Preobražaj sela

download Preobražaj sela

of 13

Transcript of Preobražaj sela

  • 7/23/2019 Preobraaj sela

    1/13

    Drutveno-ekonomski preobraaj sela

    u SR Hrvatskoj

    (Analiza poslijeratnog i nagovjetaj budueg razvoja)

    Dr Vlado Puljiz

    Veina stanovnika nae republike ivi u selima. Prema popisu od 1971.godine seoskog je stanovnitva bilo 2,605.307 ili 58,9%, a gradskog 1,820.914 ili 41,1%. Broj se gradskog stanovnitva u poslijeratnom razdoblju osjetnopoveao: godine 1953. bilo ga je 952 tisue ili 24,2%, a 1961. godine 1.282 tisue ili 30,8%. Seoski stanovnici sele u gradove zbog zapoljavanja, boljihmaterijalnih uvjeta ivota, socijalne promocije te zbog drugih razloga. S druge strane, izvjestan broj veih seoskih naselja u kojima se razvila drutvena privreda, u kojima postoje drutvene institucije i koja su prometno pove-zanija, poprima znaajke gradova, urbanizira se.1 Preseljavanje u gradi urbanizacija sela dva su konvergentna procesa koja e u budunosti dovestido toga da neemo, bar prema klasinim kriterijima, razlikovati sela i gradove. Postepeno e nestajati historijski jaz izmeu njih koji se pojavio, kakoistie Marx, kao izraz prve velike drutvene podjele rada.

    Ono to ovdje elimo analizirati jest nain na koji se u socijalistikom

    drutvu razvijalo selo u naoj republici, zatim njegove sadanje probleme i perspektive njihova rjeenja.

    NEKOLIKO NAPOMENA O PREDRATNOM SELU

    Nae je prijeratno seljatvo ivjelo u veoma bijednim prilikama. Posjedisu bili maleni, rasparcelirani, slabo opremljeni, neproduktivni. Na njima suivotarila relativno brojna domainstva. ivotne prilike tadanjeg seljatva

    1

    Prema podacima Ivanke Gini (od koje smo i preuzeli podatke o gradskom i seoskom sta-novnitvu), izmeu 1961. i 1971. godine u Hrvatskoj su po vaeim statistikim kriterijima 32 naselja odseoskih odnosno mjeovitih postala gradska. (Dr Ivanka Gini: Koncentracija stanovnitva u gradovimaJugoslavije, Stanovnitvo112/1972, str. 15.)

    3

  • 7/23/2019 Preobraaj sela

    2/13

    lucidni Mijo Mirkovi ocjenjuje: Za ivot je potrebno tako malo i nitko

    ne zna kao seljak sa koliko se moe ipak ivjeti.2

    U selo su prodirali robno-novani odnosi i kapitalistika privreda te ra

    zarali seljakovu autarkiju. Vanjska, gradska privreda otimala je seljaku

    dijelove njegova nekad zaokruenog gospodarenja, koje je obuhvaalo proizvodnju i preradu hrane, pravljenje odjee i obue, izradu alatki, posua i

    svega potrebnoga; ona ga je prisiljavala da izie na trite. Kako je ono to

    je ranije proizvodio sada kupovao, kako su mu rasli porezi i druge novane

    obaveze, kako je bio zaduen, seljak je stalno bio u grozniavoj potrazi za

    novcem.3 Neto je prodavao od svojih proizvoda, ali mu to nije bilo dovoljno.

    Veina seljaka nije mogla ivjeti od vlastitog posjeda4. I uz ondanju, pri

    mitivno opremljenu poljoprivredu, postojali su veliki vikovi radne snage.5

    Industrija je bila slabo razvijena, pa je mogla primiti tek malobrojne iz

    armije nezaposlenih i poluzaposlenih seljaka. Kao oblici zapoljavanja izvan

    vlastitog posjeda najrasprostranjeniji su bili: nadnica kod bogatijih seljaka,

    sezonski poljoprivredni rad u drugom kraju (najvie u Slavoniji i Vojvodini),

    rad u umi ili na treki, odlazak u inozemstvo. Oni seljaci koji nisu imali

    sporedne zarade, ili im je bila nedostatna, zaduivali su se kod banaka, trgo

    vaca, kulaka i drugih zelenaa.6 Lihva i trgovina, ti pretpotopni oblici kapi*

    tala, sluili su prvobitnoj kapitalistikoj akumulaciji, razdvajanju poljopri

    vrednih proizvoaa od njihovih sredstava za proizvodnju; bili su promotori

    klasne diferencijacije u naem predratnom selu.

    Mada je bio siromaan, mada se potucao za sporednom zaradom, mada

    je sve dublje padao u mreu kapitalistikih eksploatatora, mada se proleta

    rizirao, predratni je siromani seljak rjeenje svojih problema ipak vidio u

    zemlji, u kupovini nove parcele, u irenju svog posjeda.7 Bile su to agrari-stike iluzije na kojima je u politikoj nadgradnji bujala narodnjaka dema

    gogija gradske gospode, koja je propovijedala neprolaznu idilu seljakog i

    vota. Industrijska je civilizacija, kako su uvjeravali seljake, tek prolazna de

    vijacija historijskog razvoja.8

    U presudnoj revolucionarnoj situaciji 1941. godine od politikih je snaga

    jedina Komunistika partija ponudila realan put rjeavanja seljakog pitanja:

    industrijalizaciju zemlje i socijalistiku preobrazbu drutva. Seljatvo se sto

    ga, ostavljeno od svih drugih, priklonilo Partiji i bilo masovna snaga revo

    2Mijo Mirkovi: Odranje seljakog posjeda,Zagreb, Hrvatska naklada, 1937, str. 14.3 Sitni seljak je zbog razaranja kune industrije prinuen da trai sporednu zaradu, utoliko

    vie ukoliko sa razvojem robne privrede vie raste njegova potreba u novcu. (Karl Kautsky: Agrarnopitanje,Beograd, Kultura, 1953, str. XXVII.)

    4 Milan Komaini pie da je 1932. godine u Savskoj banovini bilo 49,06%, a u Primorskoj 94,62%seljakih gospodarstava bez dovoljno hrane do nove etve. (Milan Komaini: Problem seljakih dugova,Beograd, tamparija Privredni pregled, 1934, str. 58.)

