Slide 1

PREMA KNJIZI ERICA JENSENAPRIPREMILA : MIRJANA UMILJANOVI, UITELJICAO J. J. STROSSMAYERA, URENOVACRAZLIITI MOZGOVI,razliiti uenici

ILIKAKO DOPRIJETI DO ONIH DOKOJIH SE TEKO DOPIRE UVODZdravi mozgovi ine zdrave uenike, a s njima i pozitivnom obrazovnom sredinom imamo velike anse za visoka postignua. No, to se dogaa kad je uenik izloen stresu, traumi, drogama, kad na uenikov mozak djeluje kanjenje u razvoju, abnormalnost ili kemijska neravnotea? Posve jednostavno, trebaju nam bolje strategije i vjetine pouavanja da bismo uspjeli. U ovoj knjizi obraeni su sljedei poremeaji: Deficit panje, Nauena bespomonost, Disleksija, Poremeaj s prkoenjem i suprotstavljanjem, Kanjenje u razvoju, Hiperaktivnost, Deficiti slune obrade, Poremeaj ophoenja, Kronina prijetnja i distres iDepresija.Meu svim tim poremeajima postoji znaajan KOMORBIDITET ili preklapanje. Uenici sa samo jednim od navedenih poremeaja zaista su iznimka. O svim navedenim poremeajima moramo stalno uiti i prouavati ih.

DEFICIT PANJEPoremeaj poznat pod nazivom deficit panje (ADD kratica dolazi od engleskog naziva Attention - Deficit Disorder) najee je dijagnosticirani poremeaj ponaanja kod uenika.

DIJAGNOSTIKI KRITERIJI ZA ADD1. Simptomi ili ponaanja javljaju se prije sedme godine2. Simptomi ili ponaanja traju najmanje est mjeseci3. Razina smetnji je tea i ea nego to predviaju norme za odreenu dob4. Ponaanja izazivaju stvarni hendikep u najmanje dva podruja ivota pojedinca ( kola, dom, socijalno okruenje )Ako se ADD ne dijagnosticira ili ne lijei, moe imati dugotrajne nepovoljne utjecaje na dijete i njegovo odgojno - obrazovno, socijalno i emocionalno blagostanje. Najea terapija za ADD je terapija stimulirajuim lijekovima poput Ritalina, Adderalla i Cylerta.Neki autori smatraju najboljom terapijom kombinirani tretman primjenom lijekova i behavior terapije . PONAANJA KOJA MOGU UKAZIVATI NA ADDLoe raunanje napametLoe planiranje buduih dogaajaSlabe vjetine pripremeNeosjetljivost na pogrjekeRijetko zavravanje zapoetog poslaGlasno izvikivanje odgovora u razreduRijetko ekanje svog redaesta ometenostNestrpljenje, sve eli odmahNeuredan osobni prostorNemogunost uenja iz prolih iskustavaMicanje i vrpoljenje na mjestuOgranieno kratkotrajno pamenjePomanjkanje mogunosti predvianja i uvida u prolo iskustvo TO MI MOEMO UINITI KAO UITELJI?Usmjerimo se na djetetove jake strane; pohvalimo ga i kad je pohvala tek djelomino zasluena.Izbjegavajmo svau i rasprave u kojima nitko ne moe pobijediti.Postavimo pravedna ogranienja i pridravajmo ih se; nema pregovora.Izbjegavajmo kanjavanja ili oduzimanje povlastica kao primarnog potkrepljenja.Budimo model zdravog ponaanja i dobre organizacije.Proimo sa svojim uenicima sloene zadatke i rasporedimo svaki zadatak u korake koje je lake savladati.Izbjegavajmo nerealistina oekivanja.Razvijmo sposobnost snalaenja u nepredvienim okolnostima. Uvijek moramo imati plan A, B i C te biti mirni i prilagodljivi kad se suoimo s neoekivanim.Postavimo jasne dnevne, tjedne i mjesene ciljeve. Pomognimo uenicima da postave vlastite ciljeve.Uvijek koristimo blai pristup, bez obzira na to koliko smo frustrirani.Potiimo zdrave odnose s vrnjacima. Pomognimo savjetima kako biti dobar prijatelj drugima.Na prikladan nain proslavimo postizanje cilja.

