za ono to ih moe oekivati

Ocjenjivanje pOstrOjbe deklarirane za Snage brzog odgovora

HV 450_10_11.indd 10 17/06/14 11:32

11broj 450 / 20. lipnja 2014.

Leida PARLOV, snimio Tomislav BRAndT

ako se budu trebali uputiti na podruje operacija. Ulaz u oekujue podruje, pokret do dodira s protivnikom, odakle se iz hodnog poretka prelazi u borbeni postroj, zaposjedanje crte razvoja, paljba, manevar, uspostavljanje obrane na brzu ruku, zadae koje proizlaze iz

operacija stabilnosti, samo su neke od radnji koje su se ocje-

njivale tijekom vjebe. Satnija je iskusna, uvjebana, ovladala je svim potrebnim taktikama, tehnikama i procedurama tako da oekujem da e i ocjene biti dobre, kazao nam je direktor vjebe brigadir Tihomir Kundid, naelnik Stoera GMTBR. Objasnio je i kako se sve sastavni-ce NOS-a deklarirane za NRF, da bi uope mogle pristupiti ocjenjivanju, moraju 12 mjeseci obuavati kao

Zadovoljan sam. I ova je satnija pokazala da je na zavidnoj razini obuenosti i uvjebanosti. Dio satnije tijekom oujka vratio se iz operacije ISAF. Prije odlaska u ISAF bili su u estomjesenom obunom procesu, odradili operaciju i po povratku nastavili proces obuke te su dosegnuli status obuenosti potreban za pristupanje ocjenjivanju, kazao je direktor vjebe brigadir Tihomir Kun-did, naelnik Stoera - zamjenik zapovjednika Gardijske motorizirane brigade. Brigadira Kundida pitali smo i o drugim aktivnostima GMTBR.Osim pripreme i obuke snaga za NRF i za operaciju ISAF, moramo u 2016. godini imati jednu satniju za Europsku borbenu grupu. S pripremama emo zapoeti krajem ove godine, a naci-onalna certifikacija satnije provest e se sljedee godine. Ove smo godine prvi put ustrojili i Borbenu grupu mehaniziranog pjeatva to nam je bila obveza sukladno cilju sposobnosti L 1501 N. Borbena grupa e u vjebi UDAR 14 od 27. rujna do 3. listopada biti ocijenjena po progra-mu CREVAL. Sukladno navedenom cilju sposobnosti do 2018. OSRH e imati takve tri borbene grupe mehaniziranog pjeatva.Istaknuo je i da Brigada ima iznimno mnogo obveza to zahtijeva maksimalno usredotoenje na zadae, besprijekornu organiziranost i precizno planiranje to u konanici rezultira uspjenom provedbom svih zadaa. Sve postrojbe Gardijske motorizirane brigade kontinuirano se nalaze u obunom procesu jer je to jedini nain da dosegnu zahtijevanu razinu borbene uinkovitosti i ra-zviju nove zahtijevane sposobnosti. U naem obunom okruju uvijek se pojavljuju novi izazovi na koje moramo biti spremi odgovoriti. Linearan rast obuenosti i uvjebanosti je imperativ. Ocjenjivanje pOstrOjbe deklarirane za

Snage brzog odgovora

brigadir Tihomir Kundid, direktor vjebe Spremnost 2014/2

cjelina. Brigadir Kundid obja-njava kako se 3. mehanizirana satnija poetkom godine vratila iz operacije ISAF. Prije odlaska u ISAF bili su u estomjese-nom obunom procesu, odradili su misiju i po povratku nastavili proces obuke te su dosegnuli status obuenosti potreban za pristupanje ocjenjivanju.Ovo je druga postrojba OSRH koja e biti u stanju spremno-sti za NRF. U ovoj je godini u spremnosti 2. satnija 1. mehani-

zirane bojne takoer iz sastava Gardijske motorizirane brigade. Postrojba koja je u stand by za NRF u sluaju aktivacije mora u roku od 30 dana biti spremna za razmjetaj u podruje ope-racije. NOS NRF 2015 iji je zapovjednik natporunik Flo-rijan Repinc u pripravnosti e biti od 1. sijenja 2015. Vodea nacija u NRF-u ove je godine Francuska, a sljedea bi, kazao nam je brigadir Kundid, trebala biti Njemaka. n

HV 450_10_11.indd 11 17/06/14 11:32

12

Snage Vojne andar

merije oruanih Sna

ga PoljSke i nae SP

ecijalne Vojne Polic

ije ProVe-

le Su u Vojarni joS

iP joVi na udbini i

Vojarni koVanje

na malom loinju S

VojeVrStan

klaSini trening dV

iju SPecijalnih PoSt

rojbi koje imaju itek

ako iroku matricu

SPoSobno-

Sti. na udbini Su uVje

baVale uPorabu Va

trenog oruja, Sred

StaVa PriSile, rjeaV

ale ViSo-

korizine Situacije

uPorabom taktikih

timoVa u dneVnim i

nonim uVjetima te

u uVjetima

Slabije VidljiVoSti,

a na malom loinj

u amfibijSke oPerac

ije. drugim rijeima,

odraiVale

Su SVe Praktine z

adae iz Podruja d

jeloVanja SPecijaln

ih VojnoPolicijSkih

PoStrojbi,

odnoSno itaV SPekt

ar multinacionalni

h oPeracija na koP

nu, u Vodi i Pod Vod

om...

broj 450 / 20. lipnja 2014.

