1. PUŠAČI PRETVORBE I PRIVATIZACIJE

Priča o svakoj pretvorbi na ovim prostorima je u osnovi tužna priča.Ovo je samo jedna iz zbirke pretvorbeno-životnih tužnih priča.Ali i priča, koja bi mogla imati, zahvaljujući nama na Blogu, sretan završetak. Dakako, uz malu pripomoć stečenog Znanja, najboljeg prijatelja svakog čovjeka. Mračne sile pretvorbe i privatizacije, koje su godinama u ropstvu držale oteto vlasništvo građana vlastite države i tako se besramno bogatile, držale su prave vlasnike u mraku neznanja, nestat će i sunce će ponovo ozariti lica bespravno opljačkanih građana Republike Hrvatske, pa i onih zaposlenih u TDZ-u, o kojima je ovdje riječ. Naime, posljednjih mjeseci svjedoci smo borbe zaposlenika TDZ za svoje vlasništvo i svoju egzistenciju. Malo sam se pozabavio njihovim nevoljama i sve to složio u pravno-pušačku priču.Koja bi trebala imati potporu u pozitivnim hrvatskim zakonima.A tatica svih zakona je Ustav.Zato krenimo u priču od osnovnog zakona, Ustava.

USTAV REPUBLIKE HRVATSKEČlanak 1.Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana.Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. Članak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.

Dakle Hrvatska je socijalna država nepovredivog vlasništva, ravnopravnih građana u kojoj su svi građani jednaki pred zakonom, a zakoni, to stoji, moraju biti u skladu s Ustavom i ustavnim pravima.Je li tome tako? Nije! Naši dragi zakonodavci dakle Hrvatski sabor i Vlada, kao donositelji iliti “proizvođači zakona” donose zakone, a neki od tih zakona, mimo ustavnih odredbi, stavljaju u ravnopravniji položaj pojedine svoje građane. Dakle, Hrvatski sabor i Vlada pogoduju takvim zakonima povlaštenoj grupi građana da “u skladu sa zakonima“, koji, by the way, nisu u skladu s Ustavom, stječe materijalna i ina dobra, premda su takvi zakoni ništavi budući da nisu u skladu s Osnovnim zakonom - Ustavom. Takvi su ništavi zakoni, tijekom proteklih veselih godina pretvorbe i privatizacije, omogućili grupaciji politički podobnika da se obogate; da ne plaćaju poreze; da eksploatiraju prirodna bogatstva naše države, bez plaćanja naknade za rudna bogatstva; tim se podobnicima, nakon tehničkih priprema i davanja pozajmica od strane države ili banaka, donošenjem zakona o spremanju PET otpada, omogućava enormno bogaćenje na račun građana koji moraju plaćati za spremanje PET otpada, (riječ je o zečevima i ostalim bešanićima).

Ti podobni iz pratećeg državnog ansambla enormno se bogate, stvaraju goleme zalihe novaca u bankama (cca 19 milijardi EUR-a), dok se Država, dakle svi mi obespravljeni, zadužuje cca 32 miljarde EUR-a, e da bi njima osigurali mogućnost daljnjeg bogaćenja putem kredita ili pozajmica za nove poslove koje će njihovi partneri iz vlasti ozakoniti kroz saborsku proceduru. Nije komplicirano, zar ne. Samo po zakonu molim! Vladin orkestar, bez obzira na desnu ili lijevu atribuciju, svira sve ove godine istu glazbu. Ustavni sud, kojemu je osnovna fukcija štititi Ustav, šuti i skrivečki plešući odobrava neustavne zakone i radnje, a bogami šuti, dok pleše, i o posljedicama koje nastaju primjenom tih zakona na štetu istih onih građana kojima je Ustavom proklamirana socijalna država ravnopravnih građana. Nije komplicirano, zar ne.

Kad smo to s lakoćom svladali, krenimo redom. Najprije u pretvorbu.

II. PRETVORBA PODUZEĆA (NN br.19/91)Članak 4. Pretvorbom, poduzeće postaje dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje ima u cjelini poznatog vlasnika.Članak 5. Pretvorbom vlasništvo nad poduzećem mogu steći: 1. zaposleni i ranije zaposleni u poduzeću i u složenom obliku udruživanja odnosno organiziranja u koji je poduzeće udruženo uz osnovni popust od 20% i dodatni od l% za svaku godinu radnog staža; 2. zaposleni u pravnim osobama koji rade sredstvima u društvenom vlasništvu koje po ovom zakonu ne podliježu pretvorbi i u pravnim osobama u državnom vlasništvu, te zaposleni u organima državne vlasti i u njima odgovarajućim organima pod istim uvjetima kao i zaposleni u poduzeću; 3. osobe koje bez prava na popust kupe cijelo ili idealni dio poduzeća; 4. ulagači čiji se dotadašnji ulozi pretvore u dionice ili u udio u poduzeću ili ulože kapital u poduzeće; 5. vjerovnici čija se potraživanja pretvore u dionice ili u udio u poduzeće; 6. Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske (u daljnjem tekstu: Fondovi); 7. Hrvatski fond za razvoj; 8. nekadašnji vlasnici kojima Hrvatski fond za razvoj prenese dionice ili udio na ime naknade za ono što im je oduzeto nakon 15. svibnja 1945. godine. Zaposleni i ranije zaposleni iz točke 1. stavka 1. ovoga Članka imaju pravo prvenstva pri kupnji dionica poduzeća koje se pretvara u dioničko društvo ili u društvo s ograničenom odgovornošću. Za dio vrijednosti poduzeća za koji vlasništvo nisu stekle osobe iz točke 1. - 5. stavka 1. ovoga članka izdaju se dionice u dioničkom društvu odnosno priznaje udio u društvu s ograničenom odgovornošću, koja su nastala pretvorbom, te se dvije trećine tih dionica odnosno udjela prenose Hrvatskom fondu za razvoj a jedna trećina Fondovima. Dionice u dioničkom društvu odnosno udio u društvu s ograničenom odgovornošću koji na način predviđen u stavku 3. ovoga članka treba da pripadnu Fondovima prenose se: 1. Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske u 70% dijela 2. Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika

Hrvatske u 30% dijela.Članak 6. Poduzeće se može pretvoriti u dioničko društvo ili u društvo s ograničenom odgovornošću na slijedeće načine: 1. prodajom poduzeća ili idealnog dijela poduzeća; 2. ulaganjem kapitala u poduzeće; 3. pretvaranjem ulaganja na ugovornoj osnovi u poduzeće i potraživanja prema poduzeću u ulog; 4. prijenosom svih dionica odnosno udjela Fondovima i Hrvatskom fondu za razvoj, bez naknade. Dioničko društvo odnosno društvo s ograničenom odgovornošću iz stavka 1. ovoga članka nastaje upisom u sudski registar. Tako nastalo društvo pravni je slijednik poduzeća koje je pretvorbom prestalo postojati. Članak 7. Poduzeće samostalno bira način pretvorbe a može koristiti istovremeno i više načina pretvorbe iz Članka 6. ovoga zakona. Agencija nadzire pretvorbu poduzeća. Troškove postupka pretvorbe snosi poduzeće. Članak 8. Poduzeće pri pretvorbi u dioničko društvo izdaje redovne dionice. Poduzeće izdaje dionice koje glase na ime ako se one stječu uz popust ili se plaćaju u obrocima. Poduzeće u pretvorbi ne može kreditirati kupnju dionica odnosno udjela, ni jamčiti za kredite koji se uzimaju u tu svrhu.

Dakle Zakonom u skladu s Božićnim Ustavom, iz prosinca 1990. godine, bez obzira što je, po meni, totalno krivi model pretvorbe i privatizacije, pretvorbu društvenog vlasništva određuje Člankom 4. - određujući titulara vlasništva.

Članak 4.Pretvorbom, poduzeće postaje dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje ima u cjelini poznatog vlasnika.

A poznati vlasnik je definiran Člankom 5.Članak 5. Pretvorbom vlasništvo nad poduzećem mogu steći: 1. zaposleni i ranije zaposleni u poduzeću i u složenom obliku udruživanja odnosno organiziranja u koji je poduzeće udruženo uz osnovni popust od 20% i dodatni od l% za svaku godinu radnog staža; 2. zaposleni u pravnim osobama koji rade sredstvima u društvenom vlasništvu koje po ovom zakonu ne podliježu pretvorbi i u pravnim osobama u državnom vlasništvu, te zaposleni u organima državne vlasti i u njima odgovarajućim organima pod istim uvjetima kao i zaposleni u poduzeću;

Člankom 5. istog navedenog zakona određuju se prvenstveno definirani i prepoznati vlasnici pretvorenih društvenih poduzeća, vlasnici društvene, dakle zajedničke imovine. I to bi bilo to.

Sad krenimo dalje.Svaki zakon koji donosi Hrvatski sabor i koji tretira statusna prava može se mijenjati samo Zakonom. To je ustavna kategorija.Međutim,Vlada Republike Hrvatske, žureći se da legalizira nezakonitosti u postupanju

zaigranih pojedinaca, gle, donosi UREDBU (NN br.45/92) kojom oduzima prava građanima na sudjelovanje u pretvorbi i privatizaciji i inaugurira protuustavni princip iz Članka 3. Ustava o jednakosti građana. Pojedinci koji su sudjelovali u osvajanju vlasti daju si za pravo da u kreiranju daljnjih akcija u pretvorbi i privatizaciji naše imovine, za svoje interese uvode pretvorbu po udjelima, samo za nekoliko poduzeća gdje su njihovi odabranici, putem kredita na staru deviznu štednju (koja je usput rečeno bila zabranjena za kupovinu dionica i udjela, jer je pretvorena u javni dug Države), kreditnih pisama ili famoznih menadžerskih kredita, otkupili takve udjele. Ustavni sud šuti, DORH šuti, a i građani šute. Svi šutimo zato što su u ono zlodoba pretvorbe i privatizacije, ti podobnici bili naši kojima je sve bilo dopušteno. A njima je baš tada krenulo. Pa su se malo zaigrali, shvativši da se zakoni mogu mijenjati kako kome odgovara. Jedna Uredba manje ili više kao da je to važno kad - IMAMO HRVATSKU!

I tako dobismo, ničim izazvani,UREDBUo izmjeni i dopuni Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća Članak 1. U Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine", br.19/91) u članku 1. stavak 3. briše se. Stavak 4. mijenja se i glasi: "Ovaj Zakon ne primjenjuje se na banke i druge financijske organizacije i organizacije za osiguranje, te druge pravne osobe koje su osnovane temeljem posebnih propisa." Članak 2.Članak 3. mijenja se i glasi: "Ovaj Zakon primjenjuje se na poduzeća iz članka 1. ovog Zakona sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, osim na poduzeća koja su osnovale pravne osobe sa sjedištem izvan Republike Hrvatske a čiji će status biti riješen međunarodnim ugovorima ili nekim drugim propisima. Poduzeće s društvenim kapitalom ne može prenijeti sjedište izvan Republike Hrvatske osim ako međunarodnim ugovorom nije drugačije utvrđeno".

A onda dolazi i famozni Članak 3 ove Uredbe koji poništava Ustavna prava građana i sve odredbe međunarodnih konvencija koje je Država Hrvatska preuzela iz potpisanih obveza koje je potpisala SFRJ. Ovim člankom oduzimaju se prava građanima koji su živjeli i stvarali poduzeća na tlu Hrvatske, sudjelovali u njihovoj izgradnji, njihovim uspjesima, plaćali poreze i doprinose za izgradnju gradova u kojima su živjeli.

Članak 3.U članku 5. stavak 1. točka 1. iza riječi "udruženo" dodaju se riječi "te raniji i sadašnji kooperanti u poljoprivrednoj proizvodnji", a iza riječi "radnog staža", briše se točka i zarez i dodaju riječi "odnosno ugovora o kooperaciji;." U stavku 1. iza točke 2. dodaje se točka 2a. koja glasi: "punoljetni državljani Republike Hrvatske pod istim uvjetima kao i zaposleni u poduzeću u dijelu u kojem to nisu ostvarivale osobe iz točke 1. i 2. ovog stavka." Iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5. i 6. koji glase: "Vlasništvo nad poduzećem ne mogu steći radnici kojima je radni odnos prestao temeljem Uredbe o radnim odnosima, zapošljavanju, socijalnoj skrbi, mirovinskom, invalidskom osiguranju, dječjem doplatku i zaštiti žrtava u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti, neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 55/91 ). Pravo iz stavka 1. točke 1. ovog članka ostvaruju samo državljani Republike Hrvatske, ukoliko međunarodnim ugovorima nije drugačije utvrđeno." Članak 4.

U članku 9. dodaju se novi stavci 4., 5. i 6. i glase: "iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, direktor Agencije može, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnog ministarstva za pojedino poduzeće, temeljem izvanrednih okolnosti, odnosno za poduzeća koja se potpuno ili djelomično nalaze na ratom zahvaćenim područjima, odobriti produženje roka za podnošenje potrebne dokumentacije. U slučaju produženja roka u skladu s odredbom stavka 4. ovog članka, odluku o pretvorbi donosi organ upravljanja u poduzeću po odredbama ovog Zakona. Kad Agencija donosi odluku o pretvorbi temeljem odredbe stavka 2. ovog članka u postupku pretvorbe nije dužna primijeniti odredbu članka 5. stavak 2. ovog Zakona." Članak 5. U članku 14. stavak 3. mijenja se i glasi: "Odluku o načinu prodaje donosi Vlada Republike Hrvatske". Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: "Izuzetno od odredbe stavka 3. ovog članka, odluku o načinu prodaje donosi organ upravljanja poduzeća kom je temeljem odredbe članka 9. stavak 4. ovog zakona odobreno produženje roka za donošenje odluke o pretvorbi." ………………………………………………………………………………………………................................................................Članak 18.Iza članka 46. dodaje se članak 46a. koji glasi: "Sva prava utvrđena ovim Zakonom koja se odnose na dionice analogno se primjenjuju i na udjele."

Isti rukopis, iste note u pravnoj kajdanci, ista pjesma. Jest da su različiti svirači i pjevači, ali pjesma i glazba ostaju isti. Donose se novi Zakoni, Uredbe, tumačenja pojedinih odredbi, pravilnici, a sve sa ciljem razvlaštenja legalnih vlasnika iz članka 4. i 5. Zakona o pretvorbi.

Nadalje dolazi do nove izmjene Zakona o pretvorbi (NN br.83/92) Ovim Zakonom su uvedeni pravni instituti koji su derogirali ustavne odredbe kao i odredbe mnogih zakona kao što su: Zakon o obveznim odnosima , danas, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljišnim knjigama... preskočene su sve pravne procedure da bi se vlasništvo što prije priznalo novim titularima.

Gdje je tu Tvornica Duhana Zagreb?E, vidite, ovaj poduži uvod je bio potreban da se TDZ pozicionira kao poduzeće u bespravnosti pretvorbe i privatizacije.Dakle, TDZ imala je sličnu sudbinu kao i druga poduzeća, ali obzirom na organsku vezanost za duhansku industriju - Tvornicu duhana Rovinj, Tvornicu duhana Zadar, njihove kooperante, proizvođače duhana i papira. Svi oni imali su privilegiju da budu još bezobzirnije pretvoreni kombinacijom dioničarstva, i udjela, ali ne za kako je to predviđeno Člankom 5. navedenog Zakona o pretvorbi, da se pretvorba određuje prvenstveno za definirane i prepoznate vlasnike društvenih poduzeća, korisnike, društvene, dakle zajedničke, imovine koji su Zakonom o pretvorbi trebali postati isključivi vlasnici u zakonom određenom dijelu, po zakonskoj proceduri.Nije komplicirano, sve je zakonom sjajno riješeno, ali Zakon nije proveden.Radnici TDZ to nisu postali ono što im Zakon omogućuje. A razlog? Pokušat ću i to pojasniti prepričavši famozni izvještaj Šime Krasić, odnosno Državne revizije.

Dakle, Državna revizija navodi da je u pretvorbi Tvornice duhana Zagreb (TDZ) sa stanjem imovine i potraživanja, dakle aktiva minus pasiva 1991. godine, imala jako puno nedostataka jer se procjena vrijednost poduzeća kao i potraživanja nekoliko puta mijenjala, na način da su

neke nekretnine ispuštene iz ukupne procjene vrijednosti;ili su procijenjene niže od njihove stvarne vrijednosti; ili su dodavana potraživanja koja nisu postojala, pa su pretvarana u dioničke udjele što zakonom nije niti predviđeno. Ako je dolazilo do promjena, a jest, u procjenama aktive i pasive, znači da bi se i visina vrijednosti dionica ili njihov broj povećavao ili smanjivao. Revizija to nije utvrdila, o tome nema ni riječi jer nikom od pretvorbenih učesnika nije odgovaralo da se utvrdi prava vrijednost i broj dionica. Što to znači? Znači da su sudionici točno znali kako da izvedu operaciju razvlaštenja korisnika društvene imovine, odnosno prema zakonu točno unaprijed određenih vlasnika iliti dioničara i da njihovo pretpostavljeno vlasništvo nezakonito prisvoje što se i desilo.Rješenjem Fonda o pretvorbi poduzeća, poduzeće se pretvara u dioničko društvo, 50% procijenjene vrijednosti društvenog kapitala, predviđeno je za vlasnike iz Članka 5., ali ne kao određeni broj dionica, kako bi trebalo, nego kao udio u ukupnoj procjeni što je u suprotnosti sa Člankom 4. Zakona, kao što sam već naveo, a nisu ni pismenim putem bili obaviješteni, to jest pozvani na upis svojih prava kako bi se odredio pripadajući broj dionica kao i njihova vrijednost, zakonska umanjenja, benefiti, rok otplate, kao i mogućnost da članovi njihovih obitelji kupe isti broj dionice bez popusta kako je to zakonom predviđeno.

Međutim, ništa od toga. Kako navodi Državna revizija, taj dio je javnim pozivom, prodan zainteresiranim. Samo nije jasno kako zaposlenici i njihove obitelji, koji su životno bili zainteresirani za dionice, nisu otkupili tih 50% dionica. Kao što nije jasno kako su pojedine osobe izvan TDZ, koje nisu imali popuste, uspjele doći do dionica. Osnova za poništenje pretvorbe i privatizacije više nego očita.

Revizija navodi da taj postupak nije u skladu sa Zakonom i nije uspio. Tih 50% dio prodaje je dakle nezakonito proveden ma tko da je kupio dionice. Znamo da to nisu bili dioničari iz Članka 5. Zakona o pretvorbi. Za drugi dio od 50% revizija nije našla što se s njim de facto dogodilo. Revizija nagađa o daljnjim potezima uprave i Fonda na način da su uprava i Fond uveli u igru Zagrebačku banku 1993. godine, pa su tako kredit za nabavku opreme u visini 1.410.000 DEM-a, a drugi dio kredita 11.225.867,90 DEM - od, dakle ukupno 12.600.000 DEM-a, Fond priznaje kao potraživanje iz 1991. godine i zamjenjuje dugovanje iz 1993. godine u udio u dionicama, dakle dug pretvoren u dionice iznosi 30% vrijednosti TDZ.

Dalje, prema Reviziji, TDZ sa Zagrebačkom bankom nenamjenski kupuje za onaj dio kredita 11.225.867,90 DEM-a obveznice Republike Hrvatske, a de fakto otkupljuje staru deviznu štednju, tj. javni dug (stara devizna štednja pretvorena je u javni dug i sa njom se se mogli otkupljivati samo stanovi sa stanarskim pravima, dionice nikako), kojom preuzima 30% vrijednosti TDZ jer je toliko zaduženje TDZ prema Zagrebačkoj banci, a de facto TDZ je uzela kredit za opremu u navedenoj vrijednosti 1.410.000 DEM i otplaćuje ga iz redovnog poslovanja.

Druga osnova za poništenje pretvorbe je nezakonito stjecanje vlasništva od strane Zagrebačke banke.

Tako je nezakonito, dapače kriminalnim radnjama, Zagrebačka banka suprotno svim

pozitivnim propisima, uz svesrdnu pomoć Fonda, otela 30% vrijednosti TDZ. Ostatak dionica pripada Fondovima prema zakonskim modelima. Uprava TDZ kupuje 10% dionica po udjelima za zaposlene, a za neke udjele iz prvih 50% (cca 10%) vodi se pred Upravnim sudom RH upravni spor .

NEŠTO ŠTO JE OD POČETKA NEVALJAN I NEZAKONIT POSAO, PROTEKOM VREMENA NE MOŽE POSTATI NI ZAKONIT, NI PRAVNO VALJAN.

Tako pratimo dalje nalaz Državne revizije koja se čudi kako sadašnja uprava na neka pitanja nema odgovore.

Prvo kako je Tvornica duhana Rovinj mogla, kako piše u revizijskom nalazu, otkupiti nezakonito stečene udjele od Zagrebačke banke? Tko je to dopustio? Tako se stvara monopol na tržištu, a istodobno su i očite nezakonitosti oko kupovine, odnosno preuzimanja 30% vrijednosti dionica od TDZ. Ovdje se ne može primijeniti institut bona fide jer kod kupovina ovolikih udjela poduzeća potrebno je izvršiti povećane mjere provjere stjecanja vlasništva prodavatelja.

Nadalje, kako je moguće da revizijski nalaz navodi nepravilnosti u postupku procjene vrijednosti poduzeća? Naime, jedne su procjene iz 1993. godine, a druge su procjene iz 1996. godine i kasnije. Pritom se nigdje ne navodi kao se to odrazilo na vrijednosti dionica, odnosno udjela, jer se ovdje ne može govoriti o dioničarstvu nego udjeličarstvu u vlasničkoj strukturi TDZ.

Ovako nezakonito preuzimanje tuđeg vlasništva rezultiralo je ovladavanjem vlasničkom strukturom TDZ od strane TDR putem nezakonitih radnji Zagrebačke banke kao i kuponske privatizacije koja je isto tako upitna zbog plaćanja dodijeljenih dionica po principu prikrate preko polovine vrijednosti dodijeljenih dionica, pogodujući vlasnicima TDR da preuzmu monopol nad duhanskom industrijom nezakonitim radnjama.

Pitam se, kako to da Hrvatski sabor koji je na 17. sjednici, koncem 2005. godine, donio zaključak i obvezao Vladu RH, USKOK kao i Državno odvjetništvo da pokrenu postupak poništenja svih nezakonitih pretvorbi, u ovako očitoj prevari svojih građana i proračuna Grada Zagreba, nije do sada ništa zbiljski pokrenuo?

Usput, TDR je od TDZ u zadnjih deset godina drmnula više od 100.000.000 (sto milijuna, hej!) Eura prihoda kojim je izgradio tvornicu u Kanfanaru. Koja je očito vlasništvo TDZ jer je njegovim novcem ta tvornica izgrađena. Sad bi vlasnike, nezakonito razvlaštene dioničare, preselio u tu tvornicu, a zemljišta u Zagrebu, koje je u vlasništvu TDZ više od 180 godina, prodao zajedno sa zaštićenim spomenikom kulture (naime zgrada TDZ je spomenik kulture) po visokoj cijeni i čitavu ovu nezakonitu farsu priveo kraju na štetu proračuna grada Zagreba, nezakonito razvlaštenih dioničara i svih hrvatskih poreznih obveznika. U interesu nekolicine zna se kojih igrača. Koji u plavom dimu svih hrvatskih simboličkih pretvorbenih pušača vuku nevidljive (od dima) poteze isključivo u svom interesu, a na štetu svih nas. Koji ćemo sve to, prije ili poslije (zar, opet) platiti.

Zastupnike u Hrvatskom saboru podsjećamo da su sva izvršna tijela, na čelu sa Vladom RH, njima odgovorni.

Prema tome, ako poštuju zakone koje su donijeli, trebaju poništiti, slijedom tih zakona, evidentnu pljačku dioničara TDZ, u skladu sa Ustavnim odredbama jednakosti pred zakonom svih dioničara. I tako ne dopuste da ova pretvorbena farsa preraste u novu tragediju zaposlenih TDZ.

2.KAKO SU IZIGRANI ZAKONI

NIHIL UMQUAM PECCAVIT, NISI QUOD MORTUA EST(Nikad ništa nije zgriješila, osim što je umrla)*** Klaudije Marcelo: epitaf na nadgrobnom spomeniku supruge Julije Priske

Bolje je striktno primjenjivati i loše zakone, jer će postati jednoobrazno pravilo, nego dobre zakone tumačiti, jer ćemo tako imati onoliko zakona koliko imamo tumača.

MALO O ZAKONIMAPotreba za pravnom sigurnošću je osnovni smisao organizirane zajednice građana koja se naziva Državom. Svaka država donosi, posebnom zakonskom procedurom, osnovni zakon Ustav. Ustav kao osnovni zakon kroz svoje odredbe i načela usmjerava daljnju zakonsku regulativu u Državi koja će donesenim zakonima u skladu s Ustavom regulirati prava i obveza svojih građana i svih onih koji se nađu na njenoj teritoriji. Preuzimanjem međunarodnih standarda, kroz konvencije kojima dragovoljno pristupa ili prihvaćanjem rezolucija, uvodeći ih u domaće zakonodavstvo, štiti sve građane na svojoj teritoriji u skladu sa Zakonima i preuzetim međunarodnim standardima. Zakoni bi trebali biti jednaki za sve. Trebaju se primijenjivati onako kako su donešeni od strane zakonodavnog tijela Sabora, koji prema Ustavu i poslovniku ima jedini pravo na autentično tumačenje donešenih normi. Nitko više ni u jednom zakonu u Republici Hrvatskoj nije ovlašten da tumači zakone, svi su obvezni primjenjivati ih. Pojedina tijela državne vlasti imaju pravo davati mišljenja na pojedine pravno neregulirane situacije, ali to su samo mišljenja koja su se polako u praksi, mimo zakona, počela primijenjivati kao obvezujuća. Kao da su, u najmanju ruku, ta tijela ovlaštena davati tumačenja. Nevjerojatno, ali na žalost je tako. Ta i takva praksa dovela je do stanja: „ko je jamio, jamio je„ jer je za jedne zakon, zakon, a za druge povlastica.

HOROR IZVJEŠTAJ ŠIME KRASIĆIzvještaj Državne revizije, objavljeno na www.revizija. hr, je horor knjiga podataka o pretvorbi, privatizaciji, zamjeni dionica, kuponskoj privatizaciji i svim prevarama u način stjecanja vlasništva u nas, ili, jednostavo, vodič: kako postati ratni profiter. Naši profiteri stekli su većinu vlasništva u doba ratnog stanja (koje nije objavljeno) u Hrvatskoj 1991- 1995. godine. Sve ostalo su nijanse.Zakon kaže: Vlasništvo se može steći na temelju 1. pravnoga posla, 2. odluke suda, 3. odnosno druge nadležne vlasti, 4. nasljeđivanjem i 5. na temelju zakona. Ali to znači za sve.Što se desilo u to slavno doba stvaranja Države Hrvatske?Državna revizija poznatija pod imenom Glavne državne revizorice Šime Krasić u svom revizorskom nalazu kaže 87% pretvorbe poduzeća nije u skladu sa zakonom.

Strašno! I što se dešava? Nenormalno ništa. Sabor usvaja revizijski nalaz, Državno odvjetništvo šuti i ne poduzima ništa, političke stranke, koje su sudjelovale u parlamentarnom životu od 1990. godine, šute, jer su njihovi članovi ili simpatizeri vlasnici poduzeća koja su apostrofirana u tom nalazu.

STROGO KONTROLIRANI KRUGOVITako nezakonito pretvorena poduzeća prodana su iliti privatizirana u doba ratnog stanja. Stari Latini kažu, ponavljam se, ali što je tu je - „neki posao koji od početka nije pravno valjan, protekom vremena ne može postati pravno valjan „. Takvo stanje je i danas. Protekom vremena ne znači da su privatizirana poduzeća na legalan način stečena. Nisu! Zakonitost takvog stjecanja trebaju tek dokazati, a zastare nema. Tek treba izvršiti reviziju privatizacije iliti kupnje dionica i udjela. Pitanje koja svi mi postavljamo, a ne dobivamo odgovor, glasi: Kojim, i čijim, novcima i na koji način su ti, do jučer naše kolege s posla ili susjedi, odjednom, ničim izazvani ali od nekog odabrani, postali tajkuni? Nije to bilo slučajno to je bilo dio koncepcije raspodjele nacionalnog bogatstva u strogo kontroliranom krugu. Državna administracija, na čelu s politički vladajućom garniturom, koja je imala zakonodavno tijelo pod kontrolom, sudovi, banke i odabrani pojedinci. Njihovo bogatstvo nije nastalo na osnovu njihova znanja i sposobnosti, ni njihova naslijeđenog novca, ili nečega drugog. Šima Krasić je utvrdila nezakonitost pretvorbe izigravanjem zakona. Šima Krasić još nije napravila reviziju privatizacije, a to znači tek treba utvrditi kome je bilo dopušteno a kome nije bilo dopušteno, ili su „zaboravljen“, ili im je namjerno onemogućeno, nezakonitim radnjama, ostvarivanje njihovog neotuđivog i zakonima zaštićenog prava na kupnju dionica, odnosno udjela u poduzećima u kojima su radili.

STAROM ŠTEDNJOM DO NOVIH IMANJAZakoni o pretvorbi i privatizaciji bili su ishitreni zakoni, samo zato da bi se u ratnim okolnostima stvorilo 200 bogatih obitelji. Odabranici zatvorenog kruga su svojom starom deviznom štednjom kupovali, uz odobrene beneficije, dionice poduzeća svojih, a bogme i drugih poduzeća. Starom deviznom štednjom ili kako kaže pravilnik HFP-a koji je by the way, u suprotnosti sa Zakonom o pretvorbi i privatizaciji, mogu kupovati dionice i oni koji su staru deviznu štednju kupili na sekundarnom tržištu. Onda im je krenulo pa su tako postali Kutle i ostali biciklisti u pretvorbi sve do Todorića. Kratko rečeno stara devizna štednja koja je bila pretvorena u javni dug države, koji će se servisirati još godinama, ali odabrani su imali pravo iskoristiti za kupnju dionica po principu dugovi vaši, pretvorena poduzeća naša. A javni dug? Pa to ćemo mi otplaćivati. Mi i naša djeca, a, bojim se, djeca naše djece. Da su barem, ti mudraci, pokrenuli Hrvatsku, povećali BDP ili otvorili radna mjesta za našu djecu, pa da ima tko otplaćivati dugove koje su oni stvorili. Ništa od toga. Uništili su 450.000. radnih mjesta prodali strancima što se može prodati i na kraju ukinuli nam nadu u budućnost.

NA POTEZU JE PRAVOSUĐE

Ali ni tu nije kraj. Nakon potpisivanja međunarodnih ugovora o pitanjima sukcesije, utvrđeno je da se kod nas nisu poštovala stečena prava građana. Oduzeta su prava, zaposlenih u poduzećima, na kupnju dionica, njihova neotuđiva prava na imovinu i alikvotne udjele u poduzećima u kojim su radili. Ukinuta su prava koja su imali svi zaposlenici po članka 5. Zakona o pretvorbi.A Vlada? Vlada sva ushićena svojim uspjesima, koje samo ona vidi i osjeća, misli ovako: mi smo se namirili, imamo Hrvatsku, pa tko će vraćati kolo povijesti na početak stvaranja Države!Ja kažem: Zakoni koje ste usvojili i donijeli pod palicom gubernatora, jer i Hrvatska je, da se ne zavaravamo, u statusu protektorata. Donosimo zakone, harmoniziramo zakone kako to vole reći naši mili političari, pod palicom EU stručnjaka na način kako to od nas traži protektor EU i točka. Došli smo do stanja u kojem se treba pitati što radi pravosuđe u interesu pravne sigurnosti građana u Hrvatskoj?