ZAKLJUAKImati dijete s deficitom panje moe biti frustrirajue za roditelje, ali i nastavnike. Potrudimo se da dijete zna koliko ga volimo i cijenimo usprkos njegovu poremeaju. Pokuajmo mu razviti osjeaj odreene kontrole nad vlastitim ivotom. Suraujmo sa strunim kolskim osobljem i roditeljima uenika. Budimo mu dodatna podrka kad god mu je potrebna. DISLEKSIJADisleksija je neprecizan naziv za opis sloenog i kontroverznog poremeaja uenja koji se najee odnosi na itanje. Disleksija moe varirati od blagog poremeaja, koji se odraava u poremeenom razumijevanju proitanog, do potpune nemogunosti itanja usprkos odgovarajuoj inteligenciji. Taj poremeaj ne nestaje s dobi i obino se protegne u odraslu dob. Disleksija esto, uz tekoe u itanju, ukljuuje upadljive probleme stjecanja vjetina, pisanja i sricanja.

UOBIAJENI PODTIPOVI DISLEKSIJE SU:Duboka disleksija - ukljuuje semantike pogrjeke (npr. pogrjeno se proita ljut umjesto bijesan), javlja se nemogunost izgovaranja besmislenih rijei (npr. nupeltot) i poremeena sposobnost razumijevanja apstraktnih rijei u usporedbi s konkretnim rijeima.Povrinska disleksija - karakterizirana je tekoama glasnog izgovaranja kod itanja (npr. uenik nije u stanju izgovoriti rijei s nepravilnim izgovorom).Aleksija - karakterizirana je sporim itanjem slovo po slovo. Ovaj poremeaj je posljedica pomanjkanja povezanosti vidnog sustava u desnoj hemisferi sa sustavom prepoznavanja rijei u lijevoj hemisferi.

Disleksija uslijed zanemarivanja - karakterizirana je nemogunou da se izrijekom prepozna poetni dio niza slova. Ovi uenici mogu zamijeniti jednu rije s drugom, ako su im zavreci isti (npr. gljiva i ljiva). Disleksija vezana uz poremeaj panje i pamenja - karakterizirana je deficitima u kratkoronom pamenju i zadravanja znaenja pojedine rijei u kontekstu razliitog znaenja reenica. Neki dislektiari e tono proitati note i brojeve, no otisnute rijei vidjet e naglavake, unatrag ili iskrivljene na neki drugi nain. Tee mogu imenovati slova, ali e ih tono prepisati.

Disleksija pogaa i djeake i djevojice. Poremeaj nije bolest niti je povezan s inteligencijom. Naprotiv, dislektiari su esto inteligentne, nadarene, bistre, energine imarljive osobe. Rano otkrivanje i intervencija poboljavaju kolski uspjeh kod dislektiara.

UOBIAJENI SIMPTOMI DISLEKSIJEPAMENJE Loe pamenje; brzo ui, ali brzo i zaboravljaEkstremne tekoe u zapamivanju besmislenih podatakaTekoe u slijeenju i pamenju usmenih uputaOpenita nestabilnost pamenja za gramatiku, matematiku, imena, datume te liste ili nizove poput abecede, dana u tjednu, mjeseca u godini i smjerova

VIDNA OBRADAZamjena sloba poput b i d, rijei poput ris i sir, te brojeva poput 6 i 9, 16 i 61Slova i rijei se zamuuju, podvostruuju, mijeaju, kreu, isputaju, ubacuju i sl.Sklonost preskakanju ili zamjenjivanju redoslijeda slova, rijei i reenica Loa koncentracija, osjetljivost na svjetlo, sueno vidno polje i kanjenje vidne i fonetske obradeNestabilnost za slova, rijei ili brojeve

FONOLOKA OBRADASporo uoavanje suptilnih razlika u zvukovima koji ine rijei Mijeanje zvukova u vieslonim rijeima (npr. pa-geti umjesto pa-geti)Nesposobnost rimovanja do dobi od 4 godNesposobnost tonog izvravanja zadatka fonemske osvijetenosti

PISANJENeuredan i neujednaen rukopis, podloan pogrjekama u veliini, razmaku i redoslijedu slovaDeficiti motorike koordinacije

ITANJESporo itanje koje umaraKompenzacijsko naginjanje glave, fokusiranje blizu daleko i praenje prstom Tekoe s redoslijedom Tekoe s pitanjima viestrukog izbora i duljim odlomcima teksta

GOVORNejasan izgovor, zamuckivanje, manje pogrjeke artikulacijeKanjenje izmeu slunog ulaza i govornog motorikog izlazaKanjenje u razvoju govora (do 1. godine ivota dijete ne govori ni jednu rije)

