Predsjednik Mijušković na sastanku CEI Intenziviranje komorske · Dunavska regija je ekonomski...

Vanja AsanovićZavod za metrologijuPrepoznati po kvalitetu

Dragan Jaredićvoćar iz nikšićke ŽupeLjubavlju i radom do uspješnog biznisa

Milovan GojkovićŠIK PolimljeRazvoj baziran na finalnim proizvodima

ISSN

035

0-53

40

God

ina

LII

Br

oj 9

S

epte

mba

r 201

6. Predsjednik Mijušković na sastanku CEI

Intenziviranje komorske saradnje doprinosi

razvoju regiona

IMPR

ESU

M

6 Predsjednik Mijušković na sastanku CEIIntenziviranje komorske saradnje doprinosi razvoju regiona

Broj 9Septembar 2016.

IMPR

ESU

MSadržaj

Izdavač:

Privredna komora Crne GoreNovaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 545e-mail: [email protected]://www.privrednakomora.me

Redakcijski odbor:

Predsjednica:Ljiljana Filipović

Članovi:Pavle D. Radovanović, Novica Bulatović, Tanja Radusinović, dr Mladen Perazić, mr Nina Drakić, Aleksandar Marđonović

Urednica:Milka Pižurica

Novinar:Igor Perović

Prevod: Dragana Domazetović

Adresa Redakcije:

Privredna komora Crne Gore/Glasnik Novaka Miloševa 29/IIPodgorica 81000, Crna GoraTel: +382 20 230 439e-mail: [email protected]

Dizajn:

Privredna komora Crne Gore

List izlazi od 1964. godine i upisan je u registar javnih glasila Crne Gore.

PDF verziju možete preuzeti na: http://www.privrednakomora.me/multimedija/glasnik

Vanja AsanovicImproving business environment

Milovan Gojkovic, CEO of SIK Polimlje, BeraneEntire production exported to the Western European market

Dragan Jaredic, fruit-grower from Zupa NiksicA fruit-growing enthusiast »harvest« low prices

Ana Vlahovic, Head of the Working Group on Chapter 9Financial services and challenges ahead of us

Milan Bozovic, MermerThe upward trend continues

Deda Djelovic, Port of Bar

Miras Djurovic, Ferrous Metallurgy InstituteInvestment in HR and R&D lead to success

34

56

66

86

48

54

72

4

Broj 9 Septembar 2016.

Dragan Jaredić,voćar iz nikšićke Župe

Zaljubljenik uvoćarstvo »bere«

niske cijene

Vanja Asanović,direktorica Zavoda za metrologijuDecenija uspješnog rada

Nagrada za društvene promjeneProglašeni pobjednici

SeminarNovi Carinski zakon EU i značajza Crnu Goru

Poslovni forum sa privrednicima Niškog regionaPonovno uspostaviti avioliniju Podgorica - Niš

Milovan Gojković, izvršni direktor ŠIK Polimlje, BeraneCjelokupnu proizvodnju izvoze u Zapadnu Evropu

30

64

28

26

50

54

5


Listajući Glasnik...

1986.Investicije za razvoj poljoprivrede

Najviše investicija za razvoj poljoprivrede na individualnom sektoru bilo je u stočarstvu, što je u skaldu sa planskim opredjeljenjima o korišćenju komparativnih prednosti za razvoj primarne poljoprivre-dne proizvodnje. Investicije su najvećim dijelom realizovane u brdsko-planinskom, nerazvijenom

području Crne Gore i direktno su bile u funkciji većeg korišćenja prirodnih potencijala tog područja. Kreditna sredstva su prvenstveno usmjeravana na formiranje manjih farmi i nabavku rasnih grla te odgovarajuće mehanizacije. To je dovelo do osavremenjivanja proizvodnje, poboljšanja uslova uzgoja kao i povećanja broja udruženih poljoprivrednih proizvođača. Krajnji rezultat bio je veći otkup mlijeka iz individualnog poljoprivre-dnog sektora koji je sa 5.000 litara u 1980. godini povećan na 30.000 u 1985. objavio je Glasnik 1986.

1991.Saradnja sa francuskim ekspertima

Saradnja Privredne komore Crne Gore i Udruženja za međunarodnu tehničku razmjenu i konsultaci-je (ECTI) iz Pariza, uspostavljena prije pet godina, nastavlja se. Ovo udruženje je formirano uz pomoć francuske vlade i član je međunarodnog tijela koje okuplja slične organizacije u razvijenim zemljama.

Jedno je od 14 udruženja »seniora savjetnika« koja postoje u svijetu. Okuplja stručnjake i eksperte koji svoje iskustvo i znanje pružaju Francuskoj i zemljama u razvoju s ciljem da pomognu u organizaciji i upravljanju preduzećima te ekonomskom i humanitarnom napretku, pisao je Glasnik 1991. godine.

U Privrednoj komori Crne Gore nedavno je boravila delegacija ove francuske asocijacije, koju je predvodio direktor ECTI-ja Danijel Trenton sa saradnicima. Trenton je imao predavanje na temu »Francuska iskustva u prestrukturiranju privrede« sa akcentom na rješavanje problema tehnološkog viška. Ocijenjeno je, u razgovo-ru sa privrednicima, da je ova saradnja višestuko korisna te da će u narednom periodu biti proširena na sve sektore preduzeća čije bi restrukturiranje doprinijelo njihovom efikasnijem poslovanju.

U okviru posjete Crnoj Gori francuski stručnjaci su obišli nikšićka preduzeća Željezaru, ŠIK Javorak i Pivaru Trebjesa, te EI Obod Cetinje, kao i Titeks i Duvanski kombinat iz Titograda. Sa najodgovornijim ljudima iz ovih preduzeća Francuzi su dogovorili da, nakon dijagnosticiranja stanja u kompanijama, eksperti pruže odgova-rajuću stručnu pomoć. Obostrano je izraženo uvjerenje da će saradnja biti uspješno nastavljena.

6


Prvi sastanak predsjednika privrednih komora CEI

Snaženjem saradnje do boljeg ekonomskog razvojaPredsjednik Mijušković je austrijskim privrednicima predstavio ekonomski ambijent u našoj zemlji, i mogućnosti koje se nude za nove investicije.

Prvi sastanak predsjednika privrednih komora Centralno evropske inicija-tive (CEI) održan je u Beču 13. sep-

tembra 2016. godine. U njegovom radu je učestvovao i predsjednik Privredne komo-re Crne Gore Velimir Mijušković na poziv austrijskog kolege Christopha Leitla.

Snaženje saradnje evropskih privrednih komora u cilju promocije ideja Centralno--evropske inicijative, bila je glavna tema ovog sastanka koji je inicirao Sekretarijat CEI. Učesnici su iskazali spremnost da do-prinesu boljem povezivanju zemalja koje obuhvata Inicijativa, kako članica EU, tako i onih koji su u procesu pridruživanja.

Intenziviranjem komorske saradnje zema-lja članica CEI unapređuje se naš zajednič-ki zadatak - poboljšanje ekonomskog ra-zvoja naših zemalja, smatraju predstavnici komora na najvišem nivou.

Razmijenjene su informacije o stanju pri-vreda zemalja učesnica, aktivnostima privrednih komora, te predstavljene nove usluge i planovi, kako bi se prenosom naj-boljih praksi mogle unapređivati djelatno-sti i planirati zajedničke aktivnosti.

Ostvarenje ekonomskog rasta i napretka u članicama Inicijative zavisi od razvijenosti biznis zajednice, njenog prilagođavanja promjenama, što podrazumijeva snažne

7


sopstvenim fondovima za finansiranje, odnosno kofinansiranje projekata saradnje. Pored redovnih godišnjih doprinosa zemalja članica, aktivnosti CEI se finansiraju i iz posebnog Fonda CEI pri EBRD, kao i drugih donacija Italije i Austrije i povremenih manjih donacija drugih članica CEI (za Know-how Exchange Programme/program prenosa znanja). Uz značajnu saradnju i finansijsku po-dršku Evropske komisije i EBRD, ukupni finansijski efekat kroz re-alizaciju projekata je neuporedivo veći.

Mijušković na Dunavskom forumu

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Mijušković učestvovao je i na Evropskom ekonomskom dunavskom forumu, održanom 12. i 13. septembra 2016. u Carskoj palati u Beču, koji je rezultirao potpisivanjem Deklaracije »Ekologija i ekonomija«.

Dunavska regija je ekonomski najrazvijenija u Evropi. Sa 2.900 km dužine toka, Dunav povezuje 10 zemalja direktno, a 14 njih je dio Podunavlja, sa više od 115 miliona stanovnika, koji stvaraju preko 1,6 milijardi eura BDP-a.

Izazovi za Dunavsku regiju su ogromni: od političke stabilnosti, od-liva mozgova, politike ulaganja i sl. Ali, šanse su ogromne. Stoga je Evropski ekonomski dunavski forum (EEDF) osnovan kao projekt Ekonomskog senata Austrije i SECI-ja još u 2013.

Posebno interesovanje za unapređivanje poslovne saradnje u regi-onu Dunava, kao i kreiranje novih zajedničkih projekata iskazuju Austrija i Njemačka, što je veoma važno za zemlje koje su još uvi-jek izvan EU.

i dobro organizovane komore. Svjesni toga, predsjednici komora smatraju da je neophodno produbljivati saradnju i kroz ovakve oblike institucionalnog djelovanja.

Nakon sastanka organizovani su susreti predsjednika komora sa oko dvadeset austrijskih privrednika koji imaju poslovnu sara-dnju sa ostalim zemljama članicama CEI. Predsjednik Mijušković je iskoristio ovu priliku da većem broju njih predstavi ekonomski ambijent u našoj zemlji, prognoze daljeg razvoja, kao i mogućnosti koje se nude kroz nove investicije, a govorio je i o aktuelnim pro-jektima.

Podsjetimo, Centralno-evropska inicijativa (CEI) je najstarija i najveća regionalna organizacija u Centralnoj Evropi i ključna za supra regionalnu saradnju u oblasti ekonomije, nauke i održivog ekonomskog rasta. Nastala je 1989. godine kao rezultat saradnje četiri zemlje - Italije, Austrije, SFRJ i Mađarske. Osnov za formira-nje Centralnoevropske inicijative (CEI) je predstavljao sporazum ovih zemalja potpisan u Budimpešti, 11. novembra 1989. godine, kojim je ustanovljena platforma za političku, ekonomsku, naučnu i kulturnu saradnju, nazvana Kvadrilateralna saradnja. Pristupa-njem Čehoslovačke, u maju 1990. godine, mehanizam saradnje je preimenovan u Pentagonalnu, a 1991. godine, stupanjem Poljske u članstvo, u Heksagonalnu inicijativu. Forum se brojčano poveća-vao i teritorijalno proširivao uglavnom na prostor istočne i jugo-istočne Evrope. Članice foruma, kojih je 18 su: Austrija, Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Itali-ja, Mađarska, Makedonija, Moldavija, Poljska, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Srbija, Hrvatska i Ukrajina.

CEI, za razliku od većine drugih regionalnih inicijativa, raspolaže

8


Bledski strateški forum

Komore pristupile Jedinstvenoj digitalnoj

inicijativi

SDI je razvojni katalizator i koordiniraprenos dobre prakse digitalne transformacije u ekonomije regije, a preko partnerskih komora.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić učestvovao je 5. septembra 2016. godine u radu jedne od vo-dećih regionalnih konferencija - Bledskog strateškog foru-

ma u Sloveniji, gdje predstavnici privatnog i javnog sektora razma-traju ključna pitanja sa kojima se suočava Evropa.

Jedna od tema Foruma je digitalna tranformacija, a o ulozi država u tome su u okviru ovog skupa razgovarali i ministri iz regiona, među kojima je bio i potpredsjednik crnogorske Vlade Vujica La-zović.

Predstavnici privrednih komora regiona su tom prilikom potpisa-li sporazum o pristupanju njihovih asocijacija Jedinstvenoj digi-talnoj inicijativi (SDI), koja povezuje Zapadni Balkan i doprinosi njegovom ekonomskom rastu i prosperitetu. SDI je razvojni kata-lizator i koordinira prenos dobre prakse digitalne transformacije u ekonomije regije, a preko partnerskih komora. Njegov glavni cilj je društvena i ekonomska digitalizacija, ključna za održivi rast i po-većanu konkurentnost, a jedna od svrha uspostavljanje digitalnih mogućnosti za zajedničke ekonomske, te socijalne benefite.

Da bi se postigla digitalna transformacija regije, s naglaskom na razvoj i promociju elektronskih usluga javne uprave i rješenja za građane i privredu, potpisnici SDI će uložiti zajedničke napore da se implementiraju aktivnosti u cilju podizanja svijesti o razvojnim važnostima digitalizacije. Pružaće podršku pojedinačnim komo-rama prilikom usvajanja politika EU i globalnih trendova u oblasti digitalne transformacije. Razmjenjivaće dobru praksu, informacije i podatke, te usklađivati standarde za proces digitalizacije. Sarađi-vaće u pripremi stručnih podloga za elektronske usluge, razvoj i razmjenu znanja o pripremi i uvođenju evropskih i nacionalnog zakonodavstva u oblasti e-trgovine. Participiraće u dobijanju sred-stava i sprovođenju međunarodnih razvojnih projekata. Sprovo-diće druge mjere za povećanje konkurentnosti ekonomije u regiji. Potpisnici su oformili koordinacionu grupu za SDI koja će defini-sati godišnji program aktivnosti i pratiti njegovu implementaciju.

Teme ovogodišnjeg Bledskog strateškog foruma, koji je okupio više od petsto učesnika, uključujući državne delegacije,predstavnike biznisa i eksperte, pored digitalne transformacije jesu između ostalog: »Evropska unija: Integracija protiv dezintegracije«, »Zapa-dni Balkan: Da li je EU i dalje faktor privlačenja«, »Pametni gradovi i kognitivna društva«, »Bezbjednost i održivost u turizmu«, »Mobil-nost i budućnost auto industrije«, »Energetska geopolitika« i druge.

9


Evropske privredne komore javnog prava

Digitalizacija usluga u fokusukomora

Sastanak predstavnika evropskih privrednih komora javnog prava posvećen procesu digitalizacije održan je 30. septem-bra u Parizu. U radu sastanka učestvovao je generalni sekre-

tar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović.

Razmijenjena su iskustva koja u oblasti digitalizacije usluga pru-žaju privredne komore i razmotreni načini pružanja podrške pre-duzećima u tom procesu. Razgovarano je o unapređenju i razvoju usluga privrednih komora, izgradnji njihovih kapaciteta i razma-trane su moguće aktivnosti za zajedničke inicijative, koje se mogu realizovati kroz projekte sa finansijskom podrškom Evropske ko-misije.

Predstavnici komora su iskazali spremnost da postanu aktivni ak-teri u digitalnom svijetu i potrebu da ove asocijacije digitalizuju svoje usluge i djelokrug rada. Veliki broj komora je, prije nekoliko godina, započeo digitalne reforme. One su danas najnaprednije i pružaju pravovremene usluge. Slijedeći prioritete Evropske komi-sije za period 2014.-2019. godina, komore treba da postanu aktivni učesnici u razvoju i unapređenju digitalne agende sa ciljem da do-prinesu boljem digitalnom dostignuću ekonomije Evropske unije. Tim povodom, početkom septembra na Bledskom strateškom fo-rumu, predstavnici privrednih komora regiona su potpisali Spora-zum o pristupanju njihovih asocijacija Jedinstvenoj digitalnoj ini-cijativi (SDI), koja povezuje Zapadni Balkan i doprinosi njegovom ekonomskom rastu i prosperitetu.

Zaključeno je da privredne komore treba da imaju jaču ulogu u oblasti unapređenja poslovnih inovacija, konkurentnosti, rasta, te da koriste mrežu Eurochambers za dalju razmjenu ideja, iskustava i znanja, u cilju podrške ekonomijama, preduzećima i članovima da koriste sve prednosti koje digitalni svijet nudi.

Razgovarano o unapređenju i razvoju usluga privrednih komora, izgradnji kapaciteta i mogućim aktivnostima za zajedničke inicijative koje se mogu realizovati sa finansijskom podrškom Evropske komisije.

10


Komoravijesti

Standardi u informacionoj bezbjednosti

Seminar »Standardi u informacionoj bez-bjednosti«, u okviru TEMPUS projekta »Unapređenje obrazovanja u oblasti sajber bezbjednosti (ECESM)«, organizovan je 13. septembra 2016. godine.

Predavač je bila Elena Agresti iz Globalnog centra sajber bezbjednosti (GCSEC) u Rimu. Ona je govorila o standardizacionim tijeli-ma i glavnim međunarodnim standardni-ma koji pokrivaju ovu oblast, sa posebnim osvrtom na ISO/IEC 27001.

Standardi iz serije 27000 obezbjeđuju svjet-ski priznati okvir najbolje prakse za upra-vljanje bezbjednošću informacija.

Standard ISO/IEC 27001 sadrži zahtjeve za uspostavljanje, implementaciju, održava-nje i kontinuirano unapređenje Sistema menadžmenta informacione bezbjednosti (ISMS). Zahtjevi su generički i namijenjeni svim organizacijama, bez obzira na njihovu veličinu, tip ili prirodu.

Standard ima široka područja primjene i značajan je za organizacije koje se bave uslugama u oblastima koje su na bilo koji način povezane sa informacionim tehnolo-gijama i potrebom za očuvanje povjerljivo-sti informacija. Primjenom ovog standarda, organizacije demonstriraju korisnicima i ostalim zainteresovanim da posluju na bazi principa sigurnosti i da je poslovna po-litika usmjerena na stalna poboljšavanja u sistemu menadžmenta za bezbjednost in-formacija. Prednosti ISO 27001 su poveća-nje konkurentnosti, smanjenje rizika od oštećenja i gubitka informacija, a samim tim i troškova, usaglašenost sa važećim zakonskim propisima, veće poverenje kli-jenata, zaposlenih, saradnika, institucija i svih zainteresovanih zbog znanja da su nji-hovi podaci bezbjedni, postojanje odgovor-nosti za bezbjednost informacija od strane svih i na svim nivoima u organizaciji.

Pored ovog, pomenuti su relevantni stan-dardi za bezbjednost informacija COBIT, PICI-DSS, ISO 15408, ISO 31000, ISO 22301,

NIST SP 800-53.

Argesti se tokom izlaganja posebno osvr-nula na CSA STAR – jedan od najmoćnijih programa za bezbjednost koji je povezan sa ISO 27001 standardom. Predstavljena je i studija slučaja primjene standarda bezbje-dnosti u složenoj organizaciji.

Moderator seminara je bila Doc. dr Ivana Ognjanović sa Univerziteta Donja Gorica, a u radu su učestvovali predstavnici cr-nogorskih kompanija i institucija, među kojima ETG grupe, Vojske, Telenora, NLB Montenegro banke, Komisije za hartije od vrijednosti, Jadranskog sajma, Stadiona d.o.o i drugih.

Maja Pavličić predsjednica Grupacije za životno osiguranje

Grupacija osiguravajućih društava za ži-votno osiguranje Privredne komore Crne Gore, u novom sazivu, konstituisana je 30. septembra 2016. godine.

Verifikovani su mandati članovima, usvo-jeni Poslovnik i Program rada za ovu godi-nu. Za predsjednika Grupacije izabrana je Maja Pavličić iz Grawe osiguranja, a njena zamjenica biće Dobrila Otović iz Lovćen ži-votnog osiguranja.

Grupacija je organizovana u okviru Odbora udruženja organizacija banaka, drugih fi-nansijskih organizacija i osiguranja.

Delegacija Guizhoua u Privrednoj komori

Kineska provincija Guizhou je zaintereso-vana za intenzivnu saradnju sa Crnom Go-rom, prije svega u izgradnji saobraćajne i druge infrastrukture u našoj zemlji, rečeno je 30. septembra 2016. godine na sastanku delegacije te oblasti sa predsjednikom Pri-vredne komore Velimirom Mijuškovićem, u čijem radu je učestvovao i savjetnik Predsjednika države Ruždija Tuzović.

Šefica delegacije Chen Goud je rekla da Gu-

izhou karakteriše težak planinski teren sli-čan crnogorskom, na kojem su oni izgradili veoma kvalitetnu putnu mrežu i brze pruge što je doprinijelo značajnom ekonomskom razvoju provincije u posljednjih četvrt vi-jeka. Spremni su da rješenja i ekspertska znanja u ovoj oblasti podijele sa crnogor-skim partnerima, ali takođe mogu mnogo da nauče i iz naših iskustava.

- Zainteresovani smo za informacije o pro-jektima koje planirate da realizujete u Cr-noj Gori, a za koje mogu konkurisati naše kompanije. O tome može biti više riječi u julu naredne godine, kada planiramo da organizujemo konferenciju u čijem radu će učestvovati predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i delegacija privrednika iz vaše države, koji tada mogu uspostaviti kontak-te sa kineskim kompanijama. Vidimo da od Crne Gore možemo naučiti kako da razvi-jamo hotelske kapacitete najvišeg nivoa, a takođe želimo da vaši mliječni proizvodi pronađu put na tržište provincije Guizhou – rekla je Goud.

Predsjednik Komore Mijušković ukratko je predstavio rezultate ekonomije Crne Gore od obnove nezavisnosti, kao i aktuelni fo-kus koji je na razvoju saobraćajne i ener-getske infrastrukture. U tome je, podsjetio je on, već uspostavljena saradnja sa kine-skim partnerima, pošto CRBC gradi dioni-cu auto puta od Smokovca do Mateševa, te postoji interesovanje kompanija iz ove ze-mlje i za energetske projekte, u prvom redu hidroelektrane.

- Očekujem da će kineska strana biti zain-teresovana i za valorizaciju luke Bar, odno-sno njenih mogućnosti pretovara robe iz Kine za centralnu, istočnu i zapadnu Evro-pu i obrnuto – kazao je Mijušković.

On je upoznao goste da su širom Crne Gore oformljene biznis-zone koje pružaju inve-

11


stitorima brojne povoljnosti za poslovanje, u smislu izgrađene infrastrukture i pore-skih olakšica. Izrazio je očekivanje da će prilika za njihovu kao i prezentaciju pred-stojećih projekata biti tokom pomenute planirane konferencije.

Savjetnik predsjednika Vujanovića, Ruždi-ja Tuzović, izrazio je očekivanje da će do konferencije biti nastavljena intenzivna komunikacija predstavnika privreda dvije zemlje.

U okviru posjete našoj zemlji, delegacija provincije Guizhou sastala se i sa predsje-dnikom Crne Gore Filipom Vujanovićem.

Posjeta predstavnika slovenačke komore

Potpredsjednik Privredne komore Sloveni-je i predsjednik Upravnog odbora Udruže-nja za ICT Igor Zorko i direktor Udruženja za ICT pri Privrednoj komori Slovenije Du-šan Zupančić posjetili su Privrednu komo-ru Crne Gore, 16. septembra 2016.godine.

U razgovoru sa Ivanom Saveljićem, po-tpredsjednikom Komore, Aleksandrom Radulovićem, predsjednikom Odbora udru-ženja ICT-a, Snežanom Ćalasan, predsje-dnicom Grupacije za IT i Nadom Rakoče-vić, sekretarkom Odbora udruženja ICT-a, razmatrane su mogućnosti o unaprijeđe-nju saradnje komora, kroz implementaci-ju Jedinstvene digitalne inicijative (SDI), usvojene na Bledskom strateškom forumu septembra 2016. godine, čije su potpisnice Komore regiona.

Glavni cilj inicijative je društvena i eko-nomska digitalizacija, ključna za održivi rast i povećanu konkurentnost. Potpisnici SDI će pružati podršku pojedinačnim ko-morama prilikom usvajanja politika EU i globalnih trendova u oblasti digitalne transformacije. Razmjenjivaće dobru pra-ksu, informacije i podatke, te usklađivati standarde za proces digitalizacije. Sarađi-vaće u pripremi stručnih podloga za elek-tronske usluge, razvoj i razmjenu znanja o pripremi i uvođenju evropskih i nacional-

nog zakonodavstva u oblasti e-trgovine. Participiraće u dobijanju sredstava i spro-vođenju međunarodnih razvojnih projeka-ta. Sprovodiće druge mjere za povećanje konkurentnosti ekonomije u regiji.

Naglašena je neophodnost razvoja elek-tronskih servisa javne uprave i rješenja za građane i privredu, njihova promocija kao i podizanja svijesti o razvojnim važnostima digitalizacije.

Dogovoreno je da Koordinaciona grupa, sa-činjena od predstavnika potpisnica,za SDI definiše godišnji program aktivnosti i kao i praćenje njegove implementacije.

Sastanak Mijušković-Hloben

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković sastao se 15. septembra 2016. godine sa ambasadorom Republike Slovačke u Crnoj Gori Romanom Hlobe-nom.

Tokom sastanka razmijenjene su informa-cije o stanju ekonomija Republike Slovačke i Crne Gore, trenutnoj saradnji i mogućno-stima unaprijeđenja. Sagovornici su se složili da dobre bilateralne odnose u nare-dnom periodu treba osnažiti intenzivnijom ekonomskom saradnjom, kroz moguće za-jedničke projekte u sferi turizma, energeti-ke i infrastruktue. Neophodno je formirati međuvladine Mješovite komisije za eko-nomsku saradnju.

Ambasador je istakao uspjeh Crne Gore u procesu evropskih i evroatlantskih inte-gracija i poručio da podrška Slovačke neće izostati ni u narednim fazama ovih proce-sa, dodajući da će naši ekonomski odnosi dodatno biti osnaženi budućom saradnjom Slovačke i Češke u projektu Blok II Termoe-lektrane u Pljevljima.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore smatra da Slovačka, kao industrijski raz-vijena zemlja, sa impozantnim rezultatima u ekonomiji, može biti dobar primjer Crnoj Gori. Slovačka ima velike industrijske ka-pacitete, naročito u automobilskoj industri-

ji, pa treba sagledati mogućnost da slovački investitori u Crnoj Gori pronađu partnere za zajedničko investiranje u prerađivačke kapacitete koji bi radili za potrebe bazne industrije Slovačke. Takođe, predsjednik Mijušković ističe da se može koristiti slo-vačko iskustvo u daljem razvoju poslovnih zona u Crnoj Gori.

Ambasador Finske u Komori

Ambasador Finske sa sjedištem u Beogra-du Perti Ikonen razgovarao je 23. septem-bra 2016. godine u Privrednoj komori Crne Gore sa njenim potpredsjednikom Ivanom Saveljićem o mogućnostima za razvoj po-slovne saradnje dvije zemlje.

Ikonen je naglasio da diplomatija sve više postaje sredstvo razvoja poslovnih veza, finska Ambasada u Beogradu posebne na-pore ulaže kako bi unaprijedila direktnu privrednu saradnju srpskih, crnogorskih i makedonskih kompanija sa potencijalnim partnerima iz Finske. Nosilac ovih poslo-va u svim diplomatskim predstavništvi-ma ove zemlje je organizacija Finski tim. Riječ je o mreži koja promoviše privredu i zastupa interese finskih preduzeća u ino-stranstvu sa ciljem da se razviju poslovne veze sa domicilnim preduzećima. Dogovo-reno je da se provjere interesovanja kom-panija obje zemlje kako bi se razmotrila mogućnost realizacije poslovnog foruma u Crnoj Gori tokom naredne godine.

Ambasador je predložio Komori da se, u cilju stvaranja jačih veza sa tridesetak am-basada koje na nerezidentnoj osnovi prate Crnu Goru sa sjedištem u Beogradu, u tom gradu periodično organizuju promotivni skupovi i prezentacije naše privrede.

Potpredsjednik je gosta upoznao o značaju i strukturi crnogorskog komorskog sistema posebno sferi međunarodnih odnosa. On je najavio održavanje Konferencije Ekono-mija Crne Gore koja će se održati 27. i 28. oktobra u Budvi i pozvao ambasadora da učestvuje u njenom radu.

12


rast u prometu putnika u drumskom, željezničkom i vazdušnom saobraćaju, dok je u pomorskom saobraćaju vidan veliki pad tog pokazatelja u odnosu na prvo polugodište prethodne godine.

Promet robe je u svim vidovima saobraćaja u padu, osim nezna-tnog porasta u vazdušnom saobraćaju. Pad je najviše evidentan u pomorskom saobraćaju, zatim u željezničkom i drumskom.

Da bi rezultati poslovanja u budućnosti bili značajno bolji neopho-dna su velika infrastrukturna ulaganja koja će obezbijediti bolju povezanost sa regionom, Evropom i svijetom, zaključuje se u In-formaciji.

Na sjednici se raspravljalo o Nacrtu zakona o prevozu u drumskom saobraćaju. Ukazano je na potrebu izmjena određenih članova ovog akta. Predstavnici Ministarstva su iskazali spremnost da raz-motre sve sugestije privrednika.

Prevoznici su ukazali na problem nedostatka kvalitetne radne snage, posebno vozača, pa će uputiti predlog Ministarstvu prosvje-te da se oformi nastavni program za ovo zanimanje.

Prevoznici su ukazali na problem nedostatka kvalitetne radne snage, posebno vozača, pa će uputiti predlog Ministarstvu prosvjete da se oformi nastavni program za ovo zanimanje.

Odbor udruženja saobraćaja Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 20. septembra 2016. godine, razmotrio je informaciju o poslovanju u ovom sektoru za period januar-

-jun i Nacrt Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju. Formirana je Grupacija za prevoz putnika i tereta u drumskom saobraćaju, u kojoj će biti predstavnici kompanija koje obavljaju pomenute dje-latnosti i autobuskih stanica. Na inicijativu članova, predloženo je da se formira koordinacioni odbor pomorstva.

U radu sjednice, pored članova Odbora, učestvovali su potpreds-jednik Privredne komore Stanko Zloković, direktor Direktorata za drumski saobraćaj Dalibor Milošević, glavni inspektor za drumski saobraćaj Ljubiša Živaljević, Bojan Radoman, Ministarstvo sa-obraćaja i pomorstva, direktor Lučke uprave Crne Gore Vladimir Stjepčević i Lidija MItrović, Direktorat za pomorski saobraćaj.

U prvoj polovini tekuće godine primijetan je rast prosječnog broja zaposlenih kao i zarada u sektoru saobraćaja, navodi se u usvoje-noj informaciji.

Poslovanje u oblasti saobraćaja u pomenutom periodu ukazuje na

Saobraćaj

Kapitalnim investicijama do boljih veza sa

Regionom

13


Kompanije, da bi se zaštitile od posljedica, moraju da poznaju svoje klijente, jer mogu i nesvjesno da budu uvučene u transakcije ovog tipa.

Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma tema je se-minara koji je održan 15. i 16. septembra 2016. godine, a koji su organizovali Privredna komora Crne Gore i Agencija za

nadzor osiguranja. U radu seminara učestvovali su predstavnici crnogorskih finansijskih institucija.

Prof. dr Mladenka Balaban, predavač iz oblasti finansija, bankar-stva i osiguranja na Vojnoj akademiji u Beogradu, Beogradskoj bankarskoj akademiji i operativac Merkur osiguranja, pojasnila je, između ostalog, šta se u savremenom svijetu podrazumijeva pod pojmom pranja novca, terorizma i njegovog finansiranja, koje su aktivnosti za suzbijanje ovih pojava, te globalni, lokalni, korpora-tivni odgovori u tom pravcu. Pranje novca obuhvata širok dijapa-zon aktivnosti koje se preduzimaju radi prikrivanja porijekla imo-vinske koristi stečene izvršenjem krivičnog djela.

- To može podrazumijevati čitav niz transakcija obavljenih kako u neformalnom tako i u formalnom sektoru u kojima imovina steče-na izvršenjem krivičnog djela predstavlja ulaznu vrijednost, dok su dobra sa oreolom legitimnosti izlazna vrijednost takvih tran-sakcija. Svako ko pruža usluge ili isporučuje određene proizvode koji se mogu koristiti za skladištenje ili prenos vrijednosti može biti zloupotrebljen kao instrument u postupku pranja novca. Novac se može prati kroz poslovanje u finansijskom sektoru i van njega – kazala je Balaban.

Prema njenim riječima, posljednji izvještaji Manivala, komite-ta Savjeta Evrope koji procjenjuje usklađenost država članica sa svim relevantnim međunarodnim standardima za borbu protiv

pranja novca i finansiranja terorizma, pokazuju da na ovim pro-storima, finansijske institucije ozbiljno primjenjuju zakon koji re-guliše ovu oblast. Što više bude kontrola regulatora, ali i svijesti kompanija da ih pranje novca može dovesti u neprijatnu situaciju ne samo zbog toga što može proizvesti finansijske gubitke, već i negativnu reputaciju, to će rezultati u ovoj oblasti biti bolji.

- Kompanije da bi se zaštitile od posljedica moraju da poznaju svoje klijente, jer mogu i nesvjesno da budu uvučene u transakcije ovog tipa. Moraju provjeravati dokumentaciju kako bi bolje procje-njivali rizik poslovanja i pranja novca. Ovakve aktivnosti ne treba posmatrati kao trošak, već je neophodno edukovati zaposlene da bi se preventivno djelovalo protiv ovih pojava – rekla je ona.

Poseban osvrt ona je napravila na sprečavanje pranja novca u sek-toru osiguranja. Životno osiguranje, prema njenim riječima, nije toliko izloženo ovoj pojavi ali može biti indirektno predmet pranja novca. Kompanije koje se bave neživotnim osiguranjima, iako ni-jesu obuhvaćene zakonom koji reguliše ovu oblast, mogu biti zlou-potrebljene u tom smislu, pa je potrebno da budu na oprezu.

- Potrebno je izmijeniti regulativu koja bi obuhvatila i kompanije neživotnog osiguranja – smatra Balaban.

Govoreći o finansiranju terorizma ona je kazala da se za to često koriste kompromitovane dobrotvorne organizacije i privredna društva. Najčešći mehanizmi finansiranja terorističkih organiza-cija su preusmjeravanje sredstava putem pronevjere, te korišćenje fiktivne ili lažne organizacije koja se predstavlja kao legitimna.

Seminar

Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma

14


Odboru udruženja metalurgije i metaloprerađivačke indu-strije Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 26. septembra 2016. godine, predstavljeni su Program i značaj

industrijske politike do kraja 2020. godine sa pratećim Akcionim planom, Program podrške za modernizaciju industrije (nabavka opreme) i Program za unapređenje inovativnosti u malim i sre-dnjim preduzećima za 2016. godinu.

Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora Draško Tomaše-vić iz kompanije ZIP Danilovgrad, a u njenom radu su, pored pri-vrednika, učestvovali potpredsjednik Komore Stanko Zloković, kao i predstavnici Ministarstva ekonomije - Goran Nikolić, načel-nik u Direktoratu za industriju i preduzetništvo, te savjetnice mr Renata Milutinović i Nataša Batrićević.

Industrijska politika

Nikolić je, govoreći o Industrijskoj politici Crne Gore do 2020. ista-kao da je riječ o strateškom dokumentu za razvoj konkurentnosti crnogorske ekonomije, ključnog osnova za promjene koje će omo-gućiti otvaranje novih radnih mjesta, veće prihode i životni stan-dard, kao i stvaranje razvojnih mogućnosti za buduće generacije.

Prema njegovim riječima, kao nosioci promjena i razvoja prepo-znata su preduzeća koja u narednom periodu, uz adekvatnu podr-šku treba da maksimalno realizuju svoj potencijal za rast, razvoj i konkurentnost. Industrijska politika ima težnju da otkloni struk-turne disbalanse i sektorske neravnoteže, te prevaziđe problem uske proizvodne baze. Njome će se iskoristiti novi izvori ekonom-

Metalurgija

Privrednicima predstavljeni programi podrške industriji

skog rasta, podsticati resursna efikasnost i omogućiti usmjerava-nje industrije prema proizvodnji sa većom dodatom vrijednošću.

Pripremljen je i Akcioni plan za sprovođenje ove politike za period 2016-2020. godine i planirane aktivnosti se odnose na konkuren-tnost industrije, investicije i finansije za njenu modernizaciju, ino-vacije i preduzetništvo te pristup tržištu.

- Uspješna realizacija politike i postavljenih ciljeva doprinijeće da do 2020. godine se poveća učešće industrije u BDP za najmanje 20 odsto, a takođe i broja zaposlenih u ovom sektoru. Planirano je povećanje učešća industrije u izvozu za najmanje 25 odsto –rekao je Nikolić.

Ovo će doprinijeti boljem rangiranju u izvještaju Svjetskog eko-nomskog foruma o globalnoj konkurentnosti, kao i u Doing Busi-ness i Globalnom indeksu preduzetništva i razvijenosti.

Akcioni plan, prema riječima predstavnika Ministarstva, već se efektuira i postoji veliko interesovanje privrednika za podsticaje koji se nude.

Modernizacija industrije

Govoreći o Pilot programu podrške za modernizaciju industrije, Renata Milutinović je kazala da su ciljevi jačanje konkurentno-sti privrednih subjekata, unapređenje poslovanja, produktivnosti i profitabilnosti kroz investicije u opremu, te unapređenje tehno-loških procesa, proizvoda i usluga, povećanje obima i vrijednosti prometa i smanjenje troškova nabavke opreme. Raspoloživa sred-

15


Uspješna realizacija politike i postavljenih ciljeva doprinijeće da se do 2020. godine poveća učešće

industrije u BDP za najmanje 20 odsto, a takođe i broja zaposlenih u ovom sektoru.

Planirano je povećanje učešća industrije u izvozu za najmanje 25 odsto.

stva u 2016. godini za realizaciju Pilot programa iznose 100.000 eura, dostupna su od datuma objavljivanja Javnog poziva do utro-ška raspoloživih sredstava, odnosno najkasnije do 25. decembra 2016. godine.

Program podrazumijeva sufinansiranje opravdanih troškova na-bavke opreme i to do 20% za preduzetnike, mikro i mala preduzeća, odnosno do 10 % za srednja privredna društva (bez PDV).

Preostala sredstva se obezbjeđuju kroz kreditni aranžman sa Inve-sticiono-razvojnim fondom Crne Gore. Ovaj program ne uključuje primarnu poljoprivrednu proizvodnju, trgovinu, proizvodnju čelika i sintetičkih vlakana.

On je samo dio podrške koja je planirana da se kroz Akcioni plan Industrijske politike za 2016. godine usmjeri na podršku sektorima koji su prepoznati kao prioritetni (kroz AP je predviđena podrška u iznosu 268,5 miliona eura).

Unapređenje inovativnosti

Cilj programa za unapređenje inovativnosti u malim i srednjim preduzećima za 2016. godinu jeste poboljšanje inovativnih spo-sobnosti malih i srednjih preduzeća u prerađivačkoj industriji kroz podsticanje korišćenja konsultanskih usluga za unaprjeđenje ino-vativnosti i konkurentnosti, te uspostavljanje novih veza privrede i nauke.

Ukupan Budžet opredijeljen za realizaciju pilot programa finansij-ske podrške malim i srednjim preduzećima u prerađivačkoj indu-

striji je 30.000 eura.

Šema podrške podrazumijeva sufinansiranje do 50% opravdanih troškova angažovanja konsultanata, odnosno do 2.500 eura, bez PDV.

Pravo učešća u Programu finansijske pomoći imaju mikro, mala i srednja privredna društva koja posluju najmanje dvije godine, i 100 odsto su u privatnom vlasništvu, sa sjedištem u Crnoj Gori, nijesu imala gubitke u poslovanju u posljednje dvije finansijske godine, redovno izvršavaju obaveze plaćanja poreza i doprinosa i za iste aktivnosti nijesu koristili sredstva finansijske pomoći iz budžeta ili donatorskih programa u prethodnom periodu. Sredstva ne mogu koristiti novoosnovana privredna društva, i ona u pote-škoćama. Javni poziv je otvoren do 5. oktobra 2016. godine.

Potpredsjednik Komore Stanko Zloković je potencirao značaj po-menute državne pomoći privredi i obavijestio da će i ostali odbori Privredne komore biti o njoj blagovremeno informisani. Podsjetio je i da Evropska banka za obnovu i razvoj participira u bespovra-tnoj pomoći za privredu i to kod projekata koji se odnose, između ostalog na usvajanje standarda, te izradu marketing strategije. Pri-vrednici koji su učestvovali u raspravi su istakli da su programi podsticajni za ovaj sektor iako smatraju da su predviđena sred-stva mala. Oni su ukazali da mala metalo prerađivačka preduzeća ne mogu bez velikih sistema te da je i za njih potrebno kreirati programe podrške, na šta su ih predstavnici Ministarstva upozna-li da takvi planovi već postoje i predviđaju 5.000 eura pomoći po radnom mjestu.

16


Kvalitet

Poboljšavanje u funkciji održivog razvoja

Svaka organizacija stalno treba da teži ka efikasnijem poslo-vanju, odnosno ka boljoj upotrebi raspoloživih resursa. Orga-nizacije to mogu postići ako u svom poslovanju obezbijede

ambijent za stalna poboljšavanja na svim nivoima, tj. ako su stalna poboljšavanja dio organizacione kulture, ocijenjeno je na semina-ru »Poboljšavanje u funkciji održivog razvoja« koji je 23. septembra 2016. godine organizovala Privredna komora, u saradnji sa institu-cijama infrastrukture kvaliteta u Crnoj Gori.

Seminar koji je finansijski podržao ADRIATinn projekat, bio je na-mijenjen svim menadžerima koji upravljaju procesima i preduzi-maju mjere za njihovo poboljšavanje.

- Naša privreda mora da poveća konkurentsku sposobnost koja je na dosta niskom nivou što pokazuju vrlo skromni izvozni rezul-tati. Relativno malo firmi je standardizovalo poslovanje što je ne-ophodan uslov za povećanje konkurentske sposobnosti. Privredna komora želi da pruži doprinos podizanju konkurentnosti naše pri-vrede tako što ćemo podsticati firme da uvode nove standarde koji su dobar alat za trajno poboljšavanje i upravljanje organizacijom – rekao je potpredsjednik Komore Stanko Zloković. On je podsjetio da je ova asocijacija organizovala Savjetodavno tijelo koje organi-zacijama i ustanovama pruža informacije kako i na koji način pri-stupiti aktivnosti tranzicije, implementacije i sertifikacije prema standardima za sisteme menadžmenta.

Prof. dr. Zdravko Krivokapić, direktor Centra za kvalitet Mašin-skog fakulteta, kazao je da je poboljšavanje tema svih standarda i

da bez nje nema održivog i uspješnog poslovanja. Riječ je o konti-nuiranom poboljšavanju koji čine mali koraci, uz primjenu alata i tehnika i angažovanja većeg broja zaposlenih.

- Unapređenje mora da prožima čitavu organizaciju. Poboljšanje mora da bude vezano za proces. Kada želite da se bavite unapređi-vanjem, morate se baviti uzrocima,a ne posljedicama. Kada nađe-te uzrok problema moći ćete da ga riješite alatima i tehnikama. Poboljšanje traži definisanje jasnih, nedvosmislenih i mjerljivih ciljeva. U našim organizacijama i institucijama su ciljevi najčešće nemjerljivi, jer ne uključuju parametre – ocijenio je Krivokapić.

Profesor emeritus dr Milan Perović je kazao da je suština svake organizacije da poboljšava svoje performanse i tako zauzima što bolju poziciju na tržištu. Riječ je o poboljšavanju proizvoda i usluga da bi se zadovoljili zahtjevi korisnika u budućnosti, kao i razmi-šljanju na osnovu prepoznavanja i predupređivanja rizika.

- Morate stalno da se borite za inovacije, a jedan od načina je kroz stalna poboljšavanja. Ona su stil i kultura rada i osnovni princip Sistema menadžmenta kvalitetom (QMS). Ako se stalno poboljša-vanje primjenjuje na sve procese u organizaciji, onda ono služi kao baza za inovacije. Veliki broj poboljšavanja rađa inovacije, a one patente – rekao je on.

Poboljšavanje je, prema njegovim riječima uloga svakog vlasnika procesa i dio svakodnevnog rada. Poboljšavanje može da se razvija u uređenom sistemu koji se stvara godinama. Perović zaključuje

17


Komora želi doprinese podizanju konkurentnosti privrede podsticanjem firmi da uvode nove standarde koji su dobar alat za trajno poboljšavanje i upravljanje organizacijom.

da je u Crnoj Gori neophodno razvijati poboljšavanje kao organiza-cionu, pa i građansku kulturu.

Direktor Instituta za standardizaciju mr Miodrag Perović je oci-jenio da standardi odslikavaju najnovije stanje nauke i tehnike, te prate aktuelni društveni i ekonomski ambijent. Promjene koje umnogome utiču na potrebu da se standardi razvijaju, mijenjaju, poboljšavaju su više nego ikada zahtjevni korisnici, pojava novih tehnologija, sve složeniji lanci snabdijevanja i znatno povećana svijest o potrebi održivog razvoja.

- Institut za standardizaciju želi da zastupa interese crnogorske privrede i društva tako što će stvarati povoljan ambijent da naši proizvodi primjenom standarda mogu naći mjesto na svjetskom tržištu – rekao je on.

O sertifikaciji u službi poboljšavanja govorio je mr Danilo Rado-man, predsjednik Odbora za kvalitet Privredne komore Crne Gore i menadžer QMS-a Luke Bar.

On smatra da je najjednostavniji alat za ostvarivanje poboljšava-nja Demingov ciklus koji se uspješno primjenjuje na sve poslov-ne procese i njihove djelove. Ciklus ima četiri faze: planiraj, uradi, provjeri i poboljšaj.

Tržište Crne Gore je, prema njegovim riječima, vjerovatno jedno od najsurovijih u regionu, jer djeluje veliki broj konsultanata i sertifi-kacionih kuća.

- Cijene usluga su gotovo uvjek u potpunosti obezvrijeđene, a sve ćešće se nude modeli: »ključ u ruke« univerzalni »paketi dokumen-tacije«, razni »sertifikati o obučenosti« i ekspresno »uslužno« iz-davanje »sertifikata«. Nereferentna sertifikaciona tijela ili konsul-tanti koji nijesu prošli akreditovane obuke i za to dobili kredibilne sertifikate, predstavljaju latentnu opasnost za efektivnu primjenu svih standarda kvaliteta – kaže Radoman.

O podršci Evropske banke za obnovu i razvoj uvođenju standarda u crnogorske firme govorila je njena predstavnica Nikolina Perović Filipović.

- Podrška uspostavljanju kvaliteta čini četvrtinu projekata EBRD u Crnoj Gori. Pomažemo preduzećima da unaprijede određene se-gmente poslovanja. Imamo bazu sa oko 160 konsultanata koji sto-je na usluzi malim i srednjim i preduzećima, da pruže potrebna znanja, po potrebi razviju i instaliraju softver, uvedu standarde ili izrade marketing strategiju. Time se ostvaruje misija EBRD da se uveća nivo znanja koje je pokretač privrede – rekla je ona.

EBRD podržava preduzeća sa do 10.000 eura bespovratno, subven-cionišući 50 odsto vrijednosti fakture.

Nakon izlaganja uvodničara uslijedila su pitanja i diskusije uče-snika seminara. Saopšteno je da postoji interesovanje da se u Pri-vrednoj komori Crne Gore organizuju radionice koje će praktično edukovati polaznike kako se dolazi do poboljšavanja.

18


Javna rasprava

Nacrt zakona o prevozu u drumskom saobraćaju

Javna rasprava o Nacrtu zakona o prevozu u drumskom sao-braćaju organizovana je 2. septembra 2016. godine u Privre-dnoj komori Crne Gore.

Moderator, rukovodilac Službe saobraćaja u Komori Zoran Nikolić, kazao je da ovaj veoma posjećen skup govori o dobroj saradnji ove asocijacije privrednika sa resornim Ministarstvom kao organiza-torom.

Generalni direktor Direktorata za drumski saobraćaj Dalibor Milo-šević istakao je da je novi tekst zakona gotovo u cjelosti usklađen sa direktivama EU. On je skup u Komori ocijenio izuzetno značaj-nim doprinosom kvalitetu finalnog teksta ovog akta, pošto će su-gestije privrednika biti dio izvještaja o javnoj raspravi koji će se razmatrati prije nego što predlog zakona bude upućen Vladi.

Novine u ovom Nacrtu u odnosu na važeći tekst Zakona predsta-vio je Bojan Radoman, samostalni savjetnik za drumski saobraćaj u Ministarstvu. Između ostalog, pooštreni su uslovi za vozače ve-zano za njihovu osuđivanost, uvedena je potvrda za strane drža-vljane koji voze za firme iz Crne Gore, kao i licenca za unutrašnji i lokalni prevoz čime će se omogućiti opštinama da na osnovu njihovog izdavanja ubiraju sredstva. Bitan novi uslov za dobijanje licence je postojanje takozvanog stvarnog sjedišta prevoznika u kojem čuva dokumentaciju i gdje inspekcija može da ga kontroli-še. Mali autobusi moći će da budu dio unutrašnjeg ali i međunaro-dnog saobraćaja. Takođe, strožiji su uslovi za obavljanje auto-taksi prevoza.

Taksi preduzetnik Ratko Vujošević smatra da nije dobro rješenje po kojem prevoznik ne može dobiti licencu ukoliko duže od tri mje-seca nije platio porez, te da ono predstavlja veliku poslovnu pre-preku. Navodi da je potrebno institucionalno odrediti minimalne i maksimalne cijene vožnje taksijem što bi doprinijelo povećanju kvaliteta u ovoj vrsti prevoza. Gordana Batljan iz Sava Montenegro osiguranja ocjenjuje da je potrebno bolje urediti pitanje zaključenja osiguranja prevoznika nego je što je to sada slučaj. Ona je ukaza-

Predloženi strožiji uslovi za obavljanje auto-taksi prevoza.

la da prevoznici za svaku godinu treba da zaključuju ovaj ugovor. Sanja Živković iz Zajednice opština Crne Gore je podsjetila da sho-dno novom Zakonu o komunalnim djelatnostima jedna od njih je postao i taksi prevoz. Smatra da ovim zakonom treba precizirati da prevoznici mogu žalbe upućivati glavnim administratorima, te da je potrebno njime definisati nadležnosti Komunalne policije. Pred-stavnik kompanije Kasiopeja Branimir Bukilić, između ostalog, kaže da je potrebno uspostaviti centralni informacioni sistem sa svim redovima vožnje i bukiranim sjedištima. Zakonski bi trebalo utvrditi obavezu da prevoznici redove vožnje objavljuju na svojim web sajtovima, što bi značajno osavremenilo ovu djelatnost u kojoj većina njih kao i stanica nema ovaj vid prezentacije. On se još za-ložio za unificaranu kartu za prevoz koja ne bi stvarala prostor za eventualne zloupotrebe. Smatra da 1. jun kao datum za izdavanje dozvola za prevoznike nije u skladu sa težnjom Crne Gore da bude top turistička destinacija, te ocjenjuje da bi bilo dobro da to bude 1. februar ili mart. Veselin Salamadija iz Autoboke, između osta-log, mišljenja je da ne treba postavljati gornju starosnu granicu za vozače na 65 godina, jer po zakonu radni vijek traje dvije godine duže. On je ukazao i na predloge rješenja koja su u suprotnosti sa ZOBS-om, Zakonom o radu i direktivama EU. On je predložio da licenca za prevoznike važi 10 godina kao i u okruženju te Evrop-skoj uniji. Haris Alivodić iz Gradskog saobraćaja PG rekao je da zakonopisci treba više da slušaju glas prevoznika koji mogu do-prinijeti kvalitetnijim aktima. Istakao je veliki problem nelegalnog prevoza u Podgorici i apelovao na nadležne da ovo pitanje riješe. Taksi prevoznik Novo Zeković ocjenjuje da bi bilo dobro da taksisti dobiju akcize za gorivo, te da je zakonski neophodno regulisati da se ovim poslom mogu baviti samo osobe sa prebivalištem u opštini gdje rade. Smatra da je potrebno rigoroznije kažnjavati nelegalne prevoznike iznosom koji bi bio i 10 puta veći od sadašnjeg.

Javna rasprava o ovom nacrtu traje do 18. septembra, a predviđeno je da Zakon bude usvojen u četvrtom kvartalu tekuće godine.

19


20


Okrugli sto

Važnost preduzetničkog učenja

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa Savjetom za pre-duzetničko učenje, organizovala je 21. oktobra 2016. godine okrugli sto: Važnost preduzetničkog učenja. U radu ovog

skupa, učestvovali su privrednici, predstavnici obrazovnih i dru-gih institucija. Uvodnu riječ imao je dr Mladen Perazić, rukovo-dilac Sektora za obrazovanje Privredne komore Crne Gore. Zavod za školstvo Crne Gore i njegove aktivnosti predstavila je Nevena Čabrilo, a o primjeru dobre prakse kroz djelatnost Preduzetničkog kluba G DESIGN govorila je Nataša Mirotić, Građevinsko – geodet-ska srednja škola »Marko Radević«, Podgorica.

Cilj okruglog stola je ukazivanje na značaj razvoja preduzetnič-

kog učenja posebno u vremenu evropskih integracija kada Crna Gora, kandidat za članstvo u EU, treba da usklađuje politiku obra-zovanja i politiku cjeloživotnog preduzetničkog učenja sa relevan-tnim politikama i praksama u EU.

- U procesu ekonomske tranzicije i pristupanja EU, razvoj predu-zetništva i preduzetničkih kompetencija prepoznaje se kao jedan od glavnih oslonaca crnogorske ekonomije i društva rekao je dr Mladen Perazić iz Privredne komore Crne Gore.

On je ocijenio da u Crnoj Gori moramo uložiti više napora da kroz obrazovni sistem afirmišemo preduzetništvo, jer je naša ekonom-

21


U procesu pristupanja EU razvoj preduzetništva i preduzetničkih kompetencija je jedan od glavnih oslonaca crnogorske ekonomije.

ska realnost takva da će se mali biznis i programi samozapošljava-nja često nametati kao jedino rješenje.

- U Crnoj Gori postoji dosta prostora za unapređenje ove oblasti, pa je u tom smislu, prije svega, potrebno raditi na kreiranju pore-skog sistema koji će imati razvojnu funkciju i kroz razvoj predu-zetništva podsticati novo samozapošljavanje, uspostavljanje kva-litetnog praćenja rezultata poslovanja i direktne međuzavisnosti poreskih opterećenja sa finansijskom i drugom podrškom predu-zećima, smatra Perazić.

Nevena Čabrilo, Zavod za školstvo Crne Gore, je govorila o tome što je ova institucija uradila na planu razvoja preduzetništva kao i o njenim budućim aktivnostima.

Ona je kazala da su u Zavodu svjesni značaja koje preduzetničko učenje ima za razvoj crnogorskog društva i da im je veoma važno da obrazovni sistem školuje pojedince koji će imati razvijenu svi-jest i viziju o načinu budućeg djelovanja.

- Preduzetničko učenje u opštem obrazovanju najvećim dijelom je zasnovano na Evropskom okviru ključnih kompetencija i sve raz-vijene države kanališu svoje obrazovne sisteme u tom pravcu, a posebno je značajno učenje poslije završetka školovanja tj. cjeloži-votno preduzetničko učenje, istakla je Čabrilo.

Naglasila je, potom, da je Zavod nastojao da sve nivoe obrazovanja uključi u ovaj vid učenja.

- Prošle godine smo razvili Program preduzetničko učenje u pred-školskim ustanovama za uzrast od tri do šest godina. Vodili smo računa da Program uskladimo sa razvojnim potrebama i uzrastom djece, rekla je ona.

Nevenka Čabrilo je saopštila da se sve kompetencije koje podrazu-mijevaju preduzetnički pismeno društvo realizuju kroz kompletan program u školama. Zavidan broj osnovnih škola ima razvijene preduzetničke klubove, a sve veći broj srednjih škola uključujemo u ovu aktivnost. Pojasnila je kako nastavnici kroz predavanja raz-vijaju preduzetničku ideju i daju primjere poslovanja i zanimanja.

Nataša Mirotić, Građevinsko – geodetska srednja škola »Marko Radević« predstavila je Preduzetnički klub G DESIGN koji je u ovoj školi osnovan prošle godine.

- U saradnji sa Centrom za stručno obrazovanje osnovali smo ovaj klub i uspjeli da realizujemo plan i program koji je razvijan u sa-radnji sa učenicima. Pomogla su nam iskustva i znanja uspješnih preduzetnika, a nije izostala ni podrška uprave škole. Pošto smo preduzetnički klub, odnosno malo preduzeće, potrebno je bilo da uradimo neki gotov proizvod. Imali smo puno ideja, a najviše smo radili raznovrsne lampe i ramove za fotografije, rekla je Mirotić.

Kazala je da su sve sami ručno odradili, izuzev etiketa. Učestvovali su na sajmu u Plovdivu gdje su dobili Nagradu za najinovativniji štand, dok su na podgoričkom Sajmu preduzeća osvojili dva prva priznanja.

Nataša Mirotić je govorila i o donacijama koje su uspjeli da obez-bijede za ovaj preduzetnički rad i izrazila očekivanje da pomenu-ti klub ove godine biti još uspješniji, te da će njihovim primjerom poći i druge srednje škole.

Učesnici okruglog stola su na ovom skupu kroz razmjenu iskusta-va i znanja i ideja govorili o mogućnostima i šansama koje podsti-ču razvoj preduzetništva u svim segmentima društva.

22


Prihodi od turizma do 2026. godine premašiće 1,5 milijardi eura

Ministarstvo održivog razvoja i turizma očekuje da do 2026. godine prihodi od tu-rizma premaše 1,5 milijardi EUR, saopštio je resorni ministar Branimir Gvozdenović.

On je na Miločerskom razvojnom forumu govorio o trenutnim i budućim trendovima u turizmu u narednih nekoliko godina, pre-nosi Mina.

- Predviđeni trendovi u svjetskom turizmu predstavljaju veliku šansu za Crnu Goru, jer se prognozira da će se u narednih 15 godi-na povećati broj dolazaka turista na Medi-teransko područje za oko 67 odsto - rekao je Gvozdenović.

Takođe, on je kazao da se očekuje da do 2026. godine godišnji prihodi od turizma premaše 1,5 milijardi EUR.

Gvozdenović je istakao da je prošle godine, taj iznos je bio 794 miliona EUR, a ove godi-ne se očekuje preko 850 miliona.

- Bilježi se rast posjeta turista iz zapadne Evrope, a kroz paket podsticajnih mje-ra za investicije u smještajne objekte u narednom periodu Ministarstvo očekuje otvaranje 76 hotela visoke kategorije i po-većanje broja smještajnih jedinica za 8100. Crnu Goru karakteriše izuzetna kulturna baština pod uticajem različitih civilizacija, koja bi u narednom periodu trebalo da bude ekonomski valorizovana na način da se obezbijedi njeno očuvanje - dodao je Gvoz-denović.

On je napomenuo da dugoročna strategija razvoja Crne Gore za narednih 15 godina obuhvata unapređenje ljudskih resursa, podršku normama značajnim za održi-vost društva, očuvanje prirodnog kapitala, uvođenje zelene ekonomije, upravljanje i finansiranje za održivi razvoj.

Crnogorskoj poljoprivredi tri miliona eura

Odbor izvršnih direktora grupacije Svjetske banke u septembru 2016. godine odobrio je kredit za dodatno finansiranje u iznosu od tri miliona eura za Projekat institucional-nog razvoja i jačanja poljoprivrede u Crnoj Gori (MIDAS).

Iz SB su saopštili da će se kroz dodatno finansiranje, nadovezujući se na uspjeh inicijalnog projekta, obezbijediti resursi za jačanje ruralnih područja i povećanje spremnosti zemlje za zahtjeve iz procesa pristupanja EU.

Time će se omogućiti proširenje izgra-dnje institucionalnih kapaciteta koji su postignuti do danas za upravljanje javnim sredstvima koji su namijenjeni podršci poljoprivrede navodi se u saopštenju SB. Prvobitni MIDAS projekat je do sada, kako su podsjetili, pomogao kod uspostavljanja kapaciteta Crne Gore za implementaciju sistema koji je kompatibilan sa Instrumen-tom za pretpristupnu pomoć za ruralni ra-zvoj (IPARD) agencije za plaćanje, registra poljoprivrednih gazdinstava i pilot grant šeme slične IPARD-u kojom se podržavaju investicije u poljoprivredna gazdinstva i uvođenje agroekoloških mjera kroz pet ci-klusa grantova.

– Oko 660 poljoprivrednika, od kojih 60 od-sto žive na siromašnijem sjeveru, dobilo je grantove slične IPARD-u za poboljšanje nji-hove poljoprivredne proizvodnje, kazali su predstavnici SB-a.

Projekat je, kako su dodali, podržao i jača-nje sistema bezbjednosti hrane u zemlji, uključujući i izradu regulatornog okvira, izgradnju graničnog inspekcijskog punkta i unapredenje nacionalnih referentnih la-boratorija.

Šefica kancelarije SB za Crnu Goru Tatiana Proskurjakova kazala je da projekat pruža direktnu podršku građanima Crne Gore.

– Projekti poput MIDAS-a pomažu da se kreiraju radna mjesta i omogućavaju pol-joprivrednim proizvođačima da unaprijede svoju egzistenciju, rekla je Proskurjakova. MIDAS je, kako se navodi, takode primjer izvrsne saradnje između Ministarstva po-ljoprivrede i ruralnog razvoja, EU i SB.

–Portfolio aktivnih projekata SB u Crnoj Gori uključuje četiri aktivnosti sa ukupnim iznosom od oko 120 miliona dolara. Oblasti podrške uključuju životnu sredinu, poljo-privredu i ruralni razvoj, više obrazovanje i

energetiku, zaključuje se u saopštenju, piše Pobjeda.

Otvoren Hotel Verde

Hotel Verde sa četiri plus zvjezdice zvanič-no je otvoren u okviru istoimenog komple-ksa u Podgorici, koji je u vlasništvu kompa-nije Čelebić.

Vlasnik kompanije, Tomislav Čelebić, ka-zao je da je prije 27 godina, kada je započeo mali porodični biznis, imao samo jedan cilj – da uspije, piše Dan.

- Novootvoreni kompleks predstavlja kvali-tet više u ponudi Glavnog grada. Tu je i Cit-ty mall koji zvanično otvaramo 10. oktobra, gdje smo okupili poznate brendove. Dakle, imamo novu modernu arhitekturu u Pod-gorici - rekao je Čelebić.

On je naveo da su dva infrastukturna pro-jekta, bulevar Donja Gorica, gdje se nalazi Verde kompleks, kao i jugozapadna obila-znica veoma značajni za Podgoricu.

PR kompanije Čelebić, Maja Krstajić Ra-doman, kazala je da hotel Verde, koji je otvoren u četvrtak, raspolaže sa tri konfe-rencijske sale kapaciteta 250 mjesta i 81 smještajnom jedinicom.

- Moderno dizajnirana sportska dvorana predstavlja posebnu cjelinu kompleksa na pet hiljada metara kvadratnih, čiji su ka-paciteti 2,1 hiljada mjesta. U okviru Verde kompleksa izgrađen je i prvi poluolimpijski bazen, dok je welness i spa centar projekto-van i dizajniran kao oaza mira i udobnosti - navela je Krstajić Radoman.

Crna Goravijesti

23


Montenegro Airlinesu nagrada Brand Leader

Crnogorskoj nacionalnoj avio-kompaniji Montenegro Airlines-u (MA) dodijeljena je nagrada Brand leader award na biznis konferenciji Turističko tržište jugoistočne Evrope (SEET) 2016, koja se održava u Be-ogradu.

Nagradu je u ime MA primila predsjednik Odbora direktora kompanije, Daliborka Pe-jović.

Nagrada je, kako je saopšteno iz MA, dodi-jeljena na osnovu niza standardizovanih kriterijuma koji podrazumijevaju inovativ-nost, visok stepen tržišne prepoznatljivosti i pozicioniranja autentičnog proizvoda.

- Nagrada se dodjeljuje devet godina u cilju afirmacije najistaknutijih kompanija, in-stitucija, pojedinaca i medija koji kontinu-ranim pozitivnim razvojem i inovativnim strategijama postavljaju više standarde i unaprijeđuju tržište, i daju izvanredan do-prinos u popularizaciji privrednog poten-cijala i kreiranja konkuretnog turističkog imidža regiona - navodi se u saopštenju.

Pejović je kao jedan od učesnika panela, saopštila da ekonomski rast za prostor ju-goistočne Evrope, koji očekuje sve zemlje regiona, dočekuju sa mnogo izazova u po-gledu uspostavljanja i kreiranja jedinstve-nog turističkog proizvoda, objedinjenog marketinškog nastupa i promocije, ade-kvatne infrastrukture, dostupnosti i kvali-tetnih ljudskih resursa koji treba da garan-tuju kvalitetnu i sofisticiranu uslugu.

Prema njenim riječima, s obzirom na sa-obraćajna ograničenja, MA je spreman da svoje resurse stavi u funkciju objedinjava-nja prostora zemalja ovog regiona i time doprinese ukupnom turističkom prometu.

- Primjer Crne Gore koja je uspjela da de-centralizuje svoju ponudu uz podršku našeg avio-prevoznika može biti dobar primjer za sve ostale zemlje koje u među-sobnim odnosima treba da iskoriste sve svoje prednosti: kulturološke, vjerske, pri-rodne, saobraćajne, trudeći se da sačuvaju sigurnost i političku stabilnost kao domi-nantni opredjeljujući faktor svakog putnika - kazala je Pejović.

Rast crnogorskog BDP 3,2 odsto

Očekuje se da će rast bruto društvenog do-hodka (BDP) u Crnoj Gori ostati stabilan u 2016. godini a projektovan je na 3,2 odsto

isto kao i lani, saopšteno je na konferenci-ji za medije Svjetske banke u Podgorici na kojoj je predstavljen Redovni ekonomski izvještaj za Jugoistočnu Evropu.

U izvještaju koji je predstavila Sanja Ma-džarević Šujster se takođe navodi da će rast BDP-a u 2017. godini u Crnoj Gori do-stići 3,6 odsto, prenosi CdM.

»Očekuje se da će ekonomski rast na regi-onalnom nivou dostići 2,7 odsto u 2016. go-dini sa 2,2 odsto iz 2015. Očekuje se da će se trend ekonomskog rasta nastaviti i u 2017. i 2018. godini«, navodi se u izvještaju.

Takođe se navodi da rast ekonomije neće uticati na nezaposlenost u Crnoj Gori koja će, kako se ističe, ostati na nivou od oko 20 odsto.

Svjetska banka očekuje da će javni dug Crne Gore sa 68 odsto BDP-a, koliko je izno-sio 2015. godine pasti na 65,7 odsto u 2016. godini.

»Iako se očekuje da će se rast BDP-a opora-viti dovoljno da dostigne 3,3 odsto u perio-du od 2016 – 2018. godine, vođen građevin-skim aktivnostima, uglvanom povezanim sa auto-putem i turizmom, nakon izbora nova Vlada treba da usvoji kredibilan pro-gram fiskalne konsolidacije kako bi primje-nila fiskalno pravilo (dug na nivou od 60 odsto BDP-a) na srednji rok«, navode iz SB.

Kada su u pitanju zemlje regiona, očekuje se da rast ostane na nivou između 2,8 i 3,6 odsto sa izuzetkom Makedonije.

»U mnogim zemljama rast je pretvoren u radna mjesta. Zaposlenost je porasla 4,7 odsto u Srbiji i 6,7 odsto u Albaniji u prvoj polovini 2016. godine. Po tome se vidi da snažan rast ima pozitivna uticaj na neza-poslenost i siromaštvo u regionu«, kazala je u video uključenju na početku konferen-cije regionalni direktor SB za Jugoistočnu Evropu Elen Goldstin.

Kada je u pitanju deficit u regionu on je

opao sa 3,6 odsto iz 2015. godine da 3,3 od-sto u 2016. godini.

Palmon Bay nominovan za prestižnu nagradu

Hotel Palmon Bay, koji posluje u sastavu grupe Primorje Hotels&Restaurants, nomi-novan je za prestižnu nagradu Brand Lea-der Award 2016.

Tu odluku je, kako je saopšteno iz kompa-nije, donio stručni kolegijum Biznis konfe-rencije SEET 2016, javlja Mina busines.

»U obrazloženju se navodi da je Palmon Bay nominovan zbog postavljanja novih standarda u kvalitetu, konkurentnosti i inovativnosti cjelogodišnje hotelske po-nude u oblasti primorskog turizma u jugoi-stočnoj Evropi«, dodaje se u saopštenju.

Nagrada Brand Leader Award se, kako je objašnjeno, dodeljuje na osnovu niza stan-dardizovanih kriterijuma koji podrazumi-jevaju inovativnost, visok stepen tržišne prepoznatljivosti i pozicioniranja autentič-nog proizvoda.

