KOMISIJA ZA RAUNOVODSTVO I REVIZIJU

KOMISIJA ZA RAUNOVODSTVO I REVIZIJU

BOSNE I HERCEGOVINEISPIT ZA STICANJE PROFESIONALNOG ZVANJAOVLATENI REVIZOR(ISPITNI TERMIN: NOVEMBAR 2011.)PREDMET 12:

NAPREDNO FINANSIJSKO IZVJETAVANJEI ESEJIEsej broj 1 - MODELI REVALORIZACIJEa) Navedite osnovnu definiciju fer vrijednosti?b) Navedite etiri osnovna modela priznavanja revalorizacijskih dobitaka i gubitaka koji se navode u vaeim MRS/MSFI-ijima?c) Navedite kad se moe primijeniti model revalorizacije prema MRS 16 i MRS 38? U korist koje stavke se pritom vri poetno priznavanje nerealiziranih revalorizacijskih dobitaka)? Gdje, kada i u kojem iznosu se vri priznavanje realiziranih revalorizacijskih dobitaka? d) Na koji se nain poetno i naknadno mjeri (vrednuje) financijska imovina raspoloiva za prodaju? Kako se priznaje dobitak ili gubitak od financijske imovine raspoloive za prodaju? e) Navedite kad se moe primijeniti model revalorizacije prema MRS 40 i MRS 41? Kako se pritom priznaje dobitak ili gubitak koji nastaje iz promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine, odnosno bioloke imovine? Odgovori:

(2 boda)

a) Definicija fer vrijednostiFer vrijednost je iznos za koji imovina moe biti razmijenjena ili obveza podmirena, izmeu informiranih i voljnih stranaka u transakciji pred pogodbom.

(4 boda)

b) Modeli priznavanja revalorizacijskih dobitaka i gubitaka:Priznavanje revalorizacijskih dobitaka i gubitaka moe se uokviriti kroz etiri osnovna modela i to:

1. priznavanje revalorizacijskih dobitaka (gubitaka) u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i kumulativno iskazivanje u kapitalu kao revalorizacijske rezerve, te prijenos u akumuliranu dobit (zadranu zaradu) kad se rezerva realizira;

2. priznavanje revalorizacijskih dobitaka (gubitaka) u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti i u rezervama i naknadno ukljuivanje u dobit ili gubitak razdoblja;

3. priznavanje revalorizacijskih dobitaka i gubitaka izravno u izvjetaju o sveobuhvatnoj dobiti (kao dobit ili gubitak razdoblja);

4. odgaanja revalorizacijskih dobitaka i gubitaka, njihovo naknadno amortiziranje i ukljuivanje u izvjetaj o sveobuhvatnoj dobiti razdoblja kod transakcija prodaje i povratnog najma.

(5 bodova)

c) Primjena modela revalorizacije prema MRS 16 i MRS 38:Subjekt moe primijeniti model revalorizacije, kao svoju raunovodstvenu politiku, kod naknadnog vrednovanja (mjerenja nakon poetnog priznanja) nekretnina, postrojenja i opreme (MRS 16), odnosno nematerijalne imovine (MRS 38). Pritom, poetno priznavanje revalorizacijskih dobitaka vri se u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i u korist revalorizacijskih rezervi.

Realizirani revalorizacijski dobici priznaju se u akumuliranu dobit (zadranu zaradu) na sljedei nain:

kad se sredstvo otui ili povue iz upotrebe prenosi se cjelokupna rezerva umanjena za dobit;

kad se sredstvo koristi i revalorizacijski viak amortizira prenosi se amortizirani revalorizacijski viak umanjen za porez na dobit; kad se rezerva realizira prenosi se realizirani dio rezerve umanjen za porez na dobit.

(5 bodova)

d) Primjena modela revalorizacije kod financijske imovine raspoloive za prodaju:Kod poetnog priznavanja subjekt financijsku imovinu raspoloivu za prodaju mjeri po fer vrijednosti uveano za transakcijske trokove koji su direktno povezani sa stjecanjem te imovine (MRS 39, t. 43).