PRIMJERI NEZAKONISTIKupovina starom deviznom štednjom stanova, a naknadno, kad se pokazala unosnom za pojedince iz kruga odabranih, i kupovina dionica. I to štednjom koja je u sferi javnoga duga, kako sam naveo, a koji ćemo dug vraćati i mi i naši potomci. Dionice su kupovane, što namjerno ili iz neznanja. Šima Krasić u svom nalazu nije navela da su suprotne zakonu, da ne kažem kažnjiva djela. Primjer drugi, koji nije naveden kod Šime Krasić kao nezakonito u pretvorbi: menađment poduzeća kupovao je staru deviznu štednju sredstvima tih istih poduzeća, pa onda otkupljenom starom deviznom štednjom otplaćivali dionice koje su kupile od HFP-a. Primjer treći: Menađment poduzeća ili pojedinci u poduzećima dizali su kredite na račun poduzeća i njime kupovali dionice vlastitog poduzeća, što je isto tako bilo zabranjeno Zakonom o pretvorbi. Primjer četvrti: Banke su našim vrlim likovima iz kruga davali garantna pisma kojima su kupovali dionice u HFP-u ili HMO-u, preuzimali kontrolne pakete dionica i postavljali upravu koja je vraćala zaduženja prema bankama.Primjer peti: jedan poznat slučaj i istražnim organima RH; poznati lik kupuje od HMO-a 17,9 % paket dionica poznatog poduzeća PIK Vrbovec i daje kreditno pismo poznate banke da će ukoliko kupi paket dionica banka dati kredit za kupnju tih dionica. Opet suprotno zakonima, HMO prodaje liku paket dionica te daje potvrdu kojom se lik upisuje u knjigu dionica kao vlasnik. Lik u roku 6 mjeseci prazni skladišta PIK-a u vrijednosti par desetaka miliona $ i, gle mangupa, nudi HMO-u na prodaju isti paket dionica koje nije ni platio. I to za pola vrijednosti koja je bila u ugovoru o kupovini. HMO prihvaća ponudu u pola vrijednosti i kupuje svoje dionice za čiju vrijednost naš lik kupuje novi paket drugog poduzeća kojim je postao većinski vlasnik zbog poslovnih zgrada preuzetog poduzeća. Ovo su samo primjeri koje Šima Krasić nije ni dotakla, a naši učesnici saborskih sjednica nisu ni zainteresirani, a, ruku na srce, niti znaju, niti su obrazovani da bi shvatili što se događalo u ono doba.

IZIGRANI ZA DIONICESad o dionicama poduzeća čije su dionice, manipulacijom navedenog kruga koji je vodio pretvorbu i privatizaciju, završile tamo gdje im zakonski nije bilo mjesta. Točno se zna, imenom i prezimenom, tko je sudjelovao u donošenju zakona, tko je dizao ruke za pojedine izmjene kojima je oteto zakonsko pravo zaposlenima u poduzećima na otkup dionica, tko je odgovoran za zakonsku proceduru ponude dionica zaposlenima u poduzeću, tko je zaključivao ugovore po nezakonitim modelima pa i naprijed navedenim. Zna se tko je

odgovoran u HFP-u i HMO-u, tko je odgovoran u ministarstvu privatizacije, tko je davao kredite u bankama, dakle sve se zna. Šima Krasić je to navela u svom izvještaju. I opet ništa. Mi sve lošije živimo, a oni iz kruga sve su bogatiji. Ljudi koji su godinama radili u poduzećima u Hrvatskoj i izdvajali iz dohotka na sve one poreze, prireze, samodoprinose, fondove zajedničke potrošnje, fondove amortizacije, fondove rizika, zdravstveno, socijalno, mirovinsko i još poneku paru u tom društvenom uređenju za BDP Hrvatske u okviru SFRJ ostali su bez svega. Pretvorbom je društvena imovina pretvorena u državnu s pravom zaposlenih da imaju prvenstvo, uz beneficije, pri kupovini dionica svog poduzeća. Pretvorbom je izračunata vrijednost zemljišta, zgrada, pokretne i nepokretne imovine, krediti, zarada, neplaćena potraživanja itd. Tako utvrđena vrijednost je bila osnova za privatizaciju. Izvještaj Šime Krasić navodi da za pojedina poduzeća nema točne podatke o broju zaposlenih u vrijeme pretvorbe, ili da nema podataka za pojedina poduzeća o imovini poduzeća u doba pretvorbe, sve u svemu državni organi nemaju podatke o najosnovnijim podatcima. I to sve u doba kompjutora jer se sve događa od 1991. godine kad su se podatci vodili pisanim i elektroničkim putem, pa čak i na magnetnim karticama. Zašto to navodim? Zato što je ovako obavljena revizija napravljena neozbiljno, štiteći nezakonitosti u pretvorbi, onim istim ljudima iz navedenog kruga. Oštećeni u pretvorbi i privatizaciji se udružuju i traže svoja prava koja će dovesti u pitanje našu budućnost. Ne zbog njihovih zahtjeva, nego zbog sudionika bespravnih radnji u pretvorbi i privatizaciji.

NEKI ČUDNI KOMENTARIProšli post ima pedesetak komentara. U nekim od tih komentara, čudim se, brane se nelegalna ponašanja odabranih. Još čudnije mi je da se čak dovodi u pitanje i sam Ustav i njegove odredbe, da ne kažem opravdavaju se nezakonite radnje bez ikakvih argumenata. Unatoč tome što sam naveo sve pozitivne propise koji su jasni i protiv kojih je nemoguće naći protuargumente. Pojedinci pokušavaju opravdati te nezakonite radnje, iako su na štetu svih nas pa i samog komentatora koji pokušava naći opravdanje.E sad što se dogodilo s tim pretvorenim poduzećima? Naveo sam u prethodnim postovima primjer Tehnike i Industrogradnje. To je model po kojem su se pretvarala i privatizirala poduzeća, pa krenimo malo jasnije u navođenju događanja. Građevinska poduzeća su zapošljavala ljude građevinske struke, i one nižeg obrazovnog statusa, koji su radili u Zagrebu i na gradilištima širom SFRJ i po svijetu Alžir, Libija, SSSR, Njemačka, Irak itd... Mjesto zaposlenja bilo je Zagreb, Split, Dubrovnik, Osijek, Rijeka itd., dakle sjedišta poduzeća. Po zakonu o zapošljavanju u ono doba zaposleni je morao biti prijavljen u mjestu rada, tamo gdje je bio prijavljen. O tome se nije striktno vodilo računa. Zaposlenicima nisu bili prijavljivani u MUP-u ni mjesto rada, ni mjesto prebivališta.Ta neažurnost u administraciji poduzeća postala je osnovica za izigravanje prava na otkup dionica po osnovu zaposlenja i beneficija vremenom provedenim u radnom odnosu. Menađment, koji je po zakonu predlagao model pretvorbe, morao je pismenim putem ponuditi zaposlenima da se izjasne, jer je to obvezno pravni odnos između zaposlenika i poduzeća, koliki će broj dionica otkupiti on, njegov bračni drug, dijete, njegov otac, majka, brat i on s beneficijama iz zakona i onih bez beneficija. Prema Šimi Krasić to nisu napravila većina poduzeća, nego su prenosila na HFP ili agenciju za pretvorbu dionice da one prodaju dionice zaposlenicima i njihovim obiteljima ili su prodaju oglašavali putem tiskovina.

ŠTETA JE TU, TU SU I ODGOVORNI, ALI NE TAMO GDJE BI TREBALI BITI

Nezakonitost ponašanja bilo je pravilo da bi se izigrali zaposlenici odnosno da se onemoguće u kupovini dionica jer su one bila već namijenjene nekima iz kruga. Daljnja nezakonitost je bila u oduzimanju prava na otkup dionica zaposlenicima vežući pravo na otkup dionica uz pravo na državljanstvo Republike Hrvatske. Zakonom o državljanstvu, pravo na državljanstvo imali su građani koji su imali prijavljeno prebivalište najmanje 5 godina unazad od 8. 10. 1991. godine, iako u Europskoj konvenciji kao i drugim konvencijama kod sukcesije država nema retroaktivnog uvjetovanja statusa državljanstva nego se građani izjašnjavaju od dana sukcesije ili izlaska iz zajednice država. Tim činom uvjetovanja državljanstva oduzeto je pravo zaposlenicima koji propustom administracije poduzeća i policije nije imalo formalno podatak da prebivaju na mjestu sjedišta poduzeća, iako im je radna knjižica bila u sjedištu poduzeća.Ratifikacijom ugovora o sukcesiji i njihovim ANEX–om G, to pravo na dionice je vraćeno svim bivšim zaposlenicima kojima je oduzimanjem, odnosno namjernim uskraćivanjem prava na državljanstvo, uskraćeno pravo na otkup dionica. To se odnosi i na ranije zaposlene, umirovljenike. Tako da će pravo na dionice uza svu štetu koju su pretrpili, plus kamatu, dividende i plaćene fondove, imati svi koji tužbom potraže svoje pravo. Tko mora odgovarati za takvu štetu? Svi politički čimbenici koji su štetu prouzrokovali donošenjem zakona od 1990. godine do danas. Štetu ćemo platiti mi građani koji plaćamo i njihovu pretvorbu i zaduženja koja uzimaju u ime Hrvatske, a koja oni troše za svoje projekte sličnog tipa. Država će morati pod pritiskom EU, garanta provođenja međunarodnog ugovora, s Vijećem sigurnosti UN-a koje je deponiralo ratifikacijske dokumente, naknaditi štetu oštećenima. Kako je Hrvatska prezadužena morat će predati oštećenim dioničarima, poslije poništenja pretvorbe, poduzeća koja su im oduzeta. Pošto su poduzeća bila vlasnici deponiranih sredstava u bankama u novo nastaloj situaciji morat će se ići na poništenje privatizacije banaka, jer novi vlasnici poduzeća tražit će pravo na kupovinu dionica banaka. Odgovornost za propast Države moraju snositi oni koji su kreirali zakone, a oni se imenom i prezimenom navode u izvještaju Šime Krasić.

3. KULIN BAN ISTINE RADI

Istini za volju, radi Europski orijentiranih blogera moram dati jedno malo pojašnjenje. Emisija O T V O R E N O je inicirana Zahtjevom „Kulina Bana“ Udruge nezakonito razvlaštenih dioničara Zagreb, za poništenje pretvorbe TDZ- a, u ime svih dioničara TDZ-a . Dragi moji blogeri, ovo je moj doprinos borbi za povrat nezakonito oduzetih dionica, čitaj vlasništva koje su stvarale generacije građana, naše bake i djedovi, naše majke i očevi i mi dragi moji sve do 31.12. 1991. dana D.Završni račun, na navedeni dan svakog poduzeća bio je osnova za početak pretvranja društvene imovine u privatnu.

Svi smo svijesni nepravde koja se desila u tijeku pretvorbe i privatizacije. Ne, nije to nepravda, to se zove nezakonitost. Izabranici građana, zastupnici u Hrvatskom saboru, pritisnuti Europom, hvala Bogu, morali su ponašanje institucija sustava i pojedinaca u vrijeme pretvorbe i privatizacije, provjeriti da li su bili u skladu sa zakonima. Pritisnuti tim zahtjevima ,svijesni nezakonitosti pri postupanju u

procesu pretvorbe i privatizacije donijeli su: Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije kao, Lex specialis, (Lex specialis derogat generali), Zakon koji poništava opće Zakone iako im proturječi. . Tim Zakonom pokrenut je proces revizije pretvorbe i privatizacije. Državna revizija je provela ( tijelo osnovano odlukom Hrvatskog sabora) reviziju i u svojim nalazima utvrdila nezakonitosti cca u 90% slučajeva revizijom obuhvaćenih poduzeća. Državna Revizija podnijela je izvješće svom osnivatelju Hrvatskom saboru, Hrvatski sabor donio je Zaključke kojima je naloži Vladi RH, Državnom odvjetništvu RH, HFP-u i svim ostalim tijelima da sve nezakonitosti preispita. Mjere koje zahtjeva Hrvatski sabor izražene su u Saborskim Zaključcima, a to je poništenje nezakonitih pretvorbi, što znači znači vraćanje na početak procesa, kao da je 1993. godina. Poštujući odredbe Zakona o pretvorbi članka 5. st. 1. točka. 1. prava na dionice imaju prvenstveno u svakom poduzeću: umirovljenici i njihove obitelji te zaposlenici i njihove obitelji, a tek onda svi drugi iz Članka 5. istog Zakona. Poništenja nezakonito stečenih vlasništva nad poduzećima kao i oduzimanje dobiti tajkunima i ostalim koji su nezakonito stekli poduzeća, imovinu i bogatstva takvom pretvorbom je prioritet određen Zaključcima Hrvatskog sabora, kao i onih institucija koje je Hrvatski sabor Zaključcima zadužio da provedu poništenje nezakonito stečenih poduzeća. Osnovao sam udrugu „Kulin Ban“ i pokrenuo legalno u ime članova udruge poništenje nezakonite pretvorbe TDZ-a . Vi koji ste, kao i vaše obitelji, oštećeni u pretvorbi i privatizaciji trebate bezrezrvno dati podršku ljudima koji su pokrenuli službeno poništenje pretvorbe TDZ-a, koji imaju znanje, građansku hrabrost i upornosti da zakonskim sredstvima dođu do svog cilja, poništenja nezakonitih radnji kojim su izgubili svoja prava i dionice u procesu pretvorbe i privatizacije. Njihova pobjeda, poništenjem nezakonite pretvorbe i privatizacije, vraćanje njihovih prava na dionice i vlasništva TDZ-om je i vaša pobjeda. To će biti pokazatelj svima, da pravna država može i mora svoje pogreške priznati te donesenim Zakonima ispraviti nezakonitosti u procesu pretvorbe. Ujedno će svima onima kojima je nezakonitim radnjam oduzeto pravo u prevorbi i privatizaciji pomoći da vrate svoja prava. Ovo je pravna bitka za pravnu državu , bitka za zakonitu, pravnu i bolju Hrvatsku nas i naše djece.

Emisija Otvoreno 12. travnja 2006. godine , ( voditeljica Hloverka Novak- Srzić ) trajala je 62. min i 35 sekundi .

Minutaža diskusija u emisije po učesniku je bila slijedeća.

Time code in:Time code out:

0: 00:00 – 0: 00: 36 špica i predstavljanje

0: 00:36 - 0: 01: 38 najava Voditeljice

0: 01:38 - 0: 04: 16 prilog o TRD-u

0: 04:16 - 0: 07: 15 najava i prilozi o radnicima

0: 07: 15 – 0: 07: 42 Voditeljica

0: 07: 42 - 0: 09: 19 Popijač

0: 09: 23 - 0: 13: 33 Lovrić

0: 13: 48 - 0: 14: 50 Kukurin

0: 14:55 - 0: 19:52 Iveković

0: 20: 00 - 0: 22: 50 Prof. Učur

0: 22: 50 - 0: 24: 45 Popijač –Lovrić

0: 24: 45: - 0: 27: 58 Tabaković

0: 28: 05 - 0: 28: 41 Popijač- Tabaković

0: 28:47 - 0: 31: 39 Kukurin

0: 31: 39 - 0:31: 44 Tabaković

0: 31: 44 - 0: 32: 57 Kukurin

0: 33: 00 - 0:36: 25 Lovrić

0: 36: 45 - 0:39: 47 Tabaković – Voditeljica

0: 39: 47 - 0: 41: 32 Gledatelj

0: 41: 41 - 0: 42: 34 Kukurin

0: 42: 34 - 0: 42: 48 Tabaković

0: 42: 48 - 0: 43:21 Kukurin

0: 43:21 - 0: 44: 15 Kukurin – Tabaković

0: 44: 23 - 0: 45: 15 Kukurin – Lovrić

0: 45: 15 - 0: 45: 20 Tabaković

0: 45: 20 - 0: 47: 50 Iveković

0: 48: 00 - 0: 48: 43 Tabaković

0: 48: 43 - 1: 02: 35 Žustra izmjena

dijaloga nakon napuštanja Tabakovića emisije Otvoreno.

Emisija je ostala bez zaključaka o legalnom zahtjevu "Kulina Bana" za poništenje pretvorbe TDZ-a da ili ne?

Pitanje da li se treba Vlada uključiti u rješenje Zahtjeva TDZ-a je neozbiljno. Vlada je dužna

provoditi Zakone, odluke, zaključke itd. Hrvatskog sabor Članak. 80 u svezi s Člankom 114. Ustava RH.

Hrvatski sabor je Zaključcima posebno zadužio Vladu i navedene institucije za provođenje Zaključaka čija je svrha poništenje nezakonito utvrđene pretvorbe i privatizacije.

Napuštanje emisije Otvoreno je moj protest u ime svih nezakonito razvlaštenih i opljačkanih građana u pretvorbi i privatizaci.

Javna televizija, koju plaćaju građani ove države i koju dotira država Hrvatska, mora biti profesionalna, nepristrana, objektivna, edukativna, lišena navijanja. Građani takvoj javnoj televiziju daju povjerenje. Prikazivanje iskonstruiranih priloga koji dovode u zabludu gledatelje glede merituma teme, što je bila očita namjera Voditeljice, izbjegavanja načela, audiatur et altera pars, da se čuje i druga strana kao i pravno relevantne činjenice za nominiranu temu. Emisija O T V O R E N O, Javne televizije je bila u funkciji prikrivanja i zaštite nezakonitosti u pretvorbi i privatizaciji.

Voditeljica, novinarka Javne televizije je pokazala sav repertoar smicalica, zajedno sa predstavnikom HUP-a i TDR-a, kako da se utvrđene nezakonitosti od strane Državne revizije, Hrvatskoga sabora i ostalih institucija zataškaju i kako bi se proces poništenja što više odužio.U čijem interesu radi Javna televizija ? U čijem interesu nema emisija koje bi otkrivale nezakonitosti pretvorbe i privatizacije? Ovo je trebala biti prva emisija Javne televizije sa svim relevantnim dokazima o nezakonitosti postupka pretvorbe ali je Voditeljica, nakon primitka svih materijala za pripremu emisije, učinila sve da onemogući istinu trošeći novac građana da snimi priloge koji bi temu dovela do apsurda.Njena pitanja gostima su bila tendenciozna, namjera joj je bila da se legitiman zahtjev sa svim dokazima za poništenje pretvorbe TDZ-a , utvrđene nezakonitosti u postupku pretvorbe i privatizacije od strane državnih institucija minorizira, pače gledatelj je mogao zaključiti prema žučnom inzistiranju Voditeljice Novak –Srzić da nezakonitosti ne postoje, kao da nisu utvrđene. Pred kraj emisije čak su se predstavnik HUP-a i TDR-a ogradili od nezakonitosti , citiram: ako je bilo nezakonitosti u postupcima pretvorbe i ponašanja Zagrebačke banke oko preuzimanja dionica prije nego što je TDR stekla dionice, prihvaćamo nalaz i odluke organa koji provode reviziju, dakle i oni su za poništenje, temeljem nalaza Revizije.

Voditeljica u žaru zaštite nezakonitosti tu izjavu nije akceptirala i ostala je kod svoga stava, suprotno očito utvrđenim činjenicama, u skladu s naručenom emisijom i prilozima ?Građani koji su ostali bez dionica, novca i svih prava imaju pravo na drukčiju Javnu televiziju, odnosno drukčije informiranje od ovog koje je demonstrirala Gđa Hloverka. Pozivam sve vas da date podršku projektu „Kulina Bana“ u borbi za poništenj pretvorbe TDZ-a, kao i njegovoj borbi za poništenje svih nezakonitih pretvorbi, to je borba za pravnu državu. „Kulin Ban“ kroz svoj projekt daje podršku Zaključcima Hrvatskog sabora i Vladi Republike Hrvatske u pripremama za predstojeći scrining pravosuđa u Hrvatskoj. Poruka Javnoj televiziji: uzalud vam trud sviraći, radite zataškavanja u svojom emisijoma nezakonitosti u pretvorbi i privatizaciji naručenim i plaćenim reklamama, pitam se do kad ? Državna revizija i Hrvatski sabor su rekli: Car je gol, što vi sa Javne TV čekate?

4. DOPUNA ZAHTJEVU ZA PONIŠTENJE PRETVORBE I PRIVATIZACIJE TVORNICE DUHANA ZAGREB, OD 25. OŽUJKA 2006. GODINE

KULIN BANUDRUGA NEZAKONITO RAZVLAŠTENIH DIONIČARA - ZAGREB

Iščitavajući nalaz Državne revizije, o pretvorbi TDR-a, te komparirajući ga s izvješćem Državne revizije o pretvorbi i privatizaciji TDZ-a, logikom važećih Ustavnih i Zakonskih odredbi, odnosno svih pozitivnih propisa Republike Hrvatske, nameće se pitanje: jesu li objavljeni vlasnici TDR i zakonski vlasnici? Zato ćemo ovu dopunu Zahtjevu za poništenje pretvorbe i privatizacije Tvornice duhana Zagreb, najprije započeti s dostupnim podatcima najvećih vlasnika (dioničara) «Adris grupe» d.d. kako se sada naziva Tvornica duhana Rovinj, navodni vlasnik Tvornice duhana Zagreb.Prema izvješću Središnje depozitarne agencije na dan 21. travnja 2006. godine, ti se dioničari «Adris grupe» navode ovim redom:

1. DIONICE ADRIS-R- Skrbnički račun ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb Skrbnički račun ZAGREBAČKA BANKA d.d., Zagreb DIONICE ADRS-P-A Skrbnički račun HVB SPLITSKA BANKA d.d., Split Skrbnički račun PBZ d.d., Zagreb Skrbnički račun PBZ d.d. /HSBC SECURITIES LUXEMBOURG s.a., Zagreb Skrbnički račun PBZ d.d., Zagreb Skrbnički račun HVB SPLITSKA BANKA d.d., Split Skrbnički račun PBZ d.d./THE BANK OF NEW YORK AS CUSTODIAN, Zagreb Anton Pokrajac, Rovinj Tomislav Budin, Velika Ludina Ante Vlahović, Rovinj Skrbnički račun PBZ d.d., Zagreb

2. ISKAZ KOMISIJE ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE RH Prema iskazu Komisije za vrijednosne papire RH na dan 25. travnja 2006. godine 10 najvećih dioničara društva ADRIS GRUPA d.d. bili su redom: Ante Vlahović, Rovinj, 12,74 % Plinio Cuccurin, Rovinj, 7,8 % Branko Zec, Rovinj, 4,3 % Antoin Pokrajac, Rovinj, 3,28 % Ivan Lokmer, Rovinj, 2,73 % Tomislav Budin, Velika Ludina, 1,83 %

Marica Šorak-Pokrajac, Rovinj, 1,68 % Josip Etinger, Rovinj, 1,46 % HVB SPLITSKA BANKA d.d./Enskilda/Šv. rezident, Split, 1,27 % PBZ d.d./HSBC SECURIETES SERVICES, Zagreb, 1,25 %

3. ZAKLJUČAK : Prvih osam vidljivih dioničara Tvornice duhana Rovinj vlasnici su samo 38,17 % njenih dionica. Tko su ostali, skriveni, dioničari Tvornice duhana Rovinj pažljivo skriveni iza skrbničkih računa?

U jedan opći nered pokušat ćemo unijeti red. Pa ćemo se najprije upitati: jesu li su svi ovi iskazani vlasnici samo poslovođe bez naloga prema ZOO? Jer ako nisu zakoniti vlasnici, a sve činjenice govore tomu u prilog, proizlazi da sve što su napravili, napravili su u korist zakonitih dioničara koje tek u postupku Revizije njihove pretvorbe treba prepoznati i vratiti im njihovo zakonito pravo. Za ovu našu tvrdnju našli smo pokriće u Zakonu o obveznim odnosima koji kaže:

STJECANJE BEZ OSNOVEOdsjek 1.

OPĆE PRAVILOČlanak 1111.(1) Kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.(2) Pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvršenom radnjom.(3) Obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala.

OPĆE PRAVILOČlanak 1121.Obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može se pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi.

Obveze poslovođe bez nalogaČlanak 1122.(1) Poslovođa je dužan što je moguće prije obavijestiti gospodara posla i nastaviti započeti posao, ako mu je to razumno moguće, dok ovaj ne bude mogao preuzeti brigu o njemu.(2) Nakon završenog posla on je dužan položiti račun i ustupiti gospodaru posla sve što je pribavio obavljajući njegov posao.(3) Ako zakonom nije što drugo propisano, poslovođa ima obveze nalogoprimca.

Članak 1123.(1) Pri obavljanju tuđeg posla poslovođa je dužan rukovoditi sa stvarnim ili predmnjevanim namjerama i potrebama gospodara posla.(2) On je dužan postupiti s pažnjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaćina.(3) Sud može, s obzirom na okolnosti u kojima se netko bez naloga ili ovlaštenja prihvatio tuđeg posla, smanjiti njegovu odgovornost ili ga sasvim osloboditi odgovornosti za nepažnju.

(4) Za odgovornost poslovno nesposobnog poslovođe vrijede pravila o njegovoj ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti.

Članak 1127.(1) Tko se prihvati tuđeg posla usprkos zabrani gospodara posla, a za zabranu je znao ili je morao znati, nema prava koja pripadaju poslovođi bez naloga.(2) On odgovara za štetu koju je prouzročio miješanjem u tuđe poslove, čak i ako je do nje došlo bez njegove krivnje.(3) Ali kad je zabrana obavljanja posla protivna zakonu ili moralu, a osobito ako je netko zabranio da drugi ispuni neku njegovu zakonsku obvezu koja ne trpi odgađanje, vrijede opća pravila o poslovodstvu bez naloga.

Sad, kad ovo znamo, poredajmo činjenice onakve kakve jesu i primijenimo zakone onako kako ih je donio zakonodavac, Hrvatski sabor. Stari Latini bi rekli: Dabo mihi meius dabo tibi ius. TDR u svojim dokumentima utvrđuje kao neospornu knjigovodstvenu vrijednost društvenog kapitala tj. vrijednost aktive na dan 30. 09. 1990. U bilanci koju je navodno TDR prezentirala Državnoj Reviziji bilo 532.082.000,00 dinara ili 76.011.714. - DEM i da je ta bilanca u skladu s Odlukom Radničkog savjeta TDR.Međutim, Radnički savjet nije imao pravo takve procjene bez potvrde Zbora radnih ljudi, što je po tada važećem Zakonu, na koji se pozivaju, morao imati. Jer bi tek tako bila pravno vrijedna procijenjena i utvrđena vrijednost društvenog kapitala.Tvornica duhana Rovinj, TDR, prema navodima menadžmenta, potkrijepljenim statističkim podatcima iz 1990. – 1991. godine, sudjelovala je tada sa svega 25 – 30% duhanskih proizvoda na tržišta RH.Istodobno, Tvornica duhana Zagreb je svojim duhanskim proizvodima, pokrivala 75 – 70 % istog tržišta. TDR je pretvorena prema Zakonu o društvenom kapitalu 30. 09. 1990. godine, TDZ prema Zakonu o Pretvorbi.Restrukturiranje društvene imovine, odnosno društvenih poduzeća trebala je provesti Agencija koja je osnovana posebnim, Zakonom o Agenciji Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj (Narodne novine 29/91). Prema tom Zakonu, pročišćeni tekst Zakona o Agenciji Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj, obuhvaća Zakon o Agenciji Socijalističke Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj (Narodne novine 18/90) te njegove izmjene i dopune objavljene u Narodnim novinama 47/90 i 19/91, u kojima je naznačeno vrijeme njihova stupanja na snagu, a njena djelatnost je:

Zagreb, 27. travnja 1990. NN 18/90ZAKONo Agenciji Socijalističke Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj

Član 3.Agencija organizira i pruža stručnu pomoć u izradi sanacijsko-razvojnih programa restrukturiranja poduzeća odnosno njihovih dijelova utvrđenih programom Izvršnog vijeća Sabora u cilju uspostavljanja efikasnosti i rentabilnosti poslovanja. Navedeni programi osobito sadrže:- formiranje grupe stručnjaka za izvedbu programa, - uvođenje financijske i računovodstvene kontrole, - modifikaciju proizvodnje, marketinga, organizacije i tehnologije s posebnim naglaskom na štednju sirovina i energije i očuvanje čovjekove okoline,

- prilagođavanje razine zaposlenosti i uvjeta zapošljavanja i nagrađivanja, uključujući izradu programa za rješavanje tehnološkog i ekonomskog viška zaposlenih,- utvrđivanje imovine predviđene za prodaju te izbor, kupaca,- izradu financijskog plana, uključujući promjene u strukturi kapitala, refinanciranje i restrukturiranje duga i identificiranje izvora novog akcionarskog kapitala, i - izradu poslovnog plana.Agencija osigurava nadzor i stručnu pomoć u izvođenju programa restrukturiranja.Agencija osigurava procjenu vrijednosti društvenog kapitala i bonitet poduzeća od stručno osposobljenih pravnih osoba.Agencija organizira i poduzima aktivnosti na pripremi poduzeća za prodaju, savjetuje kod pregovora u pogledu cijene i drugih uvjeta prodaje.Agencija organizira izradu studija o restrukturiranju pojedinih privrednih grana i grupacija koje osobito definiraju ključne mehanizme strategije restrukturiranja: privatizacija, zajednička ulaganja sa stranim i domaćim partnerima, javna poduzeća, likvidaciju i dr.Agencija za potrebe izvođenja svojih aktivnosti organizira i ostvaruje suradnju s međunarodnim stručnim organizacijama, domaćim i stranim konzultantskim organizacijama i ekspertima te specijaliziranim agencijama, te pomaže poduzećima u uspostavljanju kontakata s navedenim institucijama.Agencija osigurava stručnu ocjenu sanacijsko-razvojnih programa poduzeća koja kandidiraju za sredstva Fonda Socijalističke Republike Hrvatske za razvojAgencija organizira izradu novih investicijskih programa za privredno nedovoljno razvijene krajeve i krajeve sa specifičnim razvojnim problemima definirane Društvenim planom Republike za srednjoročno razdoblje te agroindustrijski kompleks.

Nekoliko mjeseci kasnije taj je Zakon dopunjen nekim izmjenama i dopunama Zakonom o izmjenama i dopunama. Pogledajmo kakve su to izmjene i dopune, jer je očito da izmjene i dopune služe nekoj svrsi.

Zagreb, 09. studeni 1990. NN 47/90 ZAKONo izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji Socijalističke Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj

Član 8a.Poduzeće u društvenom vlasništvu (u daljem tekstu: poduzeće) koje namjerava pristupiti prodaji poduzeća i društvenog kapitala, u cijelosti ili djelomice, domaćoj ili stranoj, pravnoj ili fizičkoj osobi, ili izdavanju i prodaji internih dionica radi pribavljanja dodatnog kapitala ili prodaje poduzeća, dužno je pribaviti suglasnost Agencije.