Poljski i hrvat ski sPecijalciBilateralna suradnja

u zajednikom djelovanju na kopnu i u vodi...

HV 450_12_17.indd 12 17/06/14 11:32

13broj 450 / 20. lipnja 2014.

Leida PARLOV, snimio Tomislav BRANDT

Poljski i hrvat ski sPecijalci

Snage Vojne andarmerije Oruanih snaga Poljske i nae specijalne Vojne policije zauzele su u kasnim popodnev-nim satima teroristiko uporite na Ma-lom Loinju. Skupina terorista koja se pripremala za jo jedan u nizu ubilakih napada bila je u staroj naputenoj kui na osami. Specijalne snage morale su brzo krenuti u akciju. Kirurkom su pre-ciznou upale u kuu. Sve se odvijalo u sekundama. Nisu imale pravo na po-greku. Svaka, pa i najmanja, mogla je biti kobna. Na strani specijalnih snaga rtava nije bilo. Poziv na intervenciju stigao im je upravo u trenutku dok su se na Udbini nalazile na poligonu za gaanje, a snajperisti brusili svoju vje-tinu preciznog unitenja cilja. Nakon

te, za njih rutinske operacije, nisu bile od puno rijei. Raspremile su opremu i vrlo brzo nastavile svoju dnevnu rutinu. Poziv ih nije iznenadio niti uznemirio jer tako neto uvijek mogu oekivati. To im je, uostalom, posao. Za njih je to bila samo jo jedna intervencija. Intervencije su to koje specijalna po-strojba moe oekivati u svako doba, a u ovom je sluaju bila rije o manjem dijelu postupaka kroz koje su iskustvo razmjenjivali pripadnici Vojne andar-merije Oruanih snaga Poljske i Satnije specijalne Vojne policije Pukovnije VP-a HKoV-a. Pripadnici Vojne andarmeri-je u Hrvatskoj su bili desetak dana, a domain im je bila Satnija specijalne Vojne policije. Rije je o dvjema postrojbama koje su u najveoj mjeri kompatibilne i poliva-lentne u svojim zadaama. Bilateralna je suradnja na neki nain vezana uz

u zajednikom djelovanju na kopnu i u vodi...

HV 450_12_17.indd 13 17/06/14 11:32

14broj 450 / 20. lipnja 2014.

Bilateralna suradnja

projekt Multinacionalne bojne vojne policije (MNMPBAT) u kojoj je nominiran i vod iz Satnije specijalne Vojne policije. Obuka i uvjebavanje odvijali su se na taktikoj razini i to u vojarni Josip Jovi na Udbini i vojarni Kovanje na Malom Loinju. Bio je to svojevrstan klasini trening dviju specijalnih po-strojbi koje imaju itekako iroku matricu sposobnosti. Na Udbini su uvjebavale uporabu vatre-nog oruja, sredstava prisi-le, rjeavale visokorizine situacije uporabom tak-tikih timova u dnev-nim i nonim uvjetima i u uvjetima slabije vidljivosti. Dio naih timova inili su i nai slubeni vojnopolicijski psi. Proveden je i niz aktivnosti iz podruja protupobunjenikih operacija i operacija u urbanom okru-enju. Na Malom Loinju pro-vedene su

HV 450_12_17.indd 14 17/06/14 11:32

15broj 450 / 20. lipnja 2014.

HV 450_12_17.indd 15 17/06/14 11:32

amfibijske operacije. Drugim rijeima, odraivale su se sve praktine zadae iz podruja djelovanja specijalnih voj-nopolicijskih postrojbi, odnosno itav spektar multinacionalnih operacija na kopnu, u vodi i pod vodom, rekao nam je zapovjednik Satnije specijalne Vojne policije natporunik Andrej Smolek. Iz Poljske je stigao vod pripadnika Vojne andarmerije rasporeenih u nekoliko taktikih timova te je ovo bila izvrsna prigoda za razmjenu iskustava, ali i za dodatno usavravanje. Poljska je strana na vjebu dola opre-mljena osobnom, taktikom, komuni-kacijskom i opremom za nona gaanja te pjeakim i specijalistikim naoru-anjem. Naime, iako dvije postrojbe rade jednak i u pojedinim segmentima slian posao te imaju dosta iskustava iz aktualnih podruja operacija, nat-porunik Smolek napominje kako se njihova taktika, tehnike i procedure mogu razlikovati vezano uz uporabu naoruanja, opreme ili nekih tehnikih sredstava to su na ovoj aktivnosti mo-gli odmah i praktino provjeriti. Prednosti su ovakve suradnje viestru-ke. Dobrodola je svaka suradnja vezana uz poboljanje naih performansi i pri-premu ljudi za meunarodne aktivno-sti. Namjera nam je usavravati proce-dure, uporabu komunikacijskih sustava,

