BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA ANDHERZEGOVINA FEDERAL MINISTRY OF HEALTH

NACRT BOSANSKI JEZIK

ZAKON O SESTRINSTVU

Sarajevo, oktobar 2011.godine

ZAKON O SESTRINSTVUI - OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom se ureuje djelatnost medicinskih sestara i medicinskih sestara akuerki (u daljem tekstu: akuerke), nain obavljanja i organizovanja djelatnosti, standard obrazovanja i uslovi za obavljanje djelatnosti medicinskih sestara i akuerki, prava, obaveze i odgovornosti medicinskih sestara i akuerki, kontrola sigurnosti i kvalitete rada medicinskih sestara i akuerki u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH). Djelatnost medicinskih sestara i akuerki je sastavni dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Federaciju BiH, a obavlja se pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom i drugim propisima iz oblasti zdravstvene zatite. lan 2. Medicinske sestre su zdravstveni radnici koji rade u oblasti zdravstvene njege. Medicinske sestre, u smislu ovog zakona, su medicinske sestre opeg smjera svih nivoa obrazovanja, te pedijatrijske i psihogerijatrijske sestre/tehniari (u daljnjem tekstu: medicinske sestre). Akuerke su zdravstveni radnici koje rade u oblasti akuerstva. Akuerke, u smislu ovog zakona, su zdravstveni radnici koji imaju zavrenu srednju medicinsku kolu akuerskog smjera ili visoku zdravstvenu kolu za akuerstvo. lan 3. Medicinske sestre i akuerke, u provoenju svoje djelatnosti, obavezne su primjenjivati najbolje struno znanje, potujui prava pacijenata, etika i struna naela koja su u funkciji zatite zdravlja stanovnitva i svakog pacijenta lino. lan 4. Ovaj zakon i na osnovu njega donijeti propisi podrazumijevaju jednak i ravnopravan odnos oba spola, bez obzira na gramatiki rod u kom su u ovom zakonu navedena lica koja mogu biti oba spola. II - DJELATNOST MEDICINSKIH SESTARA I AKUERKI lan 5. Djelatnost medicinskih sestara i akuerki obuhvaa sve postupke, znanja i vjetine u postavljanju sestrinske dijagnoze, zdravstvene njege, tretmana, rehabilitacije, statistike, adminstracije..., odnosno akuerstva temeljenih na naunim spoznajama iz podruja sestrinstva i akuerstva, prirodnih, medicinskih i humanistikih nauka, a koje su u funkciji zatite zdravlja stanovnitva i svakog pacijenta osobno. 2

lan 6. Zdravstvena njega obuhvata promociju zdravlja, prevenciju bolesti, brigu o bolesnim, invalidnim i umiruim licima, licima sa posebnim potrebama, podrku pacijentima, promociju sigurnog okruenja, istraivanja, uestvovanje u stvaranju zdravstvene politike, saradnju sa udruenjima pacijenata, menadmentom zdravstvenog sistema i sistemom obrazovanja. Akuerstvo obuhvata sve postupke znanja i vjetine zatite zdravlja u akuerstvu, odnosno brigu o osobi enskog spola prije, za vrijeme trudnoe, na poroaju i u post-poroajnom periodu. lan 7. Zdravstvena njega i akuerstvo su sastavni dio sistema zdravstvene zatite i obavljaju se u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine Federacije BiH, broj 46/10), Zakonom o zdravstvenom osiguranju ("Slubene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), kao i odredbama ovog zakona. lan 8. Zdravstvena njegaPoslovi sestrinstva i akuerstvo su javne djelatnosti, te podlijeu kontroli zadovoljenja standarda obrazovanja. III - NAIN OBAVLJANJA I ORGANIZOVANJA DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE NJEGESESTRINSTVA I AKUERSTVA lan 9. Provoenje zdravstvene njegezadataka sestrinstva i akuerstva se temelji na potrebama stanovnitva, a u skladu s planom i programom mjera zdravstvene zatite i propisima iz oblasti zdravstva. lan 10. Medicinske sestre i akuerke zdravstvenu njegu i akuerstvozdravstvenu zatitu iz svog domena obavljaju u skladu sa utvrenim poslovima i zadacima i to na nain da: samostalno djeluju u oblasti zdravstvene njege zdravih i bolesnih lica, odnosno u oblasti akuerstva djeluju i uestvuju kao lan tima zdravstvene zatite u dijagnostikoterapeutskom ili rehabilitacijskom procesu zajedno sa doktorom medicine. Samostalno obavljanje poslova zdravstvene njegesestrinstva i akuerstva podrazumijeva iniciranje, procjenu, planiranje, izvoenje i evaluaciju odreene aktivnosti ili intervencije koje su u interesu pacijenta, a odnose se na zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba. Djelovanje i uestvovanje u dijagnostiko- terapeutskom procesu obavlja se po uputama i strunom nadzoru doktora medicine, a sam rad zdravstvene njege samostalno. Medicinske sestre i akuerke svoju djelatnost mogu obavljati u multidisciplinarnim, kao i u intersektorskim timovima.

3

Poslove i zadatke koje e obavljati samostalno medicinske sestre i akuerke, kao i poslove i zadatke koje e obavljati u sastavu tima zdravstvene zatite posebnim propisom e utvrditi federalni ministar zdravstva (u daljem tekstu: federalni ministar) na prijedlog nadlene komore.

lan 11. Djelatnost zdravstvene njegesestrinstva se organizuje u zdravstvenim ustanovama, privatnoj praksi, kao i izvan sistema zdravstvene zatite, odnosno u ustanovama socijalne zatite, ustanovama za izvrenje krivinih sankcija i kolama. Djelatnost akuerstva se organizira u zdravstvenim ustanovama na svim nivoima zdravstvene zatite i u privatnoj praksi u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zatiti. lan 12. Zdravstvena njegaSestrinska djelatnost i akuerstvo se organizuje na nain da osiguravaju pristupanu, pravinu, sveobuhvatnu, kvalitetnu, kontinuiranu i efikasnu zdravstvenu zatitu. lan 13. U zdravstvenoj ustanovi organizira se tim zdravstvene njegesestrinski tim i tim akuerki. Tim iz stava 1. ovog lana podrazumijeva tim u organizacijskom smislu, a ne u smislu propisa o standardima i normativima zdravstvene zatite, te predstavlja strunu grupu koju odreuju i ine medicinske sestre, odnosno akuerke. Cilj organiziranja tima iz stava 1. ovog lana jeste efikasna, efektivna, kontinuirana, koordinirana, sigurna i kvalitetna zdravstvena njegazatita. Rad u timu iz stava 1. ovog lana organizuje se prema stepenu obrazovanja, a na osnovu strune podjele rada u skladu sa lanom 10. ovog pravilnika. lan 14. Timom zdravstvene njegeSestrinskim timom rukovodi voditelj tima koji definira potrebe zdravstvene njegezatite koju provodi tim, odnosno akuerstvaakuerski tim, planira, provodi i evaluira rad tima zdravstvene njegesestrinskog tima, odnosno akuerstvaakuerskog tima. Voditelj tima zdravstvene njegesestrinskog tima je diplomirana medicinska sestra ili via medicinska sestra sa najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima zdravstvene njegezatite. Voditelj tima akuerki je sestra akuerka sa zavrenom visokom zdravstvenom kolom akuerskog smjera sa najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima akuerstva, ili sestra akuerka sa zavrenom srednjom kolom akuerskog smjera sa najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima akuerstva. IV - STANDARD OBRAZOVANJA I USLOVI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI MEDICINSKE SESTRE I AKUERKE

4

lan 15. Medicinske sestre i primalje zdravstvenu njegu zatitu i primaljstvo, obavljaju ako imaju odgovarajuu strunu spremu, radno iskustvo, te poloen struni ispit u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zatiti, kao i ostale uslove u skladu sa Zakonom o radu (Slubene novine Federacije BiH, br. 43/99, 32/00 i 29/03). Stranci mogu obavljati djelatnost zdravstvene njegesestrinstva i akuerstva u Federaciji BiH, ukoliko ispunjavaju uslove iz stava 1. ovog lana, te u skladu sa Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu (Slubeni glasnik BiH, broj 36/08), Zakonom o zdravstvenoj zatiti, kao i ovim zakonom. lan 16. Na uslove rada medicinskih sestara i akuerki, njihova prava i dunosti u vezi sa radom i po osnovu rada primjenjuju se odredbe Zakona o radu (Slubene novine Federacije BiH, br. 43/99, 32/00 i 29/03), kao i odredbe kolektivnog ugovora iz oblasti zdravstva, ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno. lan 17. Medicinske sestre i akuerke stiu obrazovanje na fakultetu zdravstvenih studija i u srednjim kolama zdravstvenoga usmjerenja, a u skladu sa propisima iz oblasti obrazovanja i zdravstvene zatite. Temeljno obrazovanje medicinske sestre i akuerke stie se uspjenim zavravanjem srednjokolskog obrazovnog programa za zanimanje medicinska sestra, odnosno akuerka. Fakultet zdravstvenih studija je vii nivo obrazovanja medicinskih sestara i akuerki i smatra se nastavkom obrazovanja koji osigurava visoki nivo obrazovanja u skladu sa propisima u oblasti obrazovanja. lan 18. Medicinske sestre i akuerke su dune, nakon zavrenog obrazovanja na visokim i srednjim kolama zdravstvenog usmjerenja obaviti pripravniki sta. Pripravniki sta obavlja se u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zatiti. Nakon obavljenog obaveznog pripravnikog staa medicinske sestre i akuerke polau struni ispit u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zatiti. Pripravniki sta i poloen struni ispit u inostranstvu priznaju se na nain i po postupku utvrenim Zakonom o zdravstvenoj zatiti. lan 19. Medicinske sestre i akuerke, nakon poloenog strunog ispita, obavezno se upisuju kod nadlene komore u registar zdravstvenih radnika i time stiu pravo na izdavanje licence, u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zatiti. Licencom iz stava 1. ovoga lana medicinska sestra i akuerka stiu pravo samostalnog obavljanja poslova u svojoj struci. Licenca se obnavlja svakih est godina, a uslov za obnavljanje licence je struno usavravanje shodno Zakonu o zdravstvenoj zatiti i poloen struni ispit iz hitne medicinske pomoi, sa posebnim naglaskom na kardiorespiratornu reanimaciju. Plan i program edukacije iz hitne medicinske pomoi, kao i nain i uslove za obavljanje edukacije i polaganje ispita, te sadraj i izgled certifakata o obavljenoj edukaciji blie se ureuje posebnim propisom federalnog ministra. 5