KINESTETIKA OBRADATekoe u uenju zadataka koji se sastoje od niza pojedinanih radnji, kao npr. vezivanje cipelaKronine tekoe s mnogim aspektima smjerova, kao npr. zabune u orijentaciji lijevo - desno, gore - dolje, prije - poslijeNedovravanje zadataka, gubljenje vremenaNepostojanje dominantnosti ruke - mijenja ruku kojom radi izmeu zadataka

TO MI MOEMO UINITI KAO UITELJI?Individualizirati nastavu Intenzivno pouavati foninost u kombinaciji s vrlo zanimljivim tivomPozitivno oekivatiesto pratiti i procjenjivati uspjenostUputiti roditelja logopeduSlijediti upute strunjaka ZAKLJUAKUoavanje disleksije kod uenika i rana intervencija je apsolutno kljuna. Ovaj poremeaj moe znatno ugroziti kolski uspjeh ako se njime ne ponemo baviti dovoljno rano. Dijete mora znati da ga volimo i cijenimo bez obzira na to to ono ini ili ne ini. Suradnja s timom strunih suradnika kole i roditeljima uenika je veoma znaajna. POREMEAJ S PRKOENJEM I SUPROTSTAVLJANJEMPoremeaj s prkoenjem i suprotstavljanjem (opozicionalnost) je ozbiljan i kronianpsihijatrijski poremeaj za koji je svojstvena verbalna agresivnost, sklonost k uznemiravanjudrugih, prkosni stav te neobaziranje na tue osjeaje . Uobiajene komplikacije su lo kolski uspjeh i slaba socijalna prilagodba. Obino je taj poremeaj praen i drugim neuropsihijatrijskim poremeajima. Mnogi pate od ADD-a, poremeaja raspoloenja ili anksioznog poremeaja. Poremeaj se moe javiti ve u dobi od 3 godine, no ee zapoinjeu kasnom djetinjstvu ili ranoj adolescenciji.

DIJAGNOSTIKI KRITERIJI ZA POREMEAJ S PRKOENJEM I SUPROTSTAVLJANJEM1. Razbjenjivost2. Svaanje s odraslima3. Prkoenje odraslima ili odbijanje pokoravanja pravilima4. Namjerno injenje onog to smeta drugima5. Okrivljavanje drugih za vlastite pogrjeke6. Lako uzrujavanje i osjetljivost na postupke drugih7. Ljutnja i srdba8. Osvetoljubivost i zloba bez oiglednog razloga9. Psovanje i govorenje prostota10. Nisko miljenje o sebi

TO MI MOEMO UINITI KAO UITELJI?Potraimo podrku i uspostavimo timski pristup problemuOsmislimo plan lijeenja uz pomo terapeuta, lijenika i strunih suradnikaKoristimo pristup modifikacije ponaanja tj. razmotrimo i dogovorimo nagrade i kazne Reagirajmo na nain koji nije suprotstavljajui, potraimo dodirne toke s uenikomProvjeravajmo njihove prie i sprijeimo njihovo laganjeBudimo dosljedni i ne odustajmo od pravilaPostavimo prioritete kojima se prvi elimo bavitiNainimo popis jednostavnih i jasnih temeljnih pravila ili oekivanja i stavimo ih na plakatKod ekstremno agresivne djece razmotrimo primjenu lijekova Pratimo vlastitu razinu stresa i koristimo razliite mogunosti oputanja kao npr. masau, meditaciju, vjebanje, vrijeme posveeno samo sebi i sl. ZAKLJUAKPojedinci koji pate od ovog poremeaja su zapravo rtve, oni nisu odabrali da se ponaaju na takav nain. Taj poremeaj je rezultat kombinacije okoline i genetike. Takvoj djeci je potrebno usaditi osjeaj da imaju odreenu kontrolu nad vlastitim ivotom, osjeaj da je ono to ine razliito od onoga tko jesu, te osjeaj da su voljena usprkos poremeaju. Za takvu djecu potrebna je vrstoa, dosljednost, blagost i veliko strpljenje. KANJENJE U RAZVOJUKanjenje u razvoju ili kanjenje u uenju je termin koji se koristi za opis djetetova neuspjeha da dostigne uobiajene razvojne prekretnice tipine za njegovu dob. Ponekad se taj eufemizam koristi za graninu ili blagu mentalnu retardaciju. Niz je initelja koji mogu pridonijeti kanjenju u razvoju i kanjenju u uenju, ukljuujui genetske initelje, ozljede mozga, neishranjenost, prenatalnu izloenost alkoholu, autizam, osiromaeno okruenje, zanemarivanje i neadekvatnu brigu.Ozljede mozga ili mozgovni inzulti obino su izazvani jednim ili vie od sljedeih initelja:Udarci u glavu (esto prilikom zlostavljanja u obitelji)Izloenost okolinskim zagaivaima - metalima, kemikalijama, zagaenom zrakuNaglo ubrzanje ili koenje (najee u automobilskim nesreama)Nezgode tijekom uobiajene djeje rekreacije (bicikl, skateboard, sanjke, klizaljke i sl.)Prenatalna izloenost drogama ili toksinima (duhan, narkotici, alkohol)Sportske ozljede (nogomet, koarka, hokej itd.)Padovi ili udarci bez zatite (pad niz stepenice, pad s kreveta na kat, udarac vratima itd.)Teak porod ili infekcija majke