Satnija specijalne Vojne policije Pukovnije Vojne po-licije HKoV-a ima iroku matricu sposobnosti. Njezini pripadnici razvijaju i odravaju dodatne sposobnosti sukladno Pravilniku o vojnopolicijskim poslovima i provedbi ovlasti ovlatenih slubenih osoba Vojne policije (ronjenje, alpinizam, padobranstvo). Zadu-eni su i za rjeavanje visokorizinih situacija, pratnju i osiguranje konvoja, osiguranje tienih osoba te sve ono to kao redarstvena postrojba moraju raditi unutar OSRH. Obuka je zahtjevna i izazovna, pogotovo u dijelu gdje se stjeu nova specifina znanja i sposob-nosti. Osim zadaa koje obavljaju u zemlji, u operaciji ISAF u Afganistanu rade na osiguranju tienih osoba, a imaju nominiran i spreman vod u sastavu Multinaci-onalne bojne vojne policije (MNMPBAT). Za obavljanje posla bitna je i dob usklaena s vaeim standardima profesionalnog razvoja. Ostvaren je dobar spoj starijih, iskusnih pripadnika i novih, mladih ljudi. Natjeaj za

primanje novih pripadnika raspisuje se dva puta godi-nje, zasad samo na razini HKoV-a. Kad je rije o obuci, ove su godine odradili nekoliko obunih ciklusa koji su ukljuivali taktike, tehnike i procedure, od operacija u urbanom okruenju (okruenje i pretraga), operacija konvoja, osiguranja tienih osoba u podruju operaci-ja, snajperske operacije te amfibijske operacije - ronje-nje u moru i na rijekama u tekim uvjetima. U planu im je odraditi i ciklus helikopterskih operacija u dnevnim i nonim uvjetima te iznimno sloeno i zahtjevno urba-no ratovanje u nonim uvjetima. Plan nam je razvijati sposobnosti da budemo postrojba koja moe djelovati na bilo kojem teritoriju i akvatoriju i sudjelovati u sva-koj operaciji brzo razmjestivih snaga, rekao je natpo-runik Andrej Smolek koji je dvije godine zapovjednik Satnije specijalne Vojne policije. Prije dolaska u Vojnu policiju 2000. godine bio je pripadnik Padobranske boj-ne Prvog hrvatskog gardijskog zdruga.

Satnija Specijalne Vojne policije pukoVnije Vojne policije HkoV-a

16broj 450 / 20. lipnja 2014.

Bilateralna suradnja

HV 450_12_17.indd 16 17/06/14 11:32

Iako je moderna Vojna andarmerija OS Poljske (an-darmeria Wojskowa Si Zbrojnych Rzeczypospolitej Polskiej) formalno ustrojena 1. rujna 1990., njezina je povijest znatno dulja i bogatija i poinje u doba Napoleonovih ratova kad je osnovana sa zadaom obavljanja policijskih poslova, pomoi civilnim vla-stima, hvatanja bjegunaca, lopova i prijestupnika bilo koje oruane sile. Obavljala je i zadae civilne policije, odnosno zatitu reda i poretka, zatitu stanovnitva od dezertera i lopova, potragu za kri-minalcima i svima koji naruavaju javni red i mir.Ustrojavanje Vojne andarmerije 1990. znailo je obnovu njezine slavne tradicije nakon vie od 40 godina. Dananje zadae obuhvaaju osiguranje stege u vojnim postrojbama, zatitu ivota, zdravlja i dobara, osiguranje javnog reda i zatitu drave, spreavanje kriminalnog ponaanja, otkrivanje kri-minala i potragu za poiniteljima kaznenih djela.Ustrojstveno je sastavljena od Zapovjednitva u Varavi, est teritorijalnih odjela (gradovi Bydgoszcz, Elblg, Krakov, Szczecin, Varava i aga), dviju speci-jalnih postrojbi (Misk Mazowiecki i Varava), Obu-nog sredita (Misk Mazowiecki) i Logistikog odjela.

Prvi smo put ovdje. Mislim da je suradnja jako dobra i uvjeren sam da e biti jo bolja i korisna za obje po-strojbe, rekao je natporunik Kabacinski. Kao naj-vei uspjeh istaknuo je razmjenu iskustava. Najvei je uspjeh ove suradnje razmjena iskustava. Neka su nam iskustva jako bliska, ali ima i nekih stvari u ko-jima se nae postrojbe razlikuju, razliiti su pristupi u nekim situacijama. Imamo priliku uiti jedni od drugih. To je velika stvar, istaknuo je te napome-nuo kako je koordinacija zajednikih aktivnosti bila odlina.