Nakon poetnog priznavanja subjekt e mjeriti financijsku imovinu, ukljuujui derivative koji predstavljaju imovinu, po njenoj fer vrijednosti, bez umanjenja za iznos transakcijskih trokova koji mogu nastati prilikom prodaje ili drugog naina otuenja.

Dobitak ili gubitak od financijske imovine raspoloive za prodaju priznaje se u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti (izuzev gubitaka od umanjenja, te pozitivnih i negativnih teajnih razlika) do prestanka priznavanja financijske imovine kada se kumulativni dobici ili gubici koji su prethodno priznati u sklopu ostale sveobuhvatne dobiti reklasificiraju iz kapitala u dobit ili gubitak kao reklasifikacijska usklada.

(4 boda)

e) Primjena modela revalorizacije prema MRS 40 i MRS 41Subjekt moe primijeniti model revalorizacije, kao svoju raunovodstvenu politiku, kod naknadnog vrednovanja (mjerenja nakon poetnog priznanja) kod naknadnog mjerenja ulaganja u nekretnine. Pritom, dobitak ili gubitak koji nastaje iz promjene fer vrijednosti ulaganja u nekretnine treba se priznati u dobiti ili gubitku u razdoblju u kojem je nastao.

Bioloka imovina se pri poetnom priznavanju i na kraju svakog izvjetajnog razdoblja treba mjeriti po svojoj fer vrijednosti umanjenoj za trokove do toke prodaje, osim kad se fer vrijednost ne moe pouzdano izmjeriti (MRS 41, t.12). Pritom, dobitak ili gubitak koji proizlazi iz poetnog priznavanja bioloke imovine po fer vrijednosti umanjenoj za trokove do toke prodaje i iz promjene fer vrijednosti umanjene za trokove do toke prodaje bioloke imovine treba ukljuiti u dobit ili gubitak razdoblja u kojem se pojavljuje (MRS 41, t.26).

Esej broj 2 - REZERVISANjA, POTENCIJALNE (NEPREDVIDIVE) OBAVEZE I POTENCIJALNA (NEPREDVIDIVA) IMOVINAa) Definiite pojmove: rezervisanje, obavezujui dogaaj, zakonska obaveza i izvedena obaveza?

b) Koja tri uslova moraju biti ispunjena da bi se priznalo rezervisanje?

c) Subjekt prodaje proizvode sa garancijom prema kojoj su kupci zatieni za trokove popravaka tvornikih greaka koje nastaju u okviru est mjeseci od datuma kupovine. Ako se otkriju manje greke kod svih prodatih proizvoda, trokovi popravaka mogli bi iznositi 1.000.000 KM. Ako se otkriju vee greke kod svih prodatih proizvoda, trokovi popravaka mogli bi iznositi 4.000.000 KM. Dosadanja iskustva subjekta i budua oekivanja ukazuju da u narednoj godini kod 75% prodatih proizvoda nee biti greaka, 20% prodatih proizvoda imae male greke, a 5% prodatih proizvoda imae vee greke. U skladu s takom 24., subjekt procjenjuje vjerovatnost odliva zbog garantnih obaveza kao cjeline. Utvrditi oekivani je iznos troka popravaka u garantnom roku? d) Izjasnite se priznaju li se kao rezervisanja: (1) budui poslovni gubici i (2) tetni ugovori i to kratko obrazloite? e) Proizvoa daje u vrijeme prodaje garancije kupcima proizvoda iz svoje tri proizvodne linije. Prema uslovima garancije, proizvoa se obavezuje popraviti ili zamijeniti oteene dijelove u roku od dvije godine od datuma prodaje. Na datum bilansa priznato je rezervisanje za 60.000 KM. Rezervisanje nije diskontovano zato to uinci diskontovanja nisu znaajni.

Sainiti informaciju za objavu rezervisanja! Odgovori:

(5 bodova)a) Definicije pojmova (MRS 37, t.10):Rezerviranje je obveza neodreenog vremena ili iznosa.