Član 8b.Organ upravljanja poduzećem, uz obavijest o namjeri iz člana 8a. ovoga zakona, dužan je Agenciji podnijeti a) Pismo o namjeri s podacima radi identifikacije poduzeća te odgovornih osoba i članova organa upravljanja poduzećem te s temeljnim podacima o pretvorbi vlasništva; b) Program pretvorbe vlasništva sadrži podatke o knjigovodstvenoj i procijenjenoj vrijednosti poduzeća i društvenog kapitala te podatke o uvjetima prodaje poduzeća i dionica, a naročito o načinu i rokovima uplate, ukupnoj nominalnoj vrijednosti, o cijenama i kupcima: c) Izvadak iz sudskog registra; d) Zaključnu bilancu poduzeća za proteklu poslovnu godinu ovjerenu od Službe društvenog knjigovodstva,

e) Podatke o nekretninama poduzeća (poslovnim stambenim i drugim objektima i drugim nekretninama): f) Podatke o pravima poduzeća u drugim pravnim osobama, nematerijalnim pravima i drugim stečenim pravima poduzeća.

Član 8c.Agencija ocjenjuje valjanost naznačene procjene vrijednosti poduzeća i društvenog kapitala i može odlučiti da se vrijednost poduzeća i društvenog kapitala utvrđuje procjenom jedne ili više stručno osposobljenih osoba koje ona odredi.

Član 8d.Ako Agencija ocijeni da se pretvorba vlasništva obavlja u skladu s uvjetima i načinom propisanim zakonima i da se njome ne povređuju prava i interesi Republike Hrvatske dat će suglasnost na provođenje namjeravane pretvorbe. Ako Agencija ocijeni da se pretvorba vlasništva obavlja protivno uvjetima i načinu propisanim zakonom i da se njome povređuju interesi Republike Hrvatske zabranit će provođenje predložene pretvorbe. Rješenja iz stava 1. odnosno stava 2. ovoga člana Agencija je dužna donijeti u roku od 30 dana od dana prijema pisma o namjeri. Ako rješenje ne bude doneseno u tom roku smatrat će se da je dana suglasnost. Rješenje Agencije iz stava 1. i 2. ovoga člana konačno je protiv njega poduzeće može pokrenuti upravni spor.

Član 8e.Do donošenja rješenja iz stava 1. člana 8d. poduzeće ne može provoditi radnje i donositi akte o pretvorbi vlasništva. Akti i radnje poduzeća obavljeni i doneseni bez suglasnosti Agencije nemaju pravnog učinka.

Član 8f.Pretvorbu vlasništva koja se poduzima protivno odredbama ovoga zakona zabranit će ministar pravosuđa i uprave uz suglasnost nadležnih ministara. Uz zabranu iz stava 1. ovoga člana ministar pravosuđa i uprave uz suglasnost nadležnih ministara može suspendirati od vršenja funkcije direktora i pojedine radnike s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima i odrediti osobe koje će vršiti njihove funkcije za vrijeme koje ne može biti duže od godinu dana.

Član 8g.Sudovi i drugi organi u Republici Hrvatskoj neće priznavati učinke onih pretvorbi koje budu poduzete ili izvedene protivno odredbama ovoga zakona i s tim u vezi poduzimat će mjere u granicama svog djelokruga.

Sve je zakonski pripremljeno i dijelom obavljeno, pa je sad valjalo neke Zakone povući iz upotrebe, jer su svoje obavili. Upravo u to doba bilo je vidljivo da Hrvatska neće moći nikako izbjeći nametnuti rat. Živimo u doba ratne psihoze: hoće li JNA i SFRJ napasti demokratske promjene u Republici Hrvatskoj ili neće?

Zagreb, 22. travnja 1991. NN 19/91ZAKONo izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj

Član 3.Iza člana 3. dodaju se četiri nova člana koji glase: "Član 3a. U okviru obavljanja djelatnosti Agencija vrši javna ovlaštenja određena zakonom. Član 3b. Agencija u okviru djelatnosti:- organizira i pruža stručnu pomoć pri privatizaciji i pretvorbi društvenih poduzeća u skladu sa zakonom, - nadzire pretvorbu poduzeća, - daje upute za provođenje Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća,- organizira savjetovanja i seminare za izobrazbu i stručno osposobljavanje i usavršavanje za poslove pretvorbe, privatizacije, razvoja i promicanja inozemnih ulaganja, - savjetuje poduzeća u svezi s postupkom restrukturiranja, privatizacije i vlasničke pretvorbe u konkretnim slučajevima, - obavlja u ime i za račun Hrvatskog fonda za razvoj (u daljnjem tekstu: Fond) stručne poslove vezane za prodaju dionica koje je Fond stekao pretvorbom društvenih poduzeća i obavlja za Fond druge poslove određene Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća, - organizira aktivnosti na promicanju inozemnih ulaganja, - koordinira interese svih subjekata u Republici Hrvatskoj vezanih za ostvarenje inozemnih ulaganja, - sudjeluje u izradi studija o razvoju pojedinih grana gospodarstva Republike Hrvatske koja osobito definiraju ključne mehanizme strategije razvoja: privatizacija, zajednička ulaganja inozemnih i domaćih pravnih i fizičkih osoba, javnih poduzeća i dr.,- daje mišljenje Vladi Republike Hrvatske na zahtjev za izdavanje koncesije, - daje stručnu pomoć kod statusnih promjena poduzeća i - obavlja druge poslove određene zakonom i drugim propisima. Član 3c. U obavljanju djelatnosti utvrđene zakonom i drugim propisima Agencija surađuje s nadležnim organima Republike Hrvatske i institucijama u Republici Hrvatskoj, te međunarodnim institucijama i organizacijama. Član 3d. Za obavljanje svoje djelatnosti Agencija osniva područne urede."

Član 4.Članovi od 8a. do 8h. brišu se.

Zašto se brišu članci od 8a. do 8h.? Jasno, oni su poslužili svrsi u pretvorbi TDR-a i sad ih je trebalo ukinuti, ali...Da bismo razumjeli razlike koje su nastale u Zakonu, valja nam sad ovdje navesti i isti Zakon, ali pročišćen tekst koji je nastao svega trinaest mjeseci kasnije, pa ćemo nastaviti s prethodnom rečenicom, dakle točno kod neizbježnog ali:

Zagreb, 27. svibnja 1991. NN 29/91 ZAKONo Agenciji Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj(pročišćeni tekst)

Članak 1.Agencija Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj (u daljem tekstu: Agencija) osniva se kao specijalizirana organizacija Republike.

Članak 2.Agencija je pravna osoba s pravima, obavezama i odgovornostima propisanim ovim zakonom i drugim propisima. Sjedište Agencije je u Zagrebu.

Članak 3.Djelatnost Agencije je izvršavanje stručnih i drugih poslova u vezi s pretvorbom društvenih poduzeća, privatizacijom poduzeća, kao i promicanje inozemnih ulaganja i razvoj gospodarstva Republike Hrvatske.

Članak 4.U okviru obavljanja djelatnosti Agencija vrši javna ovlaštenja određena zakonom.

Članak 5.Agencija u okviru djelatnosti - organizira i pruža stručnu pomoć pri privatizaciji i pretvorbi društvenih poduzeća u skladu sa zakonom, - nadzire pretvorbu poduzeća, - daje upute za provođenje Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, - organizira savjetovanja i seminare za izobrazbu i stručno osposobljavanje i usavršavanje za poslove pretvorbe, privatizacije, razvoja i promicanja inozemnih ulaganja, - savjetuje poduzeća u svezi s postupkom restrukturiranja, privatizacije i vlasničke pretvorbe u konkretnim slučajevima, - obavlja u ime i za račun Hrvatskog fonda za razvoj (u daljem tekstu: Fond) stručne poslove vezane za prodaju dionica koje je Fond stekao pretvorbom društvenih poduzeća i obavlja za Fond druge poslove određene Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća. - organizira aktivnosti na promicanju inozemnih ulaganja. - koordinira interese svih subjekata u Republici Hrvatskoj vezanih za ostvarenje inozemnih ulaganja, - sudjeluje u izradi studija o razvoju pojedinih grana gospodarstva Republike Hrvatske koja osobito definiraju ključne mehanizme strategije razvoja: privatizacija, zajednička ulaganja inozemnih i domaćih pravnih i fizičkih osoba, javnih poduzeća i dr., - daje mišljenje Vladi Republike Hrvatske na zahtjev za izdavanje koncesije, - daje stručnu pomoć kod statusnih promjena poduzeća i - obavlja druge poslove određene zakonom i drugim propisima.

Uvijek se neko “ali“ pojavi kad se žuri i bahati kao u ovom slučaju. Zakonski proces za pretvorbu prema ovim zakonima i člancima od 8a. – 8h. trebali su dati pokriće pretvorbi TDR-a koja je već pretvorena Odlukama Radničkog savjeta.Pravilnicima? Popis odluka, pravilnika, propisa i drugih zakona i propisa, po kojim je pretvorba nastala, napisala je Državna revizija. TDR se i upisala, lijepo piše u ulošku Fi 5612/90 Privrednog suda u Rijeci, 22. 10. 1990. godine. Zakon je donesen 09. 11. 1990. godine, dakle mjesec dana nakon, kako piše, „zakonito provedene pretvorbe“, a djelomično i privatizacije. Iz svega navedenog vidljivo je:TDR nije imala pravo, niti mogla, niti smjela izvršiti pretvorbu, niti raspolagati dionicama, a kamo li izvršiti djelomičnu privatizaciju, prema postojećim zakonskim propisima. Da bismo to tvrdili valja nam se ponovo poslužiti Zakonima. Tako su dana, 22. travnja 1991. godine, ukinute naprijed navedene odredbe, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji, te je ujedno donesen i novi propis koji nalaže, slijedeći Ustavne odredbe i Zakone, jednakost svih subjekata u pretvorbi. Taj Zakon u svojim odredbama propisuje proceduru pretvorbe kao i pripremne faze za privatizaciju društvene imovine SVIH!!! poduzeća u

Republici Hrvatskoj.Evo tog Zakona.

Zagreb, 22. travnja 1991. NN 19/91ZAKONo retvorbi društvenih poduzeća

Članak 3.Ovaj zakon primjenjuje se na sva poduzeća sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Poduzeće s društvenim kapitalom može prenijeti sjedište izvan Republike Hrvatske odnosno provoditi statusne promjene kojima poduzeće nastalo takvom promjenom prenosi sjedište izvan Republike Hrvatske ili cijelo odnosno dio poduzeća ulazi u sastav poduzeća čije je sjedište izvan Republike Hrvatske samo uz suglasnost Agencije Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj (u daljnjem tekstu: Agencija).

Članak 4.Pretvorbom poduzeće postaje dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje ima u cjelini poznatog vlasnika.

Članak 6.Poduzeće se može pretvoriti u dioničko društvo ili u društvo s ograničenom odgovornošću na slijedeće načine: 1. prodajom poduzeća ili idealnog dijela poduzeća; 2. ulaganjem kapitala u poduzeće; 3. pretvaranjem ulaganja na ugovornoj osnovi u poduzeće i potraživanja prema poduzeću u ulog; 4. prijenosom svih dionica odnosno udjela Fondovima i Hrvatskom fondu za razvoj, bez naknade.

Dioničko društvo odnosno društvo s ograničenom odgovornošću iz stavka 1. ovoga članka nastaje upisom u sudski registar. Tako nastalo društvo pravni je slijednik poduzeća koje je pretvorbom prestalo postojati.

Da li je TDR uskladila pretvorbu društvene imovine s navedenim Zakonom? Nije. To je jasno vidljivo iz dokumenata o pretvorbi TDR-a kao i u nalazu Državne revizije. I što se desilo? Državna revizija, premda je utvrdila činjenice prema kojima je trebala pokrenuti poništenje pretvorbe, unatoč tome što je dobila argumentiran prigovor na dio nalaza o nezakonitostima, dala je pozitivnu ocjenu: sve je provedeno po Zakonu.A nije. Nigdje nije iskazano kako je pretvoreno Složeno poduzeće TDR. Navedeni članak 6. kaže da je pretvoreno poduzeće slijednik poduzeća koje je pretvorbom prestalo postojati. Ako je tomu tako kako to Državna revizija nije konstatirala?Što je sa diobenom bilancom složenog društva TDR? Kako je došlo do diobe složenog poduzeća? Kojim financijskim efektom, za svako udruženo poduzeće posebno? Tko je i kad izvršio procjenu složenog poduzeća? Kako su i kada pretvoreni ostali dijelovi složenog poduzeća? Po kojem Zakonu i modelu pretvorbe? Da li se poštovao ustavnopravni princip jednakosti pred Zakonima RH u pretvorbi društvene

imovine? To su samo neka od pitanja na koje je morala odgovoriti Državna revizija u «slučaju» TDR-a, a nije. DRŽAVNA REVIZIJA TVRDI DA SU POSTUPCI PROVEDENI: «Postupak revizije proveden je u skladu s standardima Međunarodne revizije INTOSAI (NN 93/94).»Da biste mogli usporediti taj navod, pokazat ćemo donoseći ovdje Zakonske regulative kojima se služila Državna revizija u revizijskim nalazima za TDZ-a i TDR.

ZAKONSKA REGULATIVA U POSTUPKU REVIZIJE TDZ-a I OSTALIH PODUZEĆAProces pretvorbe i privatizacije reguliraju sljedeći propisi: - Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine 19/91, 45/92, 83/92, 16/93, 94/93, 2/94, 9/95),- Upute za provedbu članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine 26/91),- Upute za provedbu članka 20. st. 4. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine 18/93),- Upute za primjenu članka 1. st. 3. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine 42/95),- Zakon o Agenciji Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj (Narodne novine 29/91),- Zakon o Hrvatskom fondu za razvoj (Narodne novine 29/91),- Zakon o privatizaciji (Narodne novine 21/96, 71/97, 16/98, 73/00),- Pravilnik o uvjetima i načinu zamjene dionica ili udjela (Narodne novine 44/96),- Pravilnik o prodaji dionica, udjela, stvari i prava javnim prikupljanjem ponuda (Narodne novine 44/96),- Pravilnik o dodjeli dionica bez naplate (Narodne novine 44/96, 1/97, 137/97),- Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju (Narodne novine 84/92, 76/93, 19/94, 52/94, 87/96),- Uredba o raspolaganju dionicama i udjelima koje je Hrvatski fond za privatizaciju stekao temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine 94/95),- Pravilnik o vrsti dokumenata koje je kupac dionica, udjela, stvari i prava dužan dostaviti Hrvatskom fondu za privatizaciju prilikom sklapanja ugovora o kupnji (Narodne novine 36/96), te drugi zakoni i propisi.

Državna revizija u nalazu za TDR koristi istu osnovu, Međunarodne standarde INTOSAI. Usporedbom je vidljivo da su kriteriji bili drukčiji, pa ćemo ih ovdje navesti onako kako su navedeni u Revizijskom nalazu:

ZAKONSKA REGULATIVA U POSTUPKU REVIZIJE TDR-a- Zakon o društvenom kapitalu (Sl. list 84/89, 46/90)- Zakon o vrijednosnim papirima ( Sl. list 64/89, 29/90 )- Pravilnik o uvjetima za davanje odobrenja o izdavanju dugoročnih vrijednosnih papira i o uvjetima rada tržišta kapitala i sudionika na tržištu kapitala (Sl. list 64/89, 29/90 )- Zakon o isplati osobnih dohodaka, sredstava za ne proizvodnu zajedničku potrošnju i sredstva za prehranu radnika u toku rad (Sl.list 68/90)- Pravilnik o načinu utvrđivanja iznosa sredstava za isplatu čistih osobnih dohodaka, načinu sastavljanja obračuna i načinu dostave tog obračuna Službi društvenog knjigovodstva.( Sl.list 53/90)- Pravilnik o načinu utvrđivanja šestogodišnjeg odnosno trogodišnjeg iznosa isplaćenih neto osobnih dohodaka u poduzeću i načinu utvrđivanja razmjernog iznosa odobrenog popustaza

interne dionice ( Sl.list 53/90)- Pravilnik o načinu utvrđivanja iznosa poslovnog fonda.( Sl-list 93/90)- Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća (NN 19/91, 45/92,83/92,16/93,94/93. 2/94, 9/95)- Zakon o privatizaciji ( NN21/96, 71/97, 73/00 )- Zakon o Agenciji Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj (Narodne novine 29/91),- Zakon o Hrvatskom fondu za razvoj (Narodne novine 29/91),- Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju (Narodne novine 84/92, 76/93, 19/94, 52/94, 87/96),- Zakon o poduzećima ( Sl.list 77/88, 40/89, 46/90; NN 53/91, 58/93)- Zakon o izdavanju i prometu vrijednosnim papirima ( NN 107/95, 142/98, 87/00)- Zakon o trgovačkim društvima( NN 111/93.34/99.121/99, 52/00)- Zakon o obveznim odnosima (Sl.list 53/91, 73/91, 3/90, 42/90, 61/90; NN 53/91,90/92)- Zakon o računovodstvu ( Sl. list 12/89, 35/89, 3/90, 42/90,61/90 NN 53/90,90/92)- Zakon o privatizacijskim i investicijskim fondovima ( NN 109/93 , 104/01)- Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. ( NN 33/92, 57/92, 86/92, 58/93, 2/94, 76/94)- Uredbe o raspolaganju dionicama i udjelima koje je Hrvatski fond za privatizaciju stekao temeljem Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća( NN 94/95)- Pravilnik o prodaji dionica, udjela stvari i prava javnim prikupljanjem ponuda ( NN 44/96)- Pravilnik o uvjetima i načinu zamjene dionica ili udjela (NN 44/96)- Pravilnik o sudjelovanju privatizacijskih investicijskih fondova u kuponskoj privatizaciji. ( NN 125/97) te drugi zakoni i propisi.

Da ponovimo, ako nije tiskarska greška onda je tragično iskazano neznanje u nalazu Državne revizije. Ili je to ipak namjera? Osnovna organizacija udruženog rada, OOUR, Tvornica duhana Rovinj osnovana je, kako piše u nalazu Državne revizije, 1972. godine (2. 1. Podaci o društvenom poduzeću).Neće biti, budući da Zakon o udruženom radu poznaje OOUR-e tek od 1976. godine, stupanjem ZUR-a na snagu . OOUR se mogao osnovati samo u okviru Radne organizacije (RO). Dakle, TDR je bio dio. Čega? Nadalje, 1989. godine osniva se, prema nalazu Revizije, Poduzeće u čijem su sastavu TDR, TDR Trgovina duhana i ambalaže, u sastav kojega ulazi i Istragrafika.Dakle, morao se sačiniti elaborat vrijednosti svakog poduzeća koje ulazi u to novo društvo, a trebale su i Odluke Zbora radnih ljudi (što bi poslije pretvorbe bio pandan Skupštini društva) svakog OOUR-a ili RO pa Odluke Radničkog savjeta (poslije pretvorbe bi bila Uprava) o opravdanosti takvog spajanja uz Odluku Općine Rovinj i komiteta SK Rovinja. Dakako i Odluke Službe društvenog knjigovodstva o spajanju računa udruženih OOUR-a RO itd. To bi, po Zakonima koji su tada vladali, trebalo po svemu biti tako. E sad što se to pretvaralo 1990. godine? Koji oblik poduzeća se pretvarao, bolje rečeno koji dio poduzeća se pretvarao tako žurno u dioničko društvo? Zakona o pretvorbi nije bilo? Tko može donijeti odluke o pretvorbi piše u Zakonu o pretvorbi.Po kojem se modelu pretvara poduzeće piše u Uputama za provedbu članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (Narodne novine 26/91), kao i odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (NN 19/91, 45/92, 83/92, 16/93, 94/93, 2/94, 9/95).E, kako izgleda sama pretvorba u financijskom smislu po dostupnim dokumentima, Odlukama RS:Odluka RS TDR – premda nedostatna jer je za valjanost njenog usvajanja, prema istom

navedenom Zakonu, potrebna Odluka Zboru radnih ljudi – veoma je jasna, korektna, bila je u duhu Zakona o društvenom kapitalu (Sl. list 84/89, 46/90); Zakon o računovodstvu (Sl. list 12/89, 35/89, 3/90, 42/90,61/90 NN 53/90,90/92), i ostalim Zakonima temeljem kojih je procjenjivana vrijednost združenog Poduzeća TDR (ranije SOUR). TDR u svojim dokumentima utvrđuje kao neospornu knjigovodstvenu vrijednost društvenog kapitala tj. vrijednost aktive na dan 30. 09. 1990. U bilanci koju je navodno TDR prezentirala Državnoj Reviziji procjena vrijednosti je bila 532.082.000,00 dinara ili 76.011.714. - DEM ta bilanca je u skladu s Odlukom Radničkog savjeta TDR.Međutim, Radnički savjet nije imao pravo takve procjene bez potvrde Zbora radnih ljudi, što je po tada važećem Zakonu, na koji se pozivaju iz Revizije, morao imati. Tek tako bi bila pravno vrijedna procijenjena i utvrđena vrijednost društvenog kapitala.U daljnjem tijeku procesa pretvorbe, a sve se radi žurno prije donošenja Zakona o pretvorbi, ta odluka u prijavi po pretvorbenim maherima, nestaje, a vrijednost pretvorenog društvenog kapitala određena je proizvoljno te prilagođena visini akontacije OD, te tako frizirana procjena podnesena je kao vrijednost temeljnog kapitala TDR-a za upis u Privrednom sudu Rijeka. Nadalje Agenciji za restrukturiranje priložena je bilancu stanja od 31. 12. 1989. koja, po novom ima aktivu nešto iznad 161.000.000,00 din što sa «famoznom» drugom emisijom dionica vrijednosti 3.274.000,00 din daje 164.000.000,00 din temeljnog kapitala.Utajeno je ništa manje nego nešto više od 52.000.000 DEM kapitala. U prigovoru SUČEVIĆ LUKE i PAČIĆ FRANKA od 02. 05. 2004. godine na nalaz Državne revizije detaljno su obrazloženi frizirani obračuni osobnih dohodaka kako bi se snizila vrijednost TDR-a, a tako stečena sredstva 11.400.000 DEM-a iskoristila za kupnju dionica.Na taj način pretvorbeni menadžment je stekao 25% dionica vrijednosti TDR-a. na njenu ionako umanjenu vrijednost. Što je učinila Državna revizija i ostali adresirani u prigovoru? Čini se - ništa.Budući da smo u Zahtjevu za poništenje pretvorbe Tvornice duhana Zagreb, kojem je ovo Dopuna, naveli Uputa za provedbu članka 11. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (NN br: 26/91) razvidno je da ni u slučaju Tvornice duhana Rovinj nisu poštovane odredbe Zakona o pretvorbi kao niti procedure iz ove Upute.Dakle pretvorba DTR-a nije provedena u skladu sa postojećim propisima koje je donio Hrvatski sabor, nego po nekoj samo njima znanoj proceduri koju je Državna revizija samoinicijativno proglasila „provedeno u skladu sa zakonima“. Pitamo se kojih Zakona, kad nije po onima koji je navela, a kojima smo ovdje dokazali da ta pretvorba «provedena u skladu sa zakonima», nije učinjena?Izigrani su postulati Zakona o pretvorbi (NN 19/91) određeni člancima:

Članak 1.Ovim zakonom uređuje se pretvorba poduzeća s društvenim kapitalom (u daljnjem tekstu: poduzeće) u poduzeće kojemu je određen vlasnik. Poduzeća s društvenim kapitalom su prema ovom zakonu društvena poduzeća i poduzeća u mješovitom vlasništvu, kada se na temelju društvenih sredstava koja su u njih uložena ne stječu vlasnička prava na poduzeće. Ovaj zakon odnosi se i na druge pravne osobe koje poslujući sredstvima u društvenom vlasništvu obavljaju gospodarske i društvene djelatnosti, a pretežni dio prihoda stječu obavljanjem gospodarske djelatnosti.

Članak 5.Pretvorbom vlasništvo nad poduzećem mogu steći:

1. zaposleni i ranije zaposleni u poduzeću i u složenom obliku udruživanja odnosno organiziranja u koji je poduzeće udruženo uz osnovni popust od 20% i dodatni od l% za svaku godinu radnog staža; 2. zaposleni u pravnim osobama koji rade sredstvima u društvenom vlasništvu koje po ovom zakonu ne podliježu pretvorbi i u pravnim osobama u državnom vlasništvu, te zaposleni u organima državne vlasti i u njima odgovarajućim organima pod istim uvjetima kao i zaposleni u poduzeću; 3. osobe koje bez prava na popust kupe cijelo ili idealni dio poduzeća; 4. ulagači čiji se dotadašnji ulozi pretvore u dionice ili u udio u poduzeću ili ulože kapital u poduzeće; 5. vjerovnici čija se potraživanja pretvore u dionice ili u udio u poduzeće; 6. Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske (u daljnjem tekstu: Fondovi); 7. Hrvatski fond za razvoj; 8. nekadašnji vlasnici kojima Hrvatski fond za razvoj prenese dionice ili udio na ime naknade za ono što im je oduzeto nakon 15. svibnja 1945. godine. Zaposleni i ranije zaposleni iz točke 1. stavka 1. ovoga članka imaju pravo prvenstva pri kupnji dionica poduzeća koje se pretvara u dioničko društvo ili u društvo s ograničenom odgovornošću. Za dio vrijednosti poduzeća za koji vlasništvo nisu stekle osobe iz točke 1 - 5. stavka 1. ovoga članka izdaju se dionice u dioničkom društvu odnosno priznaje udio u društvu s ograničenom odgovornošću, koja su nastala pretvorbom, te se dvije trećine tih dionica odnosno udjela prenose Hrvatskom fondu za razvoj a jedna trećina Fondovima. Dionice u dioničkom društvu odnosno udio u društvu s ograničenom odgovornošću koji na način predviđen u stavku 3. ovoga članka treba da pripadnu Fondovima prenose se: 1. Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske u 70% dijela 2. Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske u 30% dijela

Članak 8.Poduzeće pri pretvorbi u dioničko društvo izdaje redovne dionice. Poduzeće izdaje dionice koje glase na ime ako se one stječu uz popust ili se plaćaju u obrocima. Poduzeće u pretvorbi ne može kreditirati kupnju dionica odnosno udjela, ni jamčiti za kredite koji se uzimaju u tu svrhu.

Dakle, menadžment i „dioničari“ TDR-a raspolagali su na ovaj nezakonit način stečenim dionicama, vršili njihovu raspodjelu kako su htjeli, pa čak ih poklanjali umirovljenicima koji su otišli u mirovinu prethodnu godinu.A što je sa pravima zaposlenih, njihovih obitelji, umirovljenika i njihovih obitelji kojima je uskraćeno pravo na dionice? HFP, RFMIO nisu dobili dionice što je u suprotnosti sa Zakonom, čime je država Hrvatska izravno oštećena. Reviziji ni to nije važno! Reviziji je pretvorba TDR-a sukladna Zakonima! Samo kojim? Jer, kao što je ovdje dokazano, pretvorba nije obavljena po Zakonima koje revizija navodi.Kako to da TDR, izgleda jedina nije bila u obvezi ne raspolagati dionicama, kako nalaže Zakon do upisa u Trgovački sud 1995. godine prema ZTD-u? Reviziji nije bitno što su dioničari TDR-a trgovali između sebe i poduzeća, isplaćivali dionice iz dohodaka, kupovali dionice starom deviznom štednjom, umanjivali fiktivno kapital, itd., što bi se tek trebalo utvrditi provjerom u novoj reviziji TDR-a.

Državna revizija protivno svim Zakona Republike Hrvatske konstatira da su dioničari TDR-a stekli pretvorbom poduzeća 71,50% vrijednosti dionica poduzeća 1990. godine??? A Pretvorba je, kažu zakoni, počela za sva poduzeća 1993. godine, sa stanjem na dan 31. 12. 1991. godine.Prema Zakonu o pretvorbi NN 19/91 koji je vrijedio za sva poduzeća. A u Zakonu stoji napisano na vrlo razumljivom hrvatskom jeziku:

Članak 13.Pretvorba poduzeća koja imaju procijenjenu vrijednost do dinarske protuvrijednosti od pet (5) milijuna njemačkih maraka obračunate po srednjem službenom tečaju za tu valutu na dan kada se odluka o pretvorbi i propisana dokumentacija dostave Agenciji, obavlja se u skladu s uvjetima i na način propisan ovim zakonom, s time da za nju nije potrebno rješenje Agencije iz članka 12. ovoga zakona.

Članak 19.Osobama iz članka 5. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga zakona može se uz popust prodati najviše 50% vrijednosti poduzeća, s time da svaka od njih može kupiti dionice uz popust najviše u nominalnoj vrijednosti do dinarske protuvrijednosti od 20.000 njemačkih maraka obračunate po tečaju iz članka 13. stavka 1. ovoga zakona. Odlukom o pretvorbi osobama iz članka 5. stavka 1. točke 1. ovoga zakona osigurava se jednako pravo stjecanja dionica.

Članak 26.Organ upravljanja u poduzeću može odlučiti da se ono pretvori u dioničko društvo ili u društvo s ograničenom odgovornošću. Poduzeće izdaje i prenosi na Fondove i Hrvatski fond za razvoj dionice odnosno udjele u visini ukupne vrijednosti poduzeća. Dvije trećine dionica dioničkog društva odnosno udjela u društvu s ograničenom odgovornošću koje je nastalo pretvorbom prenose se Hrvatskom fondu za razvoj, a jedna trećina Fondovima. Dionice odnosno udjeli prenose se Fondovima u omjeru iz članka 5. stavka 4. ovoga zakona.

Da li se Zakon primijenio kod pretvorbe TDR-a? Evidentno je da nije. I što sad? Revizija takvo stanje s TDR-om proglašava da je „u skladu sa zakonom“! A oštećeni su dioničari, prema Zakonu o pretvorbi koji su temeljem Članka 5. st 1., t. 1 imali pravo prvenstva u otkupu dionica poduzeća.Oštećena je Republika Hrvatska, jer su stjecatelji dionica TDR-a nezakonito pretvorili dio složenog poduzeća. Agencija za restrukturiranje upravo je navedene je Zakone prihvatila, HFP potvrdio, a Trgovački sud registrirao, A Revizija nije našla ništa protuzakonito???Budući da smo naveli sve nezakonitosti u pretvorbi TDZ-a pozivajući se na Zakone Republike Hrvatske, ova dopuna ide u smjeru dokazivanje da nezakoniti vlasnici TDR-a nisu u svoje ime mogli steći vlasništvo nad TDZ-om na zakonit način, kako smo opisali, jer su oni i u svom stjecanju dionica prekršili zakone.Obzirom da na već spomenuti prigovor upućen Državnoj reviziji, USKOKU, i drugim adresatima, od strane gospodina Luke Sučevića i gospodina Franka Pačića (02. 05. 2004.), Institucije nisu reagirale.Nisu htjele ili nisu smjele?Pa bismo ovom prigodom podsjetili «zaboravne» da je Hrvatski sabor donio Zakon o

odgovornosti pravnih osoba (NN 151/03 ). Zato tražimo primjenu odredaba upravo tog Zakona na sve sudionike u zataškavanju nezakonitosti u Reviziji pretvorbe. Kako je moguće, pitamo se, da Državna revizija nije uopće konzultirala ZTD i odredbe o osnivanju poduzeća, njegovoj prijavi, o dionici i dioničarstvu?ZTD je stupio na snagu 1995. godine, a donesen je 1993. godine. Usklađivanja sa ZTD-om obvezna su za sve. Ili se iz ZTD-a izuzimaju samo TDR i TDZ, što nigdje u ovdje navedenim Zakonima nije spomenuto.Zato se nepoštivanjem i zanemarivanjem Zakona i moglo dogoditi da dioničari nikad nisu vidjeli svoje dionice? Naime, TDR i TDZ nisu dosad vlasnicima dionica dali njihove dionice!Tako vlasnici nisu imali dokaz o vlasništvu? Unatoš tome što Zakon o trgovačkim društvima kaže:

Članak 159.(1) Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi (dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice. (2) Dioničko društvo može imati i samo jednog dioničara. (3) Dioničari ne odgovaraju za obveze društva.