NatporuNik RySzaRd kabacinSki

Vojna andaRmeRija oRuaniH Snaga poljSke

upoznavati se s borbenim orunim sustavima drugih zemalja. Kroz sve to predstavljamo i svoje sposobno-sti, a samim time i sposobnosti OSRH, istaknuo je natporunik Smolek. Natporunik Ryszard Kabacin-ski iz Poljske rekao je kako je suradnja sa specijalnom Vojnom policijom bila odlina i obostrano korisna, a najvei je uspjeh razmjena iskustava. Imamo priliku uiti jedni od drugih i to je velika stvar, istaknuo je. Oekuje se da e uzvratni posjet specijalne Vojne policije Vojnoj andarmeriji OS Poljske biti sljedee godine. n

Satnija Specijalne Vojne policije pukoVnije Vojne policije HkoV-a

17broj 450 / 20. lipnja 2014.

Desetak dana bili ste domaini Vojnoj andarmeriji Oruanih snaga Poljske. Kakvi su vam dojmovi?Iznimno pozitivni. Ovo je bila izvrsna prigoda da se usporede postupci, pro-cedure, drilovi, nain obuke, odnosno

sve to je bitno za nae dvije postrojbe koje su u najveoj mjeri kompatibilne i polivalentne u zadaama. Mi smo pet godina lanica NATO-a, a Poljska deset, tako da nam je vano i to njihovo isku-stvo. Osim misije ISAF u Afganistanu, ovo je neka vrsta stvarne provjere spo-sobnosti za djelovanje s pripadnicima istih ili slinih postrojbi drugih zema-lja. Iako se, s obzirom na nae isku-stvo s podruja operacija, pokazalo da dobro radimo, uvijek ima prostora za poboljanje, uvoenje novina u obuku, usavravanje procedura.

Iako postupci po kojima radite vi i polj-ska strana nisu ba u svakom sluaju identini, pokazalo se da dobro zajed-no funkcionirate i to bez nekih dodat-nih priprema...

Najvea je vrijednost naih ljudi da su polivalentni, da se mogu brzo prila-goditi situaciji. Moraju biti fleksibilni u onom segmentu koji je potreban da se postigne uspjeh u operaciji. Sam je nain voenja i upravljanja ovakvom postrojbom dosta sloen postupak. No, ako se dobro prezentira misija i cilj postrojbe, definitivno se ljude moe pripremiti da budu spremni na suradnju i da se mogu ukljuiti u sve postrojbe ovakvog tipa u NATO-u.

Pridonosi li ovakva suradnja i razvoju specijalnih postrojbi?Svakako. Uvijek se neke stvari mogu i moraju poboljati odnosno promijeniti ako se pokae da su neke procedure po kojima radi srodna postrojba iz neke druge zemlje bolje ili prihvatljivije,

ali, naravno, pratimo zahtjeve i smjer-nice nadreenog zapovjednitva.

Moe li se oekivati da e se ovakvi oblici suradnje nastaviti i to ne samo s Poljskom? S obzirom na to da je NATO velika struk-tura, temeljni je cilj uvezivanje snaga kroz Pametnu obranu (Smart Defence). Nadamo se da e se nastaviti ovakav oblik suradnje i to ne samo s Vojnom an-darmerijom OS Poljske, nego i s postroj-bama iz drugih zemalja koje su sukladno svojim sposobnostima bliske ili jednake naoj postrojbi. Moemo se etablirati i raditi s drugim specijalnim postrojbama koje provode vojnopolicijske operacije, a koje su sve aktualnije u svijetu. Oeku-jem i nadam se da e prilike dopustiti da se ovakvi oblici suradnje nastave.

NatporuNik andRej Smolek, zapovjedNik SatNije SpecijalNe vojNe policije

HV 450_12_17.indd 17 17/06/14 11:33

18broj 450 / 20. lipnja 2014.

Treba biti odluan da se ostvari zadani cilj, a dodatni je motiv i potpora postroj-

be uz koju je svaki cilj ostvariv. Vrhunski se rezultat ne postie na brzinu i tijekom

jedne godine, to je dugogodinji proces za koji je potrebna i dobra kondicija... Predivan je

osjeaj ponosa kad sa zastavom postrojbe utri u cilj! To se dogaa samo jednom u ivotu!

RAZGOVOR

nadnarednik Pero Bertovi, najspremniji pripadnik Oruanih snaga RH 2014.