Obvezujui dogaaj jest dogaaj koji stvara zakonsku ili izvedenu obvezu koji ima za posljedicu da subjekt nema druge stvarne mogunosti nego tu obvezu podmiriti.

Zakonska obveza jest obveza koja proizlazi iz: (a) ugovora (kroz njegove eksplicitne ili implicitne uvjete); (b) zakona; ili (c) drugog djelovanja zakona.

Izvedena obveza jest obveza koja proizlazi iz nekih aktivnosti subjekta pri emu je subjekt:

a)naznaio, temeljem prole prakse, objavljenih politika ili dovoljno odreenom sadanjom izjavom, drugim stranama da e preuzeti odreene odgovornosti; i

b)uslijed toga stvorio kod tih drugih strana opravdana oekivanja da e te odgovornosti ispuniti.

(3 boda)b) Uvjeti za priznavanje rezerviranja (MRS 37, t.14):Rezerviranje treba priznati samo ako su kumulativno ispunjeni sljedei uvjeti:

subjekt ima sadanju obvezu (zakonsku ili izvedenu) kao rezultat prolog dogaaja;

je vjerojatno da e podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi; i

se iznos obveze moe pouzdano procijeniti.

(4 boda)c) Oekivani je iznos troka popravaka u jamstvenom roku:(75% od nule) + (20% od 1 milijun) + (5% od 4 milijuna) = 400.000 KM.

(4 boda)d) (Ne)priznavanje buduih poslovnih gubitaka (MRS 37, t.63.-65.) i tetnih ugovora (MRS 37, t.66.-69.):Budui poslovni gubici ne priznaju se kao rezerviranja jer ne zadovoljavaju definiciju obveze dane u toki 10. kao i opi kriterij priznavanja rezerviranja postavljen u toki 14. MRS-a 37.

Oekivanje buduih poslovnih gubitaka jest pokazatelj da odreena imovina moe biti umanjena, te stoga subjekt provjerava tu imovinu za umanjivanje prema MRS-u 36.

Ako subjekt ima tetni ugovor (ugovor u kojem neizbjeni trokovi ispunjenja obveza prema tom ugovoru prelaze ekonomske koristi koje se od njega oekuju), sadanja obveza prema tom ugovoru treba se priznati i mjeriti kao rezerviranje. Prije zasebnog rezerviranja za tetni ugovor, subjekt priznaje bilo koji gubitak od umanjenja koji je nastao na imovini koja je predmet ugovora.

(4 boda)e) Objavljena je sljedea informacija:Priznato je rezerviranje u iznosu od 60.000 KM za oekivane reklamacije proizvoda koji su prodani u roku od tri poslovne godine. Oekuje se nastanak veine takvih izdataka sljedee poslovne godine, te da e svi nastati u roku dvije godine od datuma bilance.

II ZADACIZADATAK BROJ 1

Privredno drutvo ''A'' u kapitalu privrednog drutva ''B'' uestvuje sa 80%. Pojednostavljeni bilansi stanja preduzea izgledaju ovako:

Drutvo ''A''Drutvo ''B''

AKTIVAAKTIVA

PozicijaIznosPozicijaIznos

Osnovna sredstva35.000Osnovna sredstva35.000

Ulaganja u ''B''40.000Ulaganja10.000

Zalihe16.000Zalihe12.000

Ostala potraivanja6.000Potraivanja6.000

Gotovina1.000Gotovina1.000

Ukupno aktiva98.000Ukupno aktiva64.000

PASIVAPASIVA

Akcijski kapital70.000Akcijski kapital40.000

Rezerve16.000Rezerve19.000

Tekue obaveze8.000Tekue obaveze2.000

PVR4.000PVR3.000

Ukupno pasiva98.000Ukupno pasiva64.000

a) sainiti konsolidovani bilans stanja;

b) pojasniti pojam ''uea bez prava kontrole'' uz prikaz odgovarajue kalkulacije njegove visine u konkretnom primjeru;

v) navesti koje se sve metode i u skladu sa kojim MRS primjenjuju za pripremu i prezentaciju konsolidovanih ili nekih drugih finansijskih izvjetaja proisteklih iz odnosa povezanosti izmeu dva ili vie pravnih lica; dati kratko pojanjenje tih metoda!