    5 Rudolf Biani je izraunao da je u Savskoj i Primorskoj banovini, koje se uz neka odstupanjapodudaraju s teritorijem dananje SR Hrvatske, bilo oko milijun ili 2/5 suvinih radnih ruku. (R.Biani:Agrarna prenapuenost,Zagreb, Gospodarska sloga, 1939, str. 16.)

    6Prema Komadiniu tridesetih godina u vrijeme kulminacije problema seljakih dugova, u Savskojje banovini bilo 36,13% zaduenih seljakih gospodarstava, a suma dugova iznosila je po jednom go-

    7-444.39dinara. U Primorskoj banovini bilo je 54,40% zaduenih seljaka - u prosjeku s12.976,80 dinara duga (Milan Komaini, op. cit.,str. 60.)

    I Bogdan Stojsavljevi pie: Sitni seljaci drali su se svojih parcela, nisu lako naputali svojeselo, iako od bijednog posjeda nisu mogli ivjeti. No nisu gotovo nikada gubili nadu da e ipak kad--tad prikupiti neto, poveati gospodarstvo i postati pravi seljaci. . . B. Stojsavljevi: (Prodiranje ka

    pitalizma u selo 1919-1929,

    Zagreb, Institut za historiju radnikog pokreta, 1965, str. 119.)* Time se moe objasniti uspjeh seljakih stranaka u naim krajevima to je Vladimira Bakari-

    a svojevremeno navelo na ocjenu da je .. .hrvatsko seljatvo jedno od najorganiziranijih u svijetu.(V. Bakan: Opoljoprivredi i problemima sela,Beograd, Kultura, 1960, str. 23.)

    A

  • 7/23/2019 Preobraaj sela

    3/13

    lucije, saveznik radnike klase u borbi protiv tuina i kapitalistikog poretka.

    Socijalistika e revolucija sa svoje strane znatno utjecati na seljatvo; ona

    e razbiti uske lokalne horizonte u kojima je ono dotada ivjelo.9

    PROMJENE U AGRARNOJ STRUKTURI

    Agrarna reforma i kolonizacija 1945-1948. godine bile su prve mjere so

    cijalistike drave koje su radikalno zadirale u sistem podjele zemljita. Od

    ekspropriranog vegleposjeda, od oduzetog zemljita banaka, poduzea, crkava,

    manastira, te privatnih posjeda iznad utvrenog maksimuma, formiran je ze

    mljini fond od 390.510 ha zemljita, od ega obradivog 237.017 ha. Nadalje,

    iz Hrvatske je bilo 9.279 domainstava saveznih te 12.183 domainstava unu

    tarnjih kolonista, koji su dobili zemlju iz agrarnom reformom formiranog ze

    mljinog fonda. Zemlja je bila nadijeljena za jo ukupno 95.915 seljaka. Agrar

    ni interesenti, kolonisti, te seljake radne zadruge dobile su 149.271 ha. Od

    preostale zemlje prikupljene agrarnom reformom (241.239) formirana su dra

    vna dobra ili je pak bila dodijeljena raznim dravnim ustanovama.10

    Drugom agrarnom reformom 1953. godine, kojom je privatni posjed po

    ljoprivrednika limitiran na 10 ha, a nepoljoprivrednika na 3 ha, prikupljeno

    je oko 24 tisue hektara zemlje za socijalistiki sektor.

    Socijalistiki sektor poljoprivrede bre se razvijao kada je nae drutvo

    drutvo snanije zakorailo samoupravnim putem razvoja. To se u selu na

    roito osjetilo krajem pedesetih godina. Meutim, u posljednjih nekoliko go

    dina zapaena je stagnacija u razvoju drutvenog sektora, kao uostalom i

    poljoprivrede u cjelini.

    T a b e l a 1

    Osnovni pokazatelji razvoja drutvenog sektora poljoprivrede u Hrvatskoj

    1955. 1960. 1965. 1970. 1973.

    Broj organizacija 1.857 1.440 546 381 388Broj zaposlenih u tisuama 36 53 50 37 36Obradiva povrina utisuama ha 146 218 286 322 335Otkupljeno zemljite u ha 11.001 13.179 3.926 1.346

    Uvjetna grla stoke u tisuama 50 109 93 99 126*Pogonska snaga utisuama KS 89 295 580 533 523*Potronja mineralnoggnojiva u tisuama tona 29 140 364 239 237

    *Podaci za 1972. godinu, a uzeti su iz interne dokumentacije Republikogzavoda za statistiku SRH.

    Za 1973. godinu izvor je Statistiki godinjak SR Hrvatske 1974.i Statistikigodinjak Jugoslavije 1974.

    9 Vladimir Bakari pie: Seljak je temeljito proao kroz revoluciju; ona je iz zglobova izbacilasve stare odnose i sva stara shvaanja. Seljak je definitivno prestao biti onaj patrijarhalni, u sebe

    zatvoreni seljak; on je spreman da i napusti selo i odnose koje selo, onakvo kakvo smo imali, raa*.

    (V. Bakari:Aktuelne teme,Zagreb, 1965, str. 94.)10Podaci su iz knjige Vladimira Stipetia:Agrarna reforma i kolonizacija u FNRJ 1945-1948. go

    dine,JAZU, Zagreb, 1954.

    5

  • 7/23/2019 Preobraaj sela

    4/13

    U cjelini gledano, drutvena su gospodarstva znatno unaprijedila proizvodnju na vlastitim povrinama. Ona su takoer bila i katalizator promjena u individualnoj poljoprivredi, posebno putem kooperacije. Kooperacija je najvie bila razvijena u prvoj polovini ezdesetih godina. Godine 1965. bilo je

    124 tisue individualnih kooperanata u biljnoj te 97 tisua u stoarskoj proizvodnji. Sada je kooperacija individualnog i drutvenog sektora, zbog nesigurnosti trita te nepostojanja pouzdanijih trajnijih aranmana u pogleducijena i plasmana proizvoda, u izvjesnom nazadovanju: godine 1973. bilo je70 tisua kooperanata u biljnoj te 63 tisue u stonoj proizvodnji.

    to se tie individualne proizvodnje, ona je rasla sporije nego na drutvenom sektoru. U posljednje vrijeme individualna proizvodnja ak i opada,ali ipak stalno raste produktivnost rada po jednom poljoprivredniku.