»Nagrada se dodeljuje devet godina u cilju afirmacije najistaknutijih kompanija, insti-tucija, pojedinaca i medija, koji kontiniu-ranim pozitivnim razvojem i inovativnim strategijama postavljaju više standarde i unaprijeđuju tržište«, dodaje se u saopšte-nju.

Biznis konferencija SEET 2016, koja se od-ržava u Beogradu, ove godine će okupiti preko 400 najznačajnijih predstavnika po-slovne turističke zajednice.

»Svoja iskustva će podijeliti i visoki pred-stavnici relevantnih međunarodnih orga-nizacija i privrednih asocijacija, eksperti iz oblasti održivog razvoja biznisa u industriji turizma, predstavnici državnih i lokalnih uprava i obrazovnih i javnih institucija«, zaključuje se u saopštenju.

24


najbolja alternativa i vrlo je bitno da bude rezultat dogovora države i udruženja privrede, jer je neophodna podrška privrede. Ne može-mo da idemo ka EU i NATO, a da ne poštujemo osnovne principe poput izmirivanja poreskih obaveza – rekao je Konjević, dodajući da je zakonsko rješenje urađeno na osnovu letonskog modela.

Prema njegovim riječima, ključno ograničenje ovog zakona je Politika državne pomoći. Naime, ovaj zakon neće moći da bude upućen ni Vladi niti Skupštini ukoliko pozitivno mišljenje o njemu ne da Evropska komisija. Za takvo pozitivno mišljenje, smatra mi-nistar, postoji velika vjerovatnoća.

Konkrente sugestije su iznijeli predstvanici privrednih društava Veletex AD, Comp Comerc doo, Montenegro Airlines doo, Rudnik uglja Pljevlja AD, Jadroagent doo, Luka Bar AD, Primat doo, Stadion doo, Čelebić doo, KAP i dr .

Mišljenje i pojedinačne sugestije na pripremljeni tekst Nacrta za-kona ispred Privredne komore je iznio Aleksandar Mitrović, ruko-vodilac Službe za pravne poslove, koji je u svom izlaganju istakao potrebu pojednostavljenja postupka odobravanja zahtjeva privre-dnih subjekata, radi efikasnije i ekonomičnije primjene.

Nakon sastanka je ocijenjeno da će se konsultacije Stručne službe Privredne komore i Ministarstva finansija nastaviti i tokom Javne rasprave o predmetnom Nacrtu zakona u cilju unapređenja normi i pravila postupka reprograma, odnosno poreskog kredita.

Radni sastanak o Nacrtu zakona o poreskoj podršci sa mi-nistrom finansija Raškom Konjevićem i saradnicima odr-žan je 30. septembra 2016. godine u Privrednoj komori Crne

Gore.

U radu sastanka sa privrednicima su učestvovali i generalni direk-tor Direktorata za poreski i carinski sistem Ministarstva finansija Novo Radović, predsjednik Komsije za kontrolu državne pomoći Mitar Bajčeta, te Ilija Vukčević, savjetnik u Ministarstvu.

Potpredsjednik Privredne komore je Stanko Zloković kazao da je cilj ovog zakona da se privrednim društvima pomogne da otklone posljedice ekonomske krize.

- Zakon je dobrodošao kao kvalitetno rješenje za poreski dug nago-milan u periodu krize, koji olakšava položaj dužnika, ali i stimuliše privredne subjekte koji uredno izmiruju poreske obaveze. Pripre-mljeni Nacrt zakona u načelu svakako treba podržati – kazao je Zloković.

Ministar Konjević je zahvalio Komori na brzoj organizaciji ovog sastanka i prilici da sa privrednicima prodiskutuje o ovom doku-mentu o kojem je javna rasprava započela prije nekoliko dana.

- Riječ je o problemu koji opterećuje sve, a posebno frustrira one koji redovno izmiruju obaveze. Ovim zakonom ćemo pomoći dužnicima, a najveći su državna preduzeća. Zabrinjava što se pre-ko 60 odsto duga odnosi na doprinose. Smatramo da je ovaj zakon

Radni sastanak sa ministrom finansija

Nacrt zakona o poreskoj podršci kvalitetno rješenjeZakon je najbolja alternativa i vrlo je bitno da bude rezultat dogovora države i udruženja privrede, smatra ministar Raško Konjević.

25


Konferencija o borbi protiv korupcije

Samo znanje da donosi zvanje

Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Helenska fondacija za među-narodne odnose (ELIAMEP) orga-

nizovali su 27. septembra 2016. godine V nacionalnu konferenciju o borbi protiv korupcije u obrazovanju pod nazivom »Da samo znanje donosi zvanje!«.

Konferencija je organizovana uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori, Heinrich Boel fondacije i Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću Vlade Crne Gore. U njenom radu je u ime Privredne komore učestvovao dr Mladen Perazić, rukovodilac Sektora za obrazovanje.

U uvodnom dijelu konferencije Dalibor-ka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a je podsjetila na njihove osmogodišnje napore da osvijetle probleme u visokoobrazovnom sistemu.

- Naša je namjera da doprinesemo, iz pozi-cije civilnog sektora, usklađivanju visokoo-brazovnog sistema u Crnoj Gori sa takvim sistemima u Evropskoj uniji, posebno kroz uticaj na unaprijeđenja okvira za adekva-tnije kreiranje, primjenu i monitoringu nad ključnim zakonodavnim i političkim okvirom u Crnoj Gori, ali i da radimo na što snažnijem uključenju studentske popula-cije u ove procese koji njih danas direktno pogađaju, a sve nas dugoročno - rekla je Uljarević. Prema njenim riječima, napre-dak je napravljen u ostvarivanju ciljeva u ovoj oblasti i ogoljavanju dugo skrivanih problema obrazovnog sistema.

Ivica Stanković, vrhovni državni tužilac, podvlačeći značaj teme skupa, ukazao je da se ne treba odricati ni tradicionalnih ni univerzalnih vrijednosti. On je izrazio zabrinutost zbog podataka o rastu broja građana koji vjeruju da je korupcija u obra-zovanju široko rasprostranjena, ali i onih

učestovovali Mubera Kurpejović, dr Mla-den Perazić, prof. dr Mara Šćepanović i Miloš Pavićević.

Predstavnik Komore Perazić se u okviru izlaganja fokusirao na ocjenu visokog obra-zovanja u Crnoj Gori iz ugla poslodavaca.

- Nacionalna privreda i njen dugoročni strateški razvoj zavisi od kvaliteta i obra-zovanosti njenih ljudskih resursa – rekao je on.

Podsjetio je na istraživanje Privredne ko-more da samo 7,7% anketiranih privredni-ka smatra da sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori obezbjeđuje kvalitetnu radnu snagu za tržište rada, dok njih 70,8% ocje-njuje da crnogorski visoko obrazovni sis-tem tek djelimično zadovoljava potrebe za kadrovima, a 21,5 % smatra da ne obezbje-đuje. Perazić je ukazao i da su privrednici isuviše malo konsultovani prilikom izrade studijskih programa, što dalje vodi nedo-voljno jakoj vezi obrazovanja sa tržištem rada. Govoreći o perspektivama daljeg ra-zvoja reforme obrazovanja.

Na trećem panelu su učestvovali prof. dr Janko Radulović, Vukašin Zogović i Momo Koprivica.

Konferencije okupila preko 90 učesnika iz akademske zajednice, državnih i međuna-rodnih institucija, NVO sektora, akadem-ske zajednice, kao i ostalih zainteresova-nih strana, a panele su pratile dinamične diskusije polemičkih tonova. Projekat »Da samo znanje donosi zvanje!« koji je imao za cilj da doprinese adekvatnom kreira-nju, primjeni i monitoringu zakonodavnog okvira i praksi u oblasti visokog obrazova-nja u Crnoj Gori kroz aktivno uključenje studentske populacije se ovom konferenci-jom završava.

koji ne vjeruju da se situacija može popra-viti i iskorijeniti korupcija.

- Zato smo kao društvo obavezni da reagu-jemo, a kao institucije dužni da uradimo sve što je neophodno kako bismo dokazali da put do diplome može biti samo jedan i da je ona rezultat kontinuiranog rada i ste-čenog znanja - naglašava on.

Stanković je i poručio da Državno tužila-štvo civilni sektor doživljava kao partnera u borbi protiv svih vidova korupcije. Baš kao i u drugim oblastima, korupcija u obra-zovanju zahtijeva provovremenu reakciju.

Plamena Halacheva, šefica Odjeljenja za politička pitanja, evropske integracije i ekonomiju Delegacije EU u Crnoj Gori, uka-zala je na složenost problema korupcije za svako društvo.

- Plagijati i korupcija ne mogu biti toleri-sani ni u jednoj formi – oni nose pogrešnu poruku da se isplati kršiti pravila i da novac određuje uspijeh a ne prave zasluge. Naziv ovog projekta koji je EU finansirala preci-zno izražava poruku koju mi želimo da po-šaljemo – da samo znanje donosi zvanje –rekla je ona.

Halacheva je naglasila da je uloga civilnog sektora izuzetno važna u ovim naporima, najavljujući dalju podršku EU u oblasti bor-be protiv korupcije u obrazovanju.

Na prvom panelu konferencije pod nazi-vom »Kako do kvalitetnijeg obrazovanja na univerzitetima u Crnoj Gori – predstavlja-nje novog sistema evaluacije« učestvovali su: prof. dr Živko Andrijašević, prof. dr Di-mitrious Sotiropoulos i prof. dr Nenad Vu-ković.

U radu panela pod nazivom »U kojem prav-cu ide visoko obrazovanje u Crnoj Gori?« su

26


Seminar u okviru regionalnog projekta DIHK-CEFTA

Novi Carinski zakon EU i značaj za Crnu Goru

27


Zakon će imati pozitivne efekte kako na brzinu, tako i na transparentnost carinskog postupka, a od posebnog je značaja za robnu razmjenu sa državama sa kojima ne postoje preferencijalni sporazumi.

Novi Carinski zakon Evropske unije, modernizovani regula-torni okvir za pravila i procedure koje primjenjuju admini-stracije država članica, usvojen je 9. oktobra 2013. godine, a

u cjelosti se primjenjuje od 1. maja 2016. godine.

Njime carinsko zakonodavstvo nastoji da poveća pravnu sigur-nost i jednakost privrednih subjekata, unaprijedi transparentnost, prilagodi se elektronskom okruženju i privrednim subjektima, harmonizuje carinske propise i procedure, poboljša analize rizi-ka. Novonastalo elektronsko radno okruženje uslovilo je sveo-buhvatnu primjenu informaciono-komunikacionih tehnologija i pojednostavljenje procedura, što omogućava efikasnije carinsko poslovanje i unapređenje trgovine.

Evropska unija je veoma značajan partner Crne Gore u spoljnotr-govinskom prometu. Njeno učešće u ukupnoj razmjeni naše ze-mlje se kretalo od 51% u 2006. godini, do 40%, koliko je iznosilo u 2015. Stoga su važne sve promjene koje se odnose na carinsko pra-vo EU i imaju uticaj na naše kompanije. Takođe, pošto je Crna Gora kandidat za članstvo, novine u Carinskom zakonu EU vrlo brzo će biti implementirane u naše zakonodavstvo.

Privredna komora Crne Gore u cilju bolje percepcije predstojećih izmjena u zakonodavstvu, organizovala je 22. septembra 2016. go-dine, u okviru regionalnog projekta DIHK-CEFTA, seminar na temu »Novi Carinski zakon EU«. Riječ je o partnerskom projektu privre-dnih komora CEFTA potpisnica i Asocijacije privrednih komora Njemačke, čiji je cilj unapređenje regionalne privredne saradnje kroz implementaciju CEFTA 2006.

U okviru ovog projekta, Komora je realizovala veliki broj aktivnosti, seminara za privredne subjekte, obuka, konferencija, zajedničkih nastupa na sajmovima itd. Njemačko ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj finansira aktivnosti ovog projekta od 2010. godi-ne.

Predavač na seminaru je bio Frank Groskopf, njemački ekspert u oblasti carinskog prava i međunarodne trgovine. Učesnici su bili predstavnici crnogorskih kompanija koje posluju sa EU, preduzeća koja se bave poslovima zastupanja pred carinskim organom, kao i državnih organa, koji su kreatori i realizatori carinske politike.

Novi Carinski zakon EU je prilagođen uslovima u kojima danas po-sluju kompanije i carinska administracija, elektronskom okruže-nju i njime se žele olakšati carinske procedure. Izmjene se odnose na zastupnike u carinskim poslovima, mijenjaju se kriterijumi za sticanje statusa ovlašćenog privrednog subjekta. One se odnose i na vrednovanje robe u carinske svrhe, kao i na postupak privreme-nog skladištenja, pojednostavljene, te posebne carinske postupke.

Ovakve izmjene su u skladu sa zahtjevima Svjetske carinske orga-nizacije koja je u sklopu svog strateškog plana „Carine u 21. vijeku“ između ostalog postavila kao cilj da optimizuje transnacionalne carinske procese i unificira ih.

- Zakon će imati pozitivne efekte kako na brzinu, tako i na tran-sparentnost carinskog postupka, a preduslov je postojanje infor-macionog sistema za komunikaciju između privrede i Uprave ca-

rina. On pruža brojne carinske olakšice, a od posebnog je značaja za robnu razmjenu sa država sa kojima ne postoje preferencijalni sporazumi – kazao je predavač Groskopf.

Prema njegovim riječima, situacija u Crnoj Gori je po pitanju im-plementacije ovog zakona uporediva sa drugim državama kandi-datima za članstvo u EU.

- Država se nalazi u opštem reformskom procesu, posebno u obla-sti carinskog zakonodavstva. Pozitivno gledamo na napore Vlade da cjelokupni carinski postupak prebaci u elektronski oblik. No, postoji još prostora za djelovanje. Na graničnim prelazima razli-čiti državni organi učestvuju u carinskom postupku, što bi treba-lo objediniti, jer je cilj da se sve carinske formalnosti završavaju na jednom mjestu. U EU važi princip da carinska administracija okuplja na jednom mjestu sve ostale državne organe, bez obzira da li je riječ o poreskoj upravi, veterinarskoj inspekciji ili drugim, kako bi carinskom deklarantu omogućila da sve obaveze završi na jednom šalteru. Zato je potrebna jako dobra saradnja između državnih organa kako bi podnosiocu deklaracije bilo mnogo lakše da završi posao – smatra ekspert koji je dugogodišnji predavač na Univerzitetu Ostfalia.

Tokom cjelodnevne analize ključnih odredbi Carinskog zakona Evropske unije, učesnici seminara su postavljali pitanja, čime su osim saznanja o zakonodavnom okviru tražili rješenja iz uporedne prakse zemalja EU. Špeditere su interesovala iskustva po pitanju odgovornosti kod direktnog i indirektnog zastupanja, u kojim slu-čajevima se naknadno prijavljivanje odstupanja od deklarisane vrijednosti i količine treba smatrati prekršajem, da li na istom pro-storu jedan privredni subjekat treba da organizuje više carinskih skladišta (označenih ili ograđenih) i da za njih ima posebne ga-rancije, kao i druga pitanja čija rješenja u domaćoj praksi za njih predstavljaju opterećenje.

Predavač je prezentovao više primjera solidarne i individualne odgovornosti kod namjernih ili nenamjernih neusaglašenosti iz-među dokumenata i robe, identifikujući odgovornost uvoznika ili špeditera ili i jednog i drugog.

Prezentovao je i institut ovlašćenog privrednog subjekta, koji kod nas nije zaživio, povlastice i obaveze, kao i rigoroznost u potrebi primjene propisa, kako odgovornog lica u pravnom licu, tako i od-govornog lica u privatnom životu.

Posebno je naglasio značaj i potrebu posjedovanja licence kojom se potvrđuje stručnost subjekta u poslovima zastupanja pred ca-rinskim organom.

Sagledavanjem odredbi Novog Carinskog zakona Evropske unije, uz učešće kompetentnih/stručnih učesnika na seminaru, broj-nim pitanjima i komentarima, dodatno su osvijetljene predstojeće obaveze Crne Gore i pojedinačnih privrednih subjekata na putu EU integracija.

28


Nagrada za društvene promjene

Laureati Mr Bowtie, poljoprivredniknaklik.me i Agro-turist biro

Svečanim proglašenjem pobjednika, 29. septembra u KIC »Budo Tomović«, finalizovan je ovogodišnji program Nagrade za društvene promjene u Crnoj Gori (SIA), koji je organizo-

vala Fondacija za nove komunikacije Dokukino, a čiji je jedan od partnera Privredna komora Crne Gore.

Laureati su, odlukom žirija, društveni biznisi »Mr Bowtie«, »Pol-joprivredniknaklik.me« i »Agro-turist biro«, dok je priznanje pos-jetilaca sajta Nagrade, socialimpactaward.me, dobio »Drugačiji kutak«. Pobjednici su nagrađeni početnim kapitalom u iznosu od 2.000 eura i učešćem na internacionalnoj konferenciji u Beču sa laureatima iz cijele Evrope.

U konkurenciji su još bili biznisi »Crnogorska uspomena«, »From MNE to You« i »Zelena fabrika«.

Podsjetimo, Program promoviše znanje i praksu društvenog pre-duzetništva među evropskim studentima koji razvijaju ideje te dobijaju resurse, da bi ih pretvorili u održive biznise koji rješavaju

društvene probleme. Osnovao ga je Univerzitet za biznis i ekono-miju iz Beča uz podršku i koordinaciju Impact HUB-a, a u saradnji sa lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Češkoj, Grčkoj, Makedoniji, Rumuniji, Rusiji, Srbiji, Slovačkoj, Švajcarskoj, Austriji i Crnoj Gori.

Partneri na programu su, pored Komore, Erste banka, Univerzi-tet Mediteran, Američki kutak i Ambasada SAD u Crnoj Gori, KIC »Budo Tomović«, Regionalni biznis centar Berane, Telenor fonda-cija i Coca Cola Hellenic.

Lauereati

Osnovna djelatnost biznisa Mr. Bowtie je proizvodnja kreativnih uniseks modnih dodataka od recikliranog materijala (papir i kar-ton). Primarni proizvodi su ručno rađene leptir mašne i torbe, a pored toga i elegantni kačketi i šeširi. Mr Bowtie promoviše part--time poslove, u koje bi uključivali mlade, ali i lica s invaliditetom,

29


Priznanje posjetilaca sajta socialimpactaward.me dobio „Drugačiji kutak“.

u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje. Zarada će se računati po procentu (20% od prodajne cijene proizvoda). Predviđeno je i unapređenje ideje i širenje proizvodnih ka-paciteta.

Interaktivni sajt (aplikacija) za telefone i računare Poljoprivredniknaklik.me pove-zaće stanovništo sa sjevera Crne Gore koje se bavi poljoprivredom i kupce poljoprivre-dnih proizvoda. Sajt će omogućiti da se za njihov biznis i proizvode brže i lakše sazna, ali biće i podsticaj ostalom stanovništvu da se u većoj mjeri bavi poljoprivrednim dje-latnostima. Poljoprivrednici sa sjevera ili iz bilo kojeg dijela zemlje će imati mogućnost da svoje proizvode ponude na sajtu, a mala i srednja preduzeća kao kupci će na taj na-čin brže i direktno dolaziti do ponude do-

mogućnost mladima da u prijatnom am-bijentu saznaju više o istaknutim pozna-tim ličnostima i pri tom se zabave. Svake sedmice birala bi se neka poznata ličnost – koja je ostvarila značajan uticaj u oblasti umjetnosti, sporta, nauke – kao inspiracija i tema za aktivnosti u okviru Kutka. Posje-tioci bi se o životu i zavještanju tematskih ličnosti informisali putem video-bima sa dokumentarističkim filmovima i arhi-vskim fotografijama.

Riječ partnera

Predstavnica Privredne komore Crne Gore Tanja Radusinović je izrazila zadovoljstvo saradnjom sa fondacijom Dokukino i mla-dim ljudima koji su sebe pronašli u ovom projektu.

- Zadovoljstvo je što smo prepoznati kao partner koji je dao doprinos realizaciji ovog značajnog projekta. Ova godina je što se odziva tiče premašila očekivanja i to je dobra osnova da će naredna dati još bolje rezultate. Privredna komora će nastaviti da bude pouzdan partner na putu daljeg razvoju projekta, budući da prepoznajemo njegov poseban kvalitet u doprinosu razvo-ja društveno odgovornog djelovanja u zaje-dnici– rekla je Radusinović.

Darko Soković iz Fondacije Dokukino je ka-zao da naš region predstavlja prostor mo-gućnosti, te da je njihov cilj povezati ljude sa idejama sa onima koji imaju finansije i interes da se one ostvare.

- U Dokukinu želimo da vam pomognemo da ideje postanu opipljiva realnost. Zato nam je ovaj dan mnogo značajan jer ima-mo sedam ideja koje postaju nešto što je jako bitno. Zato smo spremni da uvežemo sve zainteresovane partnere: banke, velike proizvođače i druge sa znanjem, konekcija-ma i iskustvom u tome kako se pravi posao – rekao je on.

Prema njegovim riječima, Nagrada za dru-štvene promjene se istovremeno bavi akti-vizmom i biznis pristupom, stvarajući po-sao koji generiše prihode.

- Ali, odakle novac i prilike? Novac treba da dođe iz zdravog izvora, koji je nastao na tržištu, ne novac poreskih obveznika, niti stranih vlada već kompanija koje rade ovd-je – naglasio je Soković.

Učesnike programa pozdravili su i Dragana Crvenica iz Erste banke i Nikola Tripković, Coca Cola Hellenic.

maćih proizvoda.

Ideja Agro-turist biroa je da na jednom mjestu okupi poljoprivredne proizvođače i gazdinstva koji žele da svoje proizvode i usluge uključe u lokalnu turističku po-nudu i olakša im pristup, s jedne strane razvojnim fondovima, a sa druge krajnjim potrošačima. Zainteresovani proizvođači i gazdinstva umrežiće se preko platfor-me međusobno, ali i sa svim relevantnim agencijama koje se bave turističkom ponu-dom, na taj način promovišući seoski turi-zam i zdravu, organsku proizvodnju.

Koncept Drugačijeg kutka se zasniva na spajanju potrebe mladih za druženjem i zabavnim sadržajima s jedne strane i edu-kacijom sa druge. Kutak bi, kao kafe, nudio

30


Vanja Asanović, direktorica Zavoda za metrologiju

Decenija uspješnog

rada

31


Zavod za metrologiju je danas međunarodno prepoznata institucija koja kvalitetom usluga stvara sigurnost i povjerenje u sistem mjerenja na teritoriji Crne Gore.

Glasnik: Predstavite Zavod za metrologiju, njegov djelokrug, pres-jek 10 godina rada, odnosno, šta je postignuto tokom prethodne decenije.

V. Asanović: Na temeljima područne jedinice nekadašnjeg Zavoda za mere i dragocene metale iz Beograda, 14. septembra 2006. godi-ne formiran je Zavod za metrologiju. U nacionalnim kalibracionim laboratorijama koje su utemeljene u okviru Zavoda za metrologi-ju, ostvaruju se, čuvaju, održavaju i usavršavaju etaloni Crne Gore. Usluge koje Zavod pruža u oblasti zakonske metrologije omoguća-vaju uspostavljanje povjerenja u rezultate mjerenja sprovedenih u oblasti prometa roba i usluga, u cilju zaštite potrošača, života i zdravlja ljudi i životinja, zaštite životne sredine, opšte bezbjedno-sti i zaštite prirodnih resursa. Kalibracije mjerila i etalona koje se sprovode u Zavodu obezbjeđuju osnovu za upravljanje kvalitetom u industriji, kao i povećanje vrijednosti i kvaliteta proizvoda. Kon-trola predmeta od dragocjenih metala kao značajan segment za-štite potrošača kontinuirano se unapređuje.

Deset godina rada je iza nas. Deset godina požrtvovanog, timskog rada prepunog izazova, planova i ciljeva. Reformisana je metro-loška infrastruktura u cilju uspostavljanja jedinstvenog mjernog sistema. Proširene su aktivnosti u oblasti zakonske i industrijske metrologije, kao i kontrole predmeta od dragocjenih metala. Ispu-njeni su kriterijimi za članstvo u međunarodnim i regionalnim organizacijama iz oblasti metrologije, kao i kontrole predmeta od dragocjenih metala.

Akreditaciono tijelo Crne Gore i Hrvatska akreditacijska agencija potvrdili su da Zavod za metrologiju zadovoljava zahtjeve standar-da MEST EN ISO/IEC 17025:2011 Opšti zahtjevi za kompetentnost laboratorija za ispitivanje i laboratorija za etaloniranje što nam omogućava da pružamo usluge kalibracija(etaloniranja) mjerila i etalona i klijentima van granica Crne Gore.

Veoma smo ponosni na priznavanje naših najboljih mogućnosti mjerenja i kalibracija iz oblasti kontaktne termometrije i metro-logije zapremine i njihovo objavljivanje u bazi podataka Međuna-rodnog biroa za tegove i mjere (BIPM) krajem 2015. godine, što za navedene oblasti omogućava priznavanje u cijelom svijetu sertifi-kata o kalibraciji mjerila/etalona koje izdaje Zavod za metrologiju.

U Međunarodnom birou za tegove i mjere (BIPM) u Sevru, pred-građu Pariza, obrađuju se rezultati koje šalje preko 70 laboratorija iz cijelog svijeta sa približno 450 etalona u cilju formiranja Uni-verzalnog koordinisanog vremena (UTC). U tom procesu od avgu-sta 2015. godine učestvuje i Laboratorija za vrijeme i frekvenciju Zavoda za metrologiju. Naši rezultati su prvi put objavljeni u sep-tembru 2015. godine u mjesečnom biltenu Circular T, u kojem se prikazuje odstupanje lokalne realizacije UTC vremena od UTC-a, čime je ostvarena realizacija formiranja crnogorskog vremena – crnogorske sekunde.

U julu ove godine, Ministarstvo nauke je izdalo licencu za rad Za-vodu za metrologiju za obavljanje naučnoistraživačke djelatnosti iz oblasti tehničko-tehnoloških i interdisciplinarnih nauka, na pe-riod od pet godina.

Zavod za metrologiju je danas međunarodno prepoznata institu-

cija koja kvalitetom usluga stvara sigurnost i povjerenje u sistem mjerenja na teritoriji Crne Gore.

Glasnik: Značaj metrologije i upoznatost javnosti - kako podići svi-jest i da li su planirane edukativne aktivnosti?

V. Asanović: Mjerenja su sastavni dio moderne nauke, tehnike, trgovine i svakodnevnog života, zbog čega je razvoj metrologije važan podsticaj za ekonomski i socijalni napredak svake države. Rezultati rada Zavoda u proteklih 10 godina se temelje na kom-pleksnim aktivnostima, koje su mnogima nevidljive ili nedovoljno jasne. Evidentno je, naime, da se u javnosti često termin „metro-logija“ pogrešno razumije, odnosno pretpostavlja se da se govori o proučavanju promjena vremenskih uslova, a ne o mjerenjima.

Strateški ciljevi razvoja Zavoda obuhvataju i podizanje nivoa svi-jesti građana o metrologiji. U cilju efikasnog i uspješnog informi-sanja javnosti, ali i edukacije i unaprjeđenja povjerenja javnosti u rad Zavoda, definisana je Komunikaciona strategija za period 2016–2018. godina. Planirano je organizovanje okruglih stolova, radionica, obuka, seminara, kongresa. Pripremaće se promotivni i edukativni materijal za različite uzraste djece, organizovaće se radionice, posjeta laboratorijama Zavoda, nagradni konkursi, itd.

Aktivnim učešćem na društvenim mrežama, podsticaće se in-teraktivnost korisnika usluga Zavoda kako bi se na što efikasniji način upoznali sa mogućnostima, pravima i obavezama iz oblasti metrologije.

Glasnik: Benefiti za privredu – u kojoj mjeri privrednici koriste usluge Zavoda?

V. Asanović: Mjerenja sa poznatim stepenom nesigurnosti su osnova upravljanja kvalitetom u industriji, kao i povećanja vrije-dnosti i kvaliteta proizvoda. Ekvivalentnost etalona i demonstri-ranje prihvatljivog nivoa usaglašenosti sa odgovarajućim standar-dima omogućava upoređivanje sprovedenih mjerenja u različitim državama. Napominjem da su sertifikati o kalibraciji mjerila i eta-lona koje izdaje Zavod priznati u Evropi, a za oblast kontaktne ter-mometrije i metrologije zapremine u cijelom svijetu. Smatram da je to veoma važno za naše privrednike kada govorimo ne samo o unutrašnjem već i globalnom tržištu, ali i o podržavanju inovacija i konkurentnosti. Moram naglasiti da su Hemomont d.o.o. Podgo-rica, Galenika Crna Gora d.o.o., Industrija mesa Goranović d.o.o. Nikšić, 13 jul – Plantaže AD Kontrola kvaliteta, KAP Podgorica, Lje-topis Automotive d.o.o. Podgorica, odavno prepoznali značaj uslu-ga koje pruža Zavod. Međutim, ima i onih koji nisu implementirali sistem menadžmenta kvalitetom u skladu sa odgovarajućim stan-dardima. Očekujem da će međuinstitucionalna saradnja, organi-zovanje seminara i radionica, distribucija promotivnog i edukativ-nog materijala omogućiti informisanje privrednika o mogućnosti unapređenja njihovog poslovanja korišćenjem usluga Zavoda.

Glasnik: Domaća, regionalna i međunarodna saradnja Zavoda za metrologiju i članstvo u internacionalnim organizacijama. Šta je bilo neophodno da bi se to uspostavilo?

V. Asanović: Saradnja Zavoda za metrologiju i nacionalnih me-troloških instituta iz okruženja usmjerena je na realizaciju zaje-

32


dničkih projekata i organizovanje obuka. Višegodišnja bilateralna saradnja Republike Slovenije i Crne Gore omogućava usavršavanje zaposlenih iz Zavoda u cilju unapređenja njihovih znanja i vješti-na iz različitih oblasti metrologije i kontrole predmeta od drago-cjenih metala.

U okviru EURAMET-a, 2008. godine je osnovana Radna grupa za olakšavanje razvoja nacionalne metrološke infrastrukture, koja je od 2010. godine funkcionisala kao zajednička radna grupa EURA-MET-a i WELMEC-a. U periodu od 2008. do 2016. godine u okviru ove grupe realizovane su obuke iz oblasti metrologije, organizovana su međulaboratorijska poređenja i nacionalni metrološki instituti iz našeg regiona su uključeni u evropske istraživačke programe. Sve aktivnosti je finansirala PTB Technical Cooperation (Njemačka).

Zavod je punopravni član Evropskog udruženja Nacionalnih me-troloških instituta EURAMET od 2011. godine, dopisni član Među-narodne organizacije za zakonsku metrologiju OIML od 2007. godi-ne, pridruženi član Evropske kooperacije u zakonskoj metrologiji WELMEC od 2009. godine, član Međunarodnog udruženja službi za analizu IAAO od 2012. godine, a Crnu Goru predstavljamo na Generalnoj konferenciji za tegove i mjere od 2011. godine. Status u međunarodnim i regionalnim metrološkim organizacijama je obezbijeđen uspostavljanjem metrološke sljedivosti u Crnoj Gori, uspješnim učešćem u međulaboratorijskim poređenjima i projek-tima organizovanim u okviru tih organizacija.

Glasnik: Akreditovanost Zavoda – šta garantuje da su vaše mjere u skladu sa standardima?

V. Asanović: Akreditaciono tijelo Crne Gore i Hrvatska akredita-cijska agencija potvrdili su da Zavod za metrologiju zadovoljava zahtjeve standarda MEST EN ISO/IEC 17025:2011 Opšti zahtjevi za kompetentnost laboratorija za ispitivanje i laboratorija za etaloni-ranje i da je kompetentan za obavljanje kalibracija tegova, tegova slobodnih nazivnih masa i vaga sa neautomatskim funkcioni-sanjem, mjerila temperature i relativne vlage, etalona i mjernih uređaja dužine, etalona i mjerila električnih veličina, frekvencije i vremenskog intervala, mjerila pritiska, mjerila zapremine od sta-kla i mjerila zapremine sa klipom, etalon prelivnih pipeta i mjernih posuda. Uspješno učestvovanje u međulaboratorijskim poređe-njima je osnova potvrđivanja kompetentnosti, što nam je veoma značajno jer su rezultati našeg rada prepoznati u međunarodnoj metrološkoj zajednici.

Glasnik: Bogatim programom ste proslavili deceniju poslovanja. Šta je sve organizovano u sklopu toga i da li će do kraja godine biti još aktivnosti kojima ćete skrenuti pažnju javnosti?

V. Asanović: U cilju popularizacije nauke o mjerenjima bez koje se ne može zamisliti naš svakodnevni život, pripremljena je izložba »Istorija metrologije u Crnoj Gori« koja je uz podršku direktorice KIC-a Budo Tomović, gospođe Snežane Burzan i njenog tima odr-žana od 08. do 13. septembra ove godine. Segment izložbe odnosio se i na radove učenika šestih, sedmih i osmih razreda koji su stigli na adresu Zavoda u okviru Konkursa za najbolje kreativne radove na temu »Mjerenja u dinamičnom svijetu«.

U opštinama Bijelo Polje i Berane sprovedena je zajednička aktiv-nost Zavoda za metrologiju, metroloških inspektora i ovlašćenih lica za pripremu mjerila mase za ovjeravanje u cilju efikasnijeg sprovođenja postupka ovjeravanja zakonskih mjerila na terenu.

Radionica pod nazivom »Međuinstitucionalna saradnja u oblasti

metrologije« organizovana je za predstavnike Uprave za inspek-cijske poslove. Prikazane su mogućnosti nacionalnih kalibracio-nih laboratorija za oblast metrologije mase, temperature, pritiska, vremena i frekvencije, električnih veličina, a više riječi bilo je i o kontroli prethodno upakovanih proizvoda.

Radionica »Prezentacija mogućnosti mjerenja i kalibracije Zavoda za metrologiju« bila je posvećena postojećim i budućim korisnici-ma naših usluga. Nakon prezentacija, učesnici su posjetili labora-torije za oblast metrologije mase, pritiska, dužine, električnih veli-čina, vremena i frekvencije, temperature i zapremine.