Rjeenja:

a) konsolidovani bilans stanja:Drutvo ''A''Drutvo ''B''Konsolidovani bilans stanja

AKTIVAAKTIVAKolona za eliminacijuKonsolidovani bilans stanja

PozicijaIznosPozicijaIznosIznosIznos

Osnovna sredstva35.000Osnovna sredstva35.00070.000

Ulaganja u ''B''40.000Ulaganja10.00040.00010.000

Zalihe16.000Zalihe12.00028.000

Ostala potraivanja6.000Potraivanja6.00012.000

Gotovina1.000Gotovina1.0002.000

Ukupno aktiva98.000Ukupno aktiva64.000122.000

PASIVAPASIVAKolona za eliminacijuKonsolidovani bilans stanja

Akcijski kapital70.000Akcijski kapital40.00040.00070.000

Rezerve16.000Rezerve19.00011.80023.200

Uee bez prava kontrole-Uee bez prava kontrole-11.80011.800

Tekue obaveze8.000Tekue obaveze2.00010.000

PVR4.000PVR3.0007.000

Ukupno pasiva98.000Ukupno pasiva64.000122.000

(10 bodova)

b) uee bez prava kontrole predstavlja udio (interes) manjinskih vlasnika u kapitalu zavisnog pravnog lica. U konkretnom sluaju, to je 20% od 59.000 KM (40.000 KM akcijskog kapitala i 19.000 KM rezervi).

(3 bodova)v) metode raunovodstvenog obuhvata odnosa izmeu povezanih pravnih lica:

metoda potpune konsolidacije (MRS 27 Konsolidovani i pojedinani finansijski izvjetaji):Knjigovodstveni iznos ulaganja matinog pravnog lica u svako od zavisnih pravnih lica i udio matinog pravnog lica u kapitalu svakog zavisnog pravnog lica treba eliminisati; unutargrupna salda, transakcije, prihode i rashode u potpunosti takoe treba eliminisati, kao i dobitke i gubitke koji proizilaze iz unutargrupnih transakcija koje dovode do priznavanja sredstava i obaveza, treba utvrditi uea bez prava kontrole u neto imovini zavisnih pravnih lica, ukljuujui i udjele u njihovom dobitku ili gubitku za izvjetajni period, finansijski izvjetaji matinog i zavisnih pravnih lica koji se spajaju u konsolidovanom finansijskom izvjetaju moraju biti sastavljeni na isti datum izvjetavanja a konsolidovane finansijske izvjetaje treba sastavljati korienjem jednoobraznih raunovodstvenih politika za sline transakcije i druge dogaaje u slinim okolnostima. metoda udjela (MRS 28 Ulaganja u pridruena pravna lica):Ulaganje se inicijalno evidentira po njegovoj nabavnoj vrijednosti a zatim se, nakon datuma pribavljanja, knjigovodstveni iznos ulaganja poveava ili smanjuje da bi se priznao investitorov udio u dobitku ili gubitku pravnog lica u koje je izvrio ulaganje. Investitorov udio u dobitku ili gubitku pridruenog pravnog lica ukljuuje se u njegov dobitak ili gubitak. Iznosi dividende primljene od pravnog lica u koje je izvreno ulaganje kod investitora smanjuju knjigovodstvenu vrijednost ulaganja. Prilagoavanje knjigovodstvenog iznosa udjela u raunovodstvu investitora moe proistei i iz promjena u kapitalu kod lica u koje je uloeno, a koje nisu priznate u dobitku ili gubitku tog pravnog lica, na primjer, onih koje proizilaze iz revalorizacije nekretnina, postrojenja i opreme, iz razlika u kursevima stranih valuta i sl. Investitorov udio u efektima ovih promjena priznaje se direktno u njegovom kapitalu.