Tree po redu natjecanje za najspremnijeg pripadni-ka OSRH Prvi za Hrvatsku odrano je od 20. do 23. svibnja na vojnom poligonu Eugen Kvaternik kod Slunja. Sudjelovalo je 80 pripadnika OSRH iz svih grana, rodova i slubi te 15 pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova RH, a prvi se put natjecalo i 17 pripadnika stranih oruanih snaga iz Austrije, eke, Maarske, Makedonije, Poljske, Slovenije, Kosovskih snaga sigurnosti u statusu promatraa te panjolske i Sjedinjenih Amerikih Drava kao predstavnici NATO-ovih zapovjednitava u Brunssumu i Napulju. Natjecatelji su morali proi stazu dugu 30 35 kilometara nosei 15 kilograma opreme te prolazei kroz razne vrste radnih i kontrolnih toaka na kojima su se provjeravale vojne vjetine. S obzirom na to da je rije o psihofiziki iznimno zahtjev-nom natjecanju, ponosno predstavljamo naj-spremnijeg pripadnika Oruanih snaga RH za 2014. godinu nadnarednika Peru Bertovia, pripadnika Vojnoobavjetajne bojne Hrvatske kopnene vojske. Nadnarednik Pero Bertovi roen je 21. svibnja 1974. godine u Slunju. Nakon redovnog sluenja vojnog roka pristupa Izvidniko-diverzantskoj satniji GS OSRH u Puli. Od 2000. rasporeen je u 350. obavjetaj-nu brigadu, danas Vojnoobavjetajnu bojnu u kojoj je zapovjednik desetine za dubinski nadzor. Sudjelovao je u operaciji ISAF 2007. godine kao bolniar u MLOT-ovu timu.

Predivan je osjeaj Ponosa kad sazastavom Postrojbe utri u cilj...

HV 450_18-19.indd 18 17/06/14 11:34

Tomislava PAPI, snimio Stjepan BRIGLJEVI

19broj 450 / 20. lipnja 2014.

Pripreme su dale rezultate, ali bez potpore zapovjednika toga svega ne bi bilo. Bez potpore postrojbe nema tih rezultata, moete sami trenirati godinama, ali ako vam se ne omogui gaanje, hodnje, orijentacija, nema vrhunskih rezultata. elim zahvaliti zamjeniku zapovjednika bojniku Goranu Atliji kao i svim pripadnicima postrojbe koji su mi bili velika potpora

Kako ste se odluili prijaviti na ovogodinje natjecanje za naj-spremnijeg pripadnika?Oduvijek se, pa tako i tijekom vojne karijere, aktivno bavim sportom. Kao pripadnik OSRH sudionik sam vie od 50 sportskih natjecanja u zemlji i ino-zemstvu. Sudjelovao sam na vojnom triatlonu, vojnom petoboju, poluma-ratonu, krosu, streljatvu, natjecanju izvidnikih postrojbi te natjecanju za najspremnijeg pripadnika Oruanih snaga RH u Gaincima 2012. i sada 2014. godine. Osvaja sam drugog mjesta u vojnom triatlonu, trostruki prvak Oruanih snaga RH u vojnom petoboju, pojedinani pobjednik za-dnjeg natjecanja izvidnikih postrojbi OSRH, treeplasirani na regionalnom prvenstvu u vojnom petoboju u Slove-niji te osvaja brojnih ekipnih medalja zajedno s pripadnicima svoje postroj-be. Od tih medalja volio bih istaknuti osvojeno 1. i 2. mjesto (2005. i 2006. godine) na meunarodnom natjeca-nju izvidnikih postrojbi u Maarskoj.

Kako ste se pripremali za ovogo-dinje natjecanje?Pripreme u mojoj postrojbi poele su prije godinu dana, a u studenom 2013. oformio se tim od devet na-tjecatelja s voditeljem i njegovim zamjenikom. Mjeseno smo odlazili na Slunj gdje smo vjebali bojno ga-anje, orijentacijske hodnje i sve to je bilo potrebno za samo natjecanje. Znali smo da moemo ostvariti dobre rezultate, a to je puno tee nego kad nema nikakvih oekivanja. Puno je lake kad nisi optereen rezultatom.

Sudjelovali ste na natjecanju za najspremnijeg pripadnika 2012. u Gaincima. Moete li usporedi-

ti tadanje iskustvo i ovogodi-nje na Slunju?Tada sam puno nauio te sam stekao vrijedna iskustva koja su mi pomogla tijekom ovogodinjeg natjecanja. Mi-slim da je najvei problem to ljudi u ovu utrku krenu prebrzo, a jako je duga i naporna. Zbog toga treba uvati energiju kako bi se moglo koncen-trirati i to manje grijeiti. Takva se pogreka i meni dogodila na Gainci-ma pa sam zavrio na petom mjestu, a mislim da sam mogao puno bolje.

Koje bi karakteristike trebao ima-ti pripadnik koji se odlui prijaviti na natjecanje za najspremnijeg?Prije svega, trebao bi biti odluan da ostvari zadani cilj, a dodatni je motiv i potpora postrojbe uz koju je svaki cilj ostvariv. Vrhunski se rezultat ne postie na brzinu i tijekom jedne godine, to je dugogodinji proces za koji je potreb-na i dobra kondicija. Velika je uloga postrojbe jer bez njezine potpore ne bi ni bilo znaajnijih rezultata. Nama je u Vojnoobavjetajnoj bojni pruena potpora tijekom cijelog pripremnog razdoblja kad je posebno osnaio i duh zajednitva koji nam je davao dodatni polet za napredovanje. Samo tako smo i mogli ostvariti rezultate. Na ovogodi-njem je natjecanju za najspremnijeg pripadnika sudjelovalo sedam pripad-nika Vojnoobavjetajne bojne Hrvatske kopnene vojske. Svi su bili jako dobro uvjebani i spremni za natjecanje. Moji kolege bili su meu prvih etrnaest tako da smo postigli izvrsne rezultate i jako sam ponosan na sve njih.