Centralna proslava 10 godina rada održana je 14. septembra. To-kom proslave premijerno je prikazan film o radu i postignućima Zavoda za metrologiju. Uručene su i plakete pojedincima za znača-jan doprinos razvoju metrologije i izuzetnu saradnju, kao i nagra-de učenicima osnovnih škola pobjednicima Konkursa za najbolje kreativne radove. Predsjednik stručnog žirija Mr Milun Lutovac - likovni i književni kritičar i članice žirija Ivana Radulović – pred-stavnica portala o kulturnim dagađajima u Crnoj Gori, Culture Cor-ner i Milena Raonić - načelnica u Zavodu za metrologiju, otkrili su sve one divne elemente iz svijeta mjerenja predstavljene i obojene duhom djeteta i mladih ljudi.

U sklopu Dana otvorenih laboratorija građani su imali mogućnost da besplatno provjere tačnost mjerača krvnog pritiska, vaga u do-maćinstvu i ispravnost predmeta od zlata i srebra u Laboratoriji

33


za pritisak i Laboratoriji za ispitivanje predmeta od dragocjenih metala.

Do kraja godine planiramo još neke aktivnosti u cilju upoznavanja djece predškolskog uzrasta sa pojmom mjerenja.

Glasnik: Izazovi koji predstoje u budućim aktivnostima Zavoda za metrologiju. Kakve rezultate priželjkujete za narednih 10 godina rada?

V. Asanović: U narednom periodu ćemo nastaviti da izgrađujemo pouzdani, međunarodno prepoznati metrološki sistem prilagođen potrebama naše države. Planiramo realizovanje aktivnosti u cilju efikasnije zaštite u saobraćaju i zaštite zdravlja ljudi. U tom smislu se planira uspostavljanje Laboratorije za ovjeravanje etilometara, Laboratorije za ovjeravanje analizatora izduvnih gasova, kao i La-boratorije za kalibraciju uređaja za mjerenje koncentracije radona u vazduhu.

Priželjkujem izgradnju poslovnog prostora, odnosno modernu i funkcionalnu zgradu u kojoj ćemo moći da formiramo sve naše laboratorije, smjestimo sve naše organizacione jedinice, da orga-nizujemo seminare i obuke.

Licenca za obavljanje naučnoistraživačke djelatnosti iz oblasti tehničko-tehnoloških i interdisciplinarnih nauka, omogućiće una-pređenje saradnje sa visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori u cilju realizacije zajedničkih projekata.

Očekujem objavljivanje najboljih mogućnosti mjerenja i kalibra-cija svih naših laboratorija u bazi podataka Međunarodnog biroa za tegove i mjere (BIPM)u narednom periodu, kao i uspješno uče-stvovanje u Evropskom istraživačkom i inovativnom programu u oblasti metrologije - EMPIR, koji je integralni dio Horizon 2020 (Horizont 2020), okvirnog programa Evropske unije za istraživanje i inovacije.

Glasnik: Ocijenite saradnju sa Privrednom komorom Crne Gore. Da li u budućem periodu planirate zajedničke aktivnosti sa našom asocijacijom privrednika?

V. Asanović: Saradnja Zavoda i Privredne komore Crne Gore je ve-oma uspješna već dugi niz godina. Organizovane su mnogobrojne obuke i okrugli stolovi posvećeni temama iz oblasti infrastrukture kvaliteta. Svjesni važnosti realizacije zajedničkih aktivnosti, po-vodom 10 godina rada Zavoda, gospodinu Velimiru Mijuškoviću, predsjedniku Privredne Komore, uručili smo Plaketu za izuzetnu saradnju i značajan doprinos razvoju metrologije u Crnoj Gori.

U narednom periodu ćemo intenzivirati aktivnosti u cilju organi-zovanja zajedničkih tribina, seminara i okruglih stolova kako bi se privrednicima prezentirale mjerne i kalibracione mogućnosti Za-voda, odnosno objasnile prednosti primjene kalibrisanih mjerila i etalona u njihovom radu.

34


Vanja Asanovic, director of Bureau of Metrology

A decade of successful business operation

The Bureau of Metrology is an internationally recognized institution, whose quality of services provides reliability and confidence into the measurement system in Montenegro.

35


Glasnik: Can you present the Bureau of Metrology, its scope of work and the results achieved during the past decade?

V. Asanovic: The Bureau of Metrology of Montenegro was establis-hed on 14th September 2006 on the basis of the regional unit of the former Institute of Measures and Precious Metals from Belgrade. Standards of Montenegro are realized, preserved, maintained and improved in the national calibration laboratories founded within the Bureau of Metrology. Services provided by the Bureau in legal metrology encourage developing confidence in the measurement results carried out in the field of trade in goods and services, for the purpose of protecting consumers, life and health of humans and animals, environmental protection, public safety and the protection of natural resources. Calibration of measuring instru-ments and standards carried out in the Bureau provides a basis for quality management in the industry, as well as increasing the products’ value and quality. Control of precious metal articles as a significant segment of consumer protection has continuously been improved.

Ten years of work are behind us, ten years of dedicated, team work full of challenges, plans and objectives. The metrology infrastruc-ture was reformed in order to establish a unique measurement sy-stem. Activities in legal and industrial metrology, as well as the control of precious metal articles have been expanded. The crite-ria for membership in international and regional organizations in the field of metrology, as well as of the control of precious metal articles are met.

The Accreditation Body of Montenegro and Croatian Accreditation Agency confirmed that the Bureau of Metrology meets standard MEST EN ISO/IEC 17025:2011 General requirements for the compe-tence of testing and calibration laboratories, allowing us to provide services of calibration of measuring instruments and standards to customers aboard as well.

We are very proud of the recognition of our best possibilities for measurement and calibration in the field of contact thermometry and volume metrology and their publication in the database of the International Bureau of Weights and Measures (BIPM) in late 2015, which provides worldwide recognition of certificates of calibrati-on of measuring instruments/standards issued by the Bureau of Metrology for the abovementioned areas.

The International Bureau of Weights and Measures (BIPM) in Se-vres, a suburb of Paris, processes the results sent by over 70 labo-ratories from all over the world with approximately 450 standards in order to form a Coordinated Universal Time (UTC). Time and Frequency Laboratory of the Bureau of Metrology has taken part in this process since August 2015. Our results were published in a monthly bulletin Circular T in September 2015 for the first time, which shows the deviation between the local realization of UTC and the Coordinated Universal Time, which resulted in realizing a formation of Montenegrin time - Montenegrin second.

In July this year, the Ministry of Science issued an operating li-cense to the Bureau of Metrology for performing scientific-rese-arch activities in the field of technological and interdisciplinary sciences for a period of five years. The Bureau of Metrology is an internationally recognized institution whose quality of services creates reliability and confidence in the measurement system on the territory of Montenegro.

Glasnik: The importance of metrology and public awareness - how

to raise awareness and whether the educational activities are be-ing planned?

V. Asanovic: Measurements are an integral part of modern scien-ce, technology, commerce and everyday life. Therefore the deve-lopment of metrology is an important stimulus for economic and social progress of each country. Results of the Bureau over the past 10 years have been based on complex activities, which are invisi-ble or not clear enough to many people. Namely, it is evident that the public often misunderstands the term »metrology«, or under-stands it as a study on changes in weather conditions, rather than on measurements.

Strategic objectives of the development of the Bureau include ra-ising citizens' awareness of metrology as well. The Communica-tions Strategy during the period 2016-2018 is defined in order to provide efficient and successful public information, but education as well as improvement of public confidence in the work of the Bureau. The planned activities include organizing round tables, workshops, training, seminars, congresses. Promotional and edu-cational materials for children of different ages is to be prepared, workshops are going to be organized, as well as visiting the labo-ratories of the Bureau, award competitions, etc.

In order to effectively learn more about the opportunities, rights and obligations in the field of metrology, interactivity of Bureau service users will be encouraged through active participation in social networks.

Glasnik: Benefits for the economy - to what extent do entreprene-urs use the services of the Bureau?

V. Asanovic: Measurements with known degrees of uncertainty are the basis of quality management in the industry, as well as increasing the products’ value and quality. Standards equivalen-ce and demonstrating an acceptable level of compliance with the relevant standards provide comparison of measurements carried out in different countries. I would like to emphasize that the certi-ficates of measuring instruments and standards calibration issu-ed by the Bureau are recognized in Europe, while the certificates regarding the contact thermometry and volume metrology are re-cognized worldwide. I think this is very important to our entrepre-neurs when we talk not only about the internal but also the global market, as well as supporting innovation and competitiveness. I must emphasize that »Hemomont« doo Podgorica, Galenika Crna Gora d.o.o., meat industry »Goranovic« doo Niksic, »13 jul - Planta-ze« AD Quality control, KAP Podgorica (Aluminium Plant), »Ljeto-pis Automotive« doo Podgorica, have recognized the importance of services provided by the Bureau a long time ago. However, the-re are entities who have not implemented a quality management system in accordance with the appropriate standards. I expect that the cooperation among institutions, organizing seminars and workshops, distribution of promotional and educational materials will provide information to entrepreneurs about opportunities to improve their business through the services provided by the Bu-reau.

Glasnik: What was necessary to establish local, regional and in-ternational cooperation of the Bureau of Metrology and become a member of international organizations?

V. Asanovic: Cooperation between the Bureau of Metrology and national metrology bureaus from the region is aimed at carrying out joint projects and organizing trainings. Years-long bilateral

36


cooperation between the Republic of Slovenia and Montenegro al-lows the training of employees in the Bureau in order to improve their knowledge and skills in various fields of metrology and con-trol of precious metal articles.

The Working Group on Facilitating National Metrology Infrastruc-ture Development, established within EURAMET in 2008, has ope-rated since 2010 as a joint working group of EURAMET and WEL-MEC. During 2008-2016 trainings in the field of metrology were conducted in this group, the inter-laboratory comparisons were organized, while national metrology bureaus in our region are in-volved in European research programs. All activities were finan-ced by PTB Technical Cooperation (Germany).

The Bureau is a full member of the European Association of Na-tional Metrology Institutes-EURAMET since 2011, corresponding member of the International Organization of Legal Metrology OIML since 2007, an associated member of the European Coopera-tion in Legal Metrology WELMEC since 2009, a member of the In-ternational Association of Assessing Officers-IAAO since 2012. We have also represented Montenegro at the General conference on weights and measures since 2011. The status in international and regional metrological organizations is provided by establishing metrological traceability in Montenegro, successful participation in inter-laboratory comparisons and projects organized within these organizations.

Glasnik: Accreditation of the Bureau-what does guarantee that your measures are in accordance with the standards?

V. Asanovic: Accreditation Body of Montenegro and Croatian Acc-reditation Agency have confirmed that the Bureau of Metrology meets standard MEST EN ISO/IEC 17025: 2011 General require-ments for the competence of testing and calibration laboratories, and that it is competent for performing calibration of weights, we-ights with free nominal mass and non-automatic weighing instru-ments, temperature and humidity gauges, standards and measu-ring instruments in length, standards and measuring instruments of electrical quantities, frequency and time interval, pressure measuring instruments, glass volumetric measuring devices and piston-oriented volumetric apparatus. Successful participation in inter-laboratory comparisons provides the basis of confirmation of competence, which is very important to us because the results of our work are recognized in the international metrology com-munity.

Glasnik: You have celebrated a decade of business operations. What kind of activities did you organize? Do you plan more activi-ties in order to attract attention of the public?

V. Asanovic: In order to popularize the study of measurement, one cannot imagine daily life without, the exhibition »History of me-trology in Montenegro« was prepared. Supported by the director of the KIC “Budo Tomovic” Mrs. Snezana Burzan and her team, it was

37


held from 08 to 13 September this year. The exhibition segment re-lated to the sixth-, seventh- and eighth-grade pupils’ works which were sent to the address of the Bureau within the competition for best creative work on »Measurements in a dynamic world.«

Joint activity of the Bureau of Metrology, metrology inspectors and authorized officers on preparing mass gauge for verification in or-der to efficiently carry out the procedure of certification of legal measuring instruments in the field was conducted in the munici-palities of Bijelo Polje and Berane. The workshop entitled »Inter--institutional cooperation in the field of metrology” was organized for representatives of the Administration for Inspection Affairs. The opportunities of national calibration laboratories in the field of metrology of mass, temperature, pressure, time interval and frequency, electrical quantities were presented, while the control of pre-packaged products was also discussed.

The workshop »Presenting the measurement and calibration pos-sibilities of Bureau of Metrology“ was dedicated to existing and fu-ture users of our services. After the presentations, the participants visited the laboratories in the field of mass, pressure, length, elec-trical quantities, time interval and frequency, temperature and vo-lume metrology. The special celebration of 10 years of operations took place on 14th September. During the event the film regarding work and achievements of the Bureau of Metrology was premi-ered. Also the plaques were presented to individuals for signifi-cant contribution to the development of metrology and excellent

cooperation, as well as awards to pupils of primary schools who won the competition for the best creative works. President of the jury Mr. Milun Lutovac - art and literary critic and jury members Ms. Ivana Radulovic - representative of website on cultural events in Montenegro, Culture Corner and Ms. Milena Raonic - head of the Bureau of Metrology, discovered all those wonderful elements from the world of measurements illustrated and painted by the spirit of the child and young people.

During “Open Laboratory Days” citizens had the opportunity to check the accuracy of blood pressure meter, scale and regularity of household items made of gold and silver in pressure laboratory and laboratory for precious metal articles. By the end of the year we plan some activities in order to introduce preschool children to the concept of measurement.

Glasnik: The challenges in the future activities of the Bureau of Metrology. What results do you desire for the next 10 years of ope-ration?

V. Asanovic: In the future we will continue to develop a reliable, internationally recognized metrology system tailored to the ne-eds of our country. We plan to carry out activities for the purpose of effective protection in the transport and the protection of hu-man health. Therefore, establishment of laboratory for verifying evidential breath analyzers, laboratory for verifying exhaust gas analyzers, as well as laboratory for calibrating the measuring in-strument for the concentration of radon in the air.

I wish for the construction of business premises, and a modern and functional building in which we will be able to set up all our la-boratories, place our organizational units, organize seminars and trainings. The license for carrying out scientific and research ac-tivities in the field of technological and interdisciplinary sciences will provide the promotion of cooperation with higher education institutions in Montenegro in order to carry out joint projects. I expect the publication of the best opportunities of measurement and calibration of all our laboratories in the database of the Inter-national Bureau of Weights and Measures (BIPM) in the future, as well as successful participation in European research and innova-tion program in the field of metrology - EMPIR, which is an integral part of Horizon 2020, the EU Framework Programme for Research and Innovation.

Glasnik: What is your point of view of the cooperation with the Chamber of Economy of Montenegro? Are you planning joint acti-vities with our association of entrepreneurs in future?

V. Asanovic: Cooperation between the Bureau and the Chamber of Economy of Montenegro has been very successful for many years. We organized numerous trainings and round tables dedicated to the quality infrastructure. Aware of the importance of carrying out joint activities on the occasion of 10th anniversary of the Bureau, we presented a plaque to Mr. Velimir Mijuskovic, president of the Chamber of Economy of Montenegro, for outstanding cooperati-on and significant contribution to the metrology development in Montenegro.

In the future we will intensify activities in order to organize joint panel discussions, seminars and round tables for the purpose of presenting the measurement and calibration opportunities of the Bureau to entrepreneurs i.e. explain the advantages of calibrated measuring instruments and standards in their business activities.

38


Termoelektrana Pljevlja

Potpisan ugovor o izgradnji drugog bloka

Poslije dvije godine intenzivnih pre-govora, potpisani su ugovori o izgra-dnji Bloka II Termoelektrane Pljevlja

između Elektroprivrede Crne Gore i Ško-de Praha. Ugovore u vrijednosti od 324,5 miliona eura su potpisali Peter Bodnar, predsjednik Odbora direktora i Martin Po-hlodek, potpredsjednik Odbora direktora u ime Škoda Praha i izvršni direktor Tonino Maglio u ime EPCG. Potpisani su: Ugovor o uslugama izrade Glavnog projekta (EWA) i Ugovor o izvođenju radova (EPC).

Kako je saopšteno iz EPCG, izgradnja Bloka II ima istorijski značaj za Crnu Goru, jer je to prvi veliki energetski objekat koji će se graditi poslije 35 godina. Zahvaljujući tom projektu Crna Gora će postati energetski nezavisna zemlja, što predstavlja jedan od glavnih preduslova za stabilan ekonom-ski i društveni razvoj zemlje. Za lokalno stanovništvo to će značiti rješavanje pro-blema grijanja koje uzrokuje najveće za-gađenje životne sredine, budući da Blok II nudi polaznu tačku za projekat toplifikacije Pljevalja.

Direktor EPCG, Tonino Maglio je istakao da graditi energetske objekte znači ulagati u sigurnu budućnost kompanije, ali i lokalne zajednice i države u cjelini.

- Nadam se da ćemo u zadatim rokovima uspjeti da završimo sve zadatke, a garant za to je referentni partner na ovom projek-tu, kompanija Škoda Praha. Drago mi je da

tehnologiju sagorijevanja uglja u Bloku II TE Pljevlja. Primijeniće se moderna i najbo-lja dostupna tehnologija (BAT), uključujući sve aktivnosti na čišćenju otpadnih gasova u skladu sa Direktivama EU. Isto tako, ovaj projekat obuhvata i postrojenje za selektiv-nu katalitičku redukciju oksida azota (SCR), u slučaju pojave rigoroznijih međunaro-dnih standarda u budućnosti.

Podsjećamo da je 13 poziva za dostavljanje ponuda poslato u junu 2013. godine, pored definisanja tehničkih i komercijalnih pa-rametara i uslova za uspostavljanje par-tnerskog odnosa za potrebe ovog projekta. Nakon intenzivnih razgovora i objašnjenja, ukupno devet ponuda je stiglo do kraja ok-tobra iste godine. Ponude su razmatrane na osnovu već definisanih kriterijuma, dok je najpovoljnija preliminarna ponuda konač-no stigla u aprilu 2015. godine - ponuda če-ške kompanije Škoda Praha.

Nakon usvajanja međudržavnog sporazu-ma zaključenog između Crne Gore i Če-ške, Odbor direktora EPCG je odobrio svu potrebnu dokumentaciju i proslijedio do-kument na usvajanje akcionarima EPCG. Skupština akcionara, u svojstvu nadležnog organa, usvojila je ova dokumenta 9. sep-tembra 2016. godine, čime su formalno--pravno ispunjeni svi uslovi za potpisiva-nje ugovora i početak radova na realizaciji ovog projekta.

će završetkom ovog projekta, kao i ulaga-njem u poboljšanje ekoloških karakteristi-ka postojećeg bloka, EPCG kao kompanija imati siguran izvor za proizvodnju električ-ne energije. Isto tako izgradnjom drugog bloka TE Pljevlja značajno će se unaprije-diti privredni rast i razvoj države, a poseb-no sam zadovoljan što će se u velikoj mjeri poboljšati stanje ekologije u Pljevljima, a time i kvalitet života njegovih stanovnika – rekao je on.

Predsjednik Odbora direktora ŠKODA PRA-HA, Peter Bodnar, izrazio je zahvalnost na angažovanju svim partnerima uključenim u projekat i objasnio koji naredni koraci se mogu očekivati.

- Vjerujemo da rezultati Ugovora o usluga-ma izrade Glavnog projekta (EWA) igraju ključnu ulogu u ubrzavanju procesa pro-jektnog inžinjeringasa sa ciljem izgradnje novog bloka koji će vremenom zamijeni Blok I. Takođe, u isto vrijeme, treba da de-finišemo detaljni okvir nabavki neopho-dnih za sprovođenje Ugovora o izvođenju radova (EPC). Drugi korak je zajednički za-datak svih nas, a to je pribavljanje svih ne-ophodnih dozvola. Paralelno, biće potrebna puna i zajednička podrška u cilju definisa-nja sigurnog finansiranja za implementa-ciju Ugovora o izvođenju radova – riječi su Bodnara.

Izgradnja Bloka II će biti u skladu sa garan-tovanim uslovima i EU standardima za PC

39


Potpisan ugovor sa kompanijama Eni i Novatek

Istraživanje nafte i gasa može da počne

Ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom pod-morju potpisan je 14. septembra

2016. godine, čime su se stvorili uslovi da poslije sedam godina priprema, može da počne istraživanje nafte i gasa.

Ugovor su potpisali ministar ekonomije Vladimir Kavarić, u ime italijanske kompa-nije Eni Karlo Vito Ruso, te ruskog Novate-ka Andrej Popov. Ministar Kavarić je saop-štio da je potpisivanjem ugovora započeta prva faza novog partnerstva čiji je krajnji cilj otkrivanje komercijalnih ležišta nafte i gasa i odgovorno upravljanje tim resursi-ma, prenosi Anadolija.

- Naš put do potpisa trajao je skoro sedam godina. Kada je u pitanju upravljanje ugljo-vodoničnim potencijalima nastojali smo da iskoristimo sve prednosti razvoja nove industrije. Slušali smo najbolje prakse i prilagođavali ih administraciji i potrebama Crne Gore - rekao je Kavarić. On je dodao da je Crna Gora učila od najboljih, kako ne bi ponovila greške koje su drugi napravili.

- Na tom putu prošli smo kroz različite faze procesa i suočili se s brojnim izazovima. Razvijajući ovu oblast posebno smo vodili računa o sljedećim principima – transpa-rentnost, progresivno oporezivanje, odsu-

stvo diskrecionog odlučivanja i konkuren-cija - smatra Kavarić. Ministar je ocijenio i da su aktivnosti istraživanja nafte i gasa u skladu s energetskom politikom Crne Gore.

Predstavnik kompanije Eni Karlo Vito Ruso je saopštio da je ovo prvi put da Crna Gora dodjeljuje koncesiju za istraživanje pod-morja.

- Ovo je istorijski događaj za vašu državu i članice konzorcijuma Eni i Novatek koji se ponose što imaju priliku da učestvuju u jednom ovakvom događaju - rekao je Ruso. On je dodao da Eni kao operator i Novatek kao njegov partner, mogu Crnoj Gori do-nijeti veliku količinu znanja i tehnologije koja je tim kompanijama omogućila da po-stignu ambiciozne ciljeve u vezi istraživa-nja i proizvodnje širom svijeta.

- Nadam se da će inicijativa koja otpočinje danas predstavljati priliku za valorizaciju potencijalnih resursa Crne Gore i da će u budućnosti doprinijeti njenom ekonom-skom rastu - kazao je Ruso.

Potpisivanju je prisustvovao i premijer Crne Gore Milo Đukanović, koji je ocijenio da je to veliki događaj za Crnu Goru, podsje-ćajući da je Vlada na pripremi tog projekta ozbiljno radila nekoliko godina.

- Danas smo pred krupnim razvojnim i teh-nološkim izazovom. Vjerujem u izgledniji ishod ovog projekta, jer su naši partneri kompanije svjetskog glasa u ovoj industriji. Naš optimizam je utoliko realniji, jer smo u koncipiranju projekta istraživanja imali pravnog savjetnika iz Norveške - kazao je Đukanović.

Premijer je podsjetio da je Crna Gora kori-stila model Norveške koja je, kako je oci-jenio, najbolji primjer skladnog odnosa iz-među imperativa očuvanja životne sredine, naftne industrije i sektora koji predstavlja-ju podršku takvom zahtjevnom poduhvatu.

- Koristeći upravo norveški koncept, mi ćemo dograditi sistem u ovoj oblasti osni-vanjem fonda za naftu i gas, kojim ćemo dio prihoda ostvarenih očekivano valori-zacijom ovog resursa ostaviti za budući razvoj naše države - saopštio je Đukanović.

Stvaranjem preduslova za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika, kako je naveo, Crna Gora je stvorila još jednu realnu šan-su za puniju valorizaciju domaćih energet-skih resusra u korist sadašnjih i budućih generacija.

- Pronalazak rezervi nafte i gasa značio bi temelj potpuno nove industrije u našoj zemlji koja bi doprinijela povećanju obi-ma proizvodnje izvoznoj bazi, kao i bržem ukupnom ekonomskom rastu. Time bi se otvorile mogućnosti za brže zapošljavanje i veće zarade u ovoj industrijskoj grani - smatra Đukanović.

Tender za istraživanje nafte raspisan je krajem jula 2013. godine, a zatvoren je 15. maja 2014. godine.

Na javni poziv za dodjelu ugovora o konce-siji prijavili su se, osim Eni i Novateka, čija je ponuda proglašena najboljom, još dva konzorcijuma. U pitanju su grčko-engle-ski Energean Oil i Mediterranean limited i američko-austrijski Marathon Oil i OMV.

40


Boksiti

Otvoren rudokop Biočki stan

Podzemni rudokop Biočki stan nikšićkih Rudnika boksita svečano je otvoren nakon deset godina prekida, a izlazak pr-vih kamiona sa rudom ozvaničili su predsjednik Vlade Milo

Đukanović i vlasnik kompanije Uniprom metali Veselin Pejović.

Kompanija Uniprom metali, koja je u oktobru prošle godine kupila Boksite, uložila je u rekonstrukciuju i sanaciju rudokopa više od 13 miliona EUR, dok je za rad u rudniku, uz domaću radnu snagu, an-gažovana i kompanija Bumech iz Poljske, prenosi Mina Business.

Pejović je rekao da je ponosan što se Dan rudara i 25 godina kom-panije Uniprom mogu proslaviti otvaranjem rudokopa Biočki stan, koji je još jedna karika u lancu crnogorske ekonomije.

- I u ovaj projekat Rudnika boksita ušli smo sa procjenom da ima perspektivu. Nećemo i nijesmo žalili ni truda, ni sredstava da po-dignemo rudokop na noge i evo poslije deset godina počinje i pod-zemna eksploatacija - kazao je Pejović.

On je dodao da je uvjeren da će Boksiti i podgorički Kombinat alu-minijuma (KAP), pod upravom Uniproma, već iduće godine uče-stvovati sa 50 odsto u ukupnom crnogorskom izvozu.

- Već treću godinu, uprkos tome što su cijene na berzi aluminijuma manje od proizvodnih, aktivno radimo i spostvenim snagama, bez ičije pomoći ili državnog učešća, obezbjeđujemo da 600 radnika redovno prima plate - saopštio je Pejović.

On je najavio i otvaranje tri nove fabrike za preradu aluminijuma u KAP-u, čiji će finalni proizvodi ići na ino-tržište.

- Planiramo da do kraja naredne godine završimo aktivnosti na još jednom projektu i otvorimo tri nove fabrike, kako bi poslije 50 godina prestali da izvozimo primarni aluminijuma u ingotima, već kompletnu proizvodnju za finalnu obradu za ino tržište - naveo je Pejović.

Prema njegovim riječima, poslovanje Uniproma u KAP-u i Ru-dnicima boksita doprinijelo je upošljavanju oko 200 crnogorskih kompanija u repro lancu. Pejović je to ilustrovao primjerima da na prevozu, skadištenju i otpremi sirovina i gotovih proizvoda za KAP i Boksite, Montecargo ostvaruje godišnji prihod od šest miliona EUR, a Luka Bar od deset muliona.

- Značajan prihod ostvaruju i ostale kompanije koje upošljavaju znatan broj radnika. Na taj način potvrdili smo napore Vlade da su stvoreni uslovi za snažan razvoje crnogorske ekonomije - naveo je Pejović.

Đukanović je, na svečanosti povodom otvaranja rudokopa, kazao da je u pitanju jedna od perspektivnih privrednih djelatnosti koja će dati značajan doprinos društveno-ekonomskom razvoju Ni-kšića i Crne Gore.

- Investicija vrijedna 13 miliona EUR u rekonstrukciju i moderni-zaciju svih objekata Rudnika boksita, uz planiranu proizvodnju od milion tona godišnje, realno će uticati na povećanje industrijske proizvodnje i ukupnog izvoza. To će svakako značiti i njihovo veće učešće u bruto domaćem proizvodu - kazao je Đukanović.

On je dodao da Uniprom metali planiraju na rudokopu proizvodnju od oko tri miliona tona rude u narednih pet godina, što je oko 40

Najavljeno otvaranje tri nove fabrike za preradu aluminijuma u KAP-u, čiji će finalni proizvodi ići na ino-tržište.

41


odsto trenutno ovjerenih rezervi na tom ležištu.

Đukanović je podsjetio da je ta kompanija, od ponovnog pokretanja proizvodnje boksi-ta na površinskim kopovima Zagrad i Đu-rakov do, do 1. septembra proizvela 370 hi-ljada tona rude i izvezla je preko Luke Bar.

- Eksploatacijom boksita iz jame Biočki stan, kao i već započetom proizvodnjom na pomenutim saniranim površinskim kopovima, očekuje se i širi multiplikativni efekat na crnogorsku privredu, stvaranjem novih šansi za poslovanje drugih predu-zeća u Crnoj Gori - saopštio je Đukanović.

On je kazao da se to ne odnosi samo na firme koje su neposredno angažovane na proizvodnji rude, već i na preduzeća kao što su Montecargo, Luka Bar i drugih u sek-toru usluga.

- Uniprom metali su, tokom realizacije in-vesticije, kao društveno odgovorna kom-panija značajno doprinijeli poboljšanju infrastrukture, lokalnih puteva i vodovoda u Župi nikšićkoj. To je važan preduslov po-boljšanja životnog i društvenog standarda u tom dijelu nikšićke Opštine - rekao je Đu-kanović.

On smatra da će ponovno stavljanje u funk-ciju eksploatacionog prostora jame Biočki stan donijeti nova zapošljavanja, naročito mještana župskih sela.

- Raduje podatak da je do kraja godine pla-nirano da na prostoru ovog podzemnog ru-dnika bude zaposleno oko 150 ljudi - naveo je Đukanović.

On je saopštio i da je uvjeren da je obnavlja-njem proizvodnje crvenog boksita stvorena još jedna realna šansa za puniju valorizaci-ju domaćih resursa, usmjerenu na poveća-nje ukupne proizvodnje i izvoza, uz istovre-meni rast zaposlenosti.

- Vlada će nastaviti da aktivno i konstruk-tivno doprinosi unaprijeđenju poslovnog ambijenta za povećanje domaćih i stranih investicija, kao najvažnije osnove dinamič-nog i održivog ekonomskog rasta i razvoja - poručio je Đukanović.

Pejović je na današnjoj svečanosti nagra-dio najstarijeg rudara Velimira Kneževića, koji je u rudokopu ka vođa smjene proveo 40 godina, kao i nekdašnjeg direktora Ru-dnika bokista, Vladimira Vukmirovića. Komanija Uniprm metali u potpunosti ob-novila upravnu zgradu i sve radionice, ali i oplemenila prostor na kojem se nalazi jama Biočki stan.

U cilju smanjenja administrativnog opterećenja pri ispunjavanju pore-skih obaveza, koje podrazumijeva

uštede u vremenu i papirologiji, kao i sma-njenje mogućnosti za nastanak greške pri unosu podataka i kreiranje precizne baze podataka, Poreska uprava omogućila je či-tavu paletu elektronskih usluga za poreske obveznike. Elektronske usluge obuhvataju, između ostalog, i mogućnost podnošenja poreskih prijava – IOPPD obrazaca, mje-sečnih PDV prijava, godišnjih prijava pore-za na dobit, kao i finansijskih iskaza elek-tronskim putem.

Imajući u vidu omogućene funkcionalnosti sistema Poreske uprave, kao i navedene benefite istog, izmjenama Zakona o pore-zu na dobit pravnih lica (Sl. list Crne Gore br. 055/16 od 17.08.2016.), koje će biti u pri-mjeni od 1. januara 2017. godine, u članu 40 propisano je da su poreski obveznici dužni godišnju prijavu poreza na dobit podnijeti elektronskim putem, preko portala Poreske uprave: https://eprijava.tax.gov.me.

Za ovakav vid komunikacije sa Poreskom upravom i ispunjavanje zakonom propi-sane obaveze, neophodno je posjedovanje digitalnog sertifikata, izdatog od sertifika-cionog tijela - AD Pošta Crne Gore. Dobi-janje sertifikata je postupak koji se odvija nezavisno od Poreske uprave i definisan je pravilima koja su određena od strane ser-tifikacionog tijela. Sve potrebne informa-cije koje se odnose na postupak izdavanja elektronskih sertifikata poreski obveznici mogu dobiti putem zvanične internet stra-nice http://www.postacg-ca.me.

Treba pomenuti da AD Pošta Crne Gore, u nastojanjima da izađe u susret privredni-cima i građanima, pruža mogućnost na-bavke sertifikata na tri jednake godišnje rate. Imalac sertifikata ujedno mora biti i ovlašćeno lice upisano u Centralni regi-

star obveznika i osiguranika (CROO) koji se vodi kod Poreske uprave. Registracija ovla-šćenih lica za podnošenje elektronskih prijava koja nisu upisana u CROO vrši se podnošenjem JPR prijave i odgovarajućeg ovlašćenja. Najčešća vrsta ovlašćenja kada je u pitanju elektronsko podnošenje prijava je ugovorno ovlašćenje između obveznika podošenja poreskih prijava i knjigovod-stvene agencije.

Postupak registracije sertifikata, tehnič-ka podešavanja, procedura popunjavanja i potpisivanja prijava, detaljno su opisani u Uputstvu za korišćenje portala, koje se pored neophodnih softvera i druge doku-mentacije nalazi na portalu Poreske upra-ve (https://eprijava.tax.gov.me - download sekcija).

Imajući u vidu navedene zakonske oba-veze, Poreska uprava ovim putem poziva obveznike poreza na dobit da se na vrije-me informišu i blagovremeno pripreme za novi način poslovanja sa Poreskom upra-vom Crne Gore, a stručnu i tehničku po-moć korisnici portala mogu dobiti svakog radnog dana od 08 - 16h putem e-mail adre-se [email protected] ili putem telefona: 020 448 - 223 i 020 448 - 158.

Uvođenje elektronskih servisa, uključu-jući i elektronsko podnošenje poreskih prijava, ima za cilj smanjenje oprećenja, kako za poreske obveznike, tako i za pore-ske službenike, i to pojednostavljivanjem administrativnih procedura i uštedom vremena potrebnog za ispunjavanja zako-nom propisanih obaveza, kao i smanjenje mogućnosti za pojavu greške pri unosu podataka, čime se stvara preduslov za ja-čanje tačnosti i preciznosti baze podataka Poreske uprave, kao polazne tačke za sve dalje postupke i procedure u ovom organu, saopštavaju iz Poreske uprave.