    T a b e l a 2

    Osnovni pokazatelji razvoja individualnog sektora poljoprivrede u SR Hrvatskoj

    1951. 1960. 1969. 1973.

    Broj gospodarstava u tisuama 667 653 615Radna snaga u poljoprivredi u tisuama 1.259 1.089Obadiva povrina u tisuama ha 1.910 2.009 1.854 1.757Potronja mineralnih gnojiva utisuama tona 46 175 180 229*Broj traktora 356 1.282 13.337 39.168**

    * Podatak za 1972. godinu. Uzet je iz interne dokumentacije Republikog zavoda za statistiku SR Hrvatske, a za 1973. izvor je Statistiki godinjak SR Hrvatske 1974. i Statistiki godinjak Jugoslavije 1974.

    ** Broj traktora u individualnoj poljoprivredi vrlo brzo raste i sada (1975)ima ih oko 70 tisua.

    Broj individualnih gospodarstava, kao i broj poljoprivredne radne snage,smanjio se. Donekle je ublaena agrarna prenapuenost koju smo naslijediliod prije rata. Ipak, posjed je ostao malen, ekonomski marginalan.11 Prosjeno seljako gospodarstvo 1969. godine imalo je oko 3 ha obradivog zemljita.No unato tome osjetna je tendencija modernizacije individualne poljoprivrede; nju indicira poveanje potronje umjetnih gnojiva i prodor mehanizacije.

    Mada je u poveanju i podrutvljavanju poljoprivredne proizvodnje postignut osjetan napredak, posljednjih se godina u poljoprivredi osjeaju elementi krize. Ta je kriza dobrim dijelom posljedica brze transformacije soci jalno-profesionalne strukture seoskog stanovnitva, orijentacije vitalnihkontingenata poljoprivrednika prema drugim granama privreivanja, a osobito neprilagoavanja agrarne strukture tim promjenama i zahtjevima moderne proizvodnje.

    11 Sliku o strukturi individualnih gospodarstava donekle zamuuju statistike definicije. Tako segospodarstvom smatra svaki posjed vei od 10 ari (1000 m2), pa ak i manji ako ima neku intenzivnu

    proizvodnju ili neto stoke. No jasno je da su prema sadanjim kriterijima (a ova je definicija nastalatridesetih godina!) posjedi ispod 0,5 ha ekonomski irelevantni, da su to okunice koje vie ne bismotrebali tretirati gospodarstvima. Na primjer, u SR Hrvatskoj ispod 0,5 ha ima oko 68 tisua gospodar-stava, koja (uz' asne iznimke!) to zaista vie nisu.

    6

  • 7/23/2019 Preobraaj sela

    5/13

    DEAGRARIZACIJA I PROMJENE SOCIJALNE STRUKTURE SELA

    Socijalistika preobrazba sela najbolje se ogleda u velikom transferupoljoprivrednog u nepoljoprivredno stanovnitvo, te u promjeni socijalno-

    -profesionalne strukture sela. Rekli bismo da je, sa stajalita napretka cijeloga drutva, deagrarizacija znaajnija od promjena ostvarenih u agrarnoj strukturi. Ona je put preobrazbe seljakog u industrijsko drutvo, to ga je Komunistika partija u svom revolucionarnom programu nagovijestila seljacima.Preraspodjela zemljita i zatita malog posjednika tek su privremene politikemjere koje prethode preobrazbi sela putem socijalistike industrijalizacije.Selo moe napredovati tek ako se u njemu bude smanjivao broj poljoprivrednika.

    T a b e l a 3

    Kretanje broja poljoprivrednog stanovnitva u SR Hrvatskoj1931 1971. godine

    Godina Ukupan brojstanovnika

    Broj poljoprivrednih

    stanovnika

    Postotakpol j opri vrednog

    u ukupnom

    Smanjenjepoljoprivrednog

    stanovnitva

    1931. 3,785.271 2,634.700 69,61953. 3,936.022 2,209.716 56,1 424.9841961. 4,159.696 1,824.819 43,9 384.8971971. 4,426.221 1,338.267* 30,2 486.552

    Izvori: Za 1931. godinu podatak o poljoprivrednom stanovnitvu uzeli smo izrada V. Stipetia: Kretanje i tendencije u razvitku poljoprivredne proizvodnje na

    podruju NR Hrvatske, Zagreb, JAZU, str. 105. Podatak za 1953. godinu uzet je iz Statistikog godinjaka FNRJ 1961, str. 320, za 1961. iz Statistikog godinjaka SFRJ1969, str. 331. Postoji i podatak o poljoprivrednom stanovnitvu 1948. godine, ali on nije uporediv s drugim podacima. Ipak ima procjena (Bratislava Maksimovi: Prelazak poljoprivrednog stanovnitva u nepoljoprivredne delatnosti, Stanovnitvo1/1964), prema kojoj je 1948. u SR Hrvatskoj bilo 2.388 tisua poljoprivrednika prema dananjim kriterij ama za poljoprivredno stanovnitvo. Podaci o ukupnomstanovnitvu uzeti su iz Statistikog godinjaka SR Hrvatske 1972, str. 14.

    * Prema popisu 1971. iskazano je u stvari 1,431.685 poljoprivrednih stanovnika. Iz vie opravdanih razloga od tog smo broja odbili poljoprivrednike i od njih izdr

    avane osobe koje su u vrijeme popisa bile u inozemstvu. ini se da bi se iz poljoprivrednog stanovnitva mogli iskljuiti i od inozemaca izdravani lanovi u zemlji. No to izdvajanje nismo uinili jer o njima nema nikakvih podataka. (VidjetiStatistiki godinjak SFRJ, str. 353,)

    Agrarni eksodus u naoj republici poveavao se kao kotrljajua grudasnijega. Ako apsolutnom smanjenju broja poljoprivrednih stanovnika pridodamo njihov prirodni prirataj, dobivamo podatak da je u razdoblju 1961--1971. godine poljoprivredu napustilo oko 550 tisua ljudi ili godinje oko 55 tisua. iroka ljudska rijeka povezala je poljoprivredno i nepoljoprivrednostanovnitvo te izvrila golem uinak u progresu naega sela.