Iako svaki od ranije navedenih initelja zasluuje pozornost, fetalni alkoholni sindrom je najraireniji. Za dojenad s fetalnim alkoholnim sindromom karakteristina je manja glava, manji mozak i odreeni stupanj mentalne retardacije ili kanjenja u razvoju. Istraivanja ukazuju da ak i rijetko konzumiranje alkohola u trudnoi gotovo sigurno ima utjecaj na zdravlje djeteta. Najkritinija razdoblja su izgleda mjeseci (ne dani) prije zaea i osam tjedana nakon zaea. Zbog tog razloga mnogi zdravstveni strunjaci preporuuju da trudne ene u potpunosti apstiniraju od alkohola, opasnih droga, puenja cigareta i lijekova koji se kupuju sa i bez recepta.UOBIAJENI SIMPTOMI I OBRASCI PONAANJA KOD DJETETA KOJE KASNI U RAZVOJU Tekoe u strukturiranju vremena za radPoremeena brzina uenja i tekoe u uenjuLoe pamenje i manja upornost u dovravanju zadatakaImpulzivnost i agresivnostNeosjetljivost na verbalna upozorenjaRazvojno kanjenje u vjetinama, govornom i jezinom razvojuPoremeaji matematikih sposobnosti i loe strategije rjeavanja problemaSlabe socijalne sposobnosti i loi odnosi s vrnjacima ili izoliranost

TO MI MOEMO UINITI KAO UITELJI?Strukturirajmo rad i budimo dosljedniPonudimo razliite aktivnosti uenjaDajmo im jednostavnije zadatke te kratke i jednostavnije uputeDajmo im vremena da se mentalno i tjelesno pripreme za svaku promjenu aktivnostiDajmo uenicima priliku i za praktian rad Budimo pozitivni, vane informacije ponavljajmo vie putaTraimo pomo strunog tima svojih kolega i drugih strunjaka koji e nam pomagati u raduNastojmo ostvariti otvorenu komunikaciju sa svim uenicima, a naroito s onima koji kasne u razvoju ZAKLJUAKBiti roditelj ili nastavnik djeteta koje kasni u razvoju velik je izazov. Moramo zapamtiti da dijete to nije ni izabralo niti izazvalo. Takva djeca, vie od sviju, imaju potrebu znati da su voljena usprkos poremeaju. U snanoj okolini punoj ljubavi uda se dogaaju svaki dan pa i mi ne gubimo vjeru. KRONINA PRIJETNJA I DISTRESNajei uzrok demotiviranosti za kolski uspjeh je kronina izloenost distresu ili prijetnja. Distres moe biti tjelesni ili emocionalan. On moe biti posljedica nezanimljive nastave, statikog naina pouavanja , zlostavljanja, gladi i nasilja vrnjaka. Tono je da imamo mozak koji je tolerantan na pogrjeke te se veinu vremena dobro prilagoavamo svakodnevnom stresu. No, kad je razina tzv. stresnih hormona (poznatih kao glukokortikoidi) kronino poviena, uenici mogu postati rastreseni, uurbani, apatini i nezainteresirani za uenje.

to je prijetnja?Prijetnja je akutno stanje uzbune za koje su karakteristini odreeni rizik i hitnost.Moe biti stvarna ili zamiljena prijetnja, te mogua prijetnja ili ona koje se sjeamo.Do stvarne ili zamiljene prijetnje moe doi u razrednom okruenju kad nastavnik prozove nespremnog uenika ili kad uenik koji se nije dovoljno pripremio mora nastupiti pred drugim uenicima iz razreda. Moe se pojaviti u obitelji u kojoj ima zlostavljanja, na putu do kole, na igraliu ili na bilo kojem mjestu na kojem postoji opasnost. Kad je prijetnja percipirana, tijelo se priprema pojaanim luenjemglukokortikoida te adrenalina (hormona bijega ili borbe) kako bi se zatitilo.