Poreska uprava Crne Gore

Obavezno elektronsko podnošenje prijava poreza na dobit

42


Projekat Mamula

Prihodi države u prvoj deceniji 8,6 miliona eura

Prihodi države od projekta Mamula bi u prvih deset godina trebalo da iznose 8,6 miliona eura, što zajedno sa visinom investicije iznosi oko 24 miliona eura, ocijenila je general-

na direktorica Direktorata za turistički razvoj i standard, Olivera Brajović.

Ona je kazala da je procjena da će samo od poreza i doprinosa pri-hod države i opštine biti oko 7,5 miliona eura u prvih deset godina.

»U istom tom periodu prihodovaće se oko 1,1 milion eura po osnovu fiksne i varijabilne zakupnine, uzimajući u obzir visinu investicije

i navedene prihode, to se približava cifri od oko 24 miliona eura«, rekla je Brajović za Turistički bilten Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Ona je navela da su benefiti od projekta za građane i radna mjesta, jer će u fazi izgradnje biti angažovano oko 200 zaposlenih, u fazi rada hotelskog kompleksa će direktno biti zaposleno između 75 i 110 zaposlenih, a indirektno biće stvorena mogućnost za otvaranje oko 40 radnih mjesta.

»Direktni benefiti su i rekonstrukcija tvrđave i očuvanje njenog

Država je obezbijedila investitora sa 15 miliona eura ulaganja, ugovorom apsolutno zaštitivši svoje interese i nasljeđe, a istovremeno ga zaštitivši od dalje degradacije. U pitanju je investitor svjetskog glasa, koji pritom već radi u Crnoj Gori na projektu Luštica Bay vrijednom preko milijardu eura.

43


spomeničkog potencijala, kao i njegova valorizacija. Na taj način ćemo dobiti i muzejski prostor koji nije postojao«, dodala je Brajo-vić.

Osim toga, rekonstrukcija i konzervacija tvrđave u postojećim ga-baritima u skladu sa tradicijom i kulturno-istorijskim nasljeđem, u formi novog turističkog proizvoda, značajno će doprinijeti unapri-jeđenju turističkog proizvoda Crne Gore.

Ona je objasnila da je cijeli projekat baziran na principima očuva-nja, jer će omogućiti da se lokalitet sa tvrđavom Mamula, koji je danas u nezavidnom stanju, zaštiti od daljeg propadanja.

»Tu mislim na turističku valorizaciju kroz rekonstrukciju u posto-jećim gabaritima uz strogo pridržavanje konzervatorskih uslova. Projektom je planiran hotel sa 23 sobe za goste i jednom sobom koja će biti spomen soba, muzejskog karaktera. Na ovaj način do-bijamo muzej koji nijesmo imali i omogućavamo ne samo rodbini preminulih, već i svim zainteresovanim građanima da izraze pije-tet žrtvama logora Mamula«, precizirala je Brajović, prenosi MINA--business.

Što se tiče ugovora, kako je podsjetila, on je na najbolji mogući na-čin zaštitio interese države jasno definišući da investitor odnosno zakupac ne može steći vlasništvo niti u jednom trenutku trajanja ugovora i da se svi objekti vraćaju državi poslije isteka od 49 godi-na, da investitor nema pravo da uspostavi bilo kakav teret na loka-ciji uključujući i tvrđavu Mamula, kao i da Vlada ima pravo da ra-skine ugovor i preuzme novoizgrađeni rizort bez obaveze plaćanja bilo kakve nadoknade investitoru u slučaju da u bilo kom trenutku zakupac ne ispunjava svoje obaveze.

»Država je obezbijedila investitora sa 15 miliona EUR investicije, ugovorom apsolutno zaštitivši svoje interese i nasljeđe, a istovre-meno ga zaštitivši od dalje degradacije. U pitanju je investitor sv-jetskog glasa, koji pritom već radi u Crnoj Gori na projektu Luštica bay vrijednog preko milijardu EUR«, saopštila je Brajović.

Ona je, odgovarajući na pitanje da li je kvadrat zemljišta na Mamu-li dat ispod realne cijene, kako se to moglo čuti u javnosti, rekla da kvadrat zemljišta nije 'dat', već 'dat u zakup'.

»Sama polemika o cijeni metra kvadratnog je bespredmetna u kontekstu činjenice da je ključ ugovora, pored zakupnine, projek-tna investicija koja će se realizovati narednih godina, a koja iznosi 15 miliona EUR, kao i svi porezi i dažbine koje će investitor biti u obavezi da plaća državi«, smatra Brajović.

Ona je, odgovarajući na pitanje da li je istina da će biti suspendo-van pristup plaži, kazala da je u ponudi kompanije Orascom jasno navedeno da će taj projekat postati referentni za poluostrvo Lušti-ca i Bokokotorski zaliv jer će imati podršku kroz aktivnost projekta Luštica Bay, ali će istovremeno biti i otvoren svim spoljnim gosti-ma i postati novi centar u regionu.

»Uz to, ova destinacija će biti još jedno prepoznatljivo mjesto za odmor u Crnoj Gori kojem će imati pristup svi turisti. Rizort će biti otvoren za javnost. Naravno, obaveza će biti ponašanje u skladu sa kućnim redom, a što naravno nije ograničavanje već racionalan pristup dobrima svih nas«, navela je Brajović.

Ona je dodala i da je SUBNOR dostavio otvoreno pismo Skupšti-ni, svim poslaničkim klubovima, Skupštini Opštine Herceg Novi, svim odborničkim klubovima, podržavajući projekat kojim će se ovaj kulturno-istorijski spomenik obnoviti i kroz novi život koji će restauracijom dobiti, moći na dostojanstven način da svjedoči o stradalima i preživjelima.

Brajović je kazala i da gotovo svaka stopa Crne Gore, ima svoju pri-ču, legendu, poruku i vrijednost, zbog svoje duge istorije, prirodnih ljepota, tradicije ili kulturne prošlosti.

»Te priče i lokalitete treba oživjeti i učiniti dostupnim, a svaki od tako afirmisanih lokaliteta daće ogroman doprinos onome što je jedna od nosećih privrednih grana naše zemlje – turizam, te sa punim uvažavanjem njihove vrijednosti, dati im novi aspekt, novu vrijednost i upoznati bolje ne samo turiste već i naše građane, sa nasljeđem«, rekla je Brajović.

Prema njenim riječima, osnovni cilj djelovanja Ministarstva je te-ritorijalna integracija i podizanje nivoa propoznatljivosti vrijednih nevalorizovanih lokacija, kao i dostupnosti i razvijenosti unutra-šnjih zona koje nijesu karakteristične turističke destinacije.

»Svi projekti na kojima radimo imaju taj cilj za vodilju. Upravo u tom pravcu se realizuje i projekat Sva čuda Crne Gore, koji je u toku«, zaključila je Brajović.

44


Održan 23. Infofest

Čikomu nagrada za najbolji kompanijski nastup

Infofest 2016, XXIII festival informatičkih dostignuća, održan je od 25. do 30.sep-tembra u Budvi. Učestvovalo je više od

40 kompanija iz Crne Gore, Regiona i ino-stranstva.

– Prije 23 godine, kada smo počinjali, rekli smo da će informatika biti nauka budućno-sti. Ta budućnost je došla i danas, zahva-ljujući ICT rješenjima, ljudi su moćniji, efikasniji, unaprijedili smo poslovnu i jav-nu administraciju, ljekarske laboratorije i naučne institucije. Digitalno okruženje je nametnulo nove koncepte poslovanja, čak i novu vrstu vlasništva, prosuđivanja, ugo-vore i razvija se nova supkultura biznisa temeljena na platformama ekonomije di-jeljenja od Ubera pa nadalje – kazao je po-tpredsjednik Vlade Vujica Lazović.

Nagrada za najbolji kompanijski nastup dodijeljena je kompaniji Čikom iz Podgo-rice.

Nagradu za najbolje rješenje prezentovano na Infofestu dobila je kompanija Lanaco iz Banja Luke za projekat Implementacija SAP ERP poslovnog rješenja u kompaniji Elektroprenos-Elektroprijenos Bosne i Her-cegovine.

- Odluka o dodjeli nagrada i priznanja naj-uspješnijim učesnicima ovogodišnje mani-festacije donijeta je na zajedničkoj sjednici Upravnog i Stručnog odbora Infofesta, odr-žanoj u Budvi u petak na predlog Stručnog odbora - navodi se u saopštenju Ministar-stva za informaciono društvo.

Nagrada za najbolji autorski rad u okviru Regionalne naučno-stručne konferencije Infofest-Pulse 2016 pripala je grupi autora: Radovan Cvetković, Dušan Krstajić i Mi-

Među učesnicima bili i Crnogorski Telekom, Hewlet Packard, Lanaco, Pošta Crne Gore, Saga CG, SBS, Symantec Corp, SAP, Oracle, Microsoft, Kaspersky Lab, Cisco Systems, Fortinet, Telenor, Ericsson...

roslav Majstorović za rad Sveobuhvatnom specifikacijom ka boljem poravnanju IT i poslovanja osiguravajuće kompanije.

Nagrada za najbolji debitantski nastup do-dijeljena je kompaniji Amplitudo iz Podgo-rice, a za izuzetnu tematsku zanimljivost i kvalitet prezentacije Vreme digitalizacije – Internet of Things. Specijalno priznanje dobio je Hewlett Packard Enterprise.

- Za izuzetan doprinos renomeu Infofest-a realizacijom Međunarodne konferencije: Regulacija tržišta elektronskih komuni-kacija i Regionalnog razvojnog foruma za Evropu, dodijeljeno je specijalno priznanje Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost i Međunarodnoj te-lekomunikacionoj uniji (ITU) - rekli su iz Ministarstva.

Posebno prizanje za sadržajan i obuhvatan nastup na Infofest-u pripalo je kompaniji Microsoft. Za kontinuirano jačanje uloge informaciono-komunikacionih tehnologi-ja (ICT) u poštanskom poslovanju posebno priznanje pripalo je Pošti Crne Gore.

- Posebno priznanje za kvalitet Dokument Menadžment Sistema prezentovanog pod nazivom Od dokumenta do zadovoljnog klijenta dodijeljeno je kompanijama Mikro-grafija i Energodata - kazali su iz Ministar-stva.

Posebno priznanje za kooperativnu, tehno-lošku implementaciju Pay Tv platforme - TV za sve pripalo je Radio difuznom centru i Crnogorskom Telekomu.

- Posebno priznanje za kvalitet rada dodije-ljeno je grupi autora: Aleksandar Đorđević, Margita Joksimović, Igor Đurić za rad DMD On-trade-Horeca mobilna aplikacija nad

heterogenim backend sistemom - rekli su iz Ministarstva.

Posebno priznanje za kvalitet rada pripalo je grupi autora: Milena Vesić, Goran Zajić, Natalija Vugdelija, Ana Gavrovska, Irina Reljin za rad Automatska selekcija rele-vantnih obeležja kod CBIR sistema bazira-nih na veštačkoj inteligenciji.

- Nagrade i priznanja uručili su član Struč-nog odbora Infofesta, Igor Radusinović, generalni direktor za promociju informa-cionog društva u Ministarstvu za informa-ciono društvo i telekomunikacije Ivica Iva-nović i direktor Infofesta, Milan Mrvaljević - zaključuje se u saopštenju.

45


Osnovu ekološkog turizma čini primjena novih znanja i tehnologija provjerenih u praksi EU, kaže direktorica HG Budvanska rivijera Katarina Kažanegra.

HG Budvanska rivijera

Potencijal za razvoj ekološke turističke destinacije

Crna Gora nesumnjivo ima ogroman potencijal u razvoju ekološke turi-stičke destinacije, a statistike poka-

zuju da hoteli u kojima se koncept »zele-nih« hotela uspješno primjenjuje ostvaruju bolje poslovne rezultate, saopštila je izvr-šni direktor Hotelske grupe Budvanska ri-vijera Katarina Kažanegra, prenosi Mina Business.

Ona je kazala da se HG Budvanska rivije-ra na primjeru turističkog naselja Sloven-ska plaža, usvajanjem određenih pravila i obezbjeđivanjem »zelenih« sertifikata dijelom opredijelila za ekološku hotelsku ponudu.

- Tako je nakon ispunjavanja niza komple-ksnih propisanih pravila Evropske unije (EU), uz mentorski nadzor međunarodnih stručnjaka nadležnih u oblasti eko obiljež-ja, turističko naselje Slovenska plaža 2012. godine među prvima u Crnoj Gori, steklo Ecolabel sertifikat - rekla je Kažanegra za Turistički bilten Ministarstva održivog ra-zvoja i turizma.

U tekućem održavanju ostalih hotela nji-hove kompanije, kako je dodala, takođe

eko principima idu ka jednom od glavnih ciljeva u turizmu, a to je cjelogodišnje po-slovanje.

- Ekspertsko tumačenje se, ukratko rečeno, bazira na smanjenoj potrošnji energije i vode, emisiji ugljen dioksida i minimalnom zagađenju životne sredine. Iz ugla turistič-ke privrede, valja napomenuti i rastući broj ekološki informisanih turista koji traže smještaj koji će ih zadovoljiti u pogledu što manjeg negativnog uticaja na okolinu - ob-jasnila je Kažanegra.

Ona je podsjetila da je projekat dobija-nja Ecolabel sertifikata u Slovenskoj plaži zahtijevao izdvajanje određenih novčanih sredstava, ali je očigledna korist koja će svoju višestruku valorizaciju imati upravo u nekom budućem periodu, kako iz aspek-ta zaštite životne sredine, tako i iz aspekta snižavanja troškova.

- Među brojnim zadatim kriterijumima koje je na putu dobijanja sertifikata treba-lo ispuniti, poseban akcenat stavljen je na ograničenu potrošnju energije uvođenjem štednih sijalica, ograničenu potrošnju vode uvođenjem štednih česama, štedljivo kori-šćenje sredstava za higijenu, čišćenje na bazi zaštite životne sredine, sprečavanje stvaranja većih količina otpada savjesnom kupovinom proizvoda, davanje predno-sti korišćenju obnovljivih izvora energije, kupovinu proizvoda sa oznakom zaštite životne sredine, obnavljanje i postavljanje novih solarnih panela u cilju ostvarivanja veće energetske efikasnosti - objasnila je Kažanegra.

Osim Ecolabel sertifikata Slovenske plaže, koji predstavlja prvu »zelenu« oznaku HG Budvanska rivijera, kompanija je kao jedna od rijetkih u Crnoj Gori potpisnica Global-nog etičkog kodeksa za turizam.

- Kroz deset načela ovim sporazumom, osim tolerancije u najširem smislu, viso-kog uvažavanja turista i njihovih potreba, obuhvaćene su aktivnosti na očuvanju prirodnih resursa i okoline sa ciljem da se prirodno bogatstvo zaštiti od negativnih uticaja - dodala je Kažanegra.

Kako su zaštita okoline, smanjenje otpada i optimizacija potrošnje energije za HG Bud-vanska rivijera vrlo značajni, održivost je, kako je kazala, jedna od ključnih korpora-tivnih vrijednosti.

- Kao ekološki usmjereno preduzeće, ova kompanija preuzima odgovornost za oko-linu i nastoji da se postigne poboljšanje na svim poljima - zaključila je Kažanegra.

nastoje da se ispoštuju eko kriterijumi i norme, čime se potvrđuje orijentacija HG ka »zelenom« turističkom trendu.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Agencija za zaštitu životne sredine progla-sila je 2013. godine HG Budvansku rivijeru eko preduzećem.

Ona je, odgovarajući na pitanje koje su prednosti »zelenog« upravljanja, kazala da brojni podrazumijevani kriterijumi ukazuju na prednosti takozvanog zelenog upravlja-nja, jer su očigledni benefiti koji se ostvaru-ju takvim načinom poslovanja.

- U kontekstu održivog razvoja, »zeleni« tu-rizam je novi pravac u oblikovanju ponude savremenog turizma, kojem se priklanja sve veći broj hotela. Osnovu ekološkog tu-rizma svakako čini primjena novih zna-nja i tehnologija provjerenih u praksi EU, na osnovu kojih se izgrađuju gotovo nove kategorije hotelske ponude - navela je Ka-žanegra.

Prema njenim riječima, osim generalno prepoznatih prednosti i ušteda »zelenog poslovanja«, hoteli koji posluju u skladu sa

46


Na Krnovu postavljeno 20 vjetroelektrana

Na brdu Krnovo, nedaleko od Nikšića, do septembra 2016. je postavljeno 20 vjetroelektrana, potvrđeno je Dnevnim no-vinama iz kompanije »Krnovo Green Energy«.

Projekat na Krnovu realizuju austrijska firma Ivicom Consulting i francuska kompanija Akuo Energy. Zastupnik za izgradnju je novoosnovana firma Krnovo Green Energy, a finansijeri su, uz Evropsku banku za obnovu i razvoj (EBRD) i Njemačka banka za razvoj (KfW) i francuska investiciona kompanija za promovisanje ekonomske saradnje Proparco.

Realizacija projekta vrijednog 120 miliona eura počela je u maju prošle godine, a kako sada stvari stoje za mjesec biće montirano i ostalih šest vjetroelektrana. Izgradnja vjetroelektrana na Krnovu prva je investicija, tako velikih razjmjera, u kapacitete za proizvo-dnju električne energije u Crnoj Gori, još od 1980. godine.

Temelji za preostalih šest vjetroelektrana uskoro će biti spremni, ali na njihovo postavljanje će se čekati bolji vremenski uslovi.

»Do sada je postavljeno 20 vjetroelektrana. Loši vremenski uslovi, praćeni kišom i vjetrom su usporili radove, ali to je sve u skladu sa planovima. Ukoliko nas posluže dobri vremenski uslovi preosta-lih šest vjetroelektrana biće montirano za oko mjesec«, objasnili su Dnevnim novinama u kompaniji »Krnovo Green Energy«.

Vjetroelektrane će imatu instalisanu snagu 72 megavata i godi-šnju proizvodnju od 200 do 230 gigavat sati, a postavljaju se na nadmorskoj visini od oko 1.500 metara gdje je, prema procjenama stručnjaka, prosječna brzina vjetra oko 5,5 do 6,5 metara u sekun-di. Generator vjetrenjače nalazi se na visini od 85 metara i težak je 83,5 tone.

Završetkom gradnje vjetroelektrana na Krnovu doprinijeće se ostvarenju nacionalnog cilja od 33 odsto udjela obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji.

Ugovorom, državno zemljište dato je u zakup na 20 godina, sa mo-gućnošću produženja do maksimalno pet godina za potrebe izgra-

47


dnje vjetroelektrane instalisane snage od 72 megavata.

Država se ugovorom obavezala da će otkupna cijena električne energije proizvedene u vjetroelektrani biti garantovana i fiksna za prvih 12 godina rada i da neće biti manja od 95,99 eura po megavatsatu. Planirana srednja vrijednost godišnje proizvodnje vjetroelektrane Krnovo je 215 hiljada megavat-sati, pa bi, prema sadašnjoj cijeni megavatsata od 38 eura, godišnja subvencija vla-snicima ove vjetroelektrane bila 12,7 miliona eura, koju će platiti krajnji korisnici.

U kompaniju Port of Adria, koja je u vlasništvu Global Ports Hol-ding, stigli su početkom juna brodovi sa teretom za projekat na Krnovu.

Neki elementi vjetroelektrana su, kako se dodaje, dugački do 50 metara i teški 83 tone.

Transport se odvijao u kasnim večernjim satima uz veliko poli-cijsko obezbjeđenje koje uključuje i potpunu blokadu saobraćaja.

Na brdu Možura kod Bara biće montirane 23 vjetroelektrane

Uporedo sa projektom na Krnovu, realizuje se, istina slabijom di-namikom, slična investicija i na brdu Možura između Bara i Ul-cinja. Na Možuri je planirana gradnja 23 vjetroelektrane manje snage, a ukupna investicija je procijenjan na oko 40 miliona eura.

Investitor je državna kompanija sa Malte “Enemalta plc« koja je dostavila bankarsku garanciju na iznos od 1,5 miliona eura. Ova kompanija je javno akcionarsko društvo, čija je osnovna djela-tnost proizvodnja, uvoz, distribucija i snabdjevanje električnom energijom krajnjih kupaca, kao i uvoz i distribucija naftnih deri-vata, koja ima 1.500 zaposlenih i igra značajnu ulogu u ekonom-skom razvoju Malte. Većinski vlasnik ove kompanije je Vlada Malte, a 33 odsto akcijskog kapitala posjeduje kompanija Shangai Electric Power (SEP) proizvođač struje i podružnica kompanije China Power Investments čiji je rejting označen sa AAA.

48


Regionvijesti

U Zagrebu najveći regionalni preduzetnički centar

Krajem novembra ove godine će u Zagrebu biti otvoren najveći regionalni preduze-tnički centar, navode hrvatski mediji.

Regionalni centar za razvoj preduzetničkih kompetencija zemalja Jugoistočne Evrope (SEECEL) je moderni centar koji će između ostalog imati i prostore za treninge, smje-štajne kapacitete za polaznike i inovativni park sufinansiran novcem Evropske unije, a rezultat je saradnje Ministarstva podu-zetništva i obrta Vlade Hrvatske, Evropske komisije te SEECEL-a u području učenja za preduzetništvo.

Nova zgrada će imati pet spratova, a osim kancelarijskog prostora biće i dio za raz-mjenu znanja, ugostiteljski i servisni dio, garaža, uređeni spoljni prostori, kao i kon-gresni centar s kapacitetom od oko 500 ljudi.

Dugoročni cilj Regionalnog centra, kako je ranije najavljeno, jeste da postane evropski centar za razvoj preduzetničkih kompeten-cija i konkurentnosti.

Buroj Ozone - najveća investicija u BiH

Turistički grad »Buroj Ozone« biće izgrađen na površini od 137 hektara na lokalitetu Sportsko-rekreacionog centra Bjelašnica - Donja Grkarica – Prečko polje - Kolijevka. Biće sagrađeno više od 1.000 luksuznih vila s bazenima, hotelski kompleks s kon-gresnim centrom koji ce brojati više od 75 hotela, trgovinski centar na milion kva-dratnih metara, žičara do Bjelašnice duga 6.500 metara, najsavremeniji sportski i medicinski centri. Ukupna vrijednost inve-sticije je 4,5 milijarde KM, a realizovaće je Buroj International Group.

Početak izgradnja prvog Integrisanog tu-rističkog grada »Buroj Ozone« na Prečkom polju ozvaničili su predsjednik Buroj Inter-national Group Ismail Ahmed, predsjednik Vlade FBiH Fadil Novalić te predsjeda-vajuća Skupštine Kantona Sarajevo Ana

Vrijednost projekta je oko milion eura, a ugovor o zakupu hale i administrativne zgrade nekadašnje štamparije »Mladost« potpisan je početkom avgusta ove godine između opštine i turske kompanije ČM koja u Srbiji posluje pod imenom »Tibet moda«.

Kako su istakli iz opštine turska investitor nije dobio od Vlade Srbije i opštine nikakvu subvenciju za otvaranje tog pogona, preno-si Biznis.ba.

Slovenija: Rast izvoza 4,5 odsto

Slovenački robni izvoz u prvoj polovini ove godine bio je za 4,5 posto veći nego u istom razdoblju lani, a ostvaren je i vanjskotrgo-vinski suficit od 656 miliona eura, objavio je državni Statistički zavod te zemlje.

Izvoz je u tome razdoblju dosegnuo 12,5 mi-lijardi eura, što je za 4,5 posto više u odno-su na lani. Uvoz je dosegnuo 11,8 milijardi eura, te je porastao 1,8 posto. Pokrivenost uvoza izvozom iznosi 105,6 posto.

Dvije trećine slovenačke robne razmjene i dalje otpada na zajedničko tržište EU. Glav-ni trgovinski partneri Slovenije su Njemač-ka, Italija, Austrija, Hrvatska i Francuska, a među državama izvan EU-a Rusija, Srbija, Bosna i Hercegovina, te SAD.

Dogovorili vrijedne poslove u Iranu

Fabrika željezničkih vozila Gredelj dogovo-rila je u Iranu poslove popravaka i moderni-zacije različitih vrsta lokomotiva i putnič-kih vagona ukupne vrijednosti većoj od 100 miliona dolara.

- Pripremili smo konkretne projekte s najvećim iranskim kompanijama u želje-zničkoj industriji. Riječ je o fimama Raja, Mapna, Taamloko i Wagonpars, kazao je po

Babić.

Među brojnim uglednim gostima bio je i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.

Radi se o dosad najvećoj pojedinačnoj stra-noj investiciji u BiH, a predsjednik Vanj-skotrgovinske komore BiH Bruno Bojić je izrazio nadu da će domaće kompanije uspješno realizovati ovaj značajan proje-kat.

Mesić je, pak, ocijenio da je Ismail Ahmed dobro procijenio investiciju u BiH, odnosno napravio dobar odabir.

Predsjednik Buroj Ozona Ismail Ahmed na-glasio je da ovim cijelom svijetu pokazano da je BiH sigurno mjesto za investicije.

- Ulažemo milijarde u projekt, a nikad ne bismo došli ovdje da ovo nije sigurna inve-sticija - poručio je.

Istaknuto je da će na izgradnji raditi do-maće kompanije, a kraj radova je planiran za period između 2020. i 2025. godine.

Načelnik Berilo je naveo da će cijene biti prilagođene svima, a građani i turisti iz cijelog svijeta moći će uživati u sadržaji-ma koje će im biti namijenjeni, Biznis.ba / FENA.

Otvorena fabrika tekstila

Fabrika tekstila turske kompanije »Tibet moda« otvorena je u Ćupriji u zgradi neka-dašnje štamparije. Planirano je da u prvoj godini fabrika uposli 250 radnika, da bi u drugoj godini poslovanja broj zaposlenih dostigao 600, a u trećoj 1.000 radnika.

49


povratku iz Irana stečajni upravitelj Grede-lja Pero Hrkać. Ukupna vrijednost poslova po njegovim je riječima veća od 100 milio-na dolara. Za realizaciju posla potrebne su još finansijske garancije

Hrkać je istaknuo da su u Gredelju stečaj-no-upraviteljski poslovi odavno obavljeni, te da se kompanija sada intenzivno bori u otvorenoj tržišnoj utakmici.

- Uslov da bismo bili uspješni na inostra-nom tržištu te do kraja realizovali ovaj vrijedni posao, jeste da nas prati HBOR ili druge finansijske institucije. Za ozbiljno poslovanje potrebna su financijske garan-cije koje hrvatskim izvoznicima država do-sad nije omogućila, zaključio je Hrkać.

Predsjednik HGK Luka Burilović pozvao je institucije poput MVEP-a, MINGO-a, MIN-PO-a i HBOR-a, da se udruže u pomoći pre-duzetnicima u proboju na strana tržišta.

- Zajedno ćemo sigurno biti efikasniji. Eko-nomska diplomatija mora zaživjeti i biti u službi hrvatske privrede, tvrdi Burilović do-davši kako je Gredelj u prošlosti bio poslov-no ograničen zbog pretjeranog miješanja politike u poslovanje.

Gredelj, podsjeća se u saopštenju HGK, već gotovo četiri godine posluje u uslovima po-goršane situacije na svjetskom i domaćem tržištu, ali i pod teretom vlastitog restruk-turiranja kroz stečajni postupak, piše HINA.

Intersport kupili Poljaci

Slovenački trgovinski lanac Merkator, u vlasništvu koncerna Agrokor hrvatskog biznismena Ivice Todorića, prodao je svo-je preduzeće za prodaju sportske opreme Intersport poljskom privatnom investicio-nom fondu Enterprise VII za 34,5 miliona eura, javljaju agencije. Transakcija čeka odobrenje tržišnih regulatora, a očekuje se da će biti okončana do kraja ove godine, sa-opšteno je iz Merkatora.

Mihal Kedžija, nadležan za investicije polj-skog fonda, izjavio je da želi da transakcija bude završena do kraja novembra.

Prodaja je dio Merkatorove nove strategi-je, koja se fokusira na primarnu djelatnost kompanije.

Kupoprodajni ugovor predviđa da novi vla-snik preuzme sve zaposlene i poslovanje u postojećim prodavnicama. Intersport u Slo-veniji ima 35 prodavnica, u Hrvatskoj 34, u Srbiji 12, u Bosni i Hercegovini 10, u Crnoj Gori dvije, a preko franšiznih trgovina pri-sutan je i u Makedoniji, Albaniji i Kosovu.

Kedžija je, na konferenciji za novinare u Ljubljani, rekao je da neće biti promjena u upravi Intersporta i da Mateja Jesenek ostaje na čelu kompanije. Poljski fond oče-kuje da će kompanija rasti, da će otvoriti 50 novih prodavnica u sljedećih pet godina i zaposliti još ljudi.

Kedžija je takođe naveo da je Fond Enter-prise Investors do sada investirao u 15 ma-loprodajnih lanaca, ali nikada u malopro-davca sportske opreme i rekvizita.

U vlasništvu Fonda je i češka Kofola, koja je kupila Radensku, slovenačkog proizvođača mineralne vode.

Enterprise Investors je jedan od najvećih privatnih investicionih fondova u central-noj i istočnoj Evropi, osnovan 1990. godine. Od tada je osnovao osam novih fondova s ukupnim kapitalom od preko dvije milijar-de eura.

Swisslion Takovo kupio fabriku »Banat«

Poslovni sistem Swisslion Takovo od polo-vine avgusta u posjedu ima i fabriku »Ba-nat« iz Vršca, koja je, kako je saopšteno, kupljena sa ciljem revitalizacije kompa-nije i njenih proizvoda. Da je zaista tako potvrđuje činjenica da su se pred brojnim ljubiteljima slatkiša u Slatkim Swisslion kućama ponovo našli tradicionalni proi-zvodi, kao što je mliječna čokolada sa le-gendarnom kravicom, fini Scarlet deserti, raznolika paleta Juhu barova, YoYo tabla i još mnogo drugih proizvoda, proizvedeni po originalnim recepturama, uz primjenu najsavremenije tehnologije.

Poslovni sistem Swission Takovo ima svo-je proizvodne pogone u Srbiji, Makedoniji i BiH, i kompanije u svim zemljama okruže-nja koje njihove proizvode plasiraju kako u EU, tako i na sve kontinente.

U Vršcu su, do kupovine Banata, zapošlja-vali 600 radnika. Mjesečna proizvodnja u fabrici u Vršcu je oko 2.000 tona. Tolika je i mjesečna prodaja, od koje se 40% plasira na tržište Srbije, a ostalo na izvozna tržišta, javljaju agencije.

U Vršcu, pored proizvodnog pogona, Po-slovni sistem Swisslion ima i trgovinske kuće RDT Swisslion i HDC Swisslion i pro-izvodnu firmu Kondivik usluga, stacionira-nu u Uljmi, koja se bavi preparodm pšenice, odnosno proizvodnjom brašna.

Dogovoren posao s Volkswagenom od 2,5 miliona eura

Očekivani godišnji prihod od ovog posla je 2,5 miliona eura, a serijska proizvodnja pla-nirana je za 2017. godinu i traće minimalno četiri godine. Hrvatska firma »AD Plastik« iz Solina ugovorila je proizvodnju rukohva-ta za četiri Volkswagenova vozila i to »golf variant«, »golf sportsvan«, »touran« i »tigu-an«, prenosi poslovni.hr.

Dioničarsko društvo »AD Plastik« najveći je hrvatski proizvođač plastičnih djelova za automobilsku industriju. Nastalo je 1992. godine izdvajanjem iz bivše Jugoplastike. Danas posjeduju osam fabrika u pet država, između ostalog i u Rusiji, te su stopostotni izvoznik svojih proizvoda. U protekloj go-dini prihod ove firme je premašio iznos od milijardu kuna.

50


Poslovni forum sa privrednicima Niškog regiona

Ponovo uspostaviti avio liniju Podgorica - Niš

Slobodna zona Pirot, njena infrastrukturna opremljenost i brojne povoljnosti koje nudi korisnicima, odličan je primjer koji treba slijediti i u našoj zemlji.

Privrednici Crne Gore i Niškog regiona, na poslovnom foru-mu organizovanom 28. septembra 2016. godine u Podgori-ci, zatražili su ponovno uvođenje avio linije Podgorica-Niš,

koja će doprinijeti unapređenju ukupne ekonomske saradnje, na-ročito u turizmu.

Saradnja Crne Gore i Niškog regiona je zajednički interes i razvoj-na šansa, posebno u oblastima poljoprivrede, metaloprerade, tr-govine i turizma, rečeno je na forumu u čijem radu su učestvovali privrednici iz sektora građevine, prehrambene industrije, trgo-vine, turizma, metalskog sektora, logističkih usluga, kao i pred-stavnici ministarstava održivog razvoja i turizma te odbrane kao i lokalnih samouprava.

Skup su otvorili predsjednici komora Velimir Mijušković i dr Dra-gan Kostić, a prisustvovao je i ambasador Srbije u Crnoj Gori Zoran Bingulac.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Mijušković je izrazio za-dovoljstvo što se susret sa privrednicima Niša organizuje samo nekoliko mjeseci nakon sličnog u tom gradu, te da to pokazuje da

postoji interesovanje za njihovu međusobnu saradnju.

Ukratko je predstavio ekonomske pokazatelje Crne Gore u pro-teklih 10 godina, tokom kojih je ostvaren rast BDP od ukupno 67 odsto, zbog visokog priliva investicija i prihoda u sektoru usluga.

Mijušković je podsjetio da je Srbija najznačajniji trgovinski par-tner Crne Gore, koji godinama zauzima prvo mjesto u ukupno ostvarenom izvozu i uvozu. U ukupnim robnim tokovima sa ino-stranstvom, promet sa Srbijom učestvuje oko 20 odsto.

Ocijenio je da realizacija velikih infrastrukturnih projekata koji su u toku, projekata u energetici i turizmu, predstavlja šansu za jačanje i unapređenje ukupne ekonomske saradnje dvije zemlje.

Tokom 2015. vrijednost ukupne robne razmjene naše zemlje i kompanija Niškog regiona iznosila je oko 15 miliona dolara, što je 8,3% manje u odnosu na godinu ranije. Prometuju se uglavnom duvanski proizvodi, pića, vode, mlijeko, kazao je on.

Dvije zemlje rade na objedinjavanju turističke ponude i formira-nju zajedničkog turističkog proizvoda.

- Veoma je važno za unapređenje ukupne ekonomske saradnje, a naročito u turizmu, i ponovno uvođenje avio linije Podgorica - Niš – smatra on.