lan 20. Medicinska sestra, odnosno akuerka obavlja poslove svoje profesije, samo u okviru svoga strunog naziva odreenog licencom izdatom od nadlene komore. Izuzetno, i ako nema licencu, medicinska sestra, odnosno akuerka moe obavljati svoju djelatnost, u sljedeim sluajevima: - u drutveno kriznim situacijama ili u drugim vanrednim okolnostima kad je njeno djelovanje neophodno jer je pruanje redovne zdravstvene zatite onemogueno, i - u hitnim sluajevima kad bi izostanak hitne intervencije i pomoi trajno ugrozio zdravlje ili ivot pacijenta. lan 21. Nadlena komora oduzima medicinskoj sestri, odnosno akuerki odobrenje za samostalan rad u sluajevima utvrenim Zakonom o zdravstvenoj zatiti, kao i u sluaju da ne poloi ispit iz hitne medicinske pomoi sa posebnim naglaskom na kardiorespiratornu reanimaciju u roku od est mjeseci od dana isteka licence. lan 22. Medicinska sestra, odnosno akuerka ima pravo na specijalizaciju za pojedine ue oblasti zdravstvene njegesestrinstva. Specijalizacija iz stava 1. ovog lana predstavlja poseban vid organiziranog strunog usavravanja s ciljem osposobljavanja za obavljanje poslova i zadataka pojedinih uih oblasti zdravstvene njegesestrinstva. Grane specijalizacija, trajanje i program specijalizacija iz stava 2. ovog lana utvruju se posebnim podzakonskim aktom kojeg donosi federalni ministar na osnovu Zakona o zdravstvenoj zatiti. lan 23. Specijalizacija se moe odobriti medicinskoj sestri, odnosno akuerki ukoliko ima zavren fakultet zdravstvenih studija/visoku kolu zdravstvenog usmjerenja, ili zavren prvi ciklus obrazovanja po Bolonji, poloen struni ispit, i koja je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika visoke strune spreme privatne prakse. Odobrenje za specijalizaciju u javnom sektoru iz stava 1. ovog lana izdaje se na osnovu utvrenog plana potrebnih kadrova koje donosi Ministarstvo, na usaglaen prijedlog kantonalnog ministarstva zdravstva, zavoda za javno zdravstvo kantona i zavoda zdravstvenog osiguranja kantona. U privatnom sektoru Odobrenje donosi Ministarstvo zdravstva shodono potrebama privatne zdravstvene ustanove. Specijalizacije se mogu obavljati samo u nadlenim zdravstvenim ustanovama za provedbu specijalizantskog staa koje za to imaju odobrenje izdato od Ministarstva. Specijalizacije koje su obavljene u inostranstvu priznaju se na nain i po postupku utvrenom posebnim propisom federalnog ministra. lan 24. Strani dravljani sa zavrenom visokom kolom zdravstvenog usmjerenja mogu specijalizirati pod uslovima i na nain utvrenim za specijalizaciju stranih

6

dravljana visokog medicinskog obrazovanja, saglasno Zakonu o zdravstvenoj zatiti. lan 25. Medicinske sestre, odnosno akuerke imaju pravo i obavezu kontinuiranog usavravanja radi odravanja i unaprjeenja kvaliteta zdravstvene njege i potreba pacijenata. Kontinuirano obrazovanje iz stava 1. ovog lana podrazumijeva obnavljanje steenih znanja i usvajanje novih znanja u skladu s najnovijim dostignuima i saznanjima iz podruja sestrinstva, odnosno akuerstva i provodi se sudjelovanjem na strunim seminarima, teajevima i strunim skupovima. Zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu su duni omoguiti medicinskim sestrama, odnosno akuerkama struno usavravanje iz stava 1. ovog lana. Plan kontinuiranog usavravanja medicinskih sestara i akuerki, svake kalendarske godine, donosi zdravstvena ustanova odnosno privatna praksa saglasno registrovanoj djelatnosti, kao i prioritetima razvoja i dio je plana kontinuiranog strunog usavravanja svih zdravstvenih radnika u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zatiti. lan 26. Medicinske sestre, odnosno akuerke se dodatno educiraju i u sluaju kada opseg i sloenost poslova i oekivanih rezultata zahtijevaju dodatnu edukaciju. Dodatna edukacija se provodi u svrhu poboljanja kvalitete i uinkovitosti rada medicinske sestre, odnosno akuerke. Opseg i sloenost poslova iz stava 1. ovog lana utvruje se na temelju sadraja i vrste postupaka i vjetina koje se oekuju od medicinske sestre, odnosno akuerke na pojedinim nivoima zdravstvene zatite, a vezani su za promijenjene potrebe stanovnitva i pacijenata za zdravstvenom zatitom, nova nauna saznanja, te nove dijagnostike i terapijske postupke. Potrebu, sadraj i trajanje programa dodatnog usavravanja medicinskih sestara, odnosno akuerki utvruje federalni ministar u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zatiti, i u saradnji sa nadlenim komorama. V PRAVA, OBAVEZE I ODGOVORNOSTI MEDICINSKIH SESTARA I AKUERKI lan 27. U obavljanju poslova i zadataka zdravstvene njege, medicinska sestra, odnosno akuerka ima sljedea prava: pravo da bude ravnopravni lan tima zdravstvene njegesestrinskog tima i tima akuerki saglasno ovom zakonu, kao i tima zdravstvene zatite saglasno Zakonu o zdravstvenoj zatiti, pravo odbijanja uestvovanja u nauno-istraivakim projektima, ako nisu neophodni u medicinskoj pomoi, pravo odbijanja da urade poslove i zadatke za koje nisu struno osposobljeni, pravo organizovanja, obavljanja i provoenja, te pravilnog vrednovanja zdravstvene njegesestrinskog rada i akuerstva u praksi,

7

pravo na struno usavravanje kroz specijalizaciju odnosno kontinuirano usavravanje koje organizuju nadlene komore saglasno Zakonu o zdravstvenoj zatiti, pravo na strune nagrade i priznanja saglasno ovom zakonu. lan 28. Medicinska sestra, odnosno akuerka ima pravo obavljanja privatne prakse u skladu sa odredbama Zakona o zdravstvenoj zatiti.

lan 29. Medicinska sestra, odnosno akuerka moe obavljati svoju djelatnost i bez naplate, humanitarnim putem u saradnji sa vjerskim ili nevladinim udruenjima. Obavljanje djelatnosti iz stava 1. ovoga lana, medicinska sestra, odnosno akuerka mora prijaviti nadlenoj komori radi evidentiranja u registrima i evidencijama komore. lan 30. U obavljanju poslova i zadataka zdravstvene njegesestrinstva, odnosno akuerstva, medicinska sestra, odnosno akuerka ima sljedee obaveze i odgovornosti: - uestvovati u planiranju, implementaciji i evaluaciji zdravstvene njege i akuerstva, u saradnji sa ostalim zdravstvenim radnicima i osobljem javnih slubi, sa ciljem osiguranja adekvatne zdravstvene zatite, - obavljati poslove svog strunog naziva u skladu sa zakonom i moralno etikim pravilima, - potovati osnovna prava ovjeka, ljudsko dostojanstvo, integritet lica i prava pacijenata saglasno Zakonu o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata (Slubene novine Federacije BiH, broj 40/10), - uvati kao profesionalnu tajnu podatke koji se odnose na zdravstveno stanje pojedinca, - uvoditi nove metode rada u cilju unapreenja rada zdravstvene njegesestrinstva i akuerstva u praksi, - postupati po utvrenim pravilima i protokolima za provoenje postupaka u zdravstvenoj njezi i akuerstvu, - primjenjivati sva dostupna znanja iz oblasti zdravstvene njegesestrinstva, kao i savremenih medicinskih saznanja, tehnologije i utvrenih programa u obavljanju poslova svog strunog naziva, - primjenjivati, provoditi i evidentirati ordinirane lokalne, peroralne i parenteralne terapije, - pravovremeno izvjetavati voditelja tima i doktora medicine u sluaju nastupanja komplikacija prilikom primijenjene terapije, kao i pravovremeno izvjetavati doktora medicine o stanju pacijenta, posebno o promjeni zdravstvenog stanja istog, - provoditi postupke iz oblasti zatite zdravlja i prevencije bolesti, - pristupiti oivljavanju pacijenta u sluaju odsutnosti doktora medicine, - ekonomino i efikasno koritenje pribora i opreme prilikom pruanja zdravstvene njege i akuerstva,

8

-

voditi medicinsku dokumentaciju kojom se evidentiraju provedeni postupci u skladu sa zakonom, saraivati sa lanovima porodice i drugim licima u interesu pacijenta, saraivati sa lanovima tima, uvati ugled profesije zdravstvene njegesestrinstva i akuerstva, kao i poslodavca, djelovati u najboljem interesu pacijenta, obavljati i druge poslove i zadatke utvrene ovim zakonom, podzakonskim aktima donijetim na osnovu ovog zakona, kao i opim aktima zdravstvene ustanove.

lan 31. Medicinska sestra, odnosno akuerka ne smije provoditi postupke za koje nije struno osposobljena, a mogu direktno i indirektno natetiti pacijentu. lan 32. Medicinska sestra, odnosno akuerka ini teu povredu radne dunosti kada: zbog nemara ili neznanja nepravilnim postupanjem nanese tetu zdravlju pacijenta, kada promijeni nain i sadraj od lijenika ordinirane terapije, i kada namjerno uini materijalnu tetu. lan 33. U sluaju kada pacijent odbije ordinirani postupak ili primjenu ordinirane terapije, medicinska sestra, odnosno akuerka je obavezna odmah usmeno i pismeno obavijestiti nadlenog doktora medicine odnosno nadreeno lice. lan 34. Medicinska sestra, odnosno akuerka nije odgovorna za neprovedeni postupak u sluaju kada, unato primjeni najboljeg znanja i vjetina, poslodavac nije osigurao ordinirane lijekove, sredstva, minimalno potrebni pribor ili tehniku opremu saglasno minimalnim standardima za provoenje uspjene zdravstvene njege. U sluaju nemogunosti provedbe ordiniranog postupka iz stava 1. ovog lana, medicinska sestra, odnosno akuerka je obavezna odmah usmeno i pismeno obavijestiti nadlenog doktora medicine, odnosno nadreeno lice. lan 35. U hitnim stanjima medicinska sestra, odnosno akuerka je duna pruiti pomo svakom pacijentu, bez odlaganja, a ostale pacijente duna je primati prema stepenu medicinskog prioriteta, odnosno prema listi ekanja. Hitnim stanjima iz stava 1. ovoga lana smatraju se ona stanja kod kojih bi zbog nepruanja pomoi mogle nastati trajne tetne posljedice po zdravlje (invalidnost) ili po ivot pacijenta. Medicinska sestra, odnosno akuerka moe odbiti pruanje pomoi pacijentu koji joj prijeti ili je prema njoj, odnosno drugim zdravstvenim radnicima fiziki agresivan, osim u hitnim stanjima. U sluaju iz stava 3. ovoga lana, medicinska sestra, odnosno akuerka je duna pacijentu pruiti neophodnu hitnu lijeniku medicinsku pomo, ako joj je osigurana zatita policije ili neki drugi oblik zatite.