Mogua prijetnja ili ona koje se sjeamo javlja se kad je potaknuta ranija aktivacija prijetnje ili distresa. To se moe dogoditi u svakom okruenju, ukljuujui ono koje je posvesigurno. Na primjer, sam zvuk ravnala koje udara o stol ili pogled na kolski imenik moeponovno aktivirati intenzivne negativne asocijacije, izazivajui stresnu reakciju.

to je distres?Distres je kronino stanje za koje je svojstveno pretjerano luenje glukokortikoida ukljuujui kortizol, hormon negativnih oekivanja. Iako obino ne ugroava ivot, distresmoe poremetiti uenje. Distres se kategorizira i objanjava na sljedee naine:1) KRATKOTRAJNA TRAUMA ILI JEDAN IZDVOJENI TRAUMATSKI DOGAAJ poput nasilne smrti uenika iz iste kole, moe dovesti do kratkotrajne disfunkcije kod pojedinaca koji su inae zdravi. Posljedice ukljuuju intenzivna runa sjeanja, emocionalnu tupost, osjeaje odvojenosti ili nerealnosti te tjelesnu napetost. rtve kratkotrajne traume obino se potpuno oporavljaju u nekoliko tjedana nakon dogaaja.

2)AKUTNI STRESNI POREMEAJ je kratkotrajni poremeaj koji traje oko mjesec dana izazvan izrazito traumatskim dogaajem koji izaziva strah, uas ili bespomonost, te uzrokuje emocionalnu tupost, pretjeranu pobuenost, teku anksioznost i uznemiravajue snove ili sjeanja na dogaaj. Ako simptomi traju dulje, to moe ukazivati na dijagnozu posttraumatskog stresnog poremeaja (PTSP)

3)POSTTRAUMATSKI STRESNI POREMEAJ (PTSP) je kronini oblik akutnog stresnog poremeaja. PTSP je takoer prouzroen tekom traumom, a za njega je znakovito uestalo ponovno proivljavanje traumatskog dogaaja, izbjegavanje podraaja koji su povezani s traumom, emocionalna tupost te pretjerana pobuenost ili teka anksioznost. Ovaj se poremeaj moe preklapati s jednim ili vie drugih psihijatrijskih poremeaja poput depresije, zlouporabe alkohola ili droge, paninim poremeajem i drugim anksioznim poremeajima. Javljaju se i ekstremne emocionalne tekoe poput intenzivnog bijesa, depresije ili panike i kognitivne tekoe poput fragmentiranih misli, disocijacije i amnezije. PTSP je prvobitno dijagnosticiran kod ratnih veterana. On se takoer u velikom postotku nalazi kod rtava silovanja ili incesta, preivjelih u prirodnim ili drugim katastrofama te svjedoka ekstremnog nasilja. Od svih skupina rtava traume najtee su pogoena djeca.