51


Podsjetio da su se crnogorski privrednici tokom posjete Niškom regionu upoznali sa radom Slobodne zone Pirot.

- Velike kompanije iz poslovne zone Pirot možda mogu pronaći partnere u Crnoj Gori sa kojima bi sarađivale u proizvodnji. Naša zemlja je opredijelila određene podsticaje za proizvodni sektor i poslovne zone pa mislim da je Pirot, njegova infrastrukturna opremljenost i brojne povoljnosti koje nudi korisnicima odličan primjer koji treba slijediti i u našoj zemlji – kazao je Mijušković.

Predsjednik Regionalne komore Niš Kostić izrazio je zadovoljstvo saradnjom sa crnogorskom Komorom, što je osnova iz koje proi-zilazi razvoj biznis veza. Podržao je inicijativu da se obnovi avio linija.

- Veoma smo zadovoljni biznis forumom u Podgorici, na kojem smo razmatrali zaista ključne stvari, razgovarali o poslovnim zo-nama i potrebama privrednika za privlačenjem direktnih stranih investicija. Mislim da možemo razmjenom iskustava doći do toga da se u Crnoj Gori formira nekoliko izvozno-proizvodnih slobo-dnih zona. Privrednici su iskazali veliku potrebu da se zbog ra-zvoja ekonomija ponovo uspostavi avio linija između Podgorice

i Niša. Napravićemo inicijativu koja ići prema vladama dvije dr-žave u kojima ćemo tražiti podršku za njeno ponovno otvaranje. Za to već imamo podršku Grada Niša i nadamo se da će to biti konkretan rezultat ovog foruma – rekao je Kostić.

On je predstavio poslovanje Slobodne zone Pirot čiji je direktor. Kazao je da je u Srbiji 14 slobodnih zona u kojima radi 20.000 za-poslenih i svaka od njih ima po jednu multinacionalnu kompaniju kao što su: Michelin, Swarovski, Siemens, Panasonic, Fiat i druge. Slobodne zone u Srbiji omogućavaju lakši priliv stranih direktnih investicija – 800 miliona iznose ukupna uluganja u njih, dok je samo Michelin u pirotsku investirao 200 miliona. Slobodna zona Pirot imala je izvoz od 500 miliona eura.

Ekonomske potencijale Crne Gore, za akcentom na turizam, pre-zentovao je Marko Petričević, generalni direktor Direktorata za upravljanje turističkom destinacijom.

Nakon plenarnog dijela, uslijedili su bilateralni razgovori privre-dnika.

52


Sajam turizma u Novom Sadu

Zajednički turistički proizvod Crne Gore i Srbije

Na Sajmu turizma u Novom Sadu, 29. septembra 2016. godi-ne, potpisan je Protokol o saradnji privrednih komora Crne Gore i Srbije na realizaciji zajedničkog turističkog proizvo-

da.

Protokol je potpisan na štandu crnogorske Nacionalne turističke organizacije, u prisustvu potpredsjednika Vlade Srbije i ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Rasima Ljajića, crnogorskog ambasadora u Beogradu Branislava Mićunovića, te direktorica tu-rističkih organizacija Crne Gore i Srbije, Željke Radak Kukavičić i Marije Labović.

Potpisivanje Protokola je nastavak aktivnosti započetih početkom ove godine na formiranju zajedničkog turističkog proizvoda, a u okviru projekta Evropska mreža preduzetništva.

Podsjetimo, s obzirom da regionalno povezivanje u turizmu pred-stavlja budućnost razvoja i konkurentnosti ove privredne gra-ne, na inicijativu udruženja za turizam Privredne komore Srbije i Privredne komore Crne Gore i Ambasade Crne Gore u Srbiji, u februaru 2016. godine, u okviru Međunarodnog sajma turizma u

Beogradu, organizovan je Turistički forum na temu »Unapređenje regionalne saradnje u oblasti turizma«, sa ciljem pokretanja ak-tivnosti za unapređenje međusobne saradnje u oblasti turizma i kreiranja zajedničkog proizvoda Crne Gore i Republike Srbije. Na Forumu je dogovorena saradnja, koja se prvenstveno zasniva na zdravstvenom i aktivnom turizmu, kombinovanom sa kulturnom baštinom i zaštićenim prirodnim područjima, promovisane su prednosti zajedničkog turističkog proizvoda i formirani timovi za izradu tematskih programa.

Nastavak aktivnosti započetih u Beogradu, je bio poslovni susret privrednika i predstavnika komora Crne Gore i Srbije, koji se odr-žao u okviru programskog dijela manifestacije 25. Sajma turizma u Budvi, u aprilu 2016. na temu »Formiranje zajedničkog turističkog proizvoda Crne Gore i Republike Srbije«.

U međuvremenu su zajednički timovi kreirali sedam tematskih programa za zajednički turistički proizvod, a sve u cilju razvoja tu-rističke destinacije i produženja turističke sezone. Tematski pro-grami biće publikovani u brošuri do kraja ove godine.

53


Hrvatske kompanije na sajmu prehrane u Moskvi

Sklopljeni višemilionski ugovori sa ruskim distributerima

Hrvatske kompanije Maraska, Sardina, Kaprina i Eurocom-pany sklopile su višemilonske ugovore s ruskim distribu-terima na međunarodnom sajmu prehrambene industrije

»World Food Moscow«, koji je održan od 12. do 15. septembra 2016., saopštavaju iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Postirska Sardina ugovorila je nove narudžbe svojih proizvoda u vrijednosti od 3 miliona kuna preko ruskog distributera Hayat ser-vicea, a Kaprina je zaključila ugovore o prodaji dodataka prehrani u iznosu od jedan milion kuna putem svoje ruske podružnice Ka-prina Moskva.

Eurocompany je dogovorio saradnju s ruskom kompanijom Be fresh u području prodaje koštunjavih plodova i suvog voća, dok je Maraska zaključila predugovor s distributerima za rusko tržište, a sa izvozom se kreće početkom slijedeće godine.

- Nastup na ovom sajmu omogućuje sklapanje direktnih kontakata s ruskim partnerima, prije svega zbog plasmana proizvoda hrvat-ske prehrambene industrije na tom značajnom, velikom tržištu«, rekao je direktor predstavništva HGK u Moskvi Jakov Despot.

Dodao je kako će predstavništvo HGK, u saradnji s hrvatskim vele-poslanstvom te predstavništvom HTZ-a i dalje raditi na okupljanju i animiranju hrvatske poslovne zajednice, sa ciljem daljnjeg učvr-

šćivanje pozicije hrvatske privrede na ruskom tržištu.

U okviru sajma, HGK je organizovala poslovnu konferenciju i B2B razgovore na kojima su učestvovali brojni predstavnici hrvatskih i ruskih kompanija..

Potpredsjednik Podravke za regiju Rusije i Zajednicu nezavisnih država Damir Perlok predstavio je poslovne uspjehe Podravke na ruskom tržištu.

- Podravka je u posljednje dvije godine, zahvaljujući novom po-slovnomu modelu, ostvarila najveći rast prodaje u posljednjih 20 godina«, istakao je Perlok naglasivši da upravo sada, u vrijeme po-litičke i ekonomske krize, treba ostati ili doći na to tržište kako bi se osigurale dobre pozicije za budućnost.

Na zajedničkom izložbenom prostoru HGK, svoje proizvode su predstavili Podravka, Maraska, Mlinar, Zvečevo, Belje, Sardina Po-stira, Badel 1862, Eurocompany, Kaprina, Vegetariana, Fami i Ana-marija Kava.

Hrvatske kompanije na sajmu su nastupile u organizaciji Pred-stavništva HGK u Ruskoj Federaciji te uz podršku Veleposlanstva RH u Ruskoj Federaciji i predstavništva Hrvatske turističke zaje-dnice, navode iz HGK, a prenosi Jutarnji Business.

Hrvatske kompanije Maraska, Sardina, Kaprina i Eurocompany na sajmu u Moskvi dogovorile milionske poslove.

54


Drvoprerađivačka fabrika sa modernim i savremenim proizvodnim procesom posvećena je razvoju poslovanja i novih proizvoda te širenju tržišta.

Godišnja proizvodnja fabrike ŠIK Polimlje iz Berana je oko 3.000m3 raznih furnirskih ploča i oko 2.500 m3 bukove da-ske i elemenata. Upošljava preko 120 radnika. Proizvodi su

skoro na nivou finalnih, a planovi se odnose na njihovu potpunu finalizaciju, kaže za Glasnik Milovan Gojković, izvršni direktor ŠIK Polimlje, Berane.

Glasnik: Istorijat ovog preduzeća datira od 1953. godine kada je u Beranama počela rad manja pilana. Danas je ova kompanija među većim drvoprerađivačima u Crnoj Gori. Kako bi Vi predstavili firmu kojom rukovodite?

M. Gojković: Industrijska prerada drveta u Beranama vezuje se za 1953. godinu, kada je podignut manji pogon pilane ispod platoa sa-dašnjeg aerodroma. U periodu do 2005. prošla je kroz nekoliko faza reorganizacije da bi, u skladu sa planom privatizacije industrijskih preduzeća iz oblasti drvoprerade kroz stečaj, na tenderu 2005. go-dine prodata društvu sa ograničenom odgovornošću Boj-commer-ce – Andrijevica. Ovo privredno društvo iz Andrijevice osnovalo je Šumsko industrijski kombinat Polimlje – Berane koje je regi-strovano 26.12.2005. godine, te i sada posluje pod tim nazivom ne mijenjajući djelatnost kojom su se bavila ranija preduzeća. Sada je to jedna potpuno modernizovana fabrika sa proizvodnim pro-gramom koji se plasira na zapadnoeveropsko tržište u skladu sa tržišnim zahtjevima i standardima. Upošljava preko 120 radnika u svim segmentima firme.

Glasnik: Šta čini proizvodni program, kolika je godišnja je proizvo-dnja i jeste li zadovoljni finansijskim rezultatima?

M. Gojković: Proizvodni program su furniri i proizvodi od furnir-skih ploča, kapaciteta preko 3000 m3, kao i bukovi pareni i sušeni elementi bazirani na rezanju najkvalitetnije bukove sirovine koja se obezbjeđuje iz vlastitog šumarstva i nabavkom sa šireg podru-čja sjeverno istočnog dijela Crne Gore. Godišnja proizvodnja je oko

Milovan Gojković, izvršni direktor ŠIK Polimlje, Berane

Cjelokupnu proizvodnju izvoze na zapadnoevropsko tržište

55


3000m3 raznih furnirskih ploča i oko 2500 m3 bukove daske i ele-menata.

Glasnik: U okviru fabrike su pilana i fabrika furnira. Jesu li to teh-nološki osavremenjene proizvodne cjeline?

M. Gojković: Nakon privatizacije fabrike od 2005 godine konstan-tno se, uz paralelno održavanje proizvodnog procesa, radilo na sanaciji i osavremenjavanju kompletnog mašinskog parka. Sada imamo jedan potpuno zaokružen, moderan i savremen proizvodni proces, koji uključuje automatske linije za ljuštenje furnira, auto-matske prese, kotlove sa daljinskim upraljanjem, prograbimilno vođenje procese sušenja i parenja daske,itd koji obezbjedje mnogo komforniji rad nego što je to bilo u prethodnom periodu.

Glasnik: Kakvi su Vam poslovni planovi?

M. Gojković: Menadžment firme je posvećen razvoju kompletnog poslovanja, razvijanju novih proizvoda i osvajanju novih tržišta. Za sada izvozimo proizvode u Njemačku, Italiju, Albaniju, Egipat, Srbi-ju, Kosovo, Sloveniju, itd, a u planu nam je širenje prodajne mreže, jer uvijek ima prostora za povećanje proizvodnih kapaciteta.

Iako su proizvodi iz naših pogona oplemnjeni skoro do nivo final-nog proizvoda, razmisljanja i planovi nam se kreću u pravcu po-tpune finalizacije proizvoda.

Glasnik: Da li šume u Crnoj Gori, koje su značajan prirodni resurs, čuvamo i koristimo na održiv način?

M. Gojković: Šumarstvo i drvoprerada su dva sistema koji su ne-raskidivo vezani. Nažalost, poznata je situacija sa kraja prošlog vijeka, kada su dobrim dijelom, proizvodni kapaciteti u državi i re-gionu ugašeni ili radili smanjenim kapaciteom, pa se i šume nijesu pravilno održavale i razvijale. Sada se već dosta radi na održavanju i korišćenju šuma, na pravilan način , tako da se uspostavio jedan sistem dobrog gazdovanja šumama. Naravno, u poslu uvijek ima nedostataka i može se uvijek popravljati stanje.

Glasnik: Šta bi trebalo uraditi da se prema našim šumama odnosi-mo po uzoru na dobre prakse iz svijeta?

M. Gojković: Ono najznačanije što bi trebali svakako uraditi, i što je praksa u cijelom svijetu, a to su sve zemlje u regionu uradile, jeste započeti proces sertifikacije šuma po FSC ili nekom drugom srodnom standardu. To automatski znači pravilno i održivo gaz-dovanje šumama, a samim tim dobićemo i dobre i konkurentne proizvode koje možemo sigurno plasirati na inostranom tržištu.

Glasnik: Kako ocjenjujete poslovni ambijent u kojem posluje Vaša firma. Ili, da li Vam biznis klima »ide na ruku«?

M. Gojković: Dobrim mjerama Vlade Crne Gore ambjent za poslo-vanje je iz godine u godinu sve bolji. Posljednjih godina donešen je niz novih zakona i pravilnika, vezanih za šumarstvo i drvoprera-du, tako da se nadamo da će drvoprerda imati šansu u budućnosti. Pored stvaranja dobrih zakonskih pretpostavki, razvoju industije doprinose i razne mjere za poboljšanje i razvijanje biznisa sa dosta povoljnim programima finansijke podrške sa težištem finalizacije proizvoda i otvaranja novih radnih mjesta.

Glasnik: Član ste Privredne komore Crne Gore i preko Odbora za šumarstvo aktivno učestvujete u njegovom radu. Koliko privredni-cima Komora pomaže u radu?

M. Gojković: Privredna komora je zaista dobar servis i uvijek na usluzi i pomoći privrednicima.

56


Milovan Gojkovic, CEO of SIK Polimlje, Berane

Entire production exported to the Western European market

57


Wood processing factory with modern and contemporary manufacturing process is dedicated to development of business operation and new products as well as expanding the market.

The annual production of the factory SIK (Forest Industry Plant) Polimlje from Berane amounts to cca 3.000m3 of vari-ous plywood veneer and cca 2.500 m3 of beech lumber and

elements. It has over 120 employees. Their products are nearly fi-nal, while their plans refer to the complete finalization, says in an interview for Glasnik Milovan Gojkovic, executive director of SIK (Forest Industrial Plant) Polimlje from Berane.

Glasnik: The history of the company dates back to 1953 when a small saw mill began to operate in Berane. Today it is among the major wood processing companies in Montenegro. How would you present the company you manage?

M. Gojkovic: Industrial wood processing in Berane relates to 1953, when a smaller saw-mill plant was built below the plateau of the current airport. By 2005, it underwent several stages of reorgani-zation. In accordance with the privatization plan of industrial en-terprises in the field of wood processing through bankruptcy, the company was sold to a limited liability company Boj-commerce - Andrijevica at the tender in 2005. This company from Andrijevica established SIK (Forest Industrial Plant) Polimlje - Berane, registe-red on 26th December 2005, and now operates under this name wi-thout changing the activity of the previous companies. Now it is a completely modernized factory with a range of products placed at the Western European market in accordance with market require-ments and standards. It employs over 120 workers in all segments of the company.

Glasnik: Would you mind presenting the range of products and the annual production? Are you satisfied with the financial results?

M. Gojkovic: The range of products includes veneers and plywood products whose capacity exceeds 3.000 m3 as well as steamed and dried beech elements based on cutting top-quality raw materials provided from our own forest industry and purchased from the wider area of north eastern part of Montenegro. Annual producti-on is estimated at cca 3.000m3 of various veneer plywood and cca 2.500m3 beech lumber and elements.

Glasnik: There are saw-mill and veneer plant within this factory. Are these production units modernized in terms of technology?

M. Gojkovic: Following the privatization of the factory since 2005, the production process has constantly been maintained along with the modernization of the entire transport fleet. We now have a fully completed, modern and contemporary production process, which includes automatic lines for veneer peeling, automatic presses, remote control boilers, computerized system processes of lumber drying and steaming etc., which provide more pleasant work environment than it used to be in the previous period.

Glasnik: What are your business plans?

M. Gojkovic: Management of the company is dedicated to the development of the entire business operation, new products and

entering new markets. So far, the products have been exported to Germany, Italy, Albania, Egypt, Serbia, Kosovo, Slovenia, etc., and we plan to expand the sales network, because there are always opportunities to increase the production capacity. Even though the products from our plants are refined nearly to the final level, we are aimed at complete finalization product.

Glasnik: Are the forests in Montenegro, which are an important natural resource, preserved and used in a sustainable way?

M. Gojkovic: Forest industry and wood processing are two inextri-cably connected systems. Unfortunately, we are aware of the si-tuation which happened at the end of the last century, when the production capacities in the country and the region were largely shut down or operated with reduced capacities, so forests were not properly maintained and developed as well. Now a lot of work has been put in the maintenance and use of forests in a proper way, so a good forest management system has been established. Of cour-se, there are always disadvantages in the work and the situation can always be improved.

Glasnik: What should be done in order to treat our forests modelled on best practices from the world?

M. Gojkovic: Starting the forest certification process by FSC or any other related standards is definitely the most significant activity to be carried out, which is the practice all over the world. The process has been carried out in all countries in the region as well. This implies proper and sustainable forest management, and thus we will get good and competitive products which can be safely placed on the foreign market.

Glasnik: How do you assess the business environment in which your company operates? Or, does the business climate favour you?

M. Gojkovic: Good measures of the Government of Montenegro have improved the business environment year after year. In re-cent years a number of new laws and regulations related to fore-stry and wood processing were adopted. Therefore, we hope wood processing industry will have a chance in the future. In addition to creating good legal conditions, various measures to improve and develop the business with very favourable programs of financial assistance focused on finalization of products and creating new jobs contribute to the development of this industry.

Glasnik: You are a member of the Chamber of Economy of Monte-negro (CEM) and through the Association Board of Woodworking Industry you participate in its activities. To what extent does the CEM provides assistance in work?

M. Gojkovic: The Chamber of Economy of Montenegro is really a good service and always provides assistance to the entrepreneurs.

58


Uz Hrvatsku, koja je do kraja augusta imala milion turističkih dolazaka više nego u istom lanjskom razdo-

blju, ove godine razloga za zadovoljstvo u realizaciji turističkog prometa ima Crna Gora, koja obara rekorde, ali i Grčka, koja je uspjela povećati brojke uprkos izbjegličkoj krizi, piše Poslovni dnevnik.

Iako bi već dogodine zbog oporavka ruskog tržišta Turska mogla vratiti barem dio go-stiju, ova je godina za turski turizam bila pogubna, s gubicima između osam i deset

milijardi dolara, što gotovo odgovara godi-šnjem turističkom prihodu Hrvatske.

Iako je uvođenjem centralnog informaci-onog sistema eVisitor metoda sabiranja bila nešto drukčija, grubo se može reći da se ove godine do kraja avgusta u Hr-vatskoj odmaralo gotovo devet posto više gostiju nego lani, a do početka septembra ostvaren je promet koji odgovara ukupnom lanjskom turističkom prometu (13 miliona dolazaka Crna Gora, koja se posljednjih godina fokusirala na snažne investicije u hotelskom sektoru i privlačenje zapadno-evropskih gostiju, bilježi još snažniji rast

Turizam u regionu i njegovom susjedstvu

Pozitivni turistički trendovi Crne Gore i Hrvatske

u augusta. U prvih sedam mjeseci imali su 864 hiljade dolazaka (4 posto više nego lani) s 5,2 miliona noćenja, što je rast od 0,5 posto. U avgustu je broj gostiju porastao za 20 posto, u prvoj polovini septembra čak 21 posto, a booking je dobar i za početak jeseni, kažu u crnogorskom Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Prema procjenama Centralne banke u Cr-noj Gori biće ostvareno oko 850 miliona eura turističkog prihoda.

Pritom se mijenja i struktura gostiju, uz rast prometa iz evropskih zemalja, pa je 54 posto porastao broj gostiju iz Holandije, 42 posto iz Velike Britanije, Španaca je 55 posto više.

59


- Rezultat potvrđuje zdrav, stabilan i kon-tinuiran rast crnogorskog turizma, za-hvaljujući dobroj politici koja se zasniva na izgradnji hotelskih kapaciteta visoke kategorije, radu na dostupnosti, stalnom povećanju manifestacija i drugih sadrža-ja, izjavio je za Poslovni dnevnik ministar Branimir Gvozdenović, istaknuvši kako je broj turista u Crnoj Gori tri puta veći od broja stanovnika.

Grčko udruženje organizatora putovanja (SETE) procjenilo je da će do kraja godine tu zemlju posjetiti 27,5 miliona ljudi, što će biti oko pet miliona više nego lani.

Do kraja augusta Grčka je imala porast od 753 hiljade turista u odnosu na lani. Iako su zbirne brojke umirile bojazni da će grč-ki turizam i u ovoj godini patiti zbog izbje-gličke krize, neke destinacije ipak su pre-trpjele pad posjećenosti, najviše otok Kos, Samos (26%) i Mytilene (69%).

Prvi Hyatov hotel u Hrvatskoj

Projekat Hyatt Regency Zadar Mara-ska, prvi hotel pod Hyattovim bren-dom u Hrvatskoj u koji će Dogus gru-

pa uložiti 100 miliona eura, predstavljen je u Zadru, prenosi Express.

Predstavnici Dogus grupe i lanca Hyatt na-glasili su da će hotel i svi prateći sadrža-ji biti otvoreni u proljeće 2019. te da će se hotel zvati Hyatt Regency Zadar Maraska, što će ujedno biti i prvi Hyattov hotel u Hr-vatskoj i na jadranskoj obali gdje ulazi sa svojim najjačim brendom (Regency).

Hotel će imati 130 soba i apartmana, spa i welness centar, konferencijsku dvoranu, restorane i barove, dok će uz njega biti re-zidencijalni dio sa 115 stanova koji će se prodavati te komercijalni dio u kojem će se nalaziti restorani, barovi, trgovine, dječji klub, yacht club i drugo, i taj će dio biti otvo-

ren i za građane.

Ministar turizma Anton Kliman kazao je na predstavljanju kako Dogus grupa nije više samo investitor, jer »kad toliko ulažete u neku državu, niste samo investitor nego i prijatelj«.

»Kada završimo zadarski projekat, naša ulaganja dostićiće 350 miliona eura, koliko je Dogus grupa u proteklih sedam godina investirala u hrvatski turizam«, rekao je re-gionalni direktor Dogus grupe za Hrvatsku i Crnu Goru Burak Baykan.

»Imamo nekoliko hotela i marina na hrvat-skoj obali te smo uvjereni da će projekt Ma-raska doprinijeti ljepoti grada Zadra kao i razvoju turističkog portfolija Dogus grupe«, poručio je predsjednik Uprave Dogus grupe Hüsnü Akhan.

60


Svijetvijesti

Liberty Media kupila Formulu 1

Američka kompanija Liberty Media kupila je Formulu 1 za šest milijardi GBP.

Kompanija Liberty kupila je Formulu 1 od CVC Partnersa, koji je vodio taj sport od 2005. godine, prenosi SEEbiz.

Tim preuzimanjem izvršni direktor Ber-nie Ecclstone, koji ima 5,3 odsto dionica Formule 1, dobiće više od 300 miliona GBP. Ecclstone će ostati prvi čovjek Formule 1 u prelaznom periodu.

Dogovor se sastoji iz dva dijela. od kojih se prva tranša odnosi na na kupovinu 18,7 od-sto udjela Formule 1, a ostatak od 81,3 odsto Liberty Media će steći uz odobrenje nekih regulatora, kao i Međunarodne automobil-ske federacije (FIA).

Google i Sanofi formiraju preduzeće za liječenje dijbetesa

Američka kompanija Google i francuski farmaceutski gigant Sanofi najavili su osnivanje zajedničkog preduzeća koje će biti fokusirano na liječenje dijabetesa.

Kako će izgledati proizvodi novoosnovane kompanije ili kada će izaći na tržište još uvjek je nejasno, ali će ta kompanija, kako navodi agencija Frans pres, vjerovatno kombinovati klinička saznanja Sanofija sa Googleovim iskustvom u analitici i mini uređajima, navodi se u zajedničkom saop-štenju.

- Budući da će se u početku zasnivati na povezivanju postojećih proizvoda, može-

mo očekivati da će prve inovacije stići prije nego da je program farmaceutskih istraži-vanja krenuo od početka, izjavio je direktor Sanofijevog odjeljenja za lečenje dijabetesa Stefan Olrih za AFP.

Mješovito preduzeće, pod nazivom Onduo, najprije će se fokusirati na dijabetes tipa 2, koji je zastupljeniji u svijetu.

U mješovito preduzeće, Sanofi je investirao 248 miliona dolara, dok je Verily, zdravstve-na podružnica Googleove matične kompa-nije Alfabeta, uložila jednaku sumu, dodaje Olrih.

Sjedište nove kompanije će biti u američ-kom gradu Kembridžu, u blizini Bostona, prenosi, Ekonomski online.

Ford seli proizvodnju u Meksiko

Američki proizvođač automobila Ford pre-seliće cjelokupnu proizvodnju malih au-tomobila iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Meksiko, saopštili su predstavnici kompanije.

Generalni direktor Forda, Mark Fileds, po-vrdio je na događaju organizovanom za investitore i analitičare sa Wallstreet-a taj dugo očekivani potez, prenosi Tanjug.

Ford u Meksiku trenutno proizvodi sub-kompaktni model Fiesta, ali se njegovi mo-deli Focus i C-max proizvode u Detroitu.

Proizvodnja tih vozila u Meksiku će po-većati profit kompanije zbog manjih izda-taka na zarade.

Ford, takođe, gradi novu 1,6 milijardi USD vrijednu fabriku u meksičkom gradu San Luis Potosi, gde će 2018. godine početi proi-zvodnju malih vozila.

Bayer novi vlasnik Monsanta

Njemački farmaceutski gigant Bayer preu-zeće američku GMO kompaniju Monsanto, nakon potpisivanja ugovora teškog 66 mili-jardi USD, što je najveće korporativno preu-

zimanje u posljednje dvije decenije.

Posljednja Bayerova ponuda data je sre-dinom septembra, a postignut dogovor učiniće tu kompaniju najvećim svjetskim proizvođačem pesticida i sjemena, te će postati novi lider na tržištima Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Evrope i Azije, prenosi Biznis.ba.

Ta prodaja zaključena je nakon više od če-tiri mjeseca dugih pregovora.

Kompanija Bayer proizvodi sjemenke, kao i hemikalije protiv korova i insekata, ali je poznatija po svojim farmaceutskim proi-zvodima poput Aspirina.

Grčka izlazi iz krize?

Grčka Vlada za narednu godinu predviđa privredni rast od 2,7 odsto, što će biti njen prvi oporavak nakon sedam godina kata-strofalne recesije, jer investicije ubrzavaju a turizam bilježi rast.

Primarni budžetski suficit će, kako je saop-šteno iz grčke Vlade, premašiti ciljani su-ficit od 0,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, prenosi Tanjug.

Nacrtom budžeta za narednu godinu, koji bi u ponedjeljak trebalo da se nađe pred parlamentom, projektuje se primarni sufi-cit od 1,75 odsto BDP-a za narednu godinu, što je u skladu sa zahtjevom iz međunaro-dnog paketa pomoći.

Javni dug Grčke bi trebalo da padne na 175,8 odsto BDP-a u narednoj godini u od-nosu na oko 180 odsto BDP-a projektovanih za ovu godinu.

Grčka ekonomija je u drugom ovogodi-šnjem kvartalu porasla 0,2 odsto, što je bio njen prvi kvartal rasta od kraja prošle godi-

61


ne i uslijedio je nakon pada od 0,2 odsto iz prva tri mjeseca ove godine.

Iako je zvanična Atina uspjela da ispravi neke budžetske neravnoteže u proteklih šest godina kroz bolna fiskalna prilagođa-vanja, njen BDP stagnira, a nezaposlenost ostaje visoka.

BDP Grčke je pao četvrtinu od izbijanja kri-ze u toj zemlji 2010. godine, što je zvaničnu Atinu primoralo da, u zamjenu za dobijanje međunarodnog paketa pomoći, sprovede stroge mjere štednje i otpusti više miliona ljudi.

Osnovan najveći hotelski lanac na svijetu

Američki lanac hotela Marriott Internatio-nal okončao je danas preuzimanje rivalske kompanije Starvud Hotels za sumu od 13 milijardi dolara, čime su brendovi Mar-riott, Courtyard i Ritz Carlton spojeni sa Starwood-ovim Sheratonom, Westin-om, W-om i St. Regisom.

Trideset hotelskih brendova je sada u vla-sništvu Marriott, čime je stvoren najveći hotelski lanac na svijetu sa više od 5.800 objeketa i 1,1 miliona soba u više od 110 ze-malja sveta, prenosi američka agencija AP.

Marriott je time pretekao Hilton Worldwide koji posjeduje 773.000 soba i 766.000 soba kojima raspolaže Interkontinental hotels grupacija, prema podacima kompanije STR koja prati hotelske podatke.

Kompanija Starwood je u aprilu prošle go-dine stavljena na prodaju, a za preuzimanje te kompanije, Marriott je morao da nadma-

ši ponudu kineske osiguravajuće grupacije Anbang.

Američki i evropski antimonopolski regu-latori su brzo odobrili prodaju, ali je kineska vlada oklijevala, odlažući prodaju meseci-ma.

Rekordan rezultat »Red Bula«

Najvrijedniji austrijski brend »Red Bul« ostvario je u prošloj godini rekordni poslov-ni rezultat, najbolji od početka poslovanja, javlja Tanjug.

Iz godišnjeg obrta u visini od 3,2 milijar-di eura, što je za 20 odsto više nego 2014., ostvarena je neto dobit poslije poreza od 500,1 milion eura, što je rast od 35 odsto u poređenju sa prethodnom godinom.

»Red Bul« nema nijedan cent duga kod ba-naka, proizilazi iz poslovnih papira koje je objavio bečki nedjeljnik »Profil«.

Dietrih Matesic, osnivač »Red Bula«, u či-jem vlasništvu je 49 odsto preduzeća i njegov tajlandski partner Kaleo i Kalerm Juvidia namjeravaju sebi da isplate samo polovinu dobiti, dok će ostatak ostati u fir-mi.

To znači da će Matesic ove godine, na osno-vu dividendi, imati primanja u visini od 123 miliona eura.

Disney i Microsoft žele da kupe Twitter

Prodaja društvene mreže Twitter očekuje se u narednih 30 do 45 dana, a kao mogući kandidati za kupovinu pominju se Disney i Microsoft.

Prema Bloombergu, zabavna i medijska grupa Disney već je konsultovala finansi-jskog savjetnika o mogućoj ponudi, dok je prema televizijskom kanalu CNBC zainte-resovanost pokazao i softverski div Micro-soft.

Facebook, prema medijskim navodima, nema namjeru da se takmiči za kupovinu, prenose Nezavisne novine.

Tržište je pozdravilo moguće ponude, pa je dionica Twittera u slabom tržišnom okru-ženju zabilježila rast 3,3 odsto.

Twitter je ranije bio predstavljen kao nova internet zvijezda, ali je došlo do zastoja u rastu broja korisnika.

Grupa je daleko zaostala iza najboljih, Goo-glea i Facebooka. U posljednje vrijeme, rastuću konkurenciju predstavljaju mu i Snapchat i Facebookov Instagram.

Twitter se faktički raspao u drugom tro-mjesečju, zabilježivši najniži rast od javne ponude dionica (IPO) u novembru 2013. go-dine. Usljed toga postao je kandidat za pre-uzimanje.

Španija: Sve veća kriza

Španija je već duže u finansijskoj krizi i njen nacionalni dug iznosi 100,5 odsto bru-to domaćeg proizvoda.

Dug je povećan najmanje 65 odsto od po-četka globalne krize 2008. godine, kada je iznosio 65 odsto, prenosi Capital.ba.

Kako bi ukazali na ozbiljnost i dubinu du-govanja, stručnjaci su saopštili da bi svaki Španac morao da u prosjeku radi 378 dana neprestano da bi taj problem bio riješen.

Španija je šesta po zaduženosti u EU, iza Grčke, Italije, Portugalije, Kipra i Belgije.

Prema regulativama EU, članice moraju da deficit drže ispod tri odsto. Španija mora da pronađe način da deficit smanji sa pro-šlogodišnjih 5,1 odsto na 4,6 odsto do kraja godine, te na 3,1 odsto naredne i 2,2 odsto 2018. godine.

62


bi povećao kamatnu stopu više puta, ali u današnjem svijetu u kojem se izbjegavaju krize ovo je čist gubitak vremena«.

Glavni ekonomista Saxo banke zaključuje da je prvi put posle osam godina tržište iznenada u nedoumici, kao i još više dono-sioci odluka.

»Ovo vjerovatno neće biti posljednje pretvaranje i odlaganje, ali sada je počelo dvosmjerno trgovanje, najbolji znak koji sam vidio u nekoliko godina«, kaže on.

Steen Jakobsen, misli da mjehuri, uredbe i kredibilitet obja-šnjavaju upečatljivu promenu percepcije tržišta o kvantita-tivnom popuštanju, najavljuju šta možemo da očekujemo i

objašnjavaju zašto će Fed podići kamatne stope iako nema nije-dan ekonomski razlog da to i učini. Evo njegovih zaključaka:

Mjehuri. Fiksni prihod je očigledno u velikom mjehuru – i svako voljan da polemiše o tome kako 40 baznih poena ili čak 60 imaju smisla, nema dovoljno iskustva na ovom tržištu ili je još gore ako visoko obrazovan i brilijantan ekonomista kao što je potpredse-dnik Fed-a Stenli Fišer može da izjavi da »negativne kamatne sto-pe deluju bolje nego što sam očekivao« a da treba samo da pozove dansku ili švedsku banku da bi dobio »pravu priču«, to je jedno-stavno strašno – i uzgred: politika negativne kamatne stope Ban-ke Japana je funkcionisala savršeno, zar ne?