to vam je bilo najtee tijekom natjecanja?Gaanje dan prije natjecanja bilo je zahtjevno jer smo na osnovi strelja-

tva i veslanja startali drugog dana. Znali smo da je taj prvi dio iznimno vaan jer je poslije teko nadoknaditi zaostatke iz kvalifikacijskog dana. Po-stojao je pritisak jer smo bili svjesni da moemo ostvariti odline rezultate, ali ve je tad to trebalo i pokazati. Osobno mi je bilo veliko olakanje kad sam nakon kvalifikacija saznao da sa star-ta kreem drugi. Druga radna toka, orijentacijska, presudna je u cijelom natjecanju, moda bi se moglo rei i meu najzahtjevnijima. Velik mi je poticaj bio kad sam je nakon sat vre-mena uspjeno zavrio te sam mogao s olakanjem krenuti dalje. Tada sam preuzeo vodstvo na natjecanju i tako je ostalo do samog kraja.

Jeste li se druili s ostalim ko-legama, naim pripadnicima i pripadnicima stranih oruanih snaga?Strani su pripadnici zbog priprema doli tjedan dana prije nas, ali svi smo bili maksimalno posveeni priprema-ma i natjecanju tako da u tih pet dana nismo imali puno vremena za dru-enje. Pohvalio bih i mladog kolegu Petra Conjara, pripadnika MUP-a iz interventne postrojbe Policijske upra-ve varadinske koji je u domaoj kon-kurenciji osvojio tree mjesto. Kolege iz drugih oruanih snaga bili su jako zadovoljni organizacijom, priprema-ma i samim natjecanjem. Veina ih je rekla da e doi i sljedee godine.

to ste pomislili kad ste prvi proli kroz cilj?Ve dva do tri kilometra prije cilja prolo mi je kroz glavu da u prvi proi kroz cilj. Nakon zavrene zadnje radne toke znao sam da me vie nitko ne moe stii. Kolega iz Oruanih snaga

Republike Austrije ostao je desetak minuta iza mene. Prolo mi je to sve kroz glavu i prije zavretka trke, ali predivan je osjeaj ponosa kad sa zastavom postrojbe utri u cilj! To se dogaa samo jednom u ivotu! U usporedbi s vojnim petobojem, ova je utrka puno tea i zahtjevnija pa je i zadovoljstvo vee.

to vas je motiviralo da odabere-te vojniki poziv i postanete dio Oruanih snaga RH?Oduvijek sam elio biti vojnik, a i moja je mama govorila da sam roen za vojnika. Nakon odsluenja redovnog vojnog roka prijavio sam se na selek-ciju i uao u elitne postrojbe Oruanih snaga u kojima sam i danas. Ponosni sam pripadnik Oruanih snaga RH i prezadovoljan sam svojim poslom. elja mi je jo barem deset godina biti dio obitelji Oruanih snaga.Na natjecanju su sudjelovale i dvije pripadnice Oruanih snaga Republike Hrvatske i jedna pripadnica Oruanih snaga Maarske...Za svaku je pohvalu to su sve tri uspjele zavriti cijelo natjecanje. Ima-le su jednake uvjete i jednaka opte-reenja kao i mi, s tim da je oprema vrlo teka: 15 kg ranac, 3,5 kg puka i 1,5 kg borbeni prsluk, 20 kg opreme i MILES sustav. Dodatno je to optere-enje s obzirom na konstituciju ene. Nadam se da e se ubudue sve vie pripadnica prijavljivati na ovo natje-canje, a samim tim e rasti i popu-larnost i zanimljivost natjecanja za najspremnijeg pripadnika. n

Predivan je osjeaj Ponosa kad sazastavom Postrojbe utri u cilj...

HV 450_18-19.indd 19 17/06/14 11:34

20broj 450 / 20. lipnja 2014. Predsjednik Ivo Josipovi uruio je diplome

polaznicima 16. narataja Ratne kole Ban Josip Jelai te vojnim pilotima kadetima 18. narataja