metoda proporcionalne konsolidacije (MRS 31 Ulaganja u zajednike poduhvate):Prema ovoj metodi, bilansi stanja uesnika u zajednikom poduhvatu treba obuhvati dio sredstava koja zajedniki kontroliu i dio obaveza za koje su zajedniki odgovorni, a bilansi uspjeha udio u prihodima i rashodima zajedniki kontrolisanog pravnog lica. Postupci koji se provode prilikom primjene ove metode konsolidacije slini su postupcima za konsolidaciju ulaganja u zavisna pravna lica, sadranim u okviru MRS 27.

(7 bodova)ZADATAK BROJ 2

Poduzee T je kotirano preduzee koje posjeduje vei broj hotela. Probni bilans preduzea s danom 31.12.2010. sadri sljedea salda:

u KMu KM

Hotelske zgrade

Nabavna vrijednost980.000.000

Akumulirana amortizacija do 31.12.2009.92.400.000

Hotelske instalacije i oprema

Nabavna vrijednost36.000.000

Akumulirana amortizacija do 31.12.2009.18.800.000

Tokom 2010. godine preduzee je potroilo ukupno 24.000.000 KM za novi hotel i kupilo je nove instalacije za 14.000.000 KM. Ova sticanja su ukljuena u relevantne ukupne zbirove u probnom bilansu.Hoteli se amortizuju po godinjoj stopi od 2% nabavne vrijednosti, a instalacije i oprema po stopi od 25%, pri emu se amortizacija za cijelu godinu evidentira u godini sticanja ili revalorizacije.

Tokom 2010. godine vanjski revizori preduzea su izrazili brigu zbog toga to je vei broj hotela star nekoliko godina, a nijedan nikada nije struno procijenjen. Uprava nije bila sigurna postoji li materijalno znaajna razlika izmeu trinih procjena i neto knjigovodstvenih vrijednosti i naruili su procjenu tri starija hotela preduzea:

PrvobitnacijenaAmortizacija

do 31.12.2010.Trina vrijednost na dan 31.12.2010.Procijenjeni vijek upotrebe (u godinama) na dan 31.12.2010.

Hotel A1.600.000360.0002.600.00050

Hotel B1.400.000240.0001.700.00030

Hotel C2.000.000280.0001.300.00040

Uprava je jako zainteresirana za ocjenu efekata ponovne procjene hotela.

Tokom 2011. godine uprava planira zapoeti veliki program renoviranja i obnove hotela preduzea. U petogodinjem periodu e se provjeriti jesu li objekti strukturno stabilni i izvriti popravke na svim neophodnim mjestima. Preliminarna istraivanja pokazuju da neki hoteli nee dostii svoj oekivani vijek trajanja ako preduzee ne investira u ovo preventivno odravanje. Preduzee e takoe renovirati hotele i zamijeniti vei dio namjetaja u spavaim sobama i restoranima.

Uprava promatra hotele kao imovinu koja generie i dobit i kapitalne dobitke. Vrijednost dva od procjenjivanih hotela raste. Preduzee je u prolosti prodalo hotele da bi realizovalo takve dobitke.

Od Vas se trai:

(a) Pripremite tabelu nekretnina, postrojenja i opreme koja e se pojaviti kao biljeka uz finansijske izvjetaje 31.12.2010.

(b) Izraunajte efekte ponovne procjene (revalorizacije) tri hotela na trokove amortizacije za godinu koja zavrava 31.12.2011. pretpostavljajui da amortizacija za cijelu godinu obraunava po revaloriziranim iznosima.

(c) Izraunajte saldo koji bi se pojavio u revalorizacionim rezervama 1.1.2011. godine u pogledu ponovno procijenjenih hotela(d) Objasnite bi li bilo izvodljivo da uprava opravda izostanak obraunavanja amortizacije na osnovu toga to vrijednost njihovih hotela ima tendenciju rasta ili se dre kao investicijske nekretnine. Va odgovor se treba odnositi na raunovodstvene koncepte i na relevantne raunovodstvene standarde.