Jasno je da centralne banke žele da skrenu pažnju na jednu stvar: inflacija ne funkcioniše – uzgred, QE3 (treći program kvantitativ-nog popuštanja) je naneo istu štetu SAD. Sa Evropskom central-nom bankom koja ne uspijeva da »dostavi« više istog – krive pri-nosa u Njemačkoj i Japanu su se ustremile i iznenadile, ponovo smo iznenada na NULTOJ kamatnoj stopi nakon veoma negativne vrijednosti!)

Uredbe. Prema Jakobsenovom mišljenju oktobarska promjena fonda tržišta novca u SAD je jedan od najvažnijih događaja u 2016. godini, a razlog za to je isušivanje finansiranja za strane banke u SAD i programe komercijalnih zapisa.

U suštini zbog kompanije Liman najbolji fondovi ne mogu više da garantuju »profit« – ili neto vrijednost aktive (NAV) od 1 dolara – nasuprot tome oni mora da trguju po stvarnoj neto vrijednosti aktive – što je uticalo da najbolji fondovi postanu manje „sigur-ni“ i od oktobra 2015. godine, ovi fondovi su izgubili 500 milijardi dolara.

Najbolji fondovi u odnosu na državne fondove novca imaju jednu bitnu razliku: Mogućnost da kupe komercijalne zapise izdate u SAD (strane banke su najveći korisnici ove olakšice).

Kredibilitet. Fed-u i centralnim bankama je ukupno ostalo malo kredibiliteta – Fed je obećao, čak i garantovao, tri do četiri skoka kamatnih stopa u 2016. godini – a sada su očajnički za „norma-lizaciju“ bez obzira što ekonomski podaci ostaju sumnjivi, ali… sada privatno i javno govore o činjenici da »suviše niske vrijedno-sti suviše dugo stvaraju pogrešnu raspodjelu kapitala i društvenu nepravdu…« Ovo je nevjerovatno priznanje, jer grafikoni inflacije ili njihov nedostatak su sigurno veliko razočaranje za njih.

»Mislim da Fed treba da razumije da ako ne realizuju skok ka-matne stope to će označiti kraj njihove komunikacione strategije, ali na njihovu sreću stižu dobre vijesti preko mora kako indeks proizvođačkih cena (PPI) u Kini, sredinom septembra 2016. napre-duje i veoma je blizu da ponovo bude pozitivan«, kaže Jakobsen i dodaje da je Fed skoro bio primoran da se pokrene kako bi poka-zao tržištu da se zaista možemo osloniti na njih, prenosi Biznis i finansije.

On napominje da je to ipak njegova lična procjena, »međutim za-što ne iskoristiti berzu u trenutku kada je jako visoko, i u kombi-naciji sa prinosima fiksnog prihoda koji su u ovom trenutku jako nisko kako bi vratili nešto kredibiliteta – istorijski gledano Fed

Steen Jakobsen, glavni ekonomista Saxo banke

Dvosmjerno trgovanje je najbolji znak poslednjih godina

Fed će podići kamatne stope iako nemanijedan ekonomski razlog da to i učini.

63


Mario Draghi

Oporavak ekonomijeeurozone umjeren i stabilan

Ekonomski oporavak u eurozoni trebalo bi da se nastavi umje-renim i stabilnim ritmom, ali sporije nego što se očekivalo u junu, zbog slabijih izgleda za potražnjom u inostranstvu,

ocijenio je predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi.

Draghi je pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku Evropskog parlamenta (EP) naveo da je ekonomija eurozone po-kazala žilavost suočena s globalnom i političkom neizvjesnošću, posebno odlukom Velike Britanije da izađe iz Evropske unije.

- Ove godine očekuje se rast bruto domaćeg proizvoda u eurozoni od 1,7 odsto, a naredne i 2018. godine 1,6 odsto. Inflacija bi ove go-dine trebalo da iznosi 0,2 odsto, a naredne 1,2 odsto, dok bi 2018. mogla porasti na 1,6 odsto - dodao je Draghi, prenosi Hina.

On je naveo da je prvi uticaj rezultata britanskog referenduma obuzdan i da su snažne reakcije finansijskih tržišta, kao što je pad cijena imovine, uglavnom zaustavljene.

Draghi je upozorio da uticaj na ekonomske izglede zavisi od taj-minga, razvoja i konačnog ishoda predstojećih pregovora s Veli-kom Britanijom.

Velika Britanija trebalo bi početkom naredne godine da pokrene proceduru razdruživanja od EU-a, koja bi mogla potrajati do dvije godine.

- Nezavisno od tipa odnosa koji će zavladati između EU i Velike Britanije, od najveće je važnosti da se poštuje integritet jedinstve-nog tržišta. Ishod, ma kakav bio, mora osigurati da svi učesnici po-štuju ista pravila - rekao je Draghi.

On je saopštio da se uticaj politika ECB-a počinje osjećati u realnoj ekonomiji.

Kao primjer je naveo bolje uslove kreditiranja domaćinstava i pre-duzeća, kako velikih tako i malih i bolju ponudu kredita.

- Uz to, fragmentacija finansijskih tržišta u eurozoni značajno se smanjila od 2012. godine - kazao je Draghi.

On je poručio da monetarna politika ne može dugoročno da od-ređuje održive nivoe realnih kamatnih stopa, jer one zavise od du-goročnih izgleda rasta.

- To znači da drugi politički akteri moraju odraditi svoj dio posla, sprovodeći fiskalne i strukturne politike - zaključio je Draghi.

Prvi uticaj rezultata britanskog referenduma je obuzdan, a pad cijena imovine uglavnom zaustavljen.

64


Dragan Jaredić, voćar iz nikšićke Župe

Zaljubljenik u voćarstvo »bere« niske cijene

Iz voćnjaka sa 1600 stabala jabuke, možda najvećeg u državi, Jaredić godišnje prosječno ubere oko 15 tona, a 2015. imao je rekordan rod 40 tona. Godišnji mu je prihod oko šest hiljada eura, a bio bi mnogo veći da jabuku ne prodaje 20 centi za kilogram.

65


Mnogo je ljubavi, rada i posvećeno-sti ugradio Dragan Jaredić u tri voćnjaka jabuke, u centru sela Li-

verovići, koje je njegova »fabrika pod otvo-renim nebom« dodatno obojila i oplemeni-la. Ovaj poljoprivrednik je želio da sve uradi baš kako treba i to se vidi se na prvi pogled. Voćnjaci, kao sa slike, 1600 stabala jabuke zasađeno je u besprekorno pravilnim redo-vima, zelene krošnje malo polegle pod teži-nom roda, a jabuke mirisom ogrnule cijeli kraj. Pucaju od slasti i bogatog soka.

- Moja velika ljubav je najbolji recept za ovu plantažu. Volim posao u voćnjaku, svako stablo brižljivo njegujem, nikad se nije de-silo da neku sadnicu zaobiđem, praktično svaku granu pregledam svakodnevno. Bez te želje, koja je moj pokretač, ne bih uspio. Jabuka je najosetljivije voće, često podlo-žna bolestima, napadaju je štetočine, pa, da nijesam ovoliko okrenut poslu, voćnjaka vjerovatno ne bi bilo, priča Dragan.

A posao je počeo daleke 1997. godine, kada je radio u nikšićkoj Željezari. U biznis je krenuo sa rođakom, koji je tada silom pri-lika sa porodicom došao iz BiH.

- Nijesam bez izvjesne skepse ušao u ovaj biznis, ali su ljubav prema izazovima i pol-joprivredi i velika želja da pomognem rođa-cima da prežive tadašnja teška vremena, prelomili. Uložili smo puno rada i još više ljubavi i rezultati nijesu izostali.

Zasadili su 1000 sadnica jabuke. Ministar-stvo poljoprivrede je sa 50 odsto regresiralo sredstva za nabavku sadnica koje su bile na tri rala zemljišta. Kasnije, 1999. pomenu-to ministarstvo im dodjeljuje 600 sadnica i rasadnik se od tada prostire na tri parcele, ili šest rala i ima 1600 sadnica.

- To je najveći voćnjak u nikšićkom kraju, a najvjerovatnije i u Crnoj Gori. U Župi postoji nekoliko zasada jabuke sa pet-šest stotina stabala, priča on.

Sticajem okolnosti od 2000. godine Dragan praktično sam brine o voćnjaku. Suočio se sa tada brojnim izazovima, naročito onim stručne prirode. Konsultovao je agrome, učio od stručnjaka i uspio da sačuva lijepi voćnjak. A bio je to ogroman posao.

Govoreći o tome kako jabuka zahtijeva izuzetno pažljiv i stalan rad, ovaj poljopri-vrednik se prisjeća se 2001. godine, kad je voćnjak bio mlad, i nije mu trebalo puno posla, ali je, ipak, i tada na plantaži ostavio oko 500 sati. Kako je voćnjak rastao, rastao je i posao na njemu.

- Da bih navodnjavao plantažu, bušio sam bunar, instalirao cijevi, postavljao hidrant. O uzgoju jabuke sam mnogo učio. I dalje se edukujem jer je jabuka najosjetljivija voćka. Suočen sa ogromnim poslom koji je samo u njegovim rukama ovaj voćar razmi-šlja o smanjivanju plantaže, što bi mu, kaže, baš teško palo, iako bezmalo cijele godine naporno radi u voćnjaku. Mjesec dana u martu ostavim na rezidbi voćaka, to radim i ljeti. A tu su i drugi radovi.

Jaredić kaže da je neophodna zaštita jabu-ka od štetočina koju treba odraditi tri-četiri puta godišnje, ali je pri tom potrebno strogo poštovati standarde. Dalje, naglašava da is-ključivo stajskim đubrivom hrani zemlju u voćnjaku.

- Desilo se da mi 2003. godine zasad jabuke napadne plamenajča, pa sam bio primoran da iskrčim dio stabala. Te godine nijesam ulijegao. Danonoćno sam makazama, alko-holom i plavim kamenom spašavao stabla. I uspio da sačuvam plantažu. Od tada ni-jesam imao problem sa bolestima voćaka, navodi poljoprivrednik.

Kao veliki problem ističe plasman jabuke na tržištu.

- Gajim četiri vrste ove voćke: ajdaru, jo-nagold, zlatni delišes i gloster. Godišnje prosječno prozvedem oko 15 tona. Prošle godine imao sam prijerod jabuka. Ubrao sam 40 tona i to je rekordna proizvodnja u ovom voćnjaku. A 2016. je najgora godina, prinos neće preći deset tona. Desilo se da je kiša oprala zaštitu u voćnjaku što se od-razilo na rod. Godišnje prihodujem od ovog biznisa oko šest hiljada eura, a moglo bi mnogo više da je cijena voća veća. Prošle godine prodavao sam 20 centi kilogram, pa i ispod toga. Ove godine će biti slično. Uvo-ziće jabuku iz Makedonije, Srbije, Rumuni-je, Bugarske i to nam donosi probleme. Te jabuke su lijepe za viđet ali nije sve u tome. Domaće su kvalitetnije i ne mogu da se po-rede sa uvoznim, smatra on.

Jaredić podsjeća da je svojevremeno dok je Željezara radila »punom parom« njen Dru-štveni standard otkupljivao bezmalo cijeli ovdašnji rod.

- Tržište je prezasićeno i domaći proi-zvođači teško nalaze kupce. Guši nas uvoz Ja imam kvalitetnu jabuku, a prodajem je u bescjenje. Zato bagatelišem rad. Prije deset godina prodavao sam jabuku 70 centi. Sad je krtola skuplja od jabuke, a neuporedivo je lakše uzgajati ovo povrće. Pride, nema voćke korisnije ni zdravije od jabuke, kazu-

66


je ovaj poljoprivrednik.

Dragan je među prvima u ovom kraju počeo preradu jabuke . Proi-zvodi i rakiju i sok, ali i za to teško naći kupce. Rakije kaže, »ispeče« oko 400, a soka 1000 litara. Litar rakije prodaje sedam, a soka 1,5 euro. Njegovu jabukovu rakiju su uzimali za lijek ljudi iz Austrije, Njemačke, Švajcarske.

- Sok je potpuno prirodan, iz jabuke u flašu. Nemam mašine za pre-radu pa plaćam tu uslugu i ambalažu za jednu flašu 60 centi. A sok ne mogu da prodam za 1,5 euro. Želja mi je da sam pravim te izu-zetno kvalitetne sokove, jer imam odličnu jabuku, ističe voćar. Ne treba mnogo za nabavku te opreme. Možda 5000 eura, ali nemam radnike koji bi pomagali. Ne može čovjek sam ni u poslu ni u živo-tu, smatra ovaj vrijedni voćar.

Posebno ističe da je u ovam poslu pronašao zadovoljstvo, jer rad u prirodi krijepi, pa nije žalio finansira u voćnjak. Međutim, s nela-godom stalno priča o tome da se može desiti da smanjuje proizvo-dnju jabuke. Jer radi praktično sam.

- Priroda i čist vazduh, pokreću i oplemenjuju. Imam poljoprivre-dne mašine i opremu koje sam sam finansirao. Da mogu doći do radnika koji su zainteresovani za ovaj posao, da im platim, nikad ne bih odustao od voćarstva. Ali, neće niko u voćare, džaba pare. Da smanjim zasad, možda, a bilo bi mi mnogo žao. Šteta bi to bila. Imam parcela da zasadim još jedan ovoliki voćnjak. Ali ne mogu proširivati biznis jer sam toliki posao ne mogu da uradim. Pripo-mažu i članovi porodice, kad im posao dozvoli, jer su svi zaposleni. Priskoče rođaci i komšije, ali je praktično sav teret na mojim pleći-ma. Ta pomoć je »na parče«, kad ko i koliko može. Ja sam na plan-taži od jutra do mraka. A stižu godine, ne bez sjete priča Dragan.

Ovaj šezdesetogodišnji voćar itekao vodi računa o proizvodnji zdravih jabuka. Kaže da je testirao i zemljište i jabuke u nadležnim institucijama koji su ocijenili da zadovoljava neophodne standar-de za kvalitetnu proizvodnju.

Razmišlja i o organskoj proizvodnji i rado bi ušao u taj projekat. Ali, opet ista priča: limit mu je radna snaga.

Od ovog posla ima koristi, ali ne onoliko koliko rada ulažim, kaže Dragan. On ističe da gaji i šljive i drenjine. Pravi rakiju i od šljiva oko 200 litara godišnje.

Posebno navodi pomoć nikšićke poljoprivredne savjetodavne službe, koja je voćarima predlagala udruživanje i on je to sa zado-voljstvom prihvatio jer bi svima, kaže, bilo lakše. Ipak, nijesu svi mislili tako i ta ideja je propala.Kaže da iz ove službe dolaze na imanja, daju savjete i konstantno edukuju poljoprivrednike.

Brine ga perspektiva posla od kojeg ne bi odustao, ali ne zna kako dalje. A da se teško zarađuje hljeb od poljoprivrede to znaju svi iz ove branše.

- Da ne uživam u ovom poslu ne bih mu posvetio dvije decenije života. I korist od njega, ipak, nije zanemarljiva, iako bi mogla biti neuporedivo veća. Godišnje prihodujem tek toliko da se pristojno živi. Da je ovo isplativo, ja bih, ipak, nastojao nekako da se nekako snađem i uradim još ovoliko, ali niko neće da se prihvati posla koji je težak i zahtijeva cjelodnevni rad.

Na kraju za Dragana i sve koji se bave ovim poslom poznata izre-ka: »Nemoj nikada zaboraviti da se zemlja ushićuje na dodir tvog bosog stopala, a da vjetar žudi za igrom sa tvojom kosom« - Khalil Gibran.

Dragan Jaredic puts a lot of love, work and commitment in three apple orchards in the Liverovici village, which »his factory under the open sky« additionally painted and enri-

ched. This farmer wanted to do everything in a satisfactory man-ner, which can be seen at first sight. Orchards, as if they have been drawn; 1600 apple trees are planted in flawlessly regular rows, green crowns bended a little under the weight of the fruits and the whole place is filled with the scent of apples, which burst with deliciousness and are rich in juice.

- My great love is the best recipe for this plantation. I love working in the orchard, I look after each tree very carefully. I have never for-gotten to check on each seedling, each branch every day. Without this desire, I would not succeed. An apple is the most sensitive fruit, subject to diseases and attacked by pests. Therefore, if I was not so dedicated to it, the orchard would not probably exist, says Mr. Dragan.

He started his business in 1997, while he was working in Zeljezara (Steel Mill) Niksic. He started business with his cousin, who was forced under the circumstances to move from Bosnia and Herze-govina at that time.

- I started this business with certain skepticism, but the love for challenges and agriculture and a great desire to help my relatives to survive the hard times in that period were the decisive factor. We have put a lot of effort and even more love, and the results are not missing.

They planted 1000 seedlings of apple. The Ministry of Agricultu-re provided 50% subsidies for purchasing seedlings, which were planted at three acres of land. Then, in 1999 the Ministry gave them 600 seedlings and ever since seed-plot has been spread over to three parcels or six acres and 1600 seedlings.

- It is the largest orchard in Niksic, and most likely in Montenegro as well. There are several apple orchards with five or six hundred trees in Zupa, he says.

Under the circumstances, since 2000 Dragan has been taking care of the orchard by himself. He faced a number of challenges, espe-cially those related to expertise. He consulted agricultural advi-sors, learned from experts and succeeded in preserving his beau-tiful orchard. And this was a demanding work.

Speaking about how an apple requires very careful and constant work, this farmer recalls of 2001 when his orchard was new and it did not require much work. However, at that time he spent about 500 hours at the plantation. As the orchard grew, it demanded more work to be done.

- In order to provide irrigation for plantation, I drilled a well, instal-led pipes, set up a hydrant. I learned about apple breeding. I am still learning, since an apple is the most sensitive fruit.

Faced with a lot of work, which he has been doing by himself, this fruit-grower is thinking about diminishing the plantation. He would found it very difficult even though he has been working in the orchard very hard almost all year.

- I spend whole March as well as summer working on the cutting the fruit trees. There are also other activities.

Mr. Jaredic says that apples must be protected from the pests, whi-ch needs to be done three or four times a year, but thereby strictly meeting standards. Therefore, he emphasizes that the soil in the

67


Dragan Jaredic, fruit-grower from Zupa Niksic

A fruit-growing enthusiast »harvest« low prices

68


orchard has been nourished only with manure.

- In 2003 the apples were affected by fire blight, so I was forced to cut down some trees. That year I spent almost every minute in the orchard. I was saving trees using gardening shears, alcohol and blue vitriol night and day. And I succeeded in saving the plantati-on. Ever since, I have not had a problem with fruit diseases, says this farmer.

He considers a placement of apple at the market to be a great pro-blem.

- I grow 4 apple cultivars: idared, jonagold, golden delicious and

Mr. Jaredic recalls that while the Steel Mill in Niksic operated full blast, its social center purchased almost entire fruit.

- The market was oversupplied and domestic producer had pro-blems to find customers. The import discourages us. I grow very quality apple and sell it next to nothing. Therefore I underestimate my work. Ten years ago I sold an apple 70 cents per kilogram. Now potato is more expensive than apple and it much easier to grow this vegetable. Moreover, there is no healthier fruit than apple. While I was working at the Steel Mill it was easy to sell apples, since its Social center used to buy them, says this farmer.

Mr. Dragan was among the first in this area who started the apple

gloster. I produce cca 15 tons per year. Last year I had early fruit of apples. I picked 40 tons and this was record-breaking produc-tion in this orchard. 2016 has been the worst year; the crops will not exceed 10 tons. The rain has washed the substances used to protect fruit in the orchard which reflected on the crop. My annual income from this business amounts to 6 thousand EUR. It would be a lot higher if the price of the fruit was higher. Last year I sold it for 20 cents per kilogram, even below that price. This year the situation will be similar. The import of apples from Macedonia, Serbia, Romania and Bulgaria causes problems to us. Those apples are nice at the first sight, but that is not the point. Domestic apples are of better quality and incomparable to the imported ones, he believes.

processing. He makes apple brandy and juice, but it is hard to find the customers for these products as well. He makes cca 400 liters of apple brandy, and 1000 liters of apple juice. He sell brandy 7 EUR per liter and juice 1,5 EUR per liter. People from Austria, Germany, Switzerland bought his apple brandy as a medicine.

- Juice is 100% natural. I do not have processing machine so I need to pay 60 cents for this service and the packaging for a bottle. But I cannot sell a juice per 1.5 EUR. It is my desire to make those jui-ces since I grow excellent apple. I would like to make the juice by myself. The equipment is not so expensive, maybe 5000 EUR, but I do not have workers who would help me. A man cannot be alone either in business or in life, says Mr. Jaredic.

69


He especially emphasizes that he has found pleasure in this busi-ness, because work in nature provides stimulation, so he did not regret investing in orchard. However, he speaks with uneasiness how he is considering reducing cultivation of apples, since he works practically by himself.

- Nature and clean air motivate. I have agriculture machines and equipment which I purchased by myself. If I found workers intere-sted in this business and paid them, I would never consider giving up this business. But no one wants to be engaged in fruit-growing business, money does not help. Maybe I could reduce the crops, but it would make me very sad. It would be a pity. I have enough

land to make another orchard like this. But I cannot extend the business, since I cannot do all the work by myself. My family he-lps me, when they have time since all of them are employed. Also my cousins and neighbors give me a hand from time to time, but almost the entire burden falls on me. I work on the plantation from dawn to dusk. And I am not getting any younger, says Mr. Dragan with melancholy.

This sixty years old fruit grower takes good care of the apple pro-duction very much. He says he tested both the soil and apples in the relevant institutions which have evaluated that they meet the necessary standards for quality production.

He is thinking of organic production as well and is willing to start

this project. But again the same old story: the labor force poses an obstacle.

This job provides him benefits, but not as much as he puts effort in it, Dragan says. He points out that he grows plums and corne-lian cherry. He also makes plum brandy, about 200 liters per year. He especially mentions the assistance of the agriculture advisory service in Niksic, which proposed to fruit growers to associate. He was glad to accept because he says it would be easier to everyone. However, not everyone thought so, and this idea failed. He says that representatives of this service come to his estate, give advi-ce and continuously educate farmers. He is concerned about the

perspective of this job which he would not give up of, but does not know the way to continue. And it is difficult to make a living from agriculture, it is familiar to everyone in this industry.

- If I did not enjoy, I would not devote two decades of my life to this business. The benefit from it, however, is not negligible, although it could be much higher. Annual income is estimated at five to six thousand, just enough to live decently. In order to make it profi-table, I would try somehow to find a way and do much more, but nobody wants to accept difficult job which requires a full day work.

At the end a famous saying for Dragan and those who are engaged in this business: »Forget not that the earth delights to feel your bare feet and the wind longs to play with your hair.« - Khalil Gibran.

70


Da li poreska reforma više ili manje podstiče privredni rast od smanjenja korupcije? Filip Agion, poznati ekonomista, sa saradnicima je našao da je važnije ukloniti korupciju

nego približiti poreski sistem optimalnom. Zašto?

Jedan način da se to vidi jeste da se pretpostavi kako poreski ob-veznici određuju javna i druga dobra i usluge kojima žele da ih dr-žava snabdijeva, a dobrovoljno plaćaju porez u skladu s tim koliko im oni vrijede. To bi recimo bilo izvodljivo u uslovima neposredne demokratije, gde se jednoglasno odlučuje. Istovremeno bi se odre-dilo i šta se finansira zajednički i ko je koliko spreman da izdvoji sredstava. Te odluke bi bile u skladu sa poslovnim i radnim inte-resima poreskih obveznika, što znači da ti izdaci ne bi umanjivali pojedinačnu i ukupnu efikasnost jer ne bi predstavljali dodatno neželjeno opterećenje. Naravno, svi postojeći poreski sistemi od-stupaju od optimalnog, kako zbog načina na koji se donose odluke o poreskim obavezama, tako i zbog toga na šta se stvarno troše. Djelimično zbog tih odstupanja postoji izbegavanje poreskih oba-veza i opstaju neformalna ili obojena tržišta.

Uzmimo da postojeći poreski sistem nije pretjerano udaljen od optimalnog, ali korupcija značajno utiče na šta se novac troši. Ili se ono što se želi dobija skuplje ili se poreski novac troši na stva-ri koje obveznici ne žele. I, zapravo, neka je poreski sistem opti-malan u tom smislu da ljudi plaćaju upravo onoliko poreza koliko smatraju da su spremni za budžetske potrebe, ali se novac troši na druge stvari. Jasno je da ove odluke o potrošnji značajno utiču na ponašanje poreskih obveznika jer oni ne dobijaju ono za šta su izdvojili novac.

U tim okolnostima, dakle u okolnostima korumpiranosti privre-dnih vlasti, dodatna poboljšanja poreskog sistema ne mogu zna-čajno da povećaju efikasnost privređivanja, pa prema tome ni da utiču na ubrzanje privrednog rasta. Nesporno veći uticaj imalo bi uklanjanje korupcije. S jedne strane, sredstva bi se trošila efikasni-je i na stvari za koje su namenjena, a sa druge strane spremnost da se plaćaju porezi bi se povećala ili, drukčije rečeno, izbegavanje poreza i korišćenje neformalnih tržišta bi se smanjili, a da za to ne bi bila potrebna neka dodatna prisila. Naravno, porezi bi se i dalje plaćali zato što je to zakonska obaveza, ali bi primena zakona bila jeftinija i efikasnija. Povećala bi se poreska osnova samo po osno-vu optimalnosti oporezivanja u odnosu na ono što se poreskim sredstvima dobija.

Šta se sve može smatrati korupcijom? Zanimljiv je primjer iz pred-sedničkih izbora u SAD. Veoma se iscrpno raspravlja o korum-piranosti gospođe Klinton, gde se posebno misli na veze sa veli-kim bankama i fondacijom njenog muža. Štaviše, njen protivnik gospodin Tramp tvrdi da je čitav sistem korumpiran. Kao dokaz on iznosi svoje iskustvo. Navodno je on davao novčane priloge svima jer je time ostvarivao svoje poslovne planove. Izričito tvrdi ne samo da je davao novac, već i da zauzvrat dobija ono što mu je trebalo. Dobro, u slučaju porodice Klinton, on je navodno sa 100 hiljada dolara donacije njihovoj fondaciji obezbedio da gospodin i gospođa Klinton prisustvuju njegovom venčanju. No, u drugim slučajevima je kupovao druge usluge. Niko, kaže on, ne poznaje sistem bolje od mene.

Kako bi on izmijenio taj sistem koji je detaljno izučio koristeći ga? Konkretni predlozi nisu sasvim jasni, ali uglavnom idu u pravcu

Vladimir Gligorov

Korupcija, porezi i privredni rast

71


smanjenja poreza, uglavnom bogatim poslodavcima, i uklanja-njem regulative koja stoji na putu ostvarenju nekih poslovnih programa (recimo u energetskom sektoru, gde bi se manje vodilo računa o očuvanju okoline). To bi zajedno dodatno udaljilo poreski sistem od optimalnog, dok korupcija ne bi bila smanjena. Štaviše, ako bi se slijedilo načelo po kojem je potrebno smanjiti javne iz-datke kako bi se sprovelo smanjenje poreskog tereta i podstaklo ulaganje u sektore koji imaju značajne društvene troškove, to bi predstavljalo dramatično povećanje uticaja korupcije. Zajedničke posledice ove fiskalne politike bile bi značajno smanjenje efika-snosti američke privrede.

Slično je sa argumentima koji se često čuju kako je potrebno sub-vencionisati preduzetnike jer je institucionalni sistem neefikasan i korumpiran. To je tvrdnja da se negativne posledice postojeće korupcije neutrališu još većom korupcijom. Naravno, to održava i poreski sistem koji je daleko od optimalnog jer su potrebni značaj-ni poreski prihodi od onih koji nisu korisnici subvencija. Zajedno uzeto, negativne posledice po efikasnost i privredni rast moraju biti velike.

Da li je svejedno tačno da bi smanjenje korupcije imalo veći pozi-tivni uticaj na privredni rast od poreske reforme? Teorijski posma-trano, a to potvrđuje istraživanje Agiona i saradnika, manji je pro-blem ako neko plaća više, a neko manje da bi se obezbijedilo neko javno dobro ili usluga, nego ako se plaća upravo onoliko koliko se želi, ali tog dobra ili usluge nema ili ne u onoj veličini i kvalitetu koji se želi. Tako da bi uklanjanje korupcije, recimo preko svako-jakih subvencija, imalo veći pozitivan uticaj na privredni rast od poreske reforme, što ne znači da i ona nije potrebna.

72


Berlinci su, zbog svoje specifične novije istorije, morali da se snalaze više od ostalih Njemaca. To ih je podstaklo da raz-viju mehanizme za podršku u svim mogućim situacijama i

odatle je »iznikao« danas tako karakterističan preduzetnički duh, koji je ovaj grad svrstao u svjetski vrh najboljih destinacija za osnivanje poslovanja. Berlin je posebno privlačan za mlade pre-duzetnike iz oblasti digitalnih tehnologija i kreativnih industrija, koji ovdje dolaze iz svih krajeva svijeta.

Berlin, glavni grad Savezne Republike Nemačke, oduvijek je bio poseban, i to u različitom smislu. Oni među nama koji su ga do-živjeli kao »podijeljeni grad« u vrijeme »dvije Njemačke«, toga se veoma dobro sjećaju, a oni koji su ga posjetili nakon ujedinjenja Zapadne i Istočne Nemačke, bili su svjedoci velikih promena: po-malo uspavan, ali i veoma turistički orijentisan Zapadni Berlin, i njegov istočni dio u neposrednom komšiluku, koji je do tada vege-tirao kao prijestonica tvrdog komunizma, srasli su u cjelinu koja se teško može drugačije opisati osim »jedinstvenom«.

Proces ujedinjenja nije protekao bez bola i napora. Nakon cere-monija koje su 1990. obeležile ujedinjenje, slijedila je otrežnjujuća realnost kako kroz javni i privredni život stvoriti jednu potpuno novu društvenu sredinu. Neko ko je posjetio Berlin u godinama transformacije, negde oko 1995. godine, mogao je da doživi stvari koje su, inače, krajnje neuobičajene za Njemce. Ono što bi u dru-gim djelovima zemlje možda bilo teško zamislivo ili čak zabranje-no, u Berlinu nije predstavljalo problem.

Malo jača mizika u »sitne« sate u nekom klubu postkomunistič-kog stila u opštini Prenclauer Berg? Nije problem, samo se pos-jetioci zamole da budu tihi kada izlaze iz kluba, i to je već upola smanjilo buku. U sali za predavanja berlinskog Humbold fakulte-ta prokišnjava? Nije problem, predavanje se preseli u menzu. Na šalteru Zavoda za privredne dozvole službenica ima poteškoća jer turski gospodin ne zna dovoljno njemački da bi popunio neopho-dne formulare? Nije problem, pozovu sina turskog frizera iz sus-

jedne zgrade da pomogne.

Berlinci su oduvek morali da se snalaze više od ostalih Njemaca. To ih je podstaklo da razviju mehanizme za podršku u svim mo-gućim situacijama i odatle je »iznikao« danas tako karakterističan preduzetnički duh koji obilježava ovaj grad.

Treba imati u vidu da Berlin do početka ovog milenijuma, nikada nije bio naročito značajan ekonomski centar u Njemačkoj. Predu-zetništvo je bilo raznovrsno, ali u okviru malih biznisa, jer je ra-zvoj bio otežan, počev od samog transporta robe koji je do ostatka Zapadne Njemačke morao da pređe put kroz »realni komunizam«, koridorima u istočnom dijelu zemlje. Razvoj velikih sistema je bio još teži – kako izgraditi fabrike ili ozbiljan inžinjering u »zlatnom kavezu«, bez ikakvih garancija da će se uloženi novac u opremu i ljude isplatiti, odnosno da se prvobitni planovi neće promijeniti, a svjetske sile donijeti odluku o novoj »preraspodjeli«? Kompanije kao što su Mercedes Benz, Bayer i brojni drugi njemački privredni giganti, ulagali su u proizvodnju pod velikim uticajem politike i uz njenu podršku, kako bi se Berlinu, koliko je to bilo moguće, obezbijedio ekonomski značaj, a njegovim građanima posao.

Početkom novog milenijuma, sve se preokrenulo. Berlin je, prvo, doživio pravi bum tržista nekretnina. Nakon ujedinjenja, većina započetih projekata je bila završena i spremna da dočeka nove vlasnike. Dalji razvoj je obilježilo ono što se mnogo puta opisiva-lo kao »njemački duh«: svi koji su nešto značili u društvenom i privrednom životu koncentrisali su se na podršku Berlinu. Prvi, temeljni korak bilo je preseljenje parlamenta iz Bona u Berlin, a potom su ulagani napori da se preseli i dio njemačke ekonomi-je, privuku velike svjetske firme i istovremeno motivišu manji preduzetnici da u Berlinu otvore firme. Sve to je sprovođeno sis-temski, kao što to Njemci, generalno, rade, kako bi se Berlin pred-stavio kao mlad, veoma dinamičan i kosmopolitski grad između Istoka i Zapada, uz podršku gradske uprave koja je otvorila vrata za velike investitore i kreirala niz podsticajnih programa za ra-

73


zvoj preduzetništva.

Rezultati su, međutim, pristizali sporo, toliko sporo da godinama nije bilo izvjesno da li će berlinske opštine uspeti finansijski da prežive, ili će morati da proglase bankrot. Otuda i čuvena izjava gradonačelnika Berlina, Klausa Voverajta, koji je na pitanje novi-nara zašto se privrednici doseljavaju u grad koji ekonomski tako loše stoji, kratko odgovorio: »Berlin je siromašan, ali je veoma sek-si«.

Tako je u ekonomskom razvoju Berlina, od početka bilo jasno da je, osim manjih preduzetnika, nužno aktivno učešće velikih kom-panija. Njemačka vlada je, zato, u nastojanjima da privuče interes globalnih igrača, u Berlinu obezbijedila veoma atraktivne lokacije za multinacionalne koncerne, s ciljem da njemačke, evropske, pa i svjetske kompanije tu prebace svoje centrale. Recimo, japanski SONY je preselio sve svoje evropske rukovodioce u novu centra-lu, smještenu u novoizgrađenom centru Berlina, na Potsdamer Placu. Taj trend su pratile medijske, osiguravajuće i tehnološke kompanije, kao i značajan broj javnih ustanova, stvarajući novi ekonomski epicentar u Berlinu, koji je doprinio značajnom privre-dnom rastu grada i cijele države.