Članak 165.(1) Dionice mogu glasiti na donositelja ili na ime. (2) Dionica mora glasiti na ime ako se izdaje prije uplate punog nominalnog iznosa ili iznosa koji je viši od nominalnoga. Iznos djelomične uplate mora se naznačiti na dionici. (3) U statutu društva može se odrediti da se dioničaru na njegov zahtjev dionica koja glasi na ime zamijeni za dionicu koja glasi na donositelja ili dionica koja glasi na donositelja za dionicu koja glasi na ime.

Sastojci dioniceČlanak 170.Dionica mora imati sljedeće sastojke: 1. oznaku da je dionica i njezin nominalni iznos, 2. oznaku vrste i roda dionice, 3. tvrtku i sjedište izdavatelja dionice, 4. tvrtku, odnosno ime osobe na koju glasi dionica na ime ili naznaku da glasi na donositelja, 5. datum izdavanja i broj dionice, 6. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice.

Dijelovi isprave o dioniciČlanak 171.(1) Isprava o dionici sastoji se od tri dijela. (2) Prvi dio, plašt dionice, mora sadržavati sve sastojke iz prethodnoga članka ovoga Zakona. (3) Drugi dio isprave o dionici je kuponski arak za naplatu dividendi. Svaki kupon za naplatu dividende mora sadržavati ove sastojke: 1. redni broj kupona za naplatu dividende, 2. broj dionice na koju se kupon odnosi na temelju koje se isplaćuje dividenda, 3. tvrtku izdavatelja dionice, 4. faksimil potpisa statutom ovlaštenih osoba izdavatelja dionice. (4) Treći dio dionice je talon s kojim imatelj dionice ostvaruje pravo na nove kuponske arke ako su iskorišteni svi kuponi za isplatu dividende. Talon mora sadržavati broj dionice na koju se odnosi.

Odluka o izdavanju dionicaČlanak 172.(1) Odluku o izdavanju dionica donose glavna skupština ili osnivači društva. (2) Odlukom o izdavanju dionica utvrđuju se: 1. tvrtka izdavatelja dionica, 2. ukupni iznos na koji se izdaju dionice i broj dionica, 3. nominalni iznosi dionica, 4. oznaka da dionice glase na donositelja ili na ime, 5. vrijeme upisa dionica, 6. način upisa dionica, 7. kod koga se, u kojem roku i na koji način uplaćuju dionice, 8. u kojemu se roku vraćaju uplaćena sredstva ako se odustane od izdavanja dionica, 9. vrsta i rod dionica, 10. redoslijed ostvarenja prvenstva iz povlaštenih dionica ako se one izdaju u više serija. (3) Pod uvjetima koji su propisani posebnim zakonom, statutom društva može se odrediti da društvo umjesto isprava o dionicama izdaje dionice u nematerijaliziranom obliku.

Usvajanje statutaČlanak 173.(1) Izjave osnivača o usvajanju statuta daju se u ispravi koja se sastavlja kod javnog bilježnika. Punomoćnici moraju imati punomoć ovjerenu od javnog bilježnika. (2) U ispravi iz stavka 1. ovog članka moraju se navesti: 1. osnivači i njihova prebivališta, 2. nominalni iznos dionica, iznos za koji se izdaju i, ako se izdaju dionice više rodova, rod dionica koje preuzima svaki dioničar, 3. uplaćeni iznos temeljnoga kapitala, 4. izjava osnivača da prihvaćaju statut, (3) Statut društva mora sadržavati odredbe o: 1. tvrtki i sjedištu društva, 2. predmetu poslovanja, 3 iznosu temeljnoga kapitala, 4. nominalnim iznosima dionica i broju, ako se izdaju dionice više rodova, rodu dionica i broju dionica svakoga roda, 5. tome izdaju li se dionice koje glase na donositelja ili koje glase na ime, 6. broju članova uprave i nadzornog odbora, 7. načinu i obliku objave priopćenja društva, 8. vremenu trajanja i prestanku društva. (4) Statut može sadržavati odredbe koje odstupaju od odredbi ovoga Zakona samo kada je to u zakonu izričito određeno. Ako to nije izričito isključeno ovim Zakonom, statutom se mogu urediti i druga pitanja pored onih navedenih u stavku 3. ovoga članka.

Preuzimanje dionica Članak 178.(1) Osnivači preuzimaju dionice izjavom danom kod javnog bilježnika da osnivaju društvo i da preuzimaju obvezu uplate dionica. (2) Izjava svakog osnivača iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati nominalni iznos dionica koje preuzima, iznos za koji se izdaju, rod dionica ako se one izdaju u više rodova, podatak glase li na ime ili na donositelja te kada će se i kako uplatiti.

Članak 181.(1) Osnivači moraju podnijeti pisano izvješće o provedenom osnivanju. (2) U izvješću o osnivanju treba navesti bitne okolnosti o kojima ovisi primjerenost činidbi za ulaganje stvari, odnosno prava i za njihovo preuzimanje. Pri tome moraju se navesti : 1. pravni poslovi s kojima društvo namjerava steći ulog u stvarima, odnosno u pravima, 2. troškovi nabave ili izrade u posljednje dvije godine za dobra koja se ulažu, 3. ako je u društvo uloženo poduzeće, njegov prihod u posljednje dvije godine s pozivom na godišnja financijska izvješća toga poduzeća, 4. da li su i u kojem opsegu pri osnivanju bile preuzete dionice za račun članova uprave ili nadzornog odbora, 5. da li je i na koji način neki član uprave ili nadzornog odbora dobio posebnu pogodnost ili je za pripremu osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu.

Revizija osnivanjaČlanak 182.(1) Članovi uprave i nadzornog odbora moraju provjeriti provedeno osnivanje. (2) Pored toga jedan ili više revizora (revizori osnivanja) moraju obaviti reviziju: 1. ako je neki član uprave ili nadzornog odbora ujedno i osnivač društva, 2. ako su u osnivanju preuzete dionice za račun nekoga člana upave ili nadzornog odbora, 3. ako je neki član uprave ili nadzornog odbora u osnivanju dobio posebnu pogodnost ili je za osnivanje, odnosno za pripremu osnivanja dobio obeštećenje ili naknadu, 4. ako je osnivanje društva bilo ulaganjem ili preuzimanjem stvari, odnosno prava. (3) Revizore osnivanja imenuje sud. (4) Uvjeti za imenovanje revizora osnivanja uređuju se posebnim propisom. trgovački registar podnose svi članovi uprave i nadzornog odbora.

Sadržaj prijaveČlanak 187.(1) U prijavi za upis u trgovački registar moraju se navesti: 1. tvrtka, sjedište i predmet poslovanja društva, 2. iznos za koji su izdane dionice, 3. ukupni iznos uplate za izdane dionice i u čemu su one uplaćene, 4 izjava članova uprave da su upoznati s obvezom izvješćivanja suda i da nema okolnosti koje bi bile protivne odredbi članka 239. stavka 2. ovoga Zakona, 5. članovi uprave i nadzornog odbora društva te njihovo prebivalište i jedinstveni matični brojevi građana. (2) Prijavi iz prethodnoga stavka ovoga članka prilažu se: 1. statut društva i isprave na temelju kojih je statut usvojen te isprave na temelju kojih su osnivači preuzeli dionice, 2. ako se u osnivanju daje posebna pogodnost ili se ulaže, odnosno preuzima stvar, ugovori kojima se to utvrđuje i provodi, 3. dokaz o uplaćenom iznosu, unosu stvari i prava i o tome da društvo može s njima slobodno raspolagati (dokaz o uplaćenom iznosu izdaje ovlaštena financijska institucija), 4. obračun troškova osnivanja u kojemu se iskazuju pojedine stavke i ukupnost troškova, 5. isprave o imenovanju uprave i nadzornog odbora, 6. izvješća o osnivanju i o reviziji osnivanja s dokumentacijom koja im je priložena, 7. ako se za odredbu o predmetu poslovanja društva ili za neku drugu odredbu statuta zahtijeva suglasnost, dozvola ili drugi akt državnog organa ili neke institucije, akt toga organa ili institucije. (3) Priložene isprave čuvaju se u sudu u izvorniku ili u ovjerenome prijepisu ili fotokopijama.

Ispitivanje prijaveČlanak 188.(1) Sud je dužan ispitati je li društvo uredno osnovano i sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave. (2) Sud će odbiti upis društva u trgovački registar ako revizori osnivanja izjave ili ako je očigledno da izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja što su ga podnijeli članovi uprave i nadzornog odbora nisu točni, nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima. Isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta ulaganja stvari, odnosno prava ili preuzimanja stvari bitno manja od nominalnih iznosa dionica koje se za to daju ili od vrijednosti protučinidbe.

Sadržaj upisaČlanak 189.U trgovački registar upisuju se: 1. tvrtka društva, 2. sjedište društva, 3. predmet poslovanja društva. 4. visina temeljnog, odnosno odobrenog kapitala, 5. dan kada je usvojen statut, 6. imena i prezimena članova uprave, predsjednika i članova nadzornog odbora i njihovi jedinstveni matični brojevi gradana te prebivalište, 7. trajanje društva, 8. ovlaštenja članova uprave za zastupanje.

Objava upisaČlanak 190.(1) Osim sadržaja upisa objavljuju se: 1. podaci iz članka 173. stavka 3., članka 175. stavka l. i 2. i članka 176. ovoga Zakona, 2. iznos za koji su izdane dionice, 3 .ime i prezime, odnosno tvrtka. prebivalište. odnosno sjedište, a ako se radi o fizičkoj osobi i jedinstveni matični broj građana osnivača, 4. imena i prezimena, jedinstveni matični brojevi građana i prebivalište članova prvog nadzornog odbora. (2) Istovremeno se objavljuje da se kod suda mogu razgledati isprave koje su priložene prijavi za upis, tj. izvješća o reviziji članova uprave i nadzornog odbora te revizora osnivanja.

Odgovornost osnivačaČlanak 191.(1) Osnivači solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je pričinjena zbog netočnosti ili nepotpunosti podataka što su ih dali u svezi osnivanja društva. Oni isto tako odgovaraju i za to da uprava društva može slobodno raspolagati s iznosima uplaćenim za dionice društva. Neovisno od obveze da nadoknade drugu štetu osnivači moraju društvu platiti iznose koji nisu uplaćeni i obeštetiti ga za izdatke koji nisu prihvaćeni kao troškovi osnivanja. (2) Ako osnivači s nakanom ili s grubom nepažnjom oštete društvo ulogom u stvarima, odnosno u pravima, preuzimanjem stvari, odnosno prava ili troškovima osnivanja, solidarno su obvezni da mu nadoknade tako pričinjenu štetu. (3) Za štetu ne odgovara osnivač koji nije znao za činjenice na temelju kojih je nastala odgovornost za štetu niti bi primjenom pozornosti urednog i savjesnog gospodarstvenika za njih morao znati.

(4) Nastane li društvu šteta zbog toga što dioničar nije sposoban za plaćanje ili nije sposoban uložiti stvar odnosno pravo, društvu solidarno odgovaraju za štetu oni osnivači koji su prihvatili sudjelovanje dioničara za kojega su znali da nije sposoban za plaćanje niti za to da ispuni preuzetu činidbu. (5) Uz osnivače na isti način odgovaraju i osobe za čiji su račun osnivači preuzeli dionice. One se kod toga ne mogu pozivati na to da im nisu bile poznate okolnosti koje su znali ili morali znati osnivači što su djelovali za njihov račun. (6) Društvo se može odreći zahtjeva za naknadu štete ili o njemu sklopiti nagodbu tek po proteku tri godine od nastanka zahtjeva ali samo onda ako se s time suglasi glavna skupština društva i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže ukupno s najmanje desetinom temeljnoga kapitala društva a prigovor se unese u zapisnik sa skupštine. To vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja, sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima.

Odgovornost drugih osobaČlanak 192.Pored osnivača i osoba za čiji su račun oni preuzeli dionice društvu solidarno odgovara za štetu i onaj: 1. tko je pri primitku plaćanja, koja protivno propisima nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja, znao ili je prema okolnostima morao znati da se radi o nakanjenoj utaji ili tko je svjesno sudjelovao u utaji, 2. tko je svjesno sudjelovao u nanošenju štete društvu s nakanom ili s grubom nepažnjom ulaganjem ili preuzimanjem stvari, 3. tko prije upisa društva u trgovački registar ili u prve dvije godine nakon tog upisa javno objavi da će dionice staviti u promet, ako je znao ili je s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika morao znati za netočnost ili za nepotpunost podataka koji su dani u svrhu osnivanja društva ili za štetu pričinjenu društvu ulaganjem ili preuzimanjem stvari.

Odgovornost članova uprave i nadzornog odboraČlanak 193.Članovi uprave i nadzornog odbora solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je pričinjena time što su pri osnivanju povrijedili svoje obveze. Na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 191. stavka 6. ovoga Zakona.

Zabranjeno izdavanje dionicaČlanak 194.Prije upisa društva u trgovački registar ne mogu se prenositi prava sudjelovanja u društvu ni izdavati dionice niti privremenice. Dionice i privremenice izdane prije toga su ništave. Izdavatelji takvih dionica i privremenica solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena njihovim izdavanjem.

TDR je kupila od Zagrebačke banke dionice TDZ-a. Tko? TDR ili dioničari poimenice? Kojim novcem su plaćene dionice TDZ od nezakonitog stjecatelja Zagrebačke banke? U skladu s kojim Zakonom? Kako su kupljene dionice? Po kojim su Zakonima kupili sadašnji dioničari dionice TDZ-a?Svojim novcima ili novcima od kredita koji je otplaćivala TDR? Jesu li na novce kojima su kupljene dionice TDZ platili poreze?

Ovo su samo neka pitanja na koja Državna revizija u svome Izvješču nije dala odgovor.Postavlja se pitanje: je li bilo moguće izvesti ovako složenu financijsku operacija, a da to nitko od nadležnih ne primjeti? Ili je, možda, ovo eklatantan primjer zločinačke organizacije koja je tada djelovala u sustavu Države?Zato nas sve ovo navodi na slijedeći

ZAKLJUČAKNa temelju navedenih primjedbi, predlažemo da Državna revizija svoje Izvješće o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije TDR-a ponovno razmotri, stavi pod povećalo navedenih Zakonskih odredbi i izvrši novu reviziju TDR-a. MBS 04018978.Zahtijevamo od Državne revizije da temeljem navedenog Članka 18. Zakona o reviziji pretvorbe privremeno zabrani prava raspolaganja imovinom i računom TDR-a, to jest Adris grupe, do okončanja postupka povratka dionica zakonitim vlasnicima, te da predloži ovlaštenim organima da takvu privremenu mjeru poduzmu odmah, kako ne bi došlo do veće štete za vlasnike.Zahtijevamo da Državna revizija, temeljem Zakona i zaključaka Hrvatskoga sabora, privremeno zabrani pravo raspolaganja imovinom i računom TDR do okončanja postupka koji smo potaknuli ovim zakonitim zahtjevom, a u svezi Zahtjeva za poništenje pretvorbe TDZ-a od 25. ožujka 2006. godine.U ime nezakonito razvlaštenih dioničara TDZ-a,

5. GODINE PRETVORBENOG PUŠENJA

OTVORENO PISMO TROJEDNIM HRVATSKIM INSTITUCIJAMA, TE DRUGIM DRŽAVNIM TIJELIMA I HRVATSKOJ JAVNOSTI

Može li se reći da se nešto ne zna, ako se zna? Može, jer je normalna percepcija kod žitelja Lijepe naše da oni gore mogu što hoće i da im nitko pa ni doneseni zakoni, Državno odvjetništvo i sudovi ništa ne mogu. Duboka filozofsko-politička misao tko je jamio – jamio izrečena u Hrvatskome saboru, dakle najvišem zakonodavnom tijelu Republike Hrvatske, bez posljedica za autora, narodnog zastupnika koji je javno objavio, i tako priznao, da oni koji su izabrani imaju pravo da kradu i da za to ne odgovaraju, stvorilo je kod građana Lijepe naše slom svih tradicionalnih vrijednosti i osjećaja za moral, pravdu i pravicu.Dakle, u ovim godinama pretvorbenog pušenja, u kojima je nekolicina neprimjereno opljačkala cijelu nam Domovinu, već pjevaju i vrapci.I oni gradski i oni seoski.Ako već i vrapci cvrkuću: pretvorba/živ, živ!/ privatizacija/živ, živ!, onda se oni koje smo demokratski izabrali da pošteno vladaju nama i našom imovinom ne mogu graditi da to ne znaju.

Sve državne institucije svakodnevno su opskrbljene svim vrstama informacija, što je u redu, jer državne institucije trebaju znati ama baš sve što se u državi zbiva, e kako bi zaštitili pravni ustroj države, dakle upravo onaj sustav koji su sami osmislili i ozakonili, a mi ih svojim glasovima podržali.

Već se odavno sve zna, ali se sve to privatizacijski/pretvorbeno sranje želi pospremiti ispod tepiha, namjerno, da nam odatle taj smrad smrdi; da time pokažu koliki smo bedaci, jer sve znamo a ništa ne poduzimamo da bismo vratili ono što je opljačkano i tim pokvarenjacima ostavimo, ono ispod tepiha, i kao dar i kao nagradu.

Naši su demokratski izabrani predstavnici u Hrvatskom saboru izglasali zakone koji bi trebali biti pravedni i jednaki prema svakom stanovniku ove Lijepe, Najljepše naše. A to i jesu. Mislimo na Zakone.U tim zakonima lijepo piše da ako se neki naši sugrađani obogate prevarama, krađama i drugim u zakonima opisanim nezakonskim radnjama, dakle suprotno uljuđenim i danas važećim civilizacijskim normama, moraju snositi i zakonom predviđene posljedice. Zakon je tu bio vrlo precizan: manja prevara – manja kazna; veća prevara – veća kazna!

I svugdje se te zakonske norme poštuju – jer pred zakonom smo svi jednaki kako nam zbori i naš Ustav – osim u nas. U nas se izabrani ne mogu kazniti budući da oni nakaradno shvaćaju i primjenjuju demokraciju! Oni su zakon, pravda i istina! Zato im je sve dopušteno. Quod liced Iovi, non licet bovi, odnosno – Što je dopušteno Jupiteru nije dopušteno volu. Nekad smo, rugajući se sustavu, tu latinsku sentencu prevodili kao – Što je dopušteno Jovici nije dopušteno Ivici, budući da je Jovicama bilo dopušteno daleko više nego Ivicama; danas bismo se mogli narugati i prevesti ovu antidemokratsku mudrost i ovako: Što je dopušteno političarima nije dopušteno građanima!

Imamo neovisno pravosuđe. To bi bilo O.K. da nam svaki dan vrlo uvjerljivo ne dokazuju da je pravosuđe neovisno samo kad je riječ o takozvanim običnim građanima, a podložno samozvanim izabranicima, to jest onoj društvenoj eliti koju smo svojedobno, upravo na ovome mjestu, nazvali Ali baba i 200 hajduka. Ta takozvana društvena elita može, među ostalim, tumačiti zakone do apsurda. Zakon ravnim i dobro osvijetljenim drumom, a oni mračnom i gustom prašumom! U Zakonu stoji da za zločin valja odgovarati, ma tkogod taj zločin učinio, a oni čitaju da je to točno, ali da se ne odnosi na njih, jer smo ih izabrali i time zaštitili i od zakona, i od odgovornosti, i od svega što bi moglo nauditi tim nakaradnim tumačima demokracije i čuvarima pretvorbeno-privatizacijskih stečevina u ratnim i poratnim uvjetima.

U svijetu su propisane najstrože kazne za one koji zloupotrebe vlast i izdaju svoju zemlju, svoju državu.A u izdaju zemlje ubraja se i kad se država, domovina, jedna jedina i najdraža nam Lijepa naša, pljačka. Kad se grubo i bezobzirno otimaju sva stečena dobra nepodobnim vlasnicima i običnim građanima, pa i braniteljima, dakle onima koji su branili i obranili Domovinu dok su članovi nekoliko povlaštenih obitelji i njihovi mračni izvršitelja prljavih poslova pljačkali upravo ono što su branitelji branili. Jedan je car izdajicu, koji je izdao svoje sugrađane, dobro platio, a potom ga pogubio da ne bi i njega ne izdao.Naravno, kao pogubljene mi ovdje ne mislimo na smrt, nego se samo metaforički izražavamo. Mi smo žestoki protivnici smrtne kazne. Srećom, naša siromašna i pretvorbeno-

privatizacijskim igricama opljačkana Hrvatska nema u svojim zakonima smrtne, ali zato ima druge, držimo, vrlo učinkovite kazne.Dakle, sve one koji su stekli bogatstvo izdajom hrvatskih državnih interesa, trebalo bi sankcionirati tako da im se dokaže izdaja. A to je bar lako. Jer su ostavili toliko neizbrisivih tragova da ih ne mogu izbrisati ni idućih tisuću godina! Jer, kao što znamo od davnina: nešto što od početka nije pravno valjano, protekom vremena ne može postati pravno valjano!

Hrvatske institucije i odgovorne osobe u tim institucijama na to obvezuju zakonske odredbe; trebaju samo primijeniti hrvatski Ustav i hrvatske zakone. I ne obazirati se na onaj slogan tko je jamio, jamio, jer on nije ugrađen ni u jedan članak Ustava, ni u jedan zakon. Pače, tamo su jameri označeni kao kriminalci i kao takvi podliježu vrlo rigoroznim kaznenim sankcijama. Prema usmenoj predaji, naravno nigdje zapisanoj, stoji da hrvatski Ustav i hrvatski zakoni ne vrijede za političko financijsku strukturu koja je izrasla kao korovZa sada se na njih ne da primijeniti ni jedan zakon. Oni zakone stvaraju, zakoni su dobri, pa kad smo već napravili tako dobre zakone, valjda ćete nam, dragi naši glupi građani, oprostiti malene financijske i druge malverzaciju, ta, zaboga, zar nam precjednik nisu rekli da imamo Hrvatsku!? Vi ste nas birali, dakle mi smo vaši jer smo naši! Birali smo ih jer su „naši“ pa im je sve oprošteno, neka kradu, pljačkaju, varaju, otimaju naše mi ćemo ih birati dok nas potpuno ne unište. Haj, haj, uživaj! Eto, posljednjih godina naša država zauzimna vrlo neuglednu titulu – korupcijske države. Naša demokratska vlast, ona koju smo birali na svim dosadašnjim izborima, nastoji spriječiti korupciju tako da o njoj puno pričaju, ali svi u njoj zdušno sudjeluju.Kako bismo mi dokazali korumpiranost nekom sucu?Vrlo jednostavno. Ako sudac donese presudu protivnu zakonu, ili ako predmet ne riješi dok djelo ne zastari, moramo se zapitati, zašto? Ta presuda, koja je protivna zakonu, jasan je dokaz da je sudac korumpiran. Jer svjesno donosi protuzakonitu presudu. To sigurno ne čini iz neznanja, jer ne bi bio sudac, nego ga je netko dobro platio da donese takvu presudu, ili mu je platio da rješavanje predmeta oteže dok ne uđe u zastaru. Da bi donosili takve presude, ili otezali s rješenjem naravno, suci moraju imati podršku u vladajućim strukturama. Onim u neovisnom Pravosuđu, onim koji čine Izvršnu vlast i onim koji čine Zakonodavnu vlast, jer ih ona i bira i potvrđuje. Međutim, ni oni nisu budale. Da bi malkice zažmirili, treba i njima u džep nešto ubaciti. I ubacuje se. Kad bismo zagrebli u sve ono što su vladajući stekli u doba svoje vladavine, onda bi se dalo lako izračunati da od svojih visokih plaća nisu mogli steći takva imanja.I to je to.

Mi se, eto, mučimo s poništenjem pretvorbe i privatizacije Tvornice duhana Zagreb već nekoliko mjeseci. Tu je zakon vrlo jasan. Nadležna tijela ustanovili su i dokazali da je ta pretvorba i privatizacija učinjena protuzakonito i – ne bi trebalo o tome raspravljati. Za one koji su sudjelovali u toj prevari zakonske su odredbe vrlo jasne. Samo ih treba primijeniti. Tim više što je najviše hrvatsko Zakonodavno tijelo, a to je Hrvatski sabor, u dva mandata potvrdio Izvješće Ureda državne revizije, u kojem je dokazana protuzakonitost pretvorbe i privatizacije TDZ,te obvezalo Izvršnu vlast da primijeni Zakone i sankcionira krivce.Izvršna se vlast oglušila na zakonsku obvezu, te odmahnula rukom kao da hoće reći: Tko šljivi

Hrvatski sabor i njegove Odluke! Da li?E, momci, malo ste se zaigrali! To se zove izdaja hrvatskih državnih interesa, to se zove izdaja hrvatskoga naroda, a budući da je riječ o zaista velikoj prevari; može li vas se, u ovom slučaju, nazvati i prikladnim imenom – veleizdajnicima?

Tako je to u nas. Zakon važi samo na papiru.Recimo, zastupnici u Hrvatskom saboru na aktualnom satu postavljaju pitanja Hrvatskoj Vladi, a Predsjednik Hrvatske Vlade i njegovi ministri, jednostavno ne odgovaraju na postavljana pitanja narodnih zastupnika, nego se drsko otresaju na njih, kao da su narodni zastupnici u Hrvatskome saboru neki bjelosvjetski hohštapleri, a ne zastupnici koji ih mogu smijeniti i s mjesta Predsjednika Vlade i s mjesta ministara! Naime, tako piše u Ustavu i u svim zakonima jer bi po Ustavu Hrvatska trebala biti država uređene parlamentarne demokracije.A to znači da Vlada odgovara Hrvatskome saboru, a ne obratno. A ni to, kao što vidimo ne funkcionira!Jer nema političke kulture.Tako su sva ona državna tijela Izvršne vlasti koja su odbila obvezujuću primjenu zakona u slučaju glasovite hrvatske pretvorbe i privatizacije, prekršili svoju radnu obvezu, a kršenje te radne obveze je istodobno i kršenje zakona, pa prema tome moraju snositi sve zakonske posljedice.To je vrlo jednostavno.

Budući da to ne čine, onda se samo od sebe nameće pitanje: je li ta Izvršna vlast korumpirana? Ili je kršila zakone samo onako, besplatno?Navodno je teško nekom dokazati da je korumpiran.I to je floskula za one koji misle da su takozvane narodne mase glupa i neobrazovana glasačka mašina!Jer zna se koliko je kome plaća, a zna se i koje su naknade u raznim Nadzornim odborima.Zapravo, biti član nekog Nadzornog odbora je i jedan vid korupcije. Neki visoki dužnosnici bili su članovi desetak i više Nadzornih odbora. Naravno, za taj su „nadzor“ primali naknadu. Tako je jedan vrlo visoko pozicioniran dužnosnik primao godinu dana od „Plive“ više od devet tisuća kuna mjesečne naknade u njihovu Nadzornom odboru. A tih je godinu dana dotični drugar ili član pretvorbene klape radio je u Americi i ni jednom nije prisustvovao sastanku Nadzornog odbora. Osim toga, kakve kvalifikacije imaju brojni politički komesari da bi mogli obavljati časnu dužnost u Nadzornom odboru?Koliko je poduzeća otišlo u stečaj pod dirigentskom palicom komesarskih nadzornika? Zna li se to? Koliko su svojim odlukama uništili, ti nadzorni komesari, radnih mjesta? Koliku su dobili naknadu za tu prljavu rabotu, a koliku nagradu od svoje Partije ili Stranke, svejedno?Naknadu za sjedenje, a nagradu za uništavanje naše imovine i naših radnih mjesta koje bi kasnije njihovi rodjaci i pajdaši dobili u bescjenje, te gradili, gradili pa prodavali, davali kao hipoteke za kredite, koje bi koristili za novu „kupovinu“ naših dionica…Naravno, neizbježno je upitati jesu li za nadzorno uništenje tvrtki koje su nadzirali odgovarali onako kako Zakon propisuje?I tako bi se redom moglo otkriti tko je gdje bio u Nadzornom odboru, u doba dok je obnašao neku državnu političku funkciju. I koliko je para za to primio. To su, držimo, neka vrst korupcijskih para.

Dakle, valjalo bi slijediti put novca. Ali to je samo kap u moru korupcijskih balkanskih igara. Vrlo smo maštoviti, ali na jedan sitno kriminalan način, jer ako netko želi provesti zakon onda njihove igre padaju kao domino-kockice, jer je riječ ipak o diletantima. Iskoristili su naše izrazito domoljublje i naš nacionalni zanos.A to bi im trebala biti otežavajuća okolnost kod izricanja presude, koju će im povijest svakako izreći. Ako ih prije toga mi ne osudimo tako što nećemo glasovati za njih. Pa nakon njihove smjene samo primijenimo zakone koji će poništiti njihovu pljačkašku rabotu. Tamo gdje će biti potrebno donijet ćemo nove zakone i tako sebi vratiti dostojanstvo koje nam je partijsko društvo ukralo, smijući nam se u lice dok su čopavali naš minuli rad, naše mirovine, plaće, radna mjesta, zgrade… A bit će odgovorni i za duševne boli koje ćemo naplatiti primjenom one poznate židovske poslovice, koja kaže: Dao Bog imao, pa nemao.

Mi smo u slučaju TDZ i TDR dokazali moguću golemu prevaru državnih interesa. I to se može utvrditi samo ako se slijedi trag novca. Uglavnom TDR radi nezakonito. Nezakonito su se pretvorili, nezakonito privatizirali, nezakonito kupili TDZ, nezakonito švercaju cigarete, nezakonito proizvode lakše cigarete od propisane norme itd. Novac koji se tako stječe je gotovina, keš lova.S tom se keš lovom dade lako baratati, jer kao ne ostavlja nikakav trag. A ostavlja. Jer, ako jedan ministar ili takva neka funkcija zaobilazi namjerno zakone, onda to ne čini zato jer ne zna što radi, nego zato što ima neku korist. Šićar.Uvidom u Knjigu posjetilaca Tvornice duhana Zagreb evidentno je da su tu uglednu tvornicu posjećivali najviši državni i crkveni dužnosnici i brojni drugi Izvrsnici, pripadnici svih društvenih elita. Zašto su tamo išli? Neki kažu zbog prijateljstva, a drugi šute.O svrhi njihova posjeta mogla bi se, najvjerojatnije, naći cijela dokumentacija u uredima TDZ, tamo od trećeg do osmog kata. To bi trebali ustanoviti nadležna tijela. Državno tužilaštvo i Ministarstvo unutarnjih poslova. To je pravi posao za njih. Sve im je na jednom mjestu! Mi smo sve njihove nezakonite radnje prepoznali i pronašli zakone koje su evidentno prekršili.Jer da bi se i kriminal uspješno vodio, moraš voditi i dokumentaciju tog kriminala. Inače nastaje kaos, a u kaosu mogu stradati svi. Urednom dokumentacijom kriminala može se dokazati tko je što jamio, jer onaj koji vodi dokumentaciju isto tako nekom odgovara. To se zove kolektivni predsjednik.Osim toga, ako bi netko htio iskočiti iz tog vlaka, momci mu pokažu dokumentaciju i – budi kuš!

