Prenošenje silaznih naglasaka na proklitiku u

općem prihvaćenom hrvatskom izgovoru

Kolegij: Ortoepija

Profesor: G. V. Škarić

Studenti: Davor Gajić

Ilijana Fernežir

Proklitika - riječ bez svog naglaska, koja se nalazi ispred naglasnice i izgovara se s njom kao jedna naglasna cjelina

proklitika = prednaglasnica = prislonjenica

Žìvīm uٮsèlu.

Râdīm naٮ kròvu.

Sjèdim naٮklúpi.

Proklitika pod određenim uvjetima može biti i naglašena.

→ kada se nađe pred silazno naglašenim slogom, silazni se naglasak može pomaknuti na proklitiku

→ pritom pomaknuti naglasak, ovisno o riječi s koje se pomiče, postaje kratkosilazni ili kratkouzlazni

- kratkouzlazni – bèz brata, nè vidīm, ù kuću, ù kola…

- kratkosilazni – u grād, po vodu, u srcu, kroza nj…

Uvod

U radu se ispitivala poželjnost u prihvaćenom hrvatskom govoru prenošenja silaznih naglasaka na proklitike:

prijedloge (preko, između, oko, bez, od, do, iz, u, za, da,

uz, prema, kroz, na, niza, po, pod, pred, kad)

veznike (i, ni)

negativni član ne

prefikse kod glagola (pre-, za-, raz-).

Odnosno, istraživalo se kakvo je izgovorno stanje govornika hrvatskog jezika s prenošenjem silaznih naglasaka i kakva je poželjnost prenesenih silaznih naglasaka te oblika s neprenesenim silaznim naglaskom.

Postupak

Profesionalni spiker HRT-a snimio je izdvojene primjere u neutralnoj silaznoj intonaciji onako kako su bili naglasno označeni s prelaženjem i neprelaženjem silaznih akcenata.

Potom je iste fraze izgovorio i u neutralno izgovorenim rečenicama silaznom intonacijom.

Procjenitelji (studenti fonetike, kroatistike, lingvistike i vokalni profesionalci, voditelji, spikeri i urednici) su procjenjivali poželjnost naglasnih oblika u hrvatskom općem prihvaćenom jeziku na temelju izdvojenih fraza na ljestvici od 7 stupnjeva (gdje je 1 nepoželjan izgovor, a 7 maksimalno poželjan u općem prihvaćenom izgovoru; tj. kakav ispitanik želi da bude u rječnicima i priručnicima koji opisuju prihvaćeni izgovor u hrvatskom jeziku).

Potom su studenti i vokalni profesionalci snimili iste fraze u rečenicama, za koje su dobili upute da ih pročitaju neutralno, kao završne cjeline bez posebnog isticanja.

Rezultati njihova izgovora usporedili su se s rezultatima procjene poželjnosti u hrvatskom prihvaćenom izgovoru, tj. korelirani su rezultati poželjnosti izgovora i čestote izgovora kod govornika.

Rezultati

Rezultati pokazuju da u hrvatskom prihvaćenom izgovoru nije poželjno prelaženje silaznih naglasaka na proklitiku, i to prelaženje:

- na prijedloge a) preko, između, pokraj, bez b) na, za, od, do, iz, u, oko - s jednosložnih zamjenica - ì ja, ì ti, à ti, ì sam, ù svoj - kod jednosložnih imenica - u grad - kod prezenta - dà vidim

U prihvaćenom govoru normalan je izgovor s neprelaženjem silaznih naglasaka i jâ, i tî, a tî, i sâm, u svôj, u grâd.

Ispitanicima su u prihvaćenom izgovoru hrvatskog poželjniji oblici s neprelaženjem na proklitiku:

S OBLIKA U GENITIVU:

- preko mora

- pokraj njega

- između braće

- oko brda

- od brata

- do škole

- iz škole

S OBLIKA U DATIVU:

- prema njemu

S OBLIKA U AKUZATIVU:

- uz vodu

- za oko

- u grad

- kroz prste

S OBLIKA U LOKATIVU:

- na stranu

- na jezeru

- u školi

- pred drugima

KOD GLAGOLSKIH OBLIKA:

- kad dođem

- da vidim

Srednja ocjena svih poželjnosti neprenošenja silaznog naglaska je vrlo visoka (xx = 6.57), dok je prosječna ocjena poželjnosti oblika s prenesenim silaznim naglaskom na proklitiku vrlo mala (xx = 2.25)1.

1 Govor,Zg,Godina XX (2003), br1-2

Ispitanicima su bili poželjniji oblici s neprelaženjem s punih oblika zamjenica UZ AKUZATIV:

- pred sebe

- pri sebi

- po tebe

Ili se uopće nisu razlikovali, kao kod:

- za mene

Odluke za neprenesenim silaznim naglaskom (xx=5.93) za više od jedne ocjene veće od odluka s prenesenim naglaskom (xx=4.88)

Poželjno je prelaženje naglaska u prefigiranom obliku unutar riječi:

- preteći

- zapamtiti

- razmisliti

- rasplakati

- zaplakati

Kod negacija:

- ne znam

- ne da

- ne slažem se

- ne mogu

Kod nekih prelaženja sa zamjenice, primjerice s jednosložne:

- preda mnom

Ukupni prosječni rezultati za primjere prelaženja u tvorenicama pokazuju veće slaganje za prenesene naglasne oblike, nego za neprenesene oblike.

Koreliranje poželjnosti oblika i čestota pojavljivanja u hrvatskih govornika pokazuje da su poželjan izgovor i čestota prozodijskog oblika u izgovoru u pozitivnoj korelaciji (r = 0.866) i nepoželjan izgovor i rijedak u hrvatskom izgovoru također su u visokoj pozitivnoj korelaciji (r = 0.89).

Zaključak

Nije poželjno prelaženje silaznih naglasaka na proklitiku (preko, između, pokraj, bez, na, za, od, do, iz, u, oko)

- s oblika u genitivu, dativu, akuzativu, lokativu

- uz glagolske oblike (kad reknem, da vidim)

- s jednosložnih zamjenica ( i ja, i ti, a ti, i sam, u svoj)

- kod jednosložnih imenica (u grad)

- kod prezenta (da vidim).

Poželjno je prelaženje - na prefiks unutar riječi (preteći, rasplakati)

- s jednosložnih zamjenica (preda mnom)

- u čestim negacijama (ne znam, ne mogu)

(u rjeđim negacijama nema poželjnosti – ne resi ga)