    Deagrarizacija je znatno heterogenizirala socijalnu strukturu seoskog stanovnitva. U SR Hrvatskoj je godine 1971. bilo 2,605.307 seoskih, a 1,338.267poljoprivrednih stanovnika. Ima li se na umu da je izvjestan broj poljopri

  • 7/23/2019 Preobraaj sela

    6/13

    vrednika ivio u gradovima, moe se zakljuiti da sada poljoprivredno u odnosu na nepoljoprivredno stanovnitvo predstavlja manjinu stanovnitva naselu.12 Naime, pored seoskih stanovnika koji ive izvan posjeda i kojih je1971. godine bilo oko 400 tisua, u kategoriju nepoljoprivrednika od onih koji

    ive na individualnim gospodarstvima ulazi i 369 tisua stalno zaposlenih,zatim oko 85 tisua bivih poljoprivrednika zaposlenih u inozemstvu, vie od stotinu tisua umirovljenika i dvadesetak tisua seoskih poduzetnika (zanatlija, gostioniara, autoprijevoznika i slino) te od njih izdravani lanovi.13

    DOHODAK I STANDARD SEOSKOG STANOVNITVA

    Za dohodak i standard seoskog stanovnitva presudno je da je sve manjibroj domainstava koja ive samo od zemlje. Mjeovitih gospodarstava, tj.onih sa stalno zaposlenim lanovima izvan gospodarstva, bilo je 1969. godine252 tisue ili 41%. Ako im se pribroje gospodarstva koja imaju zaposlenih u inozemstvu, zatim gospodarstva s umirovljenicima i individualnim poduzetnicima, kategorija gospodarstava sa stalnim vanjskim prihodima jo je brojni

    ja. I u tzv. istih poljoprivrednih gospodarstava, na kojima ne ive takovilanovi, znaajna je stavka dohodak izvan gospodarstva (od sezonskog rada,usluga, pomoi rodbine itd.). Netko je duhovito primijetio da su danas dohociizvan gospodarstva ono to su prije rata bili seljaki dugovi. Mada usporedba nije potpuno prihvatljiva, ipak nas upuuje na obrat u drutveno-ekonom-skoj poziciji seoskog stanovnitva to ga je donio razvoj

    nepoljoprivrednihdjelatnosti.

    T a b e l a 4

    Kretanje i struktura dohotka seljakih domainstava u SR Hrvatskojprema izvorima

    (u tisuama dinara)

    Godina Ukupandohodak %Dohodaks gospodarstva

    %

    Dohodakizvan go

    spodarstva%

    1958. 3.442 100,0 2.543 73,9 899 26,11961. 4.851 100,0 3.396 70,0 1.455 30,01964. 8.505 100,0 6.050 71,1 2.455 28,91967. 12.201 100,0 7.115 58,4 5.086 41,61970. 16.008 100,0 8.776 54,9 7.232 45,11972. 28.601 100,0 12.536 43,8 16.065 56,2

    Izvor. Statistiki bilteni SZSo anketi seljakih gospodarstava.

    12Ova nam dva podatka pokazuju koliko je pogrena pojmovna identifikacija sela i poljoprivredekoja se u nas esto, nesvjesno, po inerciji vri.

    13 Podaci o stalno zaposlenim lanovima izvan gospodarstva uzeti su iz popisa poljoprivrede 1969.godine, pa su utoliko neto nii nego to su bili 1971. godine, za koju nemamo podatke. Nemamo nitoan broj umirovljenika i privatnih poduzetnika koji ive na gospodarstvima, ali znamo da su umiro-vljenici prema popisu 1969. godine u SR Hrvatskoj upravljali s 100.054, a privatni poduzetnici s15.632 individualna gospodarstva.

    8

  • 7/23/2019 Preobraaj sela

    7/13

    Iz tabele je vidljiv porast ukupnog dohotka, a naroito apsolutan i re

    lativan porast dohotka izvan gospodarstava. Sada je dohodak izvan gospodar

    stava osjetno vei u odnosu na dohodak s gospodarstva. Uz to je on novani

    dohodak koji regularno pritjee i koji je manje aleatoran nego dohodaK iz

    poljoprivrede. Ako se radi o dohocima iz radnog odnosa ili o mirovini, njih

    prati potpuno zdravstveno i socijalno osiguranje, to inae nemaju poljopri

    vrednici. Sve to poveava znaenje i atraktivnost dohotka izvan gospodar

    stva i iznad njegovih numerikih pokazatelja. Moemo rei da je vanjska za

    rada za prosjeno seosko domainstvo postala glavni pravac ekonomske

    ekspanzije i sredstvo za stjecanje vieg socijalnog statusa i socijalne sigurno-

    sti.

    Nepoljoprivredni dohodak seosko domainstvo troi prije svega na indi

    vidualni i kuanski standard, a rijetko ga ulae u gospodarstvo. Odatle i

    potjee bri porast ivotne razine seoskog stanovnitva nego porast indivi

    dualne poljoprivrede, a ovisnost izmeu njih sve vie slabi.

    Kako nam je nemogue na ovako ogranienom prostoru iznijeti komple-tniji pregled promjena u standardu seoskog stanovnitva, ograniiti emo se

    samo na neke njegove indikatore.

    Znatno se poboljala stambena situacija seoskog stanovnitva. Stambe

    na povrina po jednom seoskom stanovniku iznosila je 1951. godine 8,3 m2,

    1961. godine 10,7 m\ a 1971. godine 13,1 m2. Ovo poveanje stambene povr

    ine nastalo je zbog iseljavanja stanovnika iz sela s jedne, te intenzivne stam

    bene izgradnje s druge strane.

    Raspolaemo s aproksimativnim podacima da je 1971. godine u selima

    bilo oko 485 tisua ili 50/ od svih radio-aparata, te oko 150 tisua ili 21%

    od svih televizora u republici. Moe se pretpostaviti da je u veinu seoskihdomova uao elektrini tednjak i hladnjak, a u neka ak i stroj za pranje

    rublja.