Da bismo dokazali moguće nezakonitosti u proizvodnji cigareta, poslužili smo se u tekstu TKO TO TAMO ŠVERCA? podacima koje smo dobili od Statističkog zavoda Hrvatske i Duhanskoga instituta.Sad se koristimo drugim načinom kako bismo dokazali još jednu nezakonitost u proizvodnji cigareta. Ta nezakonitost također je vrlo lako dokaziva, a takva proizvodnja duhana donosi golemu dobit proizvođaču i onim koji im pomažu u tome. Iz takve proizvodnje, koja je monopolska, koja nije u skladu s normativima u proizvodnji i koja nije pod kontrolom države, dobiva se golema količina takozvanih crnih para, odnosno gotovine. Riječ je o milijardama kuna. Sad pažljivo pročitajte tekst koji slijedi.

Kažu da je za proizvodnju jedne cigarete potrebno gram duhana. To je norma. Tako je propisano. Međutim, proizvođači cigareta snalaze se na razne načine kako bi proizvele više cigareta, jer je više cigareta i veća zarada. Zato, vrlo često, a mi bismo rekli i prečesto, pokušavaju uštedjeti. Tako jedna cigareta gotovo nikad ne sadrži gram duhana.Oni skromniji uštede na jednoj cigareti deset posto, dakle sto miligrama duhana.Oni halapljiviji znaju uštedjeti 150, pa i 200 miligrama. Za ovu prigodu uzet ćemo da se za proizvodnju jedne cigarete troši 0,900 grama duhana. Jedan gram ima tisuću miligrama. Dakle za proizvodnju jedne cigarete troše devet stotina umjesto tisuću miligrama duhana. To se postiže većom vlažnošću duhana i drugim gotovo neprimjetnim dodacima.

Jedini hrvatski proizvođač cigareta, Tvornica duhana Rovinj, kaže u svome službenom izvještaju da su 2005. godine proizveli 14.655.347.000 komada cigareta. A to bi imalo biti 14.655.347 kg duhana. Naime, jedan kilogram ima tisuću grama, pa to znači i tisuću cigareta.Međutim ako su, a jesu, stavljali u cigaretu 0,900 grama duhana, onda im je za tu količinu bilo potrebno 13.189.812 kg (i nešto dekagrama) duhana.I tako su braća po duhanu uštedjela 1.465.535 (nekih tridesetak dkg manje) kg duhana. Hej, gotovo milijun i po kilograma!Netko skromniji bi jednostavno izračunao 1.465.535 kg puta x kuna jednako je x.xxx.xxx kuna.I tu bi si lovicu uredno pospremio u svoj vrlo dubok džep.

Međutim, od tog se viška dade bolje zaraditi. Osim toga, u dokumentima im stoji da su kupili baš 14.655.347 kg duhana.Budući da se od kg duhana dade proizvesti 1110 nešto lakših cigareta (0,900 grama), proizlazi da su od te količine proizveli 16.295.280.665 komada cigareta, a ne kao što su prikazali – 14.655.347.000.Razlika baš i nije mala:1.639.933.665 cigareta.Kad se te cigarete uredno slože u kutije po 20 komada, onda je to nekoliko cigareta više od 81.996.683 kutija cigareta godišnje ili 224.648 kutija dnevno.Na jednu kutiju plaća se u prosjeku cca 11 kuna raznih poreza, prireza, trošarina itd. Sva ta porezna lova ide uredno u državni proračun. Tako ćemo dobiti da je ovakvom rabotom proračun Republike Hrvatske oštećen za dodatnih 901.963.513 milih nam kunića, godišnje dakako. Te se cigarete prodaju isključivo u švercu, jer nisu nigdje ni prikazane da su proizvedene. A kutija cigareta u švercu iznosi 8 kuna (to bi imao biti prosjek, budući da se cijena pojedinih kategorija cigareta razlikuje).

Tako proizlazi da se godišnje zaradi, na onu količinu koju smo naveli u tekstu TKO TO TAMO ŠVERCA?, čistih655.973.464 kune. Ne znamo, ali držimo da samim švercerima i njihovim šefovima ide 2 kune po kutiji cigareta, a to je163.993.366 kuna godišnje ili 449.297 kuna dnevno. Pretvorbenoj braći TDR i njihovim pomagačima, momcima koji se kriju iza skrbničkih

računa ostaje svega491.980.098 kuna godišnje ili 1.347.891 dnevno. Ništa porez. Ništa socijalno. Ništa prirez. Ništa trošarina. Čista lova, bože mili!

A u sedam godina, kako je Tvornica duhana Zagreb oteta njihovim zakonskim vlasnicima i bespravno poklonjena pretvorbenoj braći iz Rovinja, znači, gledajući takvim brojkama, onda su ta braća drmnula u tih sedam godina 3.443.860.686 elegantnih kuna. Opet ništa porez, ništa opet i sve ostalo što pripada državi. Šverceri i njihovi šefovi omastili su, u tih sedam godina svoj brk s1.147.953.562 tustih i masnih kunića.

Da se držalo Zakona, i na tu se količinu platilo uredno sve državne dažbine, onda bi se u državni proračun slilo, u tih sedam godina,6.313.744.591 kuna Ako toj svoti pribrojimo onih 2.500.000.000 kuna godišnje, koliko je državni proračun oštećen lažnim prikazivanjem takozvane legalne prodaje cigareta, onda je to jedna pristojna svota love. To iznosi za sedam godina17.500.000.000 kuna. Sad tome pribrojimo 6.313.744.591 takozvanih lakih kuna.I eto nas na 23.813.744.591 kuna.

Za tu je količinu love oštećen državni proračun otkad se Tvornica duhana Rovinj odvojila od Republike Hrvatske i samostalno djeluje kao država u državi. Naravno, putem nepravnih vlasnika i s velikodušnom pomoći vlasnika skrbničkih računa. A ti se skrbnički računi jedino skrbe za svoje vlasnike, fućka im se za međunarodnu priznatu Republiku Hrvatsku!

U Zagrebu, 14. srpnja 2006. godine

Ovu predstavku, odnosno Otvoreno pismo Kulin bana, udruge nezakonito razvlaštenih dioničara, podržavaju svojim potpisima članovi nevladinih udruga, učlanjenih u Koordinaciju hrvatskih Udruga – Pravna Država.

6. TKO TO TAMO ŠVERCA?

Pitanja se postavljaju kad se za pojedinu pojavu, riječ ili događaj nema odgovora.Postavljaju li se pitanja i onda kad se odgovor zna?Da se pozabavimo analizom godišnje proizvodnje i prodajom cigareta u Republici Hrvatskoj, privukla nas je Izjava Adris grupe o radničkom zauzeću prostorija TDZ-a, objavljena u tisku i na internetskim stranicama, 17. travnja 2006. godine.Naime, Udruga nezakonito razvlaštenih dioničara Kulin ban iz Zagreba, pokrenula je, na zahtjev svojih članova, dioničara i radnika Tvornice duhana Zagreb, poništenje pretvorbe TDZ, budući da je Državna revizija ustanovila da je ta pretvorba učinjena nezakonito, te držimo kao da nije ni obavljena. Zastupnici Hrvatskoga sabora prihvatili su nalaze Državne revizije i zadužila državna tijela da postupe po zakonu.Smatrajući da su u pravu, radnici i dioničari TDZ, zauzeli su prostor tvornice u Jagićevoj ulici i skladište u Resniku i tako onemogućila da nezakoniti vlasnik TDR, i prema Državnoj reviziji

i prema hrvatskim zakonima, učini još veću štetu.U spomenutoj su Izjavi momci iz Adris grupe, napisali, između ostaloga, i ovo: U pitanju su i vrlo povjerljivi poslovni podatci u uredima Uprave Adrisa, markentiških i drugih službi TDR-a. U pitanju je i naš ugled u domaćoj i europskoj poslovnoj javnosti, naših dobavljača i napose naših potrošača u cijeloj regiji i mnogim europskim zemljama, koji nas neprestance obasipaju upitima. Na kraju, u pitanju je i ugled svih hrvatskih tvrtki koji poštuju hrvatske zakone i pravni sustav te ugled institucija hrvatske države. Dakle, kažu u Adrisu, u Jagićevoj ulici nalazi se neka vrlo važna dokumentacija.E, pa hajdemo pogledati o čemu bi moglo biti riječi. Krenimo od prve tablice, tek toliko da se obavijestimo o sveukupnoj proizvodnji i prodaji cigareta u RH.

1. GODIŠNJA PROIZVODNJA I PRODAJA U KOMADIMA CIGARETA, IZVOZ I REALNA PRODAJA PREMA BROJU STANOVNIKA

U tablici je vrlo vidljivo koliko se godišnje proizvodi cigareta, koliko se prodaje, koliko se izvozi i koliko je te godine Republika Hrvatska imala stanovnika. Izvor podataka je Državni statistički zavod Republike Hrvatske i podaci dobiveni u Duhanskom institutu.Posljednja rubrika označava realnu prodaju. A realna prodaja je dobivena tako da se pomnoži broj stanovnika s 2,5 kg duhana, koliko cca godišnje popuši svaki stanovnik RH. To je podatak koji se godinama ne mijenja. Državni statistički zavod i Duhanski institut taj podatak godinama provjeravaju, pa nema razloga sumnjati u riječ stručnjaka. Valja nam znati da se od 1 kg duhana proizvede tisuću cigareta, dakle svaka hrvatska građanka i građanin popuši godišnje cca 2500 cigareta. To i nije neka količina cigareta, budući da to dnevno iznosi cca 7 cigareta po glavi stanovnika, što bi značilo da svaki treći građanin Lijepe naše puši dnevno kutiju cigareta.Da bismo bili što preciznije, podatke za 2003., 2004. i 2005. godinu uzeli smo iz službenoga dokumenta Adris grupe, u kojoj su proizvedene količine iznesene gotovo u jednu cigaretu.Prema navedenim podacima proizvodnja cigareta raste, naročito posljednjih godina, dok se

prodaja cigareta u Hrvatskoj smanjuje.

2. GODIŠNJA PROIZVODNJA I PRODAJA U KUTIJAMA PO 20 CIGARETA, IZVOZ I REALNA PRODAJA PO BROJU STANOVNIKASad kad znamo metodologiju, bit će nam lakše računati ako sve te cigarete strpamo u kutije po 20 cigareta, kako se inače prodaju u trgovinama. I tada ćemo dobiti podatke koje smo uredno zapisali u drugoj tablici.

Tablicu ne ćemo komentirati. Valja nam samo reći da je 2005. godine izvoz porastao toliko da se više proizvedenih cigareta izvozi, nego što se proda u Hrvatskoj. Ne bavimo se ni uvozom cigareta, jer je uvoz zanemariv.

3. DNEVNA PROIZVODNJA I PRODAJA U KUTIJAMA PO 20 CIGARETA, BROJ STANOVNIKA I REALNA PRODAJA PREMA BROJU STANOVNIKA

Budući da mi volimo preciznost, tu smo godišnju količinu proizvedenih, prodanih i izvezenih kutija cigareta pretvorili u dnevnu proizvodnju. Tako možemo pratiti i dnevnu brojku proizvedenih i prodanih kutija cigareta, pa nam je onda nešto jasnija i posljednja rubrika u tablici u kojoj prikazujemo kolika bi zapravo bila realna prodaja cigareta, izračunata po mjerilima iznesenim na početku teksta. Uočljiva je da razlika između prodanih cigareta i realno prodanih cigareta raste iz godine u godinu. Nerazmjernost je očita.I tako dobismo treću tablicu.

Što nam je zaključiti o podacima zabilježenim u ove tri tablice?Najprije nam valja reći da je u godinama rata, 1991. – 1995., pa sve do 1999. godine, proizvodnja i prodaja cigareta bila, više-manje, ista. Godine 1991. tri su hrvatske tvornice duhana proizvele 1.712.329 kutija cigareta.Godine 1999. jedina je tvornica duhana, TDR, proizvela 1.751.370 kutija cigareta.Isto je i s prodajom, sve do 1995. godine, kad se prodaja u RH nešto smanjila. Izvoz se od 1992. godine povećao za cca 350.000, što bi se moglo protumačiti da je u to doba trećina RH bila okupirana.Od 1992. godine, kad su u Hrvatskoj počele pretvorbene igre, uočljivo je da izvoz raste, što ne bi trebalo čuditi kad se znade da je TDR osnovala svoja poduzeća u državama bivše Jugoslavije. Dakako, ovdje valja spomenuti i njihovo predstavništvo i Lichtensteinu. Nedavno je utvrđena veza uprave TDR čak i sa sinom Slobodana Miloševića i nekim drugim političkim strukturama, pa su iz tog podatka dalo iščitati kojim putem se kretala moguća švercerska veza.

4. DNEVNA PROIZVODNJA I PRODAJA U KUTIJAMA PO 20 CIGARETA, REALNA DNEVNA PRODAJA PREMA BROJU STANOVNIKA I RAZLIKA KOJA JE NEGDJE NESTALA

U dnevnoj proizvodnji i prodaji još je uočljivija razlika između prodanih kutija cigareta i realno prodanih kutija. Dali smo si još malo truda, pa smo iz tablica izbacili izvoz cigareta. Naime, što predstavlja taj izvoz? Kamo mi to izvozimo? Najvjerojatnije u države bivše SFR Jugoslavije. To su Slovenija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija i Crna gora.I uočavamo, prema sve tri tablice, da nam je domaća prodaja sve manja, a izvoz sve veći, što bi bilo u redu, jer se po tablicama vidi da je među hrvatskim građanima sve manje pušača.A nije.Jer se i dalje statistički vodi da svaki stanovnik Republike Hrvatske popuši 2500 cigareta

godišnje, što dnevno iznosi cca 7 cigareta po glavi stanovnika.Pa smo zato i uveli novu posljednju rubriku, koja nam prikazuje kolika je razlika između službeno prodanih cigareta i realno prodanih.I tako dođosmo da divljih prodajnih mjesta cigareta. Tamo se cigarete prodaju znatno jeftinije od njihove službene cijene. Nekoliko smo dana snimali kako funkcionira ta divlja prodaja i uvjerili se da je ta vrst prodaje sve učinkovitija, što zorno predočava ta posljednja rubrika. Razlika je ogromna, a svakim danom raste. Koliko? Provjerite u četvrtoj tablici.

Od 1992. godine, kad je Nepoznat ili Poznat Netko skužio da se s cigaretama dade lijepo manipulirati, da bi se švercom cigareta moglo zaraditi prilična količina crnih para za bijele dane, počeo je šverc. Najprije stidljivo, tek toliko da se nađe malo neregistriranog novca za ovo ili ono. A ovo bi značilo bolji standard, a ono mogućnost da se gotovinom „podmažu“ neki hrđavi šarafi na raznim odgovornim mjestima. Lova ide iz ruke u ruku, upravo onako kako se i prodaju: „Cigarete, cigarete!“Odnosno: „Lova, lova!“Naime, cigarete prodaju ulični šverceri, a lovu dijele ugledni menedžeri. Cigarete kupuju neugledni građani, a po lovu dolaze uglednici. I dok neki građani kupuju kutiju cigareta, drugi uzimaju i po šteku. Oni koji uzimaju lovu čine to po funkcijama: manja funkcija = manja lova; veća funkcija = veća lova!I, kako to već biva, prodaja na crno, to jest šverc, svakodnevno raste. Kao što raste i dijeljenje love, što se očituje visokim mjestom koje naša država zauzima na tablici korumpiranih zemalja. I tako iz godine u godinu. Tako se 2005. godine na crno prodavalo 540.000 kutija cigareta dnevno, što bi se moglo protumačiti i sa sve većim apetitima korumpiranih uglednika. Da li?Dakako, sve te cigarete imaju porezne markice. Međutim, porezne markice se mogu lako tiskati u nekoj prigodnoj tiskari. O tome bi mogli koju riječ prozboriti sadašnji i bivši državni inspektori. Ni to nije tajna. Tako je svojedobno u Tvornici duhana Rovinj pronađeno poreznih markica za

oko 1.500.000 kutija cigareta. Naravno, bile su to neregistrirane porezne markice. Možda će bolje zvučati ako kažemo da su te markice bile falsificirane. Naravno, nikome se nije ništa dogodilo budući da su dijelovi koji bi mogli škripiti obloženi najvjerojatnije debelim smotuljcima novčanica, stečenih od sličnih falsificiranih poreznih markica.Bilo kako bilo, državni je proračun zaobiđen, to jest svakoga dana zakinut za 540.000 kutija cigareta. Dakako, ovdje se nećemo baviti specifikacijom na crno prodanih cigareta. To neka rade stručnjaci.Mi smo nekoliko dana promatrali, metodom zapažanja, dva crna prodajna mjesta proizvoda TDR-a. Te, kao obični građani uočili čitav razrađen sustav nelegalne prodaje cigarete TDR-a. Legalne institucije kao da to ne vide? Takva nelegalna prodajna mjesta su uglavnom na prometnim trgovačkim središtima. Mi smo proučavali takva mjesta na Kvaternikovu i Trešnjevačkom trgu. Uočili smo da na Kvaternikovu trgu cigarete na crno prodaje desetak prodavača. Dakako, posao im ide dobro, budući da kod njih kutija Ronhilla stoji 8 kuna, a u obližnjoj trafici – 13 kuna. Na Trešnjevačkom trgu izbrojili smo dvadesetak prodavača. Neki prodavači su dosjetljivi pa se udružuju s prodavačima u legalnim trgovinama. Tako razliku u prodaji, a to je pet kuna, dijele pola-pola sa zaposlenicima Tiska ili Duhana.Vrlo se lako dade ustanoviti gdje se cigarete proizvode, odakle se, koliko i kako uvozi duhan, gdje se tiskaju lažne poreske markice, te kamo se izvozi i kako. I na Kvatriću, i na Trešnjevci kupili smo po kutiju Ronhilla rovinjske proizvodnje.TDR, kao što je poznato, proizvode jedini u Hrvatskoj cigarete koje se švercaju na tržnicama ili nekim drugim javnim mjestima. Ako TDR, poštuje Zakone RH, kako kaže njihov direktor, kako to da se baš njihovi proizvodi nalaze na crnom tržištu u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini…?Kako kontrola izlaska proizvoda iz pogona TDR-a, koja je u skladu sa zakonima, kako kažu šutljivi majstori iz Rovinja, nema podatak za 36.000 šteka pronađenih nedavno u pokušaju šverca na graničnom prijelazu u Bajakovu?A 36.000 šteka je 360.000 kutija, odnosno 7.200.000 cigareta!Ili je u našoj svijesti i dalje stari vic: „Što znade dijete što je to 360.000 kutija cigareta?!Najkontroliraniji proizvod, čije se porezne markice čuvaju pod posebnim nadzorom, eto, pokušao iznijeti neki Ivek iz države da malo zabavi i obraduje rodbinu! Moš' mislit.

GODIŠNJA PROIZVODNJA I PRODAJA U KUTIJAMA PO 20 CIGARETA, IZVOZ I REALNA PRODAJA PREMA BROJU STANOVNIKA I RAZLIKA KOJA JE NEGDJE NETRAGOM(?) NESTALA

Sad kad smo naznačili kako se odvija šverc cigaretama u Republici Hrvatskoj, valja nam izračunati koliko državni proračun godišnje gubi zato što se ne plaćaju porezne markice, PDV i trgovačka marža. Proizvođači cigareta kažu da Tvornica zarađuje po kutiji cigareta oko dvije kune. Od te dvije kune plaćaju se svi troškovi proizvodnje, od struje, vode, grijanja, telefona itd., do duhana, plaća zaposlenika... A, kao što znamo, plaće zaposlenika nisu male i kreću se znatno iznad hrvatskoga prosjeka.Pa bi nam sad valjalo izračunati godišnju razliku između prodanih i realno prodanih kutija cigareta. Tako ćemo doći toga koliko država gubi što puši nekim moćnicima. Dakako, sve ove ovdje napravljene tablice su daleko okrutnije, nego što ih prikazujemo. Naime, ovo su podaci koji su lako dokazivi. Na primjer, vrlo je lako dokazati da se u Hrvatskoj proda znatno više cigareta nego što pokazuje službena prodaja. Ako se usporede podaci po godinama, onda je vrlo uočljivo da se u Hrvatskoj prodavalo znatno više cigareta u

doba kad nam je Lijepa naša bila okupirana. Ako uzmemo 1995. godinu, dakle godinu Bljeska i Oluje, onda vidimo da samo deset godina poslije, dakle 2005. godine, prodali u Hrvatskoj gotovo 240 milijuna kutija cigareta manje.Evo te razlike po godinama.

Dakako, ovdje nije uračunata moguća dobit od turizma. Recimo, ako smo prošle godine imali 50 milijuna noćenja, onda je vjerojatno da su barem petina od tih turista – pušači. Ako svaki od njih kupi kutiju cigareta dnevno, to iznosi oko 10 milijuna kutija, dakle...Itd.I to bi bilo to. Posljednjih dana čitamo o teškom položaju zdravstva u Hrvatskoj. Kad bi Vlada ozbiljno zagrizla o ovaj švercerski kolač, problem zdravstva u Hrvatskoj bio bi riješen samo od one razlike za koju je državni proračun oštećen od uglednih i neuglednih švercera cigareta.

Jer samo prošle godine šverceri su opljačkali državu za oko 2,5 milijarde kuna neplaćenog poreza.O svemu tome, što je ovdje samo naznačeno, držimo, postoje pismeni tragovi u prostorijama Tvornice duhana Zagreb, u Jagićevoj ulici bb, budući da je Adris grupa unajmila prostorije upravne zgrade, od trećeg do osmog kata, i tu preselila svu svoju dokumentaciju u duhanskom poslovanju unutar i izvan granica Republike Hrvatske? Valja ovdje naznačiti da je Tvornica duhana Rovinj osnovala svoja poduzeća u svim državama negdašnje SFR Jugoslavije. Ta su poduzeća nazvana Rovita. Pa bi se moglo pretpostaviti da TDR putem tih Rovita vodi svoja skrovita i tajna poslovanja izvoza, uvoza... Eto, kamo sve čovjeka može odvesti neoprezno izjašnjavanje takozvanih poslovnih ljudi. Zato nam na kraju valja ponoviti upravo taj dio te, sad glasovite, Izjave.U pitanju su i vrlo povjerljivi poslovni podatci u uredima Uprave Adrisa, markentiških i drugih službi TDR-a. U pitanju je i naš ugled u domaćoj i europskoj poslovnoj javnosti, naših dobavljača i napose naših potrošača u cijeloj regiji i mnogim europskim zemljama, koji nas

neprestance obasipaju upitima. Na kraju, u pitanju je i ugled svih hrvatskih tvrtki koji poštuju hrvatske zakone i pravni sustav te ugled institucija hrvatske države. S posljednjom rečenicom složili bismo se laka srca, budući da je doista u pitanju i ugled svih hrvatskih tvrtki koji poštuju hrvatske zakone i pravni sustav te ugled institucija hrvatske države. Jer – kako smo dokazali u Zahtjevu za poništenje pretvorbe Tvornice duhana Zagreb i Dopunom tog zahtjeva u kojem smo dokazali sve nezakonitosti u pretvorbi Tvornice duhana Rovinj, pa i ovim tekstom – momci iz Adris grupe očito ne poštuju hrvatske zakone i pravni sustav, a samim time ni ugled institucija hrvatske države.A o tome se, dakako, šuti iz Rovinja.Jasno nam je zašto oni šute, ali zašto šuti Vlada, ministar Šuker, ministar Ljubičić, ministrica Kosor… o činjenici da je državni proračun na švercu cigareta samo prošle godine izgubio nepovratno 2,5 milijardi kuna neplaćenog poreza?S tim novcem neplaćenog poreza, koji se slio u privatne džepove, Ministarstvo zdravstva je moglo sanirati gubitak u zdravstvu!Da je Tvornica duhana Rovinj uplatila 2,5 milijarde kuna neplaćenog poreza, već u 2003. i 2004. godini Vlada je mogla vratiti, u potpunosti, dug umirovljenicima i to u jednoj jedinoj rati!Da je Tvornica duhana Rovinj uplatila 2,5 milijarde neplaćenog poreza za 2002. godinu, Vlada je mogla otvoriti masu radnih mjesta.Da je Tvornica duhana Rovinj uplatila 2,5 milijarde kuna neplaćenog poreza za 2001. godinu, Vlada bi mogla ispuniti puno učinkovitije svoje obećanje o fondu za naknade rodiljama!Dakle, da je Vlada vladala po hrvatskim zakonima, onda se ne bi toleriralo bezakonje koje godinama provodi Tvornica duhana Rovinj i Adris grupa!

7. Pravni posao koji od početka nije u skladu sa zakonom, protekom vremena ne može postati zakonit, to jest – pravno valjan.

MINISTRU KULTURE NA ZNANJE!

Poštovani gospodine Ministre,

Budući da je Kulin ban, Udruga nezakonito razvlaštenih dioničara, koje sam predsjednik, pokrenula spor pred Međunarodnim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, smatram svojom dužnošću da vas obavijestim, poštovani Ministre kulture Republike Hrvatske, da ste neki dan, kao ministar kulture, kupili nešto što ne pripada onome koji vam je to prodao. Riječ je o zaštićenom spomeniku kulture, negdašnjoj i sadašnjoj Tvornici duhana Zagreb. Naime, ta zgrada, kao ni sve ostalo što je pripadalo Tvornici duhana Zagreb, nije u vlasništvu Adris grupe, odnosno Tvornice duhana Rovinj, od koje ste kupili rečenu nekretninu. Ta se zgrada, i sve ostalo, još uvijek vodi kao vlasništvo Tvornice duhana Zagreb. Zašto sam u to siguran?

Zato što mi za slijedeće činjenice daju to za pravo.

Visoki Trgovački sud u Zagrebu je Rješenjem – datiranim 29. ožujka 2007. godine, povodom žalbe i dopune žalbe na rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu, radi pobijanja odluka Glavne skupštine, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe tužitelja Dioničara TDZ-a, protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1984/2004 od 22. srpnja 2004. – donio:

RJEŠENJEUvažava se žalba tužitelja, dioničara Tvornice duhana Zagreb, TDZ, ukida rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1984/2004 od 22. srpnja 2004. godine i predmet vraća tom sudu na ponovni postupak.

Sutkinja Visokoga Trgovačkog suda u Zagrebu detaljno je obrazložila pogreške u vođenju postupka prvostupanjskoga suda te zato:Ovim rješenjem ukida se odluka skupštine dioničara TDZ-a zbog nezakonitosti koje je utvrdio Visoki trgovački sud po žalbi dioničara TDZ-a koji su pokrenuli postupak pred Trgovačkim sudom u Zagrebu.

Ova odluka Visokog Trgovačkog suda u Zagrebu implicira da su postupci i odluke TDZ-a i TDR-a nakon ove Skupštine nelegalni. Poništena Skupština znači da su poništene i sve odluke koje su na toj skupštini donesene, a onda, u domino efektu, i sve ostale odluke koje su donesene nakon te skupštine.

Odlukama nezakonite skupštine dioničara počeo je završni čin nezakonite otimačine vlasništva dioničara TDZ.Isto tako, poštovani Ministre, kao posljedicu nezakonitih odluka TDR je prvo ugasio proizvodnju cigareta u TDZ, nezakonito naravno, oduzeo dioničarima, istodobno i zaposlenicima, pravo na rad, njihovim obiteljima egzistenciju, Gradu Zagrebu porez, prirez…itd…TDR je, nadalje, nezakonitim odlukama preuzela i nekretnine TDZ, kao i zgradu koju vam je prodala, što osporavamo, jer se takva odluka svugdje u svijetu naziva pljačkom velikih razmjera.

Ovaj tekst, molim vas, prihvatite kao doprinos Kulina bana, Udruge nezakonito razvlaštenih dioničara, na uspostavi pravne države.

SUDSKA ZABRANA

Činjenice koje ću navesti dokazuju da ste kupili nešto od nekoga kome to nešto ne pripada. Činjenicu su Ustav Republike hrvatske, hrvatski zakoni, ANEKS G, međunarodne Konvencije kojih je Republika Hrvatska potpisnik, te Zaključci Hrvatskog sabora koji, Zaključci, zahtijevaju od Izvršne vlasti da poštuje nalaze Ureda za Državnu reviziju i postupi po njima.

Naime, iz tih zakonskih fakata proizlazi zaštita vlasništva.

Dajem Vam na znanje još jedanu namjerno zanemarenu pravnu činjenicu koja potkrepljuje moju tvrdnju o nezakonitim postupanjima uprava TDZ-a i TDR-a. Još uvijek se vodi sudski proces na Visokom trgovačkom sudu u Zagrebu pod brojem pz 4263/05. povodom privremene mjere u interesu zaštite vlasništva malih dioničara.

Općinski sud u Varaždinu Rješenjem broj I P.1151/98-7 od 30. rujna 1998. godine odlučio je:

I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja određuje se privremena mjera kojom se nalaže voditelju knjige dionica Tvornice duhana Zagreb d.d. Zagreb, da u knjizi dionica upiše zabilježbu zabrane otuđenja i opterećenja dionica, evidentiranih na ime protivnice osiguranja, te zabranu korištenja ili raspolaganja pravima po osnovi slijedećih dionica ranije upisanih na:

1. Mihajlo Šprem - 33 dionice kontr. br. 122754-122786 i ostalih 105 dioničara.II: Nalaže se sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu da upiše zabranu, otuđenja i opterećenja dionica navedenih u prethodnom stavku u registarskom ulošku 1-2209, odnosno ulošku u koji je upisano trgovačko društvo Tvornica duhana Zagreb d.d. Zagreb.

III Protivnici osiguranja zabranjuje se bilo kakvo raspolaganje dionicama spomenutim u ovom rješenju, uz upozorenje o kazneno-pravnim posljedicama, ukoliko povrijedi zabranu raspolaganja predmetnim dionicama.

IV Zabrana se smatra provedenom dostavom ovog rješenja Tvornici duhana Zagreb, d.d. Zagreb, i sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu kojima se nalaže da o obavljenom upisu ili o razlozima zbog kojih zabilježbu nije moguće obaviti obavijeste Općinski sud u Varaždinu.

Tvornica duhana Zagreb d.d. Zagreb će odgovarati za svekoliku štetu koju bi predlagatelji osiguranja mogli pretrpjeti u slučaju da se ne provede zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja predmetnih dionica u knjizi dionica odmah po primitku privremene mjere.V Privremena mjera ostat će na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pokrenutog u ovom predmetu, odnosno još 15 dana nakon dana ovršnosti presude. Kao što vidite, poštovani gospodine Ministre, privremena je mjera još na snazi što vaši pravnici mogu provjeriti na Visokom trgovačkom sudu u Zagreb.

ZBOR NEPOSTOJEĆIH GLASOVA

Poštovani Ministre, u revizijskom nalazu Ureda državne revizije lijepo stoji da je Uprava TDZ-a, isto kasnije i Uprava TDR-a, na Skupštinama Društva, nezakonito raspolagala s glasovima malih dioničara i dionicama Društva, zanemarujući zakonska prava dioničara koji su svoje vlasništvo osigurali navedenom privremenom mjerom. A koji su, u pojedinim razdobljima, raspolagali sa oko 34% glasova Društva.

Zato su sve te Skupštine pravno upitne. Naime, imaoci prava nisu mogli koristiti svoja zakonska prava na Skupštinama, jer na Skupštinama nisu ni sudjelovali.

Nadalje, vlasništvo Zagrebačke banke na dionicama također je upitno. Zagrebačka banka je te dionice je stekla fiktivnim kreditom koji se ni po jednom zakonu nije mogao pretvoriti u udjele i dionice, što potvrđuje i Nalaz Ureda za Državnu reviziju.