Temeljne asnike izobrazbe HRZ-a i PZO-a

estitke prisutnima, naglasio je da e Ministarstvo nastaviti ulagati u razvoj Hrvatskog vojnog uilita. Od rujna kreemo s novim studijskim progra-mima i vojnom izobrazbom ime smo pokazali da pratimo trendove, rekao je ministar. Naelnik GS OSRH general zbora Dra-go Lovri istaknuo je da zavretak ove razine kolovanja za polaznike znai novi poetak u njihovu cjeloivotnom uenju te tom prigodom najavio da se od akademske 2014./2015. godine u suradnji sa Sveuilitem u Zagrebu pokreu hrvatski vojni studiji, vojno vo-

kojih je 15 polaznika na kolovanje pristiglo iz BiH, Crne Gore, Kosova, Makedonije, Slovenije i Srbije. Meu polaznicima ove je godine bilo 59 ena, od kojih 44 na asnikoj izobrazbi. Predsjednik Ivo Josipovi estitao je polaznicima iz OSRH kao i polaznicima programa iz partnerskih i saveznikih zemalja kazavi kako injenica da se zajedno koluju pripadnici naih i stra-nih oruanih snaga govori puno o na-pretku koji je uinjen na uspostavljanju mira i suradnje u regiji te je naglasio da se ta suradnja posebice mogla vidjeti u nedavnim dogaajima vezanim uz po-plave. Ljudi su najvaniji, i upravo zato znanje i vjetine koje ste stekli jame da ete svoju domovinu braniti, uvati i zastupati na najbolji mogui nain, istaknuo je predsjednik Josipovi.Ministar obrane Ante Kotromanovi, uz

Na Hrvatskom vojnom uilitu Petar Zrinski odrana je 18. lipnja povodom Dana dravnosti Republike Hrvatske sveana promocija polaznika vojnih kola kojoj je prisustvovao predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik OSRH Ivo Josipovi, ministar obrane Ante Ko-tromanovi, naelnik GS OSRH general zbora Drago Lovri, zapovjednik HVU-a general-pukovnik Slavko Bari te ostali visoki vojni i civilni dunosnici, kao i obitelji polaznika. Ove je kolske godine izobrazbu zavrilo 377 polaznika, od

HRVATSKO VOJNO UILITE

Ministar obrane Ante Kotromanovi, uz estitke prisutni-ma, naglasio je da e Ministarstvo nastaviti ulagati u razvoj Hrvat-skog vojnog uilita

Promocija Polaznikavojnih kola

HV_450_20_21.indd 20 6/18/14 2:28 PM

rekao je te istaknuo da su novi vojni studiji izvrstan poetak transformacije naeg sustava vojnog kolovanja. Predsjednik Republike uruio je diplo-me polaznicima 16. narataja Ratne kole Ban Josip Jelai te vojnim pi-lotima kadetima 18. narataja Temelj-ne asnike izobrazbe HRZ-a i PZO-a. Naelnik GS OSRH uruio je diplome 13. narataju Temeljne asnike izo-brazbe, a najistaknutijim polaznicima tom su prigodom uruene nagrade i pohvale. Uz prigodni program, odrana je i promocija polaznika 22. narataja

enje i upravljanje i vojno inenjerstvo, to e biti znaajan iskorak u obrazov-nom procesu naih asnika.Zapovjednik HVU-a general-pukovnik Slavko Bari estitao je polaznicima na uspjenom zavretku kolovanja i zae-lio im uspjenu karijeru u budunosti. Poruio je da je ulaskom u EU i NATO, Hrvatska uz domae zadae preuzela i zadae i odgovornost za mir u regiji, Europi i svijetu. Vi ste doasnici i a-snici Republike Hrvatske, ali i snaga EU-a i NATO-a i imate sposobnosti i znanja da upravo tako i djelujete,

Zapovjedno-stoerne kole Blago Zadro, 13. narataja Napredne asnike izobrazbe, 12. narataja Visoke doasnike izobrazbe, 30. narataja Napredne doasnike izobrazbe i 45. narataja Temeljne doasnike izobrazbe. asniku izobrazbu na svim razinama zavrilo je 227 polaznika, a doasniku izobrazbu na svim razinama 150 polaznika. n

Petra KostanjaK, snimio: tomislav Brandt

broj 450 / 20. lipnja 2014.

21

Vi ste doasnici i asnici Republike HRVatske, ali i snaga eu-a i nato-a i imate sposobnosti i znanja da upRaVo tako i djelujete, poRuio je zapoVjednik HVu-a geneRal-pukoVnik slaVko baRi i istaknuo da su noVi Vojni studiji izVRstan poetak tRansfoRmacije naeg sustaVa Vojnog koloVanja

HV_450_20_21.indd 21 6/18/14 2:28 PM

22broj 450 / 20. lipnja 2014.

HRVATSKO VOJNO UILITE

Najbolji polazNici vojNih kola hvU-a 2013./2014.

natporunik Josip VULETI (Napredna asnika izobrazba)U svladavanju plana i programa najvie su mi pomogle obuke i vjebe, kao i iskustvo na zapovjednim mjestima u mojoj Vojnoobavjetajnoj boj ni. Na nama je sad obveza da usvojene vjetine i znanja implementiramo u svakodnevni rad. Ubudue se elim nastaviti razvijati kroz rad na besposadnim sustavima i u IMINT disciplini.

porunik Boris IVKOVI (Temeljna asnika izobrazba)Primao sam stipendiju tijekom studija graevinarstva u Osijeku i zavrio dragovoljno sluenje vojnog roka s jednom eljom: postati pripadnik i asnik OSRH. Najbolji polaznik? Mnogo ih je pokazalo trud i zalaganje, ali presudile su sitnice. Daljnja mi je elja usavravati se i razvijati u inenjeriji OSRH.