Rjeenja:

Rjeenje zadatka 4:

a) (7 bodova)HoteliInstalacije i opremaUkupno

Nabavna vrijednost ili procjena

Na dan 31.12.2009.956.000.00022.000.000978.000.000

Poveanja24.000.00014.000.00038.000.000

Na dan 31.12.2010.980.000.00036.000.0001.016.000.000

Akumulirana mortizacija

Na dan 31.12.2009.92.400.00018.800.000111.200.000

Trokovi za 2010. godinu19.600.0004.300.00023.900.000

Na dan 31.12.2010.112.000.00023.100.000135.100.000

Neto knjigovodstvena vrijednost

Na dan 31.12.2010.868.000.00012.900.000880.900.000

Na dan 31.12.2009.863.600.0003.200.000866.800.000

Postupak:

(P1) Amortizacija

Hoteli (980.000.000 x 2%)19.600.000

Instalacije i oprema

((36.000.000 18.800.000) x 25%(4.300.000

23.900.000

b) Efekti revalorizacije

(3 boda)Tekui trokovi amortizacije

Hotel A((1.600.000 360.000) / 50(24.800

Hotel B((1.400.000 240.000) / 30(38.667

Hotel C((2.000.000 280.000) / 40(43.000

106.467

Revidirana amortizacije

Hotel A(2.600.000 / 50)52.000

Hotel B(1.700.000 / 30)56.667

Hotel C(1.300.000 / 40)32.500

141.167

Amortizacija e se poveati za (141.167 106.467) 34.700 KM.c) Revalorizacijska rezerva

(3 boda)Hotel A(2.600.000 - (1.600.000 360.000)(1.360.000

Hotel B(1.700.000 - (1.400.000 240.000)(540.000

Saldo revalorizacijske rezerve1.900.000

Umanjenje vrijednosti hotela C se priznaje kao rashod u bilanci uspjeha, izraunan kao ((2.000.000 280.000) 1.300.000( = 420.000 KM.d) (7 bodova)Prema MRS 16 sva materijalna sredstva s ogranienim vijekom upotrebe treba amortizirati. Ovo primjena koncepta uparivanja. Poto se stalna sredstva koriste za ostvarivanje prihoda poduzea, jedan dio njihove knjigovodstvene vrijednosti treba upariti s ovim prihodom putem trokova amortizacije (u bilanci uspjeha).

injenica da vrijednost (dva) hotela raste ne utjee na ovaj koncept uparivanja i stoga ne postoji opravdani argument protiv amortizacije sredstava.

to se tie napomena da hotele treba tretirati kao investicijske nekretnine, to ne bi bilo mogue prema MRS 40, u kojem se navodi da se investicijske nekretnine dre u cilju zarade novca od iznajmljivanja ili poveanja kapitala ili za oboje, a ne za koritenje u redovitom poslovnom procesu. Hoteli se koriste za poslovanje poduzea pa se ne mogu klasificirati kao investicijske nekretnine.

Zadatak 3Uprava privrednog drutva je izvrila nabavku proizvodne opreme ija je nabavna vrijednost 50.000 KM, procijenjena rezidualna vrijednost 2.000 KM, procijenjeni korisni vijek 5 godina a procijenjeni ekonomski vijek 6 godina. Amortizacija opreme za potrebe izrade poslovnog bilansa vri se pomou metode ''sume degresije'', dok se za potrebe izraunavanja poreski doputene amortizacije koristi metoda ''ubrzane amortizacije'' i to na nain da se amortizacija u prvoj godini priznaje po stopi od 40%, a u drugoj i treoj godini po stopi od 30%, te da se rezidualna vrijednost odbija u treoj godini. Potrebno je:

a) prikazati raspored trokova amortizacije opreme za poreske i poslovne svrhe;

b) objasniti na koji nain se poreski efekti razlika u izraunatim trokovima amortizacije prezentuju u poslovnom, odnosno poreskom bilansu, ako se koristi ''integrisani model'' izvjetavanja o efektima poreza na dobit; stopa poreza na dobit iznosi 10%;

v) objasniti na koji nain se poreski efekti razlika u izraunatim trokovima amortizacije prezentuju u poslovnom, odnosno poreskom bilansu, ako se za potrebe izvjetavanja o efektima poreza na dobit koristi ''model odloenih poreza''; stopa pioreza na dobit iznosi 10%.