    Kako su seoski u odnosu na gradske stanove bili opremljeni najvanijim

    instalacijama, pokazuje slijedea tabela.

    T a b e l a 5

    Stanovi prema opremljenosti osnovnim instalacijama u SR Hrvatskoj 1971. godine

    Svi stanovi

    Stanovi

    u graduStanovi u selu

    broj % broj /o broj '%

    Ukupno 1,186.864 100,0 513.022100,0 673.842 100,0

    Sa centralnimgrijanjem, vodovodom ielektrinom strujom 42.125 3,6 41.047 8,0

    1.078 0,2

    S vodovodom ielektrinom strujom 417.542 35,2 327.142 63,8

    90.400 13,4

    Samo s elektrinom 623.436 52,5 137.874 26,8485.562 72,1

    strujom ,

  • 7/23/2019 Preobraaj sela

    8/13

    Mada su razlike izmeu sela i grada u pogledu opremljenosti stanova jouvijek osjetne, ipak je selo u poslijeratnom razdoblju zabiljeilo znatan napredak npr. elektrinu struju 1951. godine imalo je 18% seoskih domainstava (prije rata tek koji postotak), a 1971. godine 85,7%; struja nije dola

    samo u najzabaenija sela tamne oaze zaostalosti koje e se uostalom vjerojatno morati raseliti." Od 1955. do 1971. godine gotovo se udvostruiobroj seoskih domainstava koja imaju vodovod od 7,5% na 13,4%.

    Eelektrina mrea je prvi veliki infrastrukturni sistem koji se iri izvangradova. Moemo rei da je on uglavnom prekrio seoska naselja u naoj republici. Drugi takav sistem koji dolazi iz gradova jesu asfaltni putovi, ared u kojem se najvie zaostaje jest vodovodna mrea. Izgradnjom ovih

    triju velikih infrastrukturnih sistema (ukljuujui kasnije i kanalizaciju)ostvarit ce se osnovna urbanizacija seoskih aglomeracija. Mada o tome nemamo podataka, na osnovi nekih indikatora ipak moemo ustvrditi da je

    ffa

    ?

    .naS1

    1 se

    ^ma

    posebno u onim perspektivnima, veoma intenzivna.gradnja asfaltnih putova i vodovoda, kao to je prije 10-15 godina bila velika aktivnost na elektrifikaciji.15

    0 PROMJENI IVOTNE ORIJENTACIJE SELJAKOG STANOVNITVA

    Iako su promjene u stavovima i vrednotama seoskog stanovnitva mnogostruke, ini se da je kao najdalekoseniju po posljedicama potrebno istaknuti promjenu odnosa prema zemljinom posjedu te orijentaciju na nepo

    ljoprivredna zanimanja.Govorei o predratnom seljaku ustvrdili smo da je on bio okrenut pre

    ma zemljinom posjedu, da je zemlja bila centralna njegova vrijednost. Kakoje poslije rata nae drutvo u privrednom razvoju akcent stavilo na industrijalizaciju, kako je u njoj bilo angairano mnogo seoskog stanovnitva,tako je nastao zaokret u svijesti seljaka. Dotadanja seljakova intenzivna, alinedovoljno jasna aspiracija za promjenama, postala je preciznija: on e ako ne za sebe a ono za svoje potomke eljeti drugo, nepoljoprivredno zanimanje; on ce htjeti urbane tekovine; on e eljeti paritet standarda s gradskim stanovnicima.16 Orijentacija na zapoaljavanje izvan gospodarstva i svi

    jest o znaaju socijalistike industrijalizacije bili su kljuni preduvjeti zapokretanje seljatva stazama socijalne mobilnosti koje mu je novo drutvootvorilo. Zapoljavanje u industriji i drugim nepoljoprivrednim djelatnostima

    mUHJe+CltePrednosti: stalanmjeseni dohodak, djeji dodatak,socijalno i zdravstveno osiguranje, povoljniji drutveno-politiki status. Za

    1Q*1 "likVe bi intenuzivan napor na elektrifikaciji sela, svjedoi podatak da su u razdoblin

    1%11966. godme za tu svrhu utroene 42 milijarde starih dinara. razdoblju

    ih SUi sredstavastanovici pojedinih sela spremni dati za izgradnju asfaltne ceste koia e

    krajina,15. svibnja asfaltiranje cesta . . . (Uspio referendum u Medovdocu, Imotska

    fis S'fS

    10

  • 7/23/2019 Preobraaj sela

    9/13

    ovo je bilo lako pridobiti agrarnog proletera bezemljaa. No u nas je brojano dominirao sitni seljak posjednik koji se daleko tee okretao od zemlje. Za njega su bili potrebni opipljivi materijalni argumenti. Zato je u selu trebalo afirmirati vrijednosti novoga drutva, demonstrirati njegoveprednosti, aktivirati seljatvo u preobrazbi sela. Zahvaljujui tome u veomakratkom vremenskom razdoblju sruen je mit o seljakovoj fanatinoj privrenosti zemlji i stvorena psiholoka osnova za preobrazbu socijalno-eko-nomske strukture sela. tovie, aspiracije seoskog stanovnitva za promjenom socijalnog statusa rasle su znatno bre od drutvenih mogunosti za njihovozadovol j avan j e.

    Naroito mladi ljudi pokazuju sklonost naputanju poljoprivrednog zanimanja. Prema podacima Zore Steinman za 1961/62. godinu, 63,2% djece poljoprivrednika nastavljalo je kolovanje drugog stupnja.17 Na osnovi opegkoeficijenta nastavljanja kolovanja moe se pretpostaviti da sada oko 80%>djece poljoprivrednika u naoj republici nastavlja kolovanje u kolama dru

    gog stupnja. ak mnogi od onih koji su i ostali na posjedu ele prei udrugo zanimanje. Sa stajalita razvoja poljoprivrede, ova opa okrenutostod zemlje postaje veliki problem, jer u poljoprivredi ostaje tek rezidualna grupa onih koji nisu uspjeli nai drugi profesionalni put. Poljoprivredno sezanimanje, dakle, ne bira, nego se u njemu iz nude ostaje.