A evo što piše, na stranicama 23 – 25, u tom revizijskom nalazu:

Društvo je u 1995. odbilo upisati prijenos 17.853 dionica s 541 dotadašnjeg dioničara na

novog stjecatelja Anicu Igrec iz Varaždina koja je dionice stekla na varaždinskom tržištu vrijednosnica putem ovlaštenog društva Zadravec d.o.o. Mogućnost Društva, odnosno upravnog odbora da uskrati upis stjecatelju dionica bila je određena člankom 20. Statuta u slučaj da pri prodaji dionica nije poštivano pravo prvokupa propisano člankom 22. Statuta te u slučaju da se nanese šteta Društvu, dioničarima Društva ili da se bitno izmijeni dionička struktura Društva. O navedenom je 24. veljače 1995. sastavljen zapisnik i ovjeren u javnobilježničkom uredu. U prilogu zapisnika je popis 541 dioničara Društva koji su prenijeli dionice na stjecateljicu Anicu Igrec, prema kojem je bilo otplaćeno 7742 dionica, a 10.111 je neotplaćeno.

Povodom tužbe Anice Igrec od 18. srpnja 1995., Trgovački sud u Zagrebu donio je u lipnju 1997. rješenje o privremenoj mjeri zabrane raspolaganja, opterećenja i prijenosa dionica Društva radi osiguranja nenovčane tražbine tužiteljice. Navedena zabrana trebala se zabilježiti u knjizi dionica. Presudom Trgovačkog suda od 16. rujna 1997. utvrđena je obveza upisa u knjigu dionica Društva tužiteljice Anice Igrec kao dioničara sa 17.853 dionica stečenih na temelju 541 ugovora o prijenosu zaključenih u 1995. s malim dioničarima na temelju punomoći. Na navedeno rješenje Društvo je podnijelo žalbu koju je u lipnju 1998. Visoki trgovački sud u Zagrebu odbio i potvrdio prvobitnu presudu, uz nalog podmirenja troškova parničnog postupka. U lipnju 1998. tužiteljica je upisana u knjigu dionica kao dioničar po svim navedenim ugovorima. S obzirom da su dioničarima s naslova isplate dividende u 1996. dodijeljene dionice, na ime tužiteljice pored ugovorenih 17.853 dionica, upisano je još 1082 dionica ili ukupno 18.935 dionica. U srpnju 1998. dioničarka je Fondu podnijela zahtjev za prijevremenom otplatom dionica.

U rujnu 1998. Općinski sud u Varaždinu donio je rješenje o privremenoj mjeri zabrane raspolaganja, opterećenja i prijenosa dionica Društva evidentiranih na ime Anice Igrec. Dakle, gospodine Ministre, ovdje lijepo piše da vam je Adris grupa, odnosno Tvornica duhana Rovinj, prodala tuđe vlasništvo koje su nezakonito oduzeli vlasnicima, malim dioničarima TDZ-a.

ODREDBE HRVATSKIH ZAKONA

Upitnost zakonite pretvorbe Tvornice duhana Rovinj, koja nikad nije ni pretvorena, a ni privatizirana, sukladno Hrvatskim zakonima, evidentan je iz Nalaza Ureda za Državnu reviziju, Prigovora na nalaz malih dioničara, kao i Zahtjevâ Kulina Bana za poništenje pretvorbe TDR i TDZ, koji su dostavljeni DORH-u i drugim relevantnim Institucijama u Republici Hrvatskoj.

Zaključak :

Osim što je pretvorba TDR nezakonito provedena, kao i privatizacija, TDR je putem sveprisutne Zagrebačke banke nezakonito, kao što piše u nalazu Ureda Državne revizije preuzeo TDZ. Što sad?

To morate sami odlučiti, a ja ću Vam ovdje navesti cijeli niz zakonskih odredbi koje možete, po svom nahođenju, primijeniti na opisanu situaciju.

Primjerice, tu je Zakon o pitanjima ugovora o sukcesiji (Narodne novine, Međunarodni

ugovori, broj 2/04) u kojem se, u ANEX-u G, određuje:

(b)Bilo kakav navodni prijenos prava na pokretnu i nepokretnu imovinu učinjen nakon 31. prosinca 1990. i zaključen pod prisilom ili protivno pododjeljku (a) ovoga članka, bit će ništav.

Članak 3.

Provedba ovog Zakona u djelokrugu je Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva kulture, Državnog arhiva i drugih državnih tijela u čiji djelokrug ulaze pitanja obuhvaćena Ugovorom.

Pa dalje možete primijeniti Zakon o obveznim odnosima:Neograničeno isticanje ništetnosti

Članak 328.

Pravo na isticanje ništetnosti ne gasi se.

Naravno, Zakon o obveznim odnosima ima svoje odredbe i o onima koji su nezakonito raspolagali tuđom imovinom pa, tako, određuje:

OPĆE PRAVILO

Članak 1111.

(1) Kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi. (2) Pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvršenom radnjom. (3) Obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala.

Pruža vam se šansa da primijenite i Zakon o kaznenoj odgovornosti pravnih osoba (Narodne novine, 151/03) koji je stupio na snagu u ožujku 2004. godine. I to:

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom određuju pretpostavke kažnjivosti, kaznenopravne sankcije i kazneni postupak za kaznena djela pravnih osoba. (2) Pravne osobe u smislu ovoga Zakona su i strane osobe koje se po hrvatskom pravu smatraju pravnim osobama.

Vrste sigurnosnih mjera

Članak 15.

Uz kaznu sud može izreći pravnoj osobi jednu ili više sljedećih sigurnosnih mjera: zabranu

obavljanja određenih djelatnosti ili poslova, zabranu stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija, zabranu poslovanja s korisnicima državnog i lokalnih proračuna i oduzimanje predmeta. Oduzimanje imovinske koristi

Članak 20.

(1) Sud će pravnoj osobi oduzeti imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom. (2) Imovinska korist iz stavka 1. ovoga članka je svako povećanje ili sprječavanje smanjenja imovine pravne osobe do kojeg je došlo počinjenjem kaznenog djela. (3) Imovinska korist ostvarena kaznenim djelom oduzet će se presudom kojom je utvrđeno počinjenje kaznenog djela. Visinu imovinske koristi sud će procijeniti uvidom u cjelokupnu imovinu pravne osobe i dovođenjem u svezu s počinjenim djelom. (4) Ako se utvrdi nemogućnost oduzimanja imovinske koristi koja se sastoji od novca, prava ili stvari, sud će obvezati pravnu osobu na isplatu protuvrijednosti u novčanom iznosu. Sud će pri određivanju novčanog iznosa uzeti u obzir tržišnu vrijednost stvari ili prava u vrijeme donošenja odluke. (5) Imovinska korist oduzet će se i kad se po bilo kojem pravnom temelju nalazi kod drugoga, ako je prema okolnostima pod kojima je ostvario određene vrijednosti znao ili mogao i bio dužan znati da su vrijednosti ostvarene kaznenim djelom.

Možete primijeniti i Zakon o izmjeni Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije (Narodne novine, 115/05), a u svezi sa Člankom 21. i Člancima 1., 2., 3., 5., 7. i 8. Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije (Narodne novine, 44/01).

Dakako, tu su i obvezujući Zaključci 22. sjednice Hrvatskoga sabora, doneseni 29. svibnja 2002. godine, kao i obvezujući Zaključci 17. sjednice Hrvatskog sabora, doneseni 15. prosinca 2005. godine.

Na počinitelje rečenih nezakonitosti mogu se, nadalje, primijeniti sljedeće odredbe Kaznenoga zakona:

Članak 292.

(1) Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za svoju ili drugu pravnu osobu: - stvara ili drži nedozvoljene fondove u zemlji ili stranoj državi, - sastavljanjem isprava neistinitog sadržaja, lažnim bilancama, procjenama ili inventurom ili drugim lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica, neistinito prikazuje stanje i kretanje sredstava i uspjeha poslovanja, - pravnu osobu stavi u povoljniji položaj prigodom dobivanja sredstava ili drugih pogodnosti koje se pravnoj osobi ne bi priznale prema postojećim propisima, - pri izvršavanju obveza prema proračunima i fondovima uskrati sredstva koja im pripadaju,- namjenska sredstva kojima raspolaže koristi protivno njihovoj namjeni, - na drugi način grubo prekrši zakon ili pravila poslovanja glede uporabe i upravljanja imovinom,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi,

kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina. Prijevara u gospodarskom poslovanjuSklapanje štetnog ugovora

Članak 294.

(1) Tko kao predstavnik ili zastupnik pravne osobe u kojoj nema većinski udio u njezinoj gospodarskoj djelatnosti sklopi ugovor za koji zna da je štetan za pravnu osobu, ili sklopi ugovor protivno ovlasti i time prouzroči štetu pravnoj osobi, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Ako je počinitelj kaznenog djela iz stavka 1. ovoga članka za takvo postupanje primio mito, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina. Zlouporaba položaja i ovlasti

Članak 337.

(1) Službena ili odgovorna osoba koja s ciljem da sebi ili drugome pribavi kakvu neimovinsku korist ili da drugome prouzroči kakvu štetu iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka prouzročena znatna šteta ili je došlo do teže povrede prava drugoga, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. (3) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena imovinska korist, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (4) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist, a počinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve koristi, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti

Članak 338.

Službena ili odgovorna osoba u tijelima državne vlasti i jedinicama lokalne samouprave i uprave, jedinicama lokalne samouprave i tijelima koja obavljaju javne ovlasti te službena ili odgovorna osoba u pravnim osobama koje su u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne samouprave i uprave, koja radi pribavljanja imovinske koristi u svojoj privatnoj djelatnosti ili privatnoj djelatnosti članova svoje obitelji iskoristi položaj ili ovlast pogodovanjem u natječaju, davanju, preuzimanju ili ugovaranju poslova, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Nesavjestan rad u službiPrijevara u službi

Članak 344.

(1) Službena ili odgovorna osoba koja u obavljanju službe s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist podnošenjem lažnih obračuna ili na drugi način

lažnim prikazivanjem činjenica dovede u zabludu ovlaštenu osobu da izvrši protuzakonitu isplatu, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (2) Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist, a počinitelj je postupao s ciljem ostvarenja takve koristi, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Budući da ste Ministar kulture, dakle član Hrvatske Vlade, podsjetit ću vas što o tome lijepo zbori

Ustav Republike Hrvatske:

Članak 114.

Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Predsjednik i članovi Vlade zajednički su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje područje rada.;

Podsjetio bih Vas na odredbe Zakona o pretvorbi (Narodne novine, 19/91) koje su, također itekako kompetentne da razriješe ovaj Pretvorbeni čvor: Jer se čvor počeo tu mrsiti.

Članak 1.

Ovim zakonom uređuje se pretvorba poduzeća s društvenim kapitalom (u daljnjem tekstu: poduzeće) u poduzeće kojemu je određen vlasnik. Poduzeća s društvenim kapitalom su prema ovom zakonu društvena poduzeća i poduzeća u mješovitom vlasništvu, kada se na temelju društvenih sredstava koja su u njih uložena ne stječu vlasnička prava na poduzeće. Ovaj zakon odnosi se i na druge pravne osobe koje poslujući sredstvima u društvenom vlasništvu obavljaju gospodarske i društvene djelatnosti, a pretežni dio prihoda stječu obavljanjem gospodarske djelatnosti. Ovaj zakon ne primjenjuje se na banke i druge financijske organizacije i organizacije za osiguranje.

Članak 4.

Pretvorbom poduzeće postaje dioničko društvo ili društvo s ograničenom odgovornošću koje ima u cjelini poznatog vlasnika.

Članak 5.

Pretvorbom vlasništvo nad poduzećem mogu steći: 1. zaposleni i ranije zaposleni u poduzeću i u složenom obliku udruživanja odnosno organiziranja u koji je poduzeće udruženo uz osnovni popust od 20% i dodatni od l% za svaku godinu radnog staža; 2. zaposleni u pravnim osobama koji rade sredstvima u društvenom vlasništvu koje po ovom zakonu ne podliježu pretvorbi i u pravnim osobama u državnom vlasništvu, te zaposleni u organima državne vlasti i u njima odgovarajućim organima pod istim uvjetima kao i zaposleni u poduzeću;

3. osobe koje bez prava na popust kupe cijelo ili idealni dio poduzeća;4. ulagači čiji se dotadašnji ulozi pretvore u dionice ili u udio u poduzeću ili ulože kapital u poduzeće; 5. vjerovnici čija se potraživanja pretvore u dionice ili u udio u poduzeće; 6. Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske, Republički fond mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske (u daljnjem tekstu: Fondovi); 7. Hrvatski fond za razvoj; 8. nekadašnji vlasnici kojima Hrvatski fond za razvoj prenese dionice ili udio na ime naknade za ono što im je oduzeto nakon 15. svibnja 1945. godine. Zaposleni i ranije zaposleni iz točke 1. stavka 1. ovoga članka imaju pravo prvenstva pri kupnji dionica poduzeća koje se pretvara u dioničko društvo ili u društvo s ograničenom odgovornošću. Za dio vrijednosti poduzeća za koji vlasništvo nisu stekle osobe iz točke 1 - 5. stavka 1. ovoga članka izdaju se dionice u dioničkom društvu odnosno priznaje udio u društvu s ograničenom odgovornošću, koja su nastala pretvorbom, te se dvije trećine tih dionica odnosno udjela prenose Hrvatskom fondu za razvoj a jedna trećina Fondovima. Dionice u dioničkom društvu odnosno udio u društvu s ograničenom odgovornošću koji na način predviđen u stavku 3. ovoga članka treba da pripadnu Fondovima prenose se: 1. Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske u 70% dijela

2. Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja individualnih poljoprivrednika Hrvatske u 30% dijela.

Poštovani gospodine Ministre, vidite Zakon o pretvorbi je to jednostavno riješio; zna se tko su vlasnici i tko ima pravo prvenstva na kupnju dionica, ali ništa od toga nije se poštivalo i zato smo sad tu gdje jesmo.Predsjednik Vlade lijepo kaže da je kriminal, koji se dogodio 90-tih, nastao u močvari i bari i da se taj problem mora riješiti.

Ovo pismo Udruge nezakonito razvlaštenih dioničara Kulin ban iz Zagreba shvatite kao doprinos tom rješavanju.

Kulin Ban vodi pred sudom u Strasbourgu pravnu bitka u ime svojih članova, malih dioničara, u naprijed navedenim procesima pretvorbe i privatizacije.Tužbom se želi postići poništenje pretvorbe i privatizacije kao procesa koji je razvlastio vlasnike stvaraoce kapitala. Potporu tome smo našli u ovdje navedenim odredbama hrvatskih zakona. A samu nezakonitost pretvorbe i privatizacije utvrdile su hrvatske Institucije vlasti.

Izjava predsjednika Vlade, doktora Ive Sanadera, ide u tom pravcu pa vas još jednom pozivam da snagom vaše pozicije pozovete sve državne Institucije da daju podršku Predsjedniku Vlade, gospodinu Sanaderu, a samim time i Tužbi Kulina Bana pred Sudom za ljudska prava u Strasbourgu, kako bi Sud, uz Vašu potporu, što žurnije donio presudu u korist nezakonito razvlaštenih dioničara u Hrvatskoj.

Ovakvom podrškom svih institucija proveli biste, de facto, i Zaključke Hrvatskoga sabora, u dva mandata, 2002. i 2005. godine.Ta podrška dala bi legitimitet svim reformskim potezima koje Hrvatska treba provesti u gospodarstvu i pravosuđu, a koji su stavljeni kao uvjet za ulazak Lijepe naše u EU.

Isto tako, živim biste primjerom pokazali da se stvarno, i kao Vlada i kao Ministar te Vlade, zalažete za vladavinu prava, da to nije samo deklarativan stav, nego da vaši postupci, kao što bi bio ovaj oko poništenja kupnje tuđega vlasništva, to jasno dokazuju.

Mi, nažalost, ovaj dokument moramo proslijediti Međunarodnome sudu za ljudska prava, u Strasbourgu, jer nas na to obvezuje postupak koji vodimo.

U Zagrebu, 17. srpnja 2007. godine.

8. Nakon „Ko je jamio, jamio, slijedi dabogda imao pa nemao

Strepite za svoju imovinu koju ste stekli na nezakonit način svi vi politički sponzori, sponzorirani „tajkunčići“ i Tajkuni, vrijeme koje je pred nama moju tvrdnju će uskoro potvrditi.

Građani svake države opravdano očekuju od pravnog poretka i institucija pravosuđa – jednakost pred zakonom sigurnost i zaštitu njihovih prava i sloboda. Svjedoci smo stalnih izjava i pravdanja Vlade i drugih institucija za promašaje, propuste i korupciju u pravosuđu raznim statistikama. Kad bi statistika kojom se služi Ministarstvo pravosuđa bila točna onda bi stopa kriminaliteta u regiji bila ovakva: prosječan broj kaznenih prijava na 100.000 stanovnika, u nekoliko kompariranih država regije iznosi u 2004. godini u Hrvatskoj je prijavljeno 2.177 kaznenih djela. To je značajno manje nego primjerice u Sloveniji gdje je u istoj godini prijavljeno 3.869, u Italiji 3.865, u Mađarskoj 4.144, dakle dvostruko, a u Austriji čak 7.274. ili tri puta više kaznenih djela na 100.000 tisuća stanovnika nego u našoj državi.Najveći dio javnosti, 65.8% od ukupnog broja ispitanih smatra da su kazne u Republici Hrvatskoj veoma blage ili preblage. Zašto je to tako? Mislim da je kriva podsvijest počinitelja i kreatora kaznenih dijela korupcije, pljačke u pretvorbi i privatizaciji i ostalih kaznenih dijela koji sjede u institucijama sustava.Mišljenjem Europske komisije o kandidaturi Republike Hrvatske za Europsku uniju, u proljeće 2004. godine, posebno je istaknut problem korupcije u Republici Hrvatskoj. U izvješću Europske komisije o napretku Republike Hrvatske u rješavanju problema korupcije naveden je kao nerješiv i ozbiljan problem koji utječe na različite aspekte društva. Navodi EK kroz istraživanja percepcije javnosti pokazuju kako je korupcija u zadnjim godinama još gora nego ranije.Istraživanja u Republici Hrvatskoj ukazuju na visok rizik korupcije, zadane teme su stalno sudstvo, zdravstvo, lokalna samouprava i političke stranke, a gdje su tu Geodetska uprava, gruntovnice, Ministarstva, bankarski sustav? Nameće se jedno logično mišljenje da li naručena istraživanja namjerno ili nenamjerno, ili iz neznanja, nominiraju pitanja i istraživanja u kojima nisu svi segmenti društva obuhvaćeni koji generiraju korupciju i

pogoduju njenom razvoju npr.

Pojedinac ( nazovimo ga nježnim imenom Entuzijasta ) na internetskim stranicama ministarstava, HAMAGA, HABORA, Vladinih agencija, EU fondova pronađe sve potrebne i relevantne odgovore na pitanje: kako ostvariti „hrvatski san“ svojim znanjem, vizijom, zakonskim mogućnostima u okviru zakona i gospodarstva Republike Hrvatske.Podigne razne upitnike, ispuni puste obrasce, izvadi hrpe papira koji su mu potrebni kao dokaznica mjera njegovom zahtjevu i uputi sve na relevantnu adresu.Nakon nekog vremena javi se instituciji kojoj je podnio zahtjev da pita u kojoj je fazi rješavanje njegovog zahtjeva. Dobije odgovor od nekog „uvaženog“ referenta da će kroz neko vrijeme trebati dopuniti zahtjev jer vjerojatno nedostaju neki dokumenti, a koji za sada ne može reći jer je dokumentacija u provjeri.Kakvoj sad provjeri pita se podnositelj? Svi dokumenti i svi obrasci su dobiveni od nadležnih institucija, sadržaj u njima ovjeren službenim pečatom pa čak i javnobilježničkom ovjerom. Odakle pravo referentu te institucije da sumnja u istinitost sadržaja i ovjere?Pa vjerojatno nije mu prvi puta da je vidio kako se ovjeravaju neistiniti sadržaji za potrebe podobnih, a naš Entuzijasta nije taj.„Uvaženi referent“ u instituciji ima opravdanje za ovako ponašanje, ma ima on puno primjera u glavi sa raznim dokumentima. Pa da, sjeća se on jednoga, priziva referent sjećanje za svaki slučaj, slučaja ako ga netko upita, ako naš Entuzijasta ima nekog političkog sponzora, kako da odbija rješavanje opravdanog i tehnički dobro odrađenog zahtjeva našeg Entuzijaste. Da, sjetio se „uvaženi referent“ primjera, ali taj je imao sponzora, pa što? Ipak primjer je primjer.

Primjer I.Nekretnine u gruntovnici upisane na nespornog vlasnika preko noći nekim čudnim putovima, samo znanim „uvaženim referentima „ i „uvaženim sudcima“ u gruntovnicama, uz nekakvu potvrdu naravno, upisuju se na sponzoriranog od politike novog podobnog „ vlasnika „ koji tako stiče kreditnu sposobnost za dobivanje kredita. Sponzorirani „vlasnik“, za dobivene kredit kupuje stan, dionice, brod, hotele, poslovne prostore, zemljišta itd. Tako novopečeni sponzorirani „vlasnik“ postaje prvo „tajkunčić“, a ako bude dobro slušao i odrađivao dogovor i Tajkun. Zauzvrat onima koji mu to omogućuju, Sponzorima daje lovicu, izgrađeni stan, apartman, brod ili nešto treće, a to zna biti mnogo veće od navedenih stvari. Daje mu novčanu i svaku drugu političku potporu pri novim izborima pa nisu oni ulagali u svog „tajkunčića“ badava. Što sve politički sponzori mogu dati svojim sponzoriranim „tajkunčićima“? Mogu to biti privatna zemljišta, (iz navedenog primjera) nacionalizirana zemljišta koje „uvaženi referenti“ po nalozima političkih sponzora ne vračaju vlasnicima, ( vode beskonačne postupke, čista korupcija) , ali zato mogu ih koristiti „tajkunčići „ i Tajkuni. ( opet korupcija)Dalje politički „sponzori“ dodjeljuju za kunu tvornicu, hotel, PIK, zemljišta, dvorce sve čime ovaj narod raspolaže i čega je vlasnik. Politički sponzori to doživljavaju kao vlasništvo države, a država to su oni na vlasti i mogu dijeliti naše kao da im je pokojni otac to ostavio. Politički sponzori dodjeljuju naše vlasništvo, „tajkunčićima„ i Tajkunima, koje namjerno nije dobilo pravog titulara u pretvorbi i privatizaciji, niti je formiran državni sekvestar sa točno utvrđenim vlasništvom države. Dodjeljuju koncesije na otoke koji postaju privatno dobro sa zabranom pristupa ??? Smokvica Rogoznica , Vile sa plažama , otočka lovišta, lovišta, poljoprivredan zemljišta, poticaje gdje treba i ne treba, po samo njima znanim kriterijima. Mijenjaju se prostorni planovi da bi politički sponzori i sponzorirani „tajkunčići“ i Tajkuni mogli graditi na našem vlasništvu sa našim sredstvima iz proračuna ili banaka i prodavati nama naše, a oni se enormno bogatiti našim vlasništvom. Možda politički sponzori smatraju da vlasništvo, nekad naše, društveno, sada kad su na vlasti je njihovo. Moguće je da ti politički sponzori u svom političkom, pravnom, kućnom, financijskom i svim drugim ne

odgojima misle da su osvajanjem vlasti osvojili i vlasništvo na demokratskim izborima 1990. godine.Vjeruj te da griješe sve će morati platiti i vratiti ako budemo ustrajni u traženju svoga vlasništva.

Protupravno stjecanje je kažnjivo djelo svugdje pa ako je izvedeno i pod zakonskom krinkom. Imamo primjere i Hitlerove Njemačke i procesa koji se vode u Hagu. A oteto je prokleto. Poništenje takvih poslova je izvjesno, ako ostanemo, ponavljam , uporni u traženju svoga vlasništva. Anex-G nam je to omogućio kao i Protokol 1. na Međunarodnu Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda, kao i tužba Strasbourgu za poništenje pretvorbe i privatizacije. Svi zakoni i dokumenti su u funkciji i na snazi.

Mogu samo reći jednu poruku nezakonitim „vlasnicima“, da ne upotrijebim grubu riječ : strepite za svoju imovinu koju ste stekli na nezakonit način svi vi politički sponzori, sponzorirani „tajkunčići“ i Tajkuni. Vrijeme koje je pred nama moju tvrdnju će uskoro potvrditi. Poglavlje 23, pravosuđe koje se otvara, morat će u svojoj implementaciji pomesti vaše nezakonitosti.

E, sad vratimo se onom ubogom Entuzijasti i njegovom referentu koji rješava zahtjev za „ hrvatski san „ Nesretni naš Entuzijasta opet kroz neko vrijeme traži informaciju koje dokumente treba dopuniti ili ?????Prolazi vrijeme referent ima puno posla, pa sam je, pa mu je teško, pa ako bi se nešto dalo da brže misli i podmiti one gore, mogao bi ON Entuzijastu brže riješiti zahtjev.Entuzijast pravi domaći čovjek zna da bez „ podmazivanja „ ne ide. Pozajmljuje lovicu i kao usput navraća u instituciju da se ponovo raspita za zahtjev. Krišom da nitko, upravo kako i treba , daje lovicu referentu za One gore. Ma ne bi referent to uzeo on je pošten profesionalac, ali Oni gore, e prijatelju moj neće da potpišu ako nema čara. Prolazi vrijeme referent sada već kao dobar prijatelj telefonom obavještava Entuzijastu da treba još jednom izvaditi neki dokument jer u ovom i nisu baš točno iskazani podatci. Koji podatci nisu točni čudi se naš nesretnik, ne znam ali su mi rekli da treba novi dokument ne stariji od šest mjeseci. Pa čovječe, kad sam ga predao bio je star dva dana. Točno, ali sad ne vrijedi prošlo je više od šest mjeseci. Što će kad ga referent blagonaklono štiti, ide on po friški dokument, ali u međuvremenu Sabor je usvojio novi EU zakon pa više nema tog obrasca. Mogao bih ja navoditi još sto poznatih radnji kojim se Entuzijasti dovode u bezizlaznu situaciju i na kraju moraju odustati. Poznata stvar pa što? Nije. Iza zida institucije kojoj je naš Entuzijast predao dokument odvija se paralelan posao. Referent ili Glavonja iznad njega prepoznaju u projektu izvrsno obavljeni posao, redoslijed poteza koji se mogu ponoviti kod „naših ljudi“ koji na osnovu tog projekta zamjenom podataka mogu proći kod naprijed navedenih institucija i EU fondova.Pozivaju se „naši“ koje će politički sponzori sponzorirati kroz prijavljene projekte koji su odbijeni provjerom dokumenata Entuzijastima, podatci se ne provjeravaju, ide se ubrzanim ritmom jer su svi dokumenti ovjereni u kontroliranim institucijama političkih sponzora ili dobivenim po odlukama političkih sponzora. Niču maslinici, vinogradi, hoteli se obnavljaju, poslovne zgrade se uređuju sa kreditima koji su uskraćeni Entuzijastima ali su sponzorirani „tajkunčići „ dobili sve.

9. Nitko ne može zadržati korist koju je protupravno pribavio tj. koju je pribavio počinjenjem kaznenog djela, pa ni Tajkuni ni tajkunčići u Hrvatskoj.

Oduzimanja imovinske koristi vezan je uz temeljne principe kaznenog zakonodavstva svake države, pa tako i Republike Hrvatske, u Hrvatskoj je ono za sada samo deklarativne naravni. Političke stranke, nositelji političkog života i predlagači zakona u zakonodavnom tijelu, Saboru kreiraju sve sfere društva pa tako i kaznenu politiku. Političke stranke dužne su putem zakonodavnog tijela Sabora, kontrolirati i izvršavanje zakona i kaznene politike od strane izvršne i pravosudne vlasti donesenih zakona, tako kaže, članak 80. Ustava RH.Pravno nasljeđe Republike Hrvatske kaže, da se u Republici Hrvatskoj primjenjivalo oduzimanje imovinske koristi uvedeno kao kaznena sankcija novelom KZ-a iz 1959. godine i ono je tada imalo status sigurnosne mjere. Do tog vremena, poštovano je načelo da nitko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom, ali se to načelo provodilo na osnovi posebnih propisa kod pojedinih kaznenih djela ili se provodilo pak kroz izricanje sigurnosne mjere oduzimanja predmeta koji su dobiveni kao nagrada za počinjenje kaznenog djela. Dakle praksa je postojala i prije demokratskih promjena 1990. godine.Prema ratificiranim međunarodnim konvencijama i kaznenom zakonu Sud, u Republici Hrvatskoj, je dužan, uvijek utvrditi da li je kaznenim djelom ostvarena materijalna korist za bilo kojeg od sudionika počinjenja kaznenog djela, te prema njemu izreći mjeru oduzimanje imovinske koristi. Za izricanje ove mjere nije odlučno koliko ona iznosi niti u čemu se ona sastoji.Jedini uvjeti za primjenu ovoga instituta je okolnost da je imovinska korist direktno povezana sa samim počinjenjem kaznenog djela.Ostvarenje koristi može postojati bilo u okviru samog bića kaznenog djela, bilo izvan njegovog bića, dakle važno je jedino da je tako pribavljena imovinska korist protupravna .Ukoliko bi počinitelj kaznenog dijela imovinsku korist prenio na neku treću osobu ne isključuje obvezu suda da takovu imovinsku korist utvrdi te pod određenim uvjetima izrekne mjeru oduzimanja te imovinske koristi i prema trećim osobama.Dakle zakonodavac, Sabor je u svom promišljanju kaznene politike u svrhu intenziviranja prilagodbe zakonodavstva i prakse sudovima EU-a, kroz zakone kreirajući kaznenopravnu politiku ove okolnosti razradio i usvojio principe oduzimanja imovinske koristi počiniteljima kaznenopravnih dijela. Sabor je usvojio i institute kojim će imovinska korist nastala kao posljedica kaznenog dijela, a koja bi po bilo kojem pravnom osnovu bila kod trećih osoba biti oduzeta.Ovako određena i naznačena mogućnost oduzimanja imovinske koristi u odnosu na treće osobe postaje naročito interesantna u sklopu uočavanja sve razvijenijih oblika kriminaliteta koji dobiva oznake organiziranog kriminaliteta u Republici Hrvatskoj.Postoje različite definicije organiziranog kriminaliteta pa tako neki organizirani kriminalne skupine vide kao strukturirane grupe koje kroz nezakonite aktivnosti i to osobito korupciju i nasilje nad zakonima nastoje ostvariti enormnu zaradu na štetu građana. (npr: građevinska mafija kod nas )Drugi pak organizirani kriminal vide kao grupu ljudi koji su svjesno i namjerno odlučili surađivati u nezakonitim aktivnostima kroz određeno vremensko razdoblje i to uz međusobnu podjelu zadataka, a sve uz korištenje suvremenih infrastrukturnih sistema, dok im je

zajednički cilj stjecanje znatne imovinske koristi i to u najkraćem vremenu, ta se pak djela bez ljudi u političkom sustavu ne mogu ostvariti. (npr.pretvorba i privatizacija, nastanak Tajkuna i tajkunčića kod nas ).U našem zakonodavstvu i kaznenopravnoj politici i praksi organizirani kriminalitet je pokriven člankom 89 KZ, a u točci 23. tog članka definiran je oblik organiziranog kriminala i stoji:Zločinačka organizacija je udruženje od najmanje tri osobe čiji članovi su se udružili radi činjenja kaznenih djela. Djelovanje zločinačke organizacije višeg stupnja usmjereno je i prema ostvarivanju i zadržavanju nadzora nad pojedinim gospodarskim ili drugim djelatnostima, pri čemu se koristi zastrašivanjem ili nasiljem radi utjecaja na druge osobe da im pristupe ili im se pokore. Zločinačku organizaciju odlikuje visok stupanj povezanosti članova, unutarnji ustroj na temelju odnosa hijerarhije i stege te podjela rada. Zločinačka organizacija je temelj pojma organiziranog kriminala.