bojnik Tomislav KASUMOVI(Zapovjedno-stoerna kola)Jako je lijep osjeaj zavriti ovu izobrazbu, biti meu polaznicima, vrhunskim profesionalcima koji su tijekom kolovanja odraivali sve zadae na vrlo visokoj razini. Kad se sloio takav tim koji je djelovao kao jedan stoer, rezultati su bili nemjerljivi. Svim kolegama upuujem estitku i elju za uspjenim daljnjim tijekom karijere. Od njih sam najvie nauio i podsjetili su me da je ast nositi odoru OSRH i da je sluiti svojoj domovini najvea privilegija.

nadnarednik eljko VUKSANI (najbolji instruktor)Vjerujem da svakome laska kad ga izaberu za

najboljeg, osobito kad vas izaberu vai kolege in

struktori, uzimajui u obzir i miljenje polaznika. to se tie izobrazbe, ne bih je nazvao radikalno drukijom jer je njezina

karakteristika i inae da se kontinuirano nadograuje sukladno novim izazovima koji

dolaze pred Oruane snage Republike Hrvatske. to se

tie polaznika, mislim da se Oruane snage

sigurno ne moraju brinuti za svoje

d o a s n i k e kadrove.

skupnica Snjeana JELENI (Temeljna doasnika izobrazba)Sigurno je da e izobrazba u daljnjem radu pomoi ne samo meni

u bojni Tigrovi Gardijske motorizirane brigade, nego svim polaznicima, ponajvie zahvaljujui naim instruktorima

i predavaima. Zavrna vjeba u Gakovu bila je kljuna za sveope kolovanje, pokazala

je nau motiviranost i visoku razinu uvjebanosti.

porunik Tomislav BATURINA (kadet pilot)Ovo je velika ast, ne znam to bih drugo rekao. Daljnja mi je elja u karijeri jednostavna: letjeti, samo letjeti, u 93. zrakoplovnoj bazi ili negdje drugdje kamo me rasporede Specijaliziran sam za Bellove, ali moda jednog dana, korak po korak, budem i na nekom drugom helikopteru.

stoerni narednik Davor KOTROMANOVI (Visoka doasnika izobrazba)U profesionalnom razvoju, vezano uz institucionalnu izobrazbu, ovo je najvia razina kolovanja. Meutim, obveza je svakog vojnika stalno usavravanje, praenje trendova, NATOovih standarda, stjecanje iskustava Sigurno je da u sve to sam nauio moi odmah primjenjivati u svojoj Gardijskoj oklopnomehaniziranoj brigadi, nastojat u to initi u svakom dijelu svojega posla.

narednica Blaenka KASALOBANI (Napredna doasnika izobrazba)Dolazim iz Eskadrile vienamjenskih he

likoptera 91. zrakoplovne baze gdje radim u logistikoj struci. Tamo sam stekla iskustva koja su mi

pomogla da postignem ovaj rezultat. Mislim da e mi

ubudue biti puno lake jer je kolovanje bilo na iznimno visokoj razini, s izvanrednim instruktorima. Planovi? Prije svega,

brz povratak na radno mjesto!

Domagoj VLAHOVI, snimio: Tomislav BrAnDT

HV 450_22.indd 22 6/18/14 2:36 PM

23broj 450 / 20. lipnja 2014.

Direktor vojnog osoblja Europske unije general-pukovnik Wolfgang Wosolsobe boravio je u posjetu OSRH. Na Hrvatskom vojnom uilitu Petar Zrinski odrao je predavanje Vojni zahtjevi Europske unije. Govorio je o vojnoj strukturi EU-a, suradnji s NATO-om, operacijama i misijama EU-a te o sposobnostima Europske unije. Predavanju su nazoili polazni-ci Zapovjedno stoerne kole Blago Zadro, predstavnici grana i uprava

Glavnog stoera Oruanih snaga Republike Hrvatske, djelatnici Hr-vatskog vojnog uilita, zapovjednik HVU-a general-pukovnik Slavko Bari i vojni predstavnik u NATO-u i EU-u general-pukovnik Mirko undov. General-pukovnik Wolfgang Wosolso-be susreo se i s naelnikom Glavnog stoera OSRH generalom zbora Dra-gom Lovriem s kojim je razgovarao o suradnji Oruanih snaga Republike Hrvatske i Europske unije.

Kadetkinja Anica Luketi osvojila je dru-go mjesto na konferenciji mladih vojnih znanstvenika CEFME-JUNIOR (Central European Forum on Military Education) odranoj od 21. do 23. svibnja u gradu Liptovsk Mikul, Slovaka Republika.Tema njezina izlaganja bila je Uzroci i uinci ukrajinske krize u 2014.Sudjelovalo je izaslanstvo Kadetske bojne asnike kole Hrvatskog vojnog uilita Petar Zrinski prevoeno zapo-

vjednicom Kadetske bojne bojnicom Vlastom Zekuli te kadetki