    O AKTUALNIM PROBLEMIMA NAEGA DANANJEG SELA

    Kao to se iz dosadanjeg izlaganja dade naslutiti, cijeli ovaj burni razvoj ostavio je u selu raznorodne posljedice i otvorio mnoge probleme. Posvjedoilo se jo jednom pravilo prema kojemu drutveni progres otvara u najmanju ruku isto toliko problema koliko ih i rjeava. Naravno, radi se o kvalitativno drugaijim problemima od onih kada se siromano seljatvo borilo zagoli opstanak. Smatramo da su danas u selu, dugorono gledano, posebno znaajni ovi problemi: reorganizacija agrarne strukture odnosno daljnje po- drutvl javan je poljoprivrede, obrazovanje i profesionalizacija poljoprivrednika, ukljuivanje poljoprivrednika u odluivanje o drutvenim poslovima, problem njihove socijalne sigurnosti, problem dostupnosti drutvenih i ekonomskih institucija seoskom stanovnitvu te problem prostornog planiranja. To ne znai da negiramo postojanje i znaenje drugih problema u selu. Meutim,

    rjeavanje ovih nabrojenih ini nam se kljunim za rekonstrukciju i daljnjisocijalistiki napredak naega sela.

    O svakome od tih problema dat emo nekoliko napomena.

    1. Danas je auktno stvarati takvu organizaciju poljoprivrede u kojoj epoljoprivrednici biti u stanju da to vie, to bolje i to racionalnije proizvode, da zadovolje poveane drutvene potrebe u poljoprivrednim proizvodima, da ostvare vii dohodak. Sadanja su individualna gospodarstva malena i slabo produktivna. Uslijed deagrarizacije i starenja poljoprivrednikasve je vie naputenoga i slabo obraenoga zemljita. Mnogo je zemljita u

    17Zora Steinman: Utjecaj jedinstvene osnovne kole na orijentaciju u daljnjem kolovanju,Stanovnitvo1/1964, str. 26.

    11

  • 7/23/2019 Preobraaj sela

    10/13

    vlasnitvu nepoljoprivrednika.18 Istovremeno, izvjestan manji broj poljopri

    vrednika nabavlja mehanizaciju i druga moderna sredstva rada, koja nameu

    stvaranje veih i produktivnijih proizvodnih jedinica, koja poveavaju po

    trebu za udruivanjem seljaka. Kako bi se prevladala postojea sklerotina,

    slaboproduktivna i modernoj obradi neadaptirana struktura proizvodnih jedinica, nuno je osnaiti politiku irenja drutvenog sektora, animirati ko

    operaciju, inicirati i potpomagati udruivanje poljoprivrednika. Ukratko:

    valja razvijati sve oblike drutvenog i samoupravnog organiziranja indivi

    dualnih poljoprivrednika.

    2. U selu treba formirati dinamian i proizvodan sloj profesionalnih po

    ljoprivrednika nosilaca robne proizvodnje. A da bi oni bili sposobni da

    prihvaaju inovacije koje stalno pristiu u poljoprivredu i selo, da bi se u

    njih razvile sklonosti k oblicima modernog drutvenog organiziranja pro

    izvodnje, te da bi to uspjenije participirali u drutveno-politikom ivotu

    na svim razinama, te poljoprivrednike je potrebno adekvatno obrazovati.

    3. U dosadanje su vrijeme poljoprivrednici tek simbolino zastupljeni u

    raznim organima drutvenog odluivanja, a minimalan ih je broj i u Savezu komunista. No njihovo se vee uee u drutvenom ivotu ne moe postii

    administrativnom redistribucijom mandata i lanstva. Tek e drutveno i

    samoupravno organizirani poljoprivrednici biti u stanju da prezentiraju svoj

    interes, da delegiraju svoje predstavnike, da se ukljue u SK. Kriza politike

    participacije poljoprivrednika proizlazi iz njihove slabe organiziranosti, izoliranosti i si.

    4. U procesu dezintegracije selo je izgubilo mnoge tradicionalne oblike

    drutvenog ivota, solidarnosti i uzajamnosti. S druge strane, mehanizmikolektivnog zbrinjavanja to ih razvija socijalistiko drutvo, zbog svog rela

    tivnog siromatva, nisu u potpunosti obuhvatili seljako stanovnitvo. Uslijed

    deagrarizacije mladih narataja i slabljenja kohezione snage porodice, potre

    be seljaka za socijalnom sigurnou garantiranom od drutva rastu iz godineu godinu. Poljoprivrednici trae pravo na potpunu zdravstvenu zatitu, te

    pravo na mirovinu. U posljednje vrijeme drutvo ini ozbiljne napore da

    napravi presudne korake u ostvarenju tih njihovih aspiracija. Stoga se moe

    pretpostaviti da e u narednim godinama biti ostvareno potpuno zdravstveno,mirovinsko i individualno osiguranje poljoprivrednika19

    5. Integracija sela u globalno drutvo u velikoj se mjeri ostvaruje putem

    odgovarajuih drutvenih i ekonomskih institucija. Te su institucije pretenokoncentrirane u gradskim naseljima, pa su seoskim stanovnicima relativnonedostupne, oni ih manje koriste. To, pored drugih faktora, djeluje na znatno

    manje kolovanje seoske djece, na slabije uee seoskih stanovnika u zdrav

    stvenoj, rekreativnoj i svim drugim oblicima kolektivne potronje, ime sestvara svojevrsna prostorno socijalna segregacija stanovnitva.

    is prema jednom naem istraivanju iz 1970. godine u selima Hrvatske, na uzoru od 1.746 indivi-dualnih gospodarstava, 1.098 domainstava je imalo kuedomaina s 50 i vie godina. Nadalje, pokazalo se da od tih gospodarstava potencijalnog mukog nasljednika poljoprivrednika (osoba u doma-instvu najmanje 10 godma mlaa od kuedomaina) ima samo njih 21,6%, potencijalnog nasljednika ______________________________nepoljoprivrednika ima 24 6% gospodarstava; student, srednjokolac ili lan mlai od 14 godina bio ie

    l nS9.sPocfarstava.. dok je 46,1% takvih gospodarstava bilo bez potencijalnog39/197? str 1031) Puljiz: Deagrarizacija stanovnitva i agrarna politika Sociologija sela,

    1Neke su opine, naroito one razvijene u kojima je malen broj poljoprivrednika ve ostvarilepotpunu zdravstvenu zatitu poljoprivrednika. veo osivame

    12

  • 7/23/2019 Preobraaj sela

    11/13

    Postoji, dakle, potreba za disperzijom privrednih organizacija, kola,zdravstvenih i kulturnih ustanova, sportskih objekata u seoska naselja, posebno u ona vea i perspektivnija u koja su doli ili e doi veliki urbani infrastrukturni sistemi, koja su stvarni ili potencijalni lanovi vitalne aglomera- cijske armature.