9

lan 36. Medicinska sestra, odnosno akuerka je obavezna u postupanju prema osobama sa duevnim smetnjama uvati prava ovih pacijenata u tjelesnom i duevnom pogledu i paziti na njihovo lino dostojanstvo potujui odredbe Zakona o zatiti osoba sa duevnim smetnjama ("Slubene novine Federacije BiH", br. 37/01, 40/02 i 52/11). lan 37. Medicinska sestra, odnosno akuerka je obavezna evidentirati sve provedene postupke na sestrinskoj ili akuerskoj dokumentaciji za svakog pojedinanog pacijenta na svim nivoima zdravstvene zatite. Dokumentacija zdravstvene njegeSestrinska dokumentacija, odnosno dokumentacija akuerstva iz stava 1. ovog lana je skup podataka koji slue kontroli kvalitete planirane i provedene zdravstvene njegeskrbi, odnosno akuerstva, te je sastavnim dijelom medicinske dokumentacije koju su duni voditi izvrioci zdravstvene njegeskrbi, odnosno akuerstva. Dokumentacija iz stava 1. ovog lana slui za vrednovanje i struni nadzor, kao i u druge svrhe u skladu sa Zakonom o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata i propisima o evidencijama u oblasti zdravstva. lan 38. Dokumentacija zdravstvene njegeSestrinska dokumentacija, odnosno dokumentacija akuerstva sastoji se od: kartona s opisom izvoenja procesa zdravstvene njegeskrbi, odnosno akuerstva, kartona kontinuirane zdravstvene njegeskrbi, odnosno akuerstva, i drugih dokumenata koje prikupi i saini izvrilac zdravstvene njegeskrbi, odnosno akuerstva. Sadraj i obrasce dokumentacije zdravstvene njegesestrinske dokumentacije, odnosno dokumentaije akuerstva na prijedlog nadlenih komora medicinskih sestara i akuerki propisuje federalni ministar saglasno posebnim propisima o evidencijama u oblasti zdravstva. VI - KONTROLA SIGURNOSTI I KVALITETE lan 39. Medicinske sestre, odnosno akuerke dune su uestvovati u uspostavi, razvijanju i odravanju sistema poboljanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, te radu komisija za poboljanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse u kojoj su uposleni, na osnovu standarda i normativa zdravstvene njegeskrbi, kao i Zakona o sistemu poboljanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu ("Slubene novine Federacije BiH", br. 59/05 i 52/11). lan 40. Medicinske sestre, odnosno akuerke dune su uestvovati i u kontroli kvalitete zdravstvene njege skrbi i akuerstva. Kontrolu kvalitete iz stava 1. ovog lana provodi educirana diplomirana ili via medicinska sestra, odnosno akuerka. 10

Edukaciju iz stava 2. ovog lana obavlja Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: AKAZ) u skladu sa Zakonom o sistemu poboljanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu. VIII - KOMORA lan 41. U skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zatiti, a radi ouvanja i zatite interesa svoje profesije, zadovoljenja svojih strunih i linih potreba, obezbjeenja uslova za organizovan nastup svoje profesionalne grupe prema dravnim organima, udruenjima, zdravstvenim ustanovama, proizvoaima i dobavljaima medicinske opreme, kao i radi zatite zdravlja pojedinca, medicinske sestre i akuerke svih nivoa obrazovanja obavezno se udruuju u komoru diplomiranih medicinskih sestara-tehniara i komoru zdravstvenih tehniara svih profila na nivou kantona (u daljem tekstu: nadlena komora). Medicinske sestre i akuerke svih nivoa obrazovanja obavezno se udruuju u jedinstvenu komoru sestara i akuerki koja se osniva na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno kantona. lan 42. Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, odredbe Zakona o zdravstvenoj zatiti koje se odnose na organizovanje komore, poslove i zadatke komore, statut komore te njegov sadraj, shodno se primjenjuju i na komore iz lana 41. ovog zakona. VII - NAGRADE I PRIZNANJA lan 43. Medicinskoj sestri, odnosno akuerki koja je svojim radom doprinijela rjeavanju zdravstvenih problema stanovnitva, posebno ugroenih grupacija; humanizaciji odnosa meu zdravstvenim radnicima; unapreenju zdravstvene njege i akuerstva; efikasnosti zdravstvene njege skrbi i akuerstva, razvoju i uvoenju novih metoda rada zdravstvene njegesestrinstva i akuerstva, postignutim uspjenim rezultatima na strunom usavravanju zdravstvenih radnika, moe se dodijeliti nagrada za izuzetan doprinos i unaprjeenje rada u oblasti zdravstvene njegesestrinstva i akuerstva. Nadlena komora posebnim propisom blie utvruje jedinstvene kriterije i postupak dodjele nagrade iz stava 1. ovog lana. O dodjeljivanju nagrade iz stava 1. ovog lana odluuje komisija koju imenuje nadlena komora. IX - ZDRAVSTVENO INSPEKCIJSKI NADZOR lan 44. Zdravstveno inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog zakona provodi kantonalna i federalna zdravstvena inspekcija, saglasno Zakonu o zdravstvenoj

11

zatiti, kao i Zakonu o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj 69/05). X - KAZNENE ODREDBE lan 45. Novanom kaznom u iznosu od 250,00 KM do 1000,00 KM, kaznit e se izvrilac zdravstvene njegeskrbi, odnosno akuerstva ako: 1. obavlja poslove i zadatke zdravstvene njegeskrbi, odnosno akuerstva suprotno odredbama ovog zakona; 2. promijeni nain i sadraj od lijenika ordinirane terapije (lan 32. stav 2. alineja druga ovog zakona); 3. namjerno uini materijalnu tetu (lan 32. stav 2. alineja trea ovog zakona); 4. u sluaju nemogunosti provedbe ordiniranog postupka ili primjene ordinirane terapije, odnosno nemogunosti provedbe postupka zbog nedostatka lijekova, sredstava, potrebnog pribora ili tehnike opreme, odmah pismeno ne izvijesti nadlenog doktora odnosno nadreeno lice (lan 33. ovog zakona). lan 46. Na medicinske sestre i akuerke koje obavljaju poslove i zadatke zdravstvene njegesestrinstva i akuerstva bez poloenog strunog, odnosno specijalistikog ispita i koje ne vode zdravstvenu dokumentaciju; kao i na zdravstvenu ustanovu odnosno zdravstvenog radnika koji obavlja privatnu praksu, a ne omogui kontinuirano struno usavravanje medicinskim sestrama i akuerkama shodno se primjenjuju kaznene odredbe propisa o zdravstvenoj zatiti, a koje ureuju ista pitanja. XI - PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 47. Na pojam, organizaciju i uslove obavljanja djelatnosti medicinskih sestara i akuerki, te djelovanje medicinskih sestara i akuerki, pored odredbi ovog zakona i propisa donijetih na osnovu ovog zakona, shodno se primjenjuje Zakon o zdravstvenoj zatiti ("Slubene novine Federacije BiH", broj 46/10), Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Slubene novine Federacije BiH", br. 30/97, 7/02, 70/08 i 48/11), Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata ("Slubene novine Federacije BiH", broj 40/10), Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima ("Slubeni glasnik BiH", broj 58/08), Zakon o apotekarskoj djelatnosti ("Slubene novine Federacije BiH", broj 40/10), Zakon o zatiti stanovnitva od zaraznih bolesti ("Slubene novine Federacije BiH", broj 29/05), Zakon o transplantaciji organa i tkiva u svrhu lijeenja (Slubene novine Federacije BiH, broj 75/09), Zakon o krvi i krvnim sastojcima ("Slubene novine Federacije BiH", broj 9/10), kao i propisi donijeti na osnovu ovih zakona, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. lan 48.

12

U roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona federalni ministar donijet e provedbene propise na osnovu ovog zakona kojima se regulira sljedee: - poslovi i zadaci koje e obavljati samostalno medicinske sestre i akuerke, kao i poslovi i zadaci koje e obavljati u sastavu tima zdravstvene zatite (lan 10. stav 5. ovog zakona); - plan i program edukacije iz hitne medicinske pomoi, kao i nain i uslovi za obavljanje edukacije i polaganje ispita, te sadraj i izgled certifakata o obavljenoj edukaciji (lan 19. stav 4. ovog zakona). lan 49. Komore medicinskih sestara i tehniara koje su formirane u skladu sa propisima o zdravstvenoj zatiti koji su donijeti prije stupanja na snagu ovog zakona, dune su usaglasiti svoju organizaciju i poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu istog. lan 50. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH. O B R A Z L O E N J E Zakona o sestrinstvu I - USTAVNI OSNOV Ustavni osnov za donoenje ovog zakona sadran je u Poglavlju III lan 2. pod b) i lanu 3. Ustava Federacije Bosne i Hercegovine. Prema navedenim odredbama predviena je podijeljena ovlast federalne vlasti i kantona u oblasti zdravstva, s tim da: - federalna vlast ima pravo utvrivati politiku i donositi zakone koji se tiu ove ovlasti (lan III 3. stav 3); - kantoni imaju pravo utvrivati politiku i provoditi zakone (lan III 3. stav 4.); - U skladu sa potrebama ovlasti u oblasti zdravstva ostvaruju se od strane kantona koordinirano od federalne vlasti (lan III 3. stav 1.), pri emu federalna vlast uzima u obzir razliite situacije u pojedinim kantonima i potrebu za fleksibilnou u provoenju (lana III 3. stava 3.). Saglasno Poslovniku o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, (Slubene novine Federacije BiH, br. 6/10, 37/10 i 62/10) obraiva zakona je Prednacrt zakona o sestrinstvu uputio na miljenje Federalnom ministarstvu pravde, Federalnom ministarstvu finansija/finacija, Uredu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklaenost sa propisima Evropske unije, Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, kao i kantonima. II - RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA Sestrinstvo, odnosno zdravstvena njega i akuerstvo u Evropi, historijski gledano, nisu bile regulisane. Iz pregleda zakonskih regulativa zdravstvene njege i akuerstva u drugim dravama vidi se da je to pitanje rijeeno na razne naine. U dravama kao to su: Danska, Finska, Engleska, Irska, Island, vedska, Norveka, Francuska, Austrija, Belgija, Grka i Izrael zdravstvena njega je pod nadzorom nadlenog ministarstva. U Njemakoj i Poljskoj zdravstvena njega je pod nadzorom 13

regionalne vlade i strunih udruenja. Meutim, ima drava gdje ne postoje jasne razlike u ovom pogledu, ve postoji meusobna povezanost i ovisnost. Za uspostavu optimalne zakonske legislative iz ove oblasti, vie godina se zalau: 1. Meunarodni savjet sestara njegovateljica (International Council of Nurses), 2. Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organisatiom), 3. Meunarodna organizacija rada (International Labour Organisation). Potrebno je istai da se, u zadnje vrijeme, uloga izvrioca zdravstvene njege bitno izmijenila, prvenstveno radi stavljanja akcenta na primarnu zdravstvenu zatitu u cilju njenog jaanja, kompleksnosti zdravstvene njege koja je povezana sa promjenama zdravstva u cjelini, s uvoenjem novih tehnologija u medicini i sestrinstvu, te reformama u oblasti zdravstva koje su u skladu sa potrebama pacijenata, odnosno korisnika zdravstvenih usluga. U novije vrijeme sestrinstvo i zdravstvena njega trae izjednaenje sa drugim zdravstvenim disciplinama i dostizanje najvieg stepena drutvenog priznanja koje do sada nije imala. Meunarodni dokumenti koji obrauju i odreuju zakonske okvire djelatnosti medicinskih sestara i zdravstvene njege su: 1. ILO Nursing Personnel Convection 1877 (No. 149) in Recommendation 1977 (No. 157) 2. Nursing Regulation: A Report on the Present-A Position for the Future, Geneve, ICN, 1986. 3. Regulatory Mechanism for Nursing Training for Practice, Meeting Primary health Needs, Kopenhagen, WHO, 1986. 4. Guidelines for Regulatory Changes in Nursing education in Practice to Promote Primary health care, Kopenhagen, WHO; 1988. 5. ILO Labour Organisation, International standards classification of occupation, Geneva, 1988. 6. Nursing Regulation Guidebook: From Priciple to Power, Geneve, ICN,1991. 7. Health care reforms: The Nursing Response, WHO, konferencija vladinih sestara, Reykyavik, 1996. 8. Ljubljanska listina, Konferencija WHO o reformama zdravstvene zatite u Europi, Ljubljana,lipanj, 1996. Uesnici Evropske konferencije o zdravstvenoj njezi koja je odrana 1988. godine u organizaciji Evropskog ureda SZO za primarnu zdravstvenu njegu u Beu, s Bekom deklaracijom o zdravstvenoj njezi sa potporom ciljevima Zdravlje za sve, izrazili su potrebu za obavezno uestvovanje vlada i onih struktura koje odluuju o dravnom zdravstvenom sustavu. Predloili su vladama da pomognu u reformama zdravstvene njege. Druga ministarska konferencija SZO-a o sestrinstvu u Evropi pod nazivom Sestre i akuerke: Snaga u zdravstvu, koja je odrana u Minhenu 2000. godine, s Minhenskom deklaracijom koja je posveena jedinstvenoj ulozi i doprinosu medicinskih sestara i akuerka u razvoju zdravstva i pruanju zdravstvenih usluga. Rezolucije koje je prihvatila Skuptina WHO (WHA 47,27 iz godine 1989, WHA 45,5 iz godine 1992, WHA 48,8 iz godine 1995. i WHA 49,1 iz godine 1996.), upozorile su na potrebe poboljanja organizovanja sestrinstva i zdravstvene njege koja bi bila u stanju suoiti se sa svim zdravstvenim potrebama stanovnitva. Rezolucije predlau i preporuuju dravama lanicama SZO, donoenje zakona o sestrinstvu. Rezolucija SZO WHA 54.12 iz 2001 godine, naglaava potrebu za 14

bazom podataka koja se temelji na dokazima i koja bi omoguila nadgledanje i evaluaciju napretka u razvoju sestrinsva i akuerstva/akuerstva. Reforme koje se implementiraju mogu imati malo uticaja, ako nemamo naina da izmjerimo promjene koje donose. Od drava zemalja lanica SZO se oekuje da podnesu izvjetaj Svjetskoj zdravstvenoj skuptini o provedbi ove Rezolucije. U izvjetaju ministarstava zdravstva drava lanica SZO iz godine 1991-92. zakljueno je da se u pojedinim dravama, dravnim zakonima koi unapreenje sestrinstva i zdravstvene njege, to izravno ima za posljedicu umanjenje potrebnog broja izvrilaca zdravstvene njege kod izvoenja pojedinih zdravstvenih usluga iz ove oblasti. U nekim zemljama pak, zdravstvena njega nije uope regulirana zakonom, te je stoga njezino djelovanje bez nadzora i nepotpuno. U izvjetaju iz godine 1992-95. vidno je, da je 44,2 % drava lanica SZO donijelo i implementiralo zakonodavstvo iz oblasti zdravstvene njege, tako da se osigurava kvalitet usluga zdravstvene njege i omoguava adekvatno obrazovanje izvrioca zdravstvene njege. U istom izvjetaju 25,8 % drava koje nemaju ureene zakone o sestrinstvu, predviaju ta pitanja rijeiti tokom naredne tri godine. Podaci u Evropskoj regiji govore da vie od 50 % drava ima revidiranu zakonsko ureenu zdravstvenu njegu, 35 % drava predvia da se ta oblast uredi u toku tri godine. (WHO/ HRH/NUR/95.2). S tim u vezi, namjera je obraivaa koncipirati ovaj zakon na takvim postulatima koji e omoguiti ureenost, dosljednost i nadzor u zdravstvenoj njezi, naroito u njezinom praktinom dijelu. Ovaj zakon treba biti od obostrane koristi i za pacijenta i za izvrioca zdravstvene njege, na taj nain to e osigurati sljedee : - zatitu pacijenta pred nestruno obavljenim uslugama zdravstvene njege, - saznanje pacijenta o mogunostima izbora zdravstvenih usluga, - garancija kvalitete zdravstvenih usluga, - poticanje razvoja struke, - priznanje strunosti, identiteta i drutvenog poloaja izvrioca zdravstvene njege i akuerstva. Struna osnova ovog zakona je i dokument "Akcioni plan za medicinske sestre i akuerke/primalje u Federaciji BiH" koji je uraen u okviru CARDS projekta finansiranog u BiH od strane EU. Vlada Federacije BiH na svojoj sjednici odranoj 22.08.2007. godine usvojila je ovaj akcioni plan i konstatovala da isti predstavlja stunu osnovu i za donoenje ovog zakona. III - NAELA NA KOJIMA SE ZASNIVA ZAKON Osnovi cilj ovog zakona je opredijeliti djelatnost medicinskih sestara i zdravstvenu njegu kao djelatnost i struku koja umnogome doprinosi zdravlju stanovnitva, a takoer, cilj je da se odredbe ovog zakona shodno primjenjuju i na sestre akuerke do donoenja posebnog propisa o primaljstvu, odnosno do usaglaavanja propisa u oblasti obrazovanja u dijelu koji se odnosi na kvalifikacije i zvanja sestara akuerki, a to je nuni preduslov za posebnu regulaciju djelatnosti akuerstva u oblasti zdravstva. S tim u vezi, ovaj cilj zakona se postie kroz primjenu sljedeih naela: Naelo ustroja (mora odgovoriti na potrebe stanovnitva) 15

Zdravstveni radnici koji se bave poslovima i zadacima zdravstvene njege i akuerstva (u daljem tekstu: izvrioci zdravstvene njege i akuerstva) priznaju najnovija teoretska i praktina znanja, te strunost u odnosu zadovoljavanja zdravstvenih potreba stanovnitva, kao i unaprjeenja struke. Za postizanje optimalne kvalitete zdravstvene njege i akuerstva potrebno je osigurati odgovarajue uslove rada. Naelo definicije Definicija sestrinstva, zdravstvene njege i akuerstva, kao i izvrioca zdravstvene njege skrbi i akuerstva je centralno pitanje zakonske legislative iz ove oblasti. Stoga je potrebno jasno definirati nazive pojedinanih kategorija ovih izvrilaca, a prema nivou njihovog obrazovanja i odgovornosti. Naelo strune spreme ili naelo strunosti Zakon pospjeuje u cijelosti razvoj i unapreenje zdravstvene njege skrbi i akuerstva, s ciljem potpunog ispunjavanja efikasnosti zdravstvene njege skrbi i akuerstva u drutvu uope. Izvritelji zdravstvene njege skrbi i akuerstva u svakodnevnom ivotu moraju se odazivati na rjeavanje sve uestalijih drutvenih i zdravstvenih problema. Naelo interesa i odgovornosti Izvrioci zdravstvene njege i akuerstva uestvuju u kreiranju zdravstvene politike. S tim u vezi, struka treba biti odgovorna za razvoj i kvalitet, koji garantira osnovno znanje i nagrauje sa organiziranim postdiplomskim usavravanjem. Izvrioci zdravstvene njege i akuerstva preuzimaju direktnu odgovornost za svoj daljnji struni razvoj i usavravanje. Oni su kao takvi odgovorni pacijentu, drutvu, svom strunom nazivu i radnim kolegama. Izvrioci zdravstvene njege i akuerstva preuzimaju odgovornost za svoj rad, bilo da rade samostalno ili u timu. Uestvovanje strunjaka u srodnim strunim disciplinama znai dopunu teoretskog i praktinog znanja o zdravstvenoj njezi i akuerstvu. Strunjaci i poslodavci formiraju specifine strune standarde u zdravstvenoj njezi i akuerstvu, te ih odreuju kao dio sistema zdravstvene zatite. Naelo uravnoteenosti U sistemu zdravstvene zatite treba biti prepoznatljiv udio svake grupe zdravstvenih radnika i treba postojati njihova meusobna povezanost. Naelo strune kontrole Za postizanje efikasne, ekonomske, strune i dostupne zdravstvene njege, odnosno akuerstva potrebna su jasna doktrinarna naela zdravstvene njege i akuerstva, te usvojen sistem strune kontrole njenih izvrilaca. Naelo prilagoavanja Ovako koncipirano sestrinstvo, odnosno zdravstvena njega i akuerstvo u skladu sa ovim zakonom, kao i propisima donijetim na osnovu ovog zakona, omoguava da se na optimalan nain osigura struna prilagoenost, a izvriocima zdravstvene njege i akuerstva se stvara mogunost za kreativni rad.

16

Naelo efikasnosti i skladnosti Ovaj zakon treba da dovede do pojednostavljenja rada, kao i odreene organizacije rada i upravljanja u timu zdravstvene zatite. To znai povezivanje zdravstvenih strunjaka raznih profila u zajednikim aktivnostima, sa decidno odreenim pravima, obavezama i odgovornostima pojedinih uesnika tima zdravstvene zatite. Zakonsko ureenje struke znai pojednostavljen i usmjeren rad u ureenju stepena organizacije i upravljanja, i profesionalnoj strukturi izvrilaca zdravstvene njege i akuerstva. Naelo univerzalnosti U zakonu su utemeljeni univerzalni standardi obrazovanja i obaveza u zdravstvenoj njezi, odnosno akuerstvu to omoguava zamjenu radnog mjesta u skladu sa potrebama i slobodi migracije radne snage. Naelo pravednosti - pravinosti Zakonsko ureenje daje zdravstvenoj njezi, odnosno akuerstvu i njenim izvriocima poloaj u drutvu kakav imaju druga zanimanja; pravinost odreuje adekvatno nagraivanje prema strunoj spremi, iskustvu i radu u zdravstvenoj njezi i akuerstvu. Naelo jednakopravnosti zanimanja Za optimalan rad i razvoj struke izvrioci zdravstvene njege i akuerstva moraju biti jednakopravni lanovi zdravstvenog tima, pri emu trebaju da interdisciplinarno i multisektorsko sarauju i rade sa strunjacima iz drugih oblasti. Rad u zdravstvenoj njezi i akuerstvu mora biti jednako vrednovan kao rad drugih zanimanja. IV - OBRAZLOENJE PRAVNIH RJEENJA U Poglavlju I Ope odredbe, utvreno je da se ovim Zakonom ureuje djelatnost, standard obrazovanja i uslovi za obavljanje djelatnosti, prava i odgovornosti, kontrola kvalitete rada medicinskih sestara i akuerki u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija BiH) (lan 1.) Djelatnost medicinskih sestara i akuerki je sastavni dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Federaciju BiH, a obavlja se pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom i drugim propisima iz oblasti zdravstva. lanom 2. odreeno je da su medicinske sestre, u smislu ovog zakona medicinske sestre opeg smjera svih nivoa obrazovanja, te pedijatrijske i psihogerijatrijske sestre/tehniari (u daljnjem tekstu: medicinske sestre), a koje rade u oblasti zdravstvene njege, dok su akuerke sestre koje imaju zavrenu srednju medicinsku kolu akuerskog smjera ili visoku zdravstvenu kolu za akuerstvo, koje rade u oblasti akuerstva. lan 3. utvruje da su medicinske sestre u provoenju svoje djelatnosti obavezne primjenjivati najbolje struno znanje, potujui prava pacijenata, etika i struna naela koja su u funkciji zatite zdravlja stanovnitva i svakog pacijenta lino. lan 4. propisuje jednak i ravnopravan odnos oba spola. U Poglavlju II Djelatnost medicinskih sestara i akuerka (l. 5. 8.) odreeno je da djelatnost medicinskih sestara i akuerka obuhvaa sve postupke, znanja i vjetine zdravstvene njege i akuerstva temeljenih na naunim 17

spoznajama iz podruja sestrinstva i akuerstva, prirodnih, medicinskih i humanistikih nauka. lan 6. definira ta obuhvata zdravstvena njega, a to je promocija zdravlja, prevencija bolesti, briga o bolesnim, invalidnim i umiruim licima, licima sa posebnim potrebama, podrka pacijentima, promocija sigurnog okruenja, istraivanja, uestvovanje u stvaranju zdravstvene politike, saradnja sa udruenjima pacijenata, menadmentom zdravstvenog sistema i sistemom obrazovanja. Istim lanom definirano je i ta obuhvata akuerstvo, a to su svi postupci znanja i vjetine zatite u akuerstvu, odnosno briga o osobi enskog spola prije, za vrijeme trudnoe, na poroaju i u post-poroajnom periodu. l. 7. i 8. Utvreno je da su zdravstvena njega i akuerstvo sastavni dio sistema zdravstvene zatite, kao i da su javne djelatnosti, te kao takve podlijeu kontroli zadovoljenja standarda obrazovanja. U Poglavlju III Nain obavljanja i organizovanja djelatnosti zdravstvene njege i akuerstva (l. 9. 14.) prije svega se propisuje da se provoenje zdravstvene njege i akuerstva temelji na potrebama stanovnitva, a u skladu s planom i programom mjera zdravstvene zatite i propisima iz oblasti zdravstva (lan 9.). Nadalje, lanom 10. odreeno je da medicinske sestre i akuerke zdravstvenu njegu i akuerstvo obavljaju u skladu sa utvrenim poslovima i zadacima i to na nain da: samostalno djeluju u oblasti zdravstvene njege zdravih i bolesnih lica, te da djeluju i uestvuju kao lan tima zdravstvene zatite u dijagnostiko- terapeutskom procesu zajedno sa doktorom medicine. Ovdje je bitno podvui razliku, u smislu da samostalno obavljanje poslova zdravstvene njege i akuerstva podrazumijeva iniciranje, procjenu, planiranje, izvoenje odreene aktivnosti ili intervencije koje su u interesu pacijenta, a odnose se na zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba, dok se djelovanje i uestvovanje u dijagnostikoterapeutskom procesu obavlja po uputama i strunom nadzoru doktora medicine, a sam rad zdravstvene njege samostalno. Bitno je istai stav 4. ovog lana kojim se predvia Poslove i zadatke koje e obavljati samostalno medicinske sestre i akuerke, kao i poslove i zadatke koje e obavljati u sastavu tima zdravstvene zatite posebnim propisom e utvrditi federalni ministar zdravstva (u daljem tekstu: federalni ministar) na prijedlog Komore. l. 11. i 12. propisan je nain organizacije zdravstvene njege i akuerstva, dok je lanom 13. ureen tim zdravstvene njege i tim akuerki. Bitno je istai da u ovom zakonu govorimo o timovima zdravstvene njege i timovima akuerki samo u organizacijskom smislu, a ne u smislu propisa o standardima i normativima. lanom 14. precizirano je ko moe biti voditelj timova zdravstvene njege, odnosno akuerstva. Poglavlje IV Standard obrazovanja i uslovi za obavljanje djelatnosti medicinske sestre (l. 15. - 26.) U lanu 15. propisano je da medicinske sestre samostalno obavljaju poslove i zadatke svog strunog naziva ako imaju odgovarajuu strunu spremu, radno iskustvo, te poloen struni ispit u skladu sa propisom o zdravstvenoj zatiti, kao i ostale uslove u skladu sa propisima o radu. Takoer, previeno je i pod kojim uslovima ove djelatnosti mogu obavljati stranci na podruju Federacije BiH. Bitno je istai odredbu lana 17. prema kojem medicinske sestre stiu obrazovanje na fakultetu zdravstvenih studija i u srednjim kolama zdravstvenoga usmjerenja, a u skladu sa propisima iz oblasti obrazovanja i zdravstvene zatite. Nadalje, medicinske sestre su dune, nakon zavrenog obrazovanja na visokim i srednjim kolama zdravstvenog usmjerenja, obaviti pripravniki sta u skladu sa propisima o zdravstvenoj zatiti (lan 18.). Odredbama 18

l. 19, 20. i 21. propisuju se uslovi polaganja strunog ispita za medicinske sestre, priznavanje staa i strunog ispita obavljenog u inostranstvu, kao i obavezni upis kod nadlene komore i sticanje prava na izdavanje licence, u skladu sa propisima o zdravstvenoj zatiti, kao i oduzimanje licence. Novina je da medicinska sestra, odnosno akuerka ima pravo na specijalizaciju za pojedine ue oblasti zdravstvene njege, odnosno akuerstva. Specijalizacija predstavlja poseban vid organiziranog strunog usavravanja s ciljem osposobljavanja za obavljanje poslova i zadataka pojedinih uih oblasti zdravstvene njege, odnosno akuerstva, a grane specijalizacija, trajanje i program specijalizacija utvruju se posebnim podzakonskim aktom kojeg donosi federalni ministar na osnovu propisa o zdravstvenoj zatiti (lan 22.). Navedeno je u skladu sa odredbama novog Zakona o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine Federacije BiH, broj 46/10) koji predvia da se specijalizacija moe odobriti zdravstvenim radnicima i zdravstvenim saradnicima sa visokom strunom spremom. S tim u vezi, ovim zakonom u lanu 23. odreeno je da specijalizacija moe odobriti medicinskoj sestri, odnosno akuerki, ukoliko ima zavren fakultet zdravstvenih studija/visoku kolu zdravstvenog usmjerenja, ili zavren prvi ciklus obrazovanja po Bolonji, poloen struni ispit, i koja je u radnom odnosu u zdravstvenoj ustanovi ili ima privatnu praksu ili radi kod zdravstvenog radnika visoke strune spreme privatne prakse. Medicinske sestre, odnosno akuerke imaju pravo i obavezu kontinuiranog usavravanja radi odravanja i unaprjeenja kvaliteta zdravstvene njege i potreba pacijenata (lan 25.). Takoer, zbog prirode posla medicinske sestre, odnosno akuerke, zakon je predvidio i mogunost da se one dodatno educiraju i u sluaju kada opseg i sloenost poslova i oekivanih rezultata zahtijevaju dodatnu edukaciju, odnosno struno usavravanje. Dodatna edukacija se provodi u svrhu poboljanja kvalitete i uinkovitosti rada medicinske sestre, odnosno akuerke (lan 26.). U Poglavlju V Prava, obaveze i odgovornosti medicinskih sestara i akuerki (l. 27. - 38.) dat je detaljan pregled prava koja medicinske sestre, odnosno akuerke imaju u obavljaju poslova i zadataka zdravstvene njege, kao i pregled obaveza i odgovornosti koje proizlaze iz zdravstvene njege, odnosno akuerstva. l. 35. i 36. predvieno je postupanje medicinske sestre, odnosno akuerke u hitnim sluajevima, kao i njihov odnos prema osobama sa duevnim smetnjama. Posebno istiemo da je lanom 37. propisano da je medicinska sestra obavezna evidentirati sve provedene postupke na sestrinskoj ili akuerskoj listi za svakog pojedinanog pacijenta na svim nivoima zdravstvene zatite. Dokumentacija zdravstvene njege, odnosno akuerstva, u smislu ovog zakona, je skup podataka koji slue kontroli kvalitete planirane i provedene zdravstvene njege i akuerstva, te je sastavnim dijelom zdravstvene dokumentacije koju su duni voditi izvrioci zdravstvene njege i akuerstva. Ova se dokumentacija sastoji od kartona s opisom izvoenja procesa zdravstvene njege, odnosno akuerstva; kartona kontinuirane zdravstvene njege, odnosno akuerstva i drugih dokumenata koje prikupi i saini izvrilac zdravstvene njege, odnosno akuerstva. Sadraj i obrasce dokumentacije zdravstvene njege, odnosno akuerstva na prijedlog nadlenih komora medicinskih sestara i akuerski propisuje federalni ministar (lan 38.).

19

U Poglavlju VI Kontrola sigurnosti i kvalitete utvreno je da su medicinske sestre, odnosno akuerke dune uestvovati u uspostavi, razvijanju i odravanju sistema poboljanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, te radu komisija za poboljanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga zdravstvene ustanove odnosno privatne prakse u kojoj su uposleni, na osnovu standarda i normativa zdravstvene njege kao i propisa o sistemu poboljanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu (lan 39.). Posebnom je odredbom regulisano i da su medicinske sestre dune uestvovati u kontroli kvalitete zdravstvene njege i akuerstva (lan 40.). Ovdje je vano napomenuti da kontrolu kvalitete provodi educirana diplomirana ili via medicinska sestra, odnosno akuerka, a iju edukaciju obavlja Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: AKAZ) u skladu sa propisima o sistemu poboljanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu. Poglavlje VII Komora l. 41. i 42. predvia da se u skladu sa propisom o zdravstvenoj zatiti, a radi ouvanja i zatite interesa svoje profesije, zadovoljenja svojih strunih i linih potreba, obezbjeenja uslova za organizovan nastup svoje profesionalne grupe prema dravnim organima, udruenjima, zdravstvenim ustanovama, proizvoaima i dobavljaima medicinske opreme, kao i radi zatite zdravlja pojedinca, medicinske sestre i akuerke svih nivoa obrazovanja obavezno udruuju u komoru diplomiranih medicinskih sestara-tehniara i komoru zdravstvenih tehniara svih profila na nivou kantona. Takoer, medicinske sestre i akuerke svih nivoa obrazovanja obavezno se udruuju i u jedinstvenu komoru medicinskih sestara i akuerki koje se osnivaju na nivou Federacije BiH, odnosno kantona. Ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, odredbe propisa o zdravstvenoj zatiti koje se odnose na organizovanje komore, poslove i zadatke komore, statut komore te njegov sadraj, shodno se primjenjuju i na kantonalne i Federalnu komoru iz lana 41. ovog zakona. Iz l. 41. i 42. proizlazi da bi se medicinske sestre i akuerke iz lana 2. st. 2. i 4. ovog Zakona obavezno udruivale u komore na nivou kantona osnovane u skladu sa propisima o zdravstvenoj zatiti, ali i u jedinstvenu komoru medicinskih sestara i akuerki koja se formira za nivo Federacije BiH, odnosno kantona. Naime, poglavlje Komore Zakona o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine Federacije BiH, broj 46/10) predvia postojanje Komore diplomiranih medicinskih sestara-tehniara i Komore zdravstvenih tehniara svih profila. Prema tome, postoji mogunost osnivanja ovih komora na kantonalnom i federalnom nivou. U Federaciji BiH postoje kantonalne komore medicinskih sestara, odnosno zdravstvenih tehniara iji su lanovi, izmeu ostalog, i medicinske sestre razliitih profila. Meutim, mora se istai da Direktiva 2005/36/EC o profesionalnim kvalifikacijama i priznavanju istih obrauje i kvalifikacije medicinskih sestara i akuerki, a implementaciji iste doprinijelo bi formiranje jedinstvenih komora medicinskih sestara i akuerki na federalnom, odnosno kantonalnom nivou. Bitno je istai da u postupku pregovora Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom, Direktiva 2005/36/EC zauzima izuzetno vano mjesto, iz razloga to ista ne samo da rjeava pitanje kvalifikacija za odreena medicinska zvanja, ve i pitanje priznavanja istih u zemljama EU, to implicira slobodu kretanja radne snage, a to je opet jedan od osnovnih stubova EU. Harmonizacija domaih propisa iz oblasti sestrinstva sa propisima EU, te implementacija spomenute kljune Direktive, zasigurno predstavlja teak zadatak koji stoji pred donosiocima odluka u oblasti obrazovanja i zdravstva, kao i pred 20

zdravstvenim kadrovima na koje se direktno odnosi. Iskustva zemalja u regionu pokazuju da implementacija ove Direktive, upravo u dijelu koji se odnosi na medicinske sestre i akuerke, jeste jedan od teih dijelova reforme zdravstvenog sistema. Tim vie, to ovo nije samo pitanje za zdravstvo, ve i vrlo kompleksno pitanje za obrazovanje. U tom smislu, potrebno je raspolagati sa preciznim podacima o stanju u oblasti sestrinstva, kako u pogledu broja licenciranih lanova, tako i u pogledu strunih profila koji se obrazuju na razliitim nivoima u sistemu obrazovanja. Prednje je potrebno kako bismo pravovremeno sagledali kapacitete i steeni stepen zvanja u struci, probleme u ovoj oblasti, mogunosti za njihovo prevazilaenje i aspekte unapreenja, a sve u skladu sa propisima EU. Naprijed navedeno opredijelilo je obraivaa propisa da u ovom Zakonu ponudi rjeenje prema kojemu se, kako smo ve rekli, predvia da se medicinske sestre svih nivoa obrazovanja obavezno udruuju, pored nadlenih kantonalnih komora osnovanih u skladu sa propisom o zdravstvenoj zatiti i u jedinstvenu komoru medicinskih sestara i akuerki osnovanu na nivou Federacije BiH, odnosno kantona. Znaaj formiranja jedinstvene komore/a medicinskih sestara i akuerki ogleda se posebno u potrebi voenja jedinstvenog registra licenciranih lanova. One bi svakako inile struno tijelo u oblasti sestrinstva sa svim ovlastima predvienim Zakonom o zdravstvenoj zatiti; zatim osigurale bi jedinstveni registar medicinskih sestara i akuerki, te bile partner u procesu reforme u oblasti sestrinstva. to se tie razliitih strunih profila medicinskih sestara i akuerki koje bi inile lanstvo ove komore/a, isto se moe posmatrati velikom prednou, jer se na jednom mjestu objedinjava interes ovih profesija, bez obzira na razliit nivo obrazovanja. Praktino, to se pitanje rjeava unutranjom organizacijom komore, kroz Statut i druge akte komore i kroz mogunosti obrazovanja posebnih sekcija/razreda za svaki struni profil koji je predmetom ovog zakona. Naravno, komore, bez obzira na nivo na kojem su osnovane, djeluju u skladu sa odredbama Zakona o zdravstvenoj zatiti koje se odnose na organizovanje komore, poslove i zadatke komore, statut komore, te njegov sadraj. Takoer, posebno treba naglasiti da Federalno ministarstvo zdravstva prati rad federalnih komora, i to sa stanovita provoenja zakona i utvrene politike iz oblasti zdravstvene njege i akuerstva, te predlae odgovarajue mjere za unapreenje rada, dok rad kantonalnih komora prate kantonalna ministarstva zdravstva, a u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zatiti. Obzirom da se ovaj zakon ima posmatrati kao lex specialis smatrali smo opravdanim naprijed navedeno rjeenje, iz razloga koji su ovdje i opisani, kao i radi unapreenja razvoja sestrinstva, poduzimanja akedvatnih mjera u reformskim procesima i koordinirane akcije od strane nadlenih ministarstava i komora kao predstavnika struke i zatitnika njenih interesa kako na federalnom nivou, tako i na kantonalnom nivou. U Poglavlju VIII Nagrade i priznanja utvreno je da se medicinskoj sestri, odnosno akuerki koja je svojim radom doprinijela rjeavanju zdravstvenih problema stanovnitva, posebno ugroenih grupacija; humanizaciji odnosa meu zdravstvenim radnicima; unapreenju zdravstvene njege i akuerstva; efikasnosti zdravstvene njege i akuerstva, razvoju i uvoenju novih metoda rada zdravstvene njege i akuerstva, postignutim uspjenim rezultatima na strunom usavravanju zdravstvenih radnika, moe dodijeliti nagrada za izuzetan doprinos i unaprjeenje rada u oblasti zdravstvene njege i akuerstva. Takoer, odreeno je da e nadlena komora posebnim propisom regulisati kriterije i postupak dodjele nagrade O 21

dodjeljivanju ove nagrade odluuje komisija koju imenuje nadlena komora. (lan 43.). U Poglavlju IX Zdravstveno-inspekcijski nadzor (lan 44.) utvreno je da zdravstveno inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog zakona provodi kantonalna i Federalna zdravstvena inspekcija, saglasno propisima o zdravstvenoj zatiti, kao i propisima o inspekcijama u Federaciji Bosne i Hercegovine. U Poglavlju X Kaznene odredbe propisane su novane kazne za izvrioce zdravstvene njege u sluaju naruavanja odreenih odredaba ovog zakona (l. 45. i 46.). Poglavlje XI Prelazne i zavrne odredbe propisuje se shodna primjena drugih propisa na djelatnost medicinskih sestara i akuerki (lan 47.). lanom 48. utvrena je obaveza federalnog ministra da u roku od est mjeseci donese provedbene propise temeljem ovoga zakona. Takoer, utvruje se obaveza da komore medicinskih sestara i tehniara, koje su formirane u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zatiti donesenim prije stupanja na snagu ovog zakona, usaglase svoju organizaciju i poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu istog (lan 48.) Prema lanu 49. propisano je da ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH. V MILJENJA Saglasno Poslovniku o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, (Slubene novine Federacije BiH, br. 6/10, 37/10 i 62/10) obraiva zakona je na Prednacrt zakona o sestrinstvu pribavio pozitivna miljenja Federalnog ministarstva pravde, Federalnog ministarstva finansija/financija, Ureda Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za zakonodavstvo i usklaenost sa propisima Evropske unije (u daljem tekstu: Ured za zakonodavstvo) i Federalne uprave za inspekcijske poslove. Ured za zakonodavstvo je imao odreene sugestije i prijedloge na prvobitno poslani tekst zakona, a koje je obraiva zakona prihvatio, te ugradio u ovaj tekst. Obraiva propisa je nakon sublimiranja komentara i miljenja zaprimljenih na Prednacrt zakona o sestrinstvu preraeni tekst istoga dostavio Uredu za zakonodavstvo na miljenje. Svojim aktom broj 07-02/1-37- 515-2/11 od 09.09.2011.godine Ured za zakonodavstvo je konstatirao da je obraiva propisa uvaio njegove primjedbe i sugestije, a u vezi s drugima dostavio obrazloenje zato nisu prihvaene. S obzirom na to, Ured za zakonodavstvo na dostavljeni novi tekst Prednacrta zakona o sestrinstvu nije imao primjedbi. U skladu sa ustavnom podjelom nadlenosti Prednacrt zakona o sestrinstvu poslan je na miljenje i kantonima. S tim u vezi, na predloeni tekst sljedea ministarstva dala su pozitivno miljenje: Ministarstvo za socijalnu politiku, zdravstvo, raseljena lica i izbjeglice Bosansko-podrinjskog kantona; Ministarstvo zdravstva Tuzlanskog kantona; Ministarstvo zdravstva Zeniko-dobojskog kantona; Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne zatite Zapadno-hercegovakog kantona; Ministarstvo zdravstva i socijalne politike Unsko-sanskog kantona. 22

Napominjemo da se Posavski kanton i Srednjebosanski kanton nisu oitovali na Prednacrt zakona o sestrinstvu. Nadalje, Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo se nije direktno oitovalo o Prednacrtu zakona, u smislu svog aktivnog uea u davanju miljenja, ve je proslijedilo miljenja dostavljena od strane zdravstvenih ustanova i komora sa podruja tih kantona, a bez vlastitog osvrta na iste. S tim u vezi, obraiva zakona je uputio urgenciju navedenim ministarstvima cijenei potrebu njihovog aktivnog ukljuivanja u donoenje zakona u oblasti zdravstva, te imajui u vidu da, saglasno Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine (lan III 3. stav 4.), kantoni utvruju politiku i provode zakone iz oblasti zdravstva na svom podruju. Sugestije, komentare i prijedloge na Prednacrt zakona o sestrinstvu imalo je Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanskog kantona. Naime, ovo ministarstvo istaknulo je prijedlog da se rade odvojeni zakoni za djelatnost medicinskih sestara i akuerki. S tim u vezi, istiemo da se za isto nisu stekli osnovni preduslovi, a koji su vezani za reformu sistema obrazovanja. Naime, obraiva zakona ima u vidu odredbe Direktive 2005/36/EC o priznavanju strunih kvalifikacija, koja, izmeu ostalog, regulie i strune kvalifikacije medicinskih sestara i akuerki, i posmatra ih kao odvojena zanimanja u zdravstvu. Naalost, u ovom momentu nije mogue preuzeti odredbe navedene Direktive, u tom dijelu, u propise iz oblasti zdravstva, iz razloga to se iste primarno odnose na sistem obrazovanja. Potrebno je prvenstveno u sistemu obrazovanja uspostaviti odgovarajue planove i programe, usvojiti poseban propis o koritenju akademskih titula, sticanju strunih i naunih zvanja, koji e, izmeu ostalog, obuhvatiti i medicinski kadar saglasno odredbama Direktive 2005/36/EC, a kako bi normativa u zdravstvu mogla na adekvatan nain da prati nova rjeenja, usklaena sa propisima EU. Harmonizacija domaih propisa u vezi sa srunim zvanjima i priznavanjem strunih kvalifikacija u doslovnom smislu, kako to predviaju propisi Evropske unije, u nadlenosti je, prevashodno ministarstava obrazovanja. U prelaznom periodu, obraiva se odluio za donoenje ovog Zakona, kojim se prepoznaju profesije medicinske sestre i akuerke, kao odvojene, posebne profesije u zdravstvu, a to se moe smatrati prvim korakom u cjelokupnom procesu reforme sestrinstva, kao jednog od stratekih ciljeva razvoja zdravstva u Federaciji BiH. Navedeno je usaglaeno i sa odredbama Zakona o standardnoj klasifikaciji zanimanja (Slubene novine Federacije BiH, broj 22/04), odnosno Odlukom o standardnoj klasifikaciji zanimanja u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, br. 40/04, 26/09 i 40/09). Zakon o standardnoj klasifikaciji zanimanja ureuje pojam i svrhu Standardne klasifikacije zanimanja, definira zanimanje, utvruje organe nadlene za njeno donoenje, rokove primjene i subjekte na koje se zanimanja predviena ovim zakonom odnose. U skladu s ovim zakonom, klasifikacija zanimanja temelji se na naelima i sistemu Meunarodne standardne klasifikacije ISCO-88, ime se svi podaci o zanimanjima predvieni ovim zakonom prilagoavaju meunarodnoj komunikaciji. Klasifikaciju zanimanja propisuje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, na prijedlog Federalnog zavoda za statistiku. S tim u vezi, donesena je naprijed navedena Odluka o standardnoj klasifikaciji zanimanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, koja klasificira medicinske sestre odvojeno od akuerki. Nadalje, Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanskog kantona sugerisalo je jasnije odreenje ta se podrazumijeva pod 23

medicinskom sestrom, u smislu ovog zakona, to je razmotreno, te je definisan novi lan 2. ovog Zakona, prema kojem su medicinske sestre, u smislu ovog zakona, medicinske sestre opeg smjera svih nivoa obrazovanja, te pedijatrijske i psihogerijatrijske sestre/tehniari, koje rade u oblasti zdravstvene njege. Prihvaen je i prijedlog da se koristi izraz multidisciplinaran kod definisanja tima u lanu 10. Tako, medicinske sestre i akuerke svoju djelatnost mogu obavljati u multidisciplinarnim, kao i u intersektorskim timovima (lan 10.). Napominjemo da su kantonalna ministarstva proslijedila Prednacrt zakona o sestrinstvu na miljenje i zdravstvenim ustanovama i komorama. Tako su sugestije, komentari i prijedlozi na Prednacrt zakona o sestrinstvu pristigli od sljedeih ustanova i komora: JU Opa bolnica Prim. dr Abdulah Naka; JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo; JU Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo, JU Dom zdravlja Dr Isak Samokovlija Gorade, ZU Dom zdravlja Bosanski Petrovac, Komora zdravstvenih tehniara Hercegbosanskog kantona, Komora zdravstvenih tehniara Tuzlanskog kantona i Vie medicinske sestre Doma zdravlja Posuje. Sve dostavljene sugestije, komentare i prijedloge ovo ministarstvo je razmotrilo, i to kako slijedi: JU Opa bolnica Prim. dr Abdulah Naka iznosi prigovor da u Prednacrtu zakonu o sestrinstvu nema vrednovanja rada medicinske sestre i akuerke. Skreemo panju da je isto obraeno u lanu 16. Takoer, postavljaju pitanje strukovnih udruenja, odnosno njihovog odnosa sa drugim udruenjima i sl. Prednacrt zakona l. 41. i 42. ureuje pitanje komora, a svi daljnji odnosi komore sa drugim udruenjima, ministarstvima, ili nadlenim institucijama rjeavaju se kroz ope akte komora. Ova bolnica, takoer, navodi da niti jednim lanom nisu podrobnije precizirani meusobni odnosi u timu, prava pojedinaca i njihove odgovornosti. Radi se o materiji koja nije predmetom ovog zakona, ve se ureuje internim aktima zdravstvene ustanove. Nadalje, smatraju da se pitanje polaganja ispita iz hitne pomoi treba precizirati. Obzirom da se radi o iroj, provedbenoj tematici, u zakonu je stvoren pravni osnov za donoenje posebnog propisa federalnog ministra kojim e se urediti ispit iz hitne medicinske pomoi (lan 19. stav 4.). Naime, u proteklom ratu smo imali veliki broj ranjenika koji je stizao u ustanove sekundarne zdravstvene zatite bez adekvatnog zbrinjavanja po principima hitne pomoi. Takoer, deava se i danas da pacijenti dolaze bez imobilizacije iako je ona potrebna, a to je uzrokom velike smrtnosti. Kardiorespiratorna reanimacija je neto to moe da spasi ivot ukoliko se odmah primijeni po doktrini. Kardiorespiratorna reanimacija ponekad ukljuuje ne samo principe vanjske masae srca i vjetakog disanja nego i druge elemente, a znanje se stalno unapreuje. Iz tih razloga je potrebno da se obnavlja znanje o kardiorespiratornoj reanimaciji, te da se s tim u vezi, vri provjera steenog znanja i kompeticija. Zbog izuzetnog znaaja ove oblasti, ispit iz hitne medicinske pomoi uredie se posebnim propisom federalnog ministra, a u smislu uslova za obnavljanje licence. Bitno je istai, takoer, da je Federalno ministarstvo zdravstva, Programom rada za 2011.godine planiralo odreene aktivnosti, odnosno mjere upravo u cilju poboljanja tretmana i smanjenja smrtnosti od akutnog infarkta miokarda, koji predstavlja najei uzrok smrtnosti radno-aktivne populacije, u oblasti invanzivne kardiologije. Sainjen je prijedlog struno-metodolokog uputstva za provoenje PCI urgentne koronarografije i koronarne intervencije sa ili bez implantacije jednog ili vie stentova. Takoer, sainjen je i prijedlog federalne mree za tretman akutnog infarkta miokarda, kao i 24

prijedlog naina finansiranja ovih usluga, to ukljuuje i prijedlog formiranja posebnog fonda za tretman akutnog infarkta miokarda. Nadalje, ministarstvo je sainilo i Prijedlog Memoranduma o razumijevanju i saradnji u oblasti interventne kardiologije i kardiohirurgije, a koji je ponuen za potpisivanje Ministarstvu zdravlja i socijalne zatite Republike Srpske i Odjelu za zdravstvo Vlade Brko Distrikta. Ovim memorandumom se ima za cilj ohrabriti i olakati sistemska i saradnika akcija u oblasti interventne kardiologije i kardiohirurgije koja podrazumijeva osiguranje koritenja urgentnih interventnih procedura (dijagnostikih i terapijskih) u invanzivnoj kardiologiji, a posebno PCI urgentne koronarografije i koronarne intervencije za osiguranike na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, to ukljuuje i definisanje dravne mree za tretman akutnog infarkta miokarda. Sve ovo sa ciljem smanjivanja smrtnosti od akutnog infarkta miokadra koji je najei uzrok smrti radno-aktivne populacije. Istaknut je i prigovor da ovim zakonom nije regulisano pitanje prestanka rada ili brisanje iz evidencije medicinskih sestara-tehniara po osnovu gubitka odobrenja za rad. Napominjemo da su uslovi za sticanje odobrenja za rad, kao obnavljanja i gubitka licence, te brisanja iz evidencija u nadlenosti komora, saglasno propisima o zdravstvenoj zatiti, te nisu predmetom ovog zakona. Nije prihvaena sugestija da zakonom detaljnije treba da se uredi pitanje opih uslova za rad, kao i pitanje prestanka rada. Skreemo panju na odredbe l. 15. i 16. prema kojima medicinske sestre i akuerke zdravstvenu njegu i akuerstvo obavljaju ako imaju odgovarajuu strunu spremu, radno iskustvo, te poloen struni ispit u skladu sa propisom o zdravstvenoj zatiti, kao i ostale uslove u skladu sa propisima o radu. Stranci mogu obavljati djelatnost zdravstvene njege i akuerstva u Federaciji BiH, ukoliko ispunjavaju naprijed navedene ope uslove, te uslove u skladu sa propisima kojima se ureuje zapoljavanje stranaca u Federaciji BiH, propisima o kretanju stranaca i azilu, propisima o zdravstvenoj zatiti, kao i ovim zakonom. Na uslove rada medicinskih sestara i akuerki, njihova prava i dunosti u vezi sa radom i po osnovu rada primjenjuju se propisi o radu, kao i odredbe kolektivnog ugovora iz oblasti zdravstva, ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno. Radi se, dakle, o materiji ureenoj posebnim propisima, na koje se referiramo ovim zakonom. Takoer, JU Opa bolnica Prim. dr Abdulah Naka postavlja pitanje koji zakon tretira prava, obaveze i odgovornosti dipl. inenjera medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ininjera medicinske radiologije, sanitarnih fizioterapeuta i sl. Napominjemo da se radi o posebnim strunim profilima u sektoru zdravstva, te e o njima biti utvren poseban propis. JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo je predloio da se zakonom predvidi uslov da u roku od est godina, od dana stupanja na snagu ovog zakona, medicinske sestre i akuerke koje sada imaju srednju ili viu strunu spremu zavre Fakultet zdravstvenih studija. Prijedlog ne moe biti prihvaen jer je nemogue postojei struni kadar uslovljavati na ovakav nain. Bitno je istai da e, nakon harmonizacije propisa iz oblasti obrazovanja sa Direktivom 2005/36/EC, biti provedena revizija steenog obrazovanja svih medicinskih sestara i akuerki, te eventualno provoenje doedukacije svih onih kod kojih to bude neophodno, u kontekstu usaglaavanja sa odredbama Direktive, odnosno potrebnim brojem sati teoretske i praktine nastave. Nadalje, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo navodi da medicinske sestre i akuerke treba da se obrazuju i na specijalistikim studijima, a to je ve obuhvaeno Prednactom zakona, i to lanovima 22. i 23, te usaglaeno sa propisima o zdravstvenoj zatiti. Vezano za sugestiju ovog Doma zdravlja koja se 25

odnosi na prilagodbu programa kolovanja Direktivi 2005/36/EC, istiemo ranije navedeni komentar, i s tim u vezi spregu sistema zdravstva sa sistemom obrazovanja. Primjedba da se dravni ispit polae samo jednom u toku staa, a ne poslije svakog nivoa obrazovanja, ne moe se prihvatiti, jer se radi o razliitim nivoima obrazovanja za razliita zvanja i zanimanja, a nakon kojih struni kadar ostaje u svojoj praksi, koja, kao takva, podrazumijeva primjenu posebnih znanja i kompericija u ovisnosti upravo od nivoa obrazovanja. Sugerisano je, takoer, da se preciziraju odredbe koje se odnose na ispit iz hitne pomoi, to je i uinjeno stvaranjem pravnog osnova za donoenje posebnog propisa federalnog ministra, jer se radi o materiji za provedbeni akt. Napominju da nisu za organizovanje ispita iz hitne pomoi na predvieni nain, te daju preporuku da se obaveu zdravstvene ustanove da organiziraju kontinuirane edukaciju iz ove oblasti. Pitanje ispita iz hitne medicinske pomoi naprijed smo obrazloili. to se tie sugestije da se zakonom treba pojasniti nain licenciranja i nain nadzora rada komora, istiemo da su navedena pitanja ureena propisom o zdravstvenoj zatiti, a daljnja razrada vezana je za Stutut i ope akte komore, to znai da nije predmetom zakona. Iz tog razloga, u ovom zakonu dovoljno je referirati se na odredbe o komorama Zakona o zdravstvenoj zatiti. U vezi sa prijedlogom da se ovim zakonom uvede mogunost priznavanja edukacije trenera (PAT) kao specijalizacije medicinskim sestrama skreemo panju da se radi o razliitim vrstama i nivoima obrazovanja, koja se ne mogu izjednaavati. JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo takoer je istakao da se u odredbu koja se odnosi na kontinuirano usavravanje ugradi i stav o tome ko donosi godinji plan usavravanja, to je u ovom Prednacrtu zakona i uinjeno (lan 25. stav 4.). JU Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo predlae da se u lan 2. doda zvanje doktor sestrinstva, meutim, s tim u vezi, skreemo panju na ranije dati komentar u vezi sa navoenjem strunih zvanja, odnosno priznavanja kvalifikacija u skladu sa propisima Evropske unije. Ovaj Zavod iznosi i prijedlog formulacije lana 5. na nain da se zdravstvena njega definira kao ukupna teorijska i praktina profesionalna djelatnost medicinskih sestara i akuerki, koja obuhvata sve postupke, znanja i vjetine zdravstvene njege i akuerstva temeljenih na naunim spoznajama iz podruja sestrinstva i primaljstva, prirodnih, medicinskih i humanistikih nauka. Obraiva zakona smatra da je ovakva definicija nejasna, te ostaje pri odredbi lana 5. kako je navedena u tekstu Prednacrta zakona. Nadalje, Zavod predlae da se u lanu 36. osim strunog priznanja koje se dodjeljuje medicinskim sestrama i akuerkama, predvidi i drutveno priznanje. Miljenja smo da predmetom zakonske odredbe treba da bude struno priznanje. Drutvo je iri pojam, te bi izlazilo van okvira nadlenosti ovog ministarstva da ureuje priznanje takve vrste. Takoer, Zavod je iznio prijedlog za lan 37, u vezi sa nadlenostima komore, te taksativno ih nabrojao. Meutim, duni smo ukazati da su nadlenosti komora precizno definirane odredbama o komorama u Zakonu o zdravstvenoj zatiti. JU Dom zdravlja Dr Isak Samokovlija Gorade iznosi prijedlog da je potrebno precizirati ko dodjeljuje nagrade i priznanja saglasno odredbama ovog zakona. Navedeno je precizirano lanom 43. u smislu da nadlena komora posebnim propisom blie utvruje jedinstvene kriterije i postupak dodjele nagrade, a da o dodjeljivanju nagrade odluuje komisija koju imenuje nadlena komora.

26

Dom zdravlja Bosanski Petrovac iznio je sugestiju za formiranje sestrinske komore na federalnom nivou. S tim u vezi, ukazujemo da poglavlje Komore Zakona o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine Federacije BiH, broj 46/10) predvia postojanje Komore diplomiranih medicinskih sestara-tehniara i Komore zdravstvenih tehniara svih profila. Prema tome, postoji mogunost osnivanja ovih komora na kantonalnom i federalnom nivou. U Federaciji BiH postoje kantonalne komore medicinskih sestara, odnosno zdravstvenih tehniara iji su lanovi, izmeu ostalog, i medicinske sestre razliitih profila. Dakle, trenutno, ove komore ne postoje na federalnom nivou, stoga je Prijedlog Doma zdravlja Bosanski Petrovac razmatran i u kontekstu injenice da je Zakon o sestrinstvu lex specialis, te je u lanu 41. dodat stav 2, koji se odnosi na obavezu medicinskih sestara i akuerki da se udruuju i u komoru medicinskih sestara i akuerki na nivou Federacije BiH, odnosno kantona, a iz razloga navedenih u dijelu Obrazloenja koji se odnosi lan 41. Komora zdravstvenih tehniara Hercegbosanskog kantona predlae da se razdvoji materija ovog zakona na dva posebna zakona: o sestrinstvu i o akuerstvu. Iz razloga naprijed navedenih, a koji se odnose na implementaciju Direktive 2005/36/EC, obraiva zakona, u ovom trenutku, nije u mogunosti prihvatiti prijedlog. Iz istih razloga, nije mogue u ovom zakonu u lanu 2. decidno navoditi sva zvanja koja trenutno stiu medicinske sestre i akuerke u sistemu obrazovanja. Komora je dala i prijedlog ko moe biti voditelj tima, koji je obraiva zakona prihvatio, te ugradio u tekst zakona (lan 14.). Vezano za kontinuiranu edukaciju, odnosno sugestiju da mora postojati plan i program na godinjem nivou usvojen od strane zdravstvene ustanove, napominjemo da je u lan 25. stav 4. Zakona unesena jasnija odredba o tome, a saglasno lanu 151. stav 3. Zakona o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine Federacije BiH, broj 46/10). Vano pitanje koje je pokrenula komora jeste smije li, odnosno ima li pravo akuerka zbog svojih vjerskih naela i uvjerenja odbiti asistirati lijeniku pri obavljanju namjernog pobaaja. Meutim, treba imati u vidu da je pravo priziva savjesti veoma osjetljivo pitanje etikih, vjerskih i moralnih nazora, odnosno uvjerenja, a savjest je sloena psihika funkcija sastavljena od elemenata miljenja, osjeaja i intuicije, te kao takvo, dakle, kompleksno pitanje zahtijeva ispunjavanje odreenih preduslova, da bi se normativno uredilo i u praksi primjenilo. Prihvaena je primjedba Komore da treba precizirati ko obuava medicinsku sestru, odnosno akuerku, koja je zaduena za kontrolu kvaliteta. S tim u vezi, u lanu 40. stav 3. precizirano je da edukaciju medicinskih sestara i akuerki koje provode kontrolu kvaliteta obavlja Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u skladu sa propisima o sistemu poboljanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu. Takoer, Komora zdravstvenih tehniara Hercegbosanskog kantona aktuelizira pitanje formiranja adekvatne komore na nivou Federacije BiH. Razmatrajui navedeno, obraiva zakona je kao rjeenje ponudio stav 2. u lanu 41, koji predvia obavezno udruivanje medicinskih sestara i akuerki svih nivoa obrazovanja u jedinstvenu komoru medicinskih sestara i akuerki na nivou Federacije BiH, odnosno kantona saglasno i propisima o zdravstvenoj zatiti prema kojima se komore mogu osnivati kako na nivou Federacije BiH, tako i za nivo kantona. Komora zdravstvenih tehniara Tuzlanskog kantona predloila je da se lan 2. dopuni s akademskim zvanjima u oblasti sestrinstva. Ovdje ponovo 27

napominjemo da isto nije mogue zbog razliitih strunih zvanja koja se stiu u sistemu obrazovanja u razliitim kantonima, te iz razloga opisanih naprijed u vezi sa propisima Evropske unije o strunim zvanjima i priznavanju strunih kvalifikacija. Preporuili su u lanu 5. dodati da djelatnost medicinskih sestara i akuerki obuhvaa sve postupke, znanja i vjetine zdravstvene njege i primaljstva temeljenih na naunim spoznajama iz podruja sestrinstva i primaljstva, prirodnih, medicinskih i humanistikih nauka, a koje su u funkciji zatite zdravlja stanovnitva i svakog pacijenta osobno. Obraiva zakona prihvatio je preporuku, te istu ugradio u lan 5. Komora zdravstvenih tehniara Tuzlanskog kantona, takoer, je pokrenula pitanje prava priziva savjesti, te s tim u vezi, vrijedi komentar dat naprijed o prizivu savjesti. Komora postavlja pitanje ko, u strunom smislu, ini komisiju za polaganje strunog ispita medicinskih sestara, odnosno akuerki. Napominjemo da je navedeno pitanje rijeeno posebnim propisom donesenim na osnovu Zakona o zdravstvenoj zatiti, i to na jedinstven nain za sve strune profile u zdravstvu. Naime, radi se o Pravilniku o pripravnikom stau i strunom ispitu zdravstvenih radnika ("Slubene novine Federacije BiH", br. 6/11, 10/11 i 41/11) koji blie ureuje kriterije za izbor lanova svih komisija, te se isti primjenjuju i na lanove komisija za strune ispite medicinskih sestara. Komora je iznijela i prijedlog da potrebu, sadraj i trajanje programa dodatnog usavravanja medicinskih sestara, odnosno akuerki utvruje federalni ministar u saradnji sa komorom medicinskih sestara Federacije BiH, a to se usaglaava sa prijedlogom kantonalnih komora zdravstvenih tehniara. Razmatrajui ovaj prijedlog, u lanu 26. dodat je stav 4. a prema kojemu potrebu, sadraj i trajanje programa dodatnog usavravanja medicinskih sestara, odnosno akuerki utvruje federalni ministar u skladu sa propisima o zdravstvenoj zatiti, a u saradnji sa Federalnom komorom. Nadalje, vezano za komisiju koja odluuje o dodjeljivanju nagrada, predlau da komisiju formira federalna komora, a na prijedlog kantonalnih komora. S tim u vezi, lanom 43. propisano je da o dodjeljivanju nagrade iz stava 1. ovog lana odluuje komisija koju imenuje nadlena komora, koja se moe osnovati na Federalnom i na kantonalnom nivou. Komore, takoer, posebnim propisom blie utvruju jedinstvene kriterije i postupak dodjele nagrade. Iznesena je i primjedba da ne postoji opis radnih zadataka po nivoima obrazovanja. Vezano za ovu primjedbu, obraiva zakona je lanom 10. stav 5. predvidio pravni osnov za donoenje posebnog provedbenog propisa koji e detaljno utvrivati poslove i zadatke medicinskih sestara i akuerki koje e one obavljati samostalno, kao i poslove i zadatke koje e obavljati u sastavu tima zdravstvene zatite. Treba istai da su poslovi i zadaci medicinske sestre i akuerke okvirno definirani i Odlukom o standardnoj klasifikaciji zanimanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, a koja se takoer, treba uzeti u obzir i pri kreiranju podzakonskog akta iz lana 10. ovog Zakona. Sugestiju na Prednacrt zakona zaprimili smo i od Viih medicinskih sestara Doma zdravlja Posuje. One navode da via kola ne postoji vie, te da je ona ekvivalent prvostupniku bacularisu, jer se radi po Bolonji. S tim u vezi, ukazujemo da smo se u lanu 2. opredijelili za sljedeu odredbu: Medicinske sestre, u smislu ovog zakona, su medicinske sestre opeg smjera svih nivoa obrazovanja, te pedijatrijske i psihogerijatrijske sestre/tehniari (u daljnjem tekstu: medicinske sestre) iz razloga naprijed opisanih u vezi sa strunim kvalifikacijama, odnosno priznavanju istih u skladu sa propisima EU. Naime, ovaj se zakon odnosi i na medicinske sestre sa zavrenom viom kolom, jer one postoje u sistemu zdravstva, kao takve. S tim da trenutno se postoji osnov za komparaciju kojem 28

stepenu obrazovanja je ekvivalent njihov nivo obrazovanja. Kao to smo ranije istaknuli, to je pitanje sistema obrazovanja, odnosno usklaivanja sistema obrazovanja sa Direktivom 2005/36/EC. VI FINANSIJSKA SREDSTVA Za provoenje ovog zakona nisu potrebna finansijska sredstva niti iz Federalnog budeta, a niti iz budeta kantona.

29