PREPOZNATLJIVI SIMPTOMI STRESNOG POREMEAJA SU:Dosada i ravnodunostPomanjkanje energijeGubitak kratkotrajnog pamenjaIspodprosjeno epizodino pamenjeNemogunost postavljanja prioritetaNemarnost u raduIspodprosjene socijalne sposobnostiGubitak kreativnostiLoa koncentracijaPoveana zastupljenost mehanikih ponaanjaesta zlouporaba alkohola i droge TO MI MOEMO UINITI KAO UITELJI?Usmjeriti panju na pojedinca i u komunikaciji s uenicima koristiti njihova imenaUkljuiti vie tjelesnih aktivnostiUspostaviti dobre meusobne veze s uenicimaUspostaviti rutinska ponaanjaUkljuiti u nastavu strategije redukcije stresaObnoviti motivaciju : ukloniti prijetnju, poticati postavljanje ciljeva, aktivirati emocije, poveati koliinu povratnih informacija, osigurati pozitivnu klimu za uenje ZAKLJUAKAkutni stresni poremeaj ili PTSP trai hitne korake koji su neophodni za dijagnozu i tretman. Bez obzira na dob, radi se o ozbiljnom i onesposobljavajuem stanju pa se lijeenje ne smije odgaati. Mogunost lijeenja ukljuuje terapiju lijekovima, psihoterapiju i grupnuterapiju. Vano je vjerovati da se uvjeti mogu popraviti te da e se to i dogoditi bez obzira na privremeni zastoj ili nazadovanje. DEPRESIJADepresija je intenzivan i teak poremeaj raspoloenja koji napada i duh i tijelo. Ponekad moe dovesti i do samoubojstva. Postoje 4 kategorije depresije.1.) VELIKI DEPRESIVNI POREMEAJ je najei oblik depresije koji ukljuuje simptome melankoliju, gubitak energije, poremeenu koncentraciju, nesanicu, anksioznost.2.) DISTIMINI POREMEAJ je blai oblik depresije koji traje najmanje 2 godine. Oboljeli prihvaaju blage simptome kao normalne, pa se esto ne dijagnosticira.3.) BIPOLARNI POREMEAJ (MANINO-DEPRESIVNI POREMEAJ) je teka i kronina bolest za koju su svojstvena ekstremna raspoloenja. Simptomi su slini simptomima velikog depresivnog poremeaja, s odreenim varijacijama poput manije i naglih promjena raspoloenja. Najtee ga je lijeiti.4.) SEZONSKI POREMEAJ RASPOLOENJA je oblik depresije koji slijedi ritam godinjih doba, pri emu se simptomi javljaju u zimskim mjesecima, a smanjuju u proljee i ljeto.

U nekim sluajevima klinika dijagnoza depresije je mogua kod djece od 5 do 6 godina. Velike depresivne epizode tipino traju 9 do 12 mjeseci. U razdoblju prije puberteta je depresija podjednako esta kod djevojica i djeaka, no nakon toga broj zahvaenih djevojica postaje neproporcionalno vei. Smatra se da su ene 2 puta vie sklonije depresiji od mukaraca.

NAJEI UZROCI DEPRESIJEKemijska neravnotea neurotransmitera u mozgu utjee na nain na koji pojedinac reagira na svakodnevne dogaajeSpol - emocionalna zavisnost vie utjee na ene nego na mukarceCitokini ( posrednici u upalnim reakcijama )Distres poveava vjerojatnost za razvoj depresijeSezonsko smanjenje suneve svjetlosti moe kod nekih pojedinaca potaknuti biokemijsku reakciju koja izaziva gubitak energije, smanjenu aktivnost, poveanu tugu te pretjerano konzumiranje hrane i spavanjePuenjeNeishranjenostNasljee - vjerojatnost da e bliski krvni srodnici depresivnih osoba takoer patiti od depresije vea je nego za pojedince koji u obitelji nemaju depresivnu osobu PREPOZNATLJIVI SIMPTOMISmanjeni ili poveani apetitNesanica ili hipersomnijaOsjeaj bezvrijednosti i krivnjeNemogunost jasnog razmiljanjaNeodlunostAnksiozno ili prazno raspoloenjeOsjeaj beznaa ili pesimizamGubitak interesaNemir ili razdraljivostNeobjanjivi bolovi ili probadanjaRazmiljanja o smrti ili samoubojstvuGubitak prijateljaPogoranje kolskog uspjeha (no, vrlo bistra i perfekcionistiki orijentirana djeca esto su u stanju zadrati dobre ocjene usprkos depresiji) TO MI MOEMO UINITI KAO UITELJI?Potraimo podrku i strunu pomoUkljuimo tjelesnu aktivnostPouavajmo vjetine suoavanjaPouavajmo djelotvorne ivotne vjetine i pozitivno razmiljanje o sebi i problemimaUputimo roditelje na savjet lijeniku ZAKLJUAKRazliiti tipovi depresije zahtjevaju razliite pristupe. Depresija se rijetko kad poboljava bez lijeenja. U sluajevima umjerene do teke depresije potrebni su jai lijekovi da bi se djelotvorno lijeio poremeaj. Svi antidepresivi imaju popratnih uinaka, ali ako pomau treba ih koristiti

ZAKLJUNA RIJEKroz nae uionice prolaze najrazliitiji uenici i teko bi bilo obraditi sve poremeaje koji ih danas pogaaju. Vano je znati da svaki od njih zasluuje uspjeh.Svi mi ve radimo vrlo naporno, tako da raditi jo napornije nije rjeenje. Moramo raditi pametnije! Nastavimo initi ono u emu smo najbolji i, to je najvanije, uivati u izazovu.