Počinjenjem kaznenih djela stiče se dakle enormna protupravna imovinska korist. Da bi se takva korist zadržala postaju sve složeniji oblici prikrivanja takove protupravno stečene imovinske koristi. Jedan od načina je i kada se imovinska korist radi prikrivanja prenosi na treće osobe. Sve češći oblici prikrivanja nezakonito stečenih sredstava da takav prijenos na treće osobe vrši se prijenosom na pravne osobe, pa i prijenosom imovinske koristi preko državnih granica.Lijepo napisano u zakonima i usvojeno u Saboru, prezentirano EU institucijama kao uspješno provođenje akcijskog plana, usvajanja i implementacije EU zakonodavstva . Da li je to ostvareno u praksi? Da li se ta kaznenopravna politika i ti zakoni provode u praksi sudova? Pa naravno da ne. A to upravo zahtjeva uljuđena EU, provedite usvojeno to je gospodo najvažniji dio Poglavlja 23.Konvencije o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom. Hrvatska je 29. rujna 1997. ratificirala ovu konvenciju i uvela je u nacionalno zakonodavstvo.Interesantna je odredba čl. 6 Konvencije, koji nalaže obvezu članicama potpisnicima Konvencije da u svoje

kazneno zakonodavstvo uvedu kaznena djela kojima se sankcionira ponašanje osoba koje za cilj imaju prikrivanje ili maskiranje nezakonitog porijekla imovine, raspolaganja ili premještanja takove nezakonito stečene imovine te samo stjecanje, posjedovanje ili uporabu imovine. Za koju se zna da u vrijeme primanja predstavlja nezakoniti prihod i da je produkt kaznenopravnih radnji.

Ignorantio iuris nocet ( nepoznavanje zakona škodi onom tko ga ne zna )

Republika Hrvatska je u ispunjavanju kriterija preuzetih konvencijom donijela Zakona o sprečavanju pranja novca te donijela zakonska rješenja kako u pogledu pojedinih kaznenih djela, tako i u pogledu mjere oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom kako je to označeno čl. 82 KZ-a. Što je pranje novca? Pranje novca je proces koji se obavlja se na svim mjestima gdje se koristi gotovina: mjenjačnice, restorani, trgovine luksuznom robom,igračnice, ali je taj segment manje bitan u odnosu na ukupne mogućnosti ovog fenomena. Pranje novca možemo podijeliti po fazama procesa kroz koji se „prljavi „ novac stečen kaznenopravnim dijelom pretvara u „oprani „ novac.

I . faza u tom procesu je tzv.trenutak ubacivanja prljavog novca u financijski sustavII . faza tog procesa je tzv. proces kruženja sredstava u financijskom sustavu, sa računa na račun, iz jednog oblika u drugiII. faza istog procesa je tzv.proces prožimanja zakonitih sredstava sa nezakonitim

Pravi "perači" koriste organizirane procese kroz financijski i ne financijski sektor, razne fondove i burze, financijske konzultante, računovođe, odvjetnike, banke, štedionice i ostale financijske usluge, a najviše kroz institucionalne oblike kruženja sredstava. (npr Javno privatno partnerstvo, građevinu itd)Najjednostavnije rečeno novac može prati svatko tko prikrije pravi izvor novca za koji zna da je pribavljen određenim kaznenim djelom ili tko postupa s nehajem glede okolnosti da je novac pribavljen kaznenim dijelom.Oduzimanja imovinske koristi može biti jedan od putokaza u otkrivanju, poimanju i razumijevanju pojma i pojave organiziranog kriminala. Kriminalna aktivnost pojedinca , kada biva uključena u kriminalnu aktivnost šire skupine s zadaćom postizanja imovinske koristi kaznenopravnim djelima predstavlja urušavanje društva i definira se kao zločinačka organizacija povezana sa korupcijom u institucijama sustava.U nastojanju da cilj bude postignut pojedine radnje mogu biti i legalne, no i pri tome treba imati u vidu da su one u nizu radnji zajedno sa protupravnim radnjama, a koje u svojoj cjelini imaju za cilj nezakonito stjecanje imovine izvršenjem kaznenih djela.Nema stjecanja protupravne imovinske koristi bez sprege pojedinaca iz krim miljea sa pojedincima u institucijama države, bankarskom sektoru i gospodarskom sektoru . Zakoni su tu, sudovi su tu, institucije države su tu, kriminalci su tu zašto utakmica još nije počela?Pitajte one iz svih navedenih grupacija. One koji štite, one koji su dužni provoditi zakone , a one koji rade kriminal ne bi ni bilo bez tih zaštitnika.

Glasajmo opet za njih.

Za rješenje ovog gorućeg problema Poglavlja 23 formula je jednostavnaUtvrditi stanje imovine svakog pojedinca na dan 31.12.1990. godine, sabrati sva dokazana primanja i prihode do 01. 01 2008. godine, (naredne dane upotrijebiti za pripremu prijama podataka) sa plaćenim porezima i načinom stjecanja.Svu nedokazanu imovinu i imovinu stečenu korupcijom i ostalim kriminalnim aktivnostima oduzeti u novo osnovani fond za razvoj projekata malog i srednjeg poduzetništva, školovanja potrebnih stručnjaka i izvršiti naknadu štete građanima koji su je pretrpjeli nezakonitim postupcima korupcije. Nije iluzija i nije utopija. Stranke koje žele vlast morat će provesti ovaj postupak jer to nalažu svi zakoni koji su usvojeni. Ustav RH, Konvencije ( pa i navedena) , Zakon o zemljišnim knjigama, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o privatnim investicijskim fondovima, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , Zakon o vrijednosnim papirima, Zakon o burzi, Zakon o obveznim odnosima, Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije, Zaključci Hrvatskog sabora 2002. godine i 2005. godine, Zakon o sukcesiji sa Anexima, Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, I Protokol na tu konvenciju, potpisanim bilateralnim i multilateralnim sporazumima ……. Provođenje svih navedenih zakona i mjerila predstavlja conditio sine qua non ostvarivanja Poglavlja 23. , a samim tim pristupanju EU.Proces povrata imovine je počeo, samo oficijelne institucije o tome ćute štiteći svoje štićenike Tajkune i tajkunčiće jer

su udruženi jači. EU zahtjeva Poglavljem 23 zaštitu vlasništva i povrat vlasništva vlasnicima.Povrat vlasništva oduzetog za vrijeme komunističke vladavine, povrat vlasništva oduzetog u demokraciji od 1990. pa na dalje, (u pretvorbi i privatizaciji, dionice banke, poljoprivredna zemljišta, zgrade političkih organizacija ), povrat stanarskog prava kao imovinskih prava s pravom otkupa stanova bivših stanara, oduzimanje nezakonito stečenog, povrat zemljišta koja su na nezakonit način upisana na druge vlasnike i na kojima su izgrađena naselja, povrat privatnog zemljišta na kojima su date koncesije za lovišta, maslinike, vinograde, povrat imovine fizičkih i pravnih osoba iz drugih republika, povrat sredstava koja su zarađena kao poslovodstvo bez naloga i bogaćenja bez pravnog osnova itd. itd. itd

10. Noć srama, bahatosti, i neznanja

Da li je noć 27. na 28. lipanj bila slom morala, kaznene, političke i svake druge odgovornosti onih koji sebe nazivaju političarima? Svakako da jeste, jer kriminal koji je svima poznat, o kome svi pričaju i pišu, dokazuju u TV sučeljavanjima, koji je dokazan po osobnom priznanju: predsjednika Mesić, predsjednik Šeks, predsjednik Sanader i potpredsjednika Polančec je notorna činjenica, ali samo deklarativno.

Prijetilo se proteklih dana od imenovane gospode slamanjem kičme kriminalu, otkrivanju softwera kriminalu i odjednom, obrat.

Isti sudionici izjave lete, ali gle odgovorni više nisu odgovorni iako Zakoni kažu drugačije, Hrvatski sabor ih je te noći amnestirao . Odgovornim su utvrđeni "mali miševi" a "naši", naši ništa nisu znali i kao takvi oni nisu i ne mogu biti odgovorni ni moralno, ni kazneno, a po gotovu ne može se tražiti politička odgovornost.

Da li ja to dobro čujem?

Pazi sad: kriminal dokazan, posljedice: mito, korupcija, a kao posljedica primanja mita i vršenje koruptivnih radnji, redaju se posljedice: nezakonito prodana državna imovina, nezakonito prodana privatna imovina ( dionice, nekretnine) radnje kojima su izvršene dijela opisane su kao kaznena dijela, posljedice koje su nastale opisane su kao kaznena dijela, odgovornost koja je posljedica kaznenih dijela predviđa oduzimanje imovinske i svake druge

koristi i što sad?

Ništa!

Sabor je utvrdio: Nisu odgovorni

A hrvatski zakoni, vjerujte mi, sve lijepo definiraju. Kad je, primjerice, riječ o Kaznenome zakonu, onda Članak 89. vrlo precizno opisuje ono što zastupnici u Hrvatskome saboru ne znaju ili neće da znaju. Naime, Kazneni zakon u Glavi IX koja nosi naslov ZNAČENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU, vrlo precizno definira.

Evo što određuje taj Članak 89.:

(1) Područjem Republike Hrvatske smatra se kopneno područje, rijeke, jezera, prokopi, unutarnje morske vode, teritorijalno more, te zračni prostor iznad tih područja.

(2) Kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske su kaznenopravne odredbe sadržane u ovom Zakonu i u drugim zakonima Republike Hrvatske.

(3) Službena osoba kad je ona označena kao počinitelj kaznenog djela je izabrani ili imenovani dužnosnik u predstavničkom tijelu, državni dužnosnik i službenik koji obavlja službene poslove u tijelima državne uprave, lokalne samouprave i uprave, jedinici lokalne samouprave, tijelima sudbene vlasti, u Ustavnom sudu Republike Hrvatske, Državnom odvjetništvu, Državnom pravobraniteljstvu ili Pučkom pravobraniteljstvu Republike Hrvatske, Uredu predsjednika republike, tijelu, uredu i stručnoj službi Vlade Republike Hrvatske i Sabora Republike Hrvatske, nositelj pravosudne dužnosti, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, Državni odvjetnik Republike Hrvatske i njegovi zamjenici, Državni pravobranitelj Republike Hrvatske i njegovi zamjenici, Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske i njegovi zamjenici te javni bilježnik.

(4) Vojna osoba je vojnik na odsluženju vojne obveze, kadet vojne škole, djelatna vojna osoba, osoba iz pričuvnog sastava dok se nalazi na vojnoj službi, vojni službenik i vojni namještenik te civilna osoba koja obavlja određenu vojnu dužnost.

(5) Kad je službena osoba naznačena kao osoba prema kojoj je počinjeno kazneno djelo, pored osoba koje su navedene u stavku 3. ovoga članka, službena osoba je u smislu ovoga Zakona i vojna osoba iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Pravna osoba u smislu ovoga Zakona je poduzeće, javno poduzeće, trgovačko društvo, fond, ustanova, politička i društvena organizacija i udruženja građana, jedinica lokalne samouprave i uprave, jedinica lokalne samouprave te druga pravna osoba koja u okvirima svog redovnog poslovanja stalno ili povremeno stvara ili pribavlja sredstva i njima raspolaže.

(7) Odgovorna osoba je smislu ovoga Zakona osoba kojoj je povjeren određeni djelokrug poslova iz područja djelovanja pravne osobe, državnog tijela i tijela lokalne samouprave i uprave i tijela lokalne samouprave.

(8) Kad je kao počinitelj određenih kaznenih djela označena službena ili odgovorna osoba u pravnoj osobi, osobe navedene u stavku 3. i 7. ovoga članka mogu biti počinitelji tih djela ako iz obilježja pojedinog djela ili pojedinog propisa ne proizlazi da počiniteljem može biti samo

neka od tih osoba.

(9) Dijete je, u smislu ovoga Zakona, osoba koja nije navršila četrnaest godina života.

(10) Maloljetna osoba je, u smislu ovoga Zakona, osoba koja nije navršila osamnaest godina života.

(11) Osoba pod međunarodnom zaštitom je poglavar države, predsjednik vlade i ministar vanjskih poslova kad se nalaze izvan svoje države, te svaki službeni predstavnik međunarodno priznate organizacije kad se on, njegove službene prostorije, privatni stan ili prijevozno sredstvo uočljivo mogu prepoznati da su posebno zaštićeni međunarodnim pravom.

(12) Državna tajna je podatak koji je zakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona određen državnom tajnom te otkrivanjem kojega bi nastupile štetne posljedice za nacionalnu sigurnost ili nacionalni interes Republike Hrvatske.

(13) Vojna tajna je podatak koji je zakonom, drugim propisom, općim aktom ili aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona proglašen vojnom tajnom.

(14) Službena tajna je podatak koji je prikupljen i koristi se za potrebe javnih tijela, a koji je zakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnog tijela donesenim na temelju zakona proglašen službenom tajnom.

(15) Poslovna tajna je podatak koji je kao poslovna tajna određen zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavlja proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te drugi podatak zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

(16) Profesionalna tajna je podatak o osobnom ili obiteljskom životu stranaka koji saznaju odvjetnici, branitelji, javni bilježnici, doktori medicine, doktori stomatologije, primalje ili drugi zdravstveni djelatnici, psiholozi, djelatnici skrbništva, vjerski ispovjednici i druge osobe u obavljanju svoga zvanja.

(17) Osobna tajna je podatak o osobi koji je zakonom, drugim propisom ili općim aktom nadležnoga tijela donesenim na temelju zakona određen tajnom.

(18) Isprava sa sadržajem tajnosti, u smislu ovoga Zakona, je povjerljiva činjenica, podatak, pisani sastavak, predmet, usmeno priopćenje povjerljive naravi iznesen u radu tijela državne vlasti, državnih upravnih tijela i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, te činjenica prikupljena prigodom registriranja osobnih podataka građana.

(19) Izbori su izbori za zastupnike u Zastupnički i Županijski dom Sabora Republike Hrvatske, za predsjednika Republike, za članove predstavničkih tijela u jednicama lokalne samouprave i uprave, jedinicama lokalne samouprave, te za članove upravnih i nadzornih odbora u poduzećima i drugim pravnim osobama.

(20) Više osoba je najmanje dvije osobe ili više njih.

(21) Skupina ljudi je najmanje pet osoba ili više njih.

(22) Grupa ljudi, u smislu ovoga Zakona, je udruženje od najmanje tri osobe koje su povezane radi trajnog ili povremenog činjenja kaznenih djela, pri čemu svaka od tih osoba daje svoj udio u počinjenju kaznenog djela.

(23) Zločinačka organizacija je udruženje od najmanje tri osobe čiji članovi su se udružili radi činjenja kaznenih djela. Djelovanje zločinačke organizacije višeg stupnja usmjereno je i prema ostvarivanju i zadržavanju nadzora nad pojedinim gospodarskim ili drugim djelatnostima, pri čemu se koristi zastrašivanjem ili nasiljem radi utjecaja na druge osobe da im pristupe ili im se pokore. Zločinačku organizaciju odlikuje visok stupanj povezanosti članova, unutarnji ustroj na temelju odnosa hijerarhije i stege te podjela rada. Zločinačka organizacija je temelj pojma organiziranog kriminala.(24) Isprava je, u smislu ovoga Zakona, svaki predmet podoban ili određen da služi kao dokaz neke činjenice koja ima vrijednost za pravne odnose.

(25) Novac je kovano ili papirnato sredstvo plaćanja koje je na temelju zakona u optjecaju u Republici Hrvatskoj ili nekoj stranoj državi.

(26) Znaci za vrijednost, u smislu ovoga Zakona, su i strani znaci za vrijednost.

(27) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili skupljena energija za davanje svjetlosti, toplote ili kretanja, kao i telefonski impulsi.

(28) Motorno vozilo je svako prometno sredstvo na motorni pogon u kopnenom, vodenom i zračnom prometu.

(29) Sila je i primjena hipnoze ili omamljujućih sredstava uporabljenih radi dovođenja koga protiv njegove volje u nesvjesno stanje ili da se onesposobi za otpor.

Otkud odjednom strašni obrat u glavama onih koji su javno istrčali, sa idejom o lomljenu kičme kriminalu u HFP-u i svugdje u Državi.

Ti "kostolomci", odjednom u pomirljivom tonu brane objektivno i subjektivno odgovorne po svim točkama optužnice koju su sami izrekli, a sada podržani od opozicije koja traži odgovornost po objektivnoj i subjektivnoj odgovornosti prema zakonu o HFP-u i drugim zakonima koje u nastavku citiram. Gle čuda nema kaznene odgovornosti , što bi u ovom slučaju odgovarala tzv. zapovjednoj odgovornosti. Subjektivnu odgovornost počinitelja konkretnih kriminalnih radnji, pozicija nije mogla zanijekati, a za sve kriminale posljedice proizašle iz ovakvog kriminalnog ponašanja, na traženje oporbe, koja traži političku odgovornosti obnašatelja političkih dužnosti pozicija, vladajuća struktura odbija prihvatiti njihovu odgovornost. Da li zato što su nevini?Da li zato što su "Njihovi"? Da li zato što nemaju kadrova, pa ih nemaju s kim zamijeniti? Ili se boje da bi "tenori" i ostali "pjevači" mogli otpjevati ne željenu pjesmu za mnoge?

Za naprijed visoko pozicioniranu imenovanu gospodu brzopletost je postala sinonim, prvo su tvrdili, ne tako davno, da je postupak poništenja pretvorbe i privatizacije pao u zastaru, a onda su pod pritiskom EU priznali da se i dalje mogu voditi postupci po donesenim zakonima RH, ali i po Konvencijama i međunarodnim ugovorima koji se ipso facto ( sami po sebi) primjenjuju u RH.

Gospodarski kriminal u vezi trgovačkih društava i vrijednosnih papira, njegovo otkrivanje i suzbijanje predstavlja stalnu radnju vlasti i oporbe jer su u direktnoj vezi s zaštitom vlasništva RH.Svi poslovi na zaštiti vlasništva RH regulirani su zakonima u kojima su striktno opisana kaznena dijela i tko ih može i na koji način počiniti. To je njihov posao, za koji primaju plaču, a ne nikako da to prikazuju kao spektakl. Kako im je bila namjera prikazati akciju "Maestro" njihov nastup je više smiješan nego ozbiljan, da ne kažem tragičan.

Možete li zamisliti da se pompozno na TV-u pojavi proizvođač automobila Mercedes i objavi spektakularno da je proizveo automobil? Odmah bi ga smijenili,poslali na promatranje i navukli mu onu čudnu košulju sa rukama na leđima. To znaju svi osim Vlade RH njenih ministara, a kako nam se čini ni oporba nije sigurna u svoje znanje?Jer kako objasniti komedijanje u "Saborskoj noći", u kojoj je Hrvatska tražila odgovor i odgovornost sudionika u akciji "Maestro", a pozicija i opozicija se takmičili u duhovitosti i dosjetkama uveseljavajući jedni druge težeći ostvariti što bolji umjetnički dojam , kako bi rekla Milka Babović.

Pozicija i opozicija u toj tužnoj noći za Hrvatsku kao da je zaboravila na zakone koji su doneseni u tom istom domu u kojem su oni odigravali igrokaz za sebe, za narod koji ih bira ni ovako nije briga, pa nisu još izbori!Kaznena odgovornost za počinjenja dijela opisana su u zakonima o institucijama koji provode nadzor, kao i u zakonima o postupanju i ponašanju sa dionicama i nekretninama.

Podsjećam samo na neke zakone koji tretiraju sudionike u pljački hrvatskih građana i imovine građana i Republike:

NEOVLAŠTENO KORIŠTENJE I ODAVANJE POVLAŠTENIH INFORMACIJA (članak 149. ZTVP) Zakon o tržištu vrijednosnim papirima)

MANIPULIRANJE CIJENAMA I ŠIRENJE NEISTINITIH INFORMACIJA(članak 150. ZTVP) (Zakon o trgovini)

NAVOĐENJE NEISTINITIH PODATAKA U PROSPEKTU I NJEGOVA NEDOPUŠTENA DISTRIBUCIJA (članak 151. ZTVP)

NEDOPUŠTENO UVRŠTENJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA(članak 152. ZTVP)

PRIKRIVANJE VLASNIŠTVA (članak 153. ZTVP)

NEDOPUŠTENA TRGOVINA VRIJEDNOSNIM PAPIRIMA(članak 154. ZTVP)KAZNENA DJELA IZ ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA

2. DAVANJE NETOČNIH PODATAKA (članak 624. ZTD)

3. NETOČNO PRIKAZIVANJE IMOVINSKOG STANJA (članak 625. ZTD)

4. POVREDA DUŽNOSTI U SLUČAJU GUBITKA, PREZADUŽENOSTI ILI NESPOSOBNOSTI ZA PLAĆANJE (članak 626. ZTD-a)

5. NETOČNO IZDAVANJE ILI KRIVOTVORENJE POTVRDA O POLAGANJU DIONICA (članak 627.)

6. POVREDA DUŽNOSTI DA SE DADE IZVJEŠĆE(članak 628.)

7. POVREDA DUŽNOSTI ČUVANJA TAJNE(članak 629. ZTD-a)

OSTALA KAZNENA DJELA U VEZI VRIJEDNOSNIH PAPIRAKrivotvorenje vrijednosnih papira (članak 275. KZ ) Kazneni zakon)

KAZNENA DJELA PROTIV IMOVINE ( po Kaznenom zakonu)

Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, Članak 82.

Krađa, Članak 216.

Teška krađa, Članak 217.

Oštećenje i uporaba tuđih podataka, Članak 223.

Prijevara ,Članak 224.

Zlouporaba povjerenja, Članak 227.

Povreda tuđih prava, Članak 228.

KAZNENA DJELA PROTIV SIGURNOSTI PLATNOG PROMETA I POSLOVANJA

Prikrivanje protuzakonito dobivenog novca, Članak 279.

Povreda ravnopravnosti u obavljanju gospodarske djelatnosti Članak 280.

Zlouporaba stečaja Članak, 282.

Utaja poreza i drugih davanja, Članak 286.

Nesavjesno gospodarsko poslovanje, Članak 291.

Zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju, Članak 292.

Prijevara u gospodarskom poslovanju Članak, 293.

Sklapanje štetnog ugovora, Članak 294.

Izdavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne, Članak 295.

KAZNENA DJELA PROTIV PRAVOSUĐA

Neprijavljivanje pripremanja kaznenog djela, Članak 299

Neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela,Članak 300.

Pomoć počinitelju nakon počinjenja kaznenog djela, Članak 301.

KAZNENA DJELA PROTIV VJERODOSTOJNOSTI ISPRAVA

Krivotvorenje isprave, Članak 311

.Krivotvorenje službene isprave, Članak 312.

Ovjerovljivanje neistinitog sadržaja, Članak 315.

Dogovor za počinjenje kaznenog djela, Članak 332.

Udruživanje za počinjenje kaznenog djela, Članak 333.

KAZNENA DJELA PROTIV SLUŽBENE DUŽNOSTI

Zlouporaba položaja i ovlasti, Članak 337.

Zlouporaba obavljanja dužnosti državne vlasti, Članak 338.

Nesavjestan rad u službi, Članak 339.

Prijevara u službi, Članak 344.

Pronevjera, Članak 345.

Primanje mita, Članak 347.

Odavanje službene tajne, Članak 351.

Kaznena odgovornost, prema Zakonu o odgovornosti pravnih osoba kao i odgovornih u njima.NN 151/03

Primjena kaznenog zakonodavstva, Članak 2.

Temelj odgovornosti pravnih osoba, Članak 3

Odgovorna osoba Članak, 4.

Uračunavanje krivnje odgovorne osobe pravnoj osobi, Članak 5.

Oduzimanje imovinske koristi, Članak 20.

Pa onda na red dolaze konvencije koje je Republika Hrvatska ratifikacijom

nacionalizirala kaznena dijela.

ZAKON OPOTVRĐIVANJU KAZNENOPRAVNE KONVENCIJE O KORUPCIJI(nn MU 11/00)

ZAKONA O POTVRĐIVANJU GRAĐANSKOPRAVNE KONVENCIJE O KORUPCIJI( NN MU 6/03 )KONVENCIJA O PRANJU, TRAGANJU, PRIVREMENOM ODUZIMANJU I ODUZIMANJU PRIHODA STEČENOG KAZNENIM DJELOM( nn MU 14/97 )

Nastavak borbe protiv kriminala su i zakoni o USKOK-u

ZAKON O UREDU ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I ORGANIZIRANOG KRIMINALITETA NN 88/01

Pa mi imamo i:

ZAKON O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU NN 51/05 DORH-u

Pa onda je tu da se ne zaboravi i cjelokupan program:

NACINALNI PROGRAM SUZBIJANJE KORUPCIJE( stalni rad institucija i pojedinaca na suzbijanju korupcije, u koji smo svi uključeni?)

Ali u noći srama 27. na 28. lipanj 2007. godine ništa nije bilo relevantno, opozicija je "nemušto" namjerno ili ne namjerno napadala, a pozicija bahato branila sudionike u kriminalu kojima su naprijed navedeni "kostolomci" prijetili slamanjem kičme uz sve navedene zakonske odredbe.

Te lipanjske noći maske su pale. Oni koji su stupovi društva, stupovi morala, branitelji Ustava i Zakona jednom riječju zakonodavci i izvršitelji zakona, skinuli su svoje maske i unisono su branili svoje, jer svi su oni jedno od 1990 godine ista muzika samo se muzikanti smjenjuju. "Maestro" je bila samo štih proba pred izbore da se vidi da li je narod progledao. Kad su vidjeli i shvatili da smo progledali i da njihove predizborne laži ne prolaze, mam su zabranili daljnje informacije o istragama na otkrivanju kriminala, kao da narod o njima ništa ne zna, pa i ptice već o tom pjevaju.Proglasili su informacije o pljački, krađi i zlouporabama državnom tajnom?Normalno?Da, da normalno, jer kad su saznali kuda vode tragovi, prepali su se da sutra ne osvane u njihovim novinama i njihovo ime.Podsjetilo me sve to na jedan poznati vic:

Svećenik na nedjeljnoj misi govori o padu morala i stanju u zajednici pa kaže:

- Idem ja tako šumom i vidim u grmu Njega i Nju u zagrljaju, a nisu bračni drugovi?- Idem dalje i vidim Njega i Njega?- Idem dalje i vidim Nju i Nju ….

I tu stade

Štef u zadnjem redu sav zgrožen promrmlja„ da je išao dalje vidio bi Mene i Mene „

Vjerojatno su gospoda iz ovog teksta shvatila da bi možda u nastavku akcije "Maestro" vidjeli Sebe i Sebe?Pa su mimo citiranih zakonskih odredaba u strahu sve proglasili tajnom, samo nije mi jasno kojom od navedenih? Iz kojih zakonskih razloga?Ta državna tajna će biti samo do izbora, a onda ćemo je narode zajedno skinuti i pokazati sve te zaštićene štetočine koje su pod hrvatstvom opljačkali svoj narod.

Pitam se, izazvan ovim noćnim događanjima? Da li u djelima i posljedicama djelovanja tih ljudi koji se vole nazivati političarima i njihovim stranačkim i inim partnerima ima elemenata kažnjivog dijela opisanog u članku 137. Kaznenog zakona???

Ugrožavanje državne neovisnosti, Članak 137.

Građanin Republike Hrvatske koji pokuša Republiku Hrvatsku dovesti u položaj podređenosti ili ovisnosti prema kojoj drugoj državi,

kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.

Mislim na bankarski sustav i strateške grane gospodarstva?

11. PONIŠTENJE PRETVORBE - ZAHTJEV

Budući da svi Zahtjevi za poništenje pretvorbe, koje je podnijela udruga Kulin ban iz Zagreba, nisu donijeli željeni odgovor Republike Hrvatske, odlučili smo potražiti pomoć na Sudu u Strasbourgu. Često slušamo da je poništenje pretvorbe i privatizacije nemoguće. Međutim, hrvatski zakoni kažu da je to moguće. Štoviše, hrvatki zakoni to izričito naznačuju. Zato smo potražili zaštitu hrvatskih zakona na Sudu u Strasbourgu.

Voir Note explicative See Explanatory Note

Vidi Uputu (CRO)

COUR EUROPÉENNE DES DROITS DE L'HOMME EUROPEAN COURT OF HUMAN RIGHTS

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA

Conseil de I'Europe - Council of Europe - Vijeće Europe Strasbourg, France - Strasbourg, Francuska REQUEĘTE APPLICATION

ZAHTJEV

présentée en application de l'article 34 de la Convention européenne des Droits de I'Homme, ainsi que des articles 45 et 47 du Rčglement de la Courunder Article 34 of the European Convention on Human Rights and Rules 45 and 47 of the Rules of Court

na temelju članka 34. Europske konvencije o ljudskim pravima i pravila 45. i 47. Poslovnika Suda

IMPORTANT: La présente requéte est un document juridique et peut affecter vos droits et obligations.This application is a formal legal document and may affect your rights and obligations.VAŽNO: Ovaj zahtjev je pravni dokument i maže utjecati na Vaša prava i obveze.I - LES PARTIES / THE PARTIES / STRANKE

TUŽITELJ: UDRUGA NEZAKONITO RAZVLAŠTENIH DIONIČARA “ KULIN BAN” ZAGREB

TUŽENA: REPUBLIKA HRVATSKA

A. LE REQUĘRANT/LA REQUĘRANTE THE APPLICANT

PODNOSITELJ/PODNOSITELJICA(Renseignements ŕ foumirconceniant Ie/la requérant(e) et son/sa représentant(e) éventuel(le) (Fill in the following details of the applicant and the representative, if any) (Upišite podatke podnositelja /podnositeljice i eventualno zastupnika /zastupnice)

1. Nomdefamille TABAKOVIĆ 2. Prenom(s) SULEJMAN

Surname /Prezime First name (s) /lineSexe: masculin/feminin Sex: male/female Spot: muški / ženski

3. Nationalité .....HRVATSKO. 4. Profession ..Dipl. pravnikNationality / Državljanstvo Occupation /Zanimanje

5. Date et lieu de naissance. 20.03.1952.; Bosanska Dubica , Republika BiHDate and place of birth /Datum i mjesto rođenja

6. Domicile. Tuškanova 21, Zagreb; Republika Hrvatska Permanent address / Stalna adresa

7. Tel. N0 / Broj telefona ...00385 4650 297; 00385 98 277 023.

8. Adresse actuelle (si différente de 6.) Present address (if different from 6.) Trenutačna adresa (ako drukčija nego u toč. 6.)