    Meutim, znatan broj malih, zabaenih i slabo povezanih naselja neminovno e se ugasiti. Stanovnitvo iz njih (zbog potrebe da se primaknemjestima rada, kolovanja, lijeen ja,razonode) seli se. Odvija se dakle velikaprostorna preraspodjela stanovnitva, a ona sa sobom nosi mnogo stihijskihelemenata.20 Racionalno iskoritavanje cijelog republikog prostora moe sepostii dugoronom politikom dekoncentracije stanovnitva, privrede i institucija.

    ZAKLJUAK

    U poslijeratnom razvoju naega sela ostvaren je kvalitetan napredak upreobrazbi agrarne-strukture, koji se ogleda u podrutvljavanju poljoprivredne proizvodnje shvaene u irokom smislu rijei; uslijed masovne deagrarizacije socijalno-ekonomska struktura seoskog stanovnitva stubokom seizmijenila; zahvaljujui u prvom redu nepoljoprivrednim dohocima, znatno

    je porastao individualni i kolektivni standard seoskog stanovnitva; seoskose stanovnitvo dobrano okrenulo od poljoprivrede, pa teei za boljim uvjetima ivota, nastoji ostvariti nepoljprivredne dohotke. U cjelini gledano,selo je znatno napredovalo, ali je relativno zaostajala poljoprivreda. Seosko stanovnitvo eli koristiti veinu urbanih tekovina; stoga ono trai puteve to

    vre integracije u globalno socijalistiko drutvo.Sve je ovo selu i cijelom naem drutvu nametnulo probleme razvojneadaptacije koji se svladavaju postepeno, uz golem utroak energija, uz povremene krize, ali s perspektivom stalnoga napretka.

    Summary

    SOCIO-ECONOMIC CHANGES IN SR CROATIAN VILLAGES

    The pre-war Croatian village was poor, over-populated and in debt. The pea

    sants only outlet from this difficult situation in his opinion was to enlarge hisholding and remain in the village. National ideology gained form from these pre--war peasant illusions; the idyll of peasant life was preached while industrialization was scorned as a deviation of socio-economic development. Then during the critical historical Period, the Yugoslav Communist Party offered the peasantry a perspective of the industrial development and at the same time, sympathized with thepeasants for fair land partitioning. That was the deciding point which led the peasantry to join the working class as an avant-garde movement and participate in the socialist revolution between 1941 and 1945.

    Basic facts about the post-war development of the social and private agricultural sector in SR Croatia are presented. The social sector now maintains 15% ofthe cultivable land, while the private sector has 85%. However, the participationof the social sector in the overall production and market production is noticeably

    larger than its percentage of cultivable surface.20Prema podacima popisa stanovnitva 1971. godine u SR Hrvatskoj se broj stanovnika smanjio

    u 79% naselja, dok se demografski prosperitetnim pokazalo tek oko tisuu naselja.

    13

  • 7/23/2019 Preobraaj sela

    12/13

    Howevet the overall changes in the socio-economic structure of the Croatian village are more significant than the process of socialization of agriculture.

    Approximately 55.000 farmers left agriculture annually between 19611971.Because of this, the rural social structure became heterogeneous. About half ofthe rural population today are non-farmers, and this number continues to rise.

    and standard of living of the rural population has significantlyincreased. More than half of the income (56,2) of the farm family is made off

    the farm, this non-agricultural income is mainly invested in homes and other basic household necessities. Thus, there has been a significantly higher post-war growthm the living standard of the rural population than in the growth of agricultural production.

    There has been as essential change in the attitudes and values of the ruralpopulation, particularly among the younger generation, who wish to find nonagri-cultural professions. Eighty percent of the farm children continue their education.

    The author believes that a modern and highly productive agriculture structureshould be created in Yugoslavia through various forms of socialization. Furthermore, he believes that the leaders of this new agricultural structure should be a

    dynamic group of professional agriculturists. These farmers, (manufacturers of

    goodsh should be part, now more than ever, of the social decision-making body.

    Society s responsibility is to offer the farmers the same social protection given to other members of society, aboveall health insurance and pension rates. The rural population should have freer access to social and economic institutions. In thisway, rural life would become more attractive with definite advantages.

    Pe3iOMe

    OEIIfECTBEHHO-3KOHOMHqECKOE HPE0EPA30BAHHE AEPEBHHB CP XOPBATHH

    B AOBoeHHBiH nepnoA AepeBHa XopBaTHH ouyxHAacb b Gcactbhh, b AOArax, cH3HTKOM HaCeAeHHH. OAHaKO, BBIXOA U3 BeCbMa CAOHCHbIX H 3aTpYAHHTeAbHbIXocTOHTeAbCTBa KpecTbHHiiH BHAeA TOAbKo b B03M0HCH0CTH yBeAHueHHa HMymecTBah npoAOAaceHUH cBoero npebiBaHHa b AepeBHe. Ha TaKHx KpecTbaHCKHx haaio3hsxh omnoHHbix npeACTaBAenHBx b AOBoeiiHbi nepnoA Y Hac CTpoHAacb h pa3BHBa-Aacb HapoAHHuecKaH HAeoAoraa KOTopaa nponoBeAOBaAa KpecTbaHaM HAeaAH3H-

    pOBaHHyiO >KH3Hb CeAbCKHX HCHTeAeH BblCTaBABH HHAYCTpHaAH3aUHIO B HeAaiOBHA'HOM CBeTe KaK ACBHHUHIO OmeCTBeilHO-OKOHOMHHeCKOrO pa3BHTHB. B KpHTHHeCKHHMOMeHT Hameft hctophh KoMMyiiHCTHnecKaa napTiia lOrocAaBHH pacKpbiAa KpecTbaHaM nepcneKTHBy npoMbimAeHHoro pocTa h oAHOBpeMeHHo nomAa Ha BCTpeuyKpecTbBHCKOMy co3HaHHK) npaBAH o nepepacnpeAeAeHHH 3eMAH. 3tot pemaiomHHMOMeHT BOBAeK KpeCTbBH H paOUHX KaK nepeAOBOH H MaCCOBblH 4>aKTOp B COHHa-AHCTHHecKyio peBOAyuHio

    1941

    45rr.