Osim pomenutog trenda, veoma bitnu ulogu u daljem razvoju odi-grala je još jedna specifičnost ovog grada: rađanje različitih »eko-sistema«. Danas je taj pojam veoma širok, ali u slučaju Berlina, on se može najbolje objasniti kroz integraciju došljaka iz drugih zemalja, na primer Turaka i Rusa. Počev od ranih pedesetih pro-šlog vijeka, u Berlinu su se naseljavali turski gastarbajteri, a posle raspada Sovjetskog Saveza, došao je i veliki broj Rusa iz svih dru-štvenih slojeva. Obje grupe brzo su uspostavile različite vrste po-slovnih zajednica, a time i okvir za veoma specifično poslovanje.

Posao su razvijali u dva pravca: u krugu sličnih kultura ili nacio-nalnosti, ali i sa akterima van tog kruga, bez obzira na porijeklo.

Njemačka

Berlin, nova start-up

prijestonica

74


Danas su turski i ruski ekosistemi među najjačim i najuspješnijim poslovnim bazama u Njemačkoj, obezbeđuju stotine hiljada radnih mjesta (ne samo za njihove zemljake, nego prije svega za Njemce) i možda najkonkretnije odslikavaju zašto savremeni Berlin, pored drugih brojnih prednosti, obezbjeđuje tako pouzdan ekosistem za start-up preduzeća iz cijelog svijeta.

Zahvaljujući doseljavanju značajnih ekonomskih i društvenih aktera u poslednjoj deceniji prošlog, i prvoj deceniji ovog veka, u Berlinu je stvoren temelj za stabilan i održiv ekonomski razvoj. Ali šta je bilo presudno da on postane tako privlačan za male i srednje preduzetnike iz cijelog svijeta, koji ovdje osnivaju start-up firme?

Prije svega, podsjetimo da je suština samog pojma »start-up« – osnovati posao i pokrenuti ga da raste. Zašto u Berlinu to uspijeva najbolje, iako njemačka birokratija, kao i većina evropskih, sigur-no nije minorna? Da ne govorimo o tome kako Njemačka nije ni-malo jeftina za osnivanje firme, a njemački jezik, neophodan za svaki preduzetnički korak, svakako ne spada u one koji se uče sa lakoćom. Odgovor glasi: Berlin je pravi izbor, jer je u njemu sve dru-gačije!

Berlin je, naime, uspio da tokom svih ovih godina ekonomskog ra-sta, sačuva poslovni duh grada u kome ima mjesta za sve. Uporedo sa velikim kompanijama, u još većem broju dolazili su preduze-tnici iz kreativnih industrija koji ne obrću velike sume, ali sada čine značajnu osnovu berlinske ekonomije. Nova radna mjesta su nastala uglavnom u tim oblastima, a ne u multinacionalkama koje su sa sobom dovele i većinu kadra.

Proizvodnja je u Berlinu još uvek malo zastupljena, a rastu uslužni i javni sektor, u kojima su, zbog već pomenutih specifičnih uslo-va, primanja značajno niža nego u drugim svjetskim centrima, što naročito privlači one sa manje kapitala. Sve to je doprinijelo da su poslovni i životni troškovi u Berlinu značajno niži nego u mnogim evropskim prijestonicama.

Drugi važan razlog za internacionalnu popularnost Berlina je ko-smopolitski karakter, što je zaista fenomen kada se ima u vidu nje-gova novija istorija podijeljenog i zatvorenog grada. Ispostavilo se, međutim, da je baš taj, ne samo fizički već i ideološki zid, privlačio milione ljudi, radoznalih da se na licu mjesta uvjere šta to znači za svakodnevni život. Grad je uvijek bio u centru pažnje, a selidba di-plomatskog kora iz uspavanog Bona u Berlin je, konačno, otvorila kapije ka svijetu.

No, posebno je interesantno da dok su Njujork, Pariz, London ili Moskva prije svega privlačili elitu i avangardu, u Berlin su prete-žno stizali pojedinci skloni marginalnom ili alternativnom načinu života. Razlog za to je što su, svakako, mnogo lakše mogli da se uklope u urbanu sredinu u kojoj su već opušteno koegzistirali Tur-ci, Vijetnamci, komunisti, LGBT populacija, intelektualci, njemački penzioneri koji sa svojim primanjima nijesu mogli da odu negde drugdje… Adaptacija je lakša kada se brzo nađu slični ljudi, a to je, s druge strane, u Berlinu podstaklo dalji rast raznih ekosistema, iz kojih danas mogu da regrutuju kadrove veoma različite firme.

Berlinske ekosisteme podržava gradska administracija, spremna da olakša i ubrza pokretanje posla. To je tek čudo za sebe, kada se zna koliko je njemačka poslovna kultura generalno konzervativna po pitanju pravila i procedura. No, kako je ovaj grad dugo bio pod stranim uticajima, počev od okupacionih sila pa do mnoštva dose-ljenika, u njemu se razvila i svojevrsna podkultura da se kompli-kovane situacije olakšaju i pojednostave, naročito ako su u pitanju

odnosi sa strancima. To nasljeđe, danas značajno olakšava stra-nim preduzetnicima da pokrenu poslovanje u Berlinu.

Sve navedene okolnosti dovele su do toga da Berlin postane jedno od najznačajnijih i najuticajnijih preduzetničkih uporišta za pre-duzimljive ljude različitih profila, a posebno za mlade preduzetni-ke iz oblasti digitalnih tehnologija i kreativnih industrija. Takođe, Berlin je poslovna meka za predstavnike takozvane »ekonomije dijeljenja«, koja se bavi prvenstveno posredovanjem i preproda-vanjem usluga, bilo da u njemu osnivaju firme ili sele centrale za Evropu.

Procenjuje se da u Berlinu danas posluje oko 2.500 start-up firmi, koje zapošljavaju šezdesetak hiljada radnika svih kvalifikacija i nacionalnosti. Tokom 2012. godine u Berlin se slilo ukupno 133 miliona eura osnivačkog kapitala, više nego u sve druge njemačke gradove. Berlin se nalazi na vrhu svih svjetskih lista koje ocjenjuju najpopularnije gradove za osnivanje poslovanja. Situacija na te-renu je toliko dinamična, da nije lako statistički precizno isprati-ti kada je start-up firma prerasla u razvijeno preduzeće, ali to ne dovodi u pitanje poziciju Berlina kao najrazvijenije preduzetničke baze u Evropi.

Svi njeni pripadnici ocenjuju da je to grad u kome su mogli najbrže da se snađu, pronađu odgovarajuće stručnjake, posluju uz relativ-no niske troškove, a istovremeno budu u mogućnosti da na istom tom mjestu odmjeravaju svoje snage sa najboljima u njihovoj in-dustriji. Povrh svega, a što nije nimalo beznačajno, i direktori i za-posleni ističu da uživaju u jednom od najzelenijih i najzabavnijih evropskih gradova.

Svaki učesnik neke od berlinskih privrednih zajednica ima svoju priču, koja je posebna i spreman je da je podijeli sa drugima – i uspjehe i neuspehe. To je još jedna specifičnost Berlina: ono što se na drugim mestima možda tretira kao poslovna tajna, predu-zetnici u ovom gradu iznose do detalja na posebnim skupovima, objašnjavajući kako su stigli do aktuelne pozicije. Takvi skupovi se organizuju u različitim formama i to desetak do dvanaest tokom poslovne sedmice, a prate ih časopisi i web-portali specijalizovani za preduzetništvo, koji omogućavajući da se dođe do mnoštva in-formacija sa svega nekoliko klikova.

Veoma je značajno da osim prezentacija uspešnih poslovnih mo-dela i generalnih prednosti Berlina kao preduzetničke baze, deo ovih skupova se organizuje radi skretanja pažnje preduzetnika iz pojedinačnih drzava ili okruženja. Seminari pod nazivom »Ber-linski ekosistem kao odlična početna tačka za mlade francuske preduzetnike«, ili »Šta Berlin može da ponudi izraelskim start-up preduzetnicima a Tel Aviv ne može?«, ili »Berlinske start-up firme kao cilj kineskih investitora« – potpuno su nova pojava i ukazuju da je u »igri start-up prestola«, Berlin postao veoma prepoznatljiv i u dalekim metropolama. No, još je neuobičajenije da se veliki broj tih skupova održava pod krovom stranih ambasada, ili pod pokroviteljstvom stranih vlada i njihovih organizacija. Postavlja se pitanje: zašto francuska, izraelska ili kineska vlada promovišu poslovanje njihovih preduzetnika u Berlinu, a ne u Parizu, Jeru-salimu ili Pekingu? Odgovor se moze naći, opet, u Berlinu: ako je argentinska ili slovenačka firma uspješna u Berlinu, to automatski skreće pažnju na preduzetnički potencijal u Buenos Ajresu ili Lju-bljani. Osnivači start-up firmi postaju sve više važni ambasadori svojih država.

Biznis & Finansije (Aleksandar Međedović, preduzetnik u Berlinu)

75


Izlazak Velike Britanije, Brexit, dodaje Politico, imao je za posle-dicu zbijanje redova sredozemnih zemalja (Grčke, Francuske, Italije, Portugalije, Španije, Kipra i Malte čiji je »cilj da postave

branu bloku na čelu s Berlinom kojeg krive da je prouzrokovao stalno ekonomsko tavorenje južnog bloka«

Dok je visoka predstavnica Evropske unije (EU) Federika Mogeri-ni u UN, u Njujorku, sazvala šefove diplomatija država Zapadnog Balkana u pokušaju da smiri razbuktavanje napetosti u regionu, američki list Politiko u svom evropskom izdanju povlači paralelu između raspada bivše Jugoslavije i krize u EU pod naslovom »Do-brodošli u EUgoslaviju«.

Prema nezvaničnim evropskim diplomatskim izvorima u Briselu, sastanak u Njujorku je bio »teška i sasvim otvorena razmjena mi-šljenja« uz obećanja da će se raditi na smirivanju zategnutosti.

Politiko, istovremeno, smatra da je poslije odluke Velike Britanije da napusti Uniju »Balkan svud prisutan u novonastajućoj EU od 27 članica« i da je »izrastanje novih podgrupa u EU znak duboko lošeg stanja«.

U analizi lista se navodi da je dosadašnja podjela u EU na sjeverni blok na čelu sa Njemačkom i južni blok zemalja predvođen Fran-cuskom sada osjetno poremećena zbog toga što su ekonomska i politička kriza izrodile i nove podgrupe koje kao da će se dalje uvećavati.

Izlazak Velike Britanije, Brexit, dodaje Politico, imao je za posledi-cu zbijanje redova sredozemnih zemalja (Grčke, Francuske, Italije, Portugalije, Španije, Kipra i Malte čiji je »cilj da postave branu blo-ku na čelu s Berlinom kojeg krive da je prouzrokovao stalno eko-nomsko tavorenje južnog bloka«.

Poput pobunjeničke vojske, neke zemlje EU se jednostavno oglu-šuju o napore administracije u Briselu da zavede disciplinu na te-renu, poput politike prema izbeglicama, ukazuje list.

Politico navodi da je »Srednja Evropa u međuvremenu udahnula novu snagu uspavanoj Višegradskoj grupi, koja se sad zajednički odupire nastojanjima Brisela da ih privoli da prihvate izbjeglice«.

»Jedna od najugroženijih zemalja zbog priliva imigranata, Austrija je uspostavila sopstveni savez, a to su Njemačka, Grčka, kandidat-

ske zemlje na Balkanu, koje će se upravo sastati ovog vikenda u Beču«, primjećuje Politico.

»Za sastanak je odabrano savršeno mjesto - bivša kancelarija Kle-mensa fon Meterniha«, navodi list koji za Meterniha kaže da je bio »rodonačelnik evropske državnosti«.

Politiko napominje da ni u mirnim vremenima nije bilo lako doći do saglasja medju članicama EU i podvlači da je sad »u najnovijem rastakanju institucionalnog ustrojstva EU to uvećano pomanjka-njem ubjedljivog vođsta koje bi ulivalo povjerenje«.

»Poput pobunjeničke vojske«, kako navodi, »članice se jednostav-no oglušuju o nastojanja Brisela da nametne disciplinu, kao upra-vo kad je reč o politici prema izbjeglicama«.

U analizi se navodi i mišljenje direktora berlinskog Instituta za globalnu javnu politiku Torstena Benera, da je to »pokazatelj du-boko lošeg stanja u EU, a činjenica je i da na veoma malom broju polja još uvek postoji šira saglasnost«.

Politico navodi da, recimo, Višegradska grupa ima odbojan stav prema muslimanima, a istovremeno različite poglede na odnose s Rusijom.

Članice »Vajmarskog trougla«, Francuska, Njemačka i Poljska, kako ukazuje Politiko, imaju i zajedničke i suprotstavljene stavove oko raznih pitanja, grupa sredozemnih članica nastoji da usagla-si politiku i traži zajedničke inicijative u ekonomiji, bezbjednosti i politici.

Politico dodaje da skoro da nema novih svežih zamisli i predlo-ga, pa se, mada se stalno postavljaju visoki politički ciljevi, javljaju blokirajuće manjine, baš kao što se dešava s izbjeglicama, ili »mla-ke politike za oživljavanje ekonomije«.

»Pravo pitanje je kud će stalno komadanje Evrope konačno odve-sti«, upozorava se u analizi i dodaje da je »ono s čim se EU mora suočiti u idućim mjesecima mnogo komplikovanije od kvota za preraspodjelu izbjeglica i zaštite granica, jer o tome se malo priča, a ‘slon u sobi’ je i dalje situacija s eurom« i strukturalni problemi u zoni jedinsvtene evropske valute.

»Ako euro pukne, sve se raspada«, navodi Politico u zaključku, citi-rajući mišljenje stručnjaka, Beta.

Politico

Dobrodošli u EUgoslaviju

76


Finska

Utopija u praksi

Potez finske Vlade koja planira da eksperimentalno uvede temeljni univerzalni dohodak za građane od 560 eura mje-sečno ni najmanje nije začudila građane Finske, prenose

Blic i Bankar.me.

O tome da je potez uvođenja univerzalnog dohotka potpuno u skladu s politikom zemlje koja je po svom socijalnom, obrazov-nom i zdravstvenom sistemu gotovo – socijalistička utopija, za »Blic« je govorila Violeta Salonen, Novljanka udata za Finca, koja je u Finskoj studirala, i zaposlila se kao profesor na Univerzitetu primenjenih nauka »Haaga-Helia« u Helsinkiju.

– Javni sektor u Finskoj je veoma jak, i to potiče još iz vremena kada su bili pod vlašću Rusije, i još od tada su zadržali mnogo »so-cijalističkih« mjera. Imaju socijalističku strukturu javnog sektora, veliki broj stvari je besplatan, i država pomaže širok krug građana – kaže Violeta i nabraja:

Školovanje i liječenje – besplatni

– Školovanje na fakultetima je besplatno, liječenje u državnim ustanovama je besplatno za nezaposlene, a zaposleni plaćaju sitnu participaciju tri puta godišnje, nakon čega su svi pregledi besplatni. Za djecu je sve besplatno, počev od zdravstvene zaštite, do škole. Jedino se vrtići plaćaju, ali za finske plate to nije velika suma. Zanimljivo je da su ovdje cijene privatnih i državnih vrtića izjednačene za građane. Odnosno, privatni plaćaš isto koliko bi i

državni, a finska Vlada plaća razliku koja je nekad i nekoliko puta veća od sume koju ti plaćaš – priča Violeta.

Studentima koji rade – pomoć od Vlade plus jeftini krediti

Sagovornica Blica, koja je studirala u Finskoj, kaže da je bila ve-oma pozitivno iznenađena tretmanom studenata i nezaposlenih. Pored toga što je studiranje potpuno besplatno (sem obroka i pre-voza čije troškove student snosi sam), svaki student ima opciju da radi pola radnog vremena dok studira (20 sati nedjeljno). Po-red plate, finska Vlada mu dok radi mjesečno plaća još 550 eura bespovratne pomoći. Krajem maja, kada se fakulteti raspuštaju, studenti imaju mogućnost da rade puno radno vrijeme i za te mje-sece ne dobijaju pomoć. Takođe, dostupni su im krediti za studira-nje od banaka sa veoma niskom kamatom – od 0,5 do jedan odsto, a obrok na fakultetima (sa predjelom, glavnim jelom i salatom) košta oko dva eura.

Nezaposlenima plaćaju stan

– Dok sam bila nezaposlena, primala sam pomoć države koja se kreće između 560 i 650 eura. To nije dovoljno za život, ali ti kao nezaposlenom država plaća i pola stana ako živiš sa partnerom, ili cijeli ako živiš sam, pa te pare koje dobijaš trošiši na hranu i ostale potrepštine. Ako dobiješ otkaz jer ti je firma u problemu, u Finskoj primaš 70 odsto plate u narednih 12 do 18 mjeseci – priča Violeta.

77


Privredni razvoj PodgoricePodgoricu, od početka 1879. godine pa do Prvog svjetskog rata,

karakteriše privredni preporod. Promjene u agraru uslovile su porast poljoprivredne proizvodnje koja je osnažila razvoj

zanatstva i trgovine. Razvoj privrede je bitno uticao na širenje gra-da i stvaranje uslova za dalji razvoj privredne djelatnosti. Tako se prema osnovama urbanističkog plana, za relativno kratko vrijeme razvila Nova varoš na desnoj obali Ribnice. Za razliku od Stare va-roši u kojoj su ulice bile nepravilne i tijesne, kuće niske i mračne, radnje zbijene, Nova varoš dobijala je sve više fizionomiju grada sa četvorougaonim trgom, širokim ravnim ulicama i prostranim i svijetlim kućama. S obzirom da su kuće u Novoj varoši bile, uglav-nom, predviđene za radnje, 1886. godine preseljene su sve trgovač-ke i zanatske radnje iz Stare varoši. Tim započinje progres Nove, a nazadovanje i napuštanje Stare varoši. U pravcu daljeg razvoja podgoričke Nove varoši bio je usmjeren i čitav međuratni period. Za nešto više od 20 godina Podgorica je postala najveći privredni, a poslije Cetinja i najveći (najznačajniji) upravni, politički i kultur-no-prosvjetni centar Crne Gore. Uporedo sa tim znatno je porastao i broj gradskog stanovništva. U odnosu na 1931. godinu, kada je bilo samo 1.520 stanovnika, 1941. godine taj broj se povećao do 6053, ili 37% od ukupnog broja žitelja podgoričke opštine.

U ratnom periodu od 1941-1945. godine u Podgorici ne samo što nije bila izgrađena ni jedna kuća, nego je u njoj bilo sve porušeno ili oštećeno bombardovanjem. Pored ranijih bombardovanja samo od 5. maja 1944. pa do oslobođenja Podgorice 19. decembra iste godine, grad je pretrpio 66 bombardovanja, kojima je naročito bila pogođena Nova varoš.

Poslije oslobađenja pristupilo se obnavljanju ratom opustošenog grada. Entuzijazmom naroda, a naročito omladine, veoma brzo je savladana materijalna pustoš i stvorena mogućnost za izgradnju šire materijalne baze i boljih uslova života. Uporedo sa tim, sta-novništvo se postepeno vraćalo u grad, koji je do kraja 1945. godi-ne imao 6.270 stanovnika. Dobivši Titovo ime 12. jula 1946. godine, Podgorica (Titograd) je postala, i pored naslijeđene nemaštine, glavni grad Crne Gore. Od tada počinje dinamičniji razvoj Podgori-ce, a sa čijim naglim razvojem je rastao i broj stanovnika.

Sedamdesetih godina prošlog vijeka veliki dio investicija ulagan je u infrastrukturu, a posebno u saobraćajnice koje su predstavljale okosnicu daljeg razvoja. Do kraja sedamdesetih, Podgorica je po-stigla dobru povezanost kako sa primorjem tako i sa unutrašnošću zemlje, pri čemu poseban značaj ima Jadranska magistrala čija dužina kroz Crnu Goru iznosi 400 km i željeznička pruga Beograd--Bar preko koje je Podgorica direktno uključena u međunarodnu željezničku mrežu. Osim toga, Podgorica je dobro povezana sa okolnim prigradskim naseljima i selima. Tako je ovaj grad do kra-ja sedamdesetih godina dobio solidnu mrežu savremenih puteva, koji su, uz razvoj autosaobraćaja, omogućili da postane značajan čvor robnih i putničkih tokova.

Za razliku od drugih grana privrede, prije svega industrije i sao-braćaja, proces transformacije u poljoprivredi bio je dosta lagan. Međutim, i u ovoj oblasti došlo je do promjene tehnika i načina rada kao i razvoja društvenog sektora čime su stvoreni uslovi za dalji razvoj poljoprivrede.

Što se tiče trgovine i ugostiteljstva oni nijesu zaostajali za drugim granama privrede ali su izostajali u odnosu na potrebe i realne mo-gućnosti Podgorice.

S obzirom na mogućnosti Podgorice i turistički promet je bio ne-dovoljno razvijen. Naime, povoljan položaj Podgorice, mala udalje-nost od mora i atraktivnih planinskih mjesta, ukazuju na povolj-nost povezivanja primorskog i planinskog turizma, ali ta šansa još uvijek nije iskorišćena, a i turistička ponuda Podgorice još uvijek je mala.

Sa razvojem privrede stvoreni su uslovi i za razvoj neprivrednih djelatnosti, stambeno-komunalnih i kulturno-socijalnih.

Razvoj industrije u Crnoj Gori počeo je već u prvim poratnim go-dinama, a u Podgorici 1960. godine. Pored tekstilne, metalne, he-mijske, duvanske industrije i drugih, Podgorica je izgradnjom Alu-minijskog kombinata 1969.godine postala i najveći centar obojene metalurgije u Crnoj Gori.

(Izvor: dr Vukajlo - Mišo Gluščević, www.montenegrina.net)

78


Ovogodišnje izdanje Sea Dance festi-vala privredi Crne Gore donijelo je 11,2 miliona eura, pokazalo je istra-

živanje koje je sproveo TIM centar iz No-vog Sada. Kako su saopštili organizatori, ove godine je kroz kapije na Jazu tokom tri dana i noći prošlo oko 77 hiljada posjetila-ca iz oko 50 zemalja svijeta, koji su u pros-jeku prije, tokom i nakon festivala u Crnoj Gori, na smještaj, lokalni prevoz, ulaznicu za festival i vanpansionsku potrošnju po-trošili 535 eura, prenosi Mina Biznis.

»Od ukupnog broja gostiju, čak 80 odsto su bili strani turisti, koji su najvećim dijelom u Budvu doputovali samo zbog festivala«, navodi se u saopštenju.

Direktor i osnivač EXIT festivala, Dušan Kovačević, rekao je da je sprovedeno is-traživanje pokazalo, da je čak tri četvrtine stranih posjetilaca prvi put posjetilo Bud-vu i plažu Jaz.

»Među posjetiocima iz Zapadne Evrope njih čak 93,3 odsto prvi put je posjetilo Crnu Goru, čime je Sea Dance festival još jednom pokazao svoj značaj za promociju Crne Gore, njeno otkrivanje u svjetskim okvirima i pozicioniranje kao vrhunske moderne turističke destinacije«, ocijenio je Kovačević.

Brojni svjetski mediji među kojima CNN, New York Times, Guardian, Conde Nast, Metro, Daily Mirror, Daily Express i drugi, promovisali su ove godine Sea Dance kao jedan od najboljih svjetskih festivala na morskoj obali.

Direktorica Turističke organizacije Budva, Jelena Rađenović, rekla je da konstantan rast turističke posjete u vrijeme festivala i pažnja koja se generiše u svjetskim medi-jima govori u prilog značaju koji ima Sea Dance festival za razvoj Budve kao savre-mene svjetske turističke destinacije.

»Promocijom festivala tokom cijele godine u preko 30 zemalja širom svijeta, omoguće-no je predstavljanje turističkih potencijala budvanske obale, a Budva se ove godine zahvaljujući Sea Dance-u našla u centru pažnje i uglednih britanskih i svjetskih medija čija čitanost i gledanost se mjeri u desetinama miliona ljudi i koji su svi dali preporuku za posjetu festivalu i našoj oba-li«, smatra Rađenović.

To je, kako je ocijenila, uticalo i na privla-čenje, pored domaćih i regionalnih, i veli-kog broja gostiju zapadnoevropskih zema-lja, prije svega Velike Britanije, Holandije i Francuske.

Sea Dance donio 11 miliona eura

njače EXIT avanturisti iz Sjedinjenih Ame-ričkih Država (SAD) i Australije«, dodaje se u saopštenju.

Istraživanje je i ove godine potvrdilo da najviše troše upravo gosti iz zapadne Evro-pe. U prosjeku je jedan posjetilac iz te gru-pe zemalja u Crnoj Gori potrošio 756 EUR, odnosno 95 eura dnevno.

Istraživanje je pokazalo i da prosječan pos-jetilac Sea Dance festivala u Crnoj Gori po-troši 535 eura od čega čak 80 odsto potroši van festivala na mjestima kao što su pro-davnice, restorani, kafići ili taksi.

»Prosječna starost publike Sea Dance festi-vala je 25,2 godine, dok visokoobrazovani i studenti čine čak 80 odsto posjetilaca. Pos-jetioci su najvećim dijelom bili smješteni u Budvi, 73 odsto, kao i okolnim mjestima Lastvi, Bečićima. Iako privatni smještaj prednjači, u odnosu na prošlu godinu, po-većan je i procenat gostiju u hotelskom smještaju«, dodaje se u saopštenju.

Istraživanje je rađeno na reprezentativ-nom uzorku od 716 posjetilaca, a anketira-ni su isključivo posjetioci koji su ulaznicu kupili, dok su učesnici, radnici, predstav-nici medija i drugih institucija izuzeti, pre-nosi Antena M.

»To su tržišta koja su postavljena kao prio-ritetan cilj u daljem razvoju budvanskog i crnogorskoj turizma«, rekla je Rađenović.

Istraživanje posjetilaca pokazuje i da su se strani turisti u prosjeku zadržali šest dana u Budvi, ostajući po par dana prije i poslije festivala, kao i da je skoro polovina njih na-stavila odmor na crnogorskom primorju.

»Blagu prednost imale su zemlje nekada-šnje Jugoslavije sa 35,2 odsto, ali su ove godine gosti iz zapadne Evrope bili skoro izjednačeni sa 32,7 odsto zahvaljujući ku-povini ulaznica za cijelu EXIT avanturu, koje su podrazumijevale odlazak na EXIT, a potom putovanje i na Sea Dance festival«, navodi se u saopštenju.

Odmah iza publike iz regiona, i ove godine najbrojniji evropski turisti bili su iz Veli-ke Britanije 11 odsto, Holandije 4,3 odsto, Skandinavije 3,9 odsto, Belgije 2,4 odsto, Austrije 1,9 odsto i Njemačke 1,8 odsto, dok se u ostalih oko sedam odsto nalaze Fran-cuzi, Španci, Italijani i ostali. Porast bilje-že zemlje istočne i jugoistočne Evrope sa 10,2 odsto, gdje takođe zahvaljujući EXIT avantura ulaznicama prednjače posjetioci iz Turske i Bugarske, dok su gosti iz Rusije i Češke mahom već boravili u Crnoj Gori.

»Gosti koji su na Jaz stigli van evropskog kontinenta čine ukupno 1,6 odsto, a pred-

7. AVGUST Podgorica ADRIATIC SBS Tivat AGENCIJA ZA STANOVANJE Podgorica AGENT PLUS BAR Bar AGEA

JINRONG Podgorica AGRO MONT Nikšić ALLEGRA-MONTENEGRO Bar ALKALOID Podgorica ARHIMED

Podgorica ART BETON Podgorica ART GRAFIKA Podgorica ATOL-COMMERCE Nikšić AUTOBOKA Kotor

AUTO KREŠO Podgorica AZRA COM Rožaje BARANKA EXPORT-IMPORT PEJANOVIĆ Bar BB SOLAR Podgorica

BENCOM Herceg Novi BEN-KOV Kotor BENTA KOMERC Pljevlja BETON GROUP POPOVIĆ Berane BONESA Bar BOŽUR Podgorica

CENTAR ZA IMPLANTOLOGIJU I ESTETSKU STOMATOLOGIJU Budva CENTROMETAL Podgorica CONFIRM Tivat CSP Podgorica

CUNGU & CO Ulcinj ČISTOĆA HERCEG NOVI Herceg Novi D PHOTO TRADE Tivat DAMIS Podgorica DANLAB Podgorica DANPE COMMERCE

Herceg Novi DEKORIVA-CO Nikšić DIBIEM Bar DMD DELTA Podgorica DONATOR Podgorica DR CARGO LOGISTICS Podgorica DRUM Podgorica DUGA Nikšić DŽEK POT Podgorica EFUSION Nikšić EKOPROMET Bijelo Polje ELAMONT Herceg Novi ELIPSOID Ulcinj ELKON Podgorica ELKO TIM Podgorica ELTEC Ulcinj ELEKTROVOD Podgorica ENIGMA COMPANY Nikšić ENTEXT Podgorica ERC SYSTEM Herceg Novi EURO-CASA Podgorica EUROPROJEKT Podgorica EUROŠPED CO Podgorica EXPO COMMERCE Kotor FAMILY SHOP RVD Bar FARMEGRA Podgorica FARMONT Danilovgrad FOBRA Podgorica GEO MAX GROUP Podgorica GEOERC Herceg Novi GIOVANNI TRADE Ulcinj GRATIS COMPANY Podgorica GRIJANJE Danilovgrad GLOSARIJ Podgorica GRAFO GROUP Podgorica GORENJE Podgorica ICECOM Podgorica IMPERIAL Bijelo Polje ING-INVEST Podgorica INTERPRODUCT Cetinje INTERLOG Bar IPKO Bijelo Polje IVNIK Podgorica HAPPY DOG Nikšić HEMING Danilovgrad HEMOMONT Podgorica HIPPO CAMPUS Kotor HOROZ Podgorica JET DIRECT Podgorica JOLLY COMMERCE Nikšić JAVNO PREDUZEĆE ZA UPRAVLJANJE MORSKIM DOBROM CRNE GORE Budva JUGOBICIKL -PROMET Podgorica K & M SISTEM Nikšić KALAMPER Bar KATUNJANIN Herceg Novi KAVARIĆ GROUP Podgorica KAIROS MNE Herceg Novi KERAMIKA BABOVIĆ Bar KODAR INŽENJERING Podgorica KOMPAS MONTENEGRO Budva KOMUNALNO DANILOVGRAD Danilovgrad KOPRING PMC Podgorica KUĆA MODE I LJEPOTE ZORAN Podgorica KULTURNI CENTAR Podgorica LANGOSTINO Ulcinj LIKAPROM Podgorica LMONT Podgorica LOGICAR Bar LONDON BRIDGE Nikšić LUKA KOTOR Kotor LUKANA Podgorica LUX ENTERIJERI Podgorica LUXOR Nikšić LUXSOS Tivat MALL Podgorica MARMIR Podgorica MATKOM Nikšić MATINO-COMPANY Bijelo Polje MEDITAS Podgorica MEGAPLAST Podgorica MI-RAI HOUSE Kotor MIRABOU Podgorica MIVIS Kotor MINPEK Nikšić MIL-POP Podgorica MM PROJEKT Podgorica MEGA-INTERNATIONAL Rožaje MERIDIAN DMC Kotor MERKATOR INTERNATIONAL Bijelo Polje MOGUL CRNA GORA Podgorica MOKAMARD Podgorica MONDO VERDE Kotor MONTSTATE Cetinje MONTCARTON Podgorica MONTEFISH Tivat MONTECCO INC Danilovgrad MONTELL Cetinje MONTE MITROS Podgorica MONTE PARTS Podgorica MONTENOMAKS CONTROL & LOGISTICS Danilovgrad MONTINSPEKT Podgorica MOST-INŽENJERING Podgorica MTK-COMMERCE Budva MX Podgorica NAVAR INCORPORATED Tivat NEŠKOVIĆ Podgorica NIKOLIC 4S Kotor NOVA ENERGIJA Podgorica NTC LOGISTICS Nikšić OCEAN MONTENEGRO Bar OGMA Podgorica OPTIMUM COMPANY Bar OPREMA Podgorica PERT Tivat PJASTERA Nikšić PLAM INŽENJERING Podgorica PLAN B Podgorica POPOVIĆ Nikšić PRIMA CAR Cetinje PGS MONTENEGRO Bar RALEX RRB Podgorica RAMEL Nikšić RAI M Nikšić RAROVAC Podgorica REAL ESTATE & CO Ulcinj REFRESH SERVICES Podgorica REMID VIS Podgorica RK-PH Podgorica S2B Podgorica SAČ Podgorica SEKAS Podgorica SIGILLUM CO Podgorica SINCOMMERCE Podgorica SJEVER MONT Podgorica SKILL INŽENJERING Podgorica SPA MEDICA Podgorica SOHO CAFFE Bar SOMBOREX Podgorica SPECTACULAR Podgorica STUDIO SYNTHESIS ARHITECTURE & DESIGN Podgorica ŠKORPION Herceg Novi TAGOR Podgorica TALAS-M Budva TARA - AEROSPACE AND DEFENCE PRODUCTS Mojkovac TARATRANS Podgorica TEHNOBAR Podgorica TEHNO LUX Podgorica TELEFONICA Kotor TELEMONT Podgorica TEMASO Nikšić TERCET GROUP Podgorica TERMOELEKTRO-MONT Podgorica TILIA Budva TRING Podgorica TUJKO Kotor VETERINUM Ulcinj UNEL Kotor UNO-NK Nikšić VAGAR Podgorica VATROOPREMA Podgorica VELETEX Podgorica VERITAS Bijelo Polje VERTIGO MONTENEGRO Podgorica VIA PARADISO Podgorica VILLA Cetinje VODOVOD I KANALIZACIJA HERCEG NOVI Herceg Novi VODOVOD I KANALIZACIJA BERANE Berane VODOVOD I KANALIZACIJA BUDVA Budva VU - TI INŽENJERING Bar VUJA ENGINEERING Cetinje VUKMANOVIĆ MONTENEGRO Bar W&R DYNAMIC COMPANY LIMITED Kotor WINTERHALTER GASTRONOM MONTENEGRO Budva ZELENI VRTOVI Podgorica ZELENILO Podgorica ZENŠPED Bar ZRNOŽIT Cetinje

Predsjednik Mijušković na sastanku CEI Intenziviranje komorske · Dunavska regija je ekonomski...

Documents

Transcript of Predsjednik Mijušković na sastanku CEI Intenziviranje komorske · Dunavska regija je ekonomski...