9. Nom et prénom du/de la représentant(e)* Sulejman Tabaković.Name of representative* Prezime i ime zastupnika /zastupnice1

10. Profession du/de la représentant(e) Dipl. pravnik; Viši stručni savjetnikOccupation of representative Zanimanje zastupnika /zastupnice

11. Adresse du/de la représentant(e) Tuškanova 21, Zagreb; Republika Hrvatska..Address of representative Adresa zastupnika /zastupnice

12. Tel. N0/ Broj telefona ..00385 1 4650 297. Fax N° / Broj telefaksa 00385 4650 297. B. LA HAUTE PARTIE CONTRACTANTE / THE HIGH CONTRACTING PARTY

VISOKA UGOVORNA STRANKA: REPUBLIKA HRVATSKA

(Indiquer ci-aprčs le nom de I'Etat/des Etats centre !e(s)quel(s) la requęte est dirigée) (Fill in the name of the Stale(s) against which the application is directed) (Navedite ime tužene države / tuženih država)

13. STATUT UDRUGE “ KULIN BAN „ I ODLUKE SKUŠTINE „ KULIN BAN „Priložiti punomoć ako podnositelj / podnositeljica ima zastupnika l zastupnicu.

II - EXPOSÉ DES FAITSSTA TEMENT OF THE FA CTS

OPIS ČINJENICA

(Voir chapitre II de la note explicative) (See Part II of the Explanatory Note) (Vidi dio ll. Upute)

14.Podnosimo zahtjev za poništenje postupka pretvorbe i privatizacije u Republici Hrvatskoj sukladno Poslovniku suda, Konvenciji i Prvom protokolu Konvencije.Razlozi za podnošenje ovog Zahtjeva za poništenjem nezakonite pretvorbe i privatizacije koja se ogleda u pljački građana navest ćemo kronološkim redom, a dokaze takvom postupanju dostavit ćemo kao privitak Zahtjevu.Postupak pretvorbe i privatizacije društvene imovine koja je postojala kao zajednički oblik vlasništva u Republici Hrvatskoj do donošenje Ustava Republike Hrvatske 22. 12. 1990. godine, pretvorena je i privatizirana suprotno donesenim zakonima. Takvim izmišljenim postupcima suprotno donesenim zakonima direktno su imovinski oštećena ogromna većina građana, 90%, Republike Hrvatske. Otežavajuća okolnost za institucije sustava Republike Hrvatske, kao i ovlaštene pojedince u tim institucijama je to da je taj postupak pljačke građana izvršen za vrijeme rata u Republici Hrvatskoj. Ratno stanje, bez objave rata, u Republici Hrvatskoj trajalo je od 1991. godine do integriranja teritorija Republike Hrvatske dakle do 1998. godine. Hrvatski sabor kao predstavničko tijelo građana nije nikad objavilo početak rata niti kraj rata i ratnih operacija. Takvo stanje ni rata ni mira imalo je za

posljedicu umjetno stvaranje privida zakonitost ponašanja sustava institucija u Republici Hrvatskoj, a koje je u konačnici imalo za cilj nezakonito oduzimanje imovine građanima Republike Hrvatske u interesu političkih stranaka i njihovih podobnih poslušnika od 1990. godine do danas. Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća, koji je donesen 22. travnja 1991. godine, a primjena je počela 1. siječnja. 1993. godine je datum, „Dan D“, to jest onaj dan do kada su svi akteri pretvorbe morali provesti prilagodbe, procjene i usklađivanja sa zakonima za proces pretvaranja društvene imovine u imovinu za točno određene vlasnike kako to navodi Zakon o pretvorbi.Proces pripreme i prilagodbe poduzeća, te dinamička procjena svakog poduzeća morao je, do 31. prosinca 1992. godine, imati rezultat izražen u ukupnoj vrijednosti društava kapitala izraženog u novcu, a ukupna tako izražena vrijednost formirala se temeljem točno određenog zakonskog postupka sa završnim računima na dan 31. 12. 1991. godine Vrijednost društva kapitala morala se uvećati za vrijednost dijelova banaka koja su pripadala društvima kapitala kao osnivačima banaka. Procijenjena vrijednost kapitala koje je svako društveno poduzeće unijelo kao osnivački ulog u osnivanje poslovne banke uz vrijednost koje je poslovna banka ostvarila svojim poslovanjem u interesu osnivača banaka društvenih poduzeća, dakle procjena banaka nije uvrštena u procjenu društava kapitala pretvaranih poduzeća ni u jednoj provedenom postupku u pretvorbi. Takav je postupak institucija koje su nadležne za provođenje pretvorbe, a kasnije privatizacije, vlasnike banaka, a to su bili budući dioničari poduzeća direktno isključio iz stjecanja svoga dijela vlasništva u okviru pretvorbe i privatizacije banaka. Znači, Uprave društva kapitala koje su dobile od Države mandat da sudjeluju u pretvorbi društvenog kapitala i Agencija za restrukturiranje svjesno su izbjegle pretvorbu uloženog i novostvorenog kapitala osnivača banaka u bankama, te nisu uvrstiti tu vrijednost u ukupnu vrijednost pretvaranog poduzeća. To je prva od povreda imovinskih prava, pljačka građana, budućih dioničara pretvaranih poduzeća.Ovako iskazana umanjena vrijednost, pretvaranih poduzeća, odnosno, društava kapitala trebala se podijeliti s brojem povlaštenih dioničara kako bi se došlo do broja dionica i vrijednosti svake dionice. Samim tim činom, dakle neuvrštavanjem procijenjene vrijednosti banke u vrijednost poduzeća osnivača, vrijednost dionice nije odražavala novčanu protuvrijednost pripadajućeg dijela dioničara onako kako je to zakon predviđao, nego znatno manje. Procijene imovine i kapitala društvenih poduzeća su u doba „ratnog stanja“ vršene prema računovodstvenoj, a ne tržišnoj to jest dinamičkoj vrijednosti društava kapitala. Revizijskim nalazima Ureda Državne revizije, koja su nepotpuna i nekonzistentna u primjeni INTOSA-i mjerila, utvrđeno je da 95% pretvaranih poduzeća u postupku pretvorbe i privatizacije u Republici Hrvatskoj nije u skladu sa zakonima, te da je pretvorba urađena na štetu imovinskih prava pretpostavljenih vlasnika naznačenih u Članku 5. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća. Ovako utvrđene vrijednosti dionica trebale su biti ponuđene prema zakonu sudionicima stvaranja kapitala tijekom godina od osnutka poduzeća do 31. 12. 1991. godine, dakle umirovljenicima iz tog poduzeća članovima njihovih obitelji, bivšim zaposlenicima i članovima njihovih obitelji i tadašnjim zaposlenicima i članovima njihovih obitelji. Uprave društva kapitala nisu pozvale prema zakonu stvaraoce kapitala, dapače izmjenom Zakona o državljanstvu Republike Hrvatske oduzeto je pravo stvarateljima kapitala pravo na njihovo sudjelovanjem u pretvorbi i privatizacije uvjetujući njihovo pravo otkupa dionica prebivalištem u zadnjih pet (5) godina na teritoriji Hrvatske. Istodobno institucije su dale pravo na sudjelovanjem u pretvorbi i privatizaciji pripadnicima hrvatskog naroda iz drugih republika kojima uvjet prebivalište nije postavljen. Tako je imovinski oštećeno

milijun građana u zemlji od oko 4.000.000 ljudi.Ta imovinska prava su im vraćena 2003. godine ratifikacijom kroz Zakon o potvrđivanju ugovora o sukcesiji. Institucije države Republike Hrvatske nisu niti na jedan način pokrenule povrat prava iako smo im kao građanska Udruga nezakonito razvlaštenih dioničara pozvali našim zahtjevima da provedu poništenje pretvorbe i privatizacije temeljem Ustavnih odredbi Republike Hrvatske, ratificiranih Međunarodnih ugovora, posebno ANEX-a G navedenog ugovora o sukcesiji, Ratificiranih konvencija, Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije (Narodne novine, 115/05), sukladno Zaključcima 22. sjednice Hrvatskoga sabora, od 29. svibnja 2002. godine, kao i Zaključcima 17. sjednice Hrvatskog sabora, od 15. prosinca 2005. godine, te primjereno tome, zahtijevamo korištenje blagodati odredbe Članka 18. Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije koji glasi:Članak 18.Kada su u postupku revizije pretvorbe i privatizacije utvrđene nepravilnosti iz članaka 5., 6., 7., 8. i 14. Zakona o reviziji i pretvorbi, nadležno tijelo za reviziju će u samom tijeku postupka, pred nadležnim tijelima pokrenuti postupke za privremenu zabranu raspolaganja na tako stečene dionice i udjele.;Naš zahtjev nije u zastari jer je nezakonito ponašanje institucija sustava kao i ovlaštenih osoba u njima koje su nezakonito postupale proglašene ništave.Zakon o potvrđivanju ugovora o sukcesiji (Narodne novine, Međunarodni ugovori, 2/04) u kojem se, u ANEX-u G, kaže: (b)Bilo kakav navodni prijenos prava na pokretnu i nepokretnu imovinu učinjen nakon 31. prosinca 1990. i zaključen pod prisilom ili protivno pododjeljku (a) ovoga članka, bit će ništav. Prema ovom dokumentu provođenje ovih ništavnosti je u domeni, prema članku: Članak 3.Provedba ovog Zakona u djelokrugu je Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva kulture, Državnog arhiva i drugih državnih tijela u čiji djelokrug ulaze pitanja obuhvaćena Ugovorom. Vlada Republike Hrvatske nastavit će poduzimati potrebne radnje u cilju utvrđivanja činjeničnog stanja vezano za sredstva koja su predmet raspodjele u skladu s člankom 5. stavkom (1) podstavkom (iii) Aneksa C Ugovora o pitanjima sukcesije. Podnijeli smo elaborirane zahtjeve za poništenje pretvorbe za Na-Ma-u d.d. Zagreb, Tvornicu duhana Zagreb d.d., Tvornicu duhana Rovinj d.d. Autobusni kolodvor d.d. i za sva društva kapitala koja su nezakonito opljačkana građanima Republike Hrvatske, a koje je utvrdio Ured Državne revizije.Što su sve povrijedili u pljački imovine građana kao zločinačka organizacija, institucije sustava i pojedinci, dostavljamo u Zahtjevima koje smo uputili svim institucijama Republike Hrvatske koje su se oglušile na njih. Sudska zaštita nije bila moguća jer su kršenja sustavno provođenja od strane institucija koje su pod kontrolom političkih struktura, a koje nisu htjeli provesti donesene zakone.Primjer neprovođenje preuzetih obveza po navedenim zakonima u interesu zaštite kriminalom povezanih učesnika i politike očituje se od formiranja Ureda državne revizije, usvajanja Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, usvajanje Zaključaka Hrvatskoga sabora 2002. godine po Nalazima Državne revizije o nezakonitostima pretvorbe i privatizacije, ratificiranje Ugovora o sukcesiji 2004. godine, kao i usvojenje novih Zaključaka Hrvatskoga sabora od 2005. godine. Tim zaključcima Vlada je morala pokrenuti postupke poništenja i kaznenih progona, od toga nije bilo ništa, a na naše zahtjeve nije odgovoreno.

Si necessaire, continuer sur une feuille separee Continue on a separate sheet if necessary Ako je potrebno, nastavite na posebnom listu

III - EXPOSÉ DE LA OU DES VIOLATION(S) DE LA CONVENTION ET/OU DES PROTOCOLES ALLÉGUÉE(S), AINSI QUE DES ARGUMENTS Ŕ L'APPUISTATEMENT OF ALLEGED VIOLATION(S) OF THE CONVENTION AND/OR PROTOCOLS AND OF RELEVANT ARGUMENTSIZJAVA O NAVODNIM POVREDAMA ODREDABA KONVENCUE I/ILI PROTOKOLA, I O RELEVANTNIM ARGUMENTIMA (Voirchapitre III de la note explicative) (See Part III of the Explanatory Note) (Vtdi din III. Upute)

15.Sukladno odredbama Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, sastavljene u Rimu 4. studenoga 1950. godine, s izmjenama koja u svom Članku 1. potvrđuje i usvaja protokole uz navedenu konvenciju kojima se pobliže uređuju zaštite ljudskih temeljnih prava, kao i zaštita prava na vlasništvo.Povreda opisana u Prvom protokolu uz konvenciju sastavljen u Parizu 20. ožujka 1952. godine, koji kaže:

Članak 1.

Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Kao i odredbe Zakona kojim je ratificirana Konvencija i Protokoli

Članak 5.

Za izvršenje Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, kao i Protokola broj 1., 4., 6., 7. i 11. uz Konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama nadležna su ministarstva i druga tijela državne uprave Republike Hrvatske u čiji djelokrug ulazi ostvarivanje pojedinih prava predviđenih Konvencijom i dodatnim Protokolima. Sukladno odredbama Konvencije podnosimo zahtjev za zaštitu kako slijedi:Članak 1.Visoke ugovorne stranke osigurat će svakoj osobi pod svojom jurisdikcijom prava i slobode određene u odjeljku I. ove Konvencije.

Članak 8.

1. Svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja. 2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih.

Članak 60.

Ništa u ovoj Konvenciji neće se tumačiti kao da ograničava ili ukida bilo koje ljudsko pravo i temeljnu slobodu koji su priznati zakonima neke visoke ugovorne stranke ili bilo kojim drugim sporazumom kojega je ona stranka. Protokol 1. (Pariz 20.03.1952.)

Članak 1.

Svaka fizička ili pravna osoba ima pravo na mirno uživanje svojega vlasništva. Nitko se ne smije lišiti svoga vlasništva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviđene zakonom i općim načelima međunarodnog prava. Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne umanjuju pravo države da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasništva u skladu s općim interesom ili za osiguranje plaćanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni. Četvrti protokol

Članak 2.

1. Svatko tko se zakonito nalazi na području neke države ima pravo na slobodu kretanja i slobodni izbor svoga boravišta na tom području. 2. Svatko je slobodan napustiti bilo koju zemlju, uključujući i svoju vlastitu. 3. Ne mogu se postavljati nikakva ograničenja ostvarivanju tih prava, osim ona koja su u skladu sa zakonom i koja su u demokratskom društvu nužna radi interesa državne sigurnosti ili javnog reda i mira, za održavanje javnog poretka, radi sprječavanja zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih. 4. Prava utvrđena u stavku 1. mogu također biti podvrgnuta, u određenim dijelovima područja, ograničenjima utvrđenima u skladu sa zakonom i koja su opravdana zaštitom javnog interesa u demokratskom društvu.

Članak 3.

1. Nitko ne smije biti protjeran, upotrebom bilo pojedinačnih ili kolektivnih mjera, s područja države čiji je državljanin. 2. Nitko ne smije biti lišen prava da uđe na područje države čiji je državljanin.

Protokol 7.

Članak 1.

1. Stranac koji zakonito boravi na području neke države ne smije biti iz nje protjeran, osim radi izvršenja odluke donesene u skladu sa zakonom; i treba mu dopustiti da: a) iznese razloge protiv svog protjerivanja; b) zatraži ponovno razmatranje svog slučaja; i c) u tu svrhu bude zastupan pred nadležnim tijelom, ili pred osobom ili osobama koje to tijelo imenuje.

2. Stranac može biti i protjeran prije no što je ostvario prava iz stavka 1. toč. a), b) i c) ovoga članka kada je protjerivanje nužno radi interesa javnog reda ili se temelji na razlozima državne sigurnosti. 5. Protokol 4. mijenja se kako slijedi:

a. članci dobivaju naslove navedene u dodatku ovom Protokolu; b. u članku 5., stavku 3., riječi »članka 63.« zamijenit će se riječima »članka 56.«, dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»Svaka država koja je dala izjavu u skladu sa stavkom 1. ili 2. ovog članka može, u bilo kojem kasnijem času, u ime jednog ili više područja na koja se izjava odnosi, izjaviti da prihvaća nadležnost Suda da prima zahtjeve pojedinaca, nevladinih organizacija ili skupina pojedinaca kako je predviđeno u članku 34. Konvencije glede svih članaka ili bilo kojeg članka od 1. do 4. toga Protokola«. Pozivamo se na izjavu: Republika Hrvatska priznaje, na neodređeno razdoblje, sukladno članku 46. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, članku 6. Protokola br. 4 i članku 7. Protokola br. 7 kao obvezatnu, ipso facto i bez posebnog sporazuma, pod uvjetom uzajamnosti, sudbenost Europskog suda za ljudska prava u svim predmetima vezano uz tumačenje i primjenu Konvencije i dodatnih Protokola, što se odnose na činjenice nastale nakon stupanja na snagu Konvencije i dodatnih Protokola za Republiku Hrvatsku.

IV - EXPOSÉ RELATIF AUX PRESCRIPTIONS DE L'ARTICLE 35 § 1 DE LA CONVENTIONSTATEMENT RELATIVE TO ARTICLE 35 § 1 OF THE CONVENTIONIZJAVA KOJA SE ODNOSINA STAVAK 1. ČLANKA 35. KONVENCIJE

(Voir chapitre IV dela note explicative. Donner pour chaquc grief, et au besoin sur une feuille séparée, les renseignements demandés sous les points 16 ŕ l8ci-aprčs)(See Part If of the Explanatory Note. If necessary, give the details mentioned below under points 16 to 18 on a separate sheet for each separate complaint)(Vidi dio IV. Upute. Ako je potrebno, napišite podatke koji se zahtijevaju u točkama 16. do 18. na posebnom listu za svaku žalbu zasebno)

NE POSTOJI NITI JEDAN ORGAN KOJEM BI SE MOGAO PODNIJETI ZAHTJEV SVI SU PRAVNI PUTEVI ISKORIŠTENI.

16. Décision interne définitive (date et nature de la décision, organe - judiciaire ou autre - l'ayant rendue)Final decision (date, court or authority and nature of decision)Konačna odluka (datum i priroda odluke, sud lil drugi organ koji ju je donio)

ODLUKA NIKAD NIJE DONESENA NITI OD JEDNOG ORGANA KOJI JE BIO DUŽAN PROVESTI NAVEDENE ODREDBE. NISU DONESENE ODLUKE PO NAŠIM ZAHTJEVIMA, ZADNJI ZAHTJEV PROSINAC 2006.GODINE

17. Autres décisions (énumérées dans l'ordre chronologique en indiquant, pour chaque décision, sa date, sa nature et l'organe -judiciaire ou autre- l'ayant rendue)Other decisions (list in chronological order, giving date, court or authority and nature of decision for each of them)Druge odluke (upišite ih kronološkim redom; za svaku odluku upišite datum, sud ili drugi organ koji je odluku donio i njenu prirodu)

NISU DONESENE , INSTITUCIJE SE OGLUŠILE NA ZAHTJEVE

18. Dispos(i)ez-vous d'un recours que vous n'avez pas exercé? Si oui, lequel et pour quel motif n'a-t-il pas été exercé?Is there or was there any other appeal or other remedy available to you -which you have not used? If so, explain why you have not used il.Postoji li ili je postojalo još koje pravno sredstvo kojim se niste poslužili? Ako postoji, pojasnite koje i iz kojeg se razloga niste njime poslužili.

SVA SU SREDSTVA ISKORIŠTENA. NEPOSTUPANJE INSTITUCIJA DRŽAVE

Si nécessaire, continuer sur une feuille séparée Continue on a separate sheet if necessary Ako je potrebno, nastavite na posebnom listuV - EXPOSÉ DE L'OBJET DE LA REQUĘTE ET PRÉTENTIONS PROVISOIRES POUR UNE SATISFACTION EQUITABLESTATEMENT OF THE OBJECT OF THE APPLICATION AND PROVISIONAL CLAIMS FOR JUST SATISFACTIONIZJAVA O PREDMETU ZAHTJEVA I PRETHODNI ZAHTJEV ZA PRAVEDNU NAKNADU(Voir chapitre V de la note explicative)(See Part V of the Explanatory Note)(Vidi dlo V. Upute) 19.Poništenje pretvorbe i privatizacije u bankarskom sektoru, kao i poništenje pretvorbe i privatizacije u društvima kapitala kao pred osnova za vraćanje imovinskih prava zakonitim vlasnicima uz obeštećenje istih, kroz kamatu, dividendu i oduzimanje nezakonite imovine pljačkašima prema konvencijama kojima je Hrvatska pristupila.

VI- AUTRES INSTANCES INTERNATIONALES TRAITANT OU AYANT TRAITE L'AFFAIRESTATEMENT CONCERNING OTHER INTERNATIONAL PROCEEDINGSIZJAVA O DRUGIM MEĐUNARODNIM POSTUPCIMA(Voir chapitre VI de la note explicative)(See Part VI of the Explanatory Note)(Vidi dio VI. Upute)

Poslali smo sve predmete veleposlanstvu EU u Zagrebu, kao i OESS–u ali nismo dobili nikakve konkretne odgovore.

20. Avez-vous soumis ŕ une autre instance internationale d'enquęte ou de rčglement les griefs énoncés dans la présente requęte? Si oui, fournir des indications détaillées ŕ ce sujetHave you submitted the above complaints to any other procedure of international investigation or settlement? If so, give full details.Jeste li ovaj zahtjev već podnijeli u nekom drugom postupku međunarodne istrage ili rješavanja? Ako jeste, navedite sve podatke.NE

VII- PIÉCES ANNEXEES (PAS D'ORIGINAUX,

LIST OF DOCUMENTS UNIQUEMENT DES COPIES) PRIVITAK (NO ORIGINAL DOCUMENTS, ONLY PHOTOCOPIES)

(BEZ ORIGINALA, SAMOKOPIJE)

Zahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije TDZZahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije TDRZahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije NA-MAZahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije Autobusni kolodvorZahtjev za poništenje pretvorbe i privatizacije sve pretvorbe i privatizacije iz Nalaza Ureda Državne revizijeDodatci: Zahtjevi adresatima od kojih smo tražili djelovanje.

(Voir chapitre Vll de la note explicative. Joindre copie dc toutes les décisions mentionnées sous ch. IV et VI ci-dessus. Se procurer, au besoin, les copies nécessaires, et, en cas d'impossibilité, expliquer pourquoi celles-ci ne peuvent pas ętre obtenues. Ces documents ne vous seront pas retournés.)(See Part VII of the Explanatory Note. Include copies of all decisions referred to in Parts IV and Vl above. If you do not have copies, you should obtain them. If you cannot obtain them, explain why not. No documents will be returned to you.)(Vidi dio VII. Priložite kopije svih odluka spomenutih u dijelu IV. i VI. Ako nemate kopija. pribavite ih. Ako ih ne možete pribaviti. Objasnite razloge. Dokumenti vam neće biti vraćeni) 21. a).............................................................................................................................................

ISPUNJENI SU SVI UVJETI ZA ZAHTJEV ZBOG NE POSTUPANJA INSTITUCIJA SUSTAVA I OVLAŠTENIH OSOBA U NJIMA.b).....................................................................................................,........c)......................................................................................................................................,......

VIII - DÉCLARATION ET SIGNATUREDECLARA TIONAND SIGNA TUREIZJAVA I POTPIS (Voir chapitre VIII de la note explicative)(See Part VIII of the Explanatory Note)(Vidi dio VIII. Upute) 22. Je déclare en toute conscience et loyauté qie les renseignements qui figurent sur la présente formule de requęte sont exacts.I hereby declare that, to the best of my knowledge and belief, the information I have given in the present application form is correct.Izjavljujem da su po mojoj savjesti i uvjerenju svi podaci u ovom zahtjevu točni.

12.PRETVORBA I PRIVATIZACIJA SU DE IURE PONIŠTENI

Zasluge za osamostaljenje RH nisu istodobno i pravo na pljačku vlasništva zakonitih vlasnika, svojih građana.Osamostaljenje znači demokratsko ponašanje u stvaranju zakonskog ozračja jednakoga za sve; upravljanje nacionalnim bogatstvom i poštivanje prava vlasništva onih koji su to vlasništvo zakonski stekli svojim radom.

Pretvorba a osobito privatizacija, koje su provedene u ratnom razdoblju osamostaljivanja Republike Hrvatske, zapravo su poništeni procesi.

Tako određuju: Ustav Republike Hrvatske; Hrvatski sabor u donesenim Zaključcima; Ured Državne revizije u svojim Nalazima; Međunarodni ugovori ratificirani u Hrvatskome saboru; Zakoni koje je donio Hrvatski sabor, a sve je to bjelodano pokazala i dokazala Udruga nezakonito razvlaštenih dioničara „Kulin Ban“, iz Zagreba, u svojim analizama u kojima je sintetizirala sve navedene zakonske osnove kojima su, zapravo, poništeni pretvorbeno-privatizacijski procesi. Zakoni se provode, a ne tumače!Pa bi se moglo reći: Car je gol! Car je metafora za vlast. Pa ako je metafora gola, onda su gole i njene prateće ljepotice – nešto starija i još uvijek vrlo poželjna mamica Pretvorba i njena zanosna kćerkica Privatizacija.Krivci su, zna se, političke stranke, institucije sustava, i pojedinci u njima, dakle svi oni koji su kreirali, donosili, potpisivali i nisu provodili zakone, te kreirali, donosili, potpisivali i nisu provodili odluke temeljem tih propisa. Većina odluka donesena je dvojbenim tumačenjem zakona i odredbi sa zakonskom snagom, a ne njihovom primjenom. Jer zakoni se primjenjuju, ne tumače se kako kome padne na pamet! Naravno, sve je rađeno u interesu određene grupacije koja je počinila pljačku vlasništva svih građana Republike Hrvatske, a naročito umirovljenika i njihovih obitelji. Zakoni za jednokratnu upotrebuPljačka je izvedena dobro sinkroniziranom akcijom oduzimanja zakonskih prava na dionice poduzeća koji smo svi mi stvarali tijekom svoga radnog vijeka. Odgovornost svih onih koji su u tom prljavom poslu sudjelovali da se vrlo lako dokazati budući da su sve pljačkaške radnje opisane i sankcionirane u brojnim hrvatskim zakonima. Točno je da su političke stranke pokušale, kao, ozakoniti tu grozomornu pljačku u novijoj europskoj povijesti, donošenjem u Hrvatskome saboru raznih odredaba i propisa, gotovo za jednokratnu upotrebu. Neki su tako donošeni zakoni i propisi trajali od 29 sati do najviše tri mjeseca, a tek kadšto i nešto duže. Sve se svodilo na to da se tako ozakoni oduzimanje zakonsko stečenog vlasništva. Putem nezakonitih otimačina banaka otete su ogromne vrijednosti, kao što su hoteli, poduzeća, nekretnine itd. Svega što je nastalo kao rezultat minulog rada mnogih generacija. Dakako, takvi su zakoni suprotni međunarodnim Konvencijama, koje je Hrvatska baštinila kao pravnu stečevinu iz bivše države. A da i ne spominjem Ustav Republike Hrvatske.Tu zbrku pokušalo se još više zakomplicirati donošenjem zakona koji su bili u suprotnosti s već donesenim zakonima. Političke stranke, iste one koje su kreirale, donosile, potpisivale i nisu provodile zakone, te kreirale, donosile, potpisivale i nisu provodile odluke temeljem tih propisa, koje su sudjelovale u takvim radnjama od 1990. godine, a kojima su pljačkale građane svoje države, potpisaše Međunarodni ugovor s bivšim Republikama SFRJ, a sadašnjim samostalnim državama, i ne samo što ga potpisaše nego ga i ratificiraše i unesoše u pravni sustav Republike Hrvatske.

Iz takvih je Ugovora nastao i Zakon o potvrđivanju ugovora o pitanjima sukcesije (Međunarodni ugovori, Narodne novine, 2/04), gdje u Aneksu G doslovno stoji:

Članak 2.

1) a) Prava na pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi u nekoj državi slijednici na koju su građani ili druge pravne osobe SFRJ imali pravo na dan 31. prosinca 1990. priznat će se, te će biti zaštićena i vraćena od te države u skladu s utvrđenim standardima i normama međunarodnog prava bez obzira na nacionalnost, državljanstvo, mjesto boravka ili prebivalište tih osoba. To uključuje osobe koje su, nakon 31. prosinca 1990. stekle državljanstvo ili mjesto boravka ili prebivalište u nekoj drugoj državi, a ne u državi slijednici. Osobe koje ne mogu ostvariti ova prava imaju pravo na naknadu u skladu s normama građanskog i međunarodnog prava.

b) Bilo kakav navodni prijenos prava na pokretnu i nepokretnu imovinu učinjen nakon 31. prosinca 1990. i zaključen pod prisilom ili protivno pododjeljku (a) ovoga članka, bit će ništav.

Članak 3.

Provedba ovog Zakona u djelokrugu je Ministarstva financija, Hrvatske narodne banke, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva kulture, Državnog arhiva i drugih državnih tijela u čiji djelokrug ulaze pitanja obuhvaćena Ugovorom.

Članak 8.

Gore navedene odredbe ovoga Aneksa ne dovode u pitanje bilo koja jamstva nediskriminacije povezana s privatnom imovinom i stečenim pravima koja postoje u domaćem zakonodavstvu država slijednica. Navedeni Zakon je po važnosti, odnosno rangu, prema Ustavu Republike Hrvatske, odmah iza ustavnih odredbi, a iznad nacionalnog zakonodavstva.

Ovaj Zakon u svojim odredbama kaže i ovo:

Članak 9.

Ovaj Ugovor države slijednice moraju provoditi u dobroj vjeri u skladu s Poveljom Ujedinjenih naroda i u skladu s međunarodnim pravom.

Članak 10.

Na ovaj Ugovor ne mogu se stavljati rezerve.

Utjeha: nema zastare

Tko opstruira navedene zakonske obveze, nastale ratifikacijom međunarodnih ugovora, i u čije ime?

Tko su oni koji su zainteresirani za nezakonita ponašanja institucija države i zaposlenih u njima?

Tko zadržava provođenje poništenje procesa pretvorbe i privatizacije ?

Zna se tko! Svi oni koji su sudjelovali u političkom i gospodarskom životu Republike Hrvatske i koji su mogli sudjelovati u pljački vlasništva nastalog na minulom radu; oni koji su opljačkali, u ratno doba, svoje građane, a sad se kriju iza zasluga za osamostaljenje Republike Hrvatske.Zasluge za osamostaljenje nisu istodobno i pravo na pljačku vlasništva zakonitih vlasnika, svojih građana. Osamostaljenje znači demokratsko ponašanje u stvaranju zakonskog ozračja jednakoga za sve; upravljanje nacionalnim bogatstvom i poštivanje prava vlasništva onih koji su to vlasništvo zakonski stekli svojim radom. Zakon o ratnim profiterima je conditio sine qua non za građane Republike Hrvatske, ali ne s ovim političkim partijama.Udruga nezakonito razvlaštenih dioničara, „Kulin ban“, pokrenula je mnoge postupke za povrat vlasništva nezakonito razvlaštenih vlasnika dionica. Postupci su temeljeni na zakonima koji su doneseni; inzistiranju na provođenju Saborskih zaključaka; na poštivanje međunarodnih Konvencija i Ugovora koji su ratificirani i koji su na snazi. Samo je, dakle važećim Zakonima, tako moguće oduzimanje ratne dobiti ratnim profiterima i stavljanje tih sredstava u funkciju naknade štete oštećenima, te pokretanje proizvodnje na stvarnim i pravnim osnovama, a ne na tuđem opljačkanom vlasništvu.Naime, pravni posao koji nije od početka zakonit, protekom vremena ne može postati pravno valjan; takav se nezakonit posao mora poništiti, proglasiti ništavim. Zastare za takve poslove nema, ma što o tome trabunjali razni „uvaženi“ mudraci i dežurni mislioci političkih partija. Primjera je bezbroj, pa ako vas zanima mogu ih na ovoj adresi i navesti, premda mi je već mučno od tih budalaština.

Npr: " novac nije imovina "