    B CTaTbe npHBOABTCH H OCHOBHbie X03BHCTBa B CP XopBaTHH B nOCAeBOeHHblnepnoA. B AaHHbiii momcht oSmecTBeiiHbifi ceKTop pacnoAaraeT 15% opaaTbiBae-Mofi noHBbi a eAHHOAHHHbift ceKTop 85%>. OAHaKo ynacTHe omecTBeHHoro ceK-TOpa B oSuteil npOH3BOAHTeAbHOCTH H npOAYKLtHH AAB pbIHKa 3HaUHTeAbHO BbimeneM b opaaTbiBaeMbix noHBax.

    H3MeHeHHB B COHHaAbHO-SKOHOMHHeCKOH CTpyKType AepeBHH B CP XopBaTHHOKa3aAHCb oAee 3HanHTeAbHbiMH ot Ha3HaneHiioro npopecca oomecTBAeuHflceAbCKoro xo3aficTBa. B nepnoA 19611971 rr. 55 thc. hcaobck b toa hokhabahceAbCKoe X03BHCTB0. EAaroAapaa STOMy copHaAbHaa CTpyKTypa AepeBHH pa3Hoopa-

    3HAacb. B HHHeuiHee BpeMa, npH0AH3HTeAbHO noAOBHHy ceAbCKoro naceAeHHa cocTa-BAHIOT AHHa paOTaiOHtHe BHe 3TOTO CeKTOpa H HX HHCAeHHOCTb HeyKAOHHO nOBbl-maeTCH.

    3HaHHTeAbHoe noBbimeHHe oHapyaceHO b AOxoAe h hch3hchhom ypoBHe ceAb-

    CKoro HaceAeHHB. EoAbme oahoh noAOBHHbi aoxoaob (56,2%) AOMX3aficTBa oAa-ABioiuero 3eMeAbHbiM ynacTKOM, ocymecTBAaexca BHe stoto AOMxo3acTBa. 3th

    14

  • 7/23/2019 Preobraaj sela

    13/13

    BHeuiHHe, ocymecTBAeHHbie BHe ceAbCKoro xo3scTBa aoxoabi, b nepByio onepeAB BKAaAbIBaKJTCa B HCHAnAOIUaAH H ApyrHe SAeMCHTbl >KH3iieHiioro VpOBHH. Il03T0Myb nocAeBoeHHbiH nepHOA y Hac OTMeneHbi oAee BbicoKHe TeMnbi pocTa HCH3HeHHoroypOBHH neM CeAbCK0X035IHCTBeHH0r0 npOH3BOACTBa.

    CymecTBeHHbie H3MeHeHHH b noBeACHHH h hchhoctbx ceAbCKoro HaceAeHHa

    3aKAK)HaAHCb B OOpOTe OT 3CMAHH

    CTpeMAeHHHK

    APyrHM HeHHOCTHM. 3tO OCO-eHHo HarAHAHo y MOAOAoro noKOAeHim KOTopoe bo hto bi to hh cTaAo, CTpeMHTcaHaTH 3aHBTHe BHe CeAbCK0X03HHCTBeHH0r0 eeKTOpa. 80% AeTe CeAbCK0B03HHCTBeH-hmx paoTHHKOB nocAe HanaAbHOH hikoah npoAOAHcaeT y^HTbca h noAynacT cpeAHee o6pa30BaHHe.

    Abtop CHHTaeT HeoxoAHMbiM co3AaTb b nameM ccabckom xo3HHCTBe, nepe3pa3Hbie BHAbi oomecTBAeHHH, Tanyio CTpyKTypy KOTopaa CTaHeT ochoboh cope-MeHHOTO H BbICOKOnpOH3BOAHTeAbHOrO CeAbCKoro X03BHCTBa. no MHeHHK) aBTOpaHOCHTeAHMH 3TOTO HOBOTO CeAbCKOTO X03HCTBa AOAHCHbl blTb AHHaMHHHbie CAOHnpo4>eCCHOHaAbHbIX CeAbCK0X035IHCTBeiIHbIX paOTHHKOB. 3tH CeAbCK0X03HHCTBeH-Hbie paOTHHKH h npoH3BOAHTeAH AOAHCHbi ropa3Ao oAbuie BKAioHaTbCM b opraHbiomecTBeHHoro nprnniTHH pemeHH. KpoMe toto, 3aAana o6m,ecTBa 3aKAioHaeTC5ib noAHOM oQecneneHHH eeAbCKoxo3aficTBeHHbix poGannx b cmhcac onjecTBeHHOH

    3antHTH h oeneneHHH kotopbimh noAb3yiorca Apyrne caoh naceAeHHK b nepByio oqepeAb 3ApaBooxpaHeHHeM h neHCHOHHbiM oecneneHHeM. CeAbCKOMy HaceAeHHioHaAO nph6AH3HTb H CAeAaTb oAee AocTynHbiM pa3Hbie omecTBeHHbie h skohomh-necKHe ynpencAeHHa. TaKHM opasoM eeAbCKoe npocTpaHHCTBo oKa3aAocb 6bi oAeenpHBAeicaTeAbHbiM h HHTepecHbiM aah hch3hh h npeHBaHHH b HeM, a HapjiAy c sthmoHapyxcHAHCb 6bi h Apyrne npeHMyipecTBa stoto ceKTopa.

    15