PREDIKTIVNA VRIJEDNOST MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA...
Transcript of PREDIKTIVNA VRIJEDNOST MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA...
UNIVERZITET CRNE GORE
FAKULTET ZA SPORT I FIZIĈKO VASPITANJE - NIKŠIĆ
Jovana Maltez
PREDIKTIVNA VRIJEDNOST MORFOLOŠKIH KARAKTERISTIKA I
MOTORIĈKIH SPOSOBNOSTI NA SPECIFIĈNE MOTORIĈKE
SPOSOBNOSTI KOŠARKAŠICA
(Završni rad)
Nikšić, 2016. godine
UNIVERSITY OF MONTENEGRO
FACULTY FOR SPORT AND PHYSICAL EDUCATION - NIKSIC
Jovana Maltez
PREDICTIVE VALUE OF MORPHOLOGICAL CHARACTERISTICS
AND MOTOR ABILITIES ON SPECIFIC MOTORIC ABILITIES OF
FEMALE BASKETBALL PLAYERS
(Final paper)
Niksic, 2016th year
PODACI I INFORMACIJE O STUDENTU
Ime i prezime: Jovana Maltez
Datum i mjesto roĊenja: 20. 01. 1985. godine u Nikšiću
Naziv završenog osnovnog studijskog programa i godina diplomiranja: Osnovne
akademske studije – Fiziĉka kultura, 2013. godine
INFORMACIJE O ZAVRŠNOM RADU
Naziv postdiplomskog studija: Akademske postdiplomske specijalistiĉke studije -
Fiziĉka kultura.
Naslov rada: Prediktivna vrijednost morfoloških karakteristika i motoriĉkih
sposobnosti na specifiĉne motoriĉke sposobnosti košarkašica
Fakultet na kojem je rad odbranjen: Fakultet za sport i fiziĉko vaspitanje u
Nikšiću
UDK, OCJENA I ODBRANA ZAVRŠNOG RADA
Datum sjednice Vijeća fakulteta na kojoj je prihvaćena tema: ________________
Datum prijave završnog rada: _______________________
Komisija za odbranu rada - 1. Predsjednik komisije: _______________________
2. Mentor: ___________________________________
3. Ĉlan: _____________________________________
Datum odbrane završnog rada: __________________________
Saţetak
Osnovni cilj ovog istraţivanja bio je da se utvrdi postoji li statistiĉki znaĉajan
uticaj morfoloških karakteristika i motoriĉkih sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte u
košarci kod mladih košarkašica. Na uzorku od 30 košarkašica ŢKK ,,Roling“ i ŢKK
,,Nikšić 1995“ iz Nikšića, uzrasta od 15 - 16 godina ± 6 mjeseci, primijenjeno je 10
mjernih instrumenata (2 za procjenu morfoloških karakteristika, 6 za procjenu motoriĉkih
sposobnosti i 2 za procjenu specifiĉnih motoriĉkih sposobnosti). Podaci dobijeni
istraţivanjem obraĊeni su postupcima deskriptivne statistiĉke procedure, a uticaj
morfoloških karakteristika i motoriĉkih sposobnosti na specifiĉne motoriĉke sposobnosti
procijenjen je regresionom analizom.
Rezultati istraţivanja su pokazali da morfološke karakteristike nemaju, a
motoriĉke sposobnosti imaju statistiĉki znaĉajan uticaj na specifiĉne motoriĉke
sposobnosti (na nivou .05). Udruţeno morfološke karakteristike i motoriĉke sposobnosti
imaju statistiĉki znaĉajan uticaj na specifiĉne motoriĉke sposobnosti sa visokim
koeficijentima multiple korelacije i determinacije za oba specifiĉna testa.
Kljuĉne rijeĉi: morfološke karakteristike, motoriĉke sposobnosti, specifiĉne motoriĉke
sposobnosti, košarkašice
Abstract
The main goal of this research was to ensure if there is a statistically important
influence of morphological characteristics and motoric abilities in the success of
dribbling the ball in basketball with female basketball players. A sample made of 30
female basketball players ZKK “Roling” and ZKK “ Niksic 1995” from Niksic, age 15-
16 years old +- six months and 10 measuring instruments were applied (two instruments
were used for the evaluation of morphological characteristics, six for the evaluation of the
motoric abilities, and two for the evaluation of the specific motoric abilities). The
research data has been processed via a method of descriptive statistic procedure, and the
data of the influence of the morphological characteristics and motoric abilities on specific
motoric abilities has been processed with the regression analysis.
The results of the research has shown that morphological characteristics do not
have statistically important influence on specific motoric abilities. However, the research
does show that motoric abilities do have a statistically important influence on specific
motoric abilities (on the level 0.5). Being combined, morphological characteristics and
motoric characteristics have statistically important influence on specific motoric abilities
with a high coefficient of multiple correlation and determination for both specific tests.
Keywords: morphological characteristics, motoric abilities, specific motoric abilities,
female basketball players
SADRŢAJ
1. UVODNA RAZMATRANJA ......................................................................... 1
2. TEORIJSKI OKVIR RADA ............................................................................ 3
2.1 Definicija osnovnih pojmova .................................................................... 3
2.2 Pregled dosadašnjih istraţivanja ............................................................... 5
3. PROBLEM, PREDMET I CILJEVI ISTRAŢIVANJA ................................... 8
4. HIPOTEZE ISTRAŢIVANJA ......................................................................... 9
5. METOD RADA ............................................................................................. 10
5.1 Tok i postupci istraţivanja ...................................................................... 10
5.2 Uzorak ispitanika .................................................................................... 10
5.3 Uzorak mjernih instrumenata .................................................................. 11
5.3.1 Uzorak mjernih instrumenata za
procjenu morfoloških karakteristika ............................................. 11
5.3.2 Uzorak mjernih instrumenata za
procjenu motoriĉkih sposobnosti .................................................. 11
5.3.3 Uzorak mjernih instrumenata za
procjenu specifiĉnih motoriĉkih sposobnosti ................................ 12
5.4 Opis mjernih instrumenata ...................................................................... 12
5.4.1 Opis mjernih instrumenata za procjenu
morfoloških karakteristika ........................................................... 12
5.4.2 Opis mjernih instrumenata za procjenu
motoriĉkih sposobnosti ................................................................. 13
5.4.3 Opis mjernih instrumenata za procjenu
specifiĉnih motoriĉkih sposobnosti ............................................... 20
5.5 Statistiĉka obrada podataka ..................................................................... 22
6. INTERPRETACIJA REZULTATA .............................................................. 23
6.1 Rezultati deskriptivne analize ................................................................. 23
6.2 Rezultati komparativne analize ............................................................... 26
7. ZAKLJUĈAK ................................................................................................ 34
Literatura ........................................................................................................ 36
Biografija ....................................................................................................... 37
1
1. UVODNA RAZMATRANJA
Inovator košarke je dr Dţejms Nejsmit (1861-1939) koji je košarku prvi put
predstavio krajem 1891. godine na meĊunarodnoj YMCA školi u Springfildu, drţava
Masaĉusets.
Upravo zbog svoje dinamiĉnosti, atraktivnosti i motoriĉkog bogatstva koje
posjeduje, košarka postaje jedan od vodećih sportova svijeta. Jednako je privlaĉna za
ljude svih starosnih dobi na svim kontinentima. Zauzima veliki dio medijskog prostora i
posjeduje svoju vjernu publiku u velikom broju. Košarka se pojavljuje kroz sve tri forme
sporta :
- Baziĉni (masovni) sport,
- Sport mladih kategorija („perspektivni“ sport) i
- Vrhunski sport (Koprivica, 2002).
Baziĉna (masovna) košarka je dio školskog sistema (nastavni oblik – ĉasovi
fiziĉkog vaspitanja i vannastavni oblik – košarkaška sekcija) i kao oblik rekreacije
graĊana svih uzrasta i zanimanja. Trenaţna i takmiĉarska aktivnost je usmjerena na
optimalan nivo tehniĉko – taktiĉke i fiziĉke pripreme, a ne na ostvarivanje maksimalnog
rezultata. U ovu grupu spadaju i tzv „škole košarke“ koje, uglavnom, imaju rekreativni
karakter, sa izraţenim obrazovnim uticajima.
Sport mlaĊih kategorija je forma sporta koja obuhvata mlaĊe sportiste koji su
prešli odreĊenu selekciju. Sa njima se sprovodi trenaţni proces u klubovima koji imaju za
cilj stvaranje budućih vrhunskih sportista. Ovdje je košarkaška igra sama sebi cilj.
Vrhunska košarka je orijentisana ka najvećim rezultatima koji imaju meĊunarodni
znaĉaj. Zahtijevaju dugoroĉnu strategiju pripreme, materijalne, kadrovske, tehniĉke
uslove.
Zvaniĉni podaci FIBA-e iz 2007. godine ukazuju da se u svijetu organizovano
košarkom bavi oko 450 miliona ljudi. U Evropi su na prvom mjestu Francuska (450 000
ljudi) i Njemaĉka (250 000 ljudi) (Karalejić, Jakovljević 2008).
U košarci mogu da se izdvoje dva osnovna tipa igraĉa: spoljni i unutrašnji igraĉi.
Pojedinaĉne pozicije igraĉa se oznaĉavaju brojevima od 1-5. Spoljni igraĉi su oznaĉeni
2
brojevima od 1 – 3: broj 1 – „plejmejker“, igraĉ koji organizuje i rukovodi igrom; broj 2
– „bek - šuter“ , igraĉ koji posjeduje dobre realizatorske sposobnosti i igraĉ broj 3 –
„krilo“ igraĉ koji je dobar realizator i koji posjeduje skakaĉke sposobnosti, on predstavlja
prelaz izmeĊu unutrašnjih i spoljašnjih igraĉa. Unutrašnji igraĉi su: igraĉ broj 4 – „krilni
centar“, sliĉno kao i krilni igraĉ, igra na spoljnim i preteţno na unutrašnjim pozicijama,
sa izrazitim skakaĉkim sposobnostima i igraĉ broj 5 – „centar“, obiĉno je to najvisoĉiji
igraĉ u timu, iskljuĉivo je na unutrašnjoj poziciji, odgovoran je za skok u odbrani i
napadu. Spoljni igraĉi su obiĉno niţi i posjeduju veću agilnost i koordinaciju i bolje
vladaju loptom, za razliku od unutrašnjih igraĉa, koji su po pravilu visoĉiji i snaţniji.
Upravo zbog karakteristika koje posjeduje, košarkaška igra moţe imati višestruki,
pozitivan uticaj na organizam djeteta, a sve u cilju stvaranja integralne liĉnosti. Košarka
utiĉe povoljno na razvoj koordinacije, odnosno na više vrsta koordinacije (koordinacija
ruku, nogu, cijelog tijela), kao i na agilnost, kao posebnu vrstu koordinacije. TakoĊe ima
uticaj na razvoj ostalih motoriĉkih sposobnosti: preciznosti, brzinu, snagu, gipkost i
ravnoteţu. Košarkaš treba da u odreĊenom trenutku, što je brţe moguće prepozna
situaciju, izabere optimalnu strukturu kretanja ili akciju i u skladu sa tim, reaguje.
VoĊenje lopte u košarci predstavlja jedan od osnovnih tehniĉkih elemenata, i
prema rezultatima dosadašnjih istraţivanja, zavisi od mnogih faktora. Kako su u
jednaĉini specifikacije košarkaške igre morfološke karakteristike i motoriĉke sposobnosti
visoko pozicionirane, tema ovog rada je uticaj ovih karakteristika i sposobnosti na
uspješnost voĊenja lopte kod mladih koršarkašica.
3
2. TEORIJSKI OKVIR RADA
2.1 Definicija osnovnih pojmova
Morfološke karakteristike nose informacije o specifiĉnostima graĊe ĉovjeĉijeg
tijela, odnosno o dimenzionalnosti perifernog lokomotornog podsistema (Idrizović,
2001). Smatra se da latentnu strukturu morfoloških karakteristika saĉinjavaju ĉetiri
dimenzije (Kurelić, Momirović, Stojanović, Šturm, Radojević i Viskić – Štalec, 1975):
1. longitudinalna dimenzionalnost skeleta
2. transverzalna dimenzionalnost skeleta
3. cirkularna dimenzionalnost tijela i tjelesne mase
4. potkoţno masno tkivo.
Longitudinalna dimenzionalnost skeleta odgovorna je za rast kostiju po duţini i za
sve longitudionalne (duţinske) mjere, bez obzira da li se radi o kostima vertikalne ili
horizontalne ravni.
Transverzalna dimenzionalnost skeleta odgovorna je za rast skeleta u širinu,
naroĉito zglobova, kostiju karliĉnog i ramenog pojasa.
Cirkularna dimenzionalnost tijela definisana je masom tijela i njenim obimima.
Na ovu dimenziju uglavnom veći uticaj imaju egzogeni faktori, meĊu kojima posebno
mjesto zauzima sistematsko tjelesno vjeţbanje.
Potkoţno masno tkivo odgovorno je za sve mjere koţnog nabora. Uticaj na njega,
uglavnom, imaju egzogeni faktori, i to prije svega ishrana, sistematsko tjelesno vjeţbanje
i reţim ţivota. Uticaj endogenih faktora je u nešto manjoj mjeri.
Motoriĉkim sposobnostima nazivaju se one sposobnosti ĉovjeka koje uĉestvuju u
rješavanju motornih zadataka i uslovljavaju uspješno kretanje, bez obzira da li su steĉene
treningom ili ne (Malacko i RaĊo, 2004).
Iako je veliki broj autora pokušao da odgonetne konaĉan broj baziĉnih motoriĉkih
sposobnosti, tako je na osnovu mnoštva istraţivanja i navoda (Nićin, 2000), prihvaćena
4
sljedeća struktura: snaga, brzina, izdrţljivost, koordinacija, fleksibilnost, ravnoteţa i
preciznost.
Snaga je sposobnost savladavanja spoljašnjeg otpora ili suprostavljanje otporu
mišićnim naprezanjem. Dijeli se na statiĉku, repetitivnu i eksplozivnu snagu. Genetski je,
u zavisnosti od vrste, razliĉito determinisana (Zaciorski, prema Idrizoviću 2001).
Brzina je motoriĉka sposobnost izvoĊenja velike frekvencije pokreta u odreĊenom
vremenu ili sposobnost da jedan pokret izvedemo što brţe moţemo, najbrţe. To znaĉi da
pokret treba izvesti za najkraće vrijeme a da ne dolazi do zamora (Idrizović, 2001). Ova
motoriĉka sposobnost visoko je uroĊena, sa oko 95%.
Izdrţljivost je sposobnost duţeg izvršavanja odreĊenog kretanja bez smanjenja
efikasnosti, odnosno duţeg sprovoĊenja aktivnosti nesmanjenim intenzitetom. Zavisi od
više faktora, kao što su motivacija, kardiovaskularni sistem, brzina, snaga... (Kurelić i sar.
1975).
Fleksibilnost je sposobnost izvoĊenja pokreta sa velikom amplitudom. Dijeli se na
aktivnu (izvoĊenje pokreta aktivnošću mišićnih grupa koje prelaze preko tog zgloba) i
pasivnu (postiţe se djelovanjem spoljašnjih sila). Najĉešća mjera ove sposobnosti je
maksimalna amplituda pokreta djelova tijela u pojedinim zglobnim sistemima. Genetski
je determinisana oko 60% (Milanović, 1997).
Ravnoteţa je sposobnost da se zadrţi tijelo u ravnoteţnom poloţaju. Dijeli se na
dinamiĉku, statiĉku i balansiranje sa predmetima. Koeficijent uroĊenosti je veoma veliki
(90%). (Momirović, 1975, prema Kureliću).
Koordinacija je sposobnost upravljanja pokretima cijelog tijela ili djelova
lokomotornog sistema, a ogleda se u brzom i preciznom izvoĊenju sloţenih motoriĉkih
zadataka, odnosno brzom rješavanju motoriĉkih problema i zbog toga se naziva
“motoriĉka inteligencija”. Genetski je determinisana oko 80%. (Milanović, 1997).
Preciznost je sposobnost izvoĊenja taĉno usmjerenih i doziranih pokreta, pri ĉemu
vaţnu ulogu ima procjena prostora i vremena. Genetski je visoko determinisana oko 80%.
(Mikić, Biberović i Maĉković, 2001).
VoĊenje lopte u košarci je naĉin kretanja igraĉa sa loptom i omogućava kretanje u
svim pravcima po igralištu u skladu s pravilima igre. Da bi igraĉ efikasno vodio loptu
5
mora se kretati mekano i to tako da moţe lako mijenjati smjer kretanja. Pri voĊenju lopte
postoji faza potiska i faza amortizacije (što duţe u tim fazama djelujemo na loptu bolje je
kontrolišemo). Zavisno od udaljenosti protivniĉkih igraĉa, lopta se vodi na razliĉite
naĉine koji zavise od trenutne situacije u igri. Ako je odbrambeni igraĉ blizu napadaĉa
lopta se vodi nisko i sa strane tijela, u protivnom, lopta se vodi ispred tijela i visoko što
omogućava brţe kretanje igraĉa s loptom.
2.2 Dosadašnja istraživanja
Pašalić (2003) je sproveo istraţivanje s ciljem da utvrdi relacije i veliĉine uticaja
nekih morfoloških karakteristika i baziĉno-motoriĉkih sposobnosti na uspješnost
izvoĊenja situaciono-motoriĉkih testova u košarci. Na uzorku od 122 ispitanika, uzrasta
od 14 do 17 godina, izmjerene su sljedeće varijable: u morfološkom i baziĉno-
motoriĉkom prostoru primijenjena je baterija od šest antropometrijskih dimenzija i 6
testova i to: 3 dimenzije za procjenu longitudinalne dimenzionalnosti, 3 za procjenu
potkoţnog masnog tkiva, tri testa za procjenu eksplozivne snage i tri testa za procjenu
fleksibilnosti. U prostoru specifiĉno-motoriĉkih košarkaških sposobnosti primijenjeno je
12 testova, namijenjenih mjerenju 4 segmenta tehniĉko-košarkaških znanja, odnosno
procjeni 4 latentne dimenzije: preciznost dodavanja lopte, voĊenje lopte, preciznost
šutiranja lopte u koš i kretanja igraĉa bez lopte.
Uz pomoć rezultata regresione analize na sva 4 nivoa moţe se zakljuĉiti da je u
velikoj mjeri potvrĊena osnovna hipoteza gdje se dobila statistiĉka znaĉajnost uticaja
nekih morfoloških karakteristika i motoriĉkih sposobnosti na uspješnost izvoĊenja
situaciono-motoriĉkih testova kod košarkaša kadetskih selekcija Kantona Sarajevo
(uzrast od 14 do 17 godina).
Nikolić (2006) je sproveo istraţivanje s ciljem da utvrdi relacije prediktorskih
varijabli (antropometrijskih karakteristika i motoriĉkih sposobnosti) na kriterijske
varijable (specifiĉnih motoriĉkih sposobnosti). U ovom istaţivanju je obuhvaćen uzorak
6
od ukupno 100 djeĉaka (kosarkaša) uzrasta od 12 do 14 godina. UtvrĊivanje
antropometrijskog statusa ispitanika obuhvatilo je sljedeće mjere: Visina tijela, Tjelesna
masa, Obim natkoljenice, Duţina noge, Obim podlaktice, Duţina ruke, Obim nadlaktice,
Duţina šake i Obim potkoljenice. Za procjenu baziĉnih motoriĉkih sposobnosti korišteni
su sljedeći testovi: Pikado, Taping rukom, GaĊanje horizontalnog cilja rukom, Taping
nogom, GaĊanje vertikalnog cilja nogom, Pljesak rukama, Provlaĉenje i preskakanje,
Trĉanje na 20m visoki start, Koraci i stranu, Bacanje košarkaške lopte sjedeći, Okretnost
sa palicom, Troskok iz mjesta, Podizanje trupa, Iskret palicom, Zakloni, Duboki
pretklon, Sklekovi i Špagat. Za procjenu situaciono – motoriĉkih sposobnosti korišteni su
testovi: preciznosti ubacivanja lopte u koš, Manipulisanja loptom, Kretanje igraĉa sa
loptom i Preciznost dodavanja lopte.
Nakon dobijenih rezultata regresionom analizom, izvedeni su sljedeći zakljuĉci:
- sistem antropometrijskih karakterisitika (kao prediktorski sistem) nema
statistiĉki znaĉajan uticaj na sistem situacionih motoriĉkih sposobnosti (kao
kriterijumski sistem).
- sistem baziĉnih motoriĉkih sposobnosti (kao prediktorski sistem) ima
statistiĉki znaĉajan uticaj na sistem situacionih motoriĉkih sposobnosti (kao
kriterijumski sistem).
Mirvić (2006) je sproveo istraţivanje s ciljem da utvrdi relacije motoriĉkih i
situaciono – motoriĉkih sposobnosti u košarkaškoj igri. Na uzorku od 120 ispitanika
ţenskog pola (uzrasta od 16 do 18 godina) primijenjena je Eurofit baterija u prostoru
motoriĉkih sposobnosti, a u prostoru situaciono – motoriĉkih sposobnosti 3 mjerna
instrumenta to: bacanje lopte objema rukama o zid, voĊenje lopte u slalom i bacanje
lopte u koš.
Analizom rezultata dobijenih regresionom analizom u latentnom prostoru,
odnosno uticaja pojedinaĉnih baziĉno-motoriĉkih varijabli na jednodimenzionalnu
kriterijsku varijablu moţe se zakljuĉiti da najveći i statistiĉki znaĉajan uticaj imaju:
OMHGR – stisak šake, OMSHR – brzina trĉanja i agilnost (trĉanje 10x5 m tamo–
ovamo) i OMSBJ – eksplozivna snaga nogu na znaĉajnom nivou od .01 do .05. Na
osnovu dobijenih rezultata u okviru ovog istraţivanja moţe se utvrditi da baziĉno-
7
motoriĉke sposobnosti imaju statistiĉki znaĉajnog i pozitivnog uticaja na rezultatsku
uspješnost u košarci kod uĉenica uĉiteljske škole uzrasta od 16 do 18 godina.
Hadţić (2007) je sproveo istraţivanje u cilju utvrĊivanja veliĉine uticaja
motoriĉkih sposobnosti i konativnih karakteristika kao prediktorskog sistema varijabli na
rezultatsku uspješnost voĊenja lopte i preciznosti u košarci kao kriterijske varijable.
Istraţivanje je izvršeno na uzorku od 105 ispitanika uzrasta od 14 – 16 godina. Za
procjenu motoriĉkih sposobnosti korišćena je Eurofit baterija testova, a za procjenu
konativnih karakteristika skale za procjenu anksioznosti, inhibitorne konverzije,
agresivnosti i šizoidnosti. (prediktorske varijable). Kriterijske varijable u ovom
istraţivanju bile su voĊenje lopte u slalom i bacanje lopte u koš.
Pregledom rezultata regresione analize koja je bila korišćena za obradu podataka
skup varijabli motoriĉkih sposobnosti i konativnih karakteristika ima statistiĉki znaĉajan
uticaj na rezultate u situaciono – motoriĉkim testovima na navedenom uzorku ispitanika.
8
3. PROBLEM, PREDMET I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Problem ovog istraţivanja predstavlja analiza prediktivne vrijednosti morfoloških
karakteristika i motoriĉkih sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte u košarci.
Predmet ovog istraţivanja su mlade košarkašice i njihove morfološke
karakteristike, motoriĉke sposobnosti, kao i uspješnost u voĊenju lopte u košarci.
Osnovni cilj ovog istraţivanja je da se utvrdi postoji li statistiĉki znaĉajan uticaj
morfoloških karakteristika i motoriĉkih sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte u košarci
kod mladih košarkašica.
Iz osnovnog cilja proizilaze pojedinaĉni ciljevi:
utvrditi da li postoji statistiĉki znaĉajan uticaj morfoloških karakteristika
na uspješnost voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica;
utvrditi da li postoji statistiĉki znaĉajan uticaj motoriĉkih sposobnosti na
uspješnost voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica.
9
4. HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA
Na osnovu problema, predmeta i cilja ovog istraţivanja, i na osnovu dosadašnjih
istraţivanja, moţe se opravdano postaviti generalna hipoteza ovog istraţivanja:
Hg – Postoji statistiĉki znaĉajan uticaj morfoloških karakteristika i motoriĉkih
sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica.
Pojedinaĉne hipoteze glase:
H1 - Postoji statistiĉki znaĉajan uticaj morfoloških karakteristika na uspješnost
voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica.
H2 - Postoji statistiĉki znaĉajan uticaj motoriĉkih sposobnosti na uspješnost
voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica.
10
5. METOD RADA
5.1 Tok i postupci istraživanja
Metode koje su korištene u ovom istraţivanju su: empirijska, bibliografsko
spekulativna i statistiĉka. Izbor testova za ovo istraţivanje nam je omogućio uvid u nivo
nekih morfoloških karakteristika, motoriĉkih sposobnosti i sposobnosti voĊenja lopte kod
mladih košarkašica.
Testiranje i mjerenje je sprovedeno u Sportskom centru u Nikšiću. Potrebno
vrijeme za testiranje i mjerenje koje je bilo dovoljno da bi se izmjerio cio uzorak
ispitanika bilo je tri dana. Prvog dana su mjerene morfološke karakteristike, drugog dana
motoriĉke sposobnosti a trećeg dana specifiĉne motoriĉke sposobnosti - voĊenje lopte u
košarci. Sala gdje je izvršeno testiranje i mjerenje bila je dobro osvijetljena i dovoljno
prostrana sa svim pratećim sportskim uslovima.
Mjerenja i testiranja je sprovela autorka ovog rada sa još jednim apsolventom
specijalistiĉkih studija – fiziĉka kultura sa Fakulteta za sport i fiziĉko vaspitanje u
Nikšiću.
5.2 Uzorak ispitanika
Uzorak ispitanika u ovom istraţivanju obuhvata 30 djevojĉica, uzrasta od 15 - 16
godina ± 6 mjeseci. U uzorak ispitanika ušle su djevojĉice koje treniraju košarku u ŢKK
,,Roling“ i ŢKK ,,Nikšić 1995“ iz Nikšića. Sve djevojĉice su dobrovoljno uĉestvovale u
istraţivanju.
11
5.3 Uzorak mjernih instrumenata
Svi mjerni instrumenti koji su upotrijebljeni u ovom istraţivanju korišteni su u
nekim ranijim istraţivanjima na sliĉnom uzorku ispitanika i pokazali su dobre metrijske
karakteristike (Pašalić, 2003).
5.3.1 Uzorak mjernih instrumenata za procjenu morfoloških
karakteristika
Za procjenu morfoloških karakteristika u ovom istraţivanju korištena su dva
mjerna instrumenata i to:
Visina tijela (VIS),
Masa tijela (MAS).
5.3.2 Uzorak mjernih instrumenata za procjenu motoričkih sposobnosti
Za procjenu motoriĉkih sposobnosti u ovom istraţivanju korišteno je šest mjernih
instrumenata i to:
Osmica sa saginjanjem (OSS),
Koraci u stranu (KUS),
Skok udalj iz mjesta (SDM),
Skok uvis iz mjesta (SVM),
Taping rukom (TAP) i
Trĉanje na 20m iz visokog starta (20M).
12
5.3.3 Uzorak mjernih instrumenata za procjenu specifičnih motoričkih
sposobnostiu
Za procjenu specifiĉnih motoriĉkih sposobnosti su upotrijebljena sljedeća dva mjerna
instrumenta:
VoĊenje lopte oko centralnog kruga (VLC) i
VoĊenje lopte u slalomu (VLS).
5.4 Opis mjernih instrumenata
5.4.1 Opis mjernih instrumenata za procjenu morfoloških
karakteristika
1. Visina tijela (VIS)
Visina tijela mjeri se antropometrom po Martinu. Pri mjerenju ispitanik je
obavezno bos, stoji u uspravnom stavu na ĉvrstoj vodoravnoj podlozi. Glava ispitanika
treba da je u takvom poloţaju da frankfurtska ravan bude horinzontalna. Ispitanik
ispravlja leĊa koliko je moguće, a stopala sastavlja. Ispitivaĉ stoji sa lijeve strane
ispitanika i kontroliše da li je antropometar postavljen neposredno duţ zadnje strane tijela
i vertikalno, a zatim spušta metalni prsten – klizaĉ da horinzotalna preĉka doĊe na glavu
(tjeme ispitanika). Rezultat se ĉita sa taĉnošću od 0.1 cm.
2. Masa tijela (MAS)
Masa tijela mjeri se vagom postavljenom na horizontalnu podlogu. Ispitanik je
bos u gaćicama, stane na sredinu vage i mirno stoji u uspravnom stavu. Kada se kazaljka
na vagi umiri, rezultat se ĉita sa taĉnošću od 0.5 kg (zaokruţuje se na niţu vrijednost).
13
5.4.2 Opis mjernih instrumenata za procjenu motoričkih sposobnosti
1. Osmica sa saginjanjem (OSS)
Vrijeme rada: ukupno trajanje testa po jednom ispitaniku iznosi 8 minuta.
Broj ispitivaĉa: 1 ispitivaĉ.
Rekviziti: 2 stalka sa stabilnim postoljem visine 120 i više cm, elastiĉna traka bijele boje,
duţine 7 m, štoperica.
Opis mjesta izvoĊenja: zadatak se izvodi na otvorenom ili zatvorenom prostoru dimenzija
minimalno 6 x 3 m, sa ravnom i ĉvrstom podlogom. Stalci su stabilni i meĊusobno
udaljeni 4 m, a izmeĊu njih je zategnuta elastiĉna bijela traka.
Zadatak:
Poĉetni stav ispitanika: ispitanik stoji u poziciji visokog starta pored stalka koji je
obiljeţen kao startni. Prsti stopala ispitanika se nalaze u ravni sa stalkom. IzmeĊu stalaka
je postavljena elastiĉna bijela traka u visini najvišeg nivoa karlice ispitanika.
Realizacija zadatka: na znak « sad », ispitanik najbrţe što moţe obilazi stalke po
putanji zamišljene osmice (8), saginjući se svaki put prilikom provlaĉenja ispod elastiĉne
trake. Ispitanik je duţan da oko stalaka obiĊe 4 puta zamišljenom stazom, završavajući
test kad protrĉi 4 put pored stalka koji je sluţio za start. Isti zadatak se mora ponoviti 6
puta uz dovoljnu pauzu predviĊenu za oporavak.
Poloţaj ispitivaĉa: ispitivaĉ stoji boĉno na sredini izmeĊu stalaka, kontroliše
ispravnost izvoĊenja testa, broji glasom preĊeni broj staza i mjeri vrijeme.
Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka ,,sad“ do momenta kada
ispitanik nakon pravilno izvedenog zadatka, dotakne grudima zamišljenu ravninu
okomitu na razapetu elastiĉnu traku, a definisanu stalkom od kojeg je izveden start.
Upisuju se rezultati svih 6 ponavljanja, a uzima se najbolji rezultat.
Napomena: Ispitanik ne smije prilikom prolaska ispod elastiĉne trake doticati
traku. Ukoliko se to dogodi samo jednom u toku izvoĊenja zadatka, ispitanike upozoriti
uzvikom ,,niţe“ a rezultat se priznaje. MeĊutim, ako ispitanik dva puta pogriješi, zadatak
se prekida i ponavlja.
14
Uputstvo ispitaniku: Zadatak se demonstrira (start je provlaĉenje ispod razapete elastiĉne
trake) i istovremeno objašnjava.
,, Ovo je zadatak kojim se ispituje sposobnost brze procjene naĉina i pravca djelovanja.
Zadatak poĉinje iz ove pozicije (pokazuje se), a sastoji se u tome da najvećom mogućom
brzinom obiĊete put oko stalaka u obliku osmice, provlaĉeći se svaki put nakon obilaska
oko stalka ispod bijele trake (pokazuje se). Pazite – ukoliko 2 puta u toku izvoĊenja
zadatka dodirnete traku, ĉitav zadatak ćete morati ponoviti. Ovaj zadatak se inaĉe izvodi
6 puta s kratkim pauzama izmeĊu pojedinih ponavljanja. Je li vam zadatak jasan? Ako
jeste, moţemo poĉeti“.
Uvjeţbavanje: zadatak se ne uvjeţbava.
2. Koraci u stranu (KUS)
Vrijeme rada: procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi oko 3 minuta.
Broj ispitivaĉa: 1 ispitivaĉ.
Rekviziti: 1 štoperica.
Opis mjesta izvoĊenja: zadatak se izvodi u prostoriji ili otvorenom prostoru (s ravnim,
tvrdim tlom) minimalnih dimenzija 5x2 metra. Na tlu su oznaĉene dvije paralelne linije
duge 1 metar, a meĊusobno udaljene ĉetiri metra.
Zadatak:
Poĉetni stav ispitanika: ispitanik stoji sunoţno unutar linija, boĉno uz prvu liniju.
Realizacija zadatka: na znak „sad” ispitanik se što brţe moţe pomiĉe u stranu
(boĉni korak - dokorak), bez ukrštanja nogu, do druge linije. Kada stane vanjskom nogom
na liniju ili preĊe preko nje, zaustavlja se i ne mijenjajući poloţaj tijela, na isti se naĉin
vraća do prve linije, koju takoĊe mora dotaknuti ili preći preko nje. Ovo ponavlja šest
puta uzastopno.
Kraj izvoĊenja zadatka: kada ispitanik na opisani naĉin preĊe šest puta razmak od
4 metra i stane na liniju ili je preĊe vanjskom nogom, zadatak je završen.
Poloţaj ispitivaĉa: ispitivaĉ stoji nasuprot ispitanika.
15
Ocjenjivanje: mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka „sad” do završetka šestog
prelaţenja staze od 4 metra. Zadatak se ponavlja 6 puta s dopuštenom kraćom pauzom za
oporavak, upisuje se rezultat svakog od 6 izvoĊenja, a uzima se najbolji rezultat.
Uputstvo ispitaniku: zadatak se demonstrira.
,,Ovo je jedan od zadataka kojim se ispituje sposobnost brze promjene pravca kretanja.
Stanete sunoţno, noga je pored noge boĉno s unutrašnje strane ove linije (poĉetni poloţaj
se demonstrira). Na znak ,,sad” što brţe koraĉate boĉno, bez kriţanja nogu, do druge
linije. Kada doĊete do druge linije, vraćate se ponovo na prvu liniju boĉnim koracima, ne
mijenjajući poloţaj tijela. Zatim opet na isti naĉin boĉno koraĉate ka drugoj liniji. Ovo
ponavljate 6 puta u okviru jednog zadatka. Glasno ću brojati svako ispravno prelaţenje
puta. Pazite dobro! U toku boĉnog kretanja ne smijete napraviti kriţni korak jer vam se ta
dionica neće priznati. Nadalje, pazite da svaki put preĊete ili barem dotaknete vanjskom
nogom oznaĉene linije, a tek poslije toga krenite u drugu stranu. Je li vam zadatak jasan?
Ako jeste, moţemo poĉeti”.
Uvjeţbavanje: nema uvjeţbavanja.
3. Skok u dalj iz mjesta (SDM)
Vrijeme rada : procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika je 2 minuta.
Broj ispitivaĉa : 1 ispitivaĉ.
Rekviziti : 3 tanke strunjaĉe, jedna odskoĉna daska, kreda, drveni krojaĉki metar.
Opis mjesta izvoĊenja: prostorija ili otvoreni prostor minimalnih dimenzija 6x2 m i zid.
Do zida se uzduţno postave strunjaĉe. Zid sluţi za fiksiranje strunjaĉa. Skala za mjerenje
duţine skoka poĉinje na dva metra od poĉetka strunjaĉe najudaljenije od zida. Od drugog
metra pa sve do 3,30 povuĉene su sa svake strane strunjaĉe paralelne linije duge 20 cm, a
meĊusobno udaljene 1 cm.. Posebno su oznaĉeni puni metri, decimetri i svakih 5
centimetara. Ispred uţeg dijela prve strunjaĉe postavi se odskoĉna daska i to tako da je
njezin niţi dio do ruba strunjaĉe.
Zadatak:
Poĉetni stav ispitanika: ispitanik stane stopalima do samog ruba odskoĉne daske
licem okrenutim prema strunjaĉama.
16
Realizacija zadatka: ispitanikov je zadatak da sunoţno skoĉi prema naprijed što
dalje moţe. Zadatak se ponavlja ĉetiri puta bez pauze.
Kraj izvoĊenja zadatka: zadatak je završen nakon što ispitanik izvede ĉetiri
ispravna skoka.
Poloţaj ispitivaĉa: ispitivaĉ stoji uz rub odskoĉne daske, kontroliše prelaze li
noţni prsti ispitanika preko ruba daske. Nakon što je ispitanik izveo ispravan skok, prilazi
strunjaĉi, oĉitava rezultat i upisuje ga u liĉni karton ispitanika. Jedan od ispitanika, koji
ĉeka na testiranje, nogom podupire dasku na njenom višem kraju, fiksirajući je tako uz
prvu strunjaĉu.
Ocjenjivanje: registruje se duţina ispravnog skoka u centimetrima od odskoĉne daske do
onog otiska stopala na strunjaĉi koji je najbliţi mjestu odraza. Biljeţi se duţina svakog od
4 skoka posebno, a uzima se najbolji rezultat.
Napomena: Ispitanik skaĉe bos. Skok se smatra neispravnim u sljedećim sluĉajevima:
- ako ispitanik napravi dupli odraz (poskok) u mjestu prije skoka,
- ako prstima preĊe rub daske,
- ako odraz nije sunoţan,
- ako u sunoţni poloţaj za odraz doĊe dokorakom pa taj dokorak poveţe s
odrazom,
- ako pri doskoku dodirne strunjaĉu rukama iza peta,
- ako pri doskoku sjedne.
Svaki se neispravni skok ponavlja.
Uputstvo ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno se daje uputstvo.
,, Ovim zadatkom ispituje se sposobnost skakanja u dalj s mjesta. Vaš zadatak je da
ovako stanete (pokazuje) i odrazom s obje noge istovremeno skoĉite što dalje moţete na
strunjaĉu. I doskok mora biti na obje noge. Pazite, prije skoka zauzmite pravilan poloţaj,
a tek nakon toga skoĉite. U sluĉaju neispravnog skoka skaĉete ponovno. Je li vam
zadatak jasan ? Pripremite se za poĉetak”.
Uvjeţbavanje : ispitanik nema probni pokušaj.
17
4. Skok u vis iz mjesta (SVM)
Vrijeme rada: ukupno vrijeme je 30 sekundi po jednom ispitaniku.
Broj ispitivaĉa: 1 mjerilac.
Rekviziti: daska veliĉine 15x30x1,5 cm, obojena crno. Popreĉno povećane linije bijelom
bojom u razmacima od 1 cm. Kod svake desete linije napisani su brojevi od 210 do 350.
Švedski sanduk, vlaţni sunĊer.
Opis mjesta izvoĊenja: na zidu je obješena daska tako da je donji rub 200 cm od tla.
Zadatak :
Poĉetni stav ispitanika: postavlja se ramenom i kukom (one strane tijela na kojoj
je bolja ruka) do zida. Stopala su razmaknuta u širini kukova. Ispitanik uzruĉi rukom koja
je bliţa zidu i opruţene prste prisloni uz dasku. Mjerilac zabiljeţi visinu.
IzvoĊenje zadatka: ispitanik se odrazi maksimalnom snagom istovremeno s obje
noge u vis i dodirne dasku bliţom rukom u najvišoj taĉki skoka. Prethodno ovlaţi prste
na sunĊeru da bi na dasci ostao trag, radi lakšeg oĉitavanja visine.
Kraj izvoĊenja zadatka: zadatak je završen kada ispitanik napravi 4 skoka.
Poloţaj mjerioca: mjerilac za oĉitavanje rezultata stoji na švedskom sanduku.
Ocjenjivanje: upisuje se razlika u centimetrima izmeĊu visine dohvata u trenutku
mirovanja i u najvišoj taĉki pri skoku. Upisuju se rezultati sva 4 izvoĊenja, a uzima se
najbolji rezultat.
Napomena: ispitanik ne smije prije skoka izvesti poskok. Smiju se praviti zamasi rukama.
Pokušaj je neispravan i ako je odraz jednonoţni, te ako ispitanik nije uspio ostaviti trag
na dasci. Pri oĉitavanju visine dohvata u mirovanju treba napomenuti da ruku treba
maksimalno istegnuti u ramenom zglobu.
Uputstvo ispitaniku: test se istovremeno objašnjava i demonstrira.
,,Ovaj zadatak namijenjen je za ispitivanje eksplozivne snage. Sastoji se u tome da
izvedete nekoliko maksimalnih vertikalnih skokova. Prije izvoĊenja prvog skoka
postavite se boĉno uza zid ispod ploĉe. Ispruţite ruku u ramenom zglobu što moţete više
i dotaknite ploĉu u najvišoj taĉki koja se moţe iz tog poloţaja postići. Spustite zatim ruku
uz tijelo, razmaknite noge za širinu kukova i skoĉite vertikalno u vazduh najviše što
moţete. Kada ste u najvišoj taĉki, dodirnite ploĉu prstima ruke koja je bliţa zidu. Na isti
18
naĉin samo bez prethodne pripremne faze, tj. bez utvrĊivanja maksimalnog dohvata iz
mirnog stojećeg stava, skoĉite još tri puta”.
Uvjeţbavanje: nije dozvoljeno.
5. Taping rukom (TAP)
Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika je 2 minuta.
Broj ispitivaĉa: Dva ispitivaĉa.
Rekviziti: Daska za taping rukom (daska duţine 1m, širine 25cm i visine 2 cm) na kojoj
su uĉvršćena dva kruga (ploĉe) promjera 20 cm, meĊusobno udaljena 60 cm (najbliţi
krajevi), a na sredinu izmeĊu krugova smještena je dašĉica pravougaonog oblika
promjera 10x20 cm, štoperica, stolica, sto (standardnih dimenzija).
Opis mjesta izvoĊenja: Test se moţe izvesti u sali za fiziĉko vaspitanje ili u sportskoj
hali, minimalnih dimenzija 2x2 m. Na stolu je priĉvršćena daska za taping, tako da je
duţom stranicom smještena uz ivicu stola.
Zadatak:
Poĉetni poloţaj ispitanika: Ispitanik je u sjedećem stavu ispred stola na kojem je
ureĊaj za testiranje. Slabiju ruku stavi na dašĉicu, a bolju ruku stavlja na krug ukršteno
sa suprotne strane.
IzvoĊenje zadatka: Na znak „sad“ ispitanik nastoji, da što brţe udara po
krugovima naizmjeniĉno, sve dok ne uradi 25 ciklusa od dva dodira (kada svaki krug
dodirne naizmjeniĉno jednom, uraĊen je jedan ciklus).
Kraj izvoĊenja zadatka: Zadatak se završava kada ispitanik uradi 25 ciklusa od
dva dodira.
Poloţaj ispitivaĉa: Ispitivaĉi se nalaze nasuprot ispitanika, sa druge strane stola
na kojem se izvodi test, jedan glasno broji, a drugi mjeri vrijeme i upisuje rezultat.
Ocjenjivanje: Rezultat je vrijeme potrebno za 25 dodirivanja svakog kruga (ciklusa) sa
taĉnošću od desetine sekunde.
Napomena: Neispravni dodiri su ako: ispitanik po jednom krugu udari uzastopno više od
jednog puta i ako promaši krug.
Uputstvo ispitaniku: Zadatak se demonstrira i istovremeno opisuje.
19
Uvjeţbavanje: Ispitanik ima pravo na jedan probni pokušaj.
6. Trĉanje 20m visoki start (20M)
Vrijeme rada: procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika 3 minuta.
Broj ispitivaĉa: 1 ispitivaĉ i 1 pomoćni ispitivaĉ.
Rekviziti: dvije dašĉice, dva stalka za stazu, štoperica.
Opis mjesta izvodjenja: test se izvodi na tvrdoj i ravnoj podlozi u dvorani ili otvorenom
prostoru, minimalnih dimenzija 30x2 metra. Na udaljenosti od 20 metara od startne
linije, postavljena je linija cilja. Obje linije su meĊusobno paralelne, a duge su 1,5 m. 20
metara se mjeri tako da širina startne linije ulazi u mjeru od 20 metara, a širina linije cilja
ne. Dva stalka se postave na krajeve linija cilja.
Zadatak:
Poĉetni stav ispitanika: ispitanik stoji u poloţaju visokog starta iza startne linije.
Izvodjenje zadatka: zadatak je ispitanika da nakon znaka “pozor” i udarca
dašĉicama maksimalno brzo preĊe prostor izmeĊu dvije linije. Ispitanik ponavlja zadatak
ĉetiri puta sa pauzom izmeĊu svakog trĉanja.
Kraj izvoĊenja zadatka: zadatak je završen kada ispitanik grudima preĊe ravninu
cilja.
Poloţaj ispitivaĉa: pomoćni ispitivaĉ stoji oko 1 metar iza ispitanika, daje znak za
start i kontroliše da li je ispitanik uĉinio prestup. Ispitivaĉ stoji na liniji cilja, oko 3 metra
od stalka, mjeri i registruje vrijeme.
Ocjenjivanje: mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde, od udarca dašĉicama do ĉasa kada
ispitanik grudima dodje do vertikalne (zamišljene) ravni, koju omeĊuju stalci na cilju.
Upisuju se rezultati sva ĉetiri trĉanja. Površina staze ne smije biti klizava. Na udaljenosti
10 metara od cilja u produţetku staze ne smije da bude nikakvih prepreka koje bi
onemogućile slobodno istrĉavanje ispitanika. U sluĉaju neispravnog starta (istrĉavanje
prije pucnja ili prestup startne linije), starter poziva ispitanika na ponovni start. Test se
ponavlja ĉetiri puta, a uzima se najbolji rezultat.
20
Uputstvo ispitaniku: Ispitivaĉ demonstrira poĉetni stav za visoki start i istovremeno daje
uputstva.
,,Ovim zadatkom ţelimo ispitati vašu brzinu trĉanja. Trebate stati neposredno iza
startne linije i zauzeti ovakav stav (pokazuje). Vaš je zadatak da se na znak ,,pozor“
pripremite, a da na ovaj signal (ispitivaĉ udari dašĉicama) koji odmah slijedi što brţe
pretrĉite stazu. Nemojte se zaustavljati prije nego preĊete liniju cilja. Start vam se ne
priznaje ako istrĉite prije pucnja ili ako stopalom preĊete startnu liniju. U sluĉaju
neispravnog starta – start se ponavlja. Je li vam zadatak jasan? (Dati dopunska
objašnjenja) Pripremite se za poĉetak“.
Uvjeţbavanje: Ukoliko je potrebno, ispitivaĉ pomaţe ispitaniku da zauzme stav iz kojeg
će najlakše startovati.
5.4.3 Opis mjernih instrumenata za procjenu specifičnih motoričkih
sposobnosti
1. VoĊenje lopte oko centralnog kruga (VLC)
Vrijeme rada: Ukupno vrijeme rada za jednog ispitanika je 1 minut.
Broj ispitivaĉa: 1 ispitivaĉ.
Rekviziti: 1 košarkaška lopta, 1 pištaljka, 1 štoperica.
Opis mjesta izvoĊenja: Zadatak se izvodi na otvorenom ili zatvorenom ocrtanom
košarkaškom terenu.
Zadatak:
Poĉetni stav ispitanika: Ispitanik stoji sa loptom ispred srednje linije košarkaškog
terena pored centralnog kruga.
IzvoĊenje zadatka: Ispitanik prvo vodi loptu dominantnom rukom oko kruga, a
zatim nedominantnom („lošijom“), po jedan krug. Start i cilj predstavlja srednja linija
terena.
Kraj izvoĊenja zadatka: Momenat prolaza kroz srednju liniju terena koja je ujedno
i startna linija poslije smatra se krajem zadatka.
21
Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka pištaljke do
prolaska kroz ciljnu liniju. Zadatak se izvodi 3 puta a upisuje se najbolji rezultat.
Uputstvo mjeriocu: Treba pravilno demonstrirati i objasniti zadatak.
Napomena : Ukoliko lopta pobjegne ispitaniku, ide po nju i nastavlja voĊenje. Ispitanik i
jednom i drugom rukom mora napraviti puni krug.
2. VoĊenje lopte u slalomu (VLS)
Vrijeme rada: Procjena ukupnog trajanja testa za jednog ispitanika iznosi 1 minut.
Broj ispitivaĉa: 1 ispitivaĉ.
Rekviziti: Štoperica, košarkaška lopta i 4 stalka za slalom, 2 stalka za start i cilj.
Opis mjesta izvoĊenja: Test se izvodi na tvrdoj i ravnoj podlozi u dvorani ili otvorenom
prostoru gdje se ucrta ravna crta dugaĉka 12m. Na 3 metra od poĉetka, jedan za drugim
postavimo 4 stalka visoka 1.5m.
Poĉetni stav ispitanika: Ispitanik sa loptom u rukama stoji objema nogama iza linije za
start.
IzvoĊenje zadatka: Na znak ispitivaĉa „sad“ ispitanik polazi iz košarkaškog stava u
voĊenje lopte. Vodi loptu s vanjske strane stalaka, obilazi kraj njih i istim putem vraća se
na crtu polaska. Zadatak se ponavlja tri puta.
Kraj izvoĊenja zadatka: Zadatak je završen kada ispitanik objema nogama i loptom
preĊe startno mjesto i dodirne površinu iza srednje linije.
Poloţaj mjerioca: Ispitivaĉ treba da se nalazi u istoj ravni startne crte kako bi što bolje i
preciznije izvršio svoju ulogu.
Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekunde od znaka „sad“ do momenta kada
ispitanik preĊe objema nogama i loptom podlogu iza srednje linije, tj. mjesto sa kojeg je
startovao.
Napomena: Površina staze ne smije biti silikonska, ako ispitaniku ispadne lopta ide po
nju i nastavlja zadatak sa mjesta gdje mu je lopta ispala.
Uputstvo ispitaniku: Ispitivaĉ demonstrira i objašnjava zadatak.
Uvjeţbavanje: Ispitanik nema probni pokušaj.
22
5.5 Statistička obrada podataka
Statistiĉka obrada u ovom istraţivanju raĊena je kompjuterskim programom SPSS
17 u operativnom sistemu Windows 7.
Podaci dobijeni istraţivanjem su obraĊeni postupcima deskriptivne statistiĉke
procedure. Za svaku varijablu su obraĊeni centralni i disperzioni parametri:
aritmetiĉka sredina (Mean);
varijansa, prosjeĉno kvadratno odstupanje (Variance);
standardna devijacija (Std. Dev);
minimalna vrijednost (Min);
maksimalna vrijednost (Max);
raspon (Range);
Oblik distribucije raspodjele frekvencija primijenjenih varijabli izvršen je pomoću
sljedećih statistiĉko - matematiĉkih postupaka:
standardizovanog koeficijenta asimetrije (Skewness),
standardizovanog koeficijenta izduţenosti ili spljoštenosti (Kurtosis)
Da bi se utvrdila prediktivna vrijednost morfoloških karakteristika i motoriĉkih
sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte kod košarkašica, korištena je regresiona analiza.
23
6. INTERPRETACIJA REZULTATA
6.1 Rezultati deskriptivne analize
U tabeli br. 1 prikazani su deskriptivni parametri morfoloških varijabli kod
košarkašica.
Tabela br. 1 - rezultati deskriptivne statistike morfoloških varijabli kod košarkašica
Variable N Range Minimum Maximum Mean Std. Deviation Variance Skewness Kurtosis
Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic
VIS 30 30.50 152.00 182.50 170.0333 7.23847 52.395 -.597 .592
MAS 30 23.00 45.00 68.00 55.5133 6.57832 43.274 .341 -.589
Valid N 30
Legenda:
Variable – varijable, N – broj entiteta, Range – raspon varijacije, Minimum – minimalna vrijednost,
Maximum – maksimalna vrijednost, Mean – aritmetiĉka sredina, Std. Dev.– standardna devijacija,
kvadratni korijen varijanse, Variance – varijansa, prosjeĉno kvadratno odstupanje, Skewness – skjunis,
Kurtosis – kurtozis.
Iz tabele se moţe primijetiti da rezultati ne odstupaju od normalnih vrijednosti
kod svih parametara i da nemamo izraţene vrijednosti.
Negativne vrijednosti skjunisa (mjera asimetrije Gausove krive) ukazuju da je
kriva distribucije rezultata negativno asimetriĉna, odnosno nagnuta u stranu većih
rezultata (dominiraju rezultati iznad prosjeka) kod varijable visina tijela - VIS. Pozitivne
vrijednosti skjunisa ukazuju da je kriva distribucije rezultata nagnuta u stranu niţih
rezultata (dominiraju rezultati ispod prosjeka) kod varijable masa tijela - MAS.
Vrijednosti skjunisa, odnosno njihove veliĉine kod ove dvije varijable ukazuju na
optimalnu diskriminativnost.
Negativne vrijednosti kurtozisa (mjera homogenosti Gausove krive) imamo kod
varijable masa tijela - MAS i ona ukazuje na platikurtiĉnu krivu, odnosno da su rezultati
u ovom testu heterogeni, za razliu od varijable visina tijela - VIS, meĊutim, vrijednosti su
takve da ne odstupaju znaĉajno od normalne distribucije.
24
U tabeli br. 2 prikazani su deskriptivni parametri baziĉnih motoriĉkih varijabli
kod košarkašica.
Tabela br. 2 - rezultati deskriptivne statistike baziĉnih motoriĉkih varijabli kod košarkašica
Variable N Range Minimum Maximum Mean Std. Deviation Variance Skewness Kurtosis
Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic
OSS 30 4.58 18.16 22.74 20.7620 1.36511 1.864 .038 -1.278
KUS 30 3.11 8.30 11.41 10.2007 .78098 .610 -.242 -.338
SDM 30 75.50 123.50 199.00 160.4000 17.13959 293.766 .116 .762
SVM 30 43.00 223.00 266.00 248.1000 10.67821 114.024 -.446 .358
TAP 30 3.72 9.32 13.04 11.1827 1.09133 1.191 .054 -1.054
20M 30 1.49 3.93 5.42 4.4240 .37982 .144 .795 .016
Valid N 30
Legenda:
Variable – varijable, N – broj entiteta, Range – raspon varijacije, Minimum – minimalna vrijednost,
Maximum – maksimalna vrijednost, Mean – aritmetiĉka sredina, Std. Dev.– standardna devijacija,
kvadratni korijen varijanse, Variance – varijansa, prosjeĉno kvadratno odstupanje, Skewness – skjunis,
Kurtosis – kurtozis.
Kada u dobijenim rezultatima generalno uporedimo raspone (range), odnosno
razlike izmeĊu minimalnih i maksimalnih vrijednosti, moţemo primijetiti da su njihove
vrijednosti minimalne u varijablama trĉanje na 20 metara - 20M (1.49) i koraci u stranu -
KUS (3.11). Prema tom parametru moţe se reći da su rezultati u ovim testovima
homogeni. Kod nekih varijabli te vrijednosti su znaĉajno više (skok uvis iz mjesta - SVM
– 43.00, skok udalj iz mjesta - SDM – 75.50), pa se moţe reći da su rezultati u ovim
testovima heterogeni. MeĊutim, kako raspon nije baš najpreciznija mjera disperzije, u
svrhu preciznije analize rezultata, detaljnije će se objasniti vrijednosti skjunisa i
kurtozisa.
Negativne vrijednosti skjunisa (mjera asimetrije Gausove krive) ukazuju da je
kriva distribucije rezultata negativno asimetriĉna, odnosno nagnuta u stranu većih
rezultata (dominiraju rezultati iznad prosjeka) kod testova koraci u stranu - KUS i skok
uvis iz mjesta - SVM. Pozitivne vrijednosti skjunisa ukazuju da je kriva distribucije
rezultata nagnuta u stranu niţih rezultata (dominiraju rezultati ispod prosjeka) kod svih
ostalih testova. Vrijednosti skjunisa, odnosno njihove veliĉine kod svih testova ukazuju
25
na optimalnu diskriminativnost, što nam govori da se rezultati u ovim testovima
rasporeĊuju pribliţno kao u idealnoj Gausovoj krivoj.
Negativne vrijednosti kurtozisa (mjera homogenosti Gausove krive) imamo kod
varijabli osmica sa saginjanjem - OSS, koraci u stranu - KUS i taping rukom - TAP i one
ukazuju na platikurtiĉnu krivu, odnosno da su rezultati u ovom testu heterogeni. Kod svih
ostalih varijabli vrijednosti kurtozisa su pozitivne što ukazuje na leptokurtiĉnu krivu,
odnosno na homogene rezultate. Nešto izraţenije negativne vrijednosti kurtozisa imamo
u testovima osmica sa saginjanjem - OSS (-1.278) i taping rukom - TAP (-1.054), što
znaĉi da su rezultati u ovom testu nešto izraţenije heterogeni.
U tabeli br. 3 prikazani su deskriptivni parametri specifiĉnih motoriĉkih varijabli
kod košarkašica.
Tabela br. 3 - rezultati deskriptivne statistike specifiĉnih motoriĉkih varijabli kod košarkašica
Variable N Range Minimum Maximum Mean Std. Deviation Variance Skewness Kurtosis
Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic Statistic
VLC 30 3.37 6.84 10.21 8.9293 .96882 .939 -.798 -.053
VLS 30 2.73 6.54 9.27 8.0780 .84024 .706 -.346 -.979
Valid N 30
Legenda:
Variable – varijable, N – broj entiteta, Range – raspon varijacije, Minimum – minimalna vrijednost,
Maximum – maksimalna vrijednost, Mean – aritmetiĉka sredina, Std. Dev.– standardna devijacija,
kvadratni korijen varijanse, Variance – varijansa, prosjeĉno kvadratno odstupanje, Skewness – skjunis,
Kurtosis – kurtozis.
Iz tabele se moţe primijetiti da rezultati ne odstupaju od normalnih vrijednosti
kod svih parametara i da nemamo izraţene vrijednosti.
Negativne vrijednosti skjunisa (mjera asimetrije Gausove krive) ukazuju da je
kriva distribucije rezultata negativno asimetriĉna, odnosno nagnuta u stranu većih
rezultata (dominiraju rezultati iznad prosjeka) kod obje varijable, a njihove veliĉine
ukazuju na optimalnu diskriminativnost.
Negativne vrijednosti kurtozisa (mjera homogenosti Gausove krive) imamo
takoĊe kod obje varijable i one ukazuju na platikurtiĉnu krivu, odnosno da su rezultati
26
heterogeni, meĊutim, vrijednosti su takve da ne odstupaju znaĉajno od normalne
distribucije.
6.2 Rezultati komparativne analize
Tabela broj 4 nam prikazuje regresionu analizu prediktorskog sistema
morfoloških varijabli na kriterijsku varijablu VLC (voĊenje lopte oko centralnog kruga).
Tabela br. 4 - regresiona analiza voĊenja lopte oko centralnog kruga u prostoru morfoloških karakteristika
Model Summary
Model R R Square Adjusted R
Square
Std. Error of the
Estimate
1 .267a .071 .003 .96752
a. Predictors: (Constant), MAS, VIS
ANOVAb
Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.
1
Regression 1.945 2 .973 1.039 .368a
Residual 25.274 27 .936
Total 27.220 29
a. Predictors: (Constant), MAS, VIS
b. Dependent Variable: VLC
Coefficientsa
Model Unstandardized Coefficients
Standardized
Coefficients t Sig.
B Std. Error Beta
1
(Constant) 11.498 4.233 2.716 .011
VIS -.028 .027 -.211 -1.036 .310
MAS .040 .030 .274 1.344 .190
a. Dependent Variable: VLC
Rezultati iz tabele nam pokazuju da je nivo signifikantnosti Sig = .368 i da ne
postoji statistiĉka znaĉajnost izmeĊu prediktorskih i kriterijske varijable. To nam govori
da koeficijenti determinacije i multiple korelacije nijesu znaĉajni na nivou
27
signifikantnosti (≤ .05), pa se moţe ţakljuĉiti da morfološke karakteristike nemaju uticaja
na realizaciju testa voĊenje lopte oko centralnog kruga - VLC.
Tabela broj 5 nam prikazuje regresionu analizu prediktorskog sistema
morfoloških varijabli na kriterijsku varijablu VLS (voĊenje lopte u slalomu).
Tabela br. 5 - regresiona analiza voĊenja lopte u slalomu u prostoru morfoloških karakteristika
Model Summary
Model R R Square Adjusted R
Square
Std. Error of the
Estimate
1 .333a .111 .045 .82120
a. Predictors: (Constant), MAS, VIS
ANOVAb
Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.
1
Regression 2.266 2 1.133 1.680 .205a
Residual 18.208 27 .674
Total 20.474 29
a. Predictors: (Constant), MAS, VIS
b. Dependent Variable: VLS
Coefficientsa
Model Unstandardized Coefficients
Standardized
Coefficients t Sig.
B Std. Error Beta
1
(Constant) 7.557 3.593 2.103 .045
VIS -.012 .023 -.104 -.520 .608
MAS .046 .026 .363 1.814 .081
a. Dependent Variable: VLS
Rezultati iz tabele nam pokazuju da je nivo signifikantnosti Sig = .205 i da ne
postoji statistiĉka znaĉajnost izmeĊu prediktorskih i kriterijske varijable. To nam govori
da koeficijenti determinacije i multiple korelacije nijesu znaĉajni na nivou
signifikantnosti (≤ .05), pa se moţe ţakljuĉiti da morfološke karakteristike nemaju uticaja
na realizaciju testa voĊenje lopte u slalomu - VLS.
28
Tabela broj 6 nam prikazuje regresionu analizu prediktorskog sistema baziĉnih
motoriĉkih varijabli na kriterijsku varijablu VLC (voĊenje lopte oko centralnog kruga).
Tabela br. 6 - regresiona analiza voĊenja lopte oko centralnog kruga u prostoru baziĉnih motoriĉkih
sposobnosti
Model Summary
Model R R Square Adjusted R
Square
Std. Error of the
Estimate
1 .839a .703 .626 .59239
a. Predictors: (Constant), 20M, TAP, SVM, KUS, SDM, OSS
ANOVAb
Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.
1
Regression 19.148 6 3.191 9.094 .000a
Residual 8.071 23 .351
Total 27.220 29
a. Predictors: (Constant), 20M, TAP, SVM, KUS, SDM, OSS
b. Dependent Variable: VLC
Coefficientsa
Model Unstandardized Coefficients
Standardized
Coefficients t Sig.
B Std. Error Beta
1
(Constant) 3.395 4.677 .726 .475
OSS .255 .161 .359 1.579 .128
KUS .649 .257 .523 2.531 .019
SDM .002 .009 .040 .258 .798
SVM -.022 .014 -.247 -1.564 .132
TAP -.024 .106 -.026 -.221 .827
20M -.210 .423 -.082 -.495 .625
a. Dependent Variable: VLC
Na osnovu rezultata moţemo zakljuĉiti da je regresionom analizom dobijen
koeficijent multiple krelacije R = .839, koji je relativno visok. Koeficijent determinacije
(R Square) nam pokazuje objašnjenost 70% ukupnog varijabiliteta (.703). Preostali
procenat neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom
29
statusu košarkašica. Nivo znaĉajnosti iznosi Sig = .000, što znaĉi da je povezanost
prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable statistiĉki znaĉajna.
TakoĊe, u tabeli moţemo vidjeti i parcijalni uticaj svake pojedine varijable iz
prostora baziĉnih motoriĉkih sposobnosti na kriterijsku varijablu pa moţemo zakljuĉiti da
najveći uticaj ima varijabla KUS (koraci u stranu). Iako pojedinaĉno ostale varijable
nemaju statistiĉki znaĉajan uticaj, na ukupnom nivou itekako imaju uticaj na izvoĊenje
testa VLC – voĊenje lopte oko centralnog kruga. Rezultati su oĉekivani, jer za izvoĊenje
ovog testa je potreban visok nivo koordinacije, što nam pokazuje i najveći parcijalni
uticaj testa koraci u stranu.
Tabela broj 7 nam prikazuje regresionu analizu prediktorskog sistema baziĉnih
motoriĉkih varijabli na kriterijsku varijablu VLS (voĊenje lopte u slalomu).
Tabela br. 7 - regresiona analiza voĊenja lopte u slalomu u prostoru baziĉnih motoriĉkih sposobnosti
Model Summary
Model R R Square Adjusted R
Square
Std. Error of the
Estimate
1 .822a .676 .591 .53719
a. Predictors: (Constant), 20M, TAP, SVM, KUS, SDM, OSS
ANOVAb
Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.
1
Regression 13.837 6 2.306 7.991 .000a
Residual 6.637 23 .289
Total 20.474 29
a. Predictors: (Constant), 20M, TAP, SVM, KUS, SDM, OSS
b. Dependent Variable: VLS
Coefficientsa
Model Unstandardized Coefficients
Standardized
Coefficients t Sig.
B Std. Error Beta
1
(Constant) .485 4.242 .114 .910
OSS .142 .146 .231 .973 .341
KUS .554 .233 .515 2.380 .026
SDM -.008 .008 -.163 -1.013 .322
30
SVM .002 .013 .022 .132 .896
TAP -.045 .096 -.059 -.468 .644
20M .078 .384 .035 .203 .841
a. Dependent Variable: VLS
Na osnovu rezultata moţemo zakljuĉiti da je regresionom analizom dobijen
koeficijent multiple krelacije R = .822, koji je relativno visok. Koeficijent determinacije
(R Square) nam pokazuje objašnjenost 68% ukupnog varijabiliteta (.676). Preostali
procenat neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom
statusu košarkašica. Nivo znaĉajnosti iznosi Sig = .000, što znaĉi da je povezanost
prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable statistiĉki znaĉajna.
TakoĊe, u tabeli moţemo vidjeti i parcijalni uticaj svake pojedine varijable iz
prostora baziĉnih motoriĉkih sposobnosti na kriterijsku varijablu pa moţemo zakljuĉiti da
najveći uticaj ima varijabla KUS (koraci u stranu). Iako pojedinaĉno ostale varijable
nemaju statistiĉki znaĉajan uticaj, na ukupnom nivou itekako imaju uticaj na izvoĊenje
testa VLS – voĊenje lopte u slalomu. Rezultati su oĉekivani, jer za izvoĊenje ovog testa
je potreban visok nivo koordinacije, što nam pokazuje i najveći parcijalni uticaj testa
koraci u stranu.
Tabela broj 8 nam prikazuje regresionu analizu prediktorskog sistema
morfoloških i baziĉnih motoriĉkih varijabli na kriterijsku varijablu VLC (voĊenje lopte
oko centralnog kruga).
Tabela br. 8 - regresiona analiza voĊenja lopte oko centralnog kruga u prostoru morfoloških karakteristika
i baziĉnih motoriĉkih sposobnosti
Model Summary
Model R R Square Adjusted R
Square
Std. Error of the
Estimate
1 .845a .714 .605 .60900
a. Predictors: (Constant), 20M, VIS, TAP, KUS, SDM, MAS, OSS,
SVM
31
ANOVAb
Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.
1
Regression 19.431 8 2.429 6.549 .000a
Residual 7.789 21 .371
Total 27.220 29
a. Predictors: (Constant), 20M, VIS, TAP, KUS, SDM, MAS, OSS, SVM
b. Dependent Variable: VLC
Coefficientsa
Model Unstandardized Coefficients
Standardized
Coefficients t Sig.
B Std. Error Beta
1
(Constant) 2.660 4.978 .534 .599
VIS .031 .036 .234 .873 .392
MAS -.004 .024 -.024 -.147 .884
OSS .222 .170 .313 1.302 .207
KUS .653 .265 .527 2.469 .022
SDM .004 .010 .069 .401 .692
SVM -.040 .027 -.442 -1.507 .147
TAP -.011 .111 -.012 -.099 .922
20M -.158 .475 -.062 -.333 .742
a. Dependent Variable: VLC
Na osnovu rezultata moţemo zakljuĉiti da je regresionom analizom dobijen
koeficijent multiple krelacije R = .845, koji je relativno visok. Koeficijent determinacije
(R Square) nam pokazuje objašnjenost 71% ukupnog varijabiliteta (.714). Preostali
procenat neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom
statusu košarkašica. Nivo znaĉajnosti iznosi Sig = .000, što znaĉi da je povezanost
prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable statistiĉki znaĉajna.
TakoĊe, u tabeli moţemo vidjeti i parcijalni uticaj svake pojedine varijable iz
prostora morfoloških karakteristika i baziĉnih motoriĉkih sposobnosti na kriterijsku
varijablu pa moţemo zakljuĉiti da najveći uticaj ima varijabla KUS (koraci u stranu), što
je i oĉekivano obzirom da morfološke varijable nijesu imale uticaj na kriterijsku
varijablu, pa nije došlo do većih promjena, osim u neznatnom povećanju koeficijenta
multiple korelacije i koeficijenta determinacije. Iako pojedinaĉno ostale varijable nemaju
statistiĉki znaĉajan uticaj, na ukupnom nivou itekako imaju uticaj na izvoĊenje testa VLC
32
– voĊenje lopte oko centralnog kruga. Rezultati ovog istraţivanja su identiĉni sa
rezultatima nekih ranijih istraţivanja (Mirvić, 2006; Hadţić 2007) sa istim ciljem, iako na
većem uzorku ispitanika i mjernih instrumenata.
Tabela broj 9 nam prikazuje regresionu analizu prediktorskog sistema
morfoloških i baziĉnih motoriĉkih varijabli na kriterijsku varijablu VLS (voĊenje lopte u
slalomu).
Tabela br. 9 - regresiona analiza voĊenja lopte u slalomu u prostoru morfoloških karakteristika i baziĉnih
motoriĉkih sposobnosti
Model Summary
Model R R Square Adjusted R
Square
Std. Error of the
Estimate
1 .826a .682 .561 .55670
a. Predictors: (Constant), 20M, VIS, TAP, KUS, SDM, MAS, OSS,
SVM
ANOVAb
Model Sum of Squares Df Mean Square F Sig.
1
Regression 13.966 8 1.746 5.633 .001a
Residual 6.508 21 .310
Total 20.474 29
a. Predictors: (Constant), 20M, VIS, TAP, KUS, SDM, MAS, OSS, SVM
b. Dependent Variable: VLS
Coefficientsa
Model Unstandardized Coefficients
Standardized
Coefficients t Sig.
B Std. Error Beta
1
(Constant) -.015 4.551 -.003 .997
VIS .021 .033 .183 .645 .526
MAS -.002 .022 -.019 -.113 .911
OSS .120 .156 .195 .771 .449
KUS .557 .242 .517 2.300 .032
SDM -.007 .009 -.140 -.776 .446
SVM -.010 .024 -.130 -.420 .679
TAP -.037 .102 -.048 -.361 .722
20M .113 .434 .051 .260 .797
a. Dependent Variable: VLS
33
Na osnovu rezultata moţemo zakljuĉiti da je regresionom analizom dobijen
koeficijent multiple krelacije R = .826, koji je relativno visok. Koeficijent determinacije
(R Square) nam pokazuje objašnjenost 68% ukupnog varijabiliteta (.682). Preostali
procenat neobjašnjenog dijela varijabiliteta zauzimaju drugi prostori u antropološkom
statusu košarkašica. Nivo znaĉajnosti iznosi Sig = .001, što znaĉi da je povezanost
prediktorskog sistema varijabli i kriterijske varijable statistiĉki znaĉajna.
TakoĊe, u tabeli moţemo vidjeti i parcijalni uticaj svake pojedine varijable iz
prostora morfoloških karakteristika i baziĉnih motoriĉkih sposobnosti na kriterijsku
varijablu pa moţemo zakljuĉiti da najveći uticaj ima varijabla KUS (koraci u stranu), što
je i oĉekivano obzirom da morfološke varijable nijesu imale uticaj na kriterijsku
varijablu, pa nije došlo do većih promjena, osim u neznatnom povećanju koeficijenta
multiple korelacije i koeficijenta determinacije. Iako pojedinaĉno ostale varijable nemaju
statistiĉki znaĉajan uticaj, na ukupnom nivou itekako imaju uticaj na izvoĊenje testa VLS
– voĊenje lopte u slalomu. Sliĉne rezultate dobili su Pašalić, 2003 i Nikolić, 2006.
34
7. ZAKLJUČAK
Osnovni cilj ovog istraţivanja bio je da se utvrdi postoji li statistiĉki znaĉajan
uticaj morfoloških karakteristika i motoriĉkih sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte u
košarci kod mladih košarkašica.
Na uzorku od 30 djevojĉica, uzrasta 15 i 16 godina, ĉlanova ŢKK ,,Roling“ i
ŢKK ,,Nikšić 1995“ iz Nikšića primijenjeno je 10 mjernih instrumenata (2 mjerna
instrumenta za procjenu morfoloških karakteristika, 6 za procjenu baziĉnih motoriĉkih
sposobnosti i 2 za procjenu specifiĉnih motoriĉkih sposobnosti).
Regresionim analizama je utvrĊeno da morfološke karakteristike nemaju
statistiĉki znaĉajan uticaj na izvoĊenje testa VLC – voĊenje lopte oko centralnog kruga,
kao ni na izvoĊenje testa VLC – voĊenje lopte u slalomu, pa se pojedinaĉna hipoteza H1
koja je glasila:
- Postoji statistiĉki znaĉajan uticaj morfoloških karakteristika na uspješnost
voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica - odbacuje.
Regresionim analizama je utvrĊeno da baziĉne motoriĉke sposobnosti imaju
statistiĉki znaĉajan uticaj na izvoĊenje testa VLC – voĊenje lopte oko centralnog kruga,
kao i na izvoĊenje testa VLC – voĊenje lopte u slalomu, pa se pojedinaĉna hipoteza H2
koja je glasila:
- Postoji statistiĉki znaĉajan uticaj motoriĉkih sposobnosti na uspješnost voĊenja
lopte u košarci kod mladih košarkašica - prihvata.
Regresionim analizama je utvrĊeno da morfološke karakteristike udruţene sa
baziĉnim motoriĉkim sposobnostima imaju statistiĉki znaĉajan uticaj na izvoĊenje testa
VLC – voĊenje lopte oko centralnog kruga, kao i na izvoĊenje testa VLC – voĊenje lopte
u slalomu, pa se generalna hipoteza Hg koja je glasila:
35
– Postoji statistiĉki znaĉajan uticaj morfoloških karakteristika i motoriĉkih
sposobnosti na uspješnost voĊenja lopte u košarci kod mladih košarkašica - prihvata.
Na osnovu rezultata ovog istraţivanja, a i na osnovu nekih ranijih istraţivanja,
moţe se ustanoviti da morfološke karakteristike izolovano nemaju statistiĉki znaĉajan
uticaj na izvoĊenje testova voĊenja lopte u košarci na razne naĉine.
TakoĊe, moţe se ustanoviti da baziĉne motoriĉke sposobnosti izolovano imaju
statistiĉki znaĉajan uticaj na izvoĊenje testova voĊenja lopte u košarci na razne naĉine, i
to sa visokim koeficijentom multiple korelacije i determinacije, kao i da manji procenat
ostaje za ostale prostore u antropološkom statusu košarkašica.
Tako, baziĉne motoriĉke sposobnosti udruţene sa morfološkim karakteristikama
imaju neznatno veći statistiĉki znaĉajan uticaj na izvoĊenje testova voĊenja lopte u
košarci na razne naĉine, pa se moţe ustanoviti da ipak morfološke karakteristike imaju
uticaja, ali samo udruţene sa u ovom sluĉaju baziĉnim motoriĉkim sposobnostima.
Rezultati ovog istraţivanja su identiĉni sa rezultatima nekih ranijih istraţivanja sa
istim ciljem, iako na većem uzorku ispitanika i mjernih instrumenata. Preporuka za neka
naredna istraţivanja moţe biti ukljuĉivanje još nekih prostora iz antropološkog statusa
košarkašica, kao i povećanje uzorka ispitanika.
Rezultati mogu biti korisni trenerima u klubovima u kojima su prikupljeni podaci,
jer na osnovu njih mogu planirati rad na poboljšanju onih sposobnosti koje imaju najveći
uticaj na neke situacije u igri.
36
Literatura
Hadţić, R. (2007). Uticaj motoriĉkih sposobnosti i konativnih karakteristika na
brzinu voĊenja lopte i preciznost u košarci. Sport Mont (12,13,14), 180 – 185.
Idrizović, Dţ. i Idrizović, K. (2001): Osnovi antropomotorike. Podgorica:
Univerzitet Crne Gore.
Karaleić, M., i Jakovljević S. (2008). Teorija i metodika košarke. Beograd:
Fakultet sporta i fiziĉkog vaspitanja.
Koprivica, V. (2002). Osnove sportskog treninga. Beograd: SIA.
Kurelić, N., Momirović, K., Stojanović, M., Šturm, J., Radojević, Đ. i Viskić –
Štalec, N. (1975). Struktura i razvoj morfoloških i motoričkih dimenzija omladine.
Beograd: Institut za nauĉna istraţivanja Fakulteta za fiziĉko vaspitanje.
Malacko, J. i RaĊo, I. (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga. Sarajevo:
F.A.S.T.O.
Milanović, D. (1997). Osnove teorije treninga - Priručnik za sportske trenere.
Zagreb: Fakultet za fiziĉku kulturu.
Mikić, B., Biberović, A. i Maĉković, S. (2001). Univerzalna škola sporta. Tuzla:
Filozofski fakultet Univerziteta.
Mirvić, E. (2006). Relacije motoriĉkih i situaciono – motoriĉkih sposobnosti u
košarkaškoj igri. Sport Mont (10-11), 74 – 80.
Nićin, Đ. (2000). Antropomotorika. Novi Sad: Fakultet fiziĉke kulture.
Nikolić, B. (2006). Relacije između morfoloških karakteristika, bazično i
situaciono – motoričkih sposobnosti košarkaša starijeg pionirskog uzrasta. Magistarski
rad. Nikšić: Filozofski fakultet.
Pašalić, E. (2003). Uticaj nekih antropometrijskih karakteristika i motoričkih
sposobnosti na izvođenje situaciono – motoričkih testova kod košarkaša uzrasta od 14 –
17 godina. Magistarski rad, Sarajevo: Fakultet sporta i tjelesnog odgoja.
Perić, D. (2006). Metodologija naučnih istraživanja. Novi Sad: tims.
37
Biografija
Jovana Maltez je roĊena u Nikšiću, gdje je završila osnovno i srednje
obrazovanje. Osnovne akademske studije – Fiziĉka kultura je završila na Fakultetu za
sport i fiziĉko vaspitanje u Nikšiću 2013. godine. Profesionalno je igrala košarku od
1996. do 2013. godine u zemlji i inostranstvu. Od 2014. godine je radno angaţovana kao
trener u ŢKK ,,Roling” – Nikšić i pomoćni trener u ţenskoj kadetskoj reprezentaciji Crne
Gore. Godine 2013. je upisala Sprecijalistiĉke studije – Fiziĉka kultura na Fakultetu za
sport i fiziĉko vaspitanje u Nikšiću i uspješno poloţila sve ispite predviĊene nastavnim
planom.