Rjeenja:

a) prikaz trokova amortizacije:GodinaNabavna vrijednostKoefi-cijentGodinja amortizacija

u poslovnom bilansuGodinja amortizacija u poreskom bilansuRazlika u trokovima amortizacije

150.0005/1516.00020.000- 4.000

250.0004/1512.80015.000- 2.200

350.0003/159.60013.000- 3.400

450.0002/156.4000+ 6.400

550.0001/153.2000+ 3.200

UKUPNO48.00048.0000,00

(4 boda)

b) kada se za potrebe izvjetavanja o efektima poreza na dobit koristi ''integrisani model'', u poslovnom bilansu se prikazuju rashodi poreza na dobit utvreni u visini utvrenih tekuih poreskih obaveza. U konkretnom primjeru, u prvoj godini korienja opreme, rashodi poreza na dobit bie manji za 400 KM u odnosu na njihovu visinu koja bi bila utvrena da privredno drutvo za poreske potrebe koristi isti metod amortizacije kao i za potrebe izrade poslovnog bilansa. Razlika u drugoj godini u korist drutva iznosi 220 KM a u treoj 340 KM. U etvrtoj i petoj godini, u bilansu uspjeha drutva nee biti prikazani poreski efekti koji se odnose na amortizaciju konkretne opreme, bez obzira na injenicu da su trokovi amortizacije iskazani, u iznosu od 6.400, odnosno 3.200, respektivno. To drugim rijeima znai da e drutvo plaati vei iznos poreza na dobit za 640 KM, odnosno 320 KM, u odnosu na iznos koji bi bio plaen da ne postoje razlike u obraunu amortizacije. Model izvjetavanja o poreskim efektima ne utie na prezentaciju informacija u poreskom bilansu, jer se one prezentuju u skladu sa poreskim principima.(8 bodova)

v) kada se za potrebe izvjetavanja o efektima poreza na dobit koristi ''model odloenih poreza'', u poslovnom bilansu se prezentuju ukupni efekti po osnovu poreza na dobit, proistekli iz odnosnih ekonomskih promjena koje su se desile u odreenom obraunskom periodu. Ukoliko pri tom poreske vlasti zahtijevaju ili dozvoljavaju da se poreski doputeni rashodi i oporezivi prihodi u poresku osnovicu ukljuuju u drugim periodima u odnosu na periode njihovog priznavanja za potrebe izrade poslovnog bilansa, razlike izmeu poreskih i iznosa rashoda i prihoda utvrenih za potrebe poslovnog bilansa (osim ukoliko se ne radi o konanim, tj. stalnim razlikama) dovode do bilansiranja odloenih poreskih sredstava ili odloenih poreskih obaveza. U konkretnom primjeru, drutvo bi u prve tri godine bilansiralo odloene poreske obaveze (400 KM, 220 KM, 340 KM), uporedo sa priznavanjem rashoda po sonovu odloenih poreskih obaveza, a u etvrtoj i petoj godini bi dolo do ''obrtanja'' privremenih poreskih razlika, tj. pretvaranja odloenih u tekue poreske obaveze (640 KM i 320 KM). Ukupni poreski rashodi u svakom od perioda (sastavljeni od rashoda po osnovu tekuih i rashoda po osnovu odloenih poreskih obaveza) bili bi utvreni u zavisnosti od visine trokova amortizacije utvrenih na osnovu metoda koji se koristi za potrebe pripreme poslovnog bilansa. Kao i u prethodnom sluaju, model izvjetavanja o poreskim efektima ne utie na prezentaciju informacija u poreskom bilansu.

(8 bodova)